Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog ... Izvorni znanstveni rad Prapovijesna arheologija

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog ... Izvorni znanstveni rad Prapovijesna...

  • 19

    Izvorni znanstveni radPrapovijesna arheologija Original scientific paperPrehistoric archaeology

    UDK/UDC 902.01:903.2(497.5-18)6377/6383Primljeno/Recieved: 01. 04. 2004.Prihvaeno/Accepted: 01. 06. 2004.

    Mr. sc. DARIA LONJAK DIZDARInstitut za arheologijuUlica grada Vukovara 68HR - 10000 Zagrebdaria.loznjak@iarh.htnet.hr

    Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog Podunavlja poetkom starijega eljeznog dobaDas Verhltnis der Dalj- und Bosut-Gruppe auf dem Gebiet des kroatischen Donauraums am Anfang der lteren Eisenzeit

    Prostor hrvatskog Podunavlja zbog svoga stratekog poloaja, uz najvaniju europsku prirodnu prometnicu, oduvijek je bio predmetom zanimanja brojnih populacija jo od prapovijesnih vre-mena. Dunav nije samo spajao razliite svjetove, nego ih je i razdvajao. Bogata arheoloka gra-a iz doba prvih stoljea posljednjeg tisuljea prije Krista, koja je zabiljeena na nalazitima na podruju Baranje, istone Slavonije i zapadnog Srijema, svjedoi o vanosti ovog prostora u definiranju prijelaza kasnoga bronanog na starije eljezno doba za iri junopanonski prostor. Tijekom mlae faze kasnoga bronanog doba i na poetku starijega eljeznog doba na prostoru hrvatskog Podunavlja rasprostirala se daljska grupa s jakim uplivima bosutske grupe, to se najjasnije prepoznaje u karakteristinim keramikim oblicima ukraenim urezivanjem te u Ba-sarabi stilu koji svjedoe o intenzivnim kontaktima izmeu dvije susjedne kulturne pojave to su dijelile i mnoge druge zajednike znaajke materijalne ostavtine, prije svega metalne predmete konjske opreme i nonje. Intenzivna komunikacija izmeu nositelja daljske i bosutske grupe, ia-ko su pripadali razliitim svjetovima i tradicijama, obiljeila je poetke eljeznog doba koje se prema novim znanstvenim spoznajama datira prije od dosad ustaljenih datuma.

    Kljune rijei: hrvatsko Podunavlje, Baranja, istona Slavonija, Srijem, daljska grupa, bosut-ska grupa, prijelaz kasnoga bronanog na starije eljezno doba, konjska oprema, Basarabi stil, fibule tipa Vae

    Das Gebiet des kroatischen Donauraums war aufgrund seiner strategischen Lage an der be-deutendsten natrlichen Verkehrsader Europas die Interessensphre zahlreicher Vlker seit vorgeschichtlichen Zeiten. Die Donau verband nicht nur verschiedene Welten, sondern sie grenzte sie auch ab. Die reichen archologischen Bestnde aus den ersten Jahrhunderten des letzten Jahrtausends v.Chr., die an den Fundorten auf dem Gebiet der Baranya, des stlichen Slawonien und des westlichen Sirmien entdeckt worden sind, zeugen von der Bedeutung dieses Gebiets bei der Bestimmung des berganges der Sptbronzezeit in die ltere Eisenzeit im weit-eren sdpannonischen Raum. Im Laufe der jngeren Phase der Sptbronzezeit und am Anfang der lteren Eisenzeit verbreitete sich auf dem Gebiet des kroatischen Donauraums die Dalj-Gruppe mit starken Einflssen der Bosut-Gruppe, was sich am besten in den charakteristischen Keramikformen mit Ritzornamente und im Basarabi-Stil erkennen lt, die von intensiven Kontakten zwischen den zwei parallelen Kulturerscheinungen zeugen. Ihr materielles Erbe weist auch zahlreiche andere gemeinsame Eigenschaften auf, vor allem Metallgegenstnde fr Pferdezaumzeug und Trachten. Die rege Kommunikation unter den Trgern der Dalj- und der Bosut-Gruppe hat obwohl sie verschiedenen Welten und Traditionen angehrten den Anfang der Eisenzeit gekennzeichnet, die aufgrund der neuesten wissenschaftlichen Kenntnisse frher als bisher blich datiert wird.

