Časopis Visoke poslovne škole Libertas rujan 2010. broj 6.

VPŠ Libertas u Kutini Marija Bistrica Paul S. Samuelson

Kud plovi ovaj brod

i ljude odvozi,...

www.vps-libertas.hr

Prihodi proračuna u prvih osam mjeseci bili su 816,2 milijuna kuna ili 1,1 posto manji nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno rashodi povećani za 472,5 milijuna ili za 0,6 posto. Tako je i deficit proračuna sa 7,3 milijarde kuna u osam mjeseci prošle godine povećan za 1,3 milijardu kuna, na 8,6 milijardi kuna što je 2,6 posto BDP-a. Rebalansom proračuna za ovu godinu je planiran deficit od 14,05 milijardi kuna.

Nobelovanagrada

Općenito se može reći da je literatura na području interne i eksterne financijske analize na hrvatskom jeziku siromašna, bez obzira što se sve češće susreću prijevodi različitih djela nastalih prvenstveno na temelju američke prakse. Većina je tih prijevoda opterećena lošim jezikom i neodgovarajućim hr-

vatskim izričajem u okviru specifičnog jezika poslovnih financija i investicijske analize... Ideja da se domaća financijska literatura nadopuni priručnikom za korištenje Excela u rješavanju određenih kvantitativnih pro-blema u području interne i eksterne financijske analize, svakako je hvalevrijedna. Ovakva stručna knjiga popunjava određene praznine u domaćoj financijskoj lektiri i približava mnoge kvantitativne analize mnogih financijskih problema. Knjiga će zasigurno pronaći mnoštvo čitalačke publike i u smislu primjene takva na-čina rješavanja financijskih problema i procesu obrazovanja na području financijske analize.

Prof. dr. sc. Silvije Orsag

Kao pregledno znanstveno djelo pridonosi znanstvenomu, praktičnom, nastavnom i primarno stručnom razvoju znanja ne samo financijskih stručnjaka već i šire populacije, posebice u društvenom i humani-stičkom području. Uz to su razvijene i odgovarajuće originalne metode, tehnike i postupci koji olakša-

vaju rješavanje problema iz financijskog menadžmenta.Prije svakoga poglavlja autori objašnjavaju temeljne pojmove financijskog menadžmenta koji se u tom po-glavlju spominju, a zatim funkcije i alate MS Excela koje je pritom moguće primijeniti. Prikazuje se praktičan koncept rješavanja financijskih problema i to od najjednostavnijih do matematičkih i statističkih modela.

Prof. dr. sc. Šemso Tanković

Rad je vrlo aktualan i primjenljiv u gospodarskoj praksi. Autori pokazuju kako se složene računice iz financija mogu vrlo jednostavno izvesti u jednom od računalnih programa. Najprije objašnjavaju kako se primjenjuje MS Excel u financijskom menadžmentu, a zatim objašnjenjima i slikama prikazuju pro-

ceduru od otvaranja programa do njegove primjene na sofisticiranim financijskim modelima. Rad je znan-stveno i stručno utemeljen te je doprinos znanstvenom istraživanju i ekonomskoj misli. No, njegov je najveći doprinos što pruža mogućnost da se u izračunu pojedinih financijski parametara i varijabli umjesto olovke i kalkulatora, uporabi računalni program koji se nalazi na gotovo svakom računalu.

Prof. dr. sc. Vladimir Šimović

Ova knjiga je moderno koncipiran priručnik za rješavanje problema i zadaća iz područja financijskog menadžmenta. Koloristika i dizajn, vidljivi od ukoričenja, preko slikovnih prikaza i uokvirenog nagla-šavanja pojedinih problemskih dijelova, zajedno sa znalački prezentiranom problematikom, govore

o samim autorima i o njihovom naprednom shvaćanju općeg fenomena edukacije. Njihov stil prikazivanja i rješavanja slojevitih financijskih problema oslikava ih kao dobre poznavatelje rečene građe i promicatelje prihvatljivog načina na koji se čitateljima znanje nudi. Poglavlja i cjeline razborito su i znalački raspoređene. Autori postepenim razotkrivanjem bogatih mogućnosti MS Excela približavaju čitatelja razrješenju mnogo-

brojnih upita koji proizlaze iz područja financija.Važno je naglasiti da će, zasigurno, svaki čitatelj, pa i student VPŠ Libertas, ovu knjigu primiti sa znatiželjom i da će kroz ovakav pri-kaz materije koja je slikovito i pristupačno objašnjena, poželjeti ući u široko područje financijskih posebnosti i za to područje vezanih problemskih upita. Ujedno, svaki student ove Visoke škole ima privilegiju, jer će moći neposredno od autora, kao predavača, potražiti pomoć u razrješe-nju poneke dileme, koja će se nametnuti korištenjem ove knjige. Također, čitatelji-korisnici ovog značajnog priručnika osjetiti će širinu i mogućnosti MS Excela, koji za mnoge prosječno educirane korisnike, možda, slovi samo kao alat za korištenje osnovnih ra-čunskih operacija.

mr. sc. Nebojša Stanić

Izdavač: Golden marketing-Tehnička knjiga, Jurišićeva 10, Zagreb

ISBN: 978-953-212-390-6

Cijena: 350,00 kn

> > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > > >

3rujan 2010.

Matematika kozmosa

Prošlo je ljeto. Ostale su u nama neispričane priče, neki odmoreni prostor i pritajena želja da to razdoblje razbibrige nekako produžimo. Što sa onima koji su ljeto proveli radeći? Teš-ko je odgovoriti na sva pitanja, iako svakojaki odgovori, naoko, sve razjasne. To se u narodu počesto zove pametovanje. Jer, tko to u dušu našu može zaviriti da iščita sve što smo unutra pospremili. Tko to može, ako mu ne pomogne-mo, da do istine o nama istinito dođe? U svemu onome što čovjek čini važno je je-dino njegovo zadovoljstvo, njegova sreća. A sreća, ona ima mnoštvo lica. U svakome je drugačija i veoma je važno da nas dok kora-čamo kroz život ispunjava. O njoj možemo govoriti, samo, ako se mi u tome oslikavamo, ako mi tu sreću živimo. A kakva je, zapravo, sreća i što je to sreća? E, ona je zrnata, mnogostruko sastavljena, obo-jana, čudesna, ona je osjećaj zadovoljstva, ona je mir i nemir, ona je izazov, predigra za velike spoznaje. Sreća je i kad dajemo i kad primamo. Ona je nešto iznutra. Pokazuje se kroz smijeh. Pokazuje se i kroz tajne znako-ve lica i govora. Pokazuje se i kroz postupke naše. Pokazuje se i kroz korak više i korak duže u našem životu, jer smo imali sreću izbjeći zlo, pobijediti zlo. Ponekad je nismo niti svjesni, jer ona nije teret, nema oblik niti veličinu. Ona je, možda, samo jedna nagrada za dobrotu srca. Ona je smiraj, nešto kao lijepi zalazak sunca u Mostaru ili Senju. Ona je nešto kao kad snivaš i lijepo ti je. Ona je dar i počesto slučajnost. Neki stari, iskusni i pametni rekoše da je sreća ipak dio neke velike „matematike kozmosa“, u kojoj mi svojim življenjem stva-ramo rezultate, a kad se oni dese, tad neuko pričamo o sreći ili nesreći. Na kraju ispada da ništa nije kaos, da je sve ustrojeno i uvjeto-vano i da je život jedna precizno zamišljena partija šaha, u kojoj igrači gube ili dobivaju, a samo ponekad remiziraju. Sve se to dešava svakodnevno. Tko da nam kaže, na kraju, koje i kakve život-ne poteze treba vući. Istinski je teško o tome zboriti, ali postoje područja ljudskog življe-nja u kojima trebamo tražiti smisao, tražiti i poticati sreću. To su: poštenje, rad, učenje, obitelj, ambicija, dobrota, oprost, tolerancija i još ponešto. Sreća ta nazivlja voli, kao i ona velika „matematika kozmosa“, koja sreću oči-to stvara. Sad možemo lakše sagledati i ono pitanje s početka ovog zapisa: „Što sa onima koji su ljeto proveli radeći?“ Očito je da se odgovor skriva u prostoru ljudske sreće, koja proizlazi iz one „velike matematike kozmosa“. Počesto postavimo pitanje: „Da li smo okru-ženi ljudima koji donekle poznaju „matema-tiku kozmosa?“ Možda su čuli o njoj kroz neka druga nazivlja, nekih svojih sretnih suvreme-

nika ili pak predaka. Znaju li ponešto o njoj naši političari, koji vuku poteze koji djeluju i na naše poteze? Da li su čuli ikada, ako već ne vjeruju u „matematiku kozmosa“, da svaki potez i svaka radnja, izaziva svakojake bliske ili daleke posljedice. Možda ne znaju, ako im je to lakše shvatiti, da se sve svodi na igru, jednostavnu ili složenu, dječjeg ili ratničkog ili pak znanstveničkog ranga. A što kad u igri izmiješamo redoslijed, porušimo figure i uđemo u područje urnebesa pogrešno na-pisanih formula? Može li se iz takvog stanja dobiti ikakav vrijedan rezultat; ili treba po-četi od početka? Rad, proizvodnja, prodaja, dohodak, bogata država, bogati pojedinci, vladavina zakona i prava, sreća pojedinca... Kad ne poznajemo tu „veliku matematiku“, iz koje i igre proizlaze, onda bauljamo u mra-ku, u prostoru pregorenih žarulja, udaramo glavom o glavu i zidove i gubimo vrijeme smišljajući koji potez povući. Pobogu, pa ža-rulje treba promijeniti. Zar treba biti Tesla da uočimo da su gotovo sve pregorjele. A kad se i ako se osvijetli prostor, jer mi smo bića svjetlosti i dana, tad će i u glavama onih koji nam stvaraju sadašnjost i budućnost možda doći do faze iluminacije. Tad će i „veliki“ pristati da ponovno postanu „mali“ - jer tako se najlakše uče potezi budu-ćih velikih igara. Tako poslije nastaju „veliki“ igrači s nazivljima: veliki znanstvenik, veliki omiljeni političar, veliki i častan čovjek, velik čovjek i dobar roditelj,... I tako, mi još uvijek čekamo taj potez, te po-teze onih koji nas vode kroz rad i stjecanje, čekamo neke nove dobre teoretičare igre i igara, slobodnjake misli, zaigrane znanstve-nike, „djecu matematike kozmosa“. Treba požuriti, jer kriza nam leđa satire. Sve smo stariji, bar mnogi od nas, pa krizu moramo prebaciti na pleća onih koji dolaze. Do kad tako?

Glavni urednikmr. sc. Nebojša Stanić

IMPRESSUM

Broj 6, rujan 2010.

IZDAVAČVisoka poslovna škola Libertas Trg J. F. Kennedyja 6b HR-10000 Zagreb Tel.: 01/ 2323 377 Faks: 01/ 2315 581 E-mail: poslovna.skola@libertas.hr WEB: www.vps-libertas.hr

DEKANdr. sc. Duško Pavlović

UREDNIŠTVOGlavni i izvršni urednikmr. sc. Nebojša Stanić

Grafički urednikHrvoje Vražić

Lektura i korekturaprof. Snježana Stanić, mag. spec.

Redakturamr. sc. Nebojša Stanić

FotografiDomagoj Badrov i Petar Vučetić

NaslovnicaIdejna zamisao: Nebojša StanićFotografija: Photo “Jona” (Filip S.)

NovinariNebojša Stanić, Helena Šlogar, Sandra Maros, Jelena Kostanić Tošić, Jana Miletić, Zvonimir Roža, Nastazija Remenar, Paulo Tičina, Esad Avdić, Eta Rozman, Ana Habjanec, Dragana Muić, Maja Jakimenko, Deny Ožvald

PRIPREMA ZA TISAKDomino dizajn d.o.o.Josipa Strganca 2HR-10 090 ZagrebTel./faks: 01/3864-896www.domino-dizajn.hrE: domino.dizajn@zg.t-com.hr

Naklada2000 komada

Riječ glavnog urednika

4 rujan 2010.

≥ Sadržaj › › › › › › 3

30

32

Riječ glavnog urednika

Visoka poslovna škola Libertas u KutiniLibertasova zbilja5

8

14

15

19

20

23

26

24

Kratke vijesti, rujan 2010.Gospodarska svakodnevica

Zagrepčanin sveznalica

Negdje u bolniciHumoreska

S reketom i lopticom po svijetuKolumna Jelene Kostanić Tošić

Bakini recepti za mlade menadžere

Moramo li se sramiti svog obrazovanja?Kolumna “FEFERON”

10

12

Marija Bistrica - vijesti iz unutrašnjostiLibertasova zbilja

34

Čip, čip, čip

VodaBlenda 2,8>

Moj život u internatuBlenda 2,8

35 Samobor

Paul A. Samuelson - prvi američki nobelovac za ekonomijuSvjetlost iz davnina

34

5

26

15

20

Tračerica s Libertasa s Libertasom u srcuKolumna “Tračerica s Libertasa s Libertasom u srcu”

10

Podmorje priča priče i potiho o tajnama zboriPovijest i sadašnjost

5rujan 2010.

Libertasova zbilja >>>

Piše Eta Rozman

Prvi tragovi života

K utina je grad smješten na sjeveroisto-ku Sisačko-moslavačke županije, u kojem živi gotovo petnaest tisuća sta-

novnika. Najpoznatija je po petrokemijskoj industriji. Prvi tragovi života na tom područ-ju potječu iz neolitika i pripadaju starčevač-koj kulturi (5600-4600 p. n. e.), a kontinuitet života nastavlja se do danas preko vučedol-ske kulture, ilira i antike (rimski Varianis naj-vjerojatnije se nalazio na području današnje Kutine). U srednjem vijeku grad i okolica značajan su plemićki posjed, između ostalih i poznate obitelji Erdödy. Status trgovišta grad dobiva 3. ožujka 1837. poveljom kralja Ferdinanda V.Grad Kutina predstavlja najznačajnije urba-no i gospodarsko naselje Moslavine. Svo-jim položajem Moslavina zauzima središnji

(ključni i spojni) dio prostora Republike Hrvatske. Kao posebna regija svojim se po-dručjem nalazi djelomično u sastavu Sisač-ko-moslavačke županije (najvećim djelom) te Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke žu-panije. Područje Moslavine omeđeno je rije-kom Česmom (na zapadu), Ilovom i Pakrom (na istoku), Lonjom (na jugu) te Moslavač-kom gorom na sjeveru. Reljef karakterizira prostorna zaravan u slivu Lonje i Save te usa-mljena Moslavačka gora kao škriljasta pla-nina smještena između hrvatskog savsko-dravskog međurječja. Površina Moslavačke gore iznosi cca 1350 km2. Moslavačka gora

bogata je grani-tom te nalazišti-ma nafte i plina. Najveća nadmor-ska visina je 489 m (Humka) a najniža 49 me-tara. Grad Ku-tina je na nad-morskoj visini od 149 metara.

Položaj Kutine unutar Republike Hrvatske Izgradnja pojedinih prometnica bila je od presudne važnosti za razvoj ovog kraja. Po-četak je izgradnja tzv. “stare ceste” (Božjako-vina - Ivanić-Kloštar - Križ - Kutina - Slavonski Brod), sredinom XVIII. stoljeća. Ona povezuje panonske predjele preko Slavonije, Moslavi-

Panorama jednog dijela Kutine Kutina osvjetljena noću

Kutina se u pisanim dokumentima prvi put javlja u Povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV, izdanoj 10. studenoga 1256. Ime grada potječe od kajkavske riječi kutina tj. dunja.

Visoka poslovna škola Libertas u Kutini

KUTINAIzvori podataka:(kutina. hr, wikimapia, www kutina.in, Vijesti KutINa, www.gk.kutina)

Broj upisa nadmašio

sva očekivanja

Visoka poslovna škola Libertas prva visokoobra-zovna ustanova u Kutini

Libertasova zbilja >>>

Jubileji kutinskog školstva

ne i Zagreba, dalje u pravcu jadranskih luka. To je dalo novu valorizaciju Moslavine i grada Kutine koja gravitira spomenutoj cesti. Pored svoje lokacije na posavskoj promet-noj osi, za Kutinu je važan i njen položaj u odnosu na Zagreb, kao središtu središnje Hr-vatske, državnom središtu te najznačajnijem industrijskom centru zemlje. Kutina je nositelj glavnih gospodarskih, kulturnih i prometnih funkcija Moslavačkog kraja. Izgradnjom cesta, jača povezivanje i razvoj gospodarskih djelatnosti. Nizinskim djelom Moslavine trasirana je državna cesta D4 GP Bregana (gr. R. Slov.) - Zagreb - Slavon-ski Brod - GP Bajakovo (gr. R. J.). Na nju se transverzalno nadovezuje državna cesta (u smjeru juga) D36 (D4) Popovača - Sisak - Pokupsko - Karlovac (D1) i dalje na Jadran, odnosno u pravcu sjevera preko Kutine - Garešnice - Grubišnog Polja na podravsku magistralu u Virovitici, a preko Mađarske u

Istočnu Europu državna cesta D45 (D5) V. Zdenci - Garešnica - Kutina - D4.Potencijalna perspektiva u razvoju ovog kraja stvorena je i spajanjem kraka želje-zničke pruge Dugo Selo - Kutina - Novska - Banova Jaruga - Pakrac (obje 1879. godine) na već postojeće pruge. Prometno povezi-vanje Republike Hrvatske s Europom (te-meljem AGC sporazuma-European Agree-ment on Main International Railways Lines i AGTC sporazuma-European Agreement of Important International Combined Tran-sport Lines and Related Installations) odvi-ja se preko devet željezničkih koridora od

kojih je međunarodno priznati i za Hrvatsku izuzetno važni paneuropski X koridor (Salz-burg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Večes - Solun) tranzitiran preko Moslavine i Kutine.Dakle, može se reći da se Kutina nalazi na vrlo povoljnom položaju s obzirom na lon-gitudinalne (Istočna Europa - Srednja Euro-pa - Južna Europa) i transverzalne prometne pravce (Zapadna Europa - Srednja Europa - Bliski Istok).Geoprometna valorizacija takvog položaja omogućava korištenje niza djelatnosti (pre-rađivačka industrija, servisne službe u proi-zvodnji, turizam i td.) Okruženje većih grado-va Hrvatske, koji su ujedno i nosioci razvoja svoje regije kao što su Sisak, Daruvar, Bjelo-var, te činjenica da moslavačko područje ulazi u gravitacijski pojas Zagrebačke regije odre-đuje promet kao veliku perspektivu za razvoj Moslavine i Kutine.

