Click here to load reader

ODLUKU O DONOŠENJU VI. IZMJENA I DOPUNA I. TEMELJNE …juzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2019/01/xxyyzz-ODLUKA__VI_IDPPVPZ.pdf · eksploatacija do donošenja PPPPO Regionalni park Mura-Drava

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of ODLUKU O DONOŠENJU VI. IZMJENA I DOPUNA I. TEMELJNE...

  • Na temelju članka 110. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13. i 65/17.) i članka 18.

    Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije“

    br. 2/13. i 2/18.) ) Županijska skupština Virovitičko-podravske županije na 8. sjednici,

    održanoj 21. prosinca 2018. godine, donosi

    ODLUKU

    O DONOŠENJU VI. IZMJENA I DOPUNA

    PROSTORNOG PLANA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

    I. TEMELJNE ODREDBE

    Članak 1.

    Donose se VI. Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije (u

    daljnjem tekstu: VI. ID PP VPŽ) u granicama obuhvata prikazanim u kartografskim prikazima

    ovog Plana veličine 2022,0 km2.

    Članak 2.

    VI. ID PP VPŽ sadržane su u tri knjige, koje je izradio stručni izrađivač Javna

    ustanova Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije.

    Članak 3.

    VI. ID PP VPŽ sadrže:

    KNJIGA 1

    TEKSTUALNI DIO:

    ODREDBE ZA PROVOĐENJE

    GRAFIČKI DIO:

    Karte: mjerilo

    1. Korištenje i namjena prostora 1 : 100.000

    2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1 : 100.000

    3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1 : 100.000

    3.1.1.

    Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodne

    vrijednosti

    1 : 100.000

    3.1.2. Područja posebnih ograničenja u prostoru 1 : 100.000

    3.1.3. Mineralne i energetske sirovine i obnovljivi izvori

    energije

    1 : 100.000

    Kartogrami: mjerilo

    1. Teritorijalno–politički ustroj 1 : 250.000

    2. Administrativna središta i razmještaj državnih i

    županijskih cesta

    1 : 250.000

    3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 1 : 250.000

    4.1. Prometni sustav 1 : 250.000

    4.2.. Pošta i elektroničke komunikacije 1 : 250.000

    4.3. Energetski sustavi 1 : 250.000

  • 2

    4.4.1. Vodoopskrba i korištenje voda 1 : 250.000

    4.4.2. Odvodnja otpadnih voda, melioracijska

    odvodnja, uređenje vodotoka i voda 1 : 250.000

    5. Postupanje s otpadom 1 : 250.000

    KNJIGA 2

    1. POLAZIŠTA

    2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

    3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

    4. SURADNJA

    KNJIGA 3

    PRILOZI

    1. Obrazloženje prostornog plana

    2. Popis sektorskih dokumenata i propisa

    3. Zahtjevi i mišljenja

    4. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

    5. Sažetak za javnost

    ODREDBE ZA PROVEDBU

    Članak 4.

    (1) U članku 4. Odredbi za provođenje Prostornog plana Virovitičko-podravske

    županije („Službeni glasnik“ Virovitičko-podravske županije br. 7A/00., 1/04., 5/07., 1/10.,

    2/12., 4/12., 2/13. i 3/13. Pročišćeni tekst.) iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

    „Granice između jedinica lokalne samouprave su ucrtane temeljem dostupnih službenih

    podataka u trenutku izrade ovog Plana. Izmjena i/ili ispravak granica temeljem posebnog

    propisa se ne smatra izmjenom ovog Plana. Prilikom izrade planova niže razine

    primjenjivat će se granice utvrđene posebnim propisom.“

    (2) U stavku 5.riječi „i gradnji“ brišu se.

    (3) Stavak 4. postaje stavak 5.

    Članak 5.

    Članak 4. mijenja se i glasi:

    „Razgraničenje površina naselja utvrđuje se PPUO/G određivanjem građevinskog

    područja.

    Građevinsko područje sastoji se od:

    − građevinskog područja naselja,

    − izdvojenog dijela građevinskog područja naselja nastalog djelovanjem tradicijskih,

    prostornih i funkcionalnih utjecaja

    − izdvojenog građevinskog područja izvan naselja,

    a prema kriterijima iz poglavlja 5. ovih Odredbi za provođenje.“

  • 3

    Članak 6.

    U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

    „Unutar građevinskog područja naselja u prostornim planovima uređenja općina i

    gradova moraju se razgraničiti izgrađeni, neizgrađeni i neuređeni dio, te prostor/površine

    infrastrukturnih koridora i građevina državnog i županijskog značaja.“

    Članak 7.

    U članku 6. St.1. alineja 4. mijenja se i glasi: „površine za poljoprivredno tlo

    gospodarske namjene – farme“

    Članak 8.

    U članku 8. iza riječi „osim za“ dodaju se riječi „farme i“ .

    Članak 9.

    (1) U članku 9. stavci 1. i 2. brišu se.

    Članak 10.

    (1) U članku 11. stavku 1. toč.1. iza riječi »uređenju« dodaje se točka, a riječi “i

    gradnji. Izuzetak su područja ove namjene uz rijeku Dravu čija se namjena može

    mijenjati ovisno o konačnom stavu vezanom iu planiranje eventualne izgradnje vodnih

    stepenica, koji treba utvrditi na državnoj razini.“ se brišu.

    (2) U st.1. toč. 2.istog članka riječi „i gradnji“ se brišu .

    Članak 11.

    Članak 13. mijenja se i glasi: „Vodni prostor podijeljen je na vodotoke, kanale,

    ribnjake i retencije i akumulacije.

    Namjena vodnog prostora je određena, osim planiranih akumulacija/retencija i ne može

    se mijenjati u prostornim planovima užeg područja.

    Za precizno utvrđivanje prostornog položaja, oblika i granica pojedinih retencija i

    akumulacija nužna su dodatna istraživanja sa posebnim naglaskom na zaštitu od bujica i

    poplava te na navodnjavanje, u skladu sa zakonskim propisima i odredit će se u PPUO/G.

    Ishođenje svih potrebnih akata za izgradnju (lokacijska dozvola, građevinska dozvola i dr.) za

    planirane akumulacije/retencije čiji je prostorni položaj, oblik i granica utvrđen ovim planom,

    izdavat će se temeljem ovog Plana.

    Mogući načini korištenja voda utvrđeni su Zakonom o vodama. Prostornim planom

    županije dozvoljava se mogućnost korištenja i u rekreacijske te slične svrhe, kao i za

    navodnjavanje, ako je to spojivo s osnovnim načinima korištenja, te ukoliko se

    dokumentacijom dokaže da to korištenje neće utjecati na osnovno korištenje.

    Dozvoljeno je planirati i druge sustave navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta na

    području županije osim onih prikazanih u grafičkim dijelovima ovog Plana, sukladno

    potrebama i pogodnostima zemljišta za navodnjavanje ukoliko nisu u suprotnosti s ostalim

    odredbama ovog Plana.

    U PPUO/G dozvoljeno je planirati nove vodne površine (npr. jezera, ribnjake) veličine

    do 10ha bez izmjene ovog Plana.“

    Članak 12.

    (1) U članku 16. stavku 1. slineji 3. riječi „članku 45.“ zamjenjuju se riječima

    „poglavlju 3.6.“

  • 4

    (2) U stavku 1. slineji 4. istog članka riječi „članku 22.“ zamjenjuju se riječima

    „poglavlju 3.3.“

    Članak 13.

    Članak 18. mijenja se i glasi: „Postojeće prometne, energetske i vodne građevine, za koje se ovim Planom predviđa izmještanje i/ili nova trasa zadržavaju kategoriju i sva ograničenja utvrđena po posebnim propisima do izvedbe nove trase i/ili građevine. Prekategorizacija infrastrukturnih građevina koja se provodi prema posebnim propisima ne smatra se izmjenom ovog Plana.“

    Članak 14.

    U članku 19. stavku 2. riječi „i obradu otpada“ zamjenjuju se riječima „otpadom“

    Članak 15.

    Podnaslov „3.3.Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina“ zamjenjuje se podnaslovom

    „3.3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih i energentskih sirovina“.

    Članak 16.

    Članak 23. mijenja se i glasi:

    „Postojeća eksploatacijska polja koja imaju odobrenje za izvođenje rudarskih radova -

    rudarsku koncesiju temeljem Studije potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-

    podravske županije, Zagreb 1998.god. (Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije

    br.3/07) i temeljem Studije gospodarenja mineralnim i energetskim sirovinama na području

    Virovitičko-podravske županije iz 2010. godine (Službeni glasnik Virovitičko-podravske

    županije br.1/10) su:

    JLS Naziv

    eksploatacijskog polja

    vrsta mineralnih sirovina Površina (cca u ha)

    Oznaka

    Orahovica Hercegovac*** tehničko-građevni kamen

    28,20

    Ep-1

    Orahovica Oršulica Kosa tehničko-građevni kamen 39,80 Ep-2

    Orahovica Brenzberg-Točak*** tehničko-građevni kamen 43,01 Ep-3

    Orahovica Žervanjska tehničko-građevni kamen 34,20 Ep-4

    Orahovica Hercegovac II** tehničko-građevni kamen 2,75 Ep-5

    Voćin Jovanovica tehničko-građevni kamen 3,16 Ep-6

    Voćin Buk (Hum) tehničko-građevni kamen 14,17 Ep-7

    Virovitica Bilo ciglarska i keramička glina 6,60 Ep-8

    Slatina Sladojevci ciglarska i keramička glina 12,52 Ep-9

    Orahovica Orahovica ciglarska i keramička glina 11,93 Ep-10

    Orahovica Orahovica 1 (Krečnik) ciglarska i keramička glina 10,75 Ep-11

    Lukač Prodorina II građevni pijesak i šljunak 30,00 Ep-12

    Lukač Ribnjak* građevni pijesak i šljunak 3,5 Ep-13

    Lukač Drava* građevni pijesak i šljunak 3,74 Ep-14

    Lukač Katinka* građevni pijesak i šljunak 8,02 Ep-15

    Špišić Bukovica, Virovitica Lješćara građevni pijesak i šljunak 13,31 Ep-16

    Špišić Bukovica Bok građevni pijesak i šljunak 3,42 Ep-17

    Suhopolje Rodin Potok ciglarska glina 4,80 Ep-18

    **Napomena: EP Hercegovac – Hrvatske šume d.o.o. Zagreb*** Napomena: dijelom u

    sanaciji, tako da je površina iskazana u tablici površina cijelog eksploatacijskog polja, a u

    grafičkom dijelu plana je prikazan dio koji još nije u sanaciji

  • 5

    Postojeća eksploatacijska polja iz stavka 1 ovog članka označena su u kartografskom

    prikazu 1. Korištenje i namjena prostora ovog Plana. Moguća je daljnja eksploatacija, osim

    „Ribnjak“ (EP-14), „Drava“ (EP-15) i „Katinka“ (EP-17), na cijeloj površini eksploatacijskog

    polja navedenoj u prethodnom stavku ovog članka uz uvjete propisane zakonskim odredbama

    i odredbama u PPUO/G.

