Click here to load reader

Odrzivost u praksi - Voda

  • View
    219

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Permakultura, prema uzorcima iz prirode, nastoji osigurati opskrbu resursima, (u ovom slučaju vodom), iz više različitih izvora, kako bi se smanjilo opterećenje i kontinuirano iscrpljivanje isključivo jednog izvora. Istovremeno se prema vodi odnosi na najštedljiviji mogući način, nastojeći je u nezagađenom obliku vratiti u prirodni ciklus. U permakulturnom dizajnu, opskrba vodom se osigurava sakupljanjem kišnice, ponovnim korištenjem sivih voda, prirodnih tokova i akumulacija, izradom jezerca te ako je pristupačan i gradskim vodovodom.

Text of Odrzivost u praksi - Voda

  • 1V o d aOdrivost u praksi

  • 2OdrivOst u praksi - vOda

    Hrvatska je prema izvjeu o vodnim zalihama UNESCO-a iz 2007. godine trea zemlja po bogatstvu pitkom vodom u Europi. Svaki osmi stanovnik Zemlje nema pristup pitkoj vodi. Samo 2,5% ukupnih vodenih zaliha na Zemlji je pitka voda, od ega je 2/3 sadrano u ledu. Kao jednu od bezuvjetnih ivotnih potreba, vodu treba upotrebljavati tedljivo i paljivo kako bi ona u pitkom obliku ostala sauvana za nadolazee generacije. Zalihe vode u Hrvatskoj su velike, no rastronim ponaanjem, n e o s v j e t e n i m gospodarenjem otpadnim vodama, pretjerivanjem u koritenju kemikalija u poljoprivredi, pitka voda vrlo brzo moe postati neupotrebljiva ime se moe dovesti u pitanje

    normalno funkcioniranje drutva. Primjeri velikih europskih i amerikih gradova, gdje je voda iz slavine nepitka, sve su ei, a sve zagaeniji podzemni tokovi zahtijevaju vea postrojenja i jo vei utroak energenata kako bi voda iz slavine bila upotrebljiva. U ovoj brouri donosimo pregled permakulturnih primjera pristupa gospodarenju vodenim bogastvom u

    Vodeno bogatstVo (CoR Una, MaRtin bRod, biH)

  • 3kuanstvima, koji daju primjer odrivog ponaanja ovjeka prema vodi.Fotografije koje praktinim primjerima nadopunjuju tekst, snimljene su na radionicama udruga lanica Mree ekosela Balkana i u europskim ekoselima. Knjige, broure i prospekte na temu permakulture, ekosela i detaljne praktine prirunike moete skinuti ili naruiti na web stranicama

    Mree ekosela Balkana (MEB) www.ekOsela.Org, web stranicama udruge ZMAG na www.zmag.hr ili udruge Kneja na www.kneja.hr. Na web stranicama MEB-a moete saznati i aktivnosti koje se odravaju na podruju permakulture i ekosela u naoj regiji. Broura Voda nastala je kao dio projekta Mrea ekosela Balkana - odrivost u praksi u suradnji udruga

    Ljetno osvjeenje u fiLtriranoj kinici (furuLi)

  • 4ZMAG iz Vukomeria, Kneja iz akovca i Centra za ivotnu sredinu iz Banja Luke. U sklopu projekta izdat e se i broure na temu energije, odrivog graditeljstva, otpada, hrane i MEB-a. Projekt se provodi kroz program SECTOR kojeg Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC), regionalni ured u Szentendreu (Maarska) vodi uz financijsku podrku Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA).marijana lesar, autOrica rOure

    tO je permakultura?Permakultura je metoda dizajniranja odrivih zajednica koristei slijedee principe:

    izvor (eP zeLenkovac, BiH)

  • 5Briga za zemljuPoboljanje ivota kroz uspostavu sustava iste vode, zraka, zdrave zemlje, genetske baze, uma, divljine, biomase i domaih sorti ivotinjskih vrsti o kojima ovjeanstvo ovisi.Briga za ljudeOsiguravanje zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba za hranom, energijom i sklonitem, u kontekstu tedljivog drutva s ciljem kooperacije i meusobnog pomaganja regionalno i globalno; pomo u ouvanju kulturne raznolikosti, jezine raznolikosti i slobode. pravedna raspOdjelaOdgovornost prema resursima, koritenje lokalnih resursa, dijeljenje vikova i ponovno investiranje vikova u prijanja naela.