Jedino sigurno ulaganje u današnje vrijeme jest ulaganje u obrazovanje

Ovogodišnji početak školske godine u Kutini je znakovit jubilejima gradskog školstva.Prije 220. godina, osobitim zauzimanjem kanonika i kutinskog župnika Antuna Pozojevića, te odlukama Po-žeške županije, kojoj je kotar Kutina pripadao s radom je počela pučka škola.

Kontinuitet škole u Crkvenoj ulici uspješno je nastavila osnovna škola koja danas nosi ime Mate Lovraka.

Prije dva dana navršilo se toč-no 50 godina kako je Kutina dobila gimnaziju – kao prvu srednjoškolsku ustanovu. Te 1960. godine unutar Central-ne škole učenika u privredi otvorena su i dva odjeljenja prvih razreda škole s praktič-nom obukom.

Temu će u ulozi mladih istraživača u prostoru Srednje škole Tina Uje-vića predstaviti učenici Gimnazije. Naziv joj je «Kutina od pučke do visoke škole» s obzirom da se u Kutini ove godine otvara i Visoka poslovna škola “Libertas”.

Prije pola stoljeća otvoren je i Učenički dom. Na spomenute jubileje manifestacijom “Ku-tinski dani znanosti i umjetnosti” polovicom listopada podsjetit će kutinski Ogranak Ma-tice hrvatske.

rujan 2010.6

Libertasova zbilja >>>

Grb Grada Kutina je pravokut-nog oblika. Temeljna boja grba je plava (boja hrvatske zastave).

Zastava grada Kutina sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s gr-bom grada Kutina u sre-dini bijelog polja.

Grad Kutina jedan je od prvih gradova koji se odvažio obli-kovati svoj vizualni identitet kroz grafički dizajn. Vizualni identitet Kutine je jednostavan i složen. Osnovni predložak je inicijalno slovo „K“. Slogan pod

kojim se Grad Kutina želi pozicionirati glasi: KUTINA GRAD TEHNOLOGIJE. Ovaj je slogan uključen u više aplikacija.

U skladu s dosadašnjom politikom rasta, ra-zvoja i unapređenja kvalitete, Visoka poslov-na škola Libertas je nakon Zagreba i Samobo-ra otvorila vrata studiju u Kutini. Ovaj veliki projekt je naša škola ostvarila u suradnji s gradom Kutina, a omogućuje pohađanje do-diplomskog stručnog studija Poslovne eko-nomije. Zanimljivo je istaknuti da je upravo Visoka poslovna škola Libertas po prvi put dovela visoko obrazovanje u grad Kutinu te na taj način doprinosi razvoju lokalne zajednice. „Jedino sigurno ulaganje u današnje vrijeme jest ulaganje u obrazovanje.“ – izjavio je Goran Trbojević, donedavni direktor Visoke poslovne škole Libertas. Ipak, valja istaknuti inicijativu samog grada Kutine koji je prepoznao važnost omogućavanja visokog obrazovanja svojim građanima i građanima obližnjih mjesta te je raspisao javni natječaj visokoobrazovnim ustanovama koje bi svoje programe mogle ponuditi i u njihovoj regiji. Prema zanimljivosti i adekvatnosti programa stručnog dodiplom-skog studija te mogućnosti izvedbe nastave u drugoj regiji, upravo je Visoka poslovna škola Libertas postala prva visokoobrazovna usta-nova u Kutini.

Visoka poslovna škola Libertas u Kutini

Prostor osigurao grad Kutina

Kutinski gradonačelnik Davor Žmegač zadovoljan je što je grad u mogućno-sti osigurati adekvatne prostorije svojim studentima te na taj način sudjelovati u ovom zajedničkom projektu. Da je kutinska regija i više nego spremna da se po prvi puta otvore vrata visokoobrazovnoj usta-novi potvrđuje i činjenica da je broj upisa nadmašio sva očekivanja. Dekan Visoke poslovne škole Libertas, Duško Pavlović, očekuje veliki uspjeh od novih studenata: „Dosadašnje iskustvo sa studijem u Samo-boru pokazalo je veliki napredak studenata već u prvoj godini studiranja. Predavači su s velikim zadovoljstvom i entuzijazmom održavali nastavu u Samoboru i uvjeren sam da će isti slučaj biti i s Kutinom. Za sada mogu samo zaželjeti toplu dobrodošlicu i puno uspjeha studentima u narednim go-dinama studiranja.“

Zajednički sastanak čelnika Grada Kutine i čelnika VPŠ Libertas

Srdačan stisak ruku čelnika VPŠ Libertas, gospodina Gojka Ostojića (Predsjednik upravnog vijeća) i gospodina Duška Pavlovića (Dekan)

7rujan 2010.

Libertasova zbilja >>>

Piše Eta Rozman

K ako izgleda kada nastavnici Visoke poslovne škole Libertas dobiju za-datak i rok te na kratko, baš poput

studenata, u timu moraju definirati viziju, misiju, ciljeve, strategije, vrijednosti i sve ostale bitne značajke vođenja organizacije? Tko se iskazao kao lider, tko je bio najgla-sniji, a tko “spavalica”, pokazalo se tijekom ovog druženja.Iako su studentski praznici već počeli, na-stavnici su punom parom učvršćivali posto-jeće temelje te nadograđivali nove vrijed-nosti naše uvažene Škole. Kennedyev trg bio je zamijenjen prekrasnim krajolicima Marije Bistrice. Predavaonice su pronađe-ne u vrhunski opremljenoj konferencijskoj dvorani, a restoran Akademija, uređen po najnovijim trendovima, postao je student-ska menza.Ova, druga po redu, strateška radionica ponovno je urodila brojnim novinama koji našu Školu stavljaju na popis bitnih obra-zovnih institucija u široj regiji. Konstruktiv-ni dijalog i mnogi novi prijedlozi potvrđuju rad na kontinuiranom poboljšanju kvalite-te i razvoja, ne samo nastavnog procesa, već čitavog iskustva studiranja. Najvažnije je istaknuti pozitivnu atmosfera i entuzi-jazam kod svakog pojedinog nastavnika. Zanimljivo je vidjeti da je zaista moguće ostvariti raspravu u kojoj svi sudionici po-djednaku sudjeluju i doprinose. Različite ideje koje vode ka istom zajedničkom ci-lju, potvrđuju sinergiju našeg nastavnog kadra koji je nužan za uspješnost jedne organizacije. Da bi rezultati bili vidljivi, ipak nisu dovoljne samo radionice, već, kako to najbolje znaju studenti, najbitniji je kontinuirani rad i na-predak. Stoga su oformljeni timovi, koji su već ove jeseni ozbiljno krenuli s realizacijom daljnjih zadataka. Nakon formalnog i ozbiljnog radnog dije-la, učesnici su druženje preselili u restoran, gdje se u opuštenijoj atmosferi nastavilo raspravljati o istim temama. U ugodnom ozračju, uz izmjenu mišljenja i nadogradnju

Marija BistricaVijesti iz unutrašnjosti

spoznaja, fini ručak je relaksirao učesnike i uljepšao užitak druženja. Zanimljivo je otkri-ti kako naši profesori nisu samo stručnjaci u

svom području, već imaju i zanimljive i oz-biljne hobije. Možda i vi, studenti, od nekog od svojih predavača naučite čari snimanja

8 rujan 2010.

Libertasova zbilja >>>

filmova, recitiranja poezije, somelijerstvo, ti-betanske tjelovježbe; ili možda budete pot-pisani kao koautor neke od knjiga koju pišu

naši profesori. Stoga, budite vrijedni, znatiželjni i svestrani i možda na iduću radionicu baš Vi budete

pozvani kao predstavnik studenata te svoje vizije studiranja zadate nama kao prioritetan zadatak kojeg ćemo pokušati ostvariti.

9rujan 2010.

rujan 2010.10

Kolumna Jelene Kostanić Tošić >>>

V eć nakon prvog posjeta (turnira na-ravno) bila sam opčinjena Tajlandom i nekako sam uvijek priželjkivala da

se tamo opet vratim igrati, što mi je eto zbi-lja puno puta i uspjelo. Taj prvi put sa mnom je išla moja sestra Marina i trener Alan. Turnir se održavao u Pattayi do koje smo se nakon dugog leta iz Europe do Bankoka još mora-li voziti kojih dva sata. Čula sam od drugih igračica da je tamo jako lijepo, pa sam na to morala sama sebe podsjećati za vrijeme vo-žnje u malom kombiju u koji su sedmero ljudi potrpali sa svim onim torbama. Ceste i krajo-lik koje sam promatrala u vožnji i nisu me baš nešto dojmili. Sve je izgledalo dosta staro i prilično siromašno. Jedva sam dočekala da konačno stignemo i da se malo ispružim na krevetu nakon toliko puta. Hotel je bio super. Zapravo to je mali „resort“ u sklopu kojeg su bili i tenis tereni na kojima se igrao turnir. To jednostavno moraš obožavati. Odigraš i za par minuta si nazad u sobi bez napornog vozikanja i čekanja prije-

S reketom i lopticom po svijetu

Bilo je samo pitanje vremena kada ću se odlučiti napisati nešto o Tajlandu i turniri-ma koje sam tamo igrala. Moram priznati da više ni sama nisam bila sigurna koliko sam puta tamo igrala, pa sam morala provjeriti i izbrojala sam točno osam turnira. Ta zemlja definitivno spada u jednu od mojih top destinacija.

11rujan 2010.

Kolumna Jelene Kostanić Tošić >>>

voza kako je to najčešće na turnirima. Nakon što smo se kratko odmorili, vani je još bio dan pa smo krenuli u šetnju po Pattayi. Pattaya je inače poznati turistički gradić u koji dola-zi puno američkih marinaca jer im je baza u blizini.Već taj prvi dan sam doživjela puno zani-mljivih stvari. Kao na primjer vožnju „utuk-tukom“. Zbilja zakon. To je auto koji ima produžen i otvoren stražnji dio na kojem su postavljene klupice za sjedenje sa svake stra-ne auta. Tu vas posjedaju kao srdelice. Nema normalnih stanica, već kada želite izaći po-zvonite na zvonce i vozač vam stane. Vožnja je svega oko 2 kune jer je tamo sve jako jef-tino. Moram priznati da me ta vožnja prilično zabavila. Još neka od zanimljivosti je bila hrpa kafića u centru grada. Svi puni žena koje če-kaju na svoje mušterije. Doduše, neke baš i ne čekaju već izađu na ulicu pa vas vuku i dozi-vaju - bili muško ili žensko, njima je svejedno. To baš i nisam očekivala. Kasnije smo doznali da su sve te žene razvrstane po kategorijama prema ljepoti. Na osnovi toga imaju bolja ili lošija mjesta i zna se otprilike koliko koja na-plaćuje svoje „usluge“. Meni su zanimljivi bili i „Ladyboys“, odnosno muškarci obučeni u žene. Totalno su feminizirani i jako ih je teš-ko razlikovati od pravih žena. Oni skupljaju novac kako bi se operirali i u potpunosti tran-sformirali u žene. Uz njih se veže i jedna dogo-dovština ruskog trenera Merinova. Njega smo sreli u centru kako u kafiću zašprehava jednu jako zgodnu Tajlanđanku (kao to je tamo pro-blem J). Ponosno nas je pozdravio i krenuo s njom u hotel. Kada smo se kasnije vratili u hotel sreli smo Merinova ispred hotela vidno uzrujanog, jer je jadničak tek u sobi skužio da je njegova „mačka“ zapravo muškarac. Prizna-jem da ni ja nikad ne bih rekla da je to muško jer je žena/muškarac zbilja izgledala „mrak“. To je bio moj prvi dan upoznavanja s Taj-landom, ali je meni to sve skup bilo nekako simpatično. Ljudi su jako topli i veseli unatoč tome što su siromašni i to me ustvari najviše od svega dojmilo.Za dva dana je počeo i moj turnir. Bilo je jakoooo vruće i vlažno tako da su uvjeti za igru bili teški i svaki meč vas onda iscrpi čak i onda kad ne traje predugo. Ja sam igrala kvalifikacije (za ulazak u glavni turnir po-trebno je pobijediti tri meča). Prva dva sam lagano pobijedila, a zadnji meč je bio dosta dug i naporan ali sam ipak pobijedila u tri seta. Tada sam bila teniski vrlo mlada pa je to za mene već bio dobar rezultat. Ali otišla sam u korak dalje i pobijedila u prvom kolu glavnog turnira opet u tri duga seta. Nakon toga sam bila jako umorna pa sam se nadala da bih mogla dobiti i dan pauze jer sam sve mečeve igrala dan za danom bez odmora. Zamolila sam voditelja turnira da mi da dan

pauze jer sam ga teoretski mogla dobiti, ali ga, naravno, nisam dobila. Igrala sam protiv prve nositeljice pa moje želje nisu nikoga interesirale. To je inače česta pojava na Tou-ru dok se probijaš. Dok se ne dokažeš nema suosjećanja, ali tako je valjda i u svakom drugom poslu. Za ne povjerovati - voditelj turnira me sutradan stavio igrati i singl i parove. Izgubila sam na kraju i jedno i dru-go. S terena sam izašla kao mumija jer me sve boljelo, pa me naša fizioterapeutkinja zamotala na više mjesta. Imala sam osjećaj da me svi ti zavoji drže da se ne raspadnem. Bilo mi je jako žao da nakon toliko truda ne dođem u drugo kolo. Nisam mogla dati više od sebe jer sam bila tako umorna i sve živo me boljelo. Ali barem sam bila na Tajlandu i imala par dana tamo da se odmorim i laga-no treniram prije nego krenem na sljedeći turnir. Tu večer smo imali zajedničku večeru za igračice, što je uobičajeno na turnirima. Posebna je bila po tome što su nam doveli malog slonića (i to u sred hotela) kao atrak-ciju večeri. Izvodio je različite točke pa smo se kasnije mogli penjati na njega i slikati. Baš je bio sladak. Taj tjedan sam otkrila da jako volim tajlandsku kuhinju i da mi neka-ko pašu ti njihovi okusi. A najbolje od svega mi je njihov svježi ananas. Jela sam ga baš svaki dan jer je tako dobar i sladak da sam postala ovisna. Sljedeću večer smo opet išli u centar „utuk-tukom“, malo šetali i kupili par majičica na štandu, uz naravno neizostavno cjenkanje,

S reketom i lopticom po svijetuiako su cijene već na početku bile niske. Iako nisam neki znatiželjan tip, željela sam pogledati show u Go-Go baru, kojih je bilo tako puno u Pattayi. Tako je nekolicina nas otišla u Go-Go bar. Unutra, na podiju je bilo tridesetak žena, većina u toplesu s malim brojevima na bikiniju. Time su bile označe-ne pa ako bi se nekome svidjele bile bi mu „dostavljene“ prema broju. To je, kao, kod njih normalno. Pogledali smo i taj popularni show koji mi je u najmanju ruku rečeno bio zanimljiv, a pojedinosti baš i nisu za prepri-čavanje.Još bi čovjek pomislio da mi je tamo bila su-per ta prostitucija, ali zbilja nije tako, to me samo zateklo jer takvo što nisam nigdje prije vidjela. Ono što mi je definitivno bio najbolji dio tog tjedna je cjelodnevni izlet brodom na otok koji je organizirao turnir za sve igračice i njihove goste. Na otok smo krenuli brodom rano ujutro. Nakon sat vremena vožnje smo stigli na prekrasni mali otok s bijelom pješča-nom plažom i kristalno čistim morem. Nešto predivno. Tu smo se izležavali cijeli dan, pili koktele, masirali, vozili skutere i jeli tonu svje-žeg voća. Zbilja ne možeš ne biti očaran. Su-tradan smo nažalost morali putovati na slje-deći turnir, pa sam sebi obećala da ću opet tu doći. Moji roditelji mi se i danas čude kada kažem da bi opet išla na Tajland bez obzira što sam tamo puno puta bila. Ali, meni Tajland ima dušu, toplinu i ljepotu koja ti ne može do-saditi.

Gospodarstvo u svakodnevici >>>

Obustavljeno trgovanje dionicama Erste banke

Gospodarstvo u svakodnevici (kratke vijesti, rujan 2010.)

Izvori: CRO Portal, Slobodna Dalmacija, Ekonomija Hrvatska, Poslovni. hr, BANKA (www banka.hr), ezadar, PoslovniPuls, BIZNIS, Zagrebačka burza, The New York Times (NYT), Financial Times, Lider hr

Na izgradnji HE Lešće “zamračeno” 5 milijuna eura?

EU dogovorio nadzorna tijela za financijske institucije

Štednja, Ryanair ukida funkciju kopilota

Uprava Zagrebačke burze donijela je rješe-nje na temelju kojeg se obustavlja trgova-nje dionicama Erste&Steiermarkische Banka. Kako se navodi u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, mjera iz ovog rješenja će trajati do prestanka uvrštenja predmetne di-onice na Redovitom tržištu ZSE-a.

“S obzirom da poravnanje i namiru po tran-sakcijama dionicama Erste banke, skloplje-nim na Burzi, neće biti moguće provesti prije provođenja korporativne akcije istiskivanja manjinskih dioničara, radi zaštite ulagatelja, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja”, stoji u priopćenju iz Zagrebačke banke.