    U postojećim eksploatacijskim poljima „Ribnjak“ (EP-14), „Drava“ (EP-15) i

    „Katinka“ (EP-17) koji se nalaze u obuhvatu Regionalnog parka Mura-Drava, nije dozvoljena

    eksploatacija do donošenja PPPPO Regionalni park Mura-Drava.

    Dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili

    prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša, sukladno

    odredbama iz PPUO/G.“

    Članak 17.

    (1) Članak 23.a. mijenja se i glasi:

    Istražn prostori mineralnih sirovina su:

    JLS Naziv istražnog

    prostora

    vrsta mineralnih sirovina Površina (cca u ha)

    Oznaka

    Suhopolje Cabuna (Žubrica) tehničko-građevni kamen

    i/ili građevni pijesak i šljunak

    31,5 Ex-1

    Slatina Stublovac tehničko-građevni kamen

    i/ili građevni pijesak i šljunak

    5,3 Ex-2

    Špišić Bukovica BOK-1 tehničko-građevni kamen

    i/ili građevni pijesak i šljunak

    4,93 Ex-3

    Prenamjena istražnih prostora iz prethodnog stavka u eksploatacijska polja moguća je bez

    izmjene ovog Plana, ukoliko ispunjavaju odgovarajuće propisane zahtjeve i pod uvjetom da su u

    skladu s posebnim propisima, osnovnim smjernicama iz ovog Plana o zaštiti okoliša i

    krajobraznih vrijednosti prostora, te ako su planirana PPUO/G.

    Prostori za istraživanje mineralnih sirovina označeni su u Kartografskom prikazu 3. Uvjeti

    korištenja i zaštite prostora i 3.1.3. Mineralne i energetske sirovine i obnovljivi izvori energije. Na

    ovim prostorima dozvoljeno je provesti istraživanja u svrhu definiranja novih istražnih prostora

    koja se moraju planirati kroz Izmjene i dopune ovog Plana.“

    Članak 18.

    Članak 24. mijenja se i glasi:

    „Postojeća eksploatacijska polja (bušotine) ugljikovodika (nafte i plina) prikazane su

    kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora ovog Plana i to:

    JLS Naziv

    eksploatacijskog polja

    vrsta energetskih sirovina Površina* (cca u ha)

    Oznaka

    Pitomača Kalinovac ugljikovodik EPU 699,83 Ep-19

    Lukač, Pitomača, Špišić

    Bukovica

    Stari Gradac ugljikovodik EPU 3760,51 Ep-20

    Pitomača Bilogora ugljikovodik EPU 2468,38 Ep-21

    Suhopolje, Virovitica Pepelana ugljikovodik EPU 897,00 Ep-22

    Suhopolje, Voćin Cabuna (Levinovac) ugljikovodik EPU 325,88 Ep-23

    Zdenci Bokšić-Klokočevci ugljikovodik EPU 2058,94 Ep-24

    Zdenci, Crnac Crnac ugljikovodik EPU 2778,14 Ep-25

    Zdenci Beničanci ugljikovodik EPU 20,44 Ep-26

  • 6

    Špišić Bukovica Gakovo ugljikovodik EPU 23,74 Ep-27

    Čađavica Dravica-Zalata ugljikovodik EPU 617,56 Ep-28

    * Površina iskazana u tablici je površina eksploatacijskog polja na području

    Virovitičko-podravske županije

    U postojećim eksploatacijskim poljima dozvoljeno je istraživanje i eksploatacija

    mineralnih sirovina - ugljikovodika sukladno Rješenju o odobrenju eksploatacijskog polja i

    Ugovoru o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju.

    U planiranom eksploatacijskom polju dozvoljeno je istraživanje i eksploatacija

    mineralnih sirovina – ugljikovodika nakon dobivanja svih potrebnih dozvola.

    Istražni prostori , „Drava 02“, „Drava-03“ i „SA-08“ označeni su u Kartografskom

    prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 3.1.3. Mineralne i energetske sirovine i

    obnovljivi izvori energije.

    * aproksimativna površina na području VPŽ – površina samo istražnog prostora bez

    površine odobrenog eksploatacijskog polja

    Istražni prostori ili dijelovi istražnih prostora iz prethodnog stavka ovog članka mogu

    se, bez izmjene ovog Plana, prenamijeniti u eksploatacijska polja ukoliko istražni prostor

    ispunjava odgovarajuće propisane zahtjeve, pod uvjetom da je u skladu s propisima o

    rudarstvu, osnovnim smjernicama iz ovog Plana o zaštiti okoliša i krajobraznih vrijednosti

    prostora, te ako je planirano u PPUO/G.

    Na cijelom području Županije moguće je izvoditi istražne radove i aktivnosti u svrhu

    utvrđivanja mogućnosti eksploatacije ugljikovodika ili geotermalnih voda u energetske svrhe,

    osim na području zaštitnih šuma, osobitog vrijednog obradivog tla te u koridorima

    infrastrukture i to za:

    • plinovod – 30 m obostrano od osi plinovoda

    • naftovod – 30 m obostrano od osi naftovoda

    • ceste: autoceste - 40 m sa svake strane

    brze ceste - 40 m sa svake strane

    državne ceste – 25 m sa svake strane

    županijske ceste – 15 m sa svake strane

    lokalne ceste – 10 m sa svake strane

    • željeznice – 100 m sa svake strane

    • energetski vodovi – visina stupa dalekovoda + 3m, a minimalno 15 m

    • vojni objekti – unutar radijusa r=100-5000 m ovisno o vrste vojnog objekta

    • minski sumnjiva područja (sukladno podacima Hrvatskog centra za razminiranje)

    JLS Naziv

    istražnog prostora

    vrsta energetskih

    sirovina

    Površina* (cca u ha)

    Oznaka

    Pitomača, Špišić Bukovica,

    Lukač, Virovitica

    Drava 02 ugljikovodici 23.397,09

    Ex-4

    Lukač, Virovitica,

    Suhopolje, Gradina, Sopje,

    Voćin, Slatina, Nova

    Bukovica, Mikleuš, Sopje

    Čačinci, Crnac, Zdenci,

    Orahovica

    Drava 03 ugljikovodici 158.330,07 Ex-5

    Voćin, Čačinci, Orahovica Sava 08 ugljikovodici 6.283,52 Ex-6

    Orahovica Sava 09 ugljikovodici 562,14 Ex-7

  • 7

    Nova eksploatacijska polja nafte i plina moraju biti planirana kroz Izmjenu i dopunu

    ovog Plana, izuzev onih unutar istražnog prostora „Dravica“ (Ex-4) i „Drava 02“ (Ex-4).“

    Članak 19.

    Članak 25. mijenja se i glasi:

    1..„Djelatnosti eksploatacije mineralnih (treset, metali, nemetali, kamen) i energetskih

    sirovina te geotermalnih voda od važnosti je za Državu i Županiju.“

    2. „Djelatnosti eksploatacije mineralnih (treset, metali, nemetali, kamen) i

    energetskih sirovina te geotermalnih voda, smještavaju se na područja u kojima se

    utvrdi stupanj potencijalnosti sirovina čija eksploatacija je ekonomski opravdana.“

    Članak 20.

    U stavku 26. iza riječi „rudarstvu“ stavlja se zarez i dodaju riječi „Zakonom o

    istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, te ostalim zakonskim propisima.“

    Članak 21.

    (1) U članku 44. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:“ Šumska infrastruktura

    koristi se za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume.“

    (2) Stavci 2. i 3. postaju stavci 3.i 4.

    Članak 22.

    Članak 47. mijenja se i glasi:

    „Područja na kojima je u PPUO/G moguće utvrditi izdvojena građevinska područja

    izvan naselja gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke i športsko-rekreacijske) prikazane

    su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora. Područja ugostiteljsko-

    turističke i športsko rekreacijske namjene veće od 25 ha i/ili od važnosti za Županiju

    prikazane su približnom površinom i označena simbolima, a manja od 25 ha prikazana su

    simbolima.

    Područja ugostiteljsko-turističke namjene su:

    naziv/JLS

    maksimalna

    površina (ha)

    namjena

    (oznaka)

    maksimalni

    broj kreveta

    (kom)

