19
UNIVERZITET ˝MEDITERAN˝ PODGORICA FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE ˝MBS˝- MONTENEGRO BUSINESS SCHOOL SMJER: MARKETING SEMINARSKI RAD Naziv rada: ˝PR – Odnosi s javnošću˝ PREDMET : Integrisane marktetinške komunikacije MENTOR : dr Mladen Perezić Student: Zeković Marko Broj index-a: 08-14

Odnosi sa javnoscu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad

Citation preview

UNIVERZITET MEDITERAN PODGORICA FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE MBS- MONTENEGRO BUSINESS SCHOOLSMJER: MARKETING

SEMINARSKI RAD

Naziv rada:PR Odnosi s javnou

PREDMET : Integrisane marktetinke komunikacijeMENTOR : dr Mladen Perezi

Student: Zekovi MarkoBroj index-a: 08-14

Podgorica, Decembar 2014. godine

Sadraj:

UVOD.......21. Pojam odnosa s javnou.32. Uloga i aktivnosti odnosa s javnou...43. Parametri odnosa s javnou54. Strategija odnosa s javnou75. Ciljna javnost...85.1. Ciljni odnosi s javnou85.2. Strategije izbora ciljne javnosti.9

6. Primjeri iz prakse...10

6.1. Lane optube protiv Pepsija..10

6.2. Cadbury se vraa iz mrtvih..11

ZAKLjUAK................................................................................................................................12

UVOD

Odnosi s javnou oznaeni su kao aktivnost koja treba pomoi u ponovnoj izgradnji povjerenja u javnosti kao neizostavnog faktora uspjeha. Potreba da se utie na javno mnjenje i da se javnost pridobije za realizaciju vlastitih ciljeva postala je zadatak od prvoklasne vanosti. Oekivanja menadmenta u organizacijama narasla su, to je dalo odnosima s javnou vie menadersku, a manje tehniku ulogu, vie strateku, a manje operativnu dimenziju.Fragmentacija javnosti i iskazivanje vrlo razliitih potreba i elja kod interesnih grupa, snaan razvoj medijske industrije s novim oblicima organizovanja, jaanje nevladinog sektora, kao i nastavak promjena u drutvenim, privrednim, politikim, pravnim dimenzijama okoline, snano su uticali na potrebu planskog i sistemskog pristupa uspostavljanju i odravanju odnosa s tom istom okolinom.Odnosi s javnou su menaderska funkcija, koja brine o uspostavljanju i odravanju komunikacije izmeu organizacije i javnosti, o kojima zavisi njen uspjeh ili neuspjeh, te upravlja identitetom i imidom, odnosno ugledom organizacije, koji je ujedno i njena najdragocjenija imovina. Postali su nezaobilazni u svim sferama ivota, od privrede i politike, do svijeta zabave i nevladinih organizacija. Dok su nekada predstavljali dodatnu vrijednost, danas su oni nunost. Vie nijednoj organizaciji nije svejedno ta drugi misle o njoj, kako komunicira s drugima, jesu li njeni radnici motivisani i informisani, te kako svi ti procesi utiu na njeno poslovanje. Stoga se kreiraju i sprovode komunikacijske strategije, koriste razliiti komunikacijski alati, odravaju odnosi s medijima, strunom javnosti, dravnim institucijama O svemu tome brinu odnosi s javnou, relativno mlada struka, koja danas postaje nezaobilazna.

1. Pojam odnosa s javnou

Odnosi s javnou predstavljaju umijee rada i govora koji e stvoriti povoljno miljenje kod ljudi o nekoj organizaciji, instituciji ili pojedincu. Postoji nekoliko definicija Odnosa sa javnou:1. Canfield: "Odnosi s javnou predstavljaju specijalnu filozofiju upravljanja, izraenu u politici i praksi, koja se bazira na komuniciranju s javnou, u cilju osiguranja meusobnog razumjevanja i dobre volje. [footnoteRef:1]" [1: Canfield, B. (1999) Public Relations in practice, Prentice Hall,New York, str.237]

2. Spasi: "Odnosi s javnou mogu imati tri cilja: 1. Mijenjanje javnog miljenja 2. Kreiranje miljenja tamo gdje ga nije bilo 3. Uvrivanje ve stvorenog javnog miljenja .[footnoteRef:2]" [2: http://www.link-university.com/lekcija/Odnosi-s-javno%C5%A1%C4%87u/2676]

3. Grunig i Hunt: "Odnosi s javnou su upravljanje komunikacijom izmeu organizacije i njene javnosti. [footnoteRef:3]" [3: James Grunig i Todd Hunt, 1984, Managing Public Relations]

Djelatnost odnosa s javnou: Skup aktivnosti organizacije, usmjerenih prema odreenim ciljnim grupama javnosti, radi pridobijanja povjerenja, stvaranja dobre volje i povoljnog miljenja o organizaciji kao lanu zajednice.