    tO su ekOsela?Ekosela su modeli ljudskih naselja koja imaju nizak utjecaj na okoli, koja su odriva i koja zadovoljavaju ljudske potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekoloki otisak kroz namjernu jednostavnost i koritenje ekolokih principa dizajniranja. Ekosela nastoje spojiti ekoloke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaaju sve lanove i lanice zajednice. Nalaze se u urbanim i ruralnim sredinama, kako u razvijenim zemljama, tako i na slabije razvijenim podrujima, javljaju se u ve postojeim naseljima ili kao nove inicijative namjernih zajednica. Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekolokih, socijalnih i duhovnih odnosa. Svako ekoselo nastoji

  • 6razviti model odrivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim, ekolokim i ekonomskim kontekstom. Tipina ekosela djeluju u nekim ili svim navedenim podrujima:

    Razvoj lokalne ekonomije Kooperativne socijalne ekonomije Izgradnja zajednica

    Sustav odluivanja u kojem su svi ukljueni Rjeavanje sukoba Holistika edukacija cjelovite osobe Lokalna organska proizvodnja hrane Permakulturni principi dizajniranja Ekoloka gradnja Sustavi obnovljivih izvora energije Menadment otpada

    fLowforms - oBLici za dinamiziranje vode (cat, engLeska)

  • 7vOdaPermakultura, prema uzorcima iz prirode, nastoji osigurati opskrbu resursima, (u ovom sluaju vodom), iz vie razliitih izvora, kako bi se smanjilo optereenje i kontinuirano iscrpljivanje iskljuivo jednog izvora. Istovremeno se prema vodi odnosi na najtedljiviji mogui nain, nastojei je u nezagaenom obliku vratiti u prirodni ciklus. U permakulturnom dizajnu, opskrba vodom se osigurava sakupljanjem kinice, ponovnim koritenjem sivih voda, prirodnih tokova i akumulacija, izradom jezerca te ako je pristupaan i gradskim vodovodom. Sive vode su sve otpadne vode koje nisu zagaene fekalijama voda od pranja sua, rublja, tuiranja/kupanja... Voda se u permakulturi

    nastoji zadrati to dulje unutar sustava to znai da se ista voda koristi vienamjenski i vie puta. Tek kad su sve mogunosti za upotrebu u kuanstvu iskoritene, puta se natrag u prirodu u obliku koji ne naruava prirodnu ravnoteu. Prema Patricku Whitefieldu, kako navodi u knjizi The Earth Care Manual, prosjena

    BiLjni Proista(zmag, recikLirano imanje,

    vukomeri)

  • 8potronja u domainstvima rasporeena je tako da se 33% vode troi za ispiranje wc-a, 25% na kupanje i tuiranje, 18% na pie i hranu, 12,5% na pranje odjee, 8,5% na pranje sua i 3% na pranje auta i zalijevanje vrtova. U praksi to znai da samo 18% vode u kuanstvu mora biti pitka voda a da se ostala voda moe osigurati ponovnom upotrebom sivih voda, upotrebom kinice i druge vode nepogodne za pie.

    Biljni proistai i kompostni wcalosna je injenica to se 33% pitke vode troi za ispiranje zahodske koljke. Dakle, jedna treina ukupne potronje pitke vode pretvara se u tzv. problematinu crnu vodu, koja zahtijeva dodatno koritenje energije i drugih resursa za proiavanje. P e r m a k u l t u r n i m

    rjeenjima, sive se otpadne vode odvajaju od crnih koje nastaju prilikom plavljenja wc koljaka. Na taj se nain sive vode mogu, bez opasnosti od zaraza, ponovno koristiti za zalijevanje vrtova i kunog bilja ili se proiene sakupljaju u jezerca. U takvim jezercima moemo uzgajati vodene ivotinje i biljke za jelo i tako pridonijeti bioraznolikosti

    sadnja u BiLjni Proista siviH voda (zmag, recikLirano imanje,

    vukomeri)