    Schlsselwrter: kroatischer Donauraum, Baranya, stliches Slawonien, Sirmien, Dalj-Gruppe, Bosut-Gruppe, bergang der Sptbronzezeit in die ltere Eisenzeit, Pferdezaumzeug, Basarabi-Stil, Fibulae des Typus Vae

  • 20

    D. LONJAK DIZDAR, ODNOS DALJSKE I BOSUTSKE GRUPE NA PROSTORU HRVATSKOG PODUNAVLJA, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 21/2004., str. 19.-35.

    Daljska i bosutska kulturna grupa bile su rasprostranjene na podruju hrvatskog Podunavlja poetkom i u vrijeme stari-jega eljeznog doba, kao dvije susjedne zajednice koje su, i pored razliitosti, bile isprepletene u mnogim izrazima ivo-ta. Njihova povezanost zrcali se u zajednikim oblicima posu-da, metalnih predmeta i opreme za sprezanje konja koji su u uporabi u obje kulturne skupine. O intenzivnim kontaktima, moda ak i suivotu dviju podunavskih zajednica na poetku eljeznog doba, svjedoe razliiti naini pokopavanja koji su primjenjivani istodobno na jednom groblju.

    Prostor hrvatskog Podunavlja oznaen je visokom desnom obalom Dunava koja prati njegov tok od Batine prema Vuko-varu u smjeru sjever-jug, dok kod Vukovara Dunav zakree prema istoku. Baranjska obala Dunava je niska, dok se od Erdutskog brda prema Iloku naglo die visoka lesna zaravan koju Dunav erodira ve tisuljeima. Na nekoliko je mjesta ta visoka desna obala presjeena prirodnim prilazima k rije-ci dolinom kojeg potoka ili manjom rijekom. Stoga strateki povoljan poloaj hrvatskog Podunavlja prema niskoj i ravnoj Bakoj te prirodna bogatstva plodnog tla i obilje vode, uinili su ovaj prostor privlaim za naseljavanje jo od neolitika. Rije-ke su u prapovijesti bile este granice, ali i prometnice izmeu razliitih kulturnih zajednica, zbog ega ne iznenauje gusto-a naselja smjetenih uz rijeke jo od prapovijesnih vremena. U kasnome bronanom dobu uz dunavsku obalu nalazila su se brojna naselja Belegi II kulture ili sjeverno od Drave stari-je faze kulture polja sa arama (FORENBAHER, 1991.; IMI, 1993., 138.). Unato nezadovoljavajuem stanju istraivanja daljske i bosutske grupe koje jo uvijek ne prua potpunu sli-ku ivota na poetku posljednjeg tisuljea prije Krista, a s ob-zirom kako nisu poznata groblja rane faze bosutske grupe kao to nisu istraivane niti vee povrine naselja daljske grupe, na temelju dosadanjih spoznaja moe se zakljuiti da su obje kulturne pojave nastale na prijelazu iz drugoga u prvo tisulje-e prije Krista. Uz ustaljenu teoriju o nastanku daljske grupe pod utjecajem seoba grupe Vl (VINSKI-GASPARINI, 1973., 150.; VINSKI-GASPARINI, 1978., 133.), vano je naglasiti i kas-niji razvoj daljske grupe upravo na prostoru sjeveroistone Slavonije unutar kojeg je prepoznato pet keramikih horizo-nata koji su se trajali od 10. do kraja 6. st. pr. Kr. (METZNER-NEBELSICK, 2002., 88.-181.). Novijim vrednovanjima priloga iz objavljenih grobnih cjelina u Doroslovu u kojima se zrcale znaajke Belegi II kulture, Vl i Gava grupe, poetak daljske grupe datira se u Ha A2 stupanj (TASI, 1994., 10.). Neospor-ni su nastanak daljske grupe u okviru kulture polja sa arama kao i njezini snani korijeni koji su se zrcalili tijekom trajanja daljske grupe i u starijem eljeznom dobu. Poetak bosutske grupe, prema rezultatima novijih istraivanja, sve se vie pro-matra u kontinuitetu s Belegi II kulturom koja je oznaila stariju fazu kasnoga bronanog doba na prostoru Srijema, ju-ne Bake i Banata. Potvrde takvim zakljucima donose stra-tigrafski odnosi na naselju Feudvar (ROEDER, 1992., 128., T. 34.-35.), jame s Belegi II i s ranom bosutskom keramikom na Kalakai (MEDOVI, 1988., sl. 25., 4; sl. 29., 7; sl. 46., 9; sl., 140., 1; sl. 164., 4; sl. 190., 11; sl. 297., 6, 11-12) kao i nalazi s naselja Batka C kod Prleza i Ivanova u Banatu (MEDOVI, 1988.-1989., 47., T. V.; BUKVI, 1994., 42.) koji su datirani u 12.-11. st. pr. Kr..