    izgrađeno/

    neizgrađeno

    1. UT zona „Aršanjski vinogradi“/Pitomača 69,0 T5 60 djelomično

    2. UT zona „Otrovanski breg“/Pitomača 54,0 T5 60 djelomično

    3. UT zona „Goričke“/Pitomača 2,6 T5 10 djelomično

    4. UT zona „Zidine“/Špišić Bukovica 52,0 T2 30 neizgrađeno

    5. Hotel „Mozart“/Špišić Bukovica 3,00 T1 50 izgrađeno

    6. UT zona „Milanovac“/Virovitica 82,00 T1,T2, T3, T5 200 neizgrađeno

    7. UT zona „Jezera“/Virovitica 26,5 T1, T2 300 neizgrađeno

    8. UT zona „Jasenaš“/Virovitica 24,00 T2 40 neizgrađeno

    9. UT zona „Karika“/Gradina 1,4 T2 10 izgrađeno

    10. UT zona „Budakovac“/Gradina 10,00 T5 30 djelomično

    11. UT zona „Zanoš“/Sopje 1,5 T5 20 izgrađeno

    12. UT zona „Sopje“/Sopje 2,0 T5 20 izgrađeno

    13. UT zona „Višnjica“/Sopje 2,1 T1 100 izgrađeno

    14. UT zona „Vaška Ada“/Sopje 1,0 T5 10 neizgrađeno

    15. UT zona „Bobrovac“/Sopje 1,0 T5 10 izgrađeno

    16. UT zona „Slatina 1“/Slatina 2,0 T2, T5 20 neizgrađeno

  • 8

    17. UT zona „Slatina 2“/Slatina 2,0 T2, T5 20 neizgrađeno

    18. UT zona „Javorica“/Slatina 10,6 T1, T2, T3, T5 200 neizgrađeno

    19. UT zona „Marinijanis“/Slatina 17,6 T1, T2, T3 150 neizgrađeno

    20. UT zona „Slatinski Lipovac 1“/Slatina 9,2 T2, T3, T5 20 neizgrađeno

    21. UT zona „Slatinski Lipovac 2“/Slatina 24,0 T2, T3, T5 50 neizgrađeno

    22. UT zona „Ivanbrijeg“/Slatina 23,0 T1, T2, T3, T5 60 neizgrađeno

    23. UT zona „Slanac“/Slatina i Voćin 24,0 T1, T2, T3, T5 100 neizgrađeno

    24. UT zona „Klokočevac“/Voćin 31,0 T1, T2 200 neizgrađeno

    25. UT zona „Dolnji ribnjaci“/Voćin 1,00 T5 10 izgrađeno

    26. UT zona „Noskovci“/Čađavica 2,5 T5 10 izgrađeno

    27. UT zona „Slavonski dvori“/Čađavica 4,2 T5 30 djelomično

    28. UT zona „Donje Bazije“/Čađavica 2,2 T5 10 djelomično

    29. UT zona „Jankovac“/Čačinci 1,8 T1 100 izgrađeno

    30. UT zona „Jarčište“/Orahovica 30,4 T2 200 neizgrađeno

    31. UT zona „Popnjača“/Orahovica 12,8 T2 100 neizgrađeno

    32. UT zona „Nova Jošava“/Orahovica 35,0 T2 150 djelomično

    33. UT zona „Šumeđe 1“/Orahovica 20,0 T2 100 djelomično

    34. UT zona „Šumeđe 2“/Orahovica 20,6 T2 100 djelomično

    35. UT zona „Kapetanuša“/Orahovica 8,6 T2 100 neizgrađeno

    36. UT zona „Jezero Hercegovac-Ružica

    grad“/Orahovica

    33,00 T1, T2, T3 300 djelomično

    37. UT zona „Drokanovo brdo“/Suhopolje 10,00 T2 20 neizgrađeno

    38. UT zona „Ružino Vrelo“/Pitomača 3,00 T2, T5 50

    djelomično

    39. UT zona „Sveti Juraj“/Virovitica 4,00 T2 50 neizgrađeno

    40. UT zona „Korija“/Virovitica 1,70 T1 50 neizgrađeno

    41. UT zona „Prodorina“/Virovitica 31,80 T2 100 neizgrađeno

    U zonama koje imaju oznaku „T“ mogu se organizirati Zakonom utvrđeni sadržaji

    ugostiteljsko-turističke namjene odnosno: T1-hotel, T2-turističko naselje, T3-autokamp i

    kamp, T5 ostala ugostiteljsko turistička područja vezana uz seoski turizam i/ili gospodarsku

    djelatnost vinarstva, podrumarstva, voćarstva, ribarstva i sl.

    U zonama u kojima je omogućeno više načina korištenja (T1, T2, T3 i/ili T5)

    primjenjuju se oni kriteriji koji se odnose na način/načine korištenja određene planovima užeg

    područja.

    Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora označeni su i pojedinačni

    objekti od važnosti za Županiju (T4) kao turistički punktovi, odnosno izdvojene lokacije koje

    predstavljaju specifični oblik turističke ponude, a koji trebaju biti izuzetak u prostoru na

    lokacijama posebne vrijednosti i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje.

    Za zone koje imaju oznaku T4 i T5 odnose se na pružanje ugostiteljsko-turističke

    usluge uz neku drugu djelatnost, ne planiraju se izdvojena građevinska područja, već se radi o

    zahvatima u prostoru koji se po svojoj namjeni grade izvan građevinskog područja naselja.

    UT „Trešnjevica“/Voćin (maksimalna površina 0,5 ha) i UT „Petrov vrh“/Orahovica

    (maksimalna površina 0,5 ha) sa oznakama T4 određuju se kao turistički punktovi bez smještajnih

    kapaciteta.

    Izuzetak su već formirana građevinska područja koja su prikazana u slijedećoj tablici:

  • 9

    naziv/JLS

    maksimalna

    površina (ha)

    namjena

    (oznaka)

    maksimalni

    broj kreveta

    (kom

    izgrađeno/

    neizgrađeno

    1. UT „Lovački dom“/Pitomača 0,3 T4 / izgrađeno

    2.. UT „Kinkovo“/Špišić Bukovica 0,5 T4 20 izgrađeno

    3.. UT „LD Jastreb“/Lukač 1,1 T4 15 izgrađeno

    4. UT „Turski grad“/Slatina 2,4 T4 10 izgrađeno

    5. UT „Djedovica“/Voćin 1,6 T4 15 izgrađeno

    6. UT „Lovački dom“/Slatina 0,14 T4 20 izgrađeno

    Područja športsko-rekreacijske namjene su:

    naziv/JLS

    maksimalna

    površina (ha)

    namjena

    (oznaka)

    maksimalni

    broj

    kreveta

    (kom

    1. ŠR zona „Razlev“/Pitomača 4,5 R2 /

    2. ŠR zona „Križnica“/Pitomača 23,0 R5 100

    3. ŠR zona „Širine“/Pitomača 10,00 R5 /

    4. ŠR zona „Lendava“/Špišić Bukovica 15,00 R5 /

    5. ŠR zona „Golf“/Virovitica 30,7 R1 /

    6. ŠR zona „Jezera“/Virovitica* 470,00 R2,R3, R5 100

    7. ŠR zona „Rezovačke Krčevine“/Virovitica 9,3 R5 /

    8. ŠR zona „Rezovac“/Virovitica 12,8 R5 /

    9. ŠR zona „Požari“/Virovitica 3,1 R5 /

    10. ŠR zona „Budakovac“/Gradina 10,00 R5 30

    11. ŠR zona „Rušani“/Gradina 2,6 R5 /

    12. ŠR zona „Novi Gradac“/Gradina 7,4 R5 /

    13. ŠR zona „Detkovac“/Gradina 2,3 R5 /

    14.

    ŠR zona „Sopje“/Sopje 24,0 R5 /

    15.

    ŠR zona „Vaška “/Sopje 3,4 R5 /

    16.

    ŠR zona „Novaki“/Sopje 2,1 R5 /

    17.

    ŠR zona „Sopjanska Greda“/Sopje 3,5 R5 /

    18.

    ŠR zona „Josipovo 1“/Sopje 2,4 R5 /

    19.

    ŠR zona „Josipovo 2“/Sopje 4,2 R5 /

    20.

    ŠR zona „Nova Šarovka“/Sopje 2,5 R5 /

    21.. ŠR zona „Grabić“/Sopje 2,1 R5 /

    22.

    ŠR zona „Višnjica“/Sopje 120,0 R1, R2 /

    23.

    ŠR zona „Drava“/Sopje 25,0 R5 /

    24.

    ŠR zona „Gornji Miholjac“/Slatina 7,7 R5 /

    25.

    ŠR zona „Bakić“/Slatina 6,2 R5 /

    ŠR zona „Kozice 1“/Slatina 2,2 R5 /

  • 10

    26.

    27.

    ŠR zona „Kozice 2“/Slatina 2,0 R5 /

    28.

    ŠR zona „Sport 1“/Slatina 5,0 R5 /

    29.

    ŠR zona „Sport 2“/Slatina 9,2 R5 /

    30.

    ŠR zona „Golenić“/Slatina 34,0 R1 /

    31.

    ŠR zona „Javorica“/Slatina* 39,0 R2, R3 100

    32.

    ŠR zona „Slatinski Lipovac“/Slatina 24,0 R5 /

    33.

    ŠR zona „Slanac“/Slatina 23,0 R5 /

    34.

    ŠR zona „Klokočevac“/Voćin 33,0 R5 50

    35.

    ŠR zona „Vranješevci 1“/Čađavica 3,6 R5 /

    36.

    ŠR zona „Vranješevci 2“/Čađavica 0,8 R5 /

    37.

    ŠR zona „Starin“/Čađavica 2,7 R5 /

    38.

    ŠR zona „Noskovačka Dubrava“/Čađavica 2,8 R5 /

    39.

    ŠR zona „Čađavica“/Čađavica 2,2 R5 /

    40.

    ŠR zona „Jankovac“/Čačinci 16,0 R3 /

    41.

    ŠR zona „Zokov Gaj“/Zdenci 2,0 R5 /

    42.

    ŠR zona „Dolci“/Orahovica 0,8 R5 /

    43.

    ŠR zona „Jezero Hercegovac“/Orahovica 36,3 R3, R5 50

    44.

    ŠR zona „Zdenčina“/Orahovica 64,5 R5 /

    45.

    ŠR zona „Planina“/Orahovica 5,0 R5 /

    46.

    ŠR zona „Zrinj Lukački“/Lukač 32,2 R5 /

    47.

    ŠR zona „Miljevci“/Nova Bukovica 2,2 R5 /

    Napomena: u površinu ŠR zone uključena i vodena površina

    U zonama koje imaju oznaku „R“ mogu se organizirati sadržaji športsko-rekreacijske

    namjene odnosno: R1-golf igralište, R2-jahači centar, R3-centar za zimske športove, R5-

    športski centar.

    U zonama u kojima je omogućeno više načina korištenja (R1, R2, R3 i/ili R5)

    primjenjuju se oni kriteriji koji se odnose na način/načine korištenja određene planovima užeg

    područja.

  • 11

    U PPUO/G potrebno je detaljno utvrditi prostore za razvoj navedenih lokaliteta od

    županijskog značaja te lokaliteta od važnosti za područje jedne ili više općina/gradova.

    Razine dopustivosti izgradnje, odnosno zabrane na određenim područjima određene su

    člankom 14.“

    Članak 23.

    U članku 50. iza riječi „naselja“ dodaju se riječi „u ŠR zonama“

    Članak 24

    Članak 54. mijenja se i glasi:

    „Izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je

    izgrađeno.“

    Članak 25.

    Članak 55. mijenja se i glasi:

    „Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom

    planirano za daljnji razvoj.

    Neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja

    određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.“

    Članak 26.

    Članak 58. mijenja se i glasi:

    „Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja može se planirati kao područje

    određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja

    planirana za sve namjene, osim za stambenu.

    Prilikom određivanja optimalne lokacije, veličine i oblika građevinskih područja treba

    utvrditi:

    - topografske i reljefno-klimatske činitelje

    - eventualne posebne uvjete korištenja, posebna ograničenja u korištenju i posebne

    mjere uređenja i zaštite

    - gospodarske pokazatelje

    - stanje postojećeg građevinskog fonda

    - izgrađenost postojećeg građevinskog područja

    - pokrivenost infrastrukturom

    - eventualnu obvezu izrade prostornih planova užeg područja, načine usmjeravanja

    izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju“

    Članak 27.

    Članak 70. mijenja se i glasi:

    „Cestovni prometni pravci od važnosti za Državu su:

    DC 2. GP Dubrava Križovljanska-Varaždin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – GP

    Ilok

    DC 5 GP Terezino Polje – Virovitica – Veliki Zdenci – Daruvar – Okučani – GP Stara

    Gradiška

    DC 34 Slatina (D2) – Donji Miholjac – Josipovac (D2)

    DC 69 Slatina (D2) – Ćeralije – Voćin – Zvečevo – Kamensko (D38)

    DC 314 D2 – Orahovica

  • 12

    DC 538 Virovitica (D5) – Lipovac – Suhopolje (D2)

    Planirane:

    - DC 12 …Čvorište Vrbovec 2 (D10) – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje

    - Podravska brza cesta granica R. Slovenije-Varaždin-Virovitica-Osijek-Ilok

    - brza cesta Granica R. Mađarske-Virovitica-Okučani-granica BiH

    Cestovni prometni pravci od važnosti za Županiju su svi postojeći pravci županijskih

    cesta.