  • 9naih okunica.Dobro dizajnirani biljni proista moe biti atraktivan detalj u prostoru, koji uz jasnu funkcionalnost moe privui i razne korisne ivotinje, stvarajui novi biotop. Proista u radu kombinira mehaniko i mikrobioloko ienje. Mehaniko ienje podrazumijeva upotrebu raznih granulacija ljunka preko kojeg protie voda a istovremeno biljke zasaene u ljunku svojim aerobnim i anaerobnim m i k r o b i o l o k i m aktivnostima dodatno proiavaju vodu. U biljne proistae sade se vrba, trska, a, vodena perunika te druge movarne biljke kojima odgovara kisela sredina dobivena razgradnjom organske materije i detrdenata. Svojim upljikavim gustim korjenskim sustavima biljke upijaju nutriente iz otpadne

    izrada jednostavnog komPostnog wc-a

  • 10

    vode i tako je proiavaju. Umjesto klasinog wc-a koji koristi vodu za ispiranje, u permakulturi se preferira kompostni ili suhi wc, koji ne koristi vodu. Vlaga je ta koja pospjeuje razvoj mikroorganizama u fekalijama ime crna voda postaje problematian otpad. U kompostnom wc-u se za zasipavanje fekalija i urina koriste organski materijali kao to su lie, piljevina, slama, sijeno, zemlja... Sve zajedno se sakuplja u posebnoj komori i kompostira. U upotrebi su dva osnovna izvedbena rjeenja kompostnih wc-a. Humanure kompostni wc, u kojem se mijeaju urin i fekalije sa organski materijalima te drugo rjeenje kompostnog wc-a koji odvaja urin u poseban spremnik, dok se fekalije kompostiraju odvojeno. Time dobivamo dva vrlo vrijedna resursa

    sakuPLjanje kinice (Bernardin vrt, akovec)

  • 11

    iz potencijalno opasnog otpada. Urin, kao odlino duino gnojivo za povrtnjak, te kompost kao kvalitetan hranjivi dodatak vokama, plodonosnom i ukrasnom grmlju. Zdrave osobe izluuju sterilan urin koji je siguran kad ga koristimo kao gnojivo za biljke koje slue za prehranu s iznimkom lisnatih jestivih

    biljaka. Za gnojenje se ne bi smio upotrebljavati urin osoba, koje troe hormonske preparate i antibiotike, jer se te tvari akumuliraju u biljkama i konzumacijom ponovo unose u organizam. Organski materijali sa fekalijama moraju proi proces vrueg kompostiranja, (gdje se

    BiLjni Proista siviH voda u Posudama sa otPada (London PeRMaCULtURe)

  • 12

    kompost zagrijava i do 70oC), kako bi se unitili patogeni organizmi koji se nalaze u ljudskom izmetu. Taj kompost je najbolje upotrijebiti nakon najmanje godinu dana kompostiranja, oko voaka, grmlja i ukrasnih biljaka koje ne slue za jelo. Sakupljanje kiniceKinica se moe sakupljati sa krovova i skladititi

    u spremnike. Filtrirana prirodnim filterima sastavljenim od pijeska, ljunka, komposta i aktivnog ugljena i dodatno proiena biljkama moe biti koritena i za hranu i pie. Jednostavni prirodni filteri mogu se izgraditi u nepropusnom spremniku sa slojevima mala, zemlje, pijeska, ljunka i batude (na slici). Kinica

    jednostavan fiLter za kinicu (oasis witH greywater, art Ludwig)

  • 13

    se moe koristiti za pranje automobila, odjee, za zalijevanje vrtova... Moe sluiti i za pranje tijela, ukoliko dolazi iz istog spremnika i prola je filtraciju. Kinica spada u meke vode i pogodnija je za pranje sa deterdentima od tvrde vode, jer je u njoj postotak otopljenih minerala nizak pa tvari koje otapaju neistou imaju

    veu efikasnost.Upotreba sivih vodaSive se vode, koje su prole filtraciju, mogu korist