Click here to load reader

Određenje grupne supervizije

  • Upload
    lenami

  • View
    285

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Supervizija u Psihosocijalnom Radu Prezentacije s predavanja

Citation preview

PowerPoint Presentation

travanj, 2014.Odreenje grupne supervizije UvodPREDSTAVLJA REDOVITE susrete grupe supervizanata i supervizora radi unapreivanja njihova razumijevanja samih sebe kao strunjaka, klijenata/korisnika s kojima rade i sustava pruanja usluga openito, a koji si uzajamno pomau u tom nastojanju kroz interakciju u kontekstu grupnih procesa.UvodSVRHA: pomoi supervizantu da integrira sve aspekte koji utjeu na njegov neposredni rad, a iskustvo sudjelovanja u grupi olakava tu integraciju.

Temelji se na modelu iskustvenog uenja i razvoja reflektirajue prakse.

Krajnji ishod je osiguravanje kvalitete usluga u (psiho)socijalnom radu i razvoj organizacija koje ih pruaju.Vrste supervizijskih grupa4 vrste supervizijskih grupa (Proctor i Inskipp, 2001.):

1. Autoritativna supervizija ili supervizija u grupi supervizor supervizira pojedince, a lanovi grupe su uglavnom neukljueni gledatelji.

Sudjelujua grupna supervizija ili supervizija s grupom supervizor supervizira, a lanovi su poueni i potaknuti da aktivno sudjeluju.

3. Suraujua grupna supervizija ili supervizija od strane grupe - supervizor potie lanove da dijele odgovornost za supervizijski proces i ishod.

4. su-strunjaka (vrnjaka) grupna supervizija ili intervizija iskusne kolege dijele odgovornost za supervizijski proces. Uzajamno pregovaraju o strukturi rada, nainu voenja, ulogama i odgovornostima. U grupi ne postoji supervizor u klasinom smislu te rijei, svi su lanovi supervizori i odgovorni za supervizijski proces.Faze grupne supervizijeTuckmanova klasifikacija razvoja grupa: 1. poetna faza 2. faza sukoba3. faza usklaivanja rada, 4. faza uinkovitog djelovanja i 5. zavrna faza (Tuckman, 1965.).

Corey i Corey: poetna, tranzicijska i zavrna faza.Zapoinjanje supervizijske grupe

Kako postati dio grupe, a istodobno sauvati svoj identitet?Koliko povjerenja mogu imati u grupu da pokaem svoje profesionalne tekoe?Izlaem li se riziku da budem procijenjen kako nekompetentan?Koliko je podravajui ili kritian supervizor?Koje su norme grupe, toje je/nije doputeno?

vanost upoznavanja lanova, komunikacije, uspostavljanja temeljnih pravila rada i komuniciranjaZapoinjanje supervizijske grupe

Supervizor treba:Poeti stvarati grupu kao okvir supervizije;Omoguiti pojedincima da iskau svoje profesionalne potrebe;Zapoeti supervizijski rad to je i temeljna zadaa supervizijske grupe.Korisna pitanja za kohezivnost grupe:Kako biste opisali svoje radno okruenje?Kako biste opisali svoj posao?Koja su obiljeja vaih najtipinijih korisnika?Koje su vae temeljne profesionalne vrednote?- pitanja nisu previe osobna, a olakavaju supervizantima da odrede razinu samootkrivanja koja im najbolje odgovara, a da istodobno predstave sebe kroz radni kontekst.Odgovornost za rad supervizijske grupe je na supervizoru i supervizantima !!!!Zapoinjanje supervizijske grupePRIMJER 1:Na drugom supervizijskom susretu neki lanovi nisu doli na vrijeme nakon stanke za kavu. Iako su supervizor i dva lana sjedila u prostoriji za rad, ostala etiri lana su mirno priala u susjednoj prostoriji i dolijevala si kavu. Dva lana koja su bila sa supervizorom, najprije su neverbalno, a zatim i verbalno pokazali nezadovoljstvo.SUPERVIZANT: Hoete li otii po njih?Pa ve je prolo 15 minuta!SUPERVIZOR: Dakle, vas smeta njihovo kanjenje. Hoete li vi otii po njih?SUPERVIZANT: Pa ne smeta me jako, ali mislim da to nije u redu. Bolje je da vi odete po njih, pa vi ste supervizor! Zapoinjanje supervizijske grupeU to ulaze ostali lanovi supervizijske grupe koji su primijetili da se poeo voditi razgovor.SUPERVIZOR: Ba smo razgovarali tko bi trebao otii po vas. Ja kao supervizor ili neki od lanova grupe koji su doli na vrijeme ili vi sami trebate voditi rauna o odgovornosti u radu i kako emo postupiti ako netko od nas ne postupa u skladu sa svojim odgovornostima.