Odnosi s javnou se mogu posmatrati kao: 1. Profesija 2. Proces 3. Komunikacija s javnou 4. Praksa [footnoteRef:4] [4: Galjina Ognjanov, 2009, Integrisane marketinke komunikacije, CID Ekonomski fakultet Beograd]

Razvoj nauke, tehnologije i sredstva komunikacije su omoguili brzo informisanje ljudi o svim promjenama u okruenju i informisanje okruenja o dogaajima u organizaciji. Svrha praenja promjena u okruenju je da se izbjegnu neprijatna iznenaenja i obezbijedi odbrana organizacije na nastale dogaaje. Jedan od osnovnih zadataka odnosa s javnou je pripremanje informativnih i obrazovnih programa, koji bi trebalo da doprinesu boljem razumjevanju zaposlenih za odreene situacije, izazvane promjenama, i brem prilagoavanju organizacije nastaloj situaciji.

2.Uloga i aktivnosti odnosa s javnou

Osnovna uloga odnosa s javnou je da na adekvatan nain pripremaju i obezbjeuju objavljivanje odreenih informacija o organizaciji. U skladu sa tim, moraju se temeljno poznavati svi aspekti poslovanja organizacije, istorijat razvoja, miks proizvoda, kapaciteti, investicioni poduhvati itd. Izabrani podaci o organizaciji moraju biti sistematizovani i predstavljeni ciljnoj javnosti. Ovako pripremljen materijal se dostavlja medijima, poslovnim partnerima, agencijama itd. Redovno se uspostavljaju kontakti i odravaju postojei odnosi sa razliitim organizacijama ili pojedincima. Zato je potrebno posjedovati odgovarajuu evidenciju o svim ciljnim grupama javnosti. Menader Odnosa s javnou ima odgovornost da sredstva javnog informisanja budu kontinuirano i pravovremeno obavjetena o svim vanim dogaajima. U cilju efikasnosti aktivnosti, prati se medijsko izvjetavanje o aktivnostima organizacije, konkurencije, deavanjima u okviru dijelatnosti i sl. Zatim se izdvajaju i analiziraju odreena saoptenja, lanci i tekstovi i o tome se informie vrhovni menadment. Neke od osnovnih aktivnosti odeljenja odnosa s javnou su: 1. Pisanje izvetaja, pisama, ponuda, novinskih vijesti, tekstova, knjiga, govora, poruka... 2. Izdavanje publikacija za zaposlene, pisama, izvetaja 3. Uspostavljanje kontakta sa predstavnicima tampe, radija i televizije 4. Promocija specijalnih dogaaja, organizovanje simpozijuma, konferencija za tampu 5. Govor pred grupama, priprema govora za druge govornike 6. Stvaranje pozitivne silke o organizaciji 7. Komuniciranje sa okruenjem i zaposlenima 8. Izgradnja korporativnog identiteta i imida 9. Uspostavljanje odnosa sa predstavnicima mas medija 10. Edukacija i vaspitavanje ciljne javnosti 11.Komuniciranje i uspostavljanje odnosa sa finansijskim institucijama, drutvenom zajednicom, organizacijama, udruenjima, pokretima, zajednicama 12. Planiranje odnosa s javnou u uslovima krize 13. Planiranje odnosa s javnou sa meunarodnim okruenjem itd.