    Cestovni prometni pravci od važnosti za Državu i Županiju su i sve planirane brze

    ceste označene u kartografskim prikazima ovog Plana.

    Trasa planirane brze ceste DC 12: Čvorište Vrbovec 2 (D10) – Bjelovar-Virovitica-GP

    Terezino Polje ucrtana je u kartografskim prikazima ovog plana. Dozvoljene su manje

    korekcije trase i promjena dispozicije čvorišta, ukoliko se prilikom izrade idejnog rješena

    utvrde bolja tehničko-sigurnosna rješenja. Ishođenje svih potrebnih akata za izgradnju

    (lokacijska dozvola, građevinska dozvola i dr.) izdavati će se temeljem ovog Plana uz mjere

    propisane Studijom utjecaja na okoliš, odnosno sukladno posebnim uvjetima zaštite prirode i

    okoliša.

    Za planirane priključke na državne ceste ili rekonstrukciju postojećih priključaka

    potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju u skladu s Pravilnikom o uvjetima za

    projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu te ishoditi suglasnost Hrvatskih

    cesta d.o.o. u skladu sa Zakonom o cestama.

    U cilju zaštite državnih cesta potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste u skladu sa

    Zakonom o cestama.“

    Članak 28.

    Članak 71. mijenja se i glasi:

    „(1)Za planirane brze ceste definirani su poželjni koridori i načelna dispozicija raskrižja.

    (2)Do izrade detaljne dokumentacije, u PPUO/G potrebno je osigurati prostorne rezervate za

    prolaz planiranih brzih državnih cestovnih prometnih pravaca prema trasama utvrđenim ovim

    Planom, a u širini ucrtanoj u grafičkim dijelovima plana,odnosno određenoj za zaštitni pojas

    javne ceste, propisanoj Zakonom o javnim cestama.

    (3)Na dijelu izgrađene dionice Podravske brze ceste Virovitica-Suhopolje i na dijelu državne

    ceste DC12 čvorište Vrbovec 2 (DC10)-Bjelovar- Virovitica-G.P. Terezino Polje od čvora

    Virovitica jug do čvora Virovitica sjever treba osigurati koridor za brzu cestu u širini od 150

    m.

    (4) Za dijelove planiranih cesta za koje postoji lokacijska dozvola, dozvoljeno je u PPUG/O

    smanjiti koridor na minimalno potrebnu širinu

    (5)Uz koridore javnih kategoriziranih cesta, unutar, kao i izvan građevinskih područja,

    moguće je graditi sadržaje za pružanje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje,

    ugostiteljsko-opskrbni objekti i moteli).“

    Članak 29. U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:

    „Postojeće državne, županijske i lokalne ceste razvrstane su u PPŽ na temelju Zakona

    o javnim cestama, Odluke o razvrstavanju javnih cesta, Strategije i Programa prostornog

    uređenja R.H. te Strategije prometnog razvoja RH.“

    Članak 30.

    (1) U članku 79. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

  • 13

    „Zaštitni pružni pojas je pojas koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge,

    odnosno kolosjeka širine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjeg kolosjeka, kao i

    pripadajući zračni prostor.“

    (2) Stavak 3. postaje stavak 4.

    Članak 31.

    Članak 80. mjenja se i glasi:

    „Na zemljištu željeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim željezničkih

    građevina i prolaza ispod, iznad i u razini s prugom prometnih i drugih infrastrukturnih

    sustava. Za izgradnju građevina, postrojenja, uređaja i svih vrsta vodova potrebno je zatražiti

    uvjete gradnje od nadležnog tijela HŽ u skladu s Pravilnikom o općim uvjetima građenja u

    zaštitnom pružnom pojasu.

    Način rješavanja pojedinih željezničko-cestovnih prijelaza određuje se sukladno

    zakonskoj regulativi kojom se uređuje željeznička infrastruktura. Dozvoljena je denivelacija,

    ukidanje i svođenje i drugih prijelaza ukoliko se kroz projektno-tehničku dokumentaciju

    pokaže da za to postoje prostorne mogućnosti i ekonomska opravdanost.“

    Članak 32.

    U članku 81. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

    „U PPUO/G dozvoljeno je planirati nova uzletišta.“

    Članak 33. U članku 84. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

    „Uz obale Drave moguć je privez plutajućih tijela (kućica na vodi, pontona i drugih

    objekata na unutarnjim vodama).“

    Članak 34.

    Članak 86. mijenja se i glasi:

    „Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke

    komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih

    komunikacijskih usluga.

    Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu

    postavljanja, dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na

    postojećim građevinama (antenski prihvat), i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i

    povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima.

    Za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrđena su

    područja za smještaj samostojećeg antenskog stupa u radijusu od 1000 - 2000 m. Područja su

    omeđena kružnim prstenom, a granicom područja smatra se os nacrtanog kružnog prstena.

    Unutar tih područja prostor se korisni sukladno njegovoj namjeni.

    Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i

    izvan građevinskih područja.

    Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja

    potrebno je postavljati ih podzemno i koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi

    objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog

  • 14

    zauzimanja novih površina. Iznimno kada je to moguće, a samo radi bitnog skraćivanja trase,

    koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o

    pravu vlasništva.

    Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste

    graditi podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, odnosno u javnim

    površinama, što je potrebno detaljnije razraditi kroz PPUO/G i drugim prostornim planovima

    užih područja. Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih

    usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova dozvoljeno je planirati dogradnju, odnosno

    rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija,

    odnosno potreba novih operatera, uzimajući u obzir pravo zajedničkog korištenja od strane svih

    operatora.

    Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga

    putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih

    stanica i njihovih antenskih sustava na antenskih prihvatima na izgrađenim građevinama i

    rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima.

    Osnove razmještaja elektroničkog komunikacijskog sustava označene su u

    kartografskom prikazu 2. “Infrastrukturni sustavi” i to:

    - postojeći antenski stupovi označeni su simbolom na lokaciji prema stvarnim

    koordinatama

    - područje za smještaj antenskog stupa označeno je radijusom od 1000 do 2000 m. Unutar područja za smještaj samostojećeg antenskog stupa uvjetuje se gradnja samostojećeg

    antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je

    potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

    Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima

    takve karakteristike da može primiti se zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se

    izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano

    područje signalom.

    Ukoliko je unutar područja za smještaj antenskog stupa već izgrađen samostojeći

    antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog stupa

    za ostale operatore/operatora.

    Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa

    državnih cesta kao ni unutar koridora planiranih državnih cesta te autocesta.

    Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova na udaljenosti manjoj od

    osi najbližeg željezničkog kolosijeka do njihove visine povećane za 3m. U slučaju da je pruga

    u usjeku ili zasjeku, ta udaljenost se odnosi na rub usjeka ili zasjeka.

    Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane

    opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba

    s javnim ovlastima, odnosno tijela i/ili osoba po posebnim propisima.

    U postupku izdavanja lokacijske dozvole moraju se pribaviti posebni uvjeti svih pravnih

    osoba s javnim ovlastima, odnosno tijela i/ili osoba po posebnim propisima koje imaju udjela

    u području za smještaj samostojećeg antenskog stupa, te Ministarstva obrane RH.

    Ukoliko je u PPUO/G utvrđena GMS tehnologija javnih pokretnih telekomunikacija ona

    podrazumijeva i sve ostale sustave slijedećih generacija odnosno novih tehnologija.

    Prilikom izrade PPUO/G odnosno prve sljedeće Izmjene i dopune PPUO/G u istima je

    potrebno utvrditi područja za smještaj samostojećeg antenskog stupa sukladno ovom Planu.

    Do samostojećeg antenskog stupa neophodno je osigurati kolni pristup s javne prometne

    površine.

  • 15

    Nakon prestanka korištenja stupova i antenskih prihvata potrebno je da operateri u svome

    trošku uklone sve objekte koji su služili u funkciji bazne stanice (objekti, konstrukcije, ograde) i da

    dovedu prostor u prvobitno stanje, a ukoliko ne vrate u prvobitno stanje prostor će se vratiti u

    prvobitno stanje po trećem licu na račun operatera.“

    Članak 35.

    Članak 87. mijenja se i glasi:

    „Osnove razmještaja energetskog označene su u kartografskom prikazu 2.

    "Infrastrukturni sustavi".

    Elektroenergetske građevine od važnosti za Državu na području Županije su:

    - Dalekovod 110 kV, TS Virovitica – TS Barcs,

    - Dalekovod 2x400(220) kV, dionica Koprivnica - Krndija

    - Dalekovod 2x110 kV, TS Virje – TS Virovitica“

    Članak 36.

    Članak 88. mijenja se i glasi:

    „Elektroenergetske građevine od važnosti za Županije su:

    - TS 110/35/10 kV, Virovitica i Slatina

    - TS 35/10 kV, Kladare, Špišić Bukovica, Virovitica (4x), Suhopolje, Slatina, Voćin,

    Čačinci i Orahovica

    - TS 35/10(20) kV, Rušani, Čađavica i Mikleuš s priključnim vodovima,

    - Kabelski i nadzemni kablovi u gradu Virovitica (postojeći)

    - Dalekovod 35 kV Virje–Kladare–Špišić Bukovica–Virovitica (postojeći)

    - Dalekovod 35 kV Virovitica–Suhopolje (postojeći),

    -

    - Dalekovod 35kV Virovitica- Rušani (postojeći)- Suhopolje

    - Dalekovod 35 kV Slatina-Čađavica-Donji Miholjac

    - Dalekovod 35 kV Slatina II-Vaška-crpna stanica (postojeći)

    - Dalekovod 110 kV Virovitica- Slatina-Našice (postojeći)

    - Dalekovod 110 kV Virovitica-Daruvar (postojeći)“

    Članak 37.