Na gradnji Hidroelektrane Lešće “zamrače-no” je oko 5 milijuna eura, neslužbeno do-znaje Slobodna Dalmacija od izvora bliskih HEP-u. Naime, prvotna cijena HE Lešće bila je procijenjena na 70 milijuna eura, u konač-nici je koštala 97 milijuna eura, a od te ra-zlike najmanje 5 milijuna eura odnosi se na izravnu štetu koju je HEP pretrpio zbog kri-minalnog ugovaranja loših poslova prilikom izgradnje elektrane, dok je za ostatak od 22 milijuna eura odgovorno loše planiranje fi-nanciranja objekta.

Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, rekao je kako se u HEP-u provodi kontrolna analiza čitavog projekta i da prve indicije pokazuju da je “HEP-u nanesena znatna materijalna šteta”. “Ne mogu kazati ni ko-liko se od 27 milijuna eura razlike između prvotne i konačne cijene odnosi na loše planiranje i neorganizaciju u HEP-ovu po-slovanju, a koliko na eventualne kriminal-ne aktivnosti, ali da je HEP u ovom poslu znatno oštećen, u to nema sumnje”, smatra Begović.

Osim agencija za nadzor banaka, osigu-ravatelja i tržišta kapitala, osnovat će se i Europsko vijeće za sustavne rizike

EU ministri financija su se u Bruxellesu dogo-vorili o osnivanju agencija koje bi nadgledale bankarsko tržište, tržište osiguranja i kapitala, piše The New York Times (NYT).Osnovat će se i Europsko vijeće za sustavne rizike (European Systemic Risk Board) koje bi trebalo pripaziti na prenapuhanost bilanci banaka i druge opasnosti za financijski sustav.Ove mjere, koje još moraju biti potvrđene u Europskom parlamentu prije nego što agencije mogu započeti sa svojim radom, predstavljaju jedne od najvećih koraka koje

je EU poduzela u sprječavanju ponavljanja dužničke i bankarske krize koje su ugrozile gospodarsku stabilnost regije, piše NYT.Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble rekao je da su vlade pokazale spremnost “zaboraviti na nacionalne intere-se na uštrb onih Europe.”Inače, dogovorom postignutim u utorak predsjednik Europske središnje banke, koji nadgleda monetarnu politiku eurozone, imenovan je i šefom vijeće za sustavne rizike u prvih pet godina.

Kao argument na strani svojeg prijedloga O’Leary je naglasio, da se u posljednjih 35 godina i 10 milijuna letova Ryanairovim zrakoplovima, samo jednom dogodilo da je glavnom pilotu pozliloU želji da se što više smanje troškovi, pred-sjednik niskobudžetne aviokompanije Rya-nair predložio je ekstremnu mjeru: letovi na kratkim razdaljinama bi letjeli samo s jed-nim pilotom, bez kopilota.Predsjednik irske kompanije Ryanair Mi-chael O’Leary, prema pisanju Financial

Timesa, predložio je da se kratke letove vrši samo s jednim pilotom.O’Leary, koji je i ranije nekoliko puta javnost šokirao svojim radikalnim prijedlozima, po-put onoga kad je predložio da se Ryanairovim putnicima naplaćuje upotreba toaleta, uveo je i veće takse za teže putnike, a predložio je i uvođenje stajaćih mjesta u avionima. Ovaj put je O’Leary uvjeren da, kako vlakovi voze samo s jednim strojovođom, to mogu i zrako-plovi te da time neće biti ugrožena sigurnost putnika.

rujan 2010.12

Gospodarstvo u svakodnevici >>>

Sprema se najveća varka ikad smišljena - Vlada izbacuje HZZO iz proračuna!

HNB: Odobrena tri imenovanja u bankama

CRNE BROJKE - Nezaposlenost u jeku turističke sezone porasla za 0,2 posto!

Nekako nam je teško povjerovati kako se o ovom zaista ozbiljno razmišlja…Prema informacijama iz krugova bliskih Markovu trgu i Katančićevoj, ministar finan-cija Ivan Šuker ozbiljno razmišlja o tome da iz deficita izbaci jednog od ‘gubitaša’! Bu-dući da je riječ o izvanproračunskom fondu koji bi do kraja godine mogao skupiti i do tri milijarde kuna minusa, ministar bi na taj način mogao pokušati smanjiti udio defici-ta proračuna u BDP-u. Izbacivanje HZZO-a iz deficita Vladi je potrebno iz najmanje

dvaju razloga. Nesnalažljivost i neodlučnost u upravljanju javnim financijama kad javni dug premašuje 60 posto, a za refinanciranje trošimo 17 posto BDP-a, jasni su i upozorava-jući signali da bi nam uskoro mogao zatrebati MMF. Drugi su razlog skorašnji izbori i mo-gućnost da se tri milijarde kuna upotrijebi za prikupljanje glasova.Što želi Vlada s ovim točno postići? Praviti se kako minus HZZO-a nije minus države!? Smi-ješno, nadamo se da je tek riječ o novinarskoj patki.

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB), na jed-noj od rujanskih sjednica, razmotrio je najno-vija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i o financijskom poslovanju središnje banke u prvom polugodištu, te tromjesečno izvješće o stanju u bankovnom sustavu, priopćeno je iz HNB-a.

Savjet HNB-a suglasio se s odlukom nadzor-nih odbora da Janko Hrnjak bude imeno-van članom uprave Nava banke, da u Raif-feisenbank Austria, članicom uprave u još jednom mandatu bude Vesna Ciganek Vu-ković, te da u Wüstenrot stambenoj štedio-nici predsjednikom uprave ostane i nadalje Zdravko Anđel.

Ako je ovako loše bilo u kolovozu, kakva nas tek jesen čeka?HZZ: Krajem kolovoza 2010. godine HZZ je evidentirao 283.330 nezaposlenih osoba, odnosno 538 osoba (0,2 %) više nego pret-hodni mjesec, a 32.325 osoba (12,9 %) više nego u kolovozu 2009. godine. Blagi porast nezaposlenosti u odnosu na prethodni mje-sec rezultat je smanjenog opsega sezon-skog zapošljavanja te dodatnog priljeva u evidenciju Zavoda osoba koje po završetku redovitog obrazovanja žele tražiti posao, navodi se u službenom izvješću HZZ-a.Posljednji, a vjerojatno i najvažniji podaci – oni o nezaposlenosti sigurno će do daljnje-ga biti jedini pravi pokazatelj ekonomskog stanja u državi. Prihodi državnog proračuna u prvih osam mjeseci manji 1,1 postoDržava će vjerojatno ići na prodaju 3,5 posto dionica koje ima u HT-u, a tih će se oko 800 milijuna kuna iskoristiti za isplatu rate duga umirovljenicima Prihodi državnog proračuna u prvih osam ovogodišnjih mjeseci iznosili su 70,8 mili-jardi kuna, dok su rashodi izvršeni u iznosu 79,5 milijardi kuna, pa je deficit proračuna u osam mjeseci iznosio 8,6 milijardi kuna, po-kazuju podaci Ministarstva financija. Po tim podacima, prihodi proračuna u prvih osam mjeseci bili su 816,2 milijuna kuna ili 1,1 posto manji nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno rashodi povećani za 472,5 milijuna ili za 0,6 posto. Tako je i deficit pro-računa sa 7,3 milijarde kuna u osam mjese-ci prošle godine povećan za 1,3 milijardu

kuna, na 8,6 milijardi kuna što je 2,6 posto BDP-a. Rebalansom proračuna za ovu godinu je planiran deficit od 14,05 milijardi kuna. Iz Ministarstva podsjećaju da je Zakonom o iz-vršenju proračuna predviđeno da se država u ovoj godini zaduži za ukupno 34,6 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na repro-gramiranje obveza koje dospijevaju na napla-tu, a time će se financirati i deficit. U resoru financija doznaje se kako će država vjerojat-no ići na prodaju 3,5 posto dionica koje ima u HT-u, a tih će se oko 800 milijuna kuna iskori-stiti za isplatu rate duga umirovljenicima koja dospijeva krajem ove godine. U Ministarstvu očekuju da bi u listopadu u proceduru mogao i zakon o porezu na viken-dice i na jahte kojima bi se taj porez plaćao prema vrijednosti te imovine. Koja će biti stopa tog poreza još ne znaju, jer se, dodaju, rade analize. Po podacima Ministarstva o izvr-šenju proračuna u prvih osam mjeseci, priho-di od PDV-a iznosili su 24,3 milijarde kuna što je 2,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Razlog tomu je i veća stopa PDV-a koja je u kolovozu prošle godine povećana sa 22 na 23 posto, ali i veće potrošnje, objašnjavaju u Mi-nistarstvu. Na rashodnoj strani proračuna rast se bilježi kod naknada građanima i kućan-stvima koje su u osam mjeseci iznosile 42,5 milijardi kuna, što je 548,3 milijuna kuna više nego u isto vrijeme lani, a najveći rast pritom bilježe rashodi za mirovine. U prvih je osam mjeseci za mirovine izdvojeno 23,3 milijarde kuna, od čega je od doprinosa prikupljeno 12,6 milijardi, a iz proračuna osigurano 10,7 milijardi kuna.

Za zdravstvo je pak ukupno izdvojeno 12,5 milijardi kuna, od čega je od dopri-nosa prikupljeno 11,7 milijardi. Iz proraču-na je tako u osam mjeseci za zdravstvo i mirovine izdvojeno ukupno 11,5 milijardi kuna, što je 3 milijarde kuna iznad deficita proračuna u osam mjeseci, ističu iz Mini-starstva. Za subvencije je u prvih osam mjeseci iz-dvojeno ukupno 4,6 milijardi kuna, što je 39,3 milijuna kuna više nego u isto vrijeme lani, na što je ponajprije utjecao rast sub-vencija poljoprivredi. Subvencije pak bro-dogradnji smanjene su za 221,7 milijuna kuna i tih subvencija, napominju u Ministar-stvu, gotovo da i nije bilo. No, zato je država u prvih šest mjeseci ove godine platila oko 500 milijuna kuna državnih jamstava brodo-gradnji koja su joj stigla na naplatu, doznaje se u Ministarstvu.

13rujan 2010.

rujan 2010.1414 rujan 2010.

Kolumna “FEFERON” >>>

Željeli smo upisati fakultet jer smo željeli biti „netko“, a svatko tko završi fakultet cijenjena je osoba, jer to znači da posje-

duje određena znanja i vještine koje je posti-gla vlastitim trudom i sposobnostima. Fakul-tetska diploma nešto je što nam može služiti samo na čast te jedan od uvjeta kojim omo-gućujemo svoje „bolje sutra“ dok tražimo posao kako bismo zaradili za život. Međutim, u društvenoj klimi koja vlada u Hrvatskoj to je malo drugačije. U današnjem društvu koje nerijetko naginje ekstremima zaista je teško pronaći neku „normalu“, neku zlatnu sredinu. Normalno je, nažalost, da ti svi na čelo lijepe kojekakve etikete kako bi se znalo tko si i što si, a pri tome nerijetko nije ni najmanje bitno kakav si i koliko vrijediš. Prije nekoliko godi-na u Hrvatskoj su se počeli otvarati privatni

Moramo li se sramiti svog obrazovanja?

Piše Matej Perkov

fakulteti. Takve institucije privatnog ka-raktera krenule su s težnjom da, osim ostvarenja vlastite zarade, pruže „vrijed-nost za novac“; dakle kvalitetnije obra-zovanje, rad u manjim grupama, moderna pomagala pri učenju, individualni pristup i sl. Čim su se takvi fakulteti predstavili jav-nosti, dobili su od većeg dijela populacije negativnu etiketu: pla-tiš prvu ratu i diploma je garantira-na. Nerijetko su se na takve fakultete upisivali ljudi s estrade, što je, kod nekih, pridonijelo stvaranju negativne slike, jer tada se ponegdje pričalo kako su to „škole za nogometaše i manekenke pa i za neke dvojbenih intelektualnih spo-sobnosti. To je, nažalost, dovelo do toga da

javnost gleda negativno ne samo na privatne fakultete kao takve, već i na one koji ih pohađaju.

Isto tako, po principu „la-kih prosudbi i brzih osu-

da“, nerijetko ćete čuti izraze poput „eko-nomija je lagana“, „filozofski faks je nešto kao malo jači tečaj“, „pravo može

završiti baš svatko, to se samo naštreba“,

dok se kineziologe prati uzrečicom „spor-tom protiv znanja“. Ti kritičari, naravno, pogađate – najčešće nisu završili nijedan od tih fakulteta. Iako je općepoznato da

Fakultetsko obrazovanje oduvijek je bilo nešto čemu smo težili kroz srednju školu, nešto što smo smatrali uvjetom za zapošljavanje, jedan poseban korak ka ostva-renju životnih snova.

nema laganog

o b r a zov a n j a niti se diploma do-

biva tek tako.U hrvatskom društvu (u kojem

svatko smatra da je sposoban biti predsjednik države i nogometni izbornik) ipak ostajemo zatečeni kojekakvim komen-tarima ljudi koji „sve znaju“ i koji će vam predbacivati što ste upisali (baš) privatni fa-kultet. Kada kažete da idete na Libertas, ti „znalci“neće imati argumenata da vas pro-glase neznalicom, osim što će poneki zlobnik reći da ste „mamina maza“ ili „tatin sin“ s puno love te da vam je u životu sve lako; zanemaru-jući činjenicu da mnogi studenti dižu kredite ili rade dva posla kako bi mogli platiti svoje školovanje. Ukoliko ste upisali ovaj fakultet zato jer ste to željeli, a ispite sigurno pola-žete samo svojim znanjem, nemate se čega sramiti! U životu ćete prolaziti kroz mnogo si-tuacija u kojima će vas bezrazložno sputavati, omalovažavati, vrijeđati... Samo im pokažite svojim trudom i znanjem da su u krivu te da imate „svoje ja“. Nasmiješite im se uvažavajući činjenicu da će Hrvati oprostiti ama baš sve – ali tuđi uspjeh ne.

Blenda 2,8 >>>

S vodom kao nasušnom potrebom, s vo-dom kao, uz zrak, ključnom životnom resursu za opstanak života, s vodom

kao možebitnom povodu novih ratova, čo-vjek se s vremena na vrijeme suoči u raz-mišljanju. Takve misli, brige s tendencijom prerastanja u more, bivaju odagnate s prvim mlazom vode koju potpuno automatizira-nom gestom, lakonski, pustimo da teče iz slavina ugrađenih u našim domovima, ure-dima, zapravo u svim našim obitavalištima.Neutažena žeđ nadjača svaku brigu.

Piše Esad Avdić

Voda je drugi naziv za život, ona je nešto usputno ako ti je dostupna, o njoj najmanje brineš dok ti ne presuše slavine zbog nekakve stare dotraja-le puknute cijevi magistralnog vodovoda. Tada te prožme strah, nervoza. Možda se, bar tada, netko sjeti žedne Afrike i sušnih usta umiruće dehidrirane djece. Zato, štedimo vodu i postani-mo svjesni da je može i ne mora biti baš uvijek i zauvijek, posvuda gdje se krećemo i gdje je još uvijek bezočno prolijevamo.

No, hoćemo li još dugo, odnosno, koliko ćemo još dugo moći tako!? Čak i iz ove perspektive teško je naći ade-kvatan odgovor, ali, jedno je sigurno - nije za vječnost moguć takav naš „nebriga“ stav prema tako važnom prirodnom resursu. A razlozi zašto raste ugroza zaliha pitke vode su višestruki - neki proizlaze iz datosti priro-de, pa su samim time i jednostavni, a neki su malo složeniji, jer je najčešće u pozadi-ni ljudsko djelovanje. Bez obzira na vrstu uzroka problema, nijedan nije nerješiv.

Voda na planetiZa mnoge od nas, voda je jednostavno pojavnost koja se sama po sebi podrazu-mijeva u času otvaranja slavine ili prela-ska preko nekog mosta. Pitka voda koju je za sada lako ekonomski eksploatirati, dolazi nam iz dva, uvjetno rečeno, izvora. Vode iz jezera i rijeka koje definiramo kao površinske vode i voda koju crpimo iz ze-mlje, koju nazivamo podzemnom vodom. U tipičnom gradu razvijenog svijeta voda se do korisnika doprema putem složene

15rujan 2010.

mreže vodovoda, s vodocrpilišta, odnosno iz rezervoara. Međutim, diljem svijeta nije na ovako praktičan način riješena dopre-ma pitke vode, pa se računa da preko 884 mil. ljudi nema uopće pristup pitkoj vodi. U mnogim zemljama u razvoju, a posebno u Africi, ljudi moraju vodu skupljati iz otvore-nih jama ili pećina, što onda najčešće znači da je takva voda kontaminirana.Svako živo biće na planeti treba vodu i svako živo biće na planeti sazdano je od barem ma-log dijela vode - primjera radi, kokoš sadrži 75 % vode, a ananas oko 80 %. Mogli bi tako nabrajati unedogled i analizirati postotke vode u svijetu bilja, ljudi i životinja. Nije čudo da je tako potrebnom životnom sastojinom prekriveno 70 % zemljine površine, što vodu čini najprisutnijom od svega što tka, čini, pro-žima i održava život na našoj planeti. Većina vode se nalazi u oceanima, a najveći dio svje-že vode se nalazi u ledenim polovima odno-sno glečerima, dok se najveći dio svježe pitke vode, dostupne za ljudsku upotrebu, nalazi u podzemlju. Takve izvore pitke vode naziva-mo, podzemnim vodama.Prezentirani graf prilično zorno ilustrira ras-pored vode na našoj planeti. Nevjerojatan je podatak koliko se male količine vode na-laze na lako dostupnim mjestima. Npr. samo 10,91 % sve vode na planeti je dostupno iz resursa podzemnih voda, ili površinskih voda, a samo 0,009 % se nalazi u jezerima, močva-rama i rijekama (!!!???). Ne, nije greška - ono što nama izgleda da imamo u izobilju, tek je 9 promila ukupne količine vode na planeti.Od 60 % do 70 % površine planete je prekri-veno oceanima s prosječnom dubinom od cca 3,5 km. Ali koliko stvarno vode ima na planeti!?

svježe vode. Ako bi bilo za potrebno još rječiti-je objasniti prikazano, onda bismo mogli upo-trijebiti sljedeću komparaciju, pa ćemo reći da je planet veličine košarkaške lopte, sva voda na planeti je veličine ping-pong loptice, a do-stupna svježa voda je veličine zrna kukuruza. Ovako sročena istina svakom brižnom čovjeku natjera strah u kosti, jer možemo zorno vidjeti svu krhkost našeg zajedničkog obitavališta, a onda samim time i svu nesigurnost opstojno-sti sveukupne flore i faune, a samim time i ljud-ske vrste na ovoj našoj planeti.Iza sintagme o Zemlji kao plavom planetu, što bi trebalo implicirati vodeno bogatstvo,

stoji zapravo teško prihvatlji-va spoznaja da je svježa pitka voda izuzetno rijedak resurs, te stoga i izuzetno dragocjen.Ekosustavi koji sadrže svježu vodu izuzetno su ranjivi, a žive vrste koje uz njih obitavaju izložene su stalno prisutnoj ugrozi transformacije vodom bogatog tla u presahlo tlo, čime bi ono postalo za većinu

vrsta neprihvatljivo za život. Preko polovice evidentiranih ekoregija sa zalihama svježe vode su kritično, ili bitno ugrožene, a blizu če-tvrtine su zabrinjavajuće ranjivi. A ako i efekt staklenika uzmemo kao izvor realne ugroze na zemljinu atmosferu, onda situacija postaje još ozbiljnija jer se postotak ugroženosti tih ekoregija rapidno povećava.