Grupisane osnovne aktivnosti koje koriste iste ili sline instrumente odnosa s javnou: 1. Interni odnosi s javnou 2. Izgradnja korporativnog identiteta, imida i reputacije 3. Trini odnosi s javnou 4. Organizovanje specijalnih dogaaja 5. Sponzorstvo 6. Lobiranje 7. Odnosi s medijima 8. Odnosi s javnou u kriznim situacijama

3.Parametri odnosa s javnou

Profesionalni menaderi odnosa sa javnou djeluju u svim sferama poslovnog ivota Uprava nacionalna, regionalna, lokalna, meunarodna Biznis i privreda mala, srednja, velika i meunarodna Drutvene zajednice i drutveni poslovi Obrazovne ustanove, univerziteti, koledi, itd... Bolnice i zdravstvo Dobrotvorne organizacije Meunarodni poslovi

Obavjetavanje javnosti obuhvata i sledee: savjetodavne poslove zasnovane na razumijevanju ljudskog ponaanja analiziranje buduih trendova i predvianje njihovih efekata istraivanje javnog mnjenja, stavova i oekivanja utvrivanje i odravanje dvosmjerne komunikacije zasnovane na istinitom i potpunom obavjetavanju spreavanje sukoba i nesporazuma unapreivanje uzajamnog potovanja i drutvene odgovornosti usklaivanje linog i opteg interesa sticanje ugleda meu osobljem, snabdjevaima i potroaima poboljanje privrednih odnosa privlaenje kvalitetnog osoblja i smanjivanje fluktuacije radne snage unapreivanje proizvoda i usluga planiranje korporacijskog identiteta

Ova lista dijeluje da je mnogo sloena, ali se njome samo naglaava injenica da su odnosi sa javnou sastavni dio svakog oblika organizovanja ili upravljanja.Obavjetavanje javnosti predstavlja planirani i stalni napor da se ostvari i odri dobra volja i uzajamno razumjevanje izmeu organizacije i njene ciljne javnosti.Praksa odnosa sa javnou je vjetina i drutvena nauka koja analizira kretanja, predviajui njihove posledice, savjetujui rukovodstvo jedne organizacije ostvarujui planirane programe akcija koje e biti u interesu i drutva i odreene organizacije.Vebsterov novi meunarodni renik dao je dobru definiciju odnosa sa javnou:[footnoteRef:5] [5: S. Blek-Odnosi sa javnocu,CLIO ,Beograd]

"Razvijanje bliskih veza i dobre volje izmeu pojedinaca, preduzea ili institucije i ostalih ljudi, specijalne ciljne javnosti ili drutva u irem smislu ,irenjem interpretativnog materijala, razvijanjem dobrosusjedskih odnosa i vrijednovanjem javnog mnjenja."Vrijedno je napomenuti i nekolkiko jednostavnih definicija; dobar nastup sa javnim priznanjem; pomirenje privatnog i drutvenog interesa; most izmeu radne organizacije i spoljneg svijeta. Pored ovoga postoji i definicija: Praksa odnosa sa javnou je umijetnost i znanje kojim se kroz uzajamno razumjevanje zasnovano na istinitom i potpunom obavjetavanju postie harmonija sa okolinom.Veoma je vano da se shvati da postoje dvije razliite grane u odnosima sa javnou. Prvi i veoma jasan sektor je rekreativni dio - kako odgovoriti na problem, kako se snai i postupati u kriznim situacijama i promjenljivim okolnostima. Tu se podarazumjeva i zatita ugleda. Drugi dio posla je sasvim razliit, ali ne manje vaan. O njemu se esto govori kao o proaktivnom sektoru odnosa sa javnou. Meksika deklaracija ga opisuje kao: "Sprovoenje planiranih programa akcije koji e posluiti i interesima organizacije i interesima drutva. Njime je obuhvaeno i savjetnitvo, koje moe da ima izuzetnu vanost. Krajnje je poeljno da se prilikom planiranja korporacijske strategije i politike u obzir uzme i miljenje slube odnosa sa javnou."[footnoteRef:6] [6: Z. Slavujevi-Politiki marketing,Fakultet politikih nauka,Beograd]

Odnosi sa javnou predstavljaju odgovornost svih koji odluuju. Samo ako najue rukovodstvo da tanu procjenu vanosti te aktivnosti onda ona moe maksimalno da doprinese produktivnosti i profitabilnosti. Nije sluajno to mnoge uspjene nacionalne i meunarodne kompanije posveuju veliku panju programima odnosa sa javnou.

