Osnove ekonomije

84

Poglavlje 9. – Pregled makroekonomije: od BDP-a do raspoloživog dohotka

1. Što od ponuđenog predstavlja makroekonomski problem?

a) nacionalna proizvodnja i zaposlenost b) rast opće razine cijena i odnosi s inozemstvom c) monetarna i fiskalna politika d) pod a) i b) e) pod a) i c)

2. Makroekonomski problemi se:

a) postavljaju kroz makroekonomske ciljeve b) prate makroekonomskim varijablama c) rješavaju makroekonomskim politikama d) sve od navedenoga

3. Što od ponuđenog nije primarno makroekonomski problem?

a) Fluktuacije ekonomskih aktivnosti u EU b) Visoki trgovinski deficiti Hrvatske c) Relativne nadnice obrazovanih i neobrazovanih radnika u Grčkoj d) Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini

4. Makroekonomski instrumenti su:

a) monetarna i fiskalna politika, b) politika dohotka i trgovinska politika c) ekonomska politika rasta d) sve od navedenoga e) samo pod a) i b)

5. Makroekonomski cilj je:

a) povećanje nacionalne proizvodnje, b) smanjenje nezaposlenosti, c) stabilnost cijena, d) uravnoteženi odnosi s inozemstvom e) sve od navedenoga

6. Koji su od slijedećih makroekonomskih ciljeva uzajamno proturječni:

a) niska inflacija i niska nezaposlenost b) niska nezaposlenost i visoka stopa rasta GDP-a c) visoka stopa rasta GDP-a i ravnoteža vanjska trgovine d) stabilnost cijena i ravnoteža vanjske trgovine

Osnove ekonomije

85

7. Bruto domaći proizvod (GDP) je:

a) vrijednost svih proizvoda i usluga prodanih u jednoj godini b) vrijednost svih proizvoda i usluga kojima se prometuje tijekom jedne godine c) vrijednost potrošnih proizvoda i usluga proizvedenih tijekom jedne godine d) vrijednost svih intermedijarnim i finalnih proizvoda i usluga proizvedenih tijekom jedne godine e) vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih tijekom jedne godine

8. Prema potrošnom pristupu izračuna GDP-a (tijek roba i usluga) sve od navedenog se uključuje osim: a) osobne potrošnje b) bruto investicija c) državne potrošnje na proizvode i usluge d) sume državne potrošnje na dobra i usluge, transfernih plaćanja i kamata na državni dug

9. Prema dohodovnom pristupu (tijek zarada) izračuna GDP-a, sve od navedenog se uključuje osim:

a) naknade zaposlenima b) neto dohodak od kamata c) dobit poduzeća d) porez na proizvodnju e) neto investicije poduzeća

10. Suma dohodaka od svih faktora proizvodnje stanovnika jedne zemlje u jednoj godini predstavlja:

a) NI b) GDP c) BNP d) DI

11. Dodana vrijednost je jednaka vrijednosti proizvodnje umanjenoj za:

a) sve troškove proizvodnje fiksnih inputa. b) troškove rada. c) troškove investicija. d) Vrijednost prethodne faze proizvodnje.

12. Poznato je da je osobna potrošnja =2000; povećanje zaliha 150; kapitalna ulaganja 200; transferna plaćanja 375, državna potrošnja 300; izvoz roba i usluga 175, uvoz roba 150 i uvoz usluga 75; neto dohodak od vlasništva nad faktorima proizvodnje -15. (veličine su iskazane u mln eura) GDP iznosi: a) 2600 mln eura b) 2450 mln eura c) 2585 mln eura d) 2975 mln eura

Osnove ekonomije

86

13. GDP per capita neke zemlje iznosi 15 750 eura i raste po stopi od 3,5%. GDP per capita nakon tri godine iznosi:

a) 16 301,25 b) 17 403,75 c) 16 871,80 d) 17 442,34 e) 17 462,31

14. Realni GDP mjeri proizvodnju u: a) tekućim godišnjim cijenama. b) najbolje procijenjenim cijenama za baznu godinu. c) prosječnim cijenama za navedeno razdoblje. d) cijenama izabrane bazne godine

15. GNP je: a) tržišna vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedenih unutar granica jedne zemlje u jednoj

godini b) vrijednost finalnih i intermedijarnih dobara proizvedenih u jednoj zemlji c) vrijednost proizvoda i usluga proizvedenih faktorima proizvodnje koji su u vlasništvu stanovnika

jedne zemlje d) vrijednost finalnih proizvoda i svih usluga uključivo promet ostvaren na financijskim tržištima

unutar jedne godine u jednoj zemlji

16. Što se od slijedećega ipak uključuje u obračun bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a): a) vrijednost usluge domaćice b) vrijednost dokolice c) vrijednost ormara kojeg ste sami izradili d) vrijednost kupljenog kompjutera koji je doniran za dječji dom

17. GDP i GNP su jednaki kada: a) je amortizacija 0 b) kada su indirektni porezi 0 c) kada je neto dohodak od vlasništva nad faktorima proizvodnje jednak nuli d) kada zemlja ne izvozi svoje proizvode u inozemstvo

18. Što od slijedećega najbolje definira neto društveni proizvod (NNP): a) C+I+G b) C+S+T+(X-M) c) GNP – amortizacija d) GNP – indirektni porezi

19. Što će od slijedećega ipak biti uključeno u obračun GDP-a: a) kupovina dionica «Podravke» b) kupovina kuće preko agencije za posredovanje c) kupovina državnih obveznica d) informatizacija i nabavka kompjutera u «Podravci»

Osnove ekonomije

87

20. Koji od navedenih GDP-a ne pripada ovoj skupini: a) realni GDP b) nominalni GDP c) GDP korigiran za inflaciju d) GDP u stalnim cijenama

21. U Republici Hrvatskoj u 2003. došlo je do porasta nominalnog GDP za 5%, dok se realni GDP nije promijenio, što ukazuje da: a) nije bilo promjena u općoj razini cijena b) da je opća razina cijena pala c) da je došlo do porasta opće razine cijena d) da je proizvodnja povećana

22. U Republici Hrvatskoj u 2003. došlo je do porasta realnog GDP za 5%, dok se nominalni GDP promijenio za 7%, što ukazuje da: a) nije bilo promjena u općoj razini cijena b) da je opća razina cijena pala za 2% c) da je došlo do porasta opće razine cijena za 2% d) da je proizvodnja povećana za 2%

23. Ukoliko realni GDP per capita raste, tada vjerojatno: a) realni GDP raste b) realni GDP raste brže nego broj stanovnika c) realni GDP raste sporije nego broj stanovnika d) realni GDP pada dok broj stanovnika raste

24. Ako opća razina cijena u zemlji poraste za 4%, a realni GDP se poveća za 5%, tada će nominalni GDP: a) porasti za 1% b) porasti za 9% c) pasti za 9% d) porasti za 5% e) porasti između 4 i 5%

25. Ukoliko je 2000. godine GDP deflator bio 100, a 2001. godine 107. Nominalni GDP je u 2001. godini u odnosu na prethodnu godinu porastao za 12%. Kolika je stopa rasta realnog GDP u 2001. u odnosu na 2000. godinu: a) 4% b) 12% c) 5% d) 7%

26. Ukoliko je realni GDP 2008. godine veći nego prethodne, to je posljedica: a) porasta cijena b) porasta količine proizvoda i usluga koji su proizvedeni u zemlji c) porasta proizvodnje i cijena d) povećanja zaposlenosti e) povećanja kvalitete proizvoda

Osnove ekonomije

88

27. Ukoliko je nominalni GDP per capita 8 800 i deflator 110, realni GDP je: a) 8800 b) 88 c) 70 d) 80 e) 1428

28. U 2004. godini nominalni GDP bio je 27 752 milijuna eura, a realni 25 752 milijuna eura, koliki je GDP deflator? a) 92,8 b) 107,76 c) 7,76 d) 92,23

29. Na početku godine kupili ste na burzi dionice «Adris» grupe i platili ih 370 000,00 kuna, a na kraju godine, te iste dionice prodali ste za 450 000,00 kuna. Ova transakcija će se bilježiti u GDP-u te godine s vrijednosti od: a) 450 000,00 kn b) 80 000,00 kn c) 370 000,00 kn d) Postotka provizije brokera zaračunate pri kupovini i prodaji dionica e) Ništa od navedenog jer financijske transakcije ne ulaze u GDP

30. Što od ponuđenoga predstavlja GDP zatvorene nacionalne ekonomije? a) Y = C + I + G + NX b) S = I - G c) I = Y - C + G-NX d) Y = C + I + G

31. Što od ponuđenoga predstavlja GDP otvorene nacionalne ekonomije? a) Y = C + I + T + NX b) Y=C+I+G+NX c) I = Y - C + G-NX d) Y = C + I + G

32. Prema podacima danima u tablici realni GDP u 2007. godini je

Cijena stolica u kn

Količina stolica u 000

Cijena knjiga u kn

Količina knjiga u 000

2007. 500 10000 120 2000 2009. 511 15000 125 2200

a) 5240 mln kn b) 7940 mln kn c) 7764 mln kn d) 5360 mln kn

Osnove ekonomije

89

33. Prema podacima danima u tablici nominalni GDP u 2009. godini je:

Cijena stolica u kn

Količina stolica u 000

Cijena knjiga u kn

Količina knjiga u 000

2007. 500 10000 120 2000 2009. 511 15000 125 2200

a) 5240 mln. kn b) 7940 mln. kn c) 7764 mln. kn d) 5360 mln. kn

34. GNP u tržišnim cijenama iznosi 300 milijuna eura, amortizacija je 30 milijuna eura, a indirektni porezi 20 milijuna eura, dok je neto dohodak od vlasništva nad faktorima proizvodnje 80 milijuna eura, koliki je nacionalni dohodak? a) 330 b) 250 c) 270 d) 350

35. U 2008. realni BDP nacionalne ekonomije iznosio je 825 mlrd. eura a broj stanovnika bio je 2,2 milijuna. U 2006. realni BDP bio je 862 mlrd. eura, dok je u zemlji živjelo 2,0 milijuna stanovnika. Kolika je aproksimativna stopa rasta realnog BDP po glavi stanovnika? a) 10,4 % b) 14,9 % c) 4,5 % d) -10 %

36. Državna potrošnja je: a) uključena u GDP b) nije uključena u GDP c) uključena je u GDP ako je potrošnju izvršila središnja država d) uključena je u GDP ukoliko je to potrošnja središnje države i lokalnih razina e) nije uključena u GDP jer se prikazuje u proračunu koji nije dio GDP-a

37. Neto izvoz predstavlja: a) izvoz roba – uvoz roba b) izvoz roba-uvoz roba uvećano za transferna plaćanja c) dohodak inozemnih kompanija u zemlji – dohodak nacionalnih kompanija ostvaren u inozemstvu d) izvoz roba i usluga-uvoz roba i usluga

38. Izdatke na trajna potrošna dobra uključujemo u GDP kao: a) osobnu potrošnju b) investicijsku potrošnju c) državnu potrošnju d) uvoz

Osnove ekonomije

90

39. Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i GDP od 22 milijarde eura. Ukoliko se u slijedećoj godini broj stanovnika i GDP poveća za 2%, GDP per capita: a) porasti će za 2% b) smanjiti će se za 2% c) ostat će nepromijenjen d) biti će veći od 5000 eura

40. GDP u 2008. iznosi 120 milijuna eura a 2007. 104 milijuna eura. CPI u 2008. je iznosio 109, a u 2007. je iznosio 100. a) realni output iz 2007. je veći od onog iz 2008. b) realni output iz 2007. je manji od realnog outputa iz 2008. c) ne mogu se izračunati odnosi između realnih nego samo nominalnih outputa d) realni GDP u obje godine je isti

41. Razlog zbog kojega neki ekonomisti preferiraju NDP nad GDP je: a) NDP uključuje amortizaciju b) NDP je veći od GDP c) NDP ne uključuje amortizaciju i bolji je pokazatelj za ostvareno novo ulaganje u nove proizvodne

kapacitete d) NDP je bolje prilagođen za inflaciju e) NDP isključuje indirektne poreze

42. Bruto investicije su jednake zbroju neto investicija i: a) kapitala b) dobit od kapitala c) amortizacije d) Dividende plaćene vlasnicima poduzeća

43. Ukoliko je GDP zemlje «X» 3 500 mln eura, NDP 2 800 mln eura, NI 1 800 mln eura, amortizacija iznosi: a) 1.000 mln. eura b) 700 mln. eura c) 800 mln. eura d) ne može se izračunati iz ovih podataka

44. Ukoliko je GDP zemlje «X» 2 800 mln. eura, amortizacija 400 mln. eura, a neizravni porezi 200 mln. eura. NI te zemlje je: a) 2400 mln. eura b) 3600 mln. eura c) 2200 mln. eura

45. Ukoliko je renta 100, profit 500, bruto investicije 600, amortizacija 400, najamnine 5500, kamate 500, potrošnja 6700, a indirektni porezi 300 (veličine su iskazane u mln eura). Koliki je GDP po dohodovnoj metodi, napišite koje ste komponente uključili! a) 7300 mln. € b) 6600 mln. € c) 7000 mln. € d) 6900 mln. €

Osnove ekonomije

91

46. Ukoliko je renta 200, profit 750, bruto investicije 650, amortizacija 450, najamnine 5400, kamate 300, potrošnja 6700, a indirektni porezi 400 (veličine su iskazane u mln. eura). Koliki je GDP po potrošnom pristupu, napišite koje ste komponente uključili! a) 7500 mln. € b) 8150 mln. € c) 6700 mln. € d) 6900 mln. €

47. Ukoliko je renta 200, profit 750, bruto investicije 650, amortizacija 450, najamnine 5400, kamate 300, potrošnja 6700, a indirektni porezi 400 (veličine su iskazane u mln. eura). Koliki je NDP po dohodovnoj metodi, napišite koje ste komponente uključili! a) 7500 mln. € b) 6600 mln. € c) 7000 mln. € d) 7050 mln. €

48. Ukoliko je renta 200, profit 750, bruto investicije 650, amortizacija 450, najamnine 5400, kamate 300, potrošnja 6700, a indirektni porezi 400 (veličine su iskazane u mln. eura). Koliki je NI? Koje ste od ponuđenih komponenti uključili? a) 7500 mln. € b) 6650 mln. € c) 7000 mln. € d) 7050 mln. €

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEŠAVANJE

1. Popunite tablicu do kraja.

Godina 2000 2001 2002 Nominalni GDP (u mln. EUR) 6000 6400

Realni GDP (u mln. EUR) 5900 5920 GDP deflator 105 115

2. Ukoliko su za razdoblje od 1990. do 1997. poznate vrijednosti GDP kako slijedi u tablici, izračunajte indekse na stalnoj bazi 1990=100 i verižne indekse?

Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997

GDP 140.227 115.690 97.725 89.882 95.158 101.661 107.761 114.765

3. Popunite tablicu do kraja: Godina 1960 1980 2005 Nominalni GDP 50 454 1892 GDP deflator 216 290 428 Realni GDP Stopa rasta nominalnog Stopa rasta realnog Stopa inflacije Da li je za rast nominalnog GDP odgovorniji utjecaj porasta količine ili inflacija?