Ovakav pristup moe dovesti do nezadovoljstva dijela lanova grupe koji nisu spremni preuzeti svoj dio odgovornosti za rad grupe. To moe ubrzati prelazak grupe u sljedeu fazu.Sukobljavanje

razdoblje mogueg otpora prema supervizoru i nainu radakljuna su pitanja moi, utjecaja i natjecanja meu lanovimanjihovo razrjeavanje znaajno utjee na kasniji rad grupeosnovni zadatak supervizora je da se ne uhvati na udicu (dobar model supervizantima)Sukobljavanje

Igre koje se mogu koristiti da bi se izbjegla supervizija:

Podlonost: Uraditi u sve kako vi kaete. Nemam svoje miljenje o tome.Zamjena uloga: to vi kao supervizor mislite da je klijent elio rei? Kako se vi nosite s klijentima koji su otporu?Samo-omalovaavanje: Ja nita ne mogu napraviti kako treba. Moda trebam promijeniti posao, moda sam odabrao krivu profesiju.Bespomonost: Ja se ne mogu nositi s tim sluajem.Projekcija: Stvari mi mnogo bolje idu u prirodnom okruenju. Nije moja greka to se u supervizijskoj grupi ne mogu prikazati onakvim kakav sam zaista.Sukobljavanje

Nevoljkost da se krene u superviziju predstavlja pokuajizbjegavanja percipirane prijetnje, 5 potencijalnih izvora: strah od procjenjivanjastrah od izlaganja, otkrivanjastrah od samospoznavanja nekih osobnih potekoaloa iskustva sa supervizijskim odnosomanticipacija posljedica koje mogu biti na dvije razine u radnom okruenju s kolegama i u odnosu s klijentima (npr. osoba ne eli razviti vjetine suosjeajnog reagiranja jer se boji da e ju preplaviti osjeaji njenih klijenata)vano je komunicirati, iznijeti oekivanja i strahovanja, dosadanja iskustva, spremnost na razotkrivanje..Usklaivanje odnosno normiranje

Supervizor esto treba ponovno uvesti temu pravila rada grupe, uloga i odgovornosti za supervizijski rads lanovima provjerava razvija li se supervizijska grupa u skladu s potrebama i oekivanjima, kako se lanovi nose sa svojim razliitostimaza razliku od individualne supervizije, supervizor u grupi ne moe jamiti povjerljivost!supervizor mora objasniti ogranienja povjerljivosti te komentirati pod vidom profesionalne etike i zakona. Usklaivanje odnosno normiranje

Primjer 2.SUPERVIZANTICA (POETNICA): eljela bih danas iznijeti jedan sluaj koji me jako mui, ali ako mi obeate da nitko o tome nee nita rei.lanovi supervizijske grupe potvrdno klimaju glavom.SUPERVIZOR: Oito je rije o neem jako vanom kad ima potrebu dodatno provjeriti povjerljivost grupe.SUPERVIZANTICA: Ma nije rije o meni, nego sam obeala jednoj klijentici da nikome neu rei o njezinom problemu, pa mi je vano da odrim to obeanje.SUPERVIZOR: Ne znam o emu je rije, ali te moram podsjetiti da ima nekih situacija koje smo duni prijaviti, kao to je npr. zlostavljanje u obitelji ili zlostavljanje djece. SUPERVIZANTICA: Pa ba se o tako neemu radi. A ja sam obeala da nikome neu rei nita, jer je to bio uvjet moje klijentice da mi se povjeri. A sad ne znam to da uinim.

Razvoj opisanog dogaaja otvorio prostor za razgovor kako dalje u toj situaciji i izvlaenjem pouke o znaaju pravodobnog uspotavljanja granica povjerljivosti u radu s korisnicima i u radu supervizijske grupe.