4.Strategija odnosa s javnou

Koncept odnosa s javnou podrazumjeva stvaranje ambijenta u kojem kompanija moe da oblikuje i ostvaruje svoje ciljeve koji se odnose na uspostavljanje dijaloga i postizanje sklada preko dvosmjerne komunikacije. Zbog toga strategija odnosa s javnou treba da odredi set aktivnosti iji zadatak je da obezbijedi ugled i publicitet, tj. da pomiri unutranje vrijednosti i vizije menadmenta kompanije sa spoljnom pozicijom kompanije. Odnosi s javnou se po svojoj stratekoj funkciji bave usklaivanjem odnosa izmeu kompanije i njene okoline, njenim vezama sa unutranjim i sa spoljnim kljunim stratekim ciljnim grupama. Strategija odnosa s javnou se zasniva na istini i meusobnom razumjevanju i treba da predstavlja most izmeu unutranje perspektive kompanije i njenog spoljnjeg pozicioniranja. Strategija odnosa s javnou usmijerava se ka grupama sa slinim zajednikim karakteristikama, a segmentacija javnosti najee se vri prema: geografskim, demografskim, psihografskim i bihejvioristikim karakteristikama. Segmentacijom potencijalnih klijenata u srodne grupe i analizom njihovih zajednikih karakteristika znaajno se olakava proces stvaranja programa komunikacije za svaki pojedinani segment. Strategija odnosa s javnou obuhvata dva modela[footnoteRef:7]: [7: Prof dr Vinka Filipovi, dr Milica Kosti-Stankovi, Odnosi s javnou, FON, Beograd (2011.)]

strategiju guranja (push strategy) i strategiju privlaenja (pull strategy) Strategija guranja - oslanja se na efikasne predstavnike prodaje koji primjenom raznih sredstava guraju proizvod kroz kanale prodaje sa ciljem animiranja to veeg broja potencijalnih kupaca. Strategija privlaenja se bavi razliitim oblicima privlaenja potencijalnih kupaca i njihovim motivacionim faktorima koji utiu na konanu odluku o kupovini. Kompanije se u svom nastupu mogu opredijeliti za jednu ili za drugu strategiju i prema izabranom modelu na razliite naine kombinovati elemente promotivnog miksa.

5.Ciljna javnost

Jedan od zadataka odnosa s javnou je komunikacija sa razliitim ciljnim grupama koje ine javnost (kupci, zaposleni, akcionari, dobavljai, partneri, mediji...). Cilj je zadovoljiti njihove elje i potrebe za informacijama. Da bi informacije stigle do njih, od organizacije se zahtjeva da organizuje unutranje i spoljanje mree odnosa, radi povezivanja sa svim ciljnim grupama javnosti. Pojam ciljne javnosti se moe posmatrati kao:

Grupa neformalnog porijekla Socijalni prostor (na kome se komunicira, razmjenjuju ideje, iskazuju stavovi i sl).

Kotler: "Javnost je svaka grupa ljudi koja ima aktuelni ili potencijalni interes ili uticaj na sposobnost organizacije da ostvari svoje ciljeve. Umijesto ulaganja napora da se uspostave odnosi na svim prostorima i sa svim ciljnim grupama javnosti, trebalo bi da se identifikuju najatraktivniji segmenti javnosti, sa kojima je najrealnije oekivati uspjene i dugorone odnose. Jedan od zadataka odnosa s javnou je da formira bazu podataka o svim lanovima (stil rada, nain komuniciranja, strunost...)."[footnoteRef:8] [8: Philip Kotler, 2008, Marketing menadment, Prentice Hall, New York.]

5.2 Ciljni odnosi s javnou

Ciljni odnosi s javnou omoguavaju da organizacija formulie posebnu strategiju komunikacije sa svakom od ciljnih grupa javnosti. Usmjerenost je na identifikovanje specifinih obeljeja dijelova javnosti i stvaranje ciljnih segmenata. Proces ciljnih odnosa s javnou obuhvata tri faze: 1. Segmentacija okruenja i javnosti 2. Izbor ciljne javnosti 3. Formulisanje konkretnih aktivnosti

Tipini segmenti javnosti: kupci, mediji, investitori, akcionari, yaposleni, dobavljai, vlast, sindikati, banke, politike partije, obrazovanje, kolege iz brane, lokalni lideri i drugi. Kategorizacija javnosti se moe izvriti prema sledeim karakteristikama: 1. Geografksa segmentacija podjela javnosti prema geografskim jedinicama (narodi, drave, regije, gradovi...) 2. Demografska segmentacija podjela prema starosti, polu, veliini porodice, zanimanju, linim primanjima, obrazovanju, religiji, rasi, nacionalnosti... 3. Psihografska segmentacija podjela prema pripadnosti drutvenom sloju, linim karakteristikama, nainu ivota i sl. 4. Bihejvioristika segmentacija podjela prema interesovanju, stavu, stepenu usvajanja informacija, reakcije prema porukama i sl.