Osnove ekonomije

92

Poglavlje 10. - Potrošnja, investicije i poslovne fluktuacije

1. Odnos između razine potrošnje i raspoloživog dohotka, poznat je kao:

a) funkcija blagostanja potrošača b) funkcija potrošačeva dohotka c) funkcija štednje d) funkcija potrošnje

2. Odnos između razine štednje i raspoloživog dohotka, poznat je kao:

a) funkcija inducirane štednje b) funkcija autonomne štednje c) funkcija potrošačeva dohotka d) funkcija štednje

3. Kada potrošač troši i kupuje proizvode i usluge bez obzira na razinu svog dohotka to nazivamo:

a) Neplanska potrošnja b) intuitivna potrošnja c) inducirana potrošnja d) autonomna potrošnja

4. Raspoloživi dohodak predstavlja: a) Nadnicu koju radnik prima u poduzeću b) Kamatu koji osoba ostvari na ime ušteđevine c) Suma svih primitaka neke osobe d) Suma svih primitaka nakon plaćenih poreza i dobivenih transfernih plaćanja

5. Formula za izračunavanje MPC je: a) ΔC / ΔS b) ΔS / ΔC c) ΔC / ΔDI d) ΔS /ΔDI

6. Formula za izračunavanje MPS je: a) ΔC / ΔS b) ΔS / ΔC c) ΔC / ΔD. d) ΔS /ΔDI

7. Granična sklonost štednji (MPS) jednaka je:

a) nagibu funkcije štednje b) nagibu pravca pod kutom od 45 stupnjeva c) recipročnoj vrijednosti MPC d) razlici između potrošnje i dohotka

Osnove ekonomije

93

8. Funkcija potrošnje osobe „A” je položenija od funkcije potrošnje osobe „ B”, što znači: a) da je granična sklonost potrošnje osobe „A” manja, od osobe ”B” b) da je granična sklonost potrošnje osobe „B” manja, od osobe ”A” c) da je autonomna potrošnja osobe „A” manja, od osobe ”B” d) da je autonomna potrošnja osobe „B” manja, od osobe ”A”

9. Kada se promijeni strmost funkcije potrošnje, vrijedi da: a) autonomna potrošnja je porasla b) autonomna potrošnja se smanjila c) smanjila se MPC d) povećala se MPC

10. Što od navedenoga može uzrokovati pomak funkcije potrošnje iz C1 u C2: a) porast autonomne potrošnje b) porast autonomne štednje c) smanjenje autonomne štednje i porast granične sklonosti potrošnji d) smanjenje autonomne štednje i smanjenje granične sklonosti potrošnji

11. Povećanje granične sklonosti potrošnji, na slijedećem dijagramu bit će prikazano kao pomak iz: a) C1 u C3 b) C1 u C2 c) C2 u C1 d) C3 u C2

Osnove ekonomije

94

12. Povećanje granične sklonosti štednji, na slijedećem dijagramu bit će prikazano kao pomak iz:

a) C1 u C3 b) C1 u C2 c) C2 u C1 d) C3 u C1

13. Smanjenje potrošačeva bogatstva na slijedećem dijagramu bit će prikazano kao pomak:

a) C1 u C3 b) C1 u C2 c) C2 u C1 d) C3 u C1

14. Povećanje potrošačeva bogatstva na slijedećem dijagramu bit će prikazano kao pomak:

a) C1 u C3 b) C1 u C2 c) C2 u C1 d) C3 u C1

15. Povećanjem raspoloživog dohotka:

a) raste MPS b) raste MPC c) niti MPC, niti MPS se ne mijenjaju d) opada MPC i MPS

16. Što od ponuđenog ne predstavlja direktnu odrednicu potrošnje: a) tekući raspoloživi dohodak b) porezi c) trajni dohodak d) veličina bogatstva

Osnove ekonomije

95

17. Pod pretpostavkom da je došlo do promijene potrošnje iz C1 u C2, posljedica toga je: a) MPC i APC se neće promijeniti za niti jednu razinu dohotka b) MPC ostaje nepromijenjen, ali APC je veći za svaku razinu dohotka c) MPC i APS ostaju nepromijenjeni d) MPC i APC su veći za svaku razinu dohotka e) APC ostaje isti, a MPC je veći za svaku razinu dohotka

DI C1 C2 0 14 30

10 28 44 20 42 58

18. Ivanova granična sklonost potrošnji je 0,4, to znači da: a) Ivan troši 40 lipa na svaku dodatnu kunu za koju mu poraste raspoloživi dohodak b) Ivan troši 40 lipa za svakih 100,00 kuna ostvarenog raspoloživog dohotka c) Ivan troši 40% njegova ukupnog raspoloživog dohotka d) Ivan štedi 60% njegovog raspoloživog dohotka e) Ivan štedi 60% od dodatnog 40% povećanja raspoloživog dohotka

19. Funkcija štednje pokazuje: a) direktan odnos između štednje i raspoloživog dohotka b) indirektan odnos između štednje i raspoloživog dohotka c) direktan odnos između potrošnje i štednje d) direktan odnos između štednje i nacionalne proizvodnje

20. Štednja je jednaka: a) raspoloživom dohotku umanjenom za poreze b) raspoloživom dohotku umanjenom za izdatke potrošnje c) raspoloživom dohotku uvećanom za izdatke potrošnje d) porezima uvećanim za izdatke za potrošnju

21. Svako dodatno povećanje raspoloživog dohotka za 50 000,00 kuna, rezultira dodatnim povećanjem štednje za 8 000,00 kuna, što znači da je: a) MPC=0,16 b) MPS=0,16 c) APS=0,16 d) MPS=0,84

22. Svako dodatno povećanje raspoloživog dohotka za 50 000,00 kuna, rezultira dodatnim povećanjem štednje za 8 000,00 kuna, što znači da je: a) MPC=0,16 b) MPC=0,84 c) APS=0,16 d) MPS=0,84

Osnove ekonomije

96

23. Funkcija štednje zemlje «A» postala je strmija što znači da je: a) autonomna potrošnja porasla b) autonomna štednja porasla c) povećala se MPC d) povećala se MPS

24. Što je od slijedećeg ispravno: a) MPS=1-MPC b) MPC-CPI=1 c) MPC= 1-MPS d) pod a) i c) e) MPC+APS=1

25. Ukoliko raspoloživi dohodak poraste sa 5000 na 5500, dok se potrošnja promijeni sa 4500 na 4900, tada MPC iznosi: a) 0,75. b) 0,76. c) 0,8. d) 0,2.

26. Ukoliko se raspoloživi dohodak poveća sa 7 000,00 na 8 000,00, dok potrošnja poraste sa 1800 na ____________, tada je MPC jednak: a) 2800; 0,80 b) 2600; 0,80 c) 2400; 0,40 d) 3000; 1,00

27. Ukoliko je MPS=0,4, tada je MPC: a) 0,6. b) 0,4. c) 1,0. d) 1,6 e) 1,4

28. Funkcija potrošnje glasi C=500+0,6Y i ukoliko dohodak poraste za 400,00 kuna, ukupna autonomna potrošnja će iznositi: a) 500,00 kuna b) 740,00 kuna c) 900,00 kuna d) 100,00 kuna

29. Funkcija potrošnje glasi C=470+0,6Y i ukoliko dohodak poraste za 600,00 kuna, tada će štednja porasti za: a) 360,00 kuna b) 215,00 kuna c) 240,00 kuna d) 90,00 kuna

Osnove ekonomije

97

30. Na dijagramu funkcije potrošnje i pravcu pod kutom od 45 stupnjeva, štednja za bilo koju razinu raspoloživog dohotka je jednaka vertikalnoj udaljenosti: a) horizontalne osi do pravca pod kutom od 45 stupnjeva b) horizontalne osi do točke gdje funkcija potrošnje siječe vertikalnu os c) između funkcije potrošnje i pravca pod kutom od 45 stupnjeva d) horizontalne osi do točke sjecišta funkcije potrošnje i pravca pod kutom od 45 stupnjeva

31. Točka pokrića na funkciji potrošnje je točka kod koje je: a) štednja jednaka dohotku b) štednja jednaka potrošnji c) štednja jednaka nuli d) potrošnja jednaka investiranju e) potrošnja jednaka imovini

32. Izdaci za potrošnju su jednaki raspoloživom dohotku: a) za svaku točku na funkciji potrošnje b) za svaku točku na funkciji štednje c) za svaku točku na pravcu pod kutom od 45 stupnjeva d) kada je štednja jednaka raspoloživom dohotku

33. Ukoliko Ivan potroši koliko i zaradi tada vrijedi: a) MPS=0 b) MPS=1 c) MPS>0, a manji od 1 d) MPC>1

34. (1 – MPC) jednako je: a) autonomnoj potrošnji b) graničnoj sklonosti štednji c) induciranoj potrošnji d) prosječnoj sklonosti štednji

35. Ukoliko su izdaci za potrošnju 2 000,00 kn kada je dohodak 0, a 6 000,00 kn kada je dohodak 6 000,00, tada je MPC: a) 2/3 b) 1/3 c) 1 d) 0

36. Ukoliko raspoloživi dohodak poraste sa 5 000,00 na 5 500,00, dok se potrošnja promijeni sa 3 500,00 na 3 900,00, tada MPS iznosi: a) 0,75. b) 0,76. c) 0,8. d) 0,2.

Osnove ekonomije

98

37. APS+APC je jednako _____________, dok je MPC+MPS jednako_____________ a) 1, manje od 1 b) Manje od 1, 1 c) 1,1 d) Veće od 1, manje od 1 e) Manje od 1, veće od 1

38. Ivan zarađuje 40 000,00 kn godišnje i troši 15 000,00 kn, iz čega proizlazi da je: a) MPC = 0,375 b) MPS =0,375 c) APC =0,375 d) APS =0,375

39. Ukoliko nacionalni dohodak poraste sa 500 mln kn na 600 mln kn, dok potrošnja u zemlji poraste sa 300 na 375 mln kn, vrijedi da je: a) MPC=0,75 b) MPS=0,75 c) APC=0,75 d) APS=0,75

40. Štednja iznosi 0 pri dohotku od: a) 0 b) 1 000,00 c) 4 000,00 d) 5 000,00 e) 3 000,00

Raspoloživi

dohodak 0 1000 2000 3000 4000 5000

Potrošnja 1000 1800 2600 3400 4200 5000

41. Algebarski oblik funkcije potrošnje dane u tablici glasi: a) DI = C + S b) C = 100 + 0,75 DI c) C = 1000 + 0,8 DI d) MPC = (∆C/Y∆)

Raspoloživi

dohodak 0 1000 2000 3000 4000 5000

Potrošnja 3000 3800 5600 6400 10200 8000

42. Ukoliko je autonomna potrošnja Ivana 4 000,00 kn granična sklonost potrošnji je 0,2, pri razina dohotka od 8 000,00 kn, Ivanova ukupna potrošnja iznosi: a) 4 000,00 kn b) 12 000,00 kn c) 8 000,00 kn d) 5 600,00 kn

Osnove ekonomije

99

43. U investicije se pored izdataka na kapacitete, postrojenja i opremu uključuje i: a) kupovina trajnih potrošnih dobara b) kupovina ne trajnih potrošnih dobara c) uvoz trajnih potrošnih dobara d) povećanje zaliha

44. U investicije ne uključujemo: a) povećanje zaliha b) gradnju kuće c) izdatke na proizvodne kapacitete d) izdatke na opremu

45. Potražnja za investicijskim projektima u cjelokupnoj ekonomiji raste kako: a) se smanjuje stopa prinosa na investicije b) poslovna očekivanja postaju optimističnija c) se smanjuje kamatna stopa d) rastu zalihe raspoložive štednje e) GDP pada

46. Investicije se financiraju: a) štednjom kućanstva i države, te kapitalom posuđenim iz inozemstva b) štednjom kućanstva i države, te porezima c) porezima, neto izvozom i državnom potrošnjom d) državnom potrošnjom porezima i posudbama iz inozemstva

47. Ukoliko je nominalna kamatna stopa 10%, a podaci o investiranju su dani u tablici, koje od slijedećih projekata treba poduzeće prihvatiti: a) A b) A, B i C c) B i C d) A i B e) ništa od navedenoga

Projekt A B C D E

Iznos investicija u mln kn

200 200 600 800 800

Očekivani prihod od investicija u mln kn

210 214 640 860 864

48. Što će od slijedećega povećati domaće investicije: a) povećanje privatne štednje i povećanje državnog deficita b) povećanje privatne štednje i smanjenje državnog deficita c) smanjenje privatne štednje i državnog deficita d) smanjenje privatne štednje i povećanje državnog deficita

Osnove ekonomije

100

49. Što od slijedećega je determinanta investicija:

a) potražnja i proizvodnja ostvarena novim investicijama b) kamatna stopa i porezi koji utječu na troškove investicija c) poslovna očekivanja d) sve navedeno e) samo pod a) i b)

50. Najopćenitija definicija poslovnog ciklusa je:

a) kratkoročno kretanja ukupne proizvodnje prema gore i dole b) amplitudno kretanje neto izvoza zemlje unutar jedne godine c) ciklička promjena u nacionalnoj platnoj bilanci. d) cikličko kretanje u kamatama. e) ciklička promjena u zaradama i gubicima poslovanja.

51. Poslovni ciklus opisuje fluktuacije oko:

a) trenda nacionalne proizvodnje b) trenda vrha c) trenda recesije d) kratkoročnih fluktuacija nacionalne proizvodnje

52. Razdoblje za vrijeme kojeg realni BDP raste naziva se:

a) kontrakcija b) rast c) ekspanzija d) uzlet

53. Recesija predstavlja:

a) pad opće razine cijena b) pad kamatne stope. c) pad razine realne poslovne aktivnosti. d) rast stope zaposlenosti.

54. Recesija nastaje kada:

a) output pada u razdoblju od 12 i više mjeseci. b) output pada u razdoblju od 6 i više mjeseci. c) nezaposlenost raste iznad stope od 7% u razdoblju od 6 mjeseci d) nezaposlenost raste iznad stope od 10% u razdoblju od 6 mjeseci

55. Koji od slijedećih tvrdnji prikazuje redosljed poslovnog ciklusa?

a) recesija, dno, vrh, ekspanzija. b) ekspanzija, dno, vrh, recesija. c) recesija, dno, ekspanzija, vrh. d) ekspanzija, dno, vrh, recesija.

Osnove ekonomije

101

56. Razdoblje koje je na slijedećem dijagramu prikazano brojevima 2 do 3 naziva se:

a) kontrakcija b) rast c) ekspanzija d) uzlet

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEŠAVANJE

1. Promotri tablicu: a) Popuni tablicu do kraja b) Ukoliko je dohodak veći od 6 000,00 kuna i ako se dohodak poveća za 1000,00 kn za kolika će se

povećati potrošnja c) Ukoliko je dohodak veći od 6 000,00 i ako se dohodak poveća za 15000,00 kn za kolika će se

povećati štednja d) Pri kojoj razini dohotka je štednja jednaka nuli e) Skicirajte funkciju potrošnje i štednje

DI C S APC APS MPC MPS

4800 5000

5200 5200

5600 5500

6000 200

6400 6100

6800 400

7200 6700

2. Popunite tablicu do kraja i: a) izvedite matematički iskaz funkcije potrošnje b) izvedite matematički iskaz funkcije štednje c) odredite pri kojoj razini dohotka je S=0 d) skicirajte funkciju potrošnje i štednje vodeći računa o točki pokrića

DI C S APC APS MPC MPS 0 3000

5000 6000 10000 9000 15000 12000 20000 15000 25000 18000

Osnove ekonomije

102

3. Dana je funkcija potrošnje C= 3100 + 0,65DI gdje je C godišnja potrošnja, a DI raspoloživi dohodak. a) Algebarski definirajte funkciju štednje. b) Odredite nagib funkcije potrošnje i c) Odredite nagib funkcije štednje d) ukoliko je raspoloživi dohodak 50 000,00 kn kolika je godišnja potrošnja e) ukoliko je raspoloživi dohodak 50 000,00 kn kolika je godišnja štednja f) Koliko dohotka će se više uštedjeti, a koliko će se više potrošiti ako godišnji raspoloživi dohodak

pod d) poveća se 15%.

Osnove ekonomije

103

Poglavlje 11. – Teorija agregatne potražnje i model multiplikatora

1. Krivulja agregatne potražnje predstavlja: a) odnos između realnog prihoda i realnih nadnica b) potražnju za svim proizvodima i uslugama jedne nacionalne ekonomije. c) odnos između očekivane razine cijena i ukupne potrošnje d) ukupnu količinu proizvoda i usluga koji potražuju potrošači u jednoj zemlji

2. Što bi od slijedećeg utjecalo na kretanje duž krivulje agregatne potražnje? a) smanjenje izvoza roba i usluga b) smanjenje državne potrošnje c) promjena opće razine cijena d) smanjenje investicijske potrošnje e) porast realnog outputa

3. Krivulja AD je opadajuća zbog: a) efekta supstitucije b) efekta dohotka c) efekta supstitucije i efekta dohotka d) učinka ponude novca

4. Učinak ponude novca se dijeli na: a) efekt supstitucije i efekt dohotka b) efekt opadajuće kamatne i investicijske stope c) multiplikativni efekt i efekt supstitucije d) efekt blagostanja, efekt kamatne stope, međunarodni efekt i multiplikativni efekt

5. Na AD utječu: a) samo varijable ekonomske politike b) nacionalni dohodak c) opća razina cijena d) varijable ekonomske politike i egzogene varijable

6. Krivulja AD će se pomaknuti udesno zbog: a) smanjenja opće razine cijena b) smanjenja poreza c) smanjenja državne potrošnje d) smanjenja ponude novca

7. Zbog recesije u EU, krivulja AD u Hrvatskoj će se: a) pomaknuti udesno b) pomaknuti ulijevo c) neće se pomaknuti uopće d) kretat ćemo se po istoj krivulji agregatne potražnje

Osnove ekonomije

104

8. Porastom državne potrošnje agregatna potražnja: a) će se povećati b) će se udvostručiti c) će se smanjiti d) ne možete točno utvrditi jer ne znamo što je s porezima

9. Ukoliko Vlada neke zemlje želi povećati agregatnu potražnju, tada treba _______ državnu

potrošnju ____ ___________ porezne stope. a) smanjiti; i/ili; smanjiti b) povećati; i; povećati c) smanjiti; i; povećati d) povećati; i; smanjiti e) povećati; i/ili; smanjiti

10. Pomak krivulje iz AD u AD1 dogodio se zbog a) porasta opće razine cijena b) smanjenja cijena inputa c) porasta nacionalnog dohotka zemlja partnera d) deprecijacije nacionalne valute prema inozemnoj e) pod c i d

11. Ukoliko se nacionalna ekonomija nalazi u točci 2, tada će smanjenje porezne stope imati utjecaj na pomak u točku: a) 1 b) 3 c) 6 d) 5

Osnove ekonomije

105

12. Promjena opće razine cijena u nekoj zemlji može rezultirati pomakom: a) 3 u 2 b) 1 u 4 c) 4 u 2 d) 2 u 4

13. Što od navedenoga ima najveći utjecaj na pomak krivulje AD: a) porast državne potrošnje za 100 milijuna kuna b) smanjenje poreza za 100 milijuna kuna c) povećanje uvoza za 100 milijuna kuna d) sve navedeno ima jednak utjecaj e) pod a i c

14. U Keynesijanskom AS- AD modelu, razina outputa: a) uvijek odgovara potencijalnom BDP-u b) može biti iznad, ispod ili jednaka potencijalom BDP-u c) uvijek je iznad potencijalnog BDP-a d) uvijek je ispod potencijalnog BDP-a

15. Nagib krivulje ukupne potrošnje jedne zemlje koju čine C+ I + G jednaka je graničnom: a) utrošku kapitala b) sklonosti uvozu c) sklonosti potrošnji d) sklonosti štednji

16. AD otvorene nacionalne ekonomije prikazuje se kao: a) AD=C+I b) AD=C+I+G c) AD=C+I+G+X+M d) AD=C+I+G+NX

17. Multiplikator govori koliko se promijeni _______________ nakon promjene _________. a) potrošnja; dohotka b) output; agregatne potražnje c) investicije; output d) štednja; investicija

Osnove ekonomije

106

18. U modelu multiplikatora linija pod kutom od 45 stupnjeva označava: a) dohodak je jednak proizvodnji b) dohodak je veći od proizvodnje c) proizvodnja je veća od dohotka d) dohodak je jednak potrošnji

19. Što od ponuđenoga predstavlja multiplikator državne potrošnje (multiplikator izdataka): a) MPC. b) 1 - MPC. c) 1/MPC. d) 1/(1 - MPC).