Vodeći onečišćivači pitke vodeIz navedenog jasno proizlazi da voda postaje jedan od ključnih resursa u 21. stoljeću. A je-dan od razloga zašto je voda dobila toliko na značenju jeste i porast ljudske populacije koja od druge polovine 20 st. raste teško predvid-ljivom brzinom. Osim porasta broja stanov-nika, druga važna stvar koja pitku vodu pro-movira kao ključni resurs je porast životnog standarda. Da, porast životnog standarda - jer uzrokuje promjene životnih navika, a napose

tu je i povećanje industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Povećanjem populacije na pla-neti, posljedično se povećava koncentracija stanovništva u velikim gradovima, što opet dovodi do dva nova problema - nabavke veće količine pitke vode na relativno malom pro-storu i zagađivanja vode, odnosno, rješenja problema zagađenih otpadnih voda.Kako je već u uvodu ovog odlomka spome-nuto, industrijska proizvodnja i njezin ne mali utjecaj su jedan od ključnih činitelja koji utiče na smanjivanje zaliha čiste vode. Problem je ov-dje dodatno usložnjen budući da voda oneči-šćena industrijskim procesima ne nestaje, nego se vraća u okoliš kao „onečišćena otpadna indu-strijska voda“. Time se otvara jedan od najvećih problema današnjice – onečišćenje i zagađe-nje voda te potreba njihove adekvatne zaštite. Voda kao energetski medij u industriji najčešće ima funkciju hlađenja, prijenosa i pranja. Teško je i zamisliti proizvod iz naše svakodnevnice u čijoj proizvodnji nije za potrebnim bilo koristiti vodu u procesu izrade. A kako biste dobili pri-bližan uvid o utrošenim količinama u proizvod-nim procesima evo nekoliko primjera. Za pro-izvodnju jednog barela nafte potroši se 7 m3, a da bi se proizvela 1 tona čelika, potrebno je 236 m3 vode. U automobilskoj industriji za pro-izvodnju 1 automobila potroši se 148 m3 vode. U ukupnoj svjetskoj potrošnji vode 22 % otpa-da na industrijske potrebe, a kako je najveći dio proizvodnje smješten na zapadnoj hemisferi, jasno je tko je i najveći, uvjetno rečeno, krivac za opasno približavanje kritičnim zalihama pit-ke vode. Dodatnu dozu zabrinutosti ulijeva po-datak da se do 2025. godine očekuje porast go-dišnjih industrijskih potreba za vodom do 1170 km3, što će reći 24 % ukupne potrošnje. Takav kontinuirani rast potreba za industrijskom vo-dom od svjetske zajednice iziskuje promptno i svrsishodno djelovanje. Netočno bi bilo reći da i do sada nisu učinjeni korisni pomaci ka rješava-nju rečenog problema, jer zahtjevi za adekvat-nom skrbi nad otpadnim vodama se repetiraju neprestance te se ta navika polako usađuje u

Na ovoj ilustraciji prikazan je naš planet kakav bi izgledao bez vode. Blago rečeno nelijepo. Plava kugla, prva sa desne strane naše neve-like planete, prikazuje svu količinu vode koja se nalazi na planeti. A najmanja kugla, ili bolje rečeno kuglica, pozicionirana uz sam desni rub ilustracije, predstavlja prikaz svijetu dostupne

Ilustracija - Jack Hook, Woods Hole Oceanographic Institution

rujan 2010.16

Blenda 2,8 >>>

17

svijest zajednice koja onda direktno (prosvje-dima, zakonima, propisima,…) „pritišće“ krupni kapital da djeluje u zajedničkom interesu. Na taj način, nešto što je do jučer predstavljalo veliki problem, počinje zajedničkim djelovanjem po-stajati adekvatno riješen problem, jer ipak treba spomenuti da različite proizvodnje postavljaju i svoje specifične zahtjeve ovisne o vrsti pro-izvodnog procesa te u skladu s time i zbrinja-vanje otpadnih voda ima svoje specifičnosti. Kod pojedinih proizvodnih procesa potrebno je samo poraditi na sprječavanju nastajanja depozita, kod drugih treba poraditi na uklanja-nju otopljenih tvari iz onečišćene vode, negdje pak treba provesti dezinfekciju i.t.d.. U zadnjoj dekadi je sve prisutniji trend pripreme i recikli-ranja vode “na licu mjesta” i njezino ponovno vraćanje u proizvodni ciklus. U toj je situaciji vodu ponekad dovoljno samo profiltrirati, a po-nekad je filtracija samo nužan preduvjet daljnje obrade. Ali bez obzira na kompleksnost procesa filtracije i laiku je razvidna sva korist od primje-ne takvih postupanja jer bez obzira na stupanj pročišćenosti, industrijska voda pri vraćanju u prirodu nije nikada, niti to može biti, one kvali-tete kakvom je bila dok je uzimana iz prirode te je time ovakvo postupanje višestruko korisno. Uz problem suvremene industrijske proizvod-nje, jedan od bitnih razloga zagađenja povr-šinskih i podzemnih voda je poljoprivredna proizvodnja. A razlog zašto je tomu tako leži u činjenici da je sve manje bazirana na prirod-nom, a sve više na kemijsko-organskom po-stupku. Posljedica ovakvog tretiranja agrokul-tura, osim zagađivanja tla i voda koje se koristi u procesu proizvodnje, ima za posljedicu i kon-taminiranje populacije koja se konzumiranjem tako proizvedene hrane izlaže povećanom ri-ziku od kancerogenih oboljenja. Ali, to je ipak jedna druga tema, naravno ne manje značaj-na, pa stoga zaslužuje svoj zaseban prostor.

Hrvatska i stanje pitke vodeKako je zadnjih godina sve prisutnija skrb svekolike svjetske zajednice oko proble-

ma zaliha pitke vode, tako je i UNESCO izradio jednu studiju za potrebe Izvješća o vodnim zalihama tijekom koje je snimlje-no stanje u 188 zemalja svijeta. Hrvatska je na prostoru Europe pozicionirana na treće mjesto po zalihama pitke vode. Bogatije od nje su samo dvije zemlje koje se nalaze na krajnjem sjeveru kontinenta - Norveška i Island. Prema rečenom izvješću, Hrvat-ska raspolaže sa 32.818 m3 go-dišnje obnovljive pitke vode po stanovniku i ta ju količina svrsta-va među 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Hrvatska je dakle, ukupno gledajući, zemlja bogata vodom. Prema izvje-šću, od svih hrvatskih regija posebno je vo-dom bogata Lika te šira zona Gorskog kotara. Za našu ekonomiju je sigurno poražavajući podatak iz tog UNESCO-vog izvješća u dijelu kojeg se navodi procjena da dnevno iz tih na-ših vodom najbogatijih regija u Jadran otječe količina vode vrijedna oko milijardu USD. Ne-vjerojatno!Ali unatoč svom tom silnom bogatstvu koje nam doslovno iscuri, Hrvatska ima i stanoviti problem u području obnavljanja voda, koje su u pojedinim dijelovima Hrvatske izrazito se-zonske prirode. To za posljedicu ima da sušna ljetna razdoblja često uzrokuju poremećaj dis-tribucije vode u pojedinim priobalnim područ-jima, što, osim stvaranja poteškoća za lokalno stanovništvo, ima za posljedicu i ugrožavanje normalnog obavljanja turističke djelatnosti, a što je za zemlju kao što je naša, koja puno polaže na turističku sezonu i prihode od iste, višestruko uzrokovana šteta. Takve štetne situ-acije spriječila bi, prema mišljenju stručnjaka, izgradnja hidrotehničkih objekata za transport vode iz jednog dijela zemlje u drugi, izgradnja sustava za zadržavanje vode u pričuvi ili pove-ćana eksploatacija podzemnih voda. Oko 90 % vodoopskrbe u Hrvatskoj osigurava se iz zali-

ha podzemnih voda. Vezano uz obnovljivost podzemnih zaliha voda, Ministarstvo poljopri-vrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH procjenjuje da podzemne zalihe vode imaju ukupan godišnji kapacitet od 9.133 milijuna prostornih metara, a to je uz prosječnu potroš-nju vode koja iznosi 138 litara po stanovniku dnevno - još uvijek prilično dobra zaliha.Stvari ipak nisu tako crne, jer ti poremećaji oko distribucije se dešavaju s vremena na vrijeme i to samo u sušnim ljetnim mjesecima. Ako to izuzmemo, Hrvatska spada među malobrojne zemlje koje svojim građanima u zamjetnom postotku osigurava pitku vodu sustavom jav-ne vodoopskrbe. Vodom iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj se danas služi oko 80% stanovniš-tva a nacionalnim projektom širenja mreže vo-doopskrbe predviđeno je da do 2015. vodu na taj način koristi oko 94 % stanovništva, što bi Hrvatsku, postigne li to, približilo standardima koje ima većina zemalja EU. Najbolje mreže ra-zvile su Istarska i Primorsko-goranska županija s 97 % pokrivenosti te Zagreb, gdje zdravstve-no ispravnu vodu iz vodoopskrbnih sustava dobiva 90 % stanovništva.Što se tiče ugrožene pitke vode u Hrvatskoj i zagađivača, Hrvatska je zemlja s malom gusto-ćom stanovnika, relativno slabije razvijenom prometnom infrastrukturom, sa znatno sma-njenom industrijom u odnosu na kraj 80-ih prošlog stoljeća, velikim površinama pod šu-mom i relativno slabo razvijenom intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. S obzirom na te činjenice može se reći da, gledajući u cjelini, pitke vode u Hrvatskoj nisu značajnije ugro-žene. Ono što je paradoksalno u toj priči jeste činjenica da naše zaostajanje za razvijenim dijelom Europe ima za posljedicu činjenicu da pijemo čistu vodu. Ipak, treba reći da nije sve tako ružičasto, jer ugroza egzistira, djelomično na lokalnim razinama, posebno u okolici većih naselja gdje su glavni zagađivači neuređena odlagališta otpada, neadekvatna odvodnja ot-padnih voda i eko-incidenti koje se dese s vre-mena na vrijeme. Kao zagađivač, identificirana je i poljoprivredna proizvodnja na pojedinim područjima, ali obzirom na generalnu zanema-renost poljoprivredne proizvodnje, to se može tretirati kao „poneki“ slučaj.

Zalihe pitke vodeTibetanska visoravan koja se nalazi u Transhi-malaji zauzima četvrtinu današnje kineske

rujan 2010.

Blenda 2,8 >>>

države, nalazi se na 3.500 do 4.500 m nad-morske visine, pustinjskog je i polupustinj-skog karaktera, ali obiluje najvećim zalihama pitke vode na svijetu. To je najrjeđe nastanje-no područje zemaljske kugle. Obnovljivim zalihama pitke vode raspolažu 163 zemlje svijeta, 11% zemalja raspolaže s manje od 1.000 m3 vode po stanovniku go-dišnje, što se smatra gornjom granicom siro-maštva vodom. U 39 % zemalja raspoložive godišnje zalihe pitke vode kreću se između

Ljepota i vodno bogatstvo Plitvičkih jezera

1.000 i 5.000 m3 po stanovniku, što se smatra količinom nedovoljnom za sušno razdoblje. Dovoljnom količinom pitke vode, koja se kre-će između 5.000 i 10.000 m3 po stanovniku godišnje, raspolaže 13 % zemalja, dok 37 % zemalja obiluje vodom i raspolaže s više od 10.000 m3 godišnje po stanovniku. Prema toj metodologiji izračuna, Hrvatska sa svojih visokih 32.818 m3 po stanovniku godišnje obnovljivih zaliha vode, spada među vodom najbogatije države svijeta.

Od 60% do 70% površine planete je prekriveno oceanima s

prosječnom dubinom od cca 3,5 km. Ali koliko stvarno vode

ima na planeti!?

Posljedice ovakvog alarmantnog stanja pitke vode u svijetu jesu i velike migracije stanov-ništva. Prema podacima UNHCR-a, krajem 20. stoljeća u svijetu je bilo više od 25 milijuna ljudi koji su morali napustiti svoja boravišta zbog nedostatka vode, te ih se stoga svrstava u tzv. “ekonomske izbjeglice”. Taj se broj pove-ćava za oko 5 milijuna godišnje. Pogledamo li malo bolje prikazani graf, jasno možemo uočiti neravnomjernu raspoređe-nost zaliha pitke vode prema kontinentima, a ako još k tomu dodamo gustoću naseljenosti, onda je prije navedena brojka o „ekonom-skim izbjeglicama“ sasvim razumljiva. Generalno gledajući, na planeti još uvijek ima dovoljno svježe pitke vode za potrebe 6,5 mili-jardi ljudi koliko ih trenutno obitava, i naravno za kompletnu floru i faunu. Mnogi ljudi žive u pustinjskim područjima, ili u krajnje nepristu-pačnim područjima, što čini gotovo nemogu-ćim priskrbiti im pristup svježoj pitkoj vodi. Sa-svim je izvjesno da će se migracije stanovništva vođene pukim preživljavanjem nastaviti. Razvijenom, zapadnom, dijelu hemisfere ostaje u zadaću dovinuti se načinu iskorišta-vanja zaliha vode iz resursa koji su za sada ne-dohvatni i poraditi na adekvatnom rješavanju problema industrijske proizvodnje, odnosno nus-pojava koje idu uz nju, jer je bjelodano da je ista glavni generator zagađenja posto-jećih iskoristivih zaliha pitke vode.

18 rujan 2010.

Blenda 2,8 >>>

Da li ste znali da:• kada pustimo vodu iz vodokotlića,

trošimo istu količinu vodu koju jedna osoba u nerazvijenom svijetu potroši za cjelodnevne svoje potrebe (kuhanje, piće, pranje, čišćenje,…),

• se svi olujni vjetrovi i voda u slivniku uvijek okreću u smjeru kazaljke na satu na južnoj polutki, a obrnuti smjer imaju na sjevernoj,

• 884 mil. ljudi diljem planete nema pri-stup pitkoj vodi,

• težina pune posude za vodu koju žene u Aziji i Africi prenose na glavi do svojih do-mova, jednak je dopuštenoj težini vašeg tereta kada putujete avionom (20 kg),

• čovjek tijekom svog životnog vijeka konzumira 60.560 litara vode

• prema UNESCO-voj procjeni, iz Ličke regije u Jadran otječe količina vode vrijedna oko milijardu USD. Dnevno!

T ko se ne sjeća neke dobre bakine hrane? Koliko li je okusa u njoj utkano? U toj i takvoj hrani su i sjećanja na naša djetinstva. Pa zašto se s tim ne bi ponosili? Ako se neki vaš budući poslovni

partner bude ponosio s japanskom, norveškom ili nekom drugom svojom nacionalnom kuhinjom, zašto i vi ne bi posegnuli na stran-ice Libertas News časopisa (kojeg ćete naravno sačuvati) i po recep-tima od prije stotinjak godina napravili neki interesantan autentičan domaći (bakin) zalogajčić. Mnoge se stvari dešavaju u kuhinji, zar ne? Možda Vam uz pomoć dobre interesantne trpeze uspije i neki poslov-ni dogovor. Te naše drage bake uvijek će nam biti od pomoći.

Recepti su pronađeni u starim kuharicama i pisani su počesto korištenjem lokalnih riječi, izričaja i jednostavnih konstrukcija rečenica, što smo u prijepisu uglavnom zadržali.

Odabrali Helena Šlogar i Bill Zakula

na malo biljnog ulja. Nakon toga, sve pro-kuhamo 10-tak minuta i na kraju u župu dodamo žlicu vinskog octa, po mogućno-sti domaćeg, spravljenog od Izabele. Do-damo i malo bučinog ulja, a tko voli, na kraju dodamo jedan nasjeckan feferon.

LIČKI LONACSastojci: ½ kg govedine, ½ kg ličke ja-njetine, češnjak, kapula, 1 kelj, 1 kupus, 5 većih ličkih krumpira, ½ kg mahuna, bez niti, 2 rajčice zrele, crvene, 2 poveće zelene paprike, 2 veće mrkve, 1 mrkvasti korijen peršina i više listova peršina, sol, papar, razne mirodije i bijelo vino.Kako se priprema: meso najprije opere-mo i izrežemo na kocke. Povrće se opere i isto izreže na kocke. U lonac najprije slo-žimo meso, a onda povrće. U povrće umi-ješamo 4 češnja češnjaka na sitno nareza-nog i jednu glavicu kapule izrezane u veće kolutiće. Sve to zalijemo vodom i vinom (pola vode pola vina). Vino treba biti malo kiselije. Sve dobro posolimo i popaprimo. Doda se i malo mljevene slatke crvene pa-prike i ružmarina da meso lakše omekša. Sve skupa ovo treba kuhati 4 sata na laga-noj vatri. Kad kuhanje priđe kraju, ako je društvo žestoko, u lonac se umiješa i gdje koji feferon. Servira se u većim dubokim tanjurima ili sličnim zemljanim posudama. Prije ovog jela popije se šljivovica, a uz jelo piju se špriceri. Dobro je imati na stolu i nekoliko pogača - pa tko voli neka umoči kruh u sočni pripravak.