Nivo prihvaenosti poruka moe posluiti kao osnova za bihejvioristiku segmentaciju na grupe: slabih, nepoverljivih, osrednjih i jakih primalaca poruka. Segmentacija prema privrenosti: nepokolebljive pristalice, promjenljive pristalice, prevrtljivci.

5.2 Strategije izbora ciljne javnosti

Sprovoenje strategije odnosa s javnou je proces komuniciranja usmjeren prema javnosti, interno i eksterno. Strategije: 1. Nediferencirana strategija mogu se zanemariti identifikovane razlike u segmentima ciljne javnosti. Nastupa se na itavom prostoru sa jednim programom. Usmjerava se na masovni oblik komunikacije sa okruenjem, preko razliitih kanala komunikacije. Organizacija putem ove strategije eli da to iru javnost upozna sa svojim poslovanjem i da postigne bolji ukupni imid. Ali, ova strategija ne obezbjeuje pridobijanje povjerenja iroke javnosti (rijetko koja poruka ima isto znaenje za sve). 2. Diferencirana strategija kreiraju se posebni programi komuniciranja, za svaki pojedinani segment javnosti. Nastoji se da na to irim prostorima ostvari komunikacija i bolji imid na svakom segmentu. Primjena ove strategije vodi ka poveanju trokova poslovanja. 3. Fokusirana strategija usredsreivanje na izabranu ciljnu javnost, najee onu u odnosu na koju je ostvarena dobra pozicioniranost. Primjena ove strategije je najea kada organizacija ima ograniena sredstva finansiranja, a podrazumjeva posebne programe komunikacije, izbor medija itd.

Izbor strategije zavisi od finansijskih mogunosti organizacije i homogenosti javnosti. Kad su sredstva ograniena ide se na fokusiranu strategiju. Ako je sredina homogena po obiajima, navikama, shvatanjima ide se na nediferenciranu strategiju.

6.Primjeri iz prakse

6.1 Lane optube protiv Pepsija

Velike kompanije koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pia, najee su na udaru istinskih kriza, ali i lanih optubi. Jedan takav sluaj je kompanija PepsiCo koja se 1993. godine suoila sa optubama da je u limenci dijetalne Pepsi kole pronaen pric.U narednih nedelju dana po objavi ove vijesti, pojavilo se ak 50 razliitih izvetaja o navodnim grekama i zloupotrebama Pepsi proizvoda. Kasnije se ispostavilo da su sve optube bile lane, ali je PepsiCO od poetka bio uvjeren da nigdje nije pogrijeio i odmah je odgovorio agresivnom kampanjom.

elnici kompanije PepsiCo nisu jednostavno poricali ove optube i navodili kontra argumente, ve su kreirali i putem medija plasirali etiri edukativna spota koji su uglavnom govorili o procesu proizvodnje i fabrikovanja sokova u ambalau.Meutim, za javnost je najuvjerljuviji bio snimak ene iz Kolorada koja iza lea prodavaice stavlja pric u limenku dijetalne Pepsi. CEO Pepsija za Severnu Ameriku Kreg Vortap, prikazao je traku sa ovim snimkom i gostovao u najudarnijim emisijama na nacionalnim televizijama i rame uz rame sa predstavnikom amerike FDA (US Food and Drug Administration) Dejvidom Keslerom, objanjavao da je dijetalna Pepsi kola bezbjedna.

Ishod ove krizne situacije bio je da su glasine zamrle ve nakon dve nedjelje i usledio je niz hapenja zbog lanih optubi. Prodaja dijetalne Pepsi opala je za 2% tokom krize, ali se oporavila ve u narednih mesec dana. Meutim, da je kompanija utala i primjenila defanzivnu strategiju, posledice bi po prodaju bile mnogo gore.