20. Povećanje MPC: a) povećava multiplikator izdataka, pa će promjene državne potrošnje imati veći efekt na AD b) povećava multiplikator izdataka, pa će promjene državne potrošnje imati manji efekt na AD. c) smanjuje multiplikator izdataka, pa će promjene državne potrošnje imati veći efekt na AD. d) smanjuje multiplikator izdataka, pa će promjene državne potrošnje imati manji efekt na AD.

21. Ukoliko je MPC = 2/5, tada multiplikator državne potrošnje (multiplikator izdataka) iznosi: a) 5/3. b) 1,67. c) 5. d) 15.

22. Ukoliko je MPC = 0,6 tada je multiplikator državne potrošnje (mulitplikator izdataka) iznosi: a) 1,20. b) 3,4. c) 2,5. d) 0,6.

23. Ukoliko je granična sklonost štednji 0,8 vrijednost multiplikatora investicija (multiplikator izdataka) iznosi: a) 1,25 b) 10 c) 5 d) 4

24. Poznata je funkcija štednje S=-50+0,33DI. Multiplikator investicija u toj zemlji iznosi: a) 3,03333 b) 1,475 c) 0,02 d) Nije moguće izračunati

Osnove ekonomije

107

25. Ukoliko multiplikator iznosi 4 , tada je MPC: a) 0,25. b) 1,25 c) 0,75. d) 1,00.

26. Ukoliko multiplikator iznosi 4 , tada je MPS: a) 0,25. b) 1,25 c) 0,75. d) 1,00.

27. Ukoliko inicijalnih 40 milijuna kuna povećanja investicija stvori 60 milijuna povećanje nacionalnog dohotka, multiplikator potrošnje (multiplikator izdataka) iznosi: a) 4 b) 1,515 c) 0,66 d) 1,25

28. Ukoliko je MPC 0,60 i ukoliko država poveća svoje izdatke za 10 mln. kn, AD krivulja će se pomaknuti: a) udesno za 40 mln. kn. b) udesno za 25 mln. kn. c) Ulijevo za 25 mln. kn d) Ulijevo za 40 mln. kn

29. Ukoliko je MPC=0,75, povećanje investicijske potrošnje za 100 mln kn, utjecat će na povećanje ravnotežnog BDP za: a) 133,3 mln. kn b) 75 mln. kn c) 320 mln. kn d) 400 mln. kn

30. Pretpostavimo da je nacionalna ekonomija na razini BDP-a koja je za 200 milijuna ispod potencijalnog BDP-a, te ukoliko je MPC=0,8, za koliko se moraju smanjiti porezi kako bi zemlja dostigla dugoročnu ravnotežu bez izazivanja inflacije? a) 200 mln. kn b) 50 mln. kn c) 25 mln. kn d) 100 mln. kn e) 40 mln. kn

31. Uz pretpostavku da je MPC=0,75 i da je potencijalni BDP= 380 mln eura, te da je trenutno nacionalna ekonomija ostvarila kratkoročnu ravnotežu pri BDP od 500 mln eura, koju politiku zemlja treba prema Keynesu provoditi:

Osnove ekonomije

108

a) porast G za 30 mln. eura b) smanjenje G za 120 mln. eura c) porast poreza za 40 mln. eura d) smanjenje G za 40 mln. kn e) porast poreza za 30 mln. kn

32. Uz pretpostavku da je MPC =0,60 i da je razina nacionalne proizvodnje uz punu zaposlenost ostvariva pri 1000 mln. eura, te ukoliko nacionalna ekonomija trenutno proizvodi 900 mln eura, koju politiku zemlja treba prema Keynesu provoditi: a) porast G za 100 mln. eura b) smanjenje poreza za 50 mln. eura c) porast G za 40 mln. eura d) porast G za 50 mln. eura e) smanjenje poreza za 80 mln. eura

33. Koji dijagram najbolje prikazuje djelovanje smanjenje granične sklonosti štednje na ravnotežni BDP? a) A b) B c) C d) D

34. Koji dijagram iz zadatke 33, najbolje prikazuje djelovanje povećanja granične sklonosti štednje na ravnotežni BDP? a) A b) B c) C d) D

35. Numerička vrijednost investicijskog multiplikatora je: a) mnogo veća od vrijednosti multiplikatora državne potrošnje b) neznatno veća od multiplikatora državne potrošnje c) mnogo manja nego vrijednost multiplikatora državne potrošnje d) jednaka vrijednosti multiplikatora državne potrošnje

C

Y

A

C

Y

A

Y

C

Y

C B

A

C D

C

Y

A

C

Y

A

Y

C

Y

C B

A

C D

Osnove ekonomije

109

36. Ukoliko je C=30+0,50Y i I=50, te ukoliko se investicije povećaju za 200 (bez države i inozemstva), tada se ravnotežni BDP: a) smanjuje za 600 b) povećava za 400 c) smanjuje za 200 d) povećava za 200 e) povećava za 900

37. Ukoliko je C=80+0,4Y i I=20, te ukoliko se investicije povećaju za 200 (bez države i inozemstva) tada se ravnotežni BDP: a) smanjuje za 333,33 b) povećava za 333,33 c) smanjuje za 200 d) povećava za 200 e) povećava za 466,60

38. Ukoliko je C=150+0,5Y i I=50, te ukoliko se investicije povećaju za 150 (bez države i inozemstva), tada se ravnotežni BDP: a) povećava za 250 b) povećava za 300 c) povećava za 50 d) povećava za 150

39. Promjena investicijske potrošnje rezultirat će multiplikativnim efektom koji će na slijedećem dijagramu biti prikazan kao pomak iz točke: a) D u F b) E u F c) A u B d) C u E

40. Ukoliko je MPS=0,40, a udaljenost između točaka A i B iznosi 100, tada udaljenost između točaka E i F, treba biti: a) 250 b) 500 c) 100 d) 200

potrošnja

A

B

FE BDP

C+I

C+I’potrošnja

A

B

FE BDP

C+I

C+I’

potrošnja

A

B

FE BDP

C+I

C+I’potrošnja

A

B

FE BDP

C+I

C+I’

Osnove ekonomije

110

41. Ukoliko je MPS=0,50, a udaljenost između točaka E i F iznosi 1000, tada udaljenost između točaka A i B, treba biti: a) 1000 b) 2000 c) 1500 d) 500

42. Ukoliko je C=200+0,5Y, a I=200, koliki je ravnotežni dohodak? a) 400 b) 200 c) 800 d) 600

43. Pri razini proizvodnje od BNP0, nacionalna ekonomija je: a) u ravnoteži b) nije; agregatna proizvodnja je veća od agregatne potrošnje c) nije; agregatna proizvodnja je manja od agregatne potrošnje d) ništa od navedenoga

44. Pri razini proizvodnje od BNP2, nacionalna ekonomija je: a) u ravnoteži b) nije; agregatna proizvodnja je veća od agregatne potrošnje c) nije; agregatna proizvodnja je manja od agregatne potrošnje d) ništa od navedenoga

potrošnja

A

B

FE BDP

C+I

C+I’potrošnja

A

B

FE BDP

C+I

C+I’

realnapotrošnja

A

B

BNP 2BNP1 Realna proizvodnja

AE

AP

BNP 0

realnapotrošnja

A

B

BNP 2BNP1 Realna proizvodnja

AE

AP

BNP 0

realnapotrošnja

A

B

BNP 2BNP1 Realna proizvodnja

AE

AP

BNP 0

realnapotrošnja

A

B

BNP 2BNP1 Realna proizvodnja

AE

AP

BNP 0

Osnove ekonomije

111

45. Uvažavajući podatke iz dijagrama i uz poznatu činjenicu da su planirane investicije 500, pri kojoj razini dohotka je ostvarena jednakost S=I? a) 2500 b) 1000 c) 3000 d) 5000

46. Ukoliko je C=200+0,75 (Y-T); I=150; G=100; T=100; X=90; M=0,2Y, ravnotežni GDP iznosi:

a) 636,36 b) 1.033,33 c) 1.400 d) 1.060,61

47. Ukoliko je C=200+0,75 (Y-T); I=150; G=100; T=100; X=90; M=0,05Y, ravnotežni GDP iznosi:

a) 466,67 b) 1.000 c) 1.550 d) 1.200

48. Dohodak pojedinca iznosi 60 000 kn a plaćeni porez je 15 000 kn. Ako na slijedećih 1 000 kn, plati porez u iznosu od 240 kn, tada je:

a) granična porezna stopa je 6,7%. b) granična porezna stopa je 24%. c) prosječna porezna stopa je 6,7%. d) prosječna porezna stopa je 24%. e) ništa od navedenoga.

49. Ukoliko radnik može zaraditi dodatnih 1000 kn radeći dodatni posao, te ukoliko je granična porezna stopa 5%, tada:

a) radnik će se vjerojatno odlučiti za dodatni posao b) radnik će platiti dodatni 20 kn poreza. c) radnik vjerojatno neće raditi dodatni posao d) na odluku radnika o dodatnom poslu ne utječe porez e) prosječna porezna stopa je značajnija za donošenje odluka od granične stope

50. Kao rezultat smanjenja porezne stope na osobne dohotke, potrošači će:

a) zaraditi manje b) štedjeti više c) trošiti više d) trošiti manje

Osnove ekonomije

112

51. Lafferova krivulja prikazuje odnos između:

a) državnih troškova i potencijalnog BDP-a b) poreznih stopa i potenicjalnog BDP-a c) poreznih prihoda i potencijalnog BDP-a d) poreznih stopa i poreznih prihoda

52. Direktni efekt deficita državnog proračuna je da _______ štednju i _________ realnu kamatnu stopu: a) povećava; povećava b) povećava; smanjuje c) smanjuje; povećava d) smanjuje; smanjuje

53. «Efekt istiskivanja» odnosi se na: a) državna potrošnja istiskuje privatnu potrošnju b) privatna štednja istiskuje državnu štednju c) državne investicije istiskuju privatne investicije d) privatne investicije istiskuju državnu štednju

54. Povećanje transfernih plaćanja države će dovesti do:

a) porasta osobne potrošnje i manje ponude rada b) porasta osobne potrošnje i veće ponude rada c) smanjenja osobne potrošnje i manje ponude rada d) smanjenja osobne potrošnje i veće ponude rada

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEŠAVANJE

1. Funkcija potrošnje je C=10+0,6Y. Izračunajte: a) kolika je potrošnja pri raspoloživom dohotku koji raste od 0-5000 u razredima po 1000 novčanih

jedinica b) koliki je multiplikator potrošnje c) koliki je porezni multiplikator d) izvedite funkciju štednje e) kolika je prosječna sklonost potrošnji pri DI=6000, a kolika pri DI=8000. f) Za razinu dohotka pod c) izračunajte i prosječnu sklonost štednji

2. Ukoliko su poznati slijedeći podaci: C=600+0,6Y; I=300; G=500; T=200, a) odredite ravnotežnu razinu BDP-a b) Kolika je razina štednje? c) Izračunajte porezni multiplikator i d) Izračunajte multiplikator državne potrošnje

Osnove ekonomije

113

3. Ako su poznati podaci C=200+0,8Y; I=120; G=300; T=150; X=90; M=0,10*Y, izračunajte: a) granična sklonost potrošnji b) granična sklonost štednji c) funkciju štednje d) granična sklonost uvozu e) iznos multiplikatora državnih izdataka f) porezni multiplikator g) multiplikator otvorene zemlje h) iznos uvoza pri dohotku od 1000 i) iznos izvoza j) ravnotežni dohodak k) koliko iznosi trgovinska bilanca pri ravnotežnom dohotku

4. Popunite tablicu do kraja!

Dohodak (DI) Potrošnja (C

Željene investicije

(I) MPC MPS Multiplikator 5000 4150 1000 5500 4600 1000 6000 5050 1000 6500 5500 1000 7000 5950 1000 7500 6400 1000

a) odredite ravnotežni dohodak b) ukoliko je ukupna proizvodnja 5000,00 kn, što će se dogoditi sa zalihama? c) Odredite odnos željenih i aktualnih investicija i štednje d) odredite novi ravnotežni dohodak ukoliko se investicije povećaju za 50 e) pod pretpostavkom da se za sve razine dohotka potrošnja poveća za 50, za koliko će se povećati

ravnotežni dohodak. Odredite novi multiplikator.

Osnove ekonomije

114

Poglavlje 12. – Financijska tržišta i novac. Monetarna politika i centralno bankarstvo

1. Novac je:

a) Sve što služi kao općeprihvaćeno sredstvo razmjene b) Ono što pojedinac drži kod kuće za crne dane c) Zakonsko sredstvo plaćanja d) Pod a) i c)

2. Kada je novac na tržištu prihvaćen kao sredstvo plaćanja, tada novac: a) Predstavlja faktor koji utječe na Phillipsovu krivulju b) faktor brzine kolanja novca c) sredstvo razmjene d) predstavlja determinantu realne kamatne stope

3. Trampa je neučinkovito sredstvo razmjene zato što: a) njezine transakcije zahtijevaju duplu podudarnost želja. b) se brzina neprekidno mijenja. c) Potražnja neće biti nužno jednaka ponudi. d) se trampa događa u slabije razvijenim zemljama.

4. Što od ponuđenog ne predstavlja funkciju novca: a) Mjera vrijednosti b) Mjera očuvanja stabilnosti cijena c) Obračunska jedinica d) Sredstvo razmjene

5. Novac se koristi kao sredstvo očuvanja vrijednosti kada: a) dio mjesečnog dohotka položite u mirovinski fond b) kupite sladoled c) prijatelju kažete koliko vas košta novi stan d) sačuvate novčanicu od 20,00 kn u nadi da će postati kolekcionarski primjerak

6. Što od ponuđenoga može obavljati funkciju “očuvanja vrijednosti”: a) novac b) državne obveznice c) umjetnička slika d) sve ponuđeno

7. Pojam likvidnosti označava: a) lakoću sa kojom se neka imovina može pretvoriti u sredstvo razmjene b) mjeru unutarnje vrijednosti robnog novca c) prikladnost neke imovine da obavlja funkciju očuvanja vrijednosti d) koliko puta novčana jedinica cirkulira u godini dana

Osnove ekonomije

115

8. Koji je od sljedećih oblika imovine najlikvidniji? a) potvrda o depozitu koja glasi na 10 000,00 kn b) kuća c) 5000,00 kn na tekućem računu d) državna obveznica s rokom dospijeća od 90 dana

9. Oportunitetni trošak držanja novca je: a) realna kamatna stopa b) stopa prinosa na obveznice c) stopa obvezne rezerve d) eskontna stopa

10. Institucije koje u nacionalnoj ekonomiji pomažu u sučeljavanju štednje i investicija su sastavni dio: a) investicijskog sustava b) tržišnog sustava c) bankovnog sustava d) financijskog sustava e) štedno-kreditnog sustava

11. Financijski sektor čine: a) centralna banka b) poslovne banke c) ostale financijske institucije d) sve navedeno e) samo pod pod a) i b)

12. Centralna banka je: a) zajmodavac financijskim institucijama ≈„posljednje utočište“ b) primarni zajmodavac financijskim institucijama c) najveći davatelj zajmova korporacijama d) najbolje mjesto na kojem građani mogu dobiti povoljne kredite

13. Poslovne banke stvaraju novac kroz: a) štampanje papirnatog novca b) izdavanje debitnih kartica c) prihvaćanje čekova na naplatu d) posudbu dijela njihovih depozita drugim pojedincima

14. U bankarskom sustavu sa 100% rezervama: a) banke mogu kreirati novac izdajući novčanice b) banke mogu kreirati novac posuđujući iz svojih rezervi c) CB može kreirati novac kroz operacije na otvorenom tržištu d) bankarske rezerve su jednake visini depozita