SATARAŠSastojci: 10 dcl ulja od suncokreta, malo bučinog ulja, 10 dkg luka, 1 kg domaćih rajčica većih i više komada okruglih ma-njih, 10 paprika (miješane crvene i zele-ne), ½ kg krumpira, sol, papar, maslinovo ulje i razne druge mirodije.Kako se priprema: na vruće suncokre-tovo ulje staviti luk i lagano ga propirjati. Kad luk požuti, dodaje se na duge rezan-ce narezana paprika (crvena i zelena), na kockice izrezana rajčica i desetak komada cijelih malih okruglih rajčica, sve se pirja dok ne omekša. Oguljeni krumpir izreže-mo na kocke i stavimo posebno kuhati. Kad se krumpir skuha, ocijedimo ga i do-damo rajčici i paprici. Na kraju posolimo i popaprimo po svojoj želji. Dodamo po vrhu ovlaš maslinovog ulja i žličicu mlje-vene crvene paprike. Dodamo i par listo-va svježeg bosiljka i prstohvat isjeckanog lista peršina. Sve poprskamo po vrhu sa par žlica bučinog ulja.

ĐUVEĐSastojci: 10 žlica suncokretovog ulja, 25 dkg žute riže, 10 dkg kapule, 8 crvenih rog paprika, 1 kg zrelih domaćih rajčica, ½ kg manje masne svinjetine (od buta ili plećke), sol, papar, mljevena crvena pa-prika i 2 dcl punomasnog kiselog vrhnja.Priprema: riža se stavi lagano pirjati. Ne smije se prekuhati, već treba ostati laga-no hrskava. Na tavi ili u tepsiji se ugrije ulje, na kojem se pirja na ploške izrezana kapula. Rajčica se opere, očisti i oštrim

nožem izreže na manje ploške. Paprika se do-bro popapri, očisti i izreže na duge rezance. Na ispirjani luk stavi se jedan red rajčica, malo pirjane riže, zatim jedan red paprika, onda opet stavimo rajčice, rižu i papriku i tako dok sve ne upotrijebimo. Na gornji i početni red treba staviti rajčice. Svaki red malo se poso-li i popapri i doda se malo mljevene crvene paprike, peršina i po koji list bosiljka. Oprana svinjetina izreže se u šnjite, posoli se i posloži na rajčicu; po njoj se stavi malo maslinovog ulja, pospe se bosiljkom i ružmarinom i zatim stavi peći u pećnicu. Kada se zarumeni, polije se vrhnjem i tako u nekoliko navrata. Treba paziti da se meso i ostali sastojci dobro ispe-ku, a da pri tom ostanu sočni. Hranu je najbo-lje servirati u manjim zemljanim posudama, a i pripremanje hrane je najbolje u zemljanoj posudi, u pekani, uz loženje drva.

ZAGORSKA ŽUPASastojci: 1 par domaćih dimljenih kobasa, 1 češanj češnjaka, 4 žlice kukuruznog brašna, sol, bučino ulje, papar, crvena paprika i razne mirodije.Kako se priprema: u 2 litre vode staviti ku-hati manje masne domaće kobase. Češnjak dodamo cijeli ili narezan na veće komade. U vodu dok se kuha treba dodati lovorov list i ružmarin, po želji posoliti i popapriti. Kad su kobase kuhane, izvadimo ih iz vode, a u tu istu vodu stavimo zapržak koji ćemo napravi-ti od domaćeg kukuruznog brašna i domaće crvene mljevene paprike. Sve to prepržimo

Bakini recepti za mlade menadžere >>>

19rujan 2010.

Blenda 2,8 >>>

Moj život uPiše Eta Rozman

internaturujan 2010.20

Škotska – zemlja golfa, tartana,

haggisa, gajdi i Nessia

Škotska

Što je ‘škotskije’ - karirani tartan uzorak, čudovište iz Lock Nessa, viski, gajde? Amazing grace? Lassie? Što god da

vama padne na pamet, mislim da je svima za-jednička želja da bar jednom u životu posjeti-te tu prekrasnu, zelenu, brdovitu i maglovitu zemlju. A u slučaju da ste tamo već bili, zasi-gurno planirajte ponovno otići. U narednom tekstu podijelit ću s vama svoju Škotsku koju nosim sa sobom i koja je postala dio mene te se nadam dati vam još poneki razlog da i vas jednom put navede u tu prekrasnu, daleku zemlju.Imala sam privilegiju u Škotskoj provesti dvije godine i sa sigurnošću mogu reći da su to bile najljepše dvije godine mog života. Ove godi-ne vratila sam se u svoj drugi dom kako bih s

nosti baš u tim godinama je bio nezamjenjiv. Također, moram priznati da mi nije bilo naj-milije ugasiti svjetla u 21:00 i obavezno ići

spavati dok je vani još dan, jer u sje-vernim zemljama mrak pada tek oko 22:00 sata. Ipak, najteže mi je pada-lo što su moji vrš-njaci u Hrvatskoj u tim godinama počinjali izlaziti po disko klubovima. S druge strane, svaki dan je bio kao jedan

veliki tulum sa pri-jateljicama. Najviše sam voljela petak i subotu jer smo tada smjeli dugo (do po-noći) gledati filmove te smo se sve skupile

u pidžamama s poplunima ispred televizora i pratile serije, gledale filmove, jele kokice i

Blenda 2,8 >>>

pile kakao. Nedjeljom smo imale dozvoljeno i dugo spavanje, tako da smo se smjele izle-žavati čak do 9:00 ujutro. Svaka 3 mjeseca bila su organizirana druženja s momcima iz bratske škole, a pripreme za taj svečani do-gađaj trajale su tjednima! Moram priznati da mi je najdraži dan u godini bio dan ‘spački’ kada smo smjele raditi svakojake nepodop-štine prijateljicama i profesorima i proći nekažnjeno. Ostatak godine morala su se strogo poštivati pravila koja uključuju jutar-nje prozivanje u 8:15, provjeru je li uniforma uredna, čista i izglačana, doručak, molitvu, nastavu, ručak, kratki odmor, sportske ak-tivnosti, umjetnost ili čitanje novina, večeru, učenje i spavanje. U slučaju da se pravila ne poštuju, kazne su ovisile o stupnju ‘zločina’, a rezultirale su od obaveznog buđenja jedan

21rujan 2010.

Dok su moje prijateljice išle u disko klubove, ja sam učila u sobi u kojoj je nekad spavala poznata škotska kraljica Marija

Ulica u kojoj je smještena škola The Pends smatra se najopsjednutijim mje-stom duhova na svijetu

prijateljicama iz školskih klupa proslavila de-setu godišnjicu mature.

St. Leonards škola za djevojkeKao petnestogodišnajkinju roditelji su me poslali u srednju školu u malo mjesto St. An-drews. Škola koju sam pohađala bila je ugled-ni britanski ženski internat koji je smješten unutar zidina iz 12. stoljeća. Ulica kroz koju se proteže škola, The Pends, smatra se naj-progonjenijim mjestom duhova na svijetu. St. Leonards škola osnovana je 1877. godine a i danas nosi titulu jedne od najcjenjenijih školskih ustanova u Velikoj Britaniji. Osim po izvrsnošću nastavnog programa, St. Leonards škola prva je u povijesti uvela poznati bri-tanski timski sport lacross. Školsa knjižnica, Queen Mary’s Library, smještena je u kući za odmor poznate škotske kraljice Marije te je i danas jedna od soba uređena upravo onako kako je izgledala u vrijeme njezine vladavine, a mi, učenici škole, često smo za ispite učili baš u toj sobi.

Život u ženskom internatuNa spomen života daleko od doma, u in-ternatu, naročito ako se radi isključivo o ženskom ili isključivo muškom, većini stva-ra strah i jezu. Lagat ću ako kažem da nije bilo suza i tužnih rastanaka i brojanja dana kada ću se vratiti kući, ali osjećaj samostal-

sat prije ostalih do struganja žvakaćih guma s unutarnje strane svih školskih klupa pa čak i do zabrane odlazaka kući slobodnim vi-kendima. Ipak, u srednjoškolskim godinama najbitnija su bila prijateljstva i druženje. Uz dobru prijateljicu nije bilo teško odguliti ka-znu, a pohvalama smo se svi radovali, kome god da su bile upućene. Zahvaljujući filozo-fiji škole, puno se pažnje pridavalo finom od-goju i lijepom ponašanju; tako da nije bilo problema s međusobnim svađama i sve če-šćim trendom ‘bullinga’ među teenagerima. Svi smo bili jedan veliki i dobar tim te se i danas, ovisno o mogućnostima, često druži-mo i nalazimo. Na moje veliko iznenađenje, na spomen da bi škola postala miješana, što je značilo upisivanje i muške populacije, sve djevojke su se protivile. Jednostavno nisu htjele unositi međusoban nemir u društvo, a i redovito paziti kako tko izgleda. Također smo svi voljeli imati točno propisanu školsku uniformu jer nismo trebale svakog jutra vije-ćati pred ormarom što bismo taj dan mogli staviti na sebe.

Što rade djevojke danasPrijateljice s kojima sam nekada dijelila sobu danas su uspješne poslovne žene. Neka-da smo plakale kada bi nas roditelji nakon praznika ostavljali u internatu, a danas smo se sa suzama od uzbuđenja vratile u školu. Mnoge djevojke su se raspršile po svijetu - od Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Sjeverne Amerike do Njemačke, Engleske, Francuske i Hrvatske. Samo neke od zani-mljivih priča su karijera u poznatoj svjetskoj dizajnerskoj kući Abercrombie & Fitch, tvor-nici pjenušavih vina Moet Chandon, finan-cijska savjetnica u vodećoj svjetskoj banci Royal Bank of Scotland, spašavanje ugrože-nih endemskih životinjskih vrsta, najpoželj-nija britanska voditeljica Eurosporta (prema

uglednim novinama The Sun), naftna indu-strija The Shell. Neke su osnovale vlastita poduzeća kao što je Vagabond Van, butik u vintage prikolici te s vlastitom robnom markom putuje po svijetu, najposjećenija britanska internetska stranica namijenjena putovanjima Bed & Fed, škola o sirevima Delizique.

St. Andrews – dom golfaSt. Andrews, grad u kojem je smještena ško-la, veliku popularnost šire javnosti zadobio je kada je princ William tamo krenuo na studiji. Ipak, taj grad je od davnina poznat po tome što je tamo nastao sport golf te je upravo i tamo smješten prvi golf teren na svijetu, Old

Blenda 2,8 >>>

Course. Za vrijeme poznatog svjetskog golf turnira koji se svake godine održava u St. An-drewsu, The Open Championship, na ulica-ma se često sretnu zvijezde poput Michaela Douglasa, Katherin Zeta Jones, Tigera Wood-sa, Georga Clooneya i mnogih drugih. Osim golfa i poznatog sveučilišta, St. Andrews se smatra najljepšom prirodnom kulisom Veli-ke Britanije smještene na pješčanoj plaži, s jedne strane, te ribarskoj luci, s druge strane. Po stilu gradnje, uz rane srednjovjekovne ru-ševine prevladava gotika. Taj mali pitoreskni grad zaista ima i srce i dušu, a za to je naj-zaslužnije njegovanje tradicije. Stoga mi je naprosto i drago doći do klubske kuće, Royal and ancient golf club house, u koju čak i da-nas, u 21. stoljeću, ne smiju ući žene. Volim se mučiti iznad umivaonika s odvojenim slavinama za toplu i hladnu vodu. Redovito naručujem haggis kojeg uopće ne jedem; jer njihov specijalitet - mljevene iznutrice u ov-čjem želudcu, nije nimalo fin. ...A najviše od svega volim pokisnuti na kiši i osjetiti vjetar koji tamo nikada ne prestaje puhati, jer sam tada više nego sigurna da se nalazim u gra-du koji me obilježio.

Princ William studirao je u St. Andrewsu

I dan danas u neke zgrade ne smiju ući žene

rujan 2010.22

Tračerica s Libertasa s Libertasom u srcu >>>

Upravo sam otvorila novu stranicu svog života. Nakon prilično ‘uspješnog’ ljeta preselila sam se u Zagreb i danas po-

činjem zreo život kao studentica. Svi su mi govorili da mi je proteklo ljeto trebalo biti najdulje i najljepše ljeto u životu, ali nisam mogla u potpunosti uživati jer sam cijelo vri-jeme mislila što me čeka na jesen. Prijateljice su mi pripremile oproštajnu zabavu zadnju subotu u Gradu i baš me razveselilo koliko je ljudi došlo. Cijelo sam vrijeme glumila kako jedva čekam otići, a zapravo sam se u sebi tresla jer nisam znala što me očekuje u Zagre-bu. Za sada mi se sve čini zadovoljavajuće (za-nemarit ću činjenicu da sam prvi dan razbila veliko ogledalo, što znači, prema tumačenju moje bake, sedam godina nesreće). Postajem odrasla, samostalna osoba: živim s tri cimera (jedan je potencijalno zgodan), vodim svo-je financije i, ukratko, sama sam svoj gazda. Nova stranica je i novi početak i sada mogu biti kakva god poželim. Za sada imam i neko-liko novih ciljeva:• Suzbiti lijenost (više neću biti kampanjac, re-

dovito ću učiti i spremati seminare)• Zaljubiti se.• Smršaviti i baviti se sportom.

Tračerica s Libertasas Libertasom u srcu

• Intelektualno i duhovno napredovati (uklju-čuje redovito čitanje novina, knjiga, odlaza-ka u kazalište i muzeje)

• Pronaći posao (prvenstveno radi kupnje auta).

• Voditi zdravi život (zdrava prehrana).• Prikupiti barem 8 sati sna dnevno.• Proširiti krug poznanstva i obnoviti ona stara.• Prestati razmišljati o Lovri iz srednje.• Redovito održavati kontakte na facebooku.• Održavati red i higijenu sobe, kupaone i

kuhinje.

Jedan od najvažnijih ciljeva mi je ostati u kon-taktu s prijateljicama iz Grada. Sada kada sam odrasla, želim još više postati i ostati Dubrov-kinja. Za sada to uključuje:a) biti u Dubrovniku za svaku festu Svetoga

Vlahe ib) biti dole za otvaranje Ljetnih igara.

Vjerojatno će mi još neki bitan datum pasti na pamet, ali je za sada to to.Moram priznati da se jako veselim početku nove školske godine. Zanima me kakvi će biti

moji novi prijatelji i kakve su njihove priče, a najviše od svega me zanimaju novi tračevi. Za sada mi jako fale moja Karla i Brigita i nadam se da će me one i dalje izvještavati o svim događajima u Fuegu. Što se tiče Zagreba, još uvijek ne razumijem tramvaje i svaki ulazak i izlazak mi stvara muku. Nikada nisam sigur-na jesam li potrefila pravi smjer, a nema ni mora niti zidina niti ičeg poznatog da se ori-jentiram. Zagreb je zaista ogroman i ne znam hoće li mi moći postati dom. Svi nekamo jure i žure, a ja sada samo mislim na Stradun, Orlan-da i Porporelu. Zapravo, jedva čekam preda-vanja da malo ispunim dane; jer ovaj tjedan u Zagrebu nikako da prođe. Malo se osjećam usamljeno, imam previše vremena za razmi-šljanje pa onda moja luda glava zapadne u neke čudne filmove i strahove. Jedino dobro što je proizašlo iz ovog tjedna jest to što sam pročitala dvije fenomenalne knjige: Žene ne plaču i Pođi kamo te srce vodi. Mislim da je prigodno da upravo ta dva naslova budu i moj novi moto. Do sljedećeg puta, ljubi vas vaša Tračerica s Libertasa,

Xoxo.

23rujan 2010.

rujan 2010.

Piše Toja Stevilov

Humoreska >>>

T oga dana, Grgi ništa nije polazilo za rukom. Bio je ljut i naprosto je režao na sve koji bi ga nešto priupitali. Bilo

mu je dosta tih malih sitnih poslova po kući i oko kuće. Osjećao je da je stvoren za velike poslove i velike podvige, međutim, život ga je stavljao u male sitne kutijice i davao mu potpuno beznačajne uloge. Baš se zatekao u dvorišnoj ostavi i nešto je pretraživao po ostavljenim stvarima. Nagnuo se na neka-kav plastični ormar i tada mu je s vrha or-mara na glavu pala ćoškasta metalna po-suda u kojoj inače drži ugljen za kamin. Naravno, dobro ga je protresla. Provukao je ruku kroz rijetku kosu i napipao krv. Štoviše, krv je dobrano šikljala. Pozvao je suprugu, koja se pred njim zarotirala od užasa i pala. Još dok je bila prisebna savje-tovala mu je da ode do liječnika. I tako je sve počelo. Ne može se reći da mu je avanturu koja slijedi složila vlastita supruga prostim sa-vjetom da potraži liječničku pomoć, ali izbak-suzirala ga je - to je sasvim sigurno.Obiteljska liječnica je pogledala posjekotinu i obazrivo ukazala da „ozljeda nije velika, samo puno krvari“, a bilo bi najbolje da to pogleda kirurg u pripadajućoj bolnici. Ime bolnice ne-ćemo spominjati. One su i tako sve istog miri-sa. Dobro ih je zaobilaziti, osim kad te sudbi-na u njih pogura. I tako, došao je u predvorje hitnog prijema i čekao, čekao, čekao. Usput bi ga netko od

osoblja priupitao za prirodu dolaska i zatim bi nestao. Neki ćelavi bolničar dovezao je

starca na nosilima-kolicima, a zatim je je-dan drugi bolničar duge kose dovezao

nekog mladića na nosilima-kolicima. Mladić je urlikao od bola držeći se za

koljeno. Kao u nekoj TV seriji. Grga više nije

krvario i samo je čekao svoj red.