6.2 Cadbury se vraa iz mrtvih

Britanska kompanija koja proizviodi okolade i slatkie Cadbury suoila se 2003. godine sa kriznom situacijom do koje je dolo krivicom same kompanije. Naime, kriza je zapoela kada su u Mumbaiju otkrivene dvije table Cadbury okolada u kojima su bili crvi. Agencija za hranu i lijekove (FDA) odmah je zaplijenila zalihe okolade u najbliem fabrikom postrojenju Cudbury-a u Puneu.Kompanija je veoma sporo reagovala i saoptila je da tako neto nije mogue u proizvodnoj fazi, sa ime se FDA nije sloila. Mediji su istog trenutka napali Cadbury i kompanija se nala na udaru javnosti. Kriza je rezultirala da Cadbury povue sve svoje reklame iz medija i plasira PR projekat ija su ciljna gurpa bile maloprodaje. Osim toga, neprestano je putem saoptenja za javnost izvjetavao medije o daljim dogaajima i konkretnim mijerama koje preduzima kako bi unapredio svoj proizvodni proces i proces skladitenja. Kompanija je, takoe, uvezla nove maine i promjenila pakovanje svojih Diery Milk okoladica.etiri mijeseca kasnije, nakon to je znaajno poboljao odnose sa medijima, Cadbury je zapoeo znatno agresivniju reklamnu kampanju. Prodaja je za vrijeme krize opala za 30%, ali se svega osam nedelja nakon lansiranja agresivne kampanje i promjene pakovanja vratila gotovo na nivo prije krize.

Meutim, kada je tri godine kasnije izbila nobva kriza, Cadbury nije reagovao ni priblino efikasno, to je rezlutiralo time da 2010. bude prodat kompaniji Kraft za 11,5 milijardi funti.

ZAKLjUAK

Odnosi s javnou postoje od pamtivijeka u nekom krucijalnom smislu, a u modernom drutvu poprimili su sasvim novi karakter, razvijajui se paralelno i u meuzavisnosti s razvojem novih tehnologija. Upravo zahvaljujui toj injenici, postali su dio integrisane marketing komunikacije kojem treba posvetiti posebnu panju. Vaan preokret dogodio se u trenutku kada je javnost dobila mogunost interakcije, pe je strunjacima za odnose s javnou posao odjednom postao puno zahtjevniji. Naime, vano je predvidjeti kako e neka informacija biti prihvaena u javnosti te uspostaviti kontrolu nad informacijama. Interakcija s javnou taj postupak ini vrlo delikatnim.

Opta slika odnosa s javnou u domaim kompanijama danas izgleda znatno drugaije nego u periodu tokom tranzicije. Crna Gora je mlada drava pa na svom poetku i nije imala generacije PR strunjaka niti formalno obrazovanje usmjereno ba na tu tematiku.Veina danas iskusnih strunjaka dola je iz drugih domena, s humanistikih i drutvenih studija, a znanje usvojila kroz praksu, to nije lagan put niti ga treba podcijeniti. Pozitivno je to, da se ta problematika danas shvata drugaije i da joj se pristupa ozbiljnije pa mlae generacije imaju priliku primjeniti svoje znanje, a talent izbrusiti u praksi.

Za razliku od klasinog marketinga, odnosi s javnou zahtijevaju u prvom redu sposobnost sluanja i prepoznavanja potreba, bilo da je rije o potrebama klijenta ili potrebama javnosti. Isto tako, osoba koja se eli baviti takvim poslom mora imati sposobnost sagledavanja stvari iz ire perspektive i sposobnost da neto komplikovano izrazi na jednostavan i lako razumljiv nain.

LITERATURA:

1.Prof dr Vinka Filipovi, dr Milica Kosti-Stankovi, Odnosi s javnou, FON, Beograd (2011.)2.Miroslavljevi M. Odnosi sa Javnou, Banja Luka 2008; PDF version: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/06282.pdf3.Canfield, B. (1999) Public Relations in practice, Prentice Hall,New York, str.2374.James Grunig i Todd Hunt, 1984, Managing Public Relations5.S. Blek-Odnosi sa javnocu,CLIO ,Beograd6.http://www.biznis-akademija.com/blog/Krizni-PR---uspesni-primeri-iz-prakse_1251 7.http://www.link-university.com/lekcija/Odnosi-s-javno%C5%A1%C4%87u/26768.http://www.besplatniseminarski.com/ODNOSI%20SA%20JAVNOSCU/OdnosiSaJavnoscu-.html9. http://www.seminarskidiplomski.co.rs/ODNOSI%20SA%20JAVNOSCU/OdnosiSaJavnoscu-.html13