Osnove ekonomije

116

15. Današnji sustav poslovnog bankarstva je sustav sa: a) 100% rezervom b) najsigurniji sustav c) sustav sa djelomičnom rezervom d) sustav sa obveznom rezervom

16. Kamatna stopa je: a) cijena kredita b) cijena vrijednosnih papira c) cijena depozita d) stupanj ekonomskog rizika e) pod a) i c)

17. Ako nominalna kamatna stopa iznosi 9%, a očekivana realna kamatna stopa 6%, tada očekivana stopa inflacije mora biti: a) 3% b) 5% c) 7% d) 12%

18. Novac gubi realnu vrijednost: a) tijekom razdoblja inflacije b) tijekom razdoblja deflacije c) kada su kamatne stope na financijsku imovinu niske d) tijekom razdoblja gospodarskog prosperiteta

19. M1 uključuje: a) kovanice i papirnati novac u opticaju b) depozite po viđenju c) putničke čekove d) sve navedeno

20. Pojam transakcijski novac odnosi se na: a) M1 b) M2 c) M3 d) M4

21. Pod pojmom “kvazinovca” (novac u širem smislu) podrazumijevamo: a) M1 b) M2 c) M3 d) M4

Osnove ekonomije

117

22. M1 je: a) manja i manje likvidna kategorija od M2 b) manja, ali ne i manje likvidna kategorija od M2 c) veća, ali manje likvidna kategorija od M2 d) veća i više likvidna kategorija od M2

23. Što se od ponuđenoga uključuje u M2, ali ne i u M1: a) novac b) “a vista” depoziti c) oročeni depoziti d) dugoročni krediti

24. “A vista” depoziti se uključuju u: a) M1, ali ne i u M2. b) M2, ali ne i u M1. c) M1 i M2. d) niti u M1, niti u M2, nego M3

25. Marija posjeduje 500,00 kuna u gotovini, 1300,00 na tekućem računu, 5000,00 kuna na štednoj knjižici i 120,00 u kovanicama koje čuva za kupovinu kave na aparatu za kavu. Iznos s kojim Marija sudjeluje u M1 iznosi: a) 6920,00 b) 1920,00 c) 1800,00 d) 5500,00

26. Ivan posjeduje 2500,00 kuna u gotovini, 1500,00 kn ima na tekućem računu i 3500,00 na štednoj knjižici. Iznos s kojima Ivan participira u M2 je: a) 4000,00 kn b) 2500,00 kn c) 5000,00 kn d) 7500,00 kn

27. Banke ostvaruju profit na razlici: a) Aktivne i pasivne kamate b) Pasivne i aktivne kamate c) Kamate na kredite i kamate na plasmane d) Ovise o sposobnosti menadžmenta da plasiraju rizične kredite po visokim kamatnim stopama

28. Instrumenti monetarne politike su: a) operacije na otvorenom tržištu b) stopa obvezne rezerve c) diskontna stopa d) sve navedeno e) samo pod a) i b)

Osnove ekonomije

118

29. Što od ponuđenog nije instrument monetarne politike: a) eskonta stopa b) stopa obvezne rezerve c) kupovina vrijednosnih papira d) diskontna stopa e) sve od ponuđenog su instrumenti monetarne politike

30. Operacije na otvorenom tržištu su________ Centralne banke. a) tehnika b) instrument c) intermedijarni cilj d) konačni cilj

31. Kada HNB kupuje na otvorenom tržištu: a) kupuje vrijednosne papire i povećava ponudu novca b) kupuje vrijednosne papire i smanjuje ponudu novca c) posuđuje od poslovnih banaka i povećava ponudu novca d) odobrava kredite poslovnim bankama i smanjuje ponudu novca

32. Kada HNB prodaje na otvorenom tržištu: a) prodaje vrijednosne papire i povećava ponudu novca b) prodaje vrijednosne papire i smanjuje ponudu novca c) posuđuje od poslovnih banaka i povećava ponudu novca d) odobrava kredite poslovnim bankama i smanjuje ponudu novca

33. Kada HNB provodi ekspanzivnu monetarnu politiku koristeći operacije na otvorenom tržištu, tada HNB: a) kupuje vrijednosne papire i povećava ponudu novca b) kupuje vrijednosne papire i smanjuje ponudu novca c) prodaje vrijednosne papire i povećava ponudu novca d) prodaje vrijednosne papire i smanjuje ponudu novca

34. Kada HNB provodi restriktivnu monetarnu politiku koristeći operacije na otvorenom tržištu, tada HNB: a) kupuje vrijednosne papire i povećava ponudu novca b) kupuje vrijednosne papire i smanjuje ponudu novca c) prodaje vrijednosne papire i povećava ponudu novca d) prodaje vrijednosne papire i smanjuje ponudu novca

35. Kada HNB provodi restriktivnu monetarnu politiku koristeći diskontnu i eskontnu stopu, tada HNB: a) Smanjuje diskontnu i povećava eskontnu stopu i povećava ponudu novca b) Smanjuje diskontnu i povećava eskontnu stopu i smanjuje ponudu novca c) Povećava diskontnu i povećava eskontnu stopu i smanjuje ponudu novca d) Smanjuje diskontnu i smanjuje eskontnu stopu i povećava ponudu novca

Osnove ekonomije

119

36. HNB može utjecati na problem nezaposlenosti u: a) kratkom i dugom roku b) kratkom, ali ne i dugom roku c) dugom, ali ne i kratkom roku d) niti kratkom, niti dugom roku

37. Restriktivna monetarna politika uključuje sve od sljedećega, osim: a) podizanja diskontne stope b) podizanja stope obvezne rezerve c) operacija na otvorenom tržištu – kupovine vrijednosnih papira od strane Centralne banke d) prodaje vrijednosnih papira od strane Centralne banke

38. Za vrijeme razdoblja rastuće inflacije i rastuće kamatne stope očekuje se da potražnja za realnom gotovinom: a) raste b) pada c) ne mijenja se d) fluktuira

39. Ponuda novca ovisi o: a) propisima centralne banke b) poslovnoj politici poslovne banke c) Vladi i Saboru jedne zemlje d) Volji guvernera Centralne banke e) pod a) i b)

40. Stopa obvezne rezerve u Republici Hrvatskoj u 2010.godini iznosila je: a) 10% b) 13% c) 15% d) 7%

41. Diskontna stopa u Republici Hrvatskoj u 2010.godini iznosi: a) 10% b) 9% c) 15% d) 7%

42. Ukoliko nominalna kamatna stopa raste, potražnja za novcem će __________, a brzina kolanja novca će se___________ a) porasti; smanjiti b) smanjiti; povećati c) porasti; povećati d) smanjiti; smanjiti

Osnove ekonomije

120

43. Ukoliko očekivana inflacija raste, potražnja za novcem će ___________, a brzina kolanja novcem će se _________ a) smanjiti; porasti b) porasti; smanjiti c) porasti; porasti d) smanjiti; smanjiti

44. Ceteris paribus, kod porasta cijene obveznica, dolazi do: a) pada ponude obveznica b) pada ponude novca c) pada kamatnih stopa d) rasta kamatnih stopa

45. Monetaristi vjeruju da smanjenje _____________ se može postići smanjenjem___________: a) nezaposlenosti; cijena b) inflacije; nadnica c) nezaposlenosti; nadnica d) inflacije; nominalne novčane mase

46. Ponuda novca u zemlji “A” iznosi 400 milijuna eura. Nominalni BDP je 900 milijuna eura, a realni BDP je 500 milijuna eura. CB provodi politiku nulte stope inflacije. Uz pretpostavku realni BDP raste 4,9 posto godišnje, kakvu monetarnu politiku će provoditi CB? a) uopće neće mijenjati ponudu novca. b) smanjiti će ponudu novca za 2,5% c) povećat će ponudu novca za 4,9% d) smanjit će ponudu novca za 4,9% e) povećat će ponudu novca za 2,5 %

47. Ako depoziti iznose 4 000 milijuna kuna, a obvezne rezerve 200 milijuna kuna, stopa obvezne rezerve je: a) 5% b) 10% c) 15% d) 20%

48. Ako je stopa obvezne rezerve 20% a ukupni je iznos obveznih rezervi 10 mlrd. kn, maksimalan iznos depozita koje bankarski sustav može legalno izdati bez narušavanja sigurnosti cjelokupnog sustava je: a) 50 mlrd. b) 20 mlrd. c) 10 mlrd. d) 5 mlrd.

Osnove ekonomije

121

49. Ako je stopa obveznih rezervi 5%, tada obvezne rezerve u slijedećem primjeru iznose:

a) 4 000 b) 30 000 c) 26 000 d) 440 000

50. Ako je stopa obveznih rezervi 10%, višak rezervi iznosi __________ pa ova banka ukoliko ne bi odvajala na ime povećanja sigurnosti može maksimalno posuđivati _____________ .

a) 20 000; 520 000 b) 0; 440 000 c) 10 000; 640 000 d) 20 000; 540 000

51. Banka “A” ima na računu rezervi 100 000,00 kn, državnih obveznica u iznosu od 50 000,00 kn, odobrila je zajmova u iznosu od 750 000,00 kn, a na računima depozita raspolaže s iznosom od 900 000,00 kn. Stopa obvezne rezerve je 10%. a) Banka ima upravo propisan iznos rezervi b) Banka ima višak rezervi iznad propisanog u iznosu od 1000,00 kn c) Banka ima manjak od propisanog na ime obveznih rezervi d) Banka ima višak rezervi u iznosu od 10 000,00 kn

52. Ukoliko osoba položi u banku iznos od 30 000,00 a kamatna stopa je 3,3%, koliki će biti saldo na računu nakon dvije godine? a) 30 990 b) 31 980 c) 32012,70 d) 31 022,70

Imovina Obveze

Ukupne rezerve banke 80 000

Depoziti 600 000

Imovina Obveze

Ukupne rezerve banke 80 000

Depoziti 600 000

Osnove ekonomije

122

53. Ivan je prije dvije godine položio u banku iznos od 3 500,00 eura uz kamatnu stopu od 4,3%. Koliki je saldo njegova računa danas? a) 3 180,00 eura b) 3 807,50 eura c) 3 183,62 eura d) 3801,00 eura

54. Koja od ponuđenih formula se koristi za izračunavanje buduće vrijednosti od X depozita koji nosi kamatnu stopu r % u n godina? a) X(1 + r*n)n b) X(1 + r)n c) X(1 + r*n) d) X(1 + r/n)n

55. Ivan je kupio obveznicu koja će mu na kraju prve godine donijeti kamatu u iznosu od 600,00 kn, a samu obveznicu je platio 9000,00 kn. Kamatna stopa koju nosi ova obveznica iznosi: a) 6,67 b) 15 c) 0,67 d) 0,067

56. Ako je stopa obveznih rezervi jednaka 20%, multiplikator ponude novca iznosi: a) 2 b) 0,05 c) 5 d) 1/2

57. Stopa obveznih rezervi je 10%. Marko je položio 4 000,00 u gotovini na svoj tekući račun kod banke „A“. Nakon ove transakcije, banka „A“ će morati držati _____ u obliku obveznih rezervi dok će u obliku zajmova moći plasirati _____ . a) 15; 1985 b) 150; 1850 c) 300; 1700 d) 400; 3600

58. Multiplikator ponude novca u Republici Hrvatskoj u 2010. godini iznosi: a) 5 b) 7,7 c) ovisi o dnevnim aktivnostima HNB d) 10 e) 13

Osnove ekonomije

123

59. Potražnja za novcem dijeli se na: a) nominalnu i realnu b) transakcijsku i nominalnu c) transakcijsku i potražnju za imovinom d) špekulativna i potražnja za imovinom

60. Ceteris paribus, ukoliko HNB na otvorenom tržištu kupi državne obveznice: a) krivulja ponude novca pomiče se u desno uzrokujući pad kamatnih stopa b) krivulja ponude novca pomiče se u lijevo i kamatne stope rastu c) krivulja potražnje za novcem pomiče se u desno uzrokujući pad kamatnih stopa d) krivulja potražnje za novcem pomiče se u lijevo i kamatne stope rastu

61. Jedan od transmisijskih mehanizama monetarne politike je kroz osobnu potrošnju kućanstva. Kada kamatna stopa ______________ bogatstvo kućanstva ______________ i potrošnja________________. a) raste; se povećava; raste. b) raste; se smanjuje; raste c) raste; se povećava; pada d) raste; se smanjuje; pada

62. Monetrani transmisijski mehanizam govori o utjecaju monetarne politike na realni sektor i to na slijedeći način: a) Promjena ponude novca, promjena kamatne stope, promjena depozita, promjena državne potrošnje

i GDP-a b) Promjena ponude novca, promjena kamatne stope, promjena investicija, promjena AD i promjena

GDP-a c) Promjena depozita, promjena investicija i promjena GDP-a d) Promjena depozita, promjena osobne potrošnje i promjena GDP-a

63. Realna vrijednost novca se ________ kako razina cijena raste.

a) smanjuje b) povećava c) nema utjecaja na vrijednost novca nego količinu novca u opticaju d) ostaje bez promjene

64. Na slijedećem dijagramu je prikazan: a) Monetarni multiplikator b) Monetarna baza jedne zemlje c) Restriktivna monetarna politika d) Monetarni transmisijski mehanizam

Osnove ekonomije

124

Realni GDP

Dm

Potražnja za IK

amat

na st

opa

(i) 10

8

6

0Količina novca (M) Ukupne investicije (I)

Sm1

AS

AD1(I=15)

P1

10

8

6

0

Sm2

AD3(I=25)P2

Raz

ina

cije

na

AD2(I=20)

P3

Sm3

65. Kada je kamatna stopa na tržištu niska, potrošači i poduzeća imaju mogućnost pribavljanja «jeftinijeg» novca, što će se odraziti na agregatnu potrošnju društva kao: a) smanjenje potrošnje b) povećanje potrošnje c) povećat će se ponuda novca u bankama d) potrošnja će biti minimalno promijenjena

66. “Agrokor” se odlučio za dokapitalizaciju, pa izdaje: a) dionice b) obveznice s fiksnom kamatom c) obveznice s promjenjivom kamatom d) posuđuje novac od banaka

67. Poduzeće se odlučilo za prvu emisiju svojih dionica, pa se takvim dionicama trguje na: a) bankarskom tržištu b) burzama c) primarnom tržištu d) novčanom tržištu

68. Dionica je VP: a) bez pokrića b) koji svojem vlasniku da je određena vlasnička prava c) koji svojem vlasniku nosi fiksan unaprijed utvrđen iznos d) ne daje vlasniku nikakva prava

69. Vrijednost koja je iskazana u dionici prilikom prve emisije, naziva se: a) realna vrijednost b) nominalna vrijednost c) tržišna vrijednost d) dionička

Osnove ekonomije

125

70. Obveznica je vrijednosni papir koji se razlikuje od dionice zato što: a) Svom vlasniku uvijek nosi dividendu b) Svom vlasniku daje pravo sudjelovanja u profitu c) Nije vlasnički vrijednosni papir nego dužnički d) Svom vlasniku daje pravo na fiksnu kamatu e) Pod c) i d)

Osnove ekonomije

126

Poglavlje 13. – Agregatna ponuda, nezaposlenost i stabilnost cijena

1. AS krivulja predstavlja:

a) ukupnu količinu proizvoda i usluga koju posjeduju svi subjekti društva b) ukupnu količinu proizvedenih proizvoda i usluga koju poduzeća proizvedu u određenom razdoblju c) ukupnu količinu proizvoda i usluga koju poduzeća u društvu potražuju d) ukupnu količinu proizvoda i usluga koju potrošači troše

2. AS krivulja je:

a) Horizontalna b) Rastuća c) Vertikalna d) Ovisi o tome kojoj školi ekonomist pripada

3. Koji od ponuđenih faktora utječe na kratkoročnu krivulju AS:

a) promijene u cijeni inputa b) produktivnost c) promjene u očekivanju inflacije d) sve od navedenoga e) samo pod a i b

4. Smanjenje cijene radne snage imat će za posljedicu:

a) kretanje duž krivulje AS prema dolje b) kretanje duž krivulje AS prema dolje c) pomak krivulje AS udesno d) pomak krivulje AS ulijevo

5. Krivulja agregatne ponude okomita je u dugom roku zato što je određena:

a) realnim BDP-om b) nominalnim BDP-om c) količinom raspoloživih resursa d) potencijalnim BDP-om

6. Krivulja AS ovisi o:

a) razini troškova b) proizvodnim kapacitetima c) razini cijena d) sve navedeno

Osnove ekonomije

127

7. Odnos između ukupne količine proizvoda i usluga koja se nudi i opće razine cijena prikazuje se:

a) tržišnom krivuljom ponude b) tržišnom krivuljom potražnje c) AS d) AD

8. Krivulja AS prikazuje odnos između:

a) cijene i ukupne količine proizvoda b) cijene i ukupne količine nacionalne proizvodnje c) razine cijena u zemlji i ukupne količine nacionalne proizvodnje proizvoda i usluga d) razine cijena i nacionalnog dohotka e) pod c) i d)

9. Dugoročno razina nacionalne proizvodnje određena je:

a) AD i dugoročnom krivuljom AS b) kratkoročnom i dugoročnom krivuljom AS c) isključivo krivuljom AS d) isključivo krivuljom AD