I nakon dugo vremena, po-zvaše ga u salu. Kirurg

je bio mlad nasmijan i simpatičan.

Pogledao mu je ranu i napisao

internu uputnicu za rendgensko snimanje glave i

vrata. Usput ga je zamolio da u sobu 9, od-mah tamo niz hodnik, dostavi više nekakvih ispisanih nalaza-papira. Tako je i učinio. Kad je predao papire, tamošnji dežurni liječnik ga je malo zadržao, pročitavši papire pogle-dao ga je raširenih očiju, obišao oko njega par puta i nježno ga zamolio da sjedne. Tele-fonom je pozvao još nekoliko kolega koji su znatiželjno buljili u njega. Pozvali su i onog ćelavog bolničara koji je vozio kolica, njež-no su ga položili i ćelavi ga je nekuda odve-zao. Grga je bio opušten. Jedino mu je bilo malo čudno zašto ga ćelavi vozi na kolicima do rendgena. Ali nije se radilo o rendgenu. Uvezao ga je u prostoriju gdje su ležale tri mlađe žene, očito trudnice. Pomislio je da će tu malo pričekati, dok ne oslobode rendgen, kad, nevjerojatno, onaj ćelavi ga je iskipao na jedini slobodan krevet. Odmah su stigli i oni doktori - jedan mu je dao nekakvu injek-ciju, pa se Grgi učinilo da je u slatkom polu-

Negdje u bolnici

24

rujan 2010.

Piše Toja Stevilov

Humoreska >>>

Negdje u bolnici

snu. Čuo je, kao iz nekakve daljine, da dokto-ri pričaju i čude se gledajući u one papire što im je iz usluge donio. Čudili su se - kako to da izgleda kao muško, a u papirima piše da je žensko i to trudna žena. Jedan drugi pri-sutni doktor mahao je drugim papirom, na kojem je valjda pisalo da se pacijent upućuje na rendgen zbog ozljede glave. Treći je ma-hao isto nekim papirom i govorio da paci-jentica, koja je pred njima ležala kao muško, ima i srčane probleme i da je uputna hitna operacija. Žamor oko Grge je postajao sve nerazgovijetniji. Čuo je samo da su sakuplje-ni doktori zbunjeni, ali ipak sasvim odlučni da učine sve onako kako piše u papirima. Za svaku sigurnost, Grgi su dali još jednu injek-ciju za smirenje i on je lagano odlelujao u polusan.Kad je, koliko toliko, došao „k sebi“, bio je okružen mnoštvom doktora. Neki su stajali sa strane kao promatrači, a ovi drugi u zelenim ogrtačima i s maskama na licu, kao da su se spremali na neku operaciju. Grga je osjetio da su mu noge u blago podignutom položaju i taman su ga počeli u toj regiji brijati. Neki stariji doktor se nadvio nad njega i polu raz-govijetno mrmljao da se „pacijentica najprije mora dovesti u red kirurškom obradom koja će garantirati urednu trudno-ću“, a isti je autoritativno kon-statirao da su „sekundarne spolne karakteristike koje prikazuju paci-

jenticu kao muškarca vjerojatni uzrok govo-renih srčanih tegoba, koje su (opet) vjerojat-no uzrokovale nesvjesticu i pad na glavu sa popratnom posjekotinom“. Grga je bio u čudu. Bio je izbezumljen, ali od te proklete zadnje injekcije nije mogao vikati pa ni govoriti. Nije mogao vjerovati da su ga ova medicinska braća tako sagledala samo kroz papire koje im je donio iz usluge. Kako da im kaže da njemu treba samo rendgen;. pa ni to mu sada ne treba! On bi najradije otišao kući. Tamo će mu njegova prestraše-na žena staviti komad gaze na glavu, popit će tabletu i zaspati. Samo da ga puste. Ovo brijanje nekako će objasniti ženi, a što ako kirurzi krenu u svoj posao. – Bože! - počeo je plakati i tada mu se ponovno otvorila krv iz one posjekotine na glavi. Onaj stari doktor koji je stalno nešto pričao, savjetovao je pri-sutnoj sviti da mu dadu još jednu injekciju za smirenje jer je bez prestanka bespomoć-no plakao i da ga odvedu najprije u hitnu ki-ruršku ambulantu da mu sašiju posjekotinu na glavi. Samo je to čuo i onda je utonuo u san. Kad se probudio, ležao je na bolničkom krevetu. Najprije se ispipao po donjem di-jelu tijela i shvatio da mu je sve na broju.

Ispred njega je stajao onaj mladi liječnik koji ga je poslao na

slikanje glave i smješkao se. Rekao mu je da se još uvijek smije svojim kolegama koji

su njega zbog onih papira od nekih pacijentica, koje im je poslao, zamalo

lišili muškosti. Grga je razrogačenih očiju upitao mladog liječnika: „Pa zar je sve to moguće doktore. Nije li ovo samo san ili posljedica udarca u glavu?“ Mladac mu je odgovorio:

„Dragi gospodine, sve je moguće. Svi smo mi jako umorni i pri tome mora-

mo postupati po postojećim prethodnim nalazima. Sve oko nas je puka rutina. Neki

su u vašem slučaju vidjeli konačno jedan pravi medicinski izazov. Da, sad su

tužni, a vi čim dođete „k sebi“ odite doma da vas ne ščepa neki drugi „umornjak“ koji će vam možda uvaliti nekog novorođenog klinca i uvjerit će vas da ste mu vi mama. Ha, ha, ha!“ Grga više ne ide u bolnice niti u posjete bolesnim pri-jateljima. Proučava liječenje biljem. Ova avantura mu je dobro došla da sve one male sitne poslove po kući i oko kuće prebaci na ženu. Čuva se da se ne ozlijedi. Žena ga

začudo razumije i podržava. Ona sama se silno zgrozi kad

pomisli da su joj muža zamalo pretvorili u prijateljicu.

25

Povijest i sadašnjost >>>

I tako kroz stoljeća… I ništa se nije promije-nilo - ljudska glupost, ili naprosto trenutak pomanjkanja sreće, pomagali su Jadranu

da u svojoj utrobi skuplja olupine drvene, če-lične, posute ljudskim ostacima. Pravo nam i budi.

Prva zabilježena bitka na JadranuA krenulo je poodavno, jer prva pomorska bitka koja se odvila na Jadranu, zabilježeno je, desila se 385/4. god. prije n.e., a zbog čega drugog nego poradi prevlasti nad teritorijem. Otok Phaors (današnji Hvar) u to doba su na-stanjivali Iliri, a onda je u svojim putešestvi-jama zapeo za oko i Starim Grcima, koji su se ne mareći previše za domicilno stanovništvo, odlučili nastaniti na otoku, točnije na po-dručju današnjeg Starog Grada. Ugnjetavani Iliri su trpili tu nametljivost sve do momenta

Piše Esad Avdić

kada su shvatili da su ostali i bez plodne ze-mlje koja se nalazila na prilazima gradu, a čije plodno tlo im je pružalo dovoljno bogatstva za prehranu. Neimavši drugog načina povra-titi oteto, pozvaše u pomoć svoje sunarodnja-ke sa obale koji se u nemalom broju okupiše i

njih 10.000 svojim brodovljem krenuše k Hva-ru da se obračunaju s ugnjetavačem. Bitka je, iako u početku sa dobrim početkom, imala za njih tragičan ishod jer ih je 5.000 poginulo a 2.000 zarobljeno. Stvar je krenula po zlu onog trena kada je Starogrcima u pomoć pritekla njihova vojska stacionirana na otoku Visu, koji im je, uzgred budi rečeno, služio kao baza za osvajačke rabote po Jadranu. Iliri su u toj bit-ci, govore zapisi, unatoč brojnosti bili osuđeni na neuspjeh jer se njihove lađice nisu mogle nositi sa daleko većim i bolje naoružanim brodovljem osvajača. Jedna za drugom, lađe su slane na dno kako bi postale prvi nijemi svjedoci onoga što će se kroz stoljeća nastavi-ti ponavljati, ali s drugim glumcima i drugim rekvizitima, no uvijek pod sličnim scenarijem.Jadransko more je iz toga razloga prebogato olupinama, ali ipak dio mora koje se smatra Jedna od tisuće jadranskih „nemani“

Priča o najljepšem moru na svijetu i priča o njegovih 1.246 otoka ispričana je tisućama puta, ali priča o onom što se nalazi u dubinama tog plavetnila pričana je nešto rjeđe. Ne zato što namjernik o tomu nije želio, već zato što su rijetki hrabri i odvažni među nama imali tu sreću da zavire ispod površine, da zađu u dubine plavetne i obiđu zbirku neobičnu i veličanstvenu. Zbirku koja ne bi stala ni u jedan muzej svijeta. Zbirku čiji svaki artefakt priča svoju velebnu priču. Ali ne priču koju inače pričaju muzejski eksponati, jer priče ovih eksponata više nego ijedni drugi prožeti su povijesnim silnicama i ljudskim sudbama čija je, najčešće zla, kob bila određena da se doživi na najljepšem moru na svijetu i da skonča u njegovim dubinama. Oni sretnije sudbe ostajali su živjeti i u nasljeđe im je ostavljeno svjedočiti o najljepšem moru i kletoj sudbi svojoj.

Podmorje priča priče i potiho o tajnama zbori

rujan 2010.26

Povijest i sadašnjost >>>

najbogatijim olupinama je obala zapadne Istre i podmorje oko Visa.

„Szent Istvan“Među tisućama olupina kojima je dno Jadrana zasijano neke se izdvajaju svojim posebnosti-ma. Jedna od takvih je olupina ratnog broda Austro-Ugarske mornarice „Szent Istvan“, koji zbog svoje dobre očuvanosti spada među najatraktivnije. Apsolutno najzanimljiviji i

se usidrile na ulazu u Jadransko more. To raz-bijanje Otranskih vrata predstavljao je najveći izazov Austro-Ugarskoj monarhiji u pokušaju osvajanja i preuzimanja kontrole nad cije-lim Jadranom. Samopouzdani u silinu svoje mornarice monarhija je eskadrili dodijelila i službenog snimatelja koji je u zadatak imao ovjekovječiti pothvat čije bi snimke dalje poslužile u propagandne svrhe za podizanje morala posrnuloj monarhiji, koja je već tada brojila zadnje dane.U suton dana, te godine 1917.g. (1918.g.), za-jedno s brodom „Tegetthoff“, „Szent Istvan“ je isplovio prema Dugom otoku gdje su se tre-bali naći sa ostalim brodovima kako bi krenuli ka Otrantu. No, flota nije znala da ih nedaleko od Premude čeka talijanska zasjeda. Da su ti-jekom isplovljavanja iz pulske luke zakasnili još samo sat ili dva, a do tog trenutka već su debelo kasnili, zasjeda sastavljena od neko-liko vrhunskih talijanskih torpednih čamaca možda bi pomislila da od Austro-Ugarskog napada neće biti ništa i vratili bi se u matičnu luku. No, baš kada se talijanska zasjeda odlu-čila na povratak, na horizontu se pojavio obris „Szent Istvana“ i njegove pratnje. Torpedni čamci su promijenili nakanu te se primakli meti i s dva snažna torpedna projektila zauvi-jek uništili ponos Austro-Ugarske flote, stvo-rivši jednu od najdramatičnijih priča Jadrana. Panikom obuzeti i izbezumljeni, Austro-Ugar-ski su zapovjednici povjerovali da ih je napa-la podmornica, razbježavši se prepustili su „Szent Istvan“ na milost i nemilost vode koja je neumoljivo prodirala u njegov trup. Četiri sata trajala je agonija tijekom koje se brod polako naginjao, da bi iznenada, povučen hektolitrima vode koji su ispunili njegovu utrobu, naglo izgubio ravnotežu i survao se na jadransko dno. U kotlovnici pomorskoga giganta ostalo je zauvijek zarobljeno stoti-njak mornara koji su do posljednjeg trenutka loženjem održavali radnu temperaturu mo-tora i uz to stvarali električnu energiju koja je pokretala crpke za izbacivanje vode. Brodovi iz pratnje spasili su 976 članova posade, ali je poginulo 89 mornara.Dodatak cijeloj toj dramatičnoj priči začinjava ironija da je upravo službeni Austro-Ugarski snimatelj koji je trebao ovjekovječiti ponaj-veći uspjeh svoje flote, snimio njezin konačni krah.

Od 90-ih godina prošlog stoljeća provodi se sustavno istraživanje broda koji među pod-vodnim arheolozima slovi kao jedan od naj-većih i najljepših monumenata hrvatskoga podmorja te je tijekom istraživanja „Szent Istvana“ bilo najvažnije i najhitnije skinuti slova njegova imena s pramca broda. Iako ona, doduše, nemaju nikakvu vrijednost jer su mjedena, među pomorcima se razvila le-genda da su zlatna, pa se okupljala ekipa za ilegalnu „zlatnu ekspediciju“. Slova su ipak na vrijeme skinuta i na taj način spašena i pohra-njena u Povijesnom muzeju Istre.

Još jedan gigant na dnu - „Re d’Italia“No možda je najzanimljivija priča koja se veže uz olupinu talijanskog broda Re d’Italia. Ta oklopnjača potopljena je kraj Visa 1866. u slavnoj Viškoj bitci, u kojoj je na strani Austro-Ugarske sudjelovao velik broj hrvatskih mor-nara i njezino je potonuće označilo neočeki-vani poraz tada nadmoćne talijanske flote. Potopio ju je smjeli Austro-Ugarski zapovjed-nik rodom iz Maribora, Wilhelm Tegethoff. Drugog ili trećeg dana slavom opjevane bitke oklopnjača je zauvijek uništena, ali ne zbog oružane ili brojčane nadmoći Austro-Ugar-ske mornarice, nego zbog drskosti i smjelosti slovenskoga zapovjednika. Talijani su, naime, bili nadmoćni kad je riječ o naoružanju i silo-vitosti svoje flote, no nisu računali na dovit-ljivost zapovjednika Tegethoffa. Po uzoru na manevre iz rimskih i antičkih bitaka Tegetho-ff, po kojemu je poslije ime dobio brod koji se

Porinuće „Szent Istvana“

najveći brod ikad potopljen u našem moru.„Szent Istvan” izgrađen je i porinut 1914-1915.g. u riječkom brodogradilištu (preteči današnjeg 3. maja) kao zadnji od četiri mo-derna bojna broda u floti Austro-Ugarske mo-narhije; ostali iz klase Tegethoff izgrađeni su ranije u tršćanskom brodogradilištu. Zaplovio je pod Austro-Ugarskim barjakom kao najve-ći ratni brod na ponos carske flote. U zapisima se mogu naći oprečni datumi o vremenu vojevanja njegove posljednje bitke. Do svog skončanja imao ih je nekoliko i već zadobio status straha i trepeta Jadranskog mora. Te 1917. (a po nekim zapisima 1918.g.) „Szent Istvan“ se našao pred svojim najvećim izazovom jer je sa ostatkom flotile trebao su-djelovati u napadu na snage Antante koje su

Potonuće „Szent Istvana“„Szent Istvan“, ponos riječke brodogradnje i Austro-Ugar-ske monarhije, potonuo je kao što će potonuti i njegova monarhija.

Podmorje priča priče i potiho o tajnama zbori

rujan 2010. 27

Povijest i sadašnjost >>>

nalazio u pratnji nesretnoga „Szent Istvana“, odlučio je u jednom trenutku igrati na sve ili ništa. Zapovjedio je svojim mornarima da se kljunom broda punom parom zabiju u bok „Re d’Italie“. Bilo je to nesumnjivo zadnje što su Talijani očekivali, ali to je bilo presudno. Taj je udar toliko oštetio oklopnjaču da se ona, vođena nesposobnim talijanskim kapetanom koji je u potpunosti izgubio komunikaciju s ostalim brodovima svoje flote, uskoro zauvi-jek spustila na morsko dno. Pobjeda Austro-Ugarske u toj pomorskoj bitci spriječila je talijansko osvajanje jadranske obale te omo-gućila njezino kasnije pripajanje Kraljevini SHS, u čemu je presudnu ulogu imalo upravo potonuće „Re d’Italie“ kao zapovjednog bro-da. Nastavak ratovanja ta dva carstva je dije-lom opisan i kroz priču o prije spomenutom „Szent Istvanu“. Tada je uz „Re’d Italiu“ stradao i brod „Palestro“ - teško oštećen i zapaljen us-pio je pobjeći s poprišta bitke, ali otad mu se gubi trag. Vjerojatno je nedugo nakon zapa-ljenja eksplodirao i potonuo, ali mjesto poto-nuća još nije otkriveno.Uz „Re’dItaliu“ povezana je i jedna od najve-ćih legendi Jadrana. Legenda kaže da je „Re d’Italia“ prevozila veliku količinu zlatnika, namijenjenih uspostavi talijanske vlasti na Visu i Dalmaciji, čija bi vrijednost danas bila i nekoliko milijuna eura. Mnoge su se knjige i članci, ali i potihi razgovori znatiželjnika, ba-vili tom temom. Blago, naravno, u službenim istraživanjima nije nikada pronađeno. A da li je doista postojalo, pa ga je netko uspio izvu-ći, ne spada u kategoriju vjerojatnog, ali nije ni nemoguće.Pronalazak „Re d’Italie“, na 120 metara dubi-ne, omogućen je zahvaljujući skupoj, sofisti-ciranoj opremi koju je domaćoj ekspediciji posudila francuska tvrtka Comex, bez koje to ne bi bilo moguće. Najteže je bilo dokazati da je to zaista „Re d’Italia“, što je uspjelo na te-melju usporedbe borbenog kljuna i topova pronađenog broda sa slikama i nacrtima iz talijanskih arhiva.