Uinkovito djelovanje

Pojedinci razvili povjerenje i slobodu autentinog sudjelovanja.O njihovim potrebama vode rauna i oni sami i ostali lanovi grupe i supervizor.Razina energije visoka i poticajna.Davanje i primanje povratnih informacija, problematiziranje.Zavravanje rada grupeSpecifini osjeaji lanova, ali i supervizora.Supervizor moe iskoristi ovo razdoblje za razvoj svijesti supervizanata o tekoama i osjeajima koji se javljaju u zavrnoj fazi s klijentom, obitelji ili grupom.Bitno je posvetiti pozornost zavretku supervizijskog rada i omoguiti da se lanovi oproste i integriraju steena iskustva kao jednu od faza svoga profesionalnog i osobnog rasta i razvoja.esto dolazi do povlaenja lanova (iskoristiti kao dio iskustvenog uenja o onom to se zbiva u zavrnoj fazi rada s korisnicima).Vano napraviti cjelovitu evaluaciju supervizijskog rada na razini procesa kako nam je bilo, i na razini ishoda to smo postigli. TO SE DOGAA PRIJE I NAKON ZAVRETKA RADA SUPERVIZIJSKE GRUPE?1. Planiranje supervizijskih grupafaza planiranja tj. predugovaranjau velikoj mjeri ovisi o tome je li rije o dobrovoljnoj ili nedobrovoljnoj superviziji.veliina supervizijske grupetrajanje, uestalost i mjesto susretasastav lanova homogenost nasuprot heterogenosti

2. Razdoblje nakon zavretka supervizijske grupe (planira se u zavrnoj fazi rada, mogunost konzultacije)EVALUACIJA SUPERVIZIJSKOG RADAU razdoblju planiranja supervizor treba razmotriti na koji nain e se pratiti uinci supervizijskog rada na razini procesne evaluacije kako nam je zajedno, i evaluacije ishoda koji su ishodi supervizije za unapreenje kvalitete rada.

Pisana i anonimna ili usmena i neanonimna evaluacija??? Primjer pitanja za evaluaciju sredinom supervizijskog odnosa: Radimo li ono to smo se dogovorili da emo raditi?; ime ste zadovoljni, a ime niste?, to elite vie razviti kod sebe, na emu elite vie raditi?, imate li kakve sugestije za mene, to bih mogla promijeniti?

PREDLOAK!!!PREDNOSTI GRUPNE SUPERVIZIJEOrganizacijski aspektEkonominost u pogledu vremena, novca i strunosti.Grupna supervizija omoguuje da pomou paralelnih procesa bolje uoavamo procese u grupi koja se supervizira.Poetnici bolje razumiju kognitivne procese svojih kolega poetnika nego iskusnih eksperta, to ini supervizijsku grupu izvrsnim mjestom za konceptualizaciju novih vjetina i rada na sluajevima.PREDNOSTI GRUPNE SUPERVIZIJEOdnosi u supervizijimanji razvoj ovisnosti supervizanta o supervizoruvie ukljuivanja i doprinos drugih lanovasupervizor dobije bolju sliku o supervizantuvee mogunosti za primjenu razliitih tehnika radareakcije drugih strunjaka mogu pomoi supervizantu da uvidi univerzalnost nekih profesionalnih briga i dilema te s tjeskoba smanjujeinterakcija s drugima umanjuje osjeaj profesionalne usamljenosti a poveati socijalni interes i suosjeanje.PREDNOSTI GRUPNE SUPERVIZIJEProces uenjauenje od kolegasupervizanti upoznaju vei raspon moguih klijenatavea raznolikost povratne informacije, razliite perspektive, razliita profesionalna iskustvagrupna interakcija potie hrabre odluke koje inae pojedinac sam ne bi doniosupervizantima omoguuje provjeru stvarnosti i percepcijeOGRANIENJA GRUPNE SUPERVIZIJEProizlaze najveim djelom iz nekih procesa grupne dinamike:Pitanje povjerljivosti.Grupni procesi slabije zrcale ono to se zbiva u individualnom tretmanu.Natjecanje meu lanovima, sukobi i sl. mogu oteati proces uenjaUsvajanje odreenih uloga u grupi: rtveno janje, pomaga, zabavlja, neprilagoeni.Grupa nije svemogua.Neki ljudi postanu ovisni o grupama.

Danas je grupna supervizija dominantni nain provoenja supervizije u psihosocijalnom radu, ali i u drugim okruenjima.Literatura:Ajdukovi, M. (2004a). Odreenje grupne supervizije. U: Ajdukovi, M. i Cajvert, L. (ur.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo, 121-154.