10. Točka kratkoročne ravnoteže na slijedećem dijagramu je:

a) 1 b) 2 c) 3 d) razina Qp e) ništa od navedenoga

11. Točka dugoročne ravnoteže na slijedećem dijagramu je:

a) 2 b) 3 c) 1 d) razina Qp e) ništa od navedenoga

Osnove ekonomije

128

12. Točka kratkoročne i dugoročne ravnoteže na slijedećem dijagramu je:

a) 1 b) 2 c) 3 d) nije ostvarena

13. Povećanje iznosa kapitala po satu vodi do:

a) pomaka krivulje AD udesno b) pomaka krivulje AS udesno c) pomaka krivulje AS ulijevo d) pomaka krivulje AD ulijevo e) kretanja duž krivulje AS

14. Koji od pobrojanih faktora će pomaknuti dugoročnu krivulju AS:

a) promjena u AD b) promjena u razini cijena c) promjena porezne politike d) promjena u raspoloživosti resursa

15. Dugoročno, opća razina cijena određena je položajem:

a) dugoročne krivulje AS i krivulje AD b) kratkoročne i dugoročne krivulje AS c) krivulje AD d) dugoročne krivlje AS

16. Ako produktivnost poraste za 5%, a nadnice se povećaju za 2,5%, tada će vjerojatno:

a) kratkoročna krivulja AS se pomaknuti prema gore b) kratkoročna krivulja AS se pomaknuti prema dolje c) kratkoročna krivulja AS neće se pomaknuti d) krivulja AD se pomaknuti ulijevo

17. Dugoročna krivulja AS (LAS) je:

a) rastuća krivulja b) opadajuća krivulja c) vertikalna krivulja pri razini potencijalnog BDP-a d) horizontalna krivulja za danu opću razinu cijena e) vertikalna krivulja za dostignuti stupanj tehnologije

Osnove ekonomije

129

18. Povećanje radne snage u zemlji koje je posljedica liberalnijeg zakona o imigraciji na slijedećem dijagramu će biti prikazano kao pomak iz:

a) C u A b) C u B c) A u B d) D u C e) A u C

19. Smanjenje produktivnosti u jednoj nacionalnoj ekonomiji na slijedećem dijagramu će se manifestirati kao pomak iz:

a) B u C b) C u B c) A u B d) D u B e) D u C

20. Po definiciji nezaposlena osoba je:

a) osoba koja je radila tijekom prethodnog tjedna, a danas ne radi b) osoba koja je trenutno slobodna za posao i traži ga c) osoba koja traži posao tijekom zadnja četiri tjedana d) osoba koja hoće raditi, ali trenutno ne može naći posao e) sve prethodne tvrdnje definiraju nezaposlenu osobu

21. Radna snaga se definira kao broj ljudi koji:

a) su stariji od 16 godina b) koji su zaposleni c) koji rade i oni koji ne rade, ali traže posao d) radno sposobno stanovništvo

22. Koja od slijedećih rečenica točno završava ovu tvrdnju? Stopa nezaposlenosti je: a) broj nezaposlenih*100 b) broj nezaposlenih podijeljen s populacijom*100 c) broj nezaposlenih podijeljen s brojem zaposlenih radnika*100 d) broj nezaposlenih podijeljen s radnom snagom*100 e) broj nezaposlenih podijeljen s brojem odraslih osoba u populaciji*100

Osnove ekonomije

130

23. Od ponuđenog je ispravno:

a) Radna snaga = broj zaposlenih b) Radna snaga= stanovništvo – broj nezaposlenih c) Stopa nezaposlenosti = (broj nezaposlenih [broj zaposlenih + broj nezaposlenih]) *100. d) stopa nezaposlenosti = (broj nezaposlenih stanovništvom iznad 16 godina) *100. e) ništa od ponuđenog

24. Participacija radne snage definira se kao:

a) (Zaposleni stanovnici iznad 16 godina) *100. b) (Zaposleni radna snaga) *100. c) (radna snaga stanovnici iznad 16 godina) *100. d) (stanovnici iznad 16 godina radna snaga) *100.

25. Tko će od ponuđenih biti uključena u radnu snagu?

a) Hana, višemjesečno neplaćena radnica u teksilnoj tvornici b) Marija, redovita studentica c) Karla, koja nema posao, ali se prijavila na natječaj za jedan posao i odbijena je d) Nitko od ponuđenih

26. Makroekonomisti prirodnu stopu nezaposlenosti definiraju kao:

a) stopu koja nastaje kada inflacija raste brže od 1% godišnje b) stopu koja nastaje kada se broj kvalificiranih radnika koji traže posao izjednačeni s nepopunjenim

radnim mjestima. c) stopu nezaposlenosti koju izračunava Zavod za statistiku svakih 10-ak godina d) stopu nezaposlenosti koja je jednaka 0%. e) Stopu koja postoji pri razini potencijalne proizvodnje

27. Da bi se vodila nezaposlenom, osoba mora:

a) ne biti zaposlena tijekom tjedna u kojem se provodi anketa b) aktivno tražiti posao c) trenutno biti raspoloživa za zaposlenje d) sve navedeno

28. Broj nezaposlenih u 2008. g. prema podacima u danoj tablici je:

a) 680 000 b) 660 000 c) 66 000 d) 2,402 milijuna

Godina 2008. 2009. 2010. Radna snaga 2,1 milijuna 2,05 milijuna 2,025 milijuna Ukupna populacija 4,502 milijuna 4,441 milijuna 4,442 milijuna Zaposleni 1,44 milijuna 1,37 milijuna 1,33 milijuna

Osnove ekonomije

131

29. Stopa nezaposlenosti u 2009. godini prema podacima u tablici je:

a) 15,3% b) 14,66% c) 30,8% d) 14,5%

Godina 2008. 2009. 2010. Radna snaga 2,1 milijuna 2,05 milijuna 2,025 milijuna Ukupna populacija 4,502 milijuna 4,441 milijuna 4,442 milijuna Zaposleni 1,44 milijuna 1,37 milijuna 1,33 milijuna

30. Na temelju slijedećih podataka, stopa nezaposlenosti u zemlji “Y” je:

Broj stanovnika = 80 mln.

Broj zaposlenih = 40 mln.

Broj nezaposlenih osoba koje traže posao= 2 mln.

Broj osoba koje su duže nezaposlene, ali više ne traže posao = 5 mln.

a) 50 % b) 15 % c) 10 % d) 4,76 %

31. U Francuskoj živi 58 milijuna stanovnika iznad 16 godina, stopa participacije radne snage iznosi 48,56%, a stopa nezaposlenosti je 9,3%. Odredite broj zaposlenih i nezaposlenih ljudi u toj zemlji:

a) 29,51 i 2,7 milijuna b) 29,55 i 1,7 milijuna c) 27,8 i 2,71 milijuna d) 28,16 i 2,62 milijuna

32. Ako ekonomija proizvodi na razini pune zaposlenosti tada:

a) je stopa nezaposlenosti jednaka 0% b) su strukturalna i frikcijska nezaposlenost eliminirane c) je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi d) je ciklička nezaposlenost viša od sume strukturalne i frikcijske nezaposlenosti

33. Ljudi koji su nezaposleni jer traže bolji posao uključuju se kao:

a) ciklička nezaposlenost b) strukturna nezaposlenost c) neizbježna nezaposlenost d) obeshrabreni radnici

Osnove ekonomije

132

34. Ciklička nezaposlenost je usko povezana s:

a) dugoročnim ekonomskim rastom b) uzlaznim i silaznim kratkoročnim kretanjem ekonomskih aktivnosti c) fluktuacijama prirodne stope nezaposlenosti d) sezonskim fluktuacijama u potrošnji

35. Ukoliko se država nakon što je uspostavila minimalnu nadnicu na 2.800 kuna odluči istu podići na 3.000 kuna, ta odluka će imati za posljedicu:

a) razina nezaposlenost će ostati nepromijenjena b) nezaposlenost će pasti za 100 c) nezaposlenost će porasti za 100 d) nezaposlenost će rasti za 200

36. Pretpostavimo da nacionalna ekonomija godišnje proizvodi 20 mlrd kn, smanjivanje stope nezaposlenosti sa 10 na 8%, uzrokovat će da GDP zemlje ( u skladu sa Okunovim zakonom):

a) padne za 2 milijuna b) raste za 2 milijuna c) padne za 4 milijuna d) raste za 4 milijuna

37. Odnos između inflacije i nezaposlenosti je slijedeći:

a) nezaposlenost ne vodi direktno do promjene stope inflacije, ali inflacija može uzrokovati promjenu u stopi nezaposlenosti

b) ako nezaposlenost pada, stopa inflacije se ne mijenja c) ako nezaposlenost pada I stopa inflacije pada d) ako nezaposlenost pada, stopa inflacije raste

38. U 2007. godini u Hrvatskoj je povećana potražnja za građevinskim radnicima, ali je

smanjena potražnja za tekstilnim radnicima, što pokazuje:

a) frikcijsku nezaposlenost uzrokovanu sektorskim premještanjem b) strukturnu nezaposlenost uzrokovanu sektorskim premještanjem c) frikcijsku nezaposlenost uzrokovanu zakonom o minimalnim nadnicama d) cikličku nezaposlenost

Osnove ekonomije

133

39. Pod zaposlenim radnicima smatraju se oni radnici koji:

a) ne rade b) rade ispod svojih kapaciteta c) rade samo dio radnog vremena, a željeli bi puno radno vrijeme d) pod b i c e) ne traže posao jer znaju da ga ne mogu naći

40. Ako se BDP smanji za 5% u odnosu na potencijalni, tada se na tržištu rada dogodilo slijedeće:

a) stopa nezaposlenosti je odstupila od prirodne za 2 % b) stopa nezaposlenosti je smanjena za 2% c) stopa nezaposlenosti je povećana za 2% d) stopa nezaposlenosti je povećana za 7%

41. Inflacija se definira kao:

a) porast cijene jednog proizvoda u odnosu na cijenu drugog b) porast opće razine cijena tijekom vremena c) porast cijena naft2 d) porast potražnje za svim proizvodima

42. CPI u 1999. godini bio je 350, a u 2004. godini 385. Stopa inflacije za to razdoblje iznosi:

a) 17% b) 350% c) 420% d) 10% e) 80%

43. Ukoliko radnicima poraste nadnica za 3%, a razina cijena poraste za 1,5%, njihove realne nadnice porasle su za:

a) 1,5 % b) 4,5 % c) 5,8 % d) 8 %

44. Inflacija koju uzrokuje povećana potražnja za proizvodima i uslugama, naziva se:

a) inflacija troškova b) inflacija potražnje c) strukturna inflacija d) potrošna inflacija

45. Inflacija koju uzrokuje rast cijene jednog inputa u ekonomskoj teoriji je poznata kao:

a) inflacija troškova b) inflacija potražnje c) strukturna inflacija d) proizvodna inflacija

Osnove ekonomije

134

46. Najzastupljeniji indeks koji se koristi u izračunavanju stope inflacije je:

a) CPI b) indeks izvoznih i uvoznih cijena c) BDP deflator d) indeks plaća e) kamatna stopa

47. Inflacije se može mjeriti:

a) Stopom inflacije b) Indeksom troškova života c) CPI d) PPI e) Pod a) i b)

48. U izračunavanju stope inflacije, kao indeks cijena može se koristiti:

a) CPI b) PPI c) BDP deflator d) Sve navedeno e) Samo pod a) i b) f) Samo pod a) i c)

49. Na temelju podatka danih u tablici, CPI u petoj godini iznosio je:

a) 125 b) 130 c) 140 d) 145,5

Godina 1 2 3 4 5 6

CPI 100 115 128 135 ? 160 St. inflacije - - - 7,8 -

50. Stopa inflacije u trećoj godini, na temelju danih podataka iznosi:

a) 11,3 % b) 6,8 % c) 8,3 % d) –4,0 %

Godina 1 2 3 4 5 6

CPI 100 115 128 135 - 160 St. inflacije - ? - 7,8 -

Osnove ekonomije

135

51. Temeljem podataka u tablici, izračunajte inflaciju kroz indeks troškova života u 2000.g., ako je bazna godina 1999.

1999 2000 2001 Količina Cijena Količina Cijena Količina Cijena

Proizvod A 5 3,00 6 3,50 4 4,00 Proizvod B 6 2,00 7 3,00 8 3,00 Proizvod C 3 2,00 3 1,00 2 1,50

a) 100% b) 36,36% c) 26,66% d) 41%

52. Temeljem podataka u tablici uz pretpostavku da potrošačku košaricu čini 10 jabuka i 15 kruha. Kolika je stopa inflacije u 2001. godini?

Godina Jabuke Kruh

2000 11,00 6,00 2001 9,00 10,00

a) 20 % b) 16,7 % c) 10 % d) 8 %

53. CPI u 1999. godini bio je 250, a u 2004. godini 350,. Stopa inflacije za to razdoblje iznosi:

a) 17% b) 350% c) 420% d) 40% e) 80%

54. Ako je potrošačka košarica u baznoj godini iznosila 2 000 kn, a godinu dana kasnije 4 500, tada je CPI u drugoj godini:

a) 225 b) 250 c) 300 d) 450

55. Opadanje opće razine cijena se zove:

a) inflacija b) devalvacija c) deflacija d) reflacija e) revalvacija

Osnove ekonomije

136

56. Marija je u 2002. godini ostvarila godišnji dohodak od 125 000 kuna, a u 2003. njen dohodak je porastao za 5 000 kuna na godišnjoj razini. Ukoliko znate da je CPI u 2002. bio 150, a u 2003. 175, tada je Marijin dohodak u 2003. godini realno:

a) veći b) manji c) ostao je nepromijenjen d) ovisno o tome koja je godina uzeta za bazu

57. Ako je nastupila neočekivana inflacija, tada će doći do redistribucije bogatstva od:

a) zajmoprimatelja ka zajmodavateljima b) zajmodavatelja ka zajmoprimateljima c) siromašnih prema bogatima d) bogatih prema siromašnima

58. U skladu sa kvantitativnom teorijom novca:

a) inflacija je uzrokovana prevelikom potrošnjom proizvoda i usluga b) inflacija je uzrokovana prevelikom državnom potrošnjom c) inflacija je uzrokovana prevelikom količinom novca u ekonomiji d) inflacija je uzrokovana prevelikom osobnom potrošnjom

59. Inflacija:

a) raste za vrijeme buma i pada za vrijeme recesije b) opada za vrijeme buma i raste za vrijeme recesije c) raste za vrijeme buma, a u manjem intenzitetu i za vrijeme recesije d) opada za vrijeme buma, ali i za vrijeme recesije, ali u puno bržem intenzitetu

60. Rast razine cijena za 1000 i više posto je:

a) opći porast cijena b) hiperinflacija c) galopirajuća inflacija d) inflacija troškova e) hiperprodukcija

61. Phillipsova krivulja prikazuje odnos između _____________i ________________.

a) stope inflacije i kamatne stope b) stope inflacije i stope nezaposlenosti c) kamatne stope i proizvodnje d) porezne stope i poreznih prihoda e) postotka stanovništva i postotka dohotka

62. Dugoročna Phillipsova krivulja je __________ pri ___________.

a) horizontalna; prirodnoj stopi inflacije b) horizontalna; prirodnoj stopi nezaposlenosti c) vertikalna; prirodnoj stopi inflacije d) vertikalna; prirodnoj stopi nezaposlenosti

Osnove ekonomije

137

63. Što je od slijedećeg točno? Kada ljudi počnu predviđati inflaciju,

a) kamatne stope rastu i brzina kolanja novca padne b) kamatne stope rastu i brzina kolanja novca ostane konstantna c) kamatne stope rastu i brzina kolanja novca raste d) nema općeg pravila vezanog uz kamatne stope i brzinu kolanja novca e) ljudi nisu nikad sposobni točno predvidjeti inflaciju

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEŠAVANJE

1. Podaci u tablici prikazuju slučaj zemlje “A” čiji je potencijalni BDP 1350 milijuna novčanih jedinica, temeljem svih raspoloživih podataka odgovorite na slijedeća pitanja!

Razina cijena 140 160 180 200 220 240 260 280

Potraživana razina GDP-a

1650 1500 1350 1200 1050 900 750 600

Nuđena količina GDP-a

750 900 1050 1200 1350 1500 1650 1800

a) nacrtajte AD i kratkoročnu AS, te dugoročnu AS b) odredite kratkoročni ravnotežni BDP i opću razinu cijena; c) odredite dugoročni ravnotežni BDP d) da li je zemlja “A” pri kratkoročnoj ravnoteži istodobno ostvarila i dugoročnu ravnotežu ili postoji

inflatorni ili recesijski jaz i ako postoji odredite koliki je. e) Pretpostavite da se AD poveća za 300 milijuna n.j.. Nacrtajte novu krivulju AD i objasnite kako su

se kratkoročni realni BDP i opća razina cijena promijenili. f) da li je zemlja “A” sada pri kratkoročnoj ravnoteži istodobno ostvarila i dugoročnu ravnotežu ili

postoji inflatorni ili recesijski jaz i ako postoji odredite koliki je.