    Članak 89. mijenja se i glasi:

    „Od planiranih građevina za prijenos električne energije predviđeni su, osim koridora

    postojećih dalekovoda i trafostanica, i koridori za planirane dalekovode:

    - DV 400 kV koridor planiranog DV 2x400(220) Žerjavinec-Ernestinovo (dionica:

    Koprivnica-Krndija)

    - DV 110 kV TS Virovitica - TS Barcs,

    - DV 2x110 kV TS Slatina- TS Donji Miholjac

    -

    - Priključni DV 2x110 kV TS Virovitica2-DV TS Virje-TS Virovitica

    - DV 2x110 kV TS Virje-TS Virovitica,

    - DV 35 kV TS Rušani- TS Suhopolje

    - DV 35 kV TS Slatina-TS Čađavica-TS Donji Miholjac

    - DV 35 kV (Novi Gradac-Detkovac) - crpna stanica

    Od planiranih transformatorskih postrojenja treba osigurati prostor za:

    - novu ZS 110/10(20) kV Vereš

    - DV 35 kV: TS 110/35/10 kV Virovitica-TS 35/10 Rušani;

  • 16

    - TS 35/10 Rušani-TS 35/10 kV Suhopolje;

    - TS 110/35/10 kV Slatina-TS 35/10 kV Čađavica;

    - TS 35/10 Čađavica-TS 110/35/10 kV Slatina

    - TS 35/10 kV kod Rušana, Čađavice i Mikleuša

    - TS 35/10 kV kod Vaške

    - TS 35/10 kV kod Novog Gradeca.“

    Članak 38.

    (1) U članku 90. stavku 10. riječ „preporučava“ zamjenjuje se riječju „preporuča“.

    (2) Iza stavka 22. dodaju se stavci 23., 24. i 25.koji glase:

    „Povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora energije i kogeneracije ili

    drugih korisnika mreže na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od:

    • pripadajuće trafostanice/rasklopišta smještene u granicama obuhvata planiranog

    proizvodnog objekta iz obnovljivog izvora ili drugog korisnika mreže,

    • priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod/kabel ili na

    postojeću ili planiranu trafostanicu u javnoj elektroenergetskoj mreži.

    Ako PPUO/G nije drugačije uređeno priključak se može smatrati sastavnim dijelom

    zahvata izgradnje elektrane iz reda obnovljivih izvora energije i kogeneracije ili dijelom

    građevine korisnika mreže.

    Točno definiranje trase i tehničkih obilježja priključnog dalekovoda/kabela i

    rasklopištatrafostanice u sklopu objekta proizvođača iz obnovljivog izvora energije i

    kogeneracije ili objekata drugih korisnika mreže biti će ostvarivo samo u postupku

    ishođenja lokacijske dozvole, po dobivenim pozitivnim uvjetima od strane ovlaštene

    elektroprivredne tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava),

    a na osnovi nadležnosti mjesta priključenja (DV i TS visokog ili srednjeg napona).

    Priključak obnovljivog izvora energije i kogeneracije ili priključak drugih korisnika na

    elektroenergetsku mrežu koja je u nadležnosti operatora prijenosnog sustava definira se kao

    dio zahvata (faza/etapa) u okviru složene građevine - elektrane ili složene građevine

    drugih korisnika elektroenergetske mreže.“

    Članak 39.

    U članku 91. iza stavka 1. dodaju se stavci 2.i.3. koji glase:

    „Ukoliko postoje tehničke, imovinsko-pravne, vlasničke i ekonomsko-financijske

    pretpostavke izvedivosti, postojeći dalekovodi i trase planiranih dalekovoda napona 10 kV,

    20 kV, 35 kV i 110 kV, mogu se, u njihovim postojećim trasama i pripadnim koridorima,

    rekonstrukcijom preoblikovati u dalekovode ili kabele više naponske razine i povećane

    prijenosne moći, a da se pri tome njihove trase, na pojedinim dijelovima ovisno o

    zatečenoj razvijenosti i stanju prostora mogu kroz postupak pribavljanja prethodnog

    mišljenja/rješenja o potrebi ili izostanku potrebe ishođenja lokacijske dozvole prilagoditi

    novom stanju prostora i rekonstruirati/izgraditi sukladno tehničkim propisima koji

    reguliraju način i uvjete izgradnje elektroenergetski h građevina.

    Moguća su i dozvoljena manja odstupanja trase planiranog dalekovoda i

    rezerviranih lokacija transformatorskih stanica od onih utvrđenih ovim Planom. Točan

    smještaj u prostoru odredit će se lokacijskom dozvolom, idejnim projektom, preciznim

    geodetskim podlogama, pri čemu može biti i uvjetovan tehnologijom građenja

    elektroenergetskih objekata, tehnološkim inovacijama i dostignućima koji su na snazi u

    trenutku započinjanja gradnje, te se u tom smislu neće smatrati izmjenama ili

    prekoračenjem odredbi ovog Plana.“

  • 17

    Članak 40.

    Članak 93. mijenja se i glasi:

    „Zaštitni koridori za postojeće dalekovode su:

    • dalekovod 2x400 kV - zaštitni koridor 80 metara (40+40 od osi DV-a), • dalekovod 2x110 kV - zaštitni koridor 50 metara (25+25 od osi DV-a),

    • dalekovod 110 kV - zaštitni koridor 40 metara (20+20 od osi DV-a).

    Zaštitni koridori za planirane dalekovode su:

    • dalekovod 2x400 kV - zaštitni koridor 100 metara (50+50 od osi DV-a),

    • dalekovod 2x110 kV - zaštitni koridor 60 metara (30+30 od osi DV-a),

    • dalekovod 110 kV - zaštitni koridor 50 metara (25+25 od osi DV-a).

    Tijelo koje vodi upravni postupak izdavanja dozvola za zahvat u prostoru

    (provođenje dokumenata prostornog uređenja) i dozvola za gradnju građevina u zaštitnom

    koridoru dalekovoda i / ili prostoru u okruženju transformatorske stanice dužno je zatražiti

    posebne uvjete gradnje od nadležne elektroprivredne tvrtke (operator prijenosnog sustava

    ili operator distribucijskog sustava) u čijoj se nadležnosti nalazi postojeći ili planirani

    dalekovod/kabel ili transformatorska stanica.

    Za izgradnju transformatorskih stanica i rasklopnih postrojenja određuju se slijedeće

    minimalne površine:

    • postrojenje 110/x kV otvorene (AIS) izvedbe: cca 100x100 m,

    • postrojenje 110/x kV zatvorene (GIS) izvedbe: cca 60x60 m.

    Konačna veličina transformatorskih stanica prilagodit će se opsegu izgradnje

    postrojenja (broju i rasporedu energetskih polja i opreme na otvorenom i u pogonskim

    zgradama), tehnološkim zahtjevima i zatečenim uvjetima u prostoru u okruženju kao i

    zahtjevima ostalih sudionika u prostoru što će se utvrđivati kroz postupak izdavanja

    lokacijske dozvole ili prikupljanja posebnih uvjeta u svrhu izrade glavnog projekta.

    Prostor unutar koridora rezerviran je isključivo za potrebe izgradnje, redovnog

    pogona i održavanja dalekovoda. U koridoru posebnog režima dalekovoda odnosno u

    prostoru kojeg zauzimaju koridori dalekovoda ne mogu se graditi nadzemni objekti dok

    se uvjeti korištenja prostora ispod dalekovoda moraju također regulirati primjenom

    pozitivno važećih tehničkih ili drugih provedbenih propisa. Gradnja nadzemnih objekata

    može se odvijati u rubnom području koridora ili kada se isti presijeca razizemnim ili

    podzemnim infrastrukturnim objektima (prometnice, plinovodi, vodovodi,

    telekomunikacije, odvodnja) samo temeljem pribavljenih posebnih uvjeta građenja

    kojima se određuje udaljenost pasivnih (konstruktivnih) i aktivnih dijelova (pod

    naponom) dalekovoda i građevina koji se namjeravaju graditi u njegovoj okolini. Isto

    postupanje potrebno je provesti i za prostore koji se nalaze u okruženju transformatorskih

    stanica.

    Posebni uvjeti građenja u dijelu koji se odnosi na primjenu tehničkih propisa iz

    područja elektroenergetike moraju se zatražiti od elektroprivrednog javno pravnog tijela

    nadležnog za izgradnju, pogon i održavanje visokonaponskih dalekovoda i transformatorskih

    stanica.“

    Članak 41.

    Podnaslov 6.3 „Plinoopskrba“ zamjenjuje se podnaslovom „6.3.Plinoopskrba,

    naftovodi i kondezatovodi“

  • 18

    Članak 42.

    (1) U članku 96. stavak 2. briše se.

    (2) Stavak 3. postaje stavak 2.

    Članak 43.

    Članak 97. mijenja se i glasi:

    „Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60 m (30 m lijevo i desno od osi

    cjevovoda).

    Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakva izgradnja bez suglasnosti vlasnika

    cjevovoda.

    Za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju u blizini magistralnog cjevovoda

    potrebno je zatražiti posebne uvjete od upravitelja cjevovoda.

    Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od

    drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje:

    - 5 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta

    - 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta

    - 20 m od ruba cestovnog pojasa autoputa i željeznica

    - 10 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala

    Koridor magistralnog plinovoda za međunarodni transport plina određen je na

    kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže i kartogramu 4.3. Energetski sustavi

    ovog Plana, u širini od 1000m obostrano od osi predložene trase, kao istražni koridor unutar

    kojeg će se odrediti točan položaj trase magistralnog plinovoda.

    Konačna trasa magistralnih plinovoda i njihovih nadzemnih objekata odredit će se

    prilikom projektiranja uzimajući u obzir postojeću infrastrukturu. Nakon precizne geodetske i

    geološke izmjere potrebno je primijeniti tehnološke inovacije i uzeti u obzir utjecaj zahvata na

    okoliš, krajobrazne i kulturne vrijednosti. Nakon utvrđivanja točnog položaja trase

    magistralnog plinovoda za međunarodni transport plina određuje se zaštitni koridor iz stavka

    1. ovog članka.

    Ishođenje svih potrebnih akata za izgradnju magistralnog plinovoda za međunarodni

    transport plina (lokacijska dozvola, građevinska dozvola i dr.) izdavati će se temeljem ovog

    Plana.

    Prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe Pravilnika o tehničkim

    uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim

    naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.

    Kod projektiranja trasa plinovoda unutar koridora, potrebno je izbjegavati šumske

    enklave te specifične uzorke kulturnog krajobraza.

    Linijske objekte plinoopskrbe postavljati na način da prenamjena i parcelizacija P1 i

    P2 zemljišta bude u što manjem obujmu.“

    Članak 44.

    Članak 98. mijenja se i glasi:

    „Zaštitni sigurnosni prostor oko pojedinih rudarskih objekata i postrojenja unutar

    eksploatacijskih polja ugljikovodika, spojnih plinovoda između plinskih stanica,

    priključnih plinovoda od bušotina do plinskih stanica, otpremnih kondenzatovoda i

    otpremnih tehnoloških plinovoda između plinskih stanica određen je Zakonom o

    osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima, Zakonom o rudarstvu,

    Pravilnikom o tehničkim normativima pri istraživanju i eksploataciji nafte, zemnih plinova i

    slojnih voda i Pravilnikom o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i

  • 19

    plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i

    plinovodima za međunarodni transport.