„Baron Gautsch“ – Jadranski TitanikIpak, najposjećenija je olupina tzv. jadranski “Mali Titanik”, luksuzni putnički parobrod “Baron Gautsch”, dugačak 80 me-tara, koji je naletio na morsku minu i potonuo 1914. na dubinu od 42 metra. Baš kao i „Titanik“, „Baron Gautsch“ je bio dragulj onoga doba. Riječ je bila o luksu-znom putničkom brodu dužine 84 metra, sagrađenom u Škotskoj 1911. godine. Svojom brzinom i mogućnostima bez problema bi mogao parirati većini putničkih brodova koji danas plove. Neposredno uoči Prvoga svjetskog rata, 1914. g., zaplovio je noseći stotine bogatih putnika, ali i još nepoznat broj izbjeglica i vojnika. Za razliku od prethodna dva opi-sana primjera, „Barona Gautscha“ dotukla je strašna ironija: na pučini ispred Rovinja taj je austrougarski brod uletio u minsko polje vlastite vojske koje je netom postavljeno, ali to kapetanu broda nitko nije dojavio. Nitko se nije uspio spasi-ti. Procjenjuje se da se barem 300 skeleta putnika s „Barona Gautsc-ha“ i dalje nalazi na više desetaka metara dubine. Žalosno je da su, nakon što je ot-krivena 1970.-ih, trebala proći de-setljeća da se olupina luksuznog putničkog parobroda zaštiti kao kulturno dobro. Ministarstvo kultu-re zaštitilo ga je tek posljednjih go-dina, ali u međuvremenu su ruke gramzivih podvodnih kradljivaca temeljito opelješile taj raskošni brod te zauvijek odnijele unikatne predmete poput tanjura, osobnih stvari, ali i samih dijelova broda. Unatoč toj našoj sramoti, taj je brod i danas najunosnija podvod-

„Baron Gautsch“ – Jadranski Titanik

na turistička atrakcija Jadrana. Za vrijeme ljet-nih mjeseci posjeti ju preko 3.000 podvodnih ronioca koji za jedinstveno druženje s čelič-

28 rujan 2010.

Povijest i sadašnjost >>>

nim barunom, bez pitanja, spremno plaćaju 50-70 € po jednom zaronu. Sada je uz plaća-nje pristojbe dozvoljeno samo roniti oko bro-da, ne i unutra.

Viško podmorje - groblje zrakoplovaOsim brodskih, u Jadranu ima i zanimljivih zra-koplovnih olupina, a more oko Visa prednjači po bogatstvu olupinama, s posebnim nagla-skom na olupine zrakoplova, tako da tu izme-đu ostalog leži i 30-tak savezničkih zrakoplova, većinom bombardera iz Drugog svjetskog rata, ali i nekoliko lovaca. 1944. g. nebo iznad Visa bilo je vrlo prometno jer su Amerikanci na južnom, oslobođenom dijelu talijanske “čiz-me”, izgradili zračne luke, odakle su tisuće teš-kih bombardera svakodnevno polijetale pre-ma Njemačkoj i drugim okupiranim zemljama kako bi napadali strateške ciljeve. Tada je Viški aerodrom u rukama partiza-na predstavljao sigurnu bazu za savezničke zrakoplove, koji su Vis koristili kao mjesto predaha pri povratku u Italiju; ili su naprosto Vis koristili kao spasonosnu luku u slučaju kvarova na zrakoplovima. Budući da je na viš-kom polju bilo samo jedno uzletište, znalo se dogoditi da u zraku u isto vrijeme kruži i po desetak aviona čekajući svoj red za slijetanje. Neki bi, naravno, znali ostati bez goriva i tako bi prisilno završavali u moru. Među glavne atrakcije za podvodni turizam Jadrana spada i američki četveromotorni strateški bombarder B-17G poznatiji kao “le-

teća tvrđava” koji je potonuo 6. studenoga 1944. blizu Visa na dubinu od 72 metra. Nje-govih 10 članova posade, svi osim kopilota, spašeni su zahvaljujući brzoj pomo-ći partizanske jedinice koja se nalazila u blizini. U zra-koplovu je još uvijek ostala sva osobna oprema članova posade, kacige, maske za disanje, instrumenti, oružje isprave te foto oprema koju su ostavili za sobom.

Poznata je i olupina još jednog američkog teš-kog bombardera B-24 „Liberator”, poznatog i pod imenom Tulsamerican jer je proizveden u teksaškom gradu Tulsi, serijskog broja 42-51559, čija je posada zbog nedostatka goriva planirala sletjeti na otok Vis, ali u tom naumu nisu uspjeli.

B-24 LiberatorOlupina tog zrakoplova otkrivena je na dubi-ni od 39 metara. Liberator je bio “zvijer” duga 23 metra, s rasponom krila 33 metra, čije su akcije američki mediji u to vrijeme sa zanima-njem pratili. Nije imao sreće slično kao i drugi i znatno poznatiji model iz tog vremena - B17, odnosno „Leteća tvrđava“, čiji se primjerci također povremeno pronalaze u jadran-skom podmorju. Reci-mo, za jednu se “lete-ću tvrđavu” pouzdano zna da počiva negdje nasred Kvarnerskog zaljeva, no još uvijek nije pronađena.

Pazimo li dovoljno na naše bogatstvoNesumnjivo je da je Jadran kao jedan ogroman podmorski muzej vrlo privlačan kako domaćim tako i

stranim roniocima, među kojima, uz istinske zaljubljenike u taj sport, ima i onih koji se nji-me bave s unaprijed definiranom kalkulaci-jom - da se s takvog zarona ne vraćaju praznih ruku. Takve računice, ali i nedovoljna briga odgovornih, za posljedicu ima beskonačno devastiranje podmorskog blaga. No unatoč tome, olupine u hrvatskom dijelu Jadrana uglavnom su u boljem stanju od ostalih u europskih mora, a po važnosti pojedinih olu-pina imamo i one koje se čak mogu smatrati svjetskom baštinom. Ministarstvo kulture za-dnjih godina čini određene korake te se po-topljeni brodovi kao podvodni kulturni lokali-teti štite na dva načina Novovjekovni brodovi od posebne povijesne ili kulturne vrijednosti štite se zakonom tako što je ronjenje oko njih dozvoljeno samo uz posebnu dozvolu, a an-tički se brodolomi, osim zakonskim propisi-ma, štite i fizičkom zaštitom tj. postavljanjem čeličnih kaveza preko njih, o čemu također odlučuje Ministarstvo, koje, osim istraživanja, financira i gradnju zaštitnih mreža. Dosad je mrežom zaštićeno pet takvih lokaliteta.Razvidno je da turistički potencijal jadranskih olupina još nije dovoljno iskorišten, ali da li će se naći dovoljno osviještenih da iskoristi takvu prigodu i priskrbi našoj zemlji sredstva koja nam leže pred nosom, ostaje da nam, na-dam se bliska, budućnost pokaže.

Olupina zrakoplova B-24 Liberator na dubini od 39 metara

29rujan 2010.

Zagrepčanec sveznalica >>>

Prenose i komentiraju: Mika Neja i tim novinarki Libertas Newsa, Maja Jakimenko, Ana Habjanaci Nastazija Remenar

Izvori: Index sport, Limun.hr, Politika.com, www jutarnji.com, www index.hr

Iako se nakon tri provedena natječaja očekivalo potpisivanje sporazuma s domaćim konzorcijem, Arena poslovno upravljanje, koji je dao najbolju ponudu za zakup Arene, to se najvjerojatnije neće dogoditi.

K ako piše Vjesnik, pregovori između Grada Zagreba i Holdinga s konzorci-jem, Arena poslovno upravljanje, koji

čine Digitel, Ingra i Intel, poprimili su ozbilj-niji tijek jer je konzorcij na trećem međuna-rodnom natječaju jedini ponudio konkretan i pozitivan program upravljanja dvoranom. Do poništenja pregovora najvjerojatnije će doći zbog sukoba na relaciji gradonačelnik- Hol-dingova uprava.Glasnogovornik Holdinga Dušan Viro potvr-dio je da u toj gradskoj tvrtki nisu zadovoljni time kako su pregovori išli, stoga kompletno održavanje i upravljanje Arenom zasad žele ostaviti Holdingu.Član pregovaračkog povjerenstva kazao je kako ništa ne bi bilo sporno da je takav stav Holdingova uprava imala na početku, a ne sad kad se na relaciji gradonačelnik-Holding stopiraju gotovo svi projekti.Upravo to što predsjednik uprave Holdinga, Ivo Čović, do danas nijednom nije doveo u pi-tanje tri provedena natječaja, već to čini sada, potvrđuje da se najvjerojatnije radi o sukobu.Prva i osnovna stvar što se tiče zagrebačke Arene, vezana je uz činjenicu da se tu ne radi o multifunkcionalnoj dvorani. Ona možda jest multifunkcionalna u smislu da se može igrati košarka, rukomet, odbojka i mogu se održavati koncerti i sajmovi, međutim za gra-

đanstvo koje privatno želi te prostore koristi-ti, kao i za klubove, ova dvorana praktički ne postoji. To je njezina velika mana.Zagreb i Vlada će Arenu platiti između 133 i 210 milijuna eura, ovisno o tome koliko dugo će je iznajmljivati. Stvarni trošak kreće se oko 90 milijuna, a ostatak su kamate koje će “fif-ty-fifty” platiti Grad i Država. Po ugovoru s In-grom, tvrtkom koja je investitor Arene, Zagreb i Vlada će najam dvorane plaćati 7,5 milijuna eura godišnje, sljedećih 28 godina. No, ukoliko se prijevremeno odluči isplatiti Arenu, mogu to učiniti nakon sedam godina, a cifra za prebi-

janje kredita iznosi 80 milijuna eura.Investitor je u dvoranu uložio 90 milijuna eura, plus gotovo 700 tisuća eura za popra-vak krova. Krov Arene je razlog zbog čega taj objekt ne može dobiti trajnu uporabnu dozvolu. Nakon što se krov sanira, obavit će se tehnički pregled i Arena bi nakon toga tre-bala dobiti trajnu uporabnu dozvolu, budući da trenutno ima samo privremenu. Ukoliko Zagreb i Vlada budu unajmljivali Arenu slje-dećih 28 godina, Ingra će zaraditi 120 miliju-na eura, a ukoliko je otkupe za sedam godina, Ingra će u džep staviti 42 milijuna eura.

Komentar „Zagrepčanca Sveznalice“

Ovaj vrijedan kapitalni objekt sagra-đen je očito mimo svih rezona o ispla-tivosti. Postavlja se pitanje, „kako to da baš nitko iz političkih krugova nije istinski i ustrajno zastupao tezu o ne-potrebnim investicijskim egzibicija-ma, koje se pokazuju i postvaruju kroz izgradnju ovakvog skupog i velikog ne proizvodnog i, očito, neisplativog objekta. Svakome je jasno da u ovoj općedruštvenoj krizi nismo u situaciji da dozvolimo puko uljepšavanje vizure grada gradnjom ovakvih skupih obje-

kata, koji će u razdoblju otplate dobra-no zagrabiti i u platne vrećice poreznih obveznika. Politici je počesto, naročito u eri kriza, važno ispunjenje uzrečice „kru-ha i igara“. Zaboravljaju da domoljubna euforija i isticanje nacionalnog ponosa traju dok fanfare ne utihnu, a potom se zaviruje u škrte novinske komentare o neisplativosti ovakvih objekata i o nevje-rojatnom dugu koji će poduže objedova-ti u kasi metropole. Tko se napojio u ovoj investiciji, znalački koristeći tvrdnje o nedostatku sportskih objekata u gradu, pametno koristeći komparacije s nekim

istočnim susjedima, koji su velebne sportske objekte izgradili u ne tako davnim vremenima, koristeći novac i naših trudbenika? „E kad mogu oni i mi ćemo! Zamrijet će nam sportovi koji su nas proslavili. Obilazit će nas sve veli-ke sportske priredbe. Sport je put naše afirmacije u svijetu, itd.“Sve je to istina, samo teško prolazi u ovakvim vremeni-ma. „Stručnjaci za uzrečice i za psiholo-giju trenutka“ ipak su izvojevali pobje-du. Sada se negdje slade; ne mareći što se oko njihovih posjeda čuje njakanje. Očito je netko namagarčen.

Nego, kako bi bilo da se zbog popunjavanja termina iskoristivosti dvorane bar dva puta u tjednu priredi bal nezaposlenih. Imućniji sugrađani platili bi karte da vide „povratak u doba Nerona“. Narod ipak ne bi napadali lavovi i učesnici se ne bi međusobno tukli. Samo bi plesali, a sve bi prenosile i strane televizije. Tako bi cijeli svijet vidio i drugu našu kvalitetu, uz poznatu sportsku, a to je strpljivost i bezrezervna višegodišnja po-drška političarima, koji se silno troše dok

nas pokušavaju izvesti „na svijetlost dana“. Svima bi pokazali građansku poslušnost, a bilo bi to i plebiscitarno priznanje da je grad-nja ovakvih dvorana u domovini potrebna i da ih treba sve više graditi, jer balovi nezapo-slenih trajati će još godinama. Oni jako bogati bili bi zaduženi da u svojim terencima dovoze kruh pred dvoranu, koji bi učesnici štrucu po štrucu disciplinirano odnosili kućama. Boga-ti investitori bi imali osjećaj društvene kori-snosti i važnosti pa bi o njima svakodnevno

pisale novine. Oni bi time dobivali dodatnu snagu za ovakve investicije, koje će im grad i država, zbog njihovog dobročinstva, finan-cijski poduplati. U jeku turističke sezone, da bi privukli turiste, možemo se koristiti sloga-nom „zemlja balova nezaposlenih i velikih štruca kruha“! Turisti bi po plesačima sigur-no „na bis“ bacali lovu. Kud ćeš bolje! Eto ti zarade i načina za zbrinjavanje nezaposle-nih! Zato, gradimo velebna zdanja, naročito dvorane koje puno koštaju!

rujan 2010.30

Zagrepčanec sveznalica >>>

Posljednji veliki potresi na Haitiju, Čileu i Novom Zelandu pokazali su da su broj žrtava i materijalna šteta usko povezani

sa standardom i načinom gradnje u potresom pogođenom području. Kada bi Zagreb pogo-dio potres amplitude 6,3 stupnja po Richteru, posljedice bi bile katastrofalne.Na konstituirajućoj sjednici Stožera za zašti-tu i spašavanje Grada Zagreba Pavle Kalinić je izjavio da Ured za upravljanje hitnim situ-acijama „ubrzano radi na mjerama zaštite i spašavanja od potresa“ jer su zaključili da je potres “ugroza koja najviše prijeti Zagrebu“.Uskoro je stigla i vijest da šef zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić više neće biti pješak. Naime, ak-tom gradonačelnika Milana Bandića, Kalini-ćev ured, nakon što se provede javni natječaj,

trebao bi dobiti dva vozila vrijedna 580 tisuća kuna, bez PDV-a.Dolaze i vijesti da otkad je Pavle Kalinić stao na čelo Ureda za upravljanje hitnim situacijama, Zagrepčani mir-no spavaju. Iako nije dobio tenk, Kalinić radi ozbiljne planove za slučaj velikog po-tresa, poplave ili pak havari-je nuklearke Krško. U tome mu pomaže i Vesna Majher. Naime, članica stožera je i gradska zastupnica Vesna Majher, poznata kao fiktivna zaposlenica zagrebačkog Autobusnog kolodvora i bliska suradnica Milana Bandića. Majher je po stru-

ci diplomirana ekonomistica, a nije naodmet spomenuti da je njezin sin Adrijan Majher, Kalinićev zamjenik.

Komentar „Zagrepčanca Sveznalice“

Dobro je što će rečeni pročelnik na korištenje dobiti tako skupe oklopljene automobile. U njima se zasigurno do-bro razmišlja. Opskrbljeni su dodatnim spremnicima kisika koji pozitivno djeluju na mozak i na razmišljanje. Moći će ih ko-ristiti i političari, koji će, ako ih zatvorimo u te automobile, sigurno smisliti način izlaska iz krize. Oni koji su zaduženi za razmišljanje o potresima, smislit će način kako da pobjegnu iz nastalog kaosa, a rečena gradska zastupnica će u tom au-

tomobilu uspjeti doći do spoznaje kako su je razotkrili da prima plaću u nekakvom poduzeću, a tamo ne radi. Inače, takav auto se može koristiti i u gaženju krivo parkiranih automobila - svih onih koje revni službenici Zagreb parkinga ne us-piju odvesti. Tako bi se Zagrepčani opa-metili i prestali bi parkirati po trotoarima. I policija bi mogla koristiti takav oklopn-jak kad juriša na vile kriminalaca. Upravo tako, taj automobil bi imao višestruku namjenu i postao bi slavan kao „betmobil“. Zasigurno bi mogao u slučaju mogućeg

potresa sačuvati glave nekolicini privi-legiranih, samo je problem u tome što nitko iz“centra za potrese u središtu zem-lje“ nije još telefonirao kad će se potres kod nas dogoditi. Do tada bi taj privile-girani soj naših građana trebao stalno spavati u oklopnjacima; jer njihovi životi su najdragocjenije dobro našeg grada. Problem bi mogao biti u nemogućnosti odlaska tih naših dragih sugrađana u večernjim satima na „pjevaljke“, a i usam-ljene supruge bi im zbog dosade mogle potražiti društvo nekog Batmana.

IZLOŽBE (15. 05. 2010. - 14. 11. 2010.)Multisenzorna galerija u sastavu Moderne galerije i prva u Republici Hrvatskoj nami-jenjena je slijepim i slabovidnim osobama. Namjera je putem dodira i zvuka prezen-tirati nekoliko kapitalnih djela hrvatske moderne umjetnosti. Za ovo jedinstve-no iskustvo nije potrebno imati stručno znanje iz povijesti umjetnosti, a detaljno objašnjenje slike, reljefa i skulpture pružit će Vam novi doživljaj umjetničkog djela. Interpretacija je prvenstveno namijenjena slijepim i slabovidnim osobama, a nudi i ljudima koji vide drugačiju percepciju likovnog djela. Uz zvučno je vodstvo mo-guće zatvorenih očiju zamišljati kako slika izgleda, a tek naknadno istraživati dija-gram ili pak slušajući vodiča istovremeno dodirivati grafički, taktilni dijagram.