2. Temeljem podataka u tablici izračunajte slijedeće:

a) broj nezaposlenih osoba b) broj osoba koje su izvan radne snage c) stopu nezaposlenosti d) stopu participacije radne snage

Opis U milijunima Stanovništvo iznad 18, a ispod 65 godina 109 Radna snaga 71,5 Broj zaposlenih 68,25

3. Pretpostavite da prosječna obitelj u Hrvatskoj troši jedino mlijeko i kruh. Prošle godine koja je ujedno i bazna godina, kućanstvo je potrošilo 400 kn na mlijeko i 1200 kn na kruh. U toj baznoj godini cijena mlijeka iznosila je 4,00 kn, a cijena kruha od 1 kg 10,00 kn. Ove godine cijena boce mlijeka od 1 litre porasla je na 6,00 kn, a cijena kruha na 12,00 kn i prosječna obitelj kupila je 80 litara mlijeka i 140 kg kruha.

Osnove ekonomije

138

a) napravite košaricu dobara koja je korištena u izračunu CPI u ovom slučaju. b) Izračunajte CPI u tekućoj godini c) Izračunajte stopu inflacije između dvije godine d) Da li postoji sustavna greška u ovom primjeru pri izračunavanju stope inflacije putem CPI-a i da li

je stopa inflacije na ovaj način precjenjena ili nije zašto?

4. U skladu sa postavkama kratkoročne Philips-ove krivulje o kretnju stope nezaposlenosti i stope inflacije i odnosa kretanja stope rasta nadnica, inflacije i produktivnosti rada ispunite tablicu. Stopa rasta nadnica Stopa rasta inflacije Stopa produktivnosti rada

5 1,5 5 0

1,5 2,5 3,5 1 75 0

Osnove ekonomije

139

Poglavlje 14. – Škole makroekonomskog mišljenja i ekonomske politike

1. Teza o postojanju snažne veze između rasta ponude novca i nominalne kamatne stope ima svoje uporište u: a) Kvantitativnoj teoriji novca b) Phillipsovoj krivulji c) Fisherovoj hipotezi d) Modelu klasičnih ekonomista

2. Iz perspektive Kejnezijanaca, smanjenje ponude novca: a) potiče rast kamatnih stopa, pad investicija i pomak agregatne potražnje u lijevo b) smanjuje kamatne stope, uzrokuje porast investicija i pomak agregatne potražnje u desno c) direktno vodi smanjenju agregatne ponude d) direktno vodi porastu agregatne potražnje

3. Monetarna politika prema Kejnezijancima ima utjecaja na: a) stopu rasta ponude novca b) kamatne stope c) agregatnu ponudu d) potrošnju kućanstava

4. Kupovna moć novca se smanjuje kako: a) nezaposlenost pada b) proizvodnja pada c) razina cijena raste d) razina cijena opada

5. Prema klasičnim ekonomistima (klasičarima) nezaposlenost se javlja u nacionalnoj ekonomiji kada _____________ iznad ravnotežne razine _________________.

a) jer razina cijena; u nacionalnoj ekonomiji b) je porezna stopa; državnog proračuna c) je nadnica; na tržištu rada d) je kamatna stopa; na tržištu kapitala

6. Brzina novca je:

a) stopa po kojoj CB stavlja novac u opticaj b) isto što i dugoročna stopa rasta ponude novca c) ponuda novca podijeljena sa nominalnim BDP-om d) koliko puta novčana jedinica prijeđe iz jedne u drugu ruku tijekom godine dana e) brzina kojom kupac razmjenjuje proizvode za novčanice

Osnove ekonomije

140

7. Brzinu kolanja novca izračunavamo kao:

a) (P * Q)/M. b) (P * M)/Y. c) (Q * M)/P. d) (Q *M)/V.

8. U skladu sa kvantitativnom teorijom novca ako je M = 200, V = 4, Q = 400, tada je P:

a) 1 b) 1,5 c) 2 d) ništa od ponuđenog

9. U skladu sa kvantitativnom teorijom novca, ako je P = 6, Y = 3, M= 4, tada je V =

a) 16 b) 9 c) 4 d) 5 e) ništa od navedenoga

10. Uz pretpostavku da je V konstantan, kvantitativna teorija novca implicira da ukoliko M raste, mogući rezultat je i:

a) porast razine cijena b) porast realnog BDP-a c) porast nominalnog BDP-a d) bilo koji od prethodno navedenog je mogući rezultat

11. Stajalište da se ekonomska politika vodi prema unaprijed utvđenim i fiksim pravilima zastupaju pripadnici: a) Klasične škole b) Keynesijanci c) Monetaristi d) Škola racionalnih očekivanja e) Odgovor c i d

12. Najvažnija stajališta pripadnika monetarističke škole su: a) Rast ponude novca je najvažnija odrednica rasata nominalnog BDP-a u kratkom roku b) Cijene i nadnice su relativno fleksibilne c) Privatni sektor je stabilan d) Sve od navedenog

Osnove ekonomije

141

13. „Optimalna monetarna politika određuje rast ponude novca po fiksnoj stopi i drži tu stopu u

svim ekonomskim uvjetima“. Navedena izjava poznata je pod imenom: a) Monetarni transmisijski mehanizam b) Monetarno pravilo c) Monetarna iluzija d) Hipoteza racionalnih očekivanja

14. Glavna razlika između monetarističkog i keynesijanskog pristupa u makroekonomiji vidljiva je

po tome što monetaristi smatraju da je: a) AD određena ponudom novca, a keynesijanci da je AD određena ponudom novca, G,T, i X b) AS gotovo okomita u kratkom roku uslijed fleksibilnih nadnica i cijena, a keynesijanci da je AS

relativno vodoravna u kratkom roku uslijed nefleksibilnih nadnica i cijena c) Promjena opće razine cijena ,a ne proizvodnje rezultat je promjene AD; a keynesijanci da će efekti

većinom biti na promjeni proizvodnje uz male promjene opće razine cijena d) Sve od navedenog

15. Temeljne pretpostavke pripadnika nove klasične makroekonomije/ škole racionalnih očekivanja

su: a) Phillipsova krivulja ima pozitivan nagib u dugom roku b) Cijene i nadnice su nefleksibilne c) Cijene i nadnice su fleksibilne d) Pojedinci formiraju očekivanja racionalno i efikasno temeljem dostupnih informacija e) Pod a i c f) Pod b i d g) Pod c i d

16. Dva temeljna obilježja pripadnika škole ekonomike ponude su:

a) Inzistiranje na smanjenju poreznog opterećenja b) Naglašavanje važnosti ekonomskih poticaja c) Inzistiranje na pozitivnom saldu vanjsko trgovinske bilance d) Pod a i b e) Pod a i c f) Pod b i c

17. Neoklasični keynesijanci zastupaju tezu:

a) Novac nije važan b) Samo je novac važan c) Novac je važan, ali je i fiskalna politika d) Ništa od navedenog

18. Monetaristi zastupaju tezu:

a) Novac nije važan b) Samo je novac važan c) Novac je važan ali je i fiskalna politika d) Ništa od navedenog

Osnove ekonomije

142

19. Tezu koja kaže da je inflacija veće zlo od nezaposlenosti zagovaraju: a) Keynesijanci b) Monetaristi c) Marksisti d) Novi klasičari

20. Što od ponuđenog ne predstavlja makroekonomski instrument s kojim Vlade u tržišnoj ekonomiji rješavaju problem inflacije i nezaposlenosti: a) porezi b) državna potrošnja c) ponuda novca d) tržišna cijene

21. Prema Keynesiancima država __________ i _______________. a) ne treba intervenirati; treba ostaviti ekonomiju da se sama regulira b) treba intervenirati; zadržavati nacionalnu proizvodnju blizu potencijalne razine c) treba uravnotežiti svoj proračun; provoditi striktno postavke monetarizma d) treba promovirati politiku ponude; uspostaviti trgovinske barijere

22. Monetaristi kao na primjer Milton Friedman dokazuju da se fluktuacije u realnom BDP: a) nikada ne smanjuju. b) povećavaju, ali ne smanjuju. c) odvijaju ovisno o diskrecijskoj monetarnoj i fiskalnoj politici. d) kontroliraju putem aktivne monetarne, ali ne fiskalne politike. e) ne smanjuju s instrumentima fiskalne politike.

23. Prema Monetaristima, smanjene fluktuacije u realnom bruto domaćem proizvodu od drugog svjetskog rata je posljedica: a) da je monetarna politika radije bila korištena nego fiskalna politika. b) kada se koristila fiskalna politika onda su promijene u porezima bile više favorizirane od promjena

u potrošnji. c) monetarne stope rasta su bile stabilnije. d) da danas ima više novčanih surogata

24. Prema Keynesiancima, trošak silazne faze poslovnog ciklusa je: a) deficit pune zaposlenosti. b) inflacija c) BDP jaz d) visoke kamate. e) sve prethodno navedeno.

Osnove ekonomije

143

25. Za klasične ekonomiste, nezaposlenost je bila uzrokovana: a) Nadnicama koje su bile iznad ravnotežnih b) sindikatima koji su prouzrokovali porast nadnica c) nadnicama koje su bile ispod ravnotežnih d) nadnicama koje su bile vezane za inflaciju e) ništa od navedenog nije uzrokovalo nezaposlenost po klasičnim ekonomistima

26. Klasična krivulja agregatne ponude je vertikalna zato što se pretpostavlja da: a) je novčana masa neutralna b) porast novčane mase diže cijene c) nadnice i cijene nisu fleksibilne d) su nadnice pod utjecajem sindikata

27. Dugoročna krivulja AS je: a) vertikalna na razini tekućeg nacionalnog GDP-a b) vertikalna na razini potencijalnog GDP-a c) horizontalna na razini potencijalnog GDP-a d) pozitivnog nagiba

28. Po klasičarima, krivulja agregatne ponude je: a) određena realnim nadnicama b) fiksna bez obzira na razinu cijena c) funkcija potrošnje i investicija d) rastuća prema gore e) funkcija kamatnih stopa

29. Prema klasičnom pogledu, izvor šokova ponude su: a) trgovinski ratovi b) loše tempirana državna politika c) tržište kapitala d) tržište rada e) napreci u tehnologiji i porasti produktivnosti

30. Stabilizacijska makroekonomska politika je ona koja ima za cilj: a) povećati razinu nacionalne proizvodnje b) uspostaviti razinu nacionalne proizvodnje vrlo blizu potencijalnog BDP-a c) smanjiti razinu nacionalne proizvodnje d) povećati trgovinu i smanjiti dug

31. Kratkoročna ravnotežna nacionalne ekonomije podrazumijeva da AD __________aktualnog GDP-a.

a) manja od b) jednaka c) veća od d) fluktuira oko

Osnove ekonomije

144

32. Makroekonomske politike koje imaju za cilj smanjiti razinu nacionalne proizvodnje nazivaju se: a) Ekspanzivne b) Restriktivne c) Stabilizacijske d) Recesijske

33. Makroekonomske politike koje imaju za cilj povećati razinu nacionalne proizvodnje nazivaju se: a) Ekspanzivne b) Restriktivne c) Stabilizacijske d) Inflacijske

34. Restriktivna fiskalna politika će: a) povećati agregatnu ponudu kroz povećanje oporezivanje i / ili smanjenje državne potrošnje b) povećati agregatnu potražnju kroz povećanje oporezivanje i / ili smanjenje državne potrošnje. c) smanjiti agregatnu ponudu kroz povećanje oporezivanje i / ili smanjenje državne potrošnje. d) smanjiti agregatnu potražnju kroz povećanje oporezivanje i / ili smanjenje državne potrošnje. e) ništa od prethodno navedenog.

35. Restriktivna monetarna politika će: a) povećati agregatnu ponudu smanjenjem novčane mase. b) smanjiti agregatnu ponudu smanjenjem novčane mase. c) povećati agregatnu potražnju smanjenjem novčane mase. d) smanjiti agregatnu potražnju smanjenjem novčane mase. e) ništa od prethodno navedenog.

36. Ukoliko se zemlje nalazi u točki A, koju politiku će vjerojatno primijeniti CB: a) porast diskontne stope b) kupovinu VP c) prodaju VP d) porast stope obvezne rezerve

Osnove ekonomije

145

37. Ukoliko se neka zemlja nalazi u točci C, tada će se CB te zemlje odlučiti za: a) porast diskontne stope b) kupovinu VP c) prodaju VP d) porast stope obvezne rezerve

38. Ukoliko se nacionalna ekonomija nalazi u točci B, tada će porast ponude novca imati utjecaj na pomak u točku: a) A b) C c) D d) E

39. Ukoliko se nacionalna ekonomija nalazi u točci B, tada će povećanje ponude novca imati utjecaj na pomak u točku: a) F b) C c) E d) A

Osnove ekonomije

146

40. Povećanje ponude novca na slijedećem dijagramu može biti prikazano kao pomak: a) B u E b) B u A c) B u C d) E u D e) C u F

41. Povećanje ponude novca će se na slijedećem dijagramu manifestirati kao pomak iz: a) B u D b) B u A c) A u C d) ništa od navedenoga

42. Smanjenje ponude novca će se na slijedećem dijagramu manifestirati kao pomak iz: a) C u A b) C u B c) A u D d) A u B

Osnove ekonomije

147

43. Kada postoji deflatorni jaz: a) output je iznad njegove prirodne razine b) postoji pritisak na cijene da rastu c) nezaposlenost prelazi prirodnu stopu nezaposlenosti d) stopa inflacije raste

44. Kada postoji inflatorni jaz: a) nezaposlenost je veća od prirodne stope nezaposlenosti b) postoji pritisak za pad cijena c) output je ispod prirodne razine d) stopa rasta nadnica raste

45. Kada monetarne vlasti žele povećati zaposlenost u zemlji tada bi trebale: a) povećati stopu obvezne rezerve b) povećati diskontnu stopu c) kupovati na otvorenom tržištu. d) smanjiti ponudu novca e) ništa od navedenoga.

46. Keynes je vjerovao da kada se nacionalna ekonomija suoči s visokom nezaposlenošću prilagođavanje je moguće izvršiti tako što: a) se smanji ponuda novca b) smanji državna potrošnja c) poveća agregatna potrošnja d) poveća agregatna ponuda

47. U dugom roku razina outputa: a) ovisi o ponudi novca b) ovisi o općoj razini cijena c) određena je faktorima na strani ponude (supply-side factors) d) ništa od navedenoga nije točno

48. Ekonomisti se u pravilu slažu da: a) se monetarna politika treba koristiti za stabiliziranje ekonomije b) fiskalna politika treba koristiti za stabiliziranje ekonomije c) fiskalna politika se može koristiti za pomak krivulje AD d) sve od navedenoga je ispravno.

49. Korištenje fiskalne politike u stabiliziranju nacionalne ekonomije je otežano zbog: a) potencijalni output je poznat, dok stvarni predstavlja nepoznanicu b) politički i institucionalni faktori stvaraju poteškoće u implementaciji fiskalne politike c) fiskalna politika može se vrlo brzo primijeniti d) veličina državnog duga otežava primjenu fiskalne politike

Osnove ekonomije

148

50. Ukoliko je nacionalna ekonomija u ekspanziji, porezni prihodi __________, transferna plaćanja ___________uzrokujući da se nacionalna ekonomija ubrza _________ nego kada bi to bilo bez da postoje automatski stabilizatori. a) padaju, rastu, više b) rastu, rastu, manje c) padaju, padaju, manje d) rastu, padaju, manje

51. Restriktivna fiskalna politika: a) nema efekta na trgovinski deficit b) ima tendenciju smanjenje trgovinskog deficit c) ima tendenciju poboljšanja trgovinskog deficit d) može poboljšati ili pogoršati trgovinski deficit ovisno o prirodi same politike

52. Ukoliko neka nacionalna ekonomija ide iz deficita prema suficitu može se očekivati: a) povećanje kamatnih stopa i investicija b) povećanje kamatne stope i smanjenje investicija c) smanjenje kamatne stope i smanjenje investicija d) smanjenje kamatne stope i povećanje investicija

53. Makroekonomska ravnoteža se ostvaruje gdje je: a) ukupna ponuda jednaka ukupnoj potražnji b) ukupna potražnja jednaka ukupnoj proizvodnji c) agregatna ponuda jednaka agregatnoj potražnji d) se sijeku krivulja S i D i određuje opća razina cijena i realni BDP

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEŠAVANJE

1. Pogledajte slijedeću sliku i objasnite u kojoj situaciji se nalazi nacionalna ekonomija, ravnoteže ili neravnoteže i ako nije u stanju ravnoteže kako vlada može ostvariti ravnotežu fiskalnom politikom, točno objasnite djelovanje instrumenata fiskalne politike. Ukoliko je MPC 0,35 u toj nacionalnoj ekonomiji za koliko država treba ________državnu potrošnju da bi dostigla ravnotežni GDP, odnosno ___________poreze.

Osnove ekonomije

149

2. Pogledajte slijedeću sliku i objasnite u kojoj situaciji se nalazi nacionalna ekonomija, ravnoteže ili neravnoteže i ako nije u stanju ravnoteže kako vlada može ostvariti ravnotežu fiskalnom politikom, točno objasnite djelovanje instrumenata fiskalne politike. U koliko je MPC 0,42 u toj nacionalnoj ekonomiji za koliko država treba ________državnu potrošnju da bi dostigla ravnotežni GDP, odnosno ___________poreze.