    U sigurnosnom pojasu od 100 m lijevo i desno od cjevovoda iz stavka 1. ovog članka

    potrebno je zatražiti uvjete prilikom bilo kakvih zahvata u tom prostoru. Posebnim uvjetima

    određuju se zaštitni pojasevi oko instalacija vezanih uz EPU kod gradnje stabilnih objekata

    koji nisu u funkciji navedenih instalacija, a u cilju sigurnosti ljudi i objekata u kojima žive i/ili

    borave ljudi.

    Zaštitni pojasevi ovise o promjeru i radnom tlaku cjevovoda, a najčešće iznose 30 m

    lijevo i desno od osi cjevovoda (plinovod, naftovod, produktovod i slično). Unutar zaštitnog

    pojasa zabranjeno je graditi stabilne objekte namijenjene stalnom i/ili privremenom boravku

    ljudi, odnosno građevine koje nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina.

    Uz primjenu posebnih mjera zaštite, zaštitni pojas za cjevovode može biti:

    - za promjer cjevovoda do 125 mm - 10 m;

    - za promjer cjevovoda od 125 mm do 300 mm - 15 m;

    - za promjer cjevovoda od 300 mm do 500 mm - 20 m

    - za promjer cjevovoda veći od 500 mm - 30m

    Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30 m u polumjeru oko osi

    bušotine. Kod trajno napuštenih bušotina (likvidirane - kanal bušotine se nalazi 1,5 - 2,0

    metra pod zemljom), sigurnosna - zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi građevine za

    boravak i rad ljudi iznosi 3,0 metra u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.

    U zelenom pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi

    biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište

    dublje od 0,5 m.

    Kod paralelnog vođenja infrastrukturnih instalacija (kanalizacija, vodovod, plinovod,

    električni kablovi, telefonski kablovi i ostalo) s instalacijama iz st. 1 ovog članka minimalna

    međusobna udaljenost mora biti 5 m, računajući od vanjskog ruba infrastrukturnih

    instalacija do vanjskog ruba instalacija iz st. 1 ovog članka.

    Na mjestima križanja infrastrukturnih instalacija s instalacijama iz st. 1 ovog članka

    iste obavezno treba postaviti ispod instalacija iz st. 1 ovog članka. Vertikalna udaljenost mora

    biti najmanje 0,5 m, računajući od donje kote cjevovoda iz st. 1 ovog članka do gornje kote

    cjevovoda ili kabela koji se polaže. Kut križanja mora biti između 90° i 60°. Iznad mjesta

    križanja obavezno se postavlja pocinčana rešetka, kao oznaka da ispod postojećeg cjevovoda

    prolazi najmanje još jedan cjevovod ili kabel.

    Na mjestima križanja i paralelnog hoda prometnica, željezničke pruge, vodotoka,

    kanalske mreže i ostalog, s instalacijama iz st. 1 ovog članka međusobna udaljenost

    definirana je posebnim propisima i sastavni je dio posebnih uvjeta.“

    Članak 45.

    Članak 108. mijenja se i glasi:

  • 20

    „Za zaštitu od štetnog djelovanja voda dozvoljeni su regulacijski zahvati i korekcije

    korita te izgradnja vodnih građevina pod uvjetima definiranim ovim Planom i posebnim

    uvjetima.

    Građevine iz stavka 1. ovog članka su višenamjenskog značaja i položajno su

    prikazane na karti br. 2 «Infrastrukturni sustavi» i kartogramima.

    Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja

    Regionalnog parka Mura-Drava.

    Dozvoljena je izgradnja/rekonstrukcija nasipa uz vodotoke i kanale kao i ostalih

    vodnih građevina od važnosti za državu i županiju (crpne stanice, ustave, slapišta, prelaganje

    trase vodotoka i kanala, građevine za zaštitu od erozija i bujica, regulacijske i zaštitne

    građevine, vodne građevine za melioraciju i druge građevine pripadajuće ovim građevinama)

    koje nisu prikazane na kartografskim prikazima ovog plana.

    U daljnjim fazama razrade projekata hidrotehničkih građevina osigurati nenarušavanje

    hidromorfoloških elementa vodnog tijela, u skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda i

    Zakonom o vodama, što je potrebno potvrditi odgovarajućim analizama.“

    Članak 46.

    Članak 112. mijenja se i glasi:

    „Na kartografskom prikazu ucrtan je planirani položaj akumulacija, retencija i brdskih

    akumulacija. Točan položaj planiranih retencija/akumulacija (manja odstupanja) moguće je

    utvrditi u PPUG/O nakon izrade tehničke dokumentacije bez izmjene ovog Plana.

    Za sve vodnogospodarske građevine i zahvate u PPUO/G treba propisati mjere zaštite

    prirodnih i krajobraznih obilježja.

    Akumulacije/retencije Šumećica, Ninkovača, Vojlovica, Lipovača 2, Radetina, Pištanac i

    Kovačica planirati na najmanjoj funkcionalnoj razini uz omogućavanje kontinuiranog

    protoka koji će zadovoljiti specifične ekološke potrebe ugroženih divljih vrsta.

    Prilikom planiranja izgradnje akumulacije/retencije Marin potok razmotriti rješenje izgradnje

    retencije izvan glavnog toka ukoliko je isto tehnički prihvatljivo s obzirom na konfiguraciju

    terena uz očuvanje ekološki prihvatljivog protoka.

    Jezero Bajer planirati na postojećim vodenim površinama uz održavanje ekološki

    prihvatljivog protoka u vodotoku Ođenica.

    Ukoliko se akumulacija/retencija planira na šumskom području, potrebno je u najvećoj

    mogućoj mjeri izmjestiti je izvan šumskog područja ili joj smanjiti površinu na minimalnu

    funkcionalnu razinu.“

    Članak 47.

    U članku 113. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

    „Lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na kartografskom prikazu ovog Plana

    ucrtane su orijentacijski. Za planirane sustave odvodnje za koje nije napravljena

    višekriterijalna analiza, konačni obuhvat sustava odvodnje i odabir prijemnika pročišćenih

    otpadnih voda odredit će se u PPUO/G na osnovi analize isplativosti izgradnje, podataka o

    stanju voda i prijemnoj moći prijemnika uz uvažavanje mjera zaštite okoliša.“

    Članak 48.

    (1) U članku 121. iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:

    „Gradnju dalekovoda i plinovoda planirati što je više moguće van područja šumskih

    enklava gospodarskih šuma. Ukoliko trase prolaze kroz šumsku enklavu potrebno je u

    najvećoj mogućoj mjeri koristiti postojeće šumske prosjeke, odnosno neobraslo šumsko

    zemljište.

  • 21

    Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta izvršiti na način kojim neće doći do

    promjene (narušavanja) stanišnih uvjeta u nizinskim poplavnim šumama.

    Aktivnosti unutar UT zone Jezero Hercegovac-Ružica grad te ŠR zone Planina i

    Križnica realizirati bez narušavanja zaštitnih funkcija šuma.“

    Članak 49.

    U članku 123. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

    „Nakon završetka eksploatacije provesti tehničku i biološku sanaciju bušotina te tlo vratiti u

    prvobitno stanje ili što bliže istom kako bi se površina ponovno mogla privesti

    poljoprivrednoj proizvodnji

    Osigurati garanciju za propisanu sanaciju koja bi pratila eksploatacijska polja

    energetskih sirovina.“

    Članak 50.

    (1) U članku 126. stavku 1. pod b) brojka „14866,0“ zamijenjuje se brojkom

    „15.361,60“

    (2) U stavku 1. pod c) riječi „ukupne površine“ brišu se i brojka „87680,52“

    zamijenjuje se brojkom 17.799,00

    (3) U stavku 2. pod c) alineja 1. „močvarna područja uz Dravu“ i alineja 8.

    „Rezovačke Krčevine“ se brišu.

    Članak 51.

    U članku 131. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

    „Trasu mosta kod Križnice potrebno je smjestiti na ona područja (unutar planirane

    zone) koja su pod već antropogenim utjecajem da se smanji dodatno narušavanje riječnog

    krajobraza.

    Planiran most na rijeci Dravi projektirati na način da se minimalno utječe na

    morfološke uvjete rijeke.“

    Članak 52.

    Članak 132. mijenja se i glasi:

    „Mjere zaštite za područje ekološke mreže su:

    Mjere zaštite za područje ekološke mreže su:

    Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o

    proglašenju ekološke mreže, te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja

    svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite

    prirodnih vrijednosti.

    Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve

    očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za

    ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti

    plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj

    na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane radove regulacije vodotoka,

    hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, prometne koridore i razvoj turističkih

    zona.

    Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja

    (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke

    mreže.

  • 22

    Zahvate u prostoru u ŠR zoni Jezera planirati izvan močvarnih staništa.

    Zahvate u prostoru u ŠR zonama Križnica, Zrinj Lukački i Drava/Sopje planirati izvan

    poplavnih šuma, močvarnih staništa, očuvanih prirodnih riječnih obala te vlažnih pašnjaka i

    livada košanica.

    Infrastrukturne zahvate unutar ŠR zone Planina ograničiti uz postojeću prometnicu uz

    zadržavanje prirodne vegetacije u što većem omjeru.

    Tehničko rješenje na elektroenergetskim objektima izvesti na način da se ptice zaštite

    od strujnog udara i kolizije u skladu s najnovijim znanstvenim i stručnim smjernicama i

    preporukama.

    Dalekovode u najvećoj mogućoj mjeri postavljati pod zemlju.

    Dalekovode planirati podzemno unutar postojećih infrastrukturnih koridora, a u

    slučaju planiranja nadzemnih dalekovoda iste planirati izvan zone od 300 m oko vodenih

    površina taložnica Virovitičke šećerane.

    Plinovode planirati podzemno unutar postojećih infrastrukturnih koridora, a u slučaju

    planiranja novih koridora iste planirati izvan zone od 300 m oko vodenih površina taložnica

    Virovitičke šećerane.

    U područjima HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice i HR1000008 Bilogora i Kalničko

    gorje plinovode planirati izvan šumskih površina, u suprotnom ih planirati kroz šumske

    prosjeke ili uz postojeću infrastrukturu.

    Most kod Križnice planirati u koridoru postojeće infrastrukture.

    Na EP Dravica-Zalata istražne i eksploatacijske bušotine planirati izvan prirodnih

    obalnih staništa uz rijeku Dravu, poplavnih šuma, vlažnih livada i močvara, osim u slučaju

    ishođenja dopuštenja za navedeno kroz uvjete zaštite okoliša i prirode u postupcima procjene

    utjecaja na okoliš i ocjenew prihvatljivosti za ekološku mrežu u daljnjim fazama razvoja

    projekta.

    Prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika poštivati mjere zaštite okoliša i

    prirode propisane Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na

    kopnu.