    Dakle, iako gotovo istodobno poinju bosutska i daljska grupa, jo uvijek ostaju otvorena pitanja oko geneze obiju sku-pina koje su oito nastale iz razliitih kulturnih krugova, no u svom postojanju na prostoru Podunavlja izgradile su niz sli-nosti u materijalnoj ostavtini.

    Daljska grupa bila je rasprostranjena na prostoru sjeverois-tone Slavonije i zapadne Bake, obuhvaajui prostor desne i lijeve dunavske obale do ua Drave, a ivjela je i juno od Erdutskog brda, o emu svjedoi veliko groblje na Lijevoj ba-ri u Vukovaru. Potrebno je naglasiti kako su na prostoru Dalja i juno od Dalja uz Dunav sve zamjetniji utjecaji bosutske grupe na daljskom prostoru u ukraavanju i izradi keramikih posuda te u nainu pokopavanja, ime se prikazuje otvorenost prema toj susjednoj grupi to se rasprostirala u istonom dije-lu meurjeja Save i Dunava te dalje prema istoku.

    Zapadnu granicu bosutske grupe N. Tasi odredio je na li-niji Vukovar-Osijek, iskljuivi sporadine zapadnije nalaze (TASI, 1971.b, 43.). Nalazi bosutske grupe u Srijemu svjedoe o njezinu najzapadnijem podruju rasprostiranja, dok istona Slavonija i juni dijelovi Baranje ine prijelazno podruje pre-ma daljskoj grupi, gdje je zabiljeeno mijeanje ostavtine obje skupine (TASI, 1975., 613.). Poslije je zonu mijeanja daljske i bosutske grupe N. Tasi definirao linijom upanja-Vukovar koja ini zapadnu granicu bosutske grupe, prodore daljske gru-pe zamjeuje do linije idIlok (TASI, 1979., 18.), dok linijom razdvajanja dri crtu Vinkovci-Vukovar od koje je sjeverno bila rasprostranjena daljska, a juno bosutska grupa (TASI, 1980., 9.). Podruje grupe Dalj N. Tasi ograniio je prostorom ju-no od gorja Mecsek u Maarskoj, Baranjom do ua Drave u Dunav te prostorom sjeverozapadne Bake. Podruje juno od Daljske planine i prostor zapadnog Srijema odredio je kao zonu mijeanja daljske i bosutske grupe, na kojem je u starije vrijeme vjerojatno bila rairena rana daljska grupa, a kasnije bosutska grupa (TASI, 1994., 12.). S. Foltiny dri da granica izmeu daljske i bosutske grupe nije otra, navodei primjere keramikih nalaza kod kojih je vidljiv utjecaj bosutske grupe na daljsku1 (FOLTINY, 1989., 245., T. 3., 1; T. 4., 13; T. 5., 3-4, 6-8; T. 6., 11), dok J. imi smatra kako je arengrad istona granica rasprostiranja daljske grupe (IMI, 1994., 215.).

    Uzmu li se u obzir nalazita iz prijelaza kasnoga brona-nog u starije eljezno doba na prostoru hrvatskog Podunavlja, prema sadanjem stanju istraenosti zrcali se slika guste nase-ljenosti ovoga prostora s nekoliko istaknutih sredita, a sudei prema bogatim nalazima osebujnih i raritetnih predmeta koje su posjedovali tadanji stanovnici.

    Batina je naselje daljske grupe, a istraivano je u n