KNJIŽEVNO UMJETNIČKI PROJEKT «SE-DAM» (dosadašnja i buduća dinamika dešavanja)• 21.06.2010. Otvaranje natječaja za kratku pri-

ču i objavljivanje ulomka prvog dijela roma-na «Sedam»

• 12.07.2010. Objavljivanje ulomka drugog di-jela romana «Sedam»

• 09.08.2010. Objavljivanje ulomka trećeg dije-la romana «Sedam»

• 30.08.2010. Objavljivanje ulomka četvrtog dijela romana «Sedam»

• 20.09.2010. Objavljivanje ulomka petog dije-la romana «Sedam»

• 15.10.2010. Proglašenje pobjednika/ce na-tječaja za kratku priču u Književnom klubu Booksa uz slavlje završetka romana začinjeno multimedijalnim programom te predstavlja-njem svakog od sedmoro pisaca! Objavljivanje ulomka šestog dijela romana «Sedam» na bo-oksa.hr i celeber.hr

• Studeni 2010. Objavljivanje i promocija ro-mana «Sedam» u Književnom klubu Booksa.

IZLOŽBE, 200 godina hrvatske likovne umjetnosti(15. 06. 2010 - 04. 12. 2010)Moderna galerija u Zagrebu otvorila je 15. lipnja stalni postav “200 godina hrvatske likovne umjetnosti”. Stalni postav Moderne galerije “200 godina hrvatske likovne umjetnosti”, kako na-pominju u toj galeriji, čine ponajbolja djela slikara, kipara i medaljara 19. i 20. stoljeća te svjedoči o neprekidnim visokim dometima hrvatske likovne umjetnosti. Stalni je postav obogaćen radovi-ma dvadeset i dvoje velikana kista i dlijeta koji su obilježili nedavnu hr-vatsku likovnu prošlost, poput Lea Juneka i Otona Glihe te istaknutih nositelja suvremenoga likovnog izričaja, poput Dimitrija Popovića, Josipa Zankija, Matka Mijića i Da-libora Stošića

31rujan 2010.

Odabrao Nebojša Stanić

Čip, čip, čip >>>

(Izvori: Bugonline, Tehno, ITnovosti, CNET NEWS, IT News Today)

u teoriji je najsigurniji način zaštite podataka od neovlaštenog čitanja, ali u praksi i to je moguće savla-dati. Ovo su ponovo dokazali istraživači sa Sveučilišta Erlangen-Nuernberg koji su s norveškim kolegama usp-jeli kontrolirati ključnu komponentu sustava za kvantnu enkripciju - fotonski detektor.Kvantna kriptografija koristi Heisenbergovo načelo neodređenosti koja nam govori da svako promatranje kvantne pojave neizbježno dovodi do promjena same pojave. Na taj način presretanje kvantno kodiranih in-formacija nepovratno ih mijenja i biva zabilježeno od strane primatelja koji koristi kvantno enkriptirani signal.Tako je barem u idealnim slučajevima, ali u praksi sig-urnost kvantne enkripcije ovisi i o raznim perifernim uređajima i parametrima koje se može mijenjati ne posebno rafiniranim metodama, kao što je ovdje slučaj.Korištenjem običnog lasera male snage na komercijalno dostupnim fotonskim detektori-ma koji se koriste za kvantnu kriptografiju, istraživačima je ove uspjelo „oslijepiti“ dok su oni presretali signal i stvarali novi koji su slali primatelju. Osvjetljavanje laserom fotonskog detektora čini da ovaj prestane stvarno detektirati specifične fotone, ali svejedno daje kao rezultat logičko „1“. Koristeći ovu karakteristiku detektora dovoljno je osvijetliti ga laserom svaki puta kada je pročitana logička jedinica u izvornom signalu što znači da primatelj i dalje dobiva točnu poruku. Kako je ovakva poruka zapravo „falsifikat“, odnosno, ne radi se o kvantnoj informaciji već o običnom signalu, nema detekcije presretanja poruke, što bi trebala biti osnovna karakteristika kvantno enkriptirane komunikacije.Navodno proizvođači uređaja za kvantnu enkripciju već imaju spremne kontra-mjere.

Kvantna enkripcija podatakadva nova zvučnika specijalizirana za korištenje s prijenosnicima. Radi se o modelima Z515 i Z305.Model Z515 je bežični, a s računalom ko-municira pri frekvenciji od 2,4 GHz. Specifi-kacije navode frekventni raspon od 122 Hz do 20.000 Hz, te dvije 2-inčne membrane. Zvučnik se isporučuje s torbicom za pre-nošenje, a preporučena prodajna cijena za američko tržište iznosi 100 dolara.Z305 se na računalo spaja kabelom, pre-ko USB-a, a prema Logitechu, ugrađena je tehnologija za reprodukciju zvuka u 360 stupnjeva. Zahvaljujući ugrađenom mehanizmu moguće ga je “montirati” na prijenosnik, također se isporučuje s tor-bicom, a cijena mu na američkom tržištu iznosi 60 dolara.

Logitech je predstavio

Nedavno nakon predstavljanja 120-meg-apikselnog senzora, Canon se može poh-valiti još jednim rekordom. Kompanija je objavila uspješan završetak razvoja (fizički) najvećeg CMOS senzora dimenzija 202 x 205 milimetara.Senzor je među najvećim čipovima koje je uopće moguće proizvesti na 300-milime-tarskim waferima i 40 je puta veći od tvrtki-nih najvećih komercijalnih rješenja, koja se ugrađuju u EOS-1Ds Mark III i EOS 5D Mark

Novi senzor (lijevo) u usporedbi s tvrtkinim 35-milimetarskim full-frame CMOS-om

II. I u ovom slučaju napredna elektronika omogućava kvalitetno i brzo “hvatanje” sn-imaka, no prava snaga ovog monstruma leži u slabijim svjetlosnim uvjetima.Canon tvrdi da je, zbog same veličine, s ovim senzorom moguće snimati video u 60 sličica u sekundi pri osvjetljenju od svega 0,3 luxa. Iz tog razloga tvrtka potencijalnu primjenu vidi u snimanju noćnog neba ili praćenju života noćnih životinja, ali za sada još ne najavljuje komercijalne proizvode s ovim čipom.

Nedavnoj poplavi najava različitih tablet računala pridružuje se i tvrtka Hannspree svojim modelom zasnovanim na Androidu. Hardverska podloga uređaja je Nvidijina Te-gra 2, čiji dvojezgreni ARM procesor takta 1 GHz i kvalitetna grafika obećavaju dobre performanse i ugodan rad.Kapacitivni ekran je dijagonale 10,1 inča i rezolucije 1.024 x 600 točaka, a ugrađeni su još WiFi i Bluetooth 2.1, akcelerometar i senzor osvjetljenja, zvučnik i mikrofon te 16

GB prostora za pohranu podataka. Potonje je moguće proširiti microSD karticama, dok su od konektora prisutni audio izlaz, USB i HDMI s podrškom za prikaz pune 1080p re-zolucije.Operacijski sustav Android 2.2 podržava i prikaz Flash 10.1 sadržaja, dok ugrađena baterija kapaciteta 3.500 mAh može prika-zivati 1080p video punih osam sati. Početak prodaje očekuje se u studenom po cijeni od 399 eura.

Hannspree preko standardnog Androida namjerava implementirati vlastito korisničko sučelje

rujan 2010.32

Čip, čip, čip >>>

O povratku računala pod Commodoreovim imenom

već je bilo dosta najava proteklih godina, no za sada bez pretjeranog uspjeha. Novi tračak nade daje tvrtka Commodore USA, koja objavljuje potpisivanje ekskluzivnog ugovora o licenciranju tehnologija Ami-ga Inc.Kompanija je već ranije najavila raznorazna računala dizajnirana u stilu starih Commo-doreovih rješenja, a novim ugovorom isto namjerava učiniti i s Amigama. Najave se odnose na all-in-one računala (integrirana u tipkovnicu, a ne ekran), a na službenim stra-

nicama se priča o konfiguraciji s procesorom Core i7 takta 2,66 GHz, Nvidijom GeForce GT 330M, 4GB memorije, Blu-rayom i 2-terabaj-tnim diskom.Takvo računalo u prodaju navodno kreće krajem ove godine, a nostalgičare bi moglo privući i još jednom stavkom iz licencnog ugovora. Prema službenom priopćenju, Co-mmodore na ovim računalima namjerava pružiti punu podršku za AROS operacijske sustave, odnosno open-source verzije Amiga OS-a. Živi bili pa vidjeli

Cabestan NostromoJoš jedan u nizu čudačkih satova, granično čitljivog prikaza vremena i bajoslovno skup kako bi bijednicima u okruženju pokazao „Dovoljno sam bogat da nosim ružno!“

DeathAdder za ljevakeRazer je napokon izdao ljevoruku verziju svog DeathAddera, miša namijenjenog igračima i svima koji vole plavkasto svjetlo na računalnoj opremi.

Internet Explorer 9Od jučer je s Microsoftovih službenih stranica moguće skinuti testnu verziju Internet Explo-rera 9 koja nosi oznaku Platform Preview i na-mijenjena je prije svega developerima.

Kratke vijesti EVGA Classified SR-2Ekstremni primjerak matične ploče za ek-stremne korisnike (zvane još i entuzijasti) može biti vaš za samo 600 dolara.

SkyTV dijeli 3D televizoreNakon uspješnog 3D prijenosa utakmice Arsenal - Manchester Utd. u siječnju ove godine, SkyTV namjerava popularizirati 3D TV prijenose dijeljenjem 3D televizora naokolo.

Kingstonova HyperX memorijaKingston je na tržište izbacio najbržu certi-ficiranu DDR3 memoriju od strane samog Intela – Kingston 2400 MHz HyperX Me-mory Kit.

HD kamere za webMicrosoft je izdao tri nove web kamere koje nude HD rezoluciju videa i posebnu tehno-logiju za bolju sliku pri slabijem osvjetljenju.

Ekstremni prijenosnikEurocomov prijenosnik D900F Panther mo-guće je opremiti najekstremnijim hardverom iz domene stolnih računala.

Samsung priprema tabletSamsungov direktor potvrdio je razvoj table-ta koji kompanija namjerava izdati u drugoj polovici ove godine.

Porast prodaje MacovaApple ove godine ima razloga za optimizam - porast prodaje Macova u prva dva mjeseca iznosi 39 posto u odnosu na 2009.

Nakon osamnaest godina pauze, Audodesk vraća svoju najvažniju aplikaciju na Mac platformu. Autodeskov potpredsjednik Amar Hanspal potvrdio je izlazak verzije Au-toCAD-a za Macintosh u listopadu ove godi-ne, što bi moglo dodatno potaknuti prodaje Appleovih računala za poslovni segment.Posljednja verzija AutoCAD-a za Mac izašla je davne 1992. godine, a zadnje izdanje za Windowse u ožujku ove godine. Osim ina-čice za Mac, Hanspal najavljuje i posebnu aplikaciju AutoCAD WS za iPhone, iPad i

Još su u svibnju procurile fotografije beta verzije AutoCAD-a za Macostale uređaje pogonjene iOS-om. Ovim pro-gramom korisnici će moći pregledavati nacr-te i raditi manje preinake, a kompanija plani-ra izdati sličnu aplikaciju i za ostale mobilne platforme i tablete u pripremi.Cijene AutoCAD-a za Mac trebale bi biti jed-nake Windows izdanjima, odnosno oko 4.000 dolara. Apple bilježi velik rast zastupljenosti svojih računala u poslovnom svijetu – proda-je poslovnim korisnicima porasle su za 50 po-sto u posljednjih godinu dana, uz 16-postotni rast zastupljenosti na tržištu.

Izgleda da je Microsoft dosad prilično ne-precizan d-pad na Xbox 360 joypadu od-lučio učiniti nešto preciznijim. D-pad će se na novim upravljačkim uređajima uzdići ot-prilike pola centimetra, ali samo pri određe-nim nagibima. Time će bolje definirati same smjerove, te kontrole učiniti preciznijima. Ta promjena će zasigurno obradovati igra-če Street Fightera i sličnih borilačkih igara.

Microsoft najavio da će doraditi upravljački uređaj za Xbox 360

Mnogi će se složiti da je d-pad trenutno najlo-šiji dio na inače izvrsnom Xbox 360 joypadu. Tako barem smatraju u Microsoftu budući da analogni stickovi i ostale kontrole ostaju nepromijenjeni. Kada će se točno novi uprav-ljački uređaj pojaviti na policama još je nepo-znato. No, u Microsoftu se šuška da će se to dogoditi u vrijeme božićnih blagdana

33rujan 2010.

rujan 2010.34

Prvo njegovo značajno djelo, Founda-tions of Economic Analysis (Osnove ekonomske analize), objavljeno je

1947. godine. U njemu je demonstrirao korištenje matematičkih metoda pri istra-živanjima ekonomskih problema. Njego-vo djelo Economics: An Introductory Anal-ysis (Ekonomika - uvodna analiza, 1948.) postala je najbolje prodavana knjiga na području ekonomije svih vremena. Knjiga je prodana u više od milijun primjeraka i prevedena na više jezika.

Posljednje izdanje knjige bilo je 1992., koje je profesor Sameulson napisao zajedno s W. D. Nordhausom i obuhvaća makroekonomske i mikroekonomske probleme društva te razvoj ekonomske misli. Knjiga Linear Programming and Economic Analysis (Linearno programi-ranje i ekonomska analiza, 1958.) koju je na-pisao u suradnji s Robertom Dorfmanom i Robertom Solowom, prikazuje kako se prin-cipi matematičke ekonomije primjenjuju na praktičnim problemim međunarodne eko-nomije, transporta, marketinga, problemi-ma proizvodnje i konkurentnosti. Na MIT je došao kao predavač 1940. godine. Od 1944. bio je djelatnik Radiation Laboratory te je od 1945. godine radio kao izvanredni profesor predmeta – Međunarodni ekonomski odnosi na Fletcherovoj školi prava i diplomacije. Re-dovnim profesorom na MIT-u postao je 1947. godine. Profesor Samuelson često je radio kao savjetnik. Od 1941. do 1943. u Odboru za upravljanje nacionalnim resursima (zadužen za planiranje nastavka pune zaposlenosti za vrijeme rata); u Odboru za ratnu proizvodnju i

u Uredu za proračun, 1952.; u Savjetodavno-istraživačkom odboru Komisije predsjedniko-vih državnih ciljeva (The Research Advisory Panel to the President’s National Goals Co-mmission), 1959. - 1960.; u Savjetodavnom odboru za ekonomski razvoj (The Researc-hAdvisory Board Committee for Economic Development), 1960. Bio je član Nacionalne grupe za ekonomsko obrazovanje (The Na-tional Task Forceon Economic Education) od 1960. do 1961. i radio kao konzultant za Rand Corporation od 1949. te kao neslužbeni sa-vjetnik Riznice Sjedinjenih Američkih Država i Odbora gospodarskih savjetnika (The Coun-cil of Economic Advisors). Bio je ekonomski savjetnik senatoru, kandidatu i kasnije iza-branom predsjedniku Kennedyu, te je 1961. bio autor Izvještaja o stanju američkog gos-podarstva (January 5, 1961. Samuelson Re-port on the State of the American Economy to President; Kennedy). Njegovo savjetovanje vlade donijelo mu je prepoznatljivost kao ekonomskog savjetnika te je 1965. izabran za predsjednika Međunarodnog gospodarskog udruženja.Dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 1970. godine za ukupni teorijski rad i osobito za doprinose unapređenju razine znanstve-ne analize u ekonomskoj znanosti. Dugo je i sretno živio u Belmonu, Massachusetts, sa svojom suprugom i svoje šestoro djece tije-kom njihova školovanja i odrastanja.Poseban znanstveni trag ostavio je na Massa-chusetts Institute of Technology (MIT), kojem je upravo Samuelson najviše pomogao da postane jedan od vodećih svjetskih centara za obrazovanje u ekonomiji.

Paul A. SamuelsonPRVI AMERIČKI NOBELOVAC

ZA EKONOMIJUPiše Deny Ožvald

Svjetlost iz davnina >>>

Jedan od najistaknutijih ekonomista 20. stoljeća i prvi američki dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Paul A. Samuelson, preminuo je prije nepunih godinu dana u 94. godini.Diplomirao je na Sveučilištu u Chicagu 1935. godine. Magistrirao je na istom sveučilištu 1936. godine, a doktorirao na području filozofije 1941. godine na Harvardu. Bio je član mnogih udru-ženja (Vijeća za društvena istraživanja, Zaklade Ford). Primio je počasne doktorate na Sveučilištu u Chicagu i Sveučilištu Oberlin 1961. godine, Sveučilištu Indiana i Sveučilištu East Anglia u 1966. godini. Primio je nagradu David A. Wells 1941. godine i 1947. godine priznanje John Bates Clark koje mu je dodjelilo Američko ekonomsko uduženje (American Economic Association).

Profesor Samuelson bio je akti-van u mnogim organizacijama. Bio je član Američke akademije znanosti i umjetnosti, Američ-kog filozofskog udruženja i Bri-tanske akademije; član i bivši predsjednik (1961.) Međunarod-nog gospodarskog udruženja; član i bivši predsjednik (1951.) Ekonometrijskog društva; član vijeća i potpredsjednik Gospo-darskog društva. Profesor Sa-muelson objavio je brojne rado-ve u časopisima i zbornicima koji su prikupljeni u djelu Collected Scientifte Papers (Sabrane znan-stvene rasprave).

Uredu za ratnu mobilizaciju i obnovu tijekom 1945. (ekonomski i opći plan); u Riznici Sjedi-njenih Američkih Država od 1945. od 1952.;

35rujan 2010.

Druga godinaSTUDIJA POSLOVNE EKONOMIJEu Samoboru

Već drugu godinu za redom uspješno se odvija studij poslovne ekonomije u gradu Samoboru. Iskustva iz prošle godine su pozitivna tako da će se, temeljem dosadašnjeg iskustva, i u sljedećim nastavnim godinama održavati visoki predavački standardi uz stalna ulaganja u predavačke prostore i u suvre-menu predavačko-edukativnu tehnologiju.

0

5

25

75

95

100