    Akumulacije/retencije unutar područja HR2000580 Papuk u daljnjoj fazi razvoja

    projekata definirati kao zaštitne vodne građevine uz omogućavanje kontinuiranog protoka

    koji će zadovoljiti specifične ekološke potrebe ciljnih vrsta. Vodne građevine unutar Parka

    prirode Papuk planirati u suradnji s JU PP Papuk.

    Akumulaciju/retenciju Neteča, ukoliko je moguće, planirati izvan kanala Gakovac i

    vodotoka Ođenica, na kultiviranim i zapuštenim poljoprivrednim površinama uz očuvanje

    ekološki prihvatljivog protoka u povezanim vodotocima te uz korištenje močvarnih staništa

    kao prirodnih retencija.

    Akumulaciju/retenciju Švapski Berek i jezero Bajer planirati s mogućnošću očuvanja

    ekološki prihvatljivog protoka u povezanim vodotocima.“

    Članak 53.

    U članku 135. iza stavka 2. dodaju se stavci 3-7. koji glase:

    „Ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju

    na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, potrebno je

    obustaviti radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel te postupati u skladu sa

    Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

    Za sve projekte koji se nalaze unutar zone izravnog ili neizravnog utjecaja na kulturno-

    povijesnu baštinu potrebno je prije poduzimanja planiranih aktivnosti u prostoru za svaku

    aktivnost provesti arheološki pregled terena i po potrebi probna arheološka istraživanja kojima

  • 23

    će se odrediti opseg zaštitnih arheoloških istraživanja, dokumentiranja i konzervacija nalaza i

    nalazišta.

    Za sve aktivnosti koje generiraju negativan utjecaj potrebno je zatražiti mišljenje

    nadležnog konzervatorskog odijela te postupiti prema njihovim uputama.

    Za sve aktivnosti koje se nalaze u zoni neposrednog utjecaja na kulturna dobra

    potrebno je izraditi snimku postojećeg stanja prije početka radova.

    Planirane trase dalekovoda i plinovoda koje prolaze u zoni neposrednog utjecaja

    potrebno je unutar koridora locirati na način da mogući utjecaj bude što manji.“

    Članak 54.

    Članak 137. mijenja se i glasi:

    „Građenje građevina za gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.

    Kategorije građevina za gospodarenje otpadom u dokumentima prostornog uređenja

    prema Planu gospodarenja otpadom RH za period 2017-2022 su:

    1. građevine od državnog značaja:

    - centar za gospodarenje otpadom

    - spalionica otpada

    - odlagalište opasnog otpada

    2. građevine od regionalnog značaja:

    - reciklažni centri

    - sortirnice

    - postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu otpada

    - građevine za obradu opasnog i neopasnog otpada, osim onih od državnog značaja

    - odlagalište neopasnog otpada uključujući i odlagalište s kazetom za zbrinjavanje građevnog

    otpada koji sadrži azbest

    - odlagalište inertnog otpada

    3. građevine od lokalnog značaja:

    - centri za ponovnu uporabu

    - reciklažna dvorišta

    - ostale građevine za gospodarenje otpadom koje nisu od državnog i regionalnog značaja

    Tijelo nadležno za donošenje dokumenata prostornog uređenja obvezno je planirati

    lokacije građevina za gospodarenje otpadom sukladno kategoriji građevine.

    Lokacije građevina za gospodarenje otpadom od regionalnog značaja planirati na

    području Grada Virovitice, Grada Slatine i Grada Orahovice.

    Dozvoljava se planiranje pretovarnih stanica na području Grada Virovitice, Grada

    Slatine, Grada Orahovice, Općine Pitomača i Općine Voćin.

    Lokacije građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja planirati u

    dokumentima prostornog uređenja jedinica lokalne samouprave.Lokacije građevina za

    gospodarenje otpadom planirati na poluprirodnim i antropogenim staništima unutar

    građevinskih područja gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske i na

    površinama poslovne namjene – komunalno servisne ili izdvojenih građevinskih područja

    gospodarsko-proizvodne namjene.“

  • 24

    Članak 55.

    Podnaslov „9.2.Opasni otpad“ briše se.

    Članak 56.

    U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi:

    „Do trenutka predaje opasnog otpada ovlaštenom sakupljaču/oporabitelju, opasni

    otpad prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastajanja, uz

    provedbu zakonom propisanih mjera zaštite.“

    Članak 57.

    Članak 140. mijenja se i glasi:

    „JLS mogu u PPUO/G odrediti lokacije za smještaj građevina za privremeno

    skladištenje, obradu i /ili oporabu opasnog otpada sukladno zakonski propisanim uvjetima .

    Građevine za privremeno skladištenje, obradu i /ili oporabu opasnog otpada mogu se

    graditi na za tu namjenu planiranim lokacijama, kao i u zonama gospodarske namjene –

    proizvodnim ili industrijskim, ukoliko je isto u skladu sa djelatnostima i prostorno-planskim

    osobitostima zone.“

    Članak 58.

    Podnaslov „9.3. Komunalni i neopasni proizvodni otpad“ briše se.

    Članak 59.

    Članak 142. . mijenja se i glasi:

    „Lokacije za gospodarenje građevnim otpadom određuju JLS sukladno Pravilniku o

    gospodarenju građevnim otpadom i mogu se mijenjati bez izmjene ovog Plana.“

    Članak 60.

    (1) U članku 145. stavku 1. točki 6. riječi „POSTUPANJE S“ mijenja se riječju

    „GOSPODARENJE.“

    Članak 61.

    Članak 153. mijenja se i glasi::

    „Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Strategije i Programa prostornog

    uređenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja utvrđuje se potreba izrade:

    1. Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) Parka prirode Papuk u

    kojem je osobito važno utvrditi i uskladiti gospodarski interes i interes vezan uz

    zaštitu i racionalno korištenje prirodnih vrijednosti.

    2. Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) Regionalnog parka

    Mura-Drava kojim je obuhvaćeno područje Regionalnog parka Mura Drava kroz Virovitičko-

    podravsku županiju, a buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s

    UNESCO-vim programom zaštite i proglašenja biosfernog rezervata dunavskog slivnog

    područja.

    3. Prostornih planova uređenja općina i gradova (PPUO/G) za ukupno 3 grada

    (Virovitica, Slatina, Orahovica) i 13 općina (Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač,

    Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin, Zdenci).

    Prostorni plan Parka prirode Papuk je plan državne razine, te se kao plan više razine

    primjenjuje u slučaju neusklađenosti s ovim Planom.“

  • 25

    Članak 62.

    Članak 159. mijenja se i glasi:

    „Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima

    Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na

    području Virovitičko-podravske županije to su:

    1. Općina Voćin

    2. Općina Mikleuš,

    3. Općina Čačinci

    4. naselja u općinama i gradovima:

    - Slatina - naselja: Golenić, Ivanbrijeg, Lukavac,

    - Virovitica - naselje: Jasenaš.

    Članak 63.

    Članak 160. mijenja se i glasi:

    „Općine Crnac, Čađavica, Gradina, Sopje i Suhopolje zaostaju u razvoju prema tri

    kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.

    Za općine iz stavka 1. ovog članka potrebna je:

    - revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama,

    - provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i

    slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne

    perspektive za razvoj i u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za

    život.“

    Članak 64.

    Iza članka 160. dodaje se podnaslov koji glasi:

    „11.5. Uvjeti neposredne provedbe zahvata u prostoru“ te članci 160 a. – 160 j.

    „Članak 160 a.

    Uvjeti provedbe i lokacijski uvjeti za neposrednu provedbu ovog Plana utvrđuju se

    za slijedeće zahvate u prostoru državnog značaja:

    - eksploatacijska polja ugljikovodika (u daljnjem tekstu: EPU) iz čl. 24 ovih Odredbi

    - spojni plinovod DN 200/100 od plinske stanice Zalata (na mađarskoj strani) do

    plinske stanice Dravica;

    - priključni plinovod od bušotine Dravica - 1 do plinske stanica Dravica;

    - priključni plinovod od bušotine BI-82 do PSIP Kalinovac,

    - otpremni kondenzatovod DN 150/50 od plinske stanice Dravica do češlja Č-2 na

    EPU ,,Crnac" (postojeći proizvodni sustav);

    - otpremni tehnološki plinovod DN 300/70, sa pet blokadnih sekcijskih stanica, od

    plinske stanice Dravica do plinske stanice IP Kalinovac

    - izgradnju brze ceste DC 12: Čvorište Vrbovec 2 (DC10)-Bjelovar-Virovitica-GP

    Terezino Polje (granica republike Mađarske)

    - akumulacija Marjanac, Grad Orahovica

    - retencija Marjanac, Grad Orahovica

    Članak 160 b.

    Unutar EPU iz članka 24. ovih Odredbi neposrednom provedbom ovog Plana

    mogu se izdavati akti za građenje i/ili rekonstrukciju građevina-rudarskih objekata i

  • 26

    postrojenja i izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem:

    - bušotinskih radnih prostora i priključnih cjevovoda sa pripadajućim tornjevima,

    njihalicama i vijčastim pumpama, te ostalom potrebnom opremom (spremnicima

    kapljevine do 50 m3, razvodno upravljačkim jedinicama, rasvjetnim stupovima,

    separatorima, punilištima autocisterni, bakljama, - priključnih cesta - visokonaponskih 10 kV i niskonaponskih energetskih vodova, uključivo

    trafostanice 10/04 kV

    - signalnih kablova

    - ograda

    - drugih infrastrukturnih, pomoćnih i pratećih građevina

    a koji su u funkciji rudarskih radova istraživanja i eksploatacije, skladištenja

    ugljikovodika i trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama istoga.

    Neposrednom provedbom ovog Plana ne mogu se izdavati akti za građenje i/ili

    rekonstrukciju zgrada.

    Pojedini zahvati u prostoru iz stavka 1. mogu biti u funkciji više eksploatacijskih polja.

    Članak 160 c.

    Izvan granica EPU, neposrednom provedbom ovog Plana mogu se izdati akti za

    provedbu, odnosno graditi ovim Planom planirane plinovode i kondenzatovod iz čl. 161.

    ovih Odredbi koji su u funkciji ekspoatacijski polja ugljikovodika.

    Članak 160 d.

    Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se izdavati akti za građenje i/ili

    rekonstrukciju zahvata u prostoru iz članka 161. i to:

    - najveće površini pojedinačnog zahvata 3,0 ha (osim prometne i druge

    infrastrukture)

    - maksimalne visine 10 m (osim tornjeva bušaćeg postrojenja i baklji koji mogu biti

    maksimalne visine 52 m odnosno 15 m)

    - unutar površine zahvata smještenih tako da se do svakog objekta i/ili

    postrojenja osigura prolaz minimalne širine 2,5 m - maksimalnog koeficijenta izgrađenosti 0,3 - maksimalnog koeficijenta iskoristivosti 0,7.