Osnove ekonomije

150

Poglavlje 15. – Ekonomski rast i razvoj

1. Ekonomski rast: a) je porast potencijalnog GDP-a neke zemlje b) povećanje ukupne količine proizvodnje neke zemlje c) pomak granice proizvodnih mogućnosti prema vani d) sve navedeno

2. Ekonomski rast se najbolje definira kao: a) stopa rasta zaposlenosti u jednoj zemlji b) ekspanzija dugoročne nacionalne proizvodnje c) stopa rasta produktivnosti u nacionalnoj ekonomiji d) ciklička promjena ukupne nacionalne proizvodnje

3. Ekonomski rast predstavlja: a) rast GDP-a kako se ekonomija kreće od recesije prema punoj zaposlenosti b) povećanje kontingenta radne snage c) održivi rast inflacije d) rast svih makroekonomskih varijabli e) porast nacionalne proizvodnje

4. Dugoročni ekonomski rast fokusira se na: a) povećanje dugoročne AS b) povećanje AD c) povećanje AS i AD d) smanjenje inflacije

5. Ekonomski rast se promatra u razdoblju: a) unutar jedne godine b) od jedne do dvije godine c) dvije do pet godina d) više od deset godina

6. Ekonomski rast se prati slijedećim pokazateljima: a) stopa promjene GDP-a kroz određeno razdoblje b) stopa promjene GDP per capita kroz određeno razdoblje c) indeks društvenog razvoja d) indeks blagostanja nacionalne ekonomije e) pod a) i b) f) pod a) i c)

Osnove ekonomije

151

7. Temeljni faktori ekonomskog rasta danas su: a) rad, kapital, tehnologija b) rad, tehnologija, novac c) kapital, tehnologija i zemlja d) zemlja, demokracija i privatno vlasništvo

8. Ukupno akumulirano znanje svakog zaposlenika predstavlja njegov: a) fizički kapital b) ljudski kapital c) neprocjenjiv kapital d) financijski kapital

9. U razdoblju od 1995-2005, prosječna stopa rasta GDP u Hrvatskoj iznosila je 4%. Pod pretpostavkom da je GDP per capita 1995. Godine iznosio 4000 eura, onda je u 2005 njegova vrijednost bila: a) 6157,82 eura b) 5920,97 eura c) 5760,00 eura d) 5660,00 eura

10. U razdoblju od 1995-2005, prosječna stopa rasta GDP u Hrvatskoj iznosila je 4%. Pod pretpostavkom da je GDP per capita 1995. Godine iznosio 4000 eura, onda je u 2005 njegova vrijednost bila: a) 100 ∗ (1 + g)n b) 4000 ∗ (1 + g)n c) 100 ∗ (1 + g)i d) 4000 ∗ (1 + g)i

11. Koristeći pravilo 72 i uz pretpostavku da je prosječna godišnja stopa GDP 5%, da bi nacionalna ekonomija povećala nacionalnu proizvodnju sa 400 milijardi eura na 800 milijardi eura, potrebno je: a) 160 godina b) 14,4 godine c) 20 godina d) 80 godina

12. Koji od pobrojanih faktora je izvor ekonomskog rasta neke zemlje: a) investicije u proizvodne kapacitete b) raspoloživost prirodnih resursa c) obrazovanost radne snage d) tehnološki razvoj e) poduzetništvo f) razvijenost institucija g) od a) do d) h) Sve navedeno

Osnove ekonomije

152

13. Rast broja stanovnika uz fiksan fond kapitala: a) vodi smanjenju kapitalne opremljenosti rada b) vodi smanjenju outputa po radniku c) pod a) i b) d) ništa od navedenoga

14. Poboljšanjem tehnologije ostvaruje se: a) jednaka proizvodnja uz manje utroške, b) veća proizvodnja uz iste utroške c) jednaka proizvodnja uz iste utroške d) veća proizvodnja uz veće utroške e) pod a) i b) f) pod b) i d)

15. Tehnološki progres čini nacionalnu ekonomiju: a) Produktivnijom b) Manje produktivnijom c) Nema utjecaj na produktivnost nego na napredak d) Nema utjecaj na produktivnost nego na investicije

16. Koje od ponuđenih predstavlja funkciju proizvodnje: a) Output = A• f(rad, kapital, zemlja) b) Output = A• f(rad, kapital, tehnologija) c) Output = A• f(rad, kapital, investicije) d) Output = A• f(rad, kapital, institucije)

17. Izraz Q=f (K,L), gdje je Q output, K je kapital, i L je rad, predstavlja: a) krivulju ponude b) krivulju potražnje c) proizvodnu funkciju d) krivulju outputa

18. Q/L predstavlja: a) GDP po glavi stanovnika. b) output nacionalne ekonomije c) produktivnost rada. d) prosječni proizvod kapitala

19. Klasična teorija ekonomskog rasta fokusira se na značaj slijedećeg faktora: a) Akumulaciju kapitala b) Tehnologiju c) Zemlju d) Poduzetništvo

Osnove ekonomije

153

20. Klasična teorija ekonomskog rasta kao ograničenje rasta vidi u djelovanju: a) Zakonu opadajućih prinosa b) Zakonu rastućih prinosa c) Ekonomiji obujma d) Disekonomiji obujma

21. U Solowljevom modelu ekonomskog rasta naglašava se važnost slijedećeg faktora proizvodnje? a) zemlja b) rad c) kapital d) prirodni resursi

22. Malthus u svom modelu ekonomskog rasta pretpostavlja da je fiksan slijedeći faktor proizvodnje:

a) rad b) tehnologija c) zemlja d) kapital e) poduzetništvo

23. Malthusov model ekonomskog rasta je bio previše pesimističan zato što on nije mogao predvidjeti: a) povećanja površine zemlje koja će se obrađivati b) povećanja kapitalne opremljenosti i efekte toga povećanja na proizvodnju c) promjenu prehrambenih navika i zdravstvene zaštite stanovništva d) promjene u obiteljima i ulazak žena u radnu snagu

24. U skladu s neoklasičnom teorijom rasta, krivulja produktivnosti se pomiče prema gore ukoliko: a) kamatna stopa raste b) kapitalna opremljenost rada raste c) dođe do tehnološkog progresa d) produktivnost raste

25. Robert Solow, Nobelovac sa MIT-a procijenio je utjecaj svakog faktora proizvodnje na ekonomski rast. Formula glasi: a) % rasta proizvodnje = 3

4% rasta L + 1

4% rasta tehnologije

b) % rasta proizvodnje = 34

% rasta L + 14

% rasta kapitala + promjena teh.

c) % rasta proizvodnje = 12

% rasta L + 12

% rasta tehnologije d) % rasta proizvodnje = 1/3% rasta L + 1/3% rasta kapitala + 1/3 teh.

26. Faze ekonomskog rasta kroz povijest su prelazak iz: a) poljoprivrednog u industrijsko, pa uslužno društvo b) industrijskog u tehnologijsko društvo c) poljoprivrednog u uslužno društvo d) poljoprivrednog u industrijsko, pa tehnologijsko društvo

Osnove ekonomije

154

27. Realni GDP per capita zemlje Hrvatske iznosi 10 000 eura. Svake godine ostvaruje se stopa rasta od 5%, te će na kraju treće godine realni GDP per capita iznositi: a) 11 000 eura b) 11 500 eura c) 11 576,25 eura d) 11 575 eura

28. Ekonomski rast predstavlja: a) rast GDP-a kako se ekonomija kreće od recesije prema punoj zaposlenosti b) povećanje kontingenta radne snage c) održivi rast inflacije d) rast svih makroekonomskih varijabli e) porast nacionalne proizvodnje

29. Prema slijedećem dijagramu ekonomski rast je predstavljen pomakom: a) iz C u A b) iz A u C c) iz A u B d) iz B u C e) iz B u A

30. Prema podacima u tablici vrijedi tvrdnja:

Zemlja A Zemlja B GDP (2009) 4000 4500 GDP (2010) 4600 5200 Stanovništvo (2009) 10 85 Stanovništvo (2010) 12 86

a) Zemlja A i zemlja B ostvaruju ekonomski rast b) Zemlja A raste brže od zemlje B c) U 2009, GDP per capita zemlje A je viši od zemlje B d) Zemlja A ostvaruje negativnu stopu rasta, a zemlja B pozitivnu stopu ek. rasta e) Obje zemlje su u recesiji

Osnove ekonomije

155

31. Životni standard stanovnika jedne zemlje najbolje je mjeriti: a) realnim GDP-om. b) realnim GDP-om po glavi stanovnika. c) nominalnim GDP-om. d) nominalnim GDP-om po glavi stanovnika

32. U 2005. godini realni GDP per capita zemlje „A“ bio je 15000 eura, a godinu dana prije 14250 eura, pa je stopa rasta realnog GDP per capita bila: a) 5,26% b) 5,0% c) 6,5% d) 7,2%

33. Država može dugoročno podupirati ekonomski rast i povećati životni standard ukoliko podupire: a) rast stanovništva b) potrošnju c) štednju i investicije d) obrazovanje

34. Kada zemlja povećava svoju stopu štednje, dugoročno može očekivati porast: a) stope rasta produktivnosti b) stope inflacije c) smanjenje stope nezaposlenosti d) GDP-a

35. Ekonomski rast je prikazan: a) dijagramom A b) dijagramom B c) dijagramom i A i B d) niti dijagramom A, niti dijagramom B

A

B

C

D

Kapi

taln

a do

bra

Potrošna dobra

Razin

a ci

jena

Realni GDP

ASLR1 ASLR2

Q1 Q2

36. U 2009. godini zemlja koja je imala najviši životni standard mjereno paritetom kupovne moći

Osnove ekonomije

156

unutar EU bila je: a) Luksemburg b) Austrija c) Njemačka d) Švedska e) Francuska

37. Hrvatski GDP per capita mjeren paritetom kupovne moći predstavlja ___________prosjeka EU. a) 10 b) 30 c) 40 d) 65

38. U 2010. godini GDP per capita Slovenije iznosio je _______________, Hrvatske_____________, dok je Estonija bila između ovih dviju zemalja. a) 26 000 $; 14 500 $ b) 14 500$; 26 000$ c) 60 000$; 40 000$ d) 75 000$; 20 000$

39. GDP per capita Bugarske u 2009. godini iznosio je 7 243$. U 2010. Godini ostvaren je rast tog pokazatelja po stopi od 0,9%. Češka je u 2009. Ostvarila GDP per capita u iznosu od 20 925$, a u 2010. Nacionalna proizvodnja rasla je po stopi od 0,92%, a stopa porasta broja stanovnika bila je 0,25. Zaključuje se da je:

a) Bugarska povećala životni standard svojih građana više nego Češka b) Češka povećala životni standard svojih građana više nego Bugarska c) Bugarska je ostvarila veće stope rasta, nego Češka d) Češka je ostvarila više stope rasta GDP per capita nego Bugarska

40. Stopa promjene GDP dobar je pokazatelj________________, ali ne i _______________. a) Ekonomskog rasta; Nacionalne proizvodnje b) Nacionalne proizvodnje; ekonomskog rasta c) Blagostanja nacije; ekonomskog rasta d) Ekonomskog rasta; Održivog ekonomskog razvoja

41. Sa BDP-om od 2.555,4 milijarde USD Francuska je na 5 mjestu u svijetu i to iza: a) SAD-a, Kine, Japana i Njemačke b) SAD-a, Japana, Njemačke, i Italije c) Japana, SAD-a, Indije i Kine d) SAD-a, Japana, Njemačke i Brazila

Osnove ekonomije

157

Poglavlje 16. – Međunarodna ekonomija: trgovina i sustavi deviznih tečajeva

1. Izvoz predstavlja: a) Dobra koje se proizvode i troše u jednoj nacionalnoj ekonomiji b) proizvode proizvedene u inozemstvu i prodane u zemlji „X” c) sposobnost zemlje da proizvodi dobra i usluge d) dobra proizvedena u zemlji „X” i prodana u inozemstvu

2. Uvoz predstavlja: a) Dobra koje se proizvode i troše u jednoj nacionalnoj ekonomiji b) Dobra koja se proizvode i troše u EU c) iznos onog od čega ste odustali da bi nešto dobili iz inozemstva d) iznos proizvoda proizveden u inozemstvu i prodan u zemlji „X”

3. Međunarodna trgovina se odvija na principima: a) Teorije apsolutnih prednosti b) Teorije komparativnih prednosti c) Teorije konkurentnih prednosti d) Pod a) i b) e) Pod b) i c)

4. Kada zemlja dozvoljava slobodnu trgovinu tada: a) domaće cijene će biti iznad svjetrskih cijena b) domaće cijene će biti niže od svjetskih cijena c) domaće cijene će biti jednake svjetskim cijenama d) odnos domaće i svjetske cijene ovisi o produktuvnosti u tim zemljama

5. Zemlja ima komparativne prednosti u proizvodnji namještaja ukoliko: a) ga može proizvesti efikasnije b) je njegova cijena na domaćem tržištu ispod svjetske cijene c) je njegova cijena na domaćem tržištu iznad svjetske cijene d) je njegova cijena jednaka svjetskoj cijeni

6. Proizvođač koji može proizvesti proizvod uz niži oportunitetni trošak: a) ima komparativne prednosti u proizvodnji tog proizvoda b) ima apsolutnu prednost u proizvodnji tog prooizvoda c) nema komparativne prednosti u proizvodnji tog proizvoda d) treba se specijalizirati u proizvodnji drugog proizvoda

Osnove ekonomije

158

7. Oportunitetni trošak nekog proizvoda je: a) broj sati rada potreban za ostvarivanje prihoda neophodnog za kupovinu tog proizvoda b) ono od čega pojedinac odustaje da bi dobio taj proizvod c) uvijek manji od novčane vrijednosti tog proizvoda d) uvijek jednak novčanoj vrijednosti tog proizvoda

8. Hrvatska kupuje od Francuske 100 mln. eura vina, dok Francuska kupuje 40 milijuna eura vina od Hrvatske. Koliko iznosi neto izvoz Hrvatske, a koliko Francuske u ovom slučaju? a) 140 mln. € i 140 mln. € b) 100 mln. € i 40 mln. € c) 60 mln. € i -60 mln. € d) -60 mln. € i 60 mln. €

9. U 2004. godini Hrvatska je ostvarila neto izvoz od - 1,2 milijarde eura, a znamo da je vrijednost kupljene robe i usluga iz inozemstva u toj godini iznosila 2,4 milijarde eura, iz čega proizlazi da je Hrvatska imala: a) 3,6 mlrd. € izvoza i 2,4 mlrd. € uvoza b) 3,6 mlrd. € uvoza i 2,4 mlrd. € izvoza c) 2,4 mlrd. € izvoza i 1,2 mlrd. € uvoza d) 1,2 mlrd. € izvoza i 2,4 mlrd. € uvoza

10. Poduzeće “Varteks” prodalo je direktno “Pierre Cardin”-u odijela u vrijednosti od 350 miljuna eura. Ova transakcija sama za sebe je: a) povećala hrvatski i europski neto izvoz b) smanjila hrvatski i europski neto izvoz c) povećala hrvatski, a smanjila europski neto izvoz d) smanjila hrvatski, a povećala europski neto izvoz

11. Ako zemlja uvede carinu od 0,75% na uvoz cipela: a) radnici u domaćoj industriji cipela gube b) domaća industrija cipela je na dobitku c) radnici u industriji cipela u inozemstvu dobivaju d) industrija cipela u inozemstvu je na dobitku

12. U jednom radnom danu u Hrvatskoj se može proizvesti 80 tona pšenice ili 160 tona krumpira. U jednom radnom danu u Rumunjskoj se proizvede 60 tona pšenice ili 20 tona krumpira. Oportunitetni trošak Hrvatske u proizvodnji 1 tone krumpira iznosi: a) 16 tona pšenice. b) 8 tona pšenice. c) 2 tona pšenice. d) 1 / 2 tona pšenice. e) 1 / 3 tona pšenice.

Osnove ekonomije

159

13. Prema podacima u tablici osoba «A» i osoba «B» mogu imati koristi od trgovine ukoliko se osoba «A» specijalizira u proizvodnji:

Broj potrebnih sati rada za Ukupna proizvodnja u 40 sati rada Kruh Krumpir Kruh Krumpir

Osoba «A» 8 2 5 20 Osoba «B» 4 5 10 8

a) kruha, a osoba «B» krumpira b) krumpira, a osoba «B» kruha c) niti jednog proizvoda, a osoba «B» specijalizira u proizvodnji oba proizvoda d) oni ne mogu imati koristi od specijalizacije i trgovine

14. Radnik u Hrvatskoj proizvodi 8 jedinica proizvoda “A” ili 2 jedinice proizvoda “B”. Radnik u Italiji može proizvesti 6 jedinica proizvoda ili 3 jedinice proizvoda “B”. Oportunitetni trošak Hrvatske proizvodnje 1 jedinice proizvoda “B” je: a) 2 jedinice proizvoda “A” b) 8 jedinica proizvoda “A” c) 1/4 jedinice proizvoda “A” d) 4 jedinice proizvoda “A” e) 1/2 jedinice proizvoda “A”

15. U skladu sa donjom slikom vrijedi da:

a) Petar ima komparativnu prednost u proizvodnji oba proizvoda b) Petar ima komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda «A», a Karlo u proizvodnji proizvoda

«B» c) Karlo ima komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda «A», a Petar u proizvodnji proizvoda

«B» d) Karlo ima komparativne prednosti u proizvodnji oba proizvoda

16. Radnik u Italiji može proizvesti 8 kg kruha ili 16 kg kolača. Radnik u Hrvatskoj može proizvesti 6 kg kruha ili 2 kg kolača. Oportunitetni trošak Italije u proizvodnji 1 kg kolača iznosi: a) 16 kg kruha. b) 8 kg kruha. c) 2 kg kruha. d) 1/2 kg kruha. e) 1/3 kg kruha.

Osnove ekonomije

160

17. Markov oportunitetni trošak proizvodnje jedne stolice iznosi:

Sati rada potrebni za proizvodnju jedne jedinice Količina proizvedena u 160 sati kreveta ormara kreveta ormara

Hrvoje 40 10 4 16 Marko 80 16 2 10

a) 2 ormara b) 3 ormara c) 4 ormara d) 5 ormara

18. Što će od ponuđenog predstavljati primjer izravna strana ulaganja Hrvatske?

a) Njemački poduzetnik je otvorio kapacitete za proizvodnju brodske opreme u Hrvatskoj b) Francuska banka je kupila obveznice Zagrebačke banke c) Zagrebačka banka je kupila dionice «Hypo» banke, ali manje od 10% d) «Ledo» je otvorio tvornicu sladoleda u Srbiji

19. Branko, hrvatski državljanin, otvorio je u Moskvi restoran. To se smatra kao: a) Brankova investicija i hrvatski FDI b) Brankova investicija i hrvatska portfolio investicija c) Hrvatski FDI i hrvatska domaća investicija d) Hrvatska portfiolio investicija i domaća investicija za Hrvatsku

20. Ivan, hrvatski državljanin, kupio je dionice Švedske kompanije “Volvo”. Taj njegov izdatak evidentira se u platnoj bilanci kao: a) strana direktna investicija koja će povećati neto kapitalni odljev Hrvatske b) strana direktna investicija koja će smanjiti neto kapitalni odljev Hrvatske c) portfolio investicija koja će povećati neto kapitalni odljev iz Hrvatske d) portfolio investicija koja će smanjiti neto kapitalni odljev iz Hrvatske

21. U jednom radnom danu u Koreji se može proizvesti 2 jedinica proizvoda „A” ili 4 jedinice proizvoda „B”. U jednom radnom danu u Japanu se proizvede 10 jedinica proizvod „A“ ili 5 jedinice proizvoda „B“. U razmjeni između dviju zemalja, koja od slijedećih trgovinskih relacija je nemoguća: a) 3 jedinice proizvoda „B“ za 1 jedinica proizvoda „A“ b) 2 jedinice proizvoda „B“ za 1 jedinica proizvoda „A“ c) 1 jedinica proizvoda „B“ za 1 jedinica proizvoda „A“ d) 1,5 jedinice proizvoda „B“ za 1 jedinica proizvoda „A“ e) 1,75 jedinice proizvoda „B“ za 1 jedinica proizvoda „A“

22. Bez međunarodne trgovine ravnoteža na domaćem hrvatskom tržištu čokolade sa slijedećeg dijagrama će se ostvariti pri: a) 12 kuna i 150 tona čokolade b) 6 kuna i 50 tona čokolade c) 8 kuna i 50 tona čokolade d) 10 kuna i 100 tona čokolade

Osnove ekonomije

161

23. Nacionalna ekonomija sa slike uvela je carinu u iznosu od: a) 2 kune b) 4 kune c) 6 kuna d) 8 kuna e) Nije uvela carinu

24. Prije uvođenja carine prihodi države, prikazane na slijedećem dijagramu, po toj osnovi iznosili su: a) 400 b) 200 c) 0 d) 100

Osnove ekonomije

162

25. Prihod države od uvođenja carine iznosio bi: a) 400 b) 200 c) 0 d) 2

26. Gubitak blagostanja društva uslijed uvođenja carine u nacionalnoj ekonomiji sa slijedećeg dijagrama iznosi: a) 50 b) 200 c) 400

a) 100

27. Kada hrvatska brodogradilišta uvoze navigacijsku opremu za jahte iz Japana po cijeni koja je niža od one koju bi zaračunali domaći proizvođači brodske opreme, tada: a) radnicima u hrvatskim brodogradilištima se pogoršava položaj b) potrošačima u zemlji koji kupuju jahte kao skupini se pogoršava položaj c) potrošačima u inozemstvu koji kupuju hrvatske jahte se pogoršava položaj d) hrvatskim proizvođačima brodske opreme se pogoršava položaj

28. Platna bilanca pokazuje: a) gubitak ili dobitak novca od ostatka svijeta b) sumu svih transakcija zemlje s ostatkom svijeta u danom razdoblju c) devizni tečaj sa svakom drugom zemljom d) GDP u usporedbi s drugim zemljama e) izvoz i uvoz robe sa ostatkom svijeta

Osnove ekonomije

163

29. Deficit na tekućem računu platne bilance znači da: a) da zemlja proizvodi više nego što troši b) da su njena proizvodnja i potrošnja izjednačene c) da uvoz zemlje je veći od izvoza d) da je izvoz zemlje veći od uvoza

30. Neto kapitalni odljev je: a) iznos strane imovine koju drže domaći rezidenti minus iznos domaće imovine koju drže strani

rezidenti b) razlika između iznosa kupljene inozemne imovine od strane domaćih rezidenata i iznosa domaće

imovine kupljene od strane stranaca c) razlika između iznosa kupljene inozemne imovine od strane domaćih rezidenata i iznosa domaće

imovine prodane strancima d) ništa od navedenoga

31. Devizno tržište je neophodno zato što:

a) izvoz utječe na rast ponude deviza b) uvoz utječe na rast potražnje za devizama c) međunarodne transakcije uključuju različite valute d) pojedinci putuju u druge zemlje e) sve navedeno

32. Kada zemlja dozvoljava slobodnu trgovinu i pri tome je uvoznik, tada: a) domaći proizvođači i domaći potrošači poboljšavaju svoj položaj b) domaći proizvođači poboljšavaju, a domaći proizvođači pogoršavaju svoj položaj c) domaći proizvođači pogoršavaju, a domaći potrošači poboljšavaju svoj položaj d) domaći proizvođači i domaći potrošači pogoršavaju svoj položaj

33. Kada zemlja dozvoljava trgovinu i pri tome je izvoznik, tada potrošačev probitak: a) i proizvođačev probitak rastu b) i proizvođačev probitak se smanjuju c) će porasti, a proizvođačev se smanjiti d) će se smanjiti, a proizvođačev će porasti

34. Kada zemlja dozvoljava trgovinu i pri tome je uvoznik tada potrošačev probitak: a) i proizvođačev probitak rastu b) i proizvođačev probitak se smanjuju c) će porasti, a proizvođačev se smanjiti d) će se smanjiti, a proizvođačev će porasti

35. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliko iznosi potrošačev probitak bez ulaska zemlje u međunarodnu trgovinu: a) 210 b) 245 c) 455 d) 490

Osnove ekonomije

164

36. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliko iznosi proizvođačev probitak bez ulaska zemlje u međunarodnu trgovinu: a) 210 b) 245 c) 455 d) 490

37. U uvjetima slobodne trgovine, zemlja koja je prikazana slijedećim dijagramom će: a) uvoziti 70 jedinica proizvoda b) izvoziti 65 jedinica proizvoda c) izvoziti 105 jedinica proizvoda d) uvoziti 65 jedinica proizvoda

38. Ukoliko se zemlja prikazana na slijedećem dijagramu odluči za međunarodnu trgovinu, tada će cijena proizvoda biti: a) 10 n.j. i 40 jedinica proizvoda će se prodati na domaćem tržištu b) 10 n.j. i 105 jedinica proizvoda će se prodati na domaćem tržištu c) 7 n.j. i 70 jedinica proizvoda će se prodati na domaćem tržištu d) 7 n.j. i 40 jedinica proizvoda će se prodati na domaćem tržištu

Osnove ekonomije

165

39. Ukupan probitak od razmjene u nacionalnoj ekonomiji sa slijedećeg dijagrama prije međunarodne trgovine iznosio je: a) A+B b) A+B+C c) A+B+C+D d) B+C+D

40. Ukupan probitak od razmjene u nacionalnoj ekonomiji sa slijedećeg dijagrama nakon međunarodne trgovine iznosio je: a) A+B b) A+B+C c) A+B+C+D d) B+C+D

Osnove ekonomije

166

41. Promjena ukupana probitka od razmjene u nacionalnoj ekonomiji sa slijedećeg dijagrama nakon međunarodne trgovine jednaka je površini: a) A b) B c) C d) D

42. Nominalni devizni tečaj je:

a) nominalna kamatna stopa jedne zemlje podijeljena sa nominalnom kamatnom stopom druge zemlje b) stopa po kojoj pojedinac može razmjenjivati valutu jedne zemlje za valutu druge zemlje c) cijena proizvoda u jednoj zemlji podijeljena sa cijenom tog istog proizvoda u drugoj zemlji d) broj proizvoda koje pojedinac može razmjeniti za isti proizvod u drugoj zemlji

43. Za valutu se kaže da je aprecirala: a) kada se s njom može kupiti više inozemne valute b) kada je njena krivulja potražnje opadajuća c) kada se s njom može kupiti manje inozemne valute d) kada zemlja provodi sustav fiksnog deviznog tečaja

44. Ukoliko američki dolar deprecira relativno prema britanskoj funti:

a) Britanska kozmetika će pojeftiniti u SAD-u b) američka pšenica će pojeftiniti u Britaniji c) američka pšenica će poskupjeti u Britaniji d) Britanska kozmetika će poskupjeti u SAD-u e) ništa od navedenog

45. Ako se vrijednost nacionalne valute smanji u odnosu na druge valute, što će se vjerojatno dogoditi:

a) izvoz te zemlje postati će skuplji b) cijene uvoznih sirovina u tu zemlju će se vjerojatno smanjiti c) strani automobili u toj zemlji će pojeftiniti d) broj inozemnih turista koji će željeti posjetiti tu zemlju će vjerojatno povećati

46. Aprecijacija hrvatske kune čini ostale valute:

a) jeftinije, smanjujući cijenu uvoza b) jeftinije, povećavajući cijenu uvoza c) skuplje, smanjujući cijenu uvoza d) skuplje, povećavajući cijenu uvoza

Osnove ekonomije

167

47. Kada kuna deprecira, hrvatski: a) izvoz i uvoz rastu. b) izvoz raste, dok uvoz pada c) izvoz pada, dok uvoz pada d) izvoz i uvoz padaju

48. Mobilni uređaj košta 300 $ u SAD-u, a 1 650,00 kuna u Hrvatskoj. Devizni tečaj je: a) 0,181818 kuna za $ b) 5,5 kn za $ c) 1 kn iznosi 5,5$ d) 1$ iznosi 0,1818 e) ništa od navedenog

49. Mobilni uređaj košta 500 $ u SAD-u, a 410,00 eura u Njemačkoj, dok je u cijena u Sloveniji jeftinija 5% i iznosi iznosi 389,5 eura. Devizni tečaj je: a) 1,22 dolara za euro b) 1,22 eura za dolar c) 0,82 dolara za euro d) 10,05 dolara za euro e) ništa od navedenog

50. Ivan je u trenutku potpisivanja ugovora o kreditu potpisao ratu kredita u iznosu od 2 500,00 kn (tečaj 1 CHF 4,5 kn) danas njegova rata kredita iznosi 3472,20 kn, što znači da je: a) kuna deprecirala b) kuna aprecirala c) CHF deprecirao d) CHF aprecirao e) Pod a) i d) f) Pod b) i c)

51. U trenutku uvođenja stabilizacijskog programa u Republici Hrvatskoj odnos njemačke marke i hrvatskog dinara postavljen je na 1:4,4, a vrlo brzo je taj omjer pao na 1:3,7, što upućuje na: a) Stabilizacijski program nije uspio b) Marka je devalvirala c) Hrvatski dinar je deprecirao d) Hrvatski dinar je aprecirao i poboljšao se položaj izvoznika e) Hrvatski dinar je aprecirao i pogoršao se položaj izvoznika

52. Viša razina cijena u Hrvatskoj imat će za posljedicu da će zemlje koje uvoze robu iz Hrvatske: a) supstituirati hrvatsku robu sa robom iz drugih zemalja b) supstituirati robu drugih zemalja sa robom iz Hrvatske c) kupiti više robe od drugih zemalja d) kupiti više robe iz Hrvatske

Osnove ekonomije

168

53. Ekspanzivna monetarna politika Hrvatske narodne banke rezultirat će: a) porastom kamatnih stopa u zemlji b) privlačenjem inozemnog kapitala c) povećanjem vrijednosti kune d) smanjenjem vrijednosti kune

54. Ukoliko je devizni tečaj 124 CHF = 100€, i ukoliko Mcdonalds menu košta 18,6 eura u Švicarskoj, tada taj isti menu u Njemačkoj treba koštati: a) 12,4 € b) 0,15 € c) 15, € d) 23,064 €

55. Točan odnos između izvoza (X), uvoza (M), domaće štednje (S), i domaćih investicija (I) je:

a) S+ X = M +I b) S+ I = X + M c) S =I; X = M d) S- I = X- M e) S+ I = X- M

56. Ukoliko se devizni tečaj promijeni sa 0,85 britanskih funti za euro na 0,80, euro je: a) aprecirao i može se za njega kupiti više britanske robe b) aprecirao i može se za njega kupiti manje britanske robe c) deprecirao i može se za njega kupiti više britanske robe d) deprecirao i može se za njega kupiti manje britanske robe

57. Promjena deviznog tečaja kune prema euru sa 7,3 na 7,9 _____________ konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata. a) smanjila bi b) povećala bi c) ne bi imala utjecaja na d) ne bi utjecala na konkurentnost nego isključivo na platnu bilancu zemlje

58. U skladu sa slijedećom slikom Branko ima komparativne prednosti u proizvodnji:

Osnove ekonomije

169

a) knjiga, a Josip ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda b) CD-a, a Josip ima apsolutnu prednost u proizvodnji knjiga c) knjiga, a Josip nema apsolutnu prednost niti u jednom proizvodu d) knjiga, a Josip ima apsolutnu prednost u proizvodnji CD-a

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEŠAVANJE

1. Sastavite platnu bilancu zemlje “X”. Iznosi su u milijunima eura.

Izvoz usluga 5 886,5 Izvoz proizvoda 9 102,3 Neto direktne i portfolio investicije ..................................................................... 739,7 Međunarodne pričuve ........................................................................................... -83,8 Kratkoročni priljev kapitala ................................................................................. 648,1 Kratkoročni odljev kapitala ..................................................................................... 136 Financijski derivati ............................................................................................... 252,7 Kapitalne transakcije .............................................................................................. 34,5 Neto dohodak ..................................................................................................... - 1530 Tekući transferi .................................................................................................... 1 083 Uvoz proizvoda ............................................................................................... 15 054,3 Uvoz usluga 2 603

Izračunajte:

a) Saldo trgovine proizvoda i usluga b) Bilancu tekućih transakcija c) Bilancu kapitalnih transakcija d) Bilancu financijskih transakcija e) neto greške

2. Skicirajte situaciju na deviznom tržištu u Republici Hrvatskoj (napomena: tečaj 1€=7,5 kn), tako da na dijagramu os X čini količina kuna.

a) Objasnite kako se formira ravnotežni tečaj na deviznom tržištu b) tko potražuje eure i iz kojih razloga c) tko nudi eure i iz kojih izvora d) što se dešava na deviznom tržištu u Hrvatskoj u vrijeme turističke sezone i zašto e) ukoliko se smanjio izvoz zbog recesije u EU, kakav je efekt na deviznom tržištu, te što se desilo s

tečajem kune. Objasnite je li kuna deprecirala ili aprecirala f) na dijagramu iscrtajte situaciju da kuna aprecira, objasnite razloge g) na novom dijagramu iscrtajte situaciju da kuna deprecira, Objasnite razloge.

3. Slijedeći dijagram prikazuje krivulju domaće ponude i potražnje (Ddom i Sdom) za namještajem u Hrvatskoj. Dio potražnje se zadovoljava uvozom. Svjetsko tržište namještaja ima cijenu zadanu kao svjetska cijena na razini Pworld sa svjetskom ponudom kao Sworld. Hrvatska je na uvoz namještaja uvela carina, čiji je iznos vertikalna razlika između Sworld i Sworld + tariff.

Osnove ekonomije

170

a) Odredite uvoz prije uvođenja carine b) Odredite količinu uvoza nakon uvođenja carine c) Odredite potrošačev probitak prije uvođenja carine d) Odredite potrošačev probitak nakon uvođenja carine e) Odredite područja koja prikazuju gubitak u potrošačevom probitku zbog carine f) Odredite proizvođačev probitak prije carine g) Odredite proizvođačev probitak nakon carine h) Odredite područja koja prikazuju dobitke u proizvođačevu probitku zbog carine i) Odredite područja koja prikazuju prihod države od carine j) Koja područja prikazuju neto troškove društva zbog uvođenja carine