    Građevna čestica formira se iznimno, unutar građevinskih područja gospodarske

    namjene- proizvodne i kada je potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora.

    Članak 160 e.

    Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se izdavati akti za građenje i/ili

    rekonstrukciju građevina, rudarskih objekata i postrojenja i izvođenje zahvata u prostoru

    koji se ne smatraju građenjem samo na lokacijama:

    - izvan građevinskih područja, osim građevinskih područja gospodarske namjene-

    proizvodne planiranih ovim Planom

    - izvan površina posebne namjene, postojećih i planiranih infrastrukturnih koridora,

    te područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju i

    primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, osim iznimno, uz suglasnost i u skladu

    s posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela

    - izvan zaštitnih šuma i šuma posebne namjene, osim iznimno, ukoliko ne utječu

    na razloge zbog kojih su proglašene

    - izvan područja ciljnih staništa ekološke mreže i staništa ciljnih vrsta, osim

  • 27

    iznimno, ukoliko ne ugrožavaju očuvanje staništa i vrsta, te cjelovitost ekološke

    mreže - na krajobrazno manje vrijednim i vizualno manje izloženim područjima.

    Minimalna udaljenost građevina, rudarskih objekata i postrojenja od područja i

    površina iz stavka 1. utvrđuje se temeljem smjernica i kriterijima posebnih propisa i

    posebnih uvjeta nadležnih javnopravnih tijela.

    Građevine, rudarske objekte i postrojenja oblikom i materijalom treba prilagoditi

    obilježjima okolnog prostora.

    Članak 160 f.

    Svi zahvati u prostoru (izuzev prometne i linijske infrastrukture) moraju imati

    osiguran pristup na javnu prometnu površinu.

    Sva potrebna parkirališta moraju se riješiti unutar obuhvata zahvata u prostoru i/ili na

    način utvrđen odlukama odnosne jedinice lokalne samouprave.

    Instalacije vodovoda i odvodnje otpadnih voda moraju se priključiti na javnu mrežu, a

    ukoliko ista nije izvedena riješiti izgradnjom alternativnih sustava (bunara, cisterni,

    internih pročistača, nepropusnih septičkih jama,…).

    Instalacije niskog napona mogu se priključiti na javnu niskonaponsku

    elektroenergetsku mrežu ili riješiti putem vlastitog izvora.

    Članak 160 g.

    Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se utvrditi samo slijedeći zahvati u

    prostoru državnog značaja, u skladu s slijedećim uvjetima:

    - EPU Kalinovac (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar

    granica prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Stari Gradac (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar

    granica prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Bilogora (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar granica

    prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana, uključujući trasu

    pinovoda od BL53 do BL82 sa VN elektrovodom

    - EPU Pepelana (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar granica

    prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Cabuna (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar granica

    prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Bokšić-Klokočevci (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi

    unutar granica prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s

    odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Crnac (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar granica

    prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Beničanci (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar

    granica prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

  • 28

    - EPU Gakovo (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar granica

    prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - EPU Dravica-Zalata (u cijelosti planirano ovim Planom) može se utvrditi unutar

    granica prikazanih na kartografskom prikazu ovog Plana, a u skladu s odredbama,

    smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - trasa i pojedini elementi spojnog plinovoda DN 200/100 od plinske stanice Zalata

    do plinske stanice Dravica (u cijelosti planiran ovim Planom) moraju se utvrdi

    unutar koridora načelno prikazanog na kartografskom prikazu ovog Plana., a u

    skladu s odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana.

    Plinovod će se izgraditi usmjerenim horizontalnim bušenjem ispod rijeke Drave

    sa početnom i konačnom točkom na prostoru budućih plinskih stanica

    - trasa i pojedini elementi priključnog plinovoda od bušotine Dravica - 1 do plinske

    stanica Dravica (u cijelosti planiran ovim Planom) moraju se utvrdi unutar

    koridora načelno prikazanog na kartografskom prikazu ovog Plana., a u skladu s

    odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana

    - trasa i pojedini elementi otpremnog kondenzatovoda DN 150/50 od plinske

    stanice Dravica do češlja Č-2 na EPU ,,Crnac", odnosno postojećeg proizvodnog

    sustava, (u cijelosti planiran ovim Planom) moraju se utvrdi unutar koridora

    načelno prikazanog na kartografskom prikazu ovog Plana., a u skladu s

    odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana.

    - trasa i pojedini elementi otpremnog tehnološkog plinovoda DN 300/70, sa pet

    blokadnih sekcijskih stanica, od plinske stanice Dravica do plinske stanice IP

    Kalinovac, a dalje postojećim plinovodom do CPS Molve na pročišćavanje,

    koja uglavnom slijedi postojeći koridor magistralnog plinovoda Donji Miholjac –

    Budrovac (u cijelosti planiran ovim Planom) moraju se utvrdi unutar koridora

    načelno prikazanog na kartografskom prikazu ovog Plana., a u skladu s

    odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana.

    - idejna trasa i pojedini elementi priključnog plinovoda od bušotine Bilogora-82 do

    PSIP Kalinovac

    - idejna trasa i pojedini elementi priključnih vodova od bušotine Bilogora-82 do

    bušotine Bilogora-53 unutar EPU Bilogora.

    i uvjetima iz čl. 24. ovog Plana.

    Članak 160 h.

    Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se izdavati akti za građenje brze

    ceste DC 12: Čvorište Vrbovec 2 (DC10)-Bjelovar-Virovitica-GP Terezino Polje

    (granica republike Mađarske) sukladno zakonskim propisima i posebnim uvjetima

    zaštite prirode i okoliša i ostalih javnopravnih tijela uz mjere propisane Studijom

    utjecaja na okoliš i uvjetima iz čl. 70-72. ovog Plana.

  • 29

    Članak 160 j.

    Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se izdavati akti za građenje

    akumulacije Marjanac i retencije Marjanac na području Grada Orahovice sukladno

    zakonskim propisima i posebnim uvjetima zaštite prirode i okoliša i ostalih

    javnopravnih tijela uz mjere propisane Studijama utjecaja na okoliš i uvjetima iz čl.

    112. ovog Plana.“

    III. ZAVRŠNE ODREDBE

    Članak 65.

    Stupanjem na snagu ovih VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Virovitičko-

    podravske županije prestaju važiti svi postojeći kartografski prikazi koji su sastavni dio

    Prostornog plana Virovitičko-podravske županije (Sl. glasnik VPŽ broj 7a/00, 1/04, 5/07.,

    1/10, 2/12., 4/12., 2/13. i 3/13.) i zamjenjuju se s kartografskim prikazima iz čl. 3. ove

    Odluke.

    Članak 66.

    Za sve zahvate mogu se dokumentima prostornog uređenja užeg područja odrediti viši

    prostorni standardi od onih određenih ovom Odlukom, osim za zahvate od važnosti za Državu

    odnosno Županiju.

    Članak 67.

    Elaborat – VI. Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije iz čl. 2.

    ove Odluke izrađen je kao izvornik u šest primjeraka koji su potpisani od predsjednika

    Skupštine Virovitičko-podravske županije i ovjereni pečatom Skupštine Virovitičko-

    podravske županije i čuvaju se:

    - jedan primjerak u pismohrani Skupštine Virovitičko-podravske županije,

    - dva primjeraka u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne

    poslove i zaštitu okoliša Virovitičko-podravske županije,

    - jedan primjerak u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

    - jedan primjerak u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,

    - jedan primjerak u Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske

    županije,

    Članak 68.

    Uvid u VI. Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije iz čl. 1.

    ove Odluke osiguran je u Virovitičko-podravskoj županiji, Upravnom odjelu za prostorno

    uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Virovitičko-podravske županije,

    Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1 i javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje

    Virovitičko-podravske županije, Virovitica, Matije Gupca 53.

    Članak 69.

    Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik Skupštine Virovitičko-podravske županije da

    izradi pročišćeni tekst Odredbi za provođenje Prostornog plana Virovitičko-podravske

    županije.

  • 30

    Članak 70.

    Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku

    Virovitičko-podravske županije“.

    KLASA: 350-02/17-01/06

    URBROJ: 2189/1-08/1-18-99

    Virovitica, 21. prosinca 2018. godine

    ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

    VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

    PREDSJEDNIK

    Miran Jenečić, oec.

  • OBRAZLOŽENJE

    Prostorni plan Virovitičko-podravske županije donesen je 2000. godine, s izmjenama i

    dopunama 2004., 2007., 2010., 2012. i 2013. god., koje su objavljene u „Službenom glasniku“

    Virovitičko-podravske županije br. 7a/00.,10/04., 5/07., 1/10., 2/12., 4/12. – pročišćeni tekst,

    2/13., 3/13. – pročišćene Odredbe).

    Postupak izrade i donošenja prostornih planova, pa tako i VI. Izmjena i dopuna

    Prostornog plana Virovitičko-podravske županije propisan je odredbama Zakona o

    prostornom uređenju („Narodne novine” broj: 153/13. i 65/17.).

    Skupština Virovitičko-podravske županije na 11. sjednici održanoj dana 22. ožujka

    2016. godine donijela je Odluku o izradi VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Virovitičko-

    podravske županije KLASA: 350-02/16-01/04, URBROJ: 2189/1-08/1-16-2.

    Razlozi za VI. Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije

    (dalje u tekstu: VI. ID PP VPŽ) navedeni su u članku 3. prethodno navedene Odluke o izradi a

    odnose se na rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih regulacijskih i zaštitnih vodnih

    građevina, dopunu, ažuriranje i preispitivanje vodoopskrbnih sustava korištenja voda i sustava

    odvodnje, dopunu i ažuriranje infrastrukturnih sustava, dopunu i ažuriranje prometnog

    sustava, dopunu u plinoopskrbnom sustavu, usklađivanje granica eksploatacijskih polja

    ugljikovodika i utvrđivanje istražnih prostora ugljikovodika, ažuriranje i dopunu

    eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, preispitivanje i dopunu izdvojenih građevinskih

    područja izvan naselja županijskog značaja, usklađivanje sa novim zakonskim propisima,

    ažuriranje granice ekološke mreže RH (NATURA 2000), prilagodbu svih grafičkih priloga

    koordinatnom sustavu, određivanje područja za smještaj/građenje građevina za gospodarenje

    otpadom od županijskog značaja. Izmjene i dopune mogu uključiti i druge izmjene koje se

    pokažu opravdane u tijeku izrade i javne rasprave ili proizlaze iz prethodno navedenih

    izmjena.

    Nositelj izrade VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Virovitičko-podravske županije

    (dalje u tekstu: VI. ID PP VPŽ) je sukladno Zakonu o prostornom uređenju je Upravni odjel

    za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Virov