USTAV to je Ustav temeljni pravni akt jedne drave, temelj za donoenje zakona, donesen 21. 12. 1990. g. Proglaen 22. 12. (Boini ustav) 4 izmjene 1998, 2000, 2001, 2010. ima 152 lanaka podijeljenih u 10 cjelina. Ustav donosi sabor 2/3 veinom, Temeljne (izvorine) odredbe po ustavu RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava, vlast proizlazi iz naroda i njemu pripada kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana, a najvie vrednote su sloboda, ravnopravnost, jednakost, mirotvorstvo, soc. pravda, prava ovjeka, demokratski viestranaki sustav, trodioba vlasti je zakonodavna (sabor RH), izvrna (vlada i predsjednik), sudbena, Vrednote Ustava sloboda, jednakost nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, ouvanje prirode i ovjekova okolia itd. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Temeljne slobode Svako ljudsko bie ima pravo na ivot Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima. Zabranjen je prisilni i obvezatni rad. Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Dom je nepovrediv. Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube. Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama.

1

Socijalna prava pravo na rad, pravo zaposlenih na zaradu, tjedni odmor i plaeni godinji odmor, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, pravo na zdravstvenu zatitu, zatita obitelji, materinstva, djece i mladei. Gospodarska prava pravo vlasnitva i nasljeivanja. Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Politike i osobne slobode pravo na ivot (RH nema smrtne kazne), zabrana zlostavljanja, ovjenost prema uhieniku, nepristran sud neduan dok se ne proglasi krivim, slobodno kretanje i biranje boravita, nepovredivost doma, sloboda miljenja i izraavanja, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, na slobodno udruivanje, Birako pravo s navrenih 18 godina birai ostvaruju na neposrednim izborima ope i jednako birako pravo tajnim glasanjem. Birako pravo moe biti aktivno i pasivno. Aktivno: glasanje, pasivno: kandidiranje. Nepovredivost doma samo sud moe nalogom odrediti pretraivanje, pretraga se radi u nazonosti svjedoka, moe i bez naloga ako je potrebno za uhienje poinitelja kaznenog djela ili otklanjanje ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi. Gospodarsko naelo pravo vlasnitva (i nasljeivanja), poduzetnika i trina sloboda (zabranjeni su monopoli), porezni sustav temeljen na naelima jednakosti i pravednosti, pravo na rad i slobodu rada Osobno pravo pravo na ivot, pravo na slobodu osobnosti, zabrana zlostavljanja (lijeniki i znanstveni pokusi) zabrana protupravnog lienja slobode, jednakost pred zakonom, pravo na pomo odvjetnika, pravo na neovisni i nepristrani sud. Suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim podrujem rijekama, jezerima, prokopima, morem podmorjem te zranim prostorom iznad tih prostora. Grb RH povijesni ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih polja u kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb RH (na plavom polju uta esterokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom, grb dubrovake republike (na modrom polju dvije crvene grede), grb Dalmacije (ti ute leopardove glave), grb Istre (koza uta, crveni rogovi i papci), grb Slavonije (plavo polje s dvije poprene bijele grede, izmeu crveno polje i kuna, plavo polje gore sa utom esterokutnom zvijezdom), a istie se u svim slubenim zgradama, zastavama, na slubenim aktima, diplomama i svjedodbama u sastavu peata i igova. Himna je Lijepa naa domovino napisao je Antun Mihanovi, a uglazbio je Josip Runjanin

2

Zastupniki imunitet Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Mandatno imunitetno povjerenstvo daje odobrenje za prekid zastupnikog imuniteta. Tko raspisuje izbore za predsjednika izbore raspisuje Vlada RH Tko bira predsjednika RH predsjednika se bira na temelju opeg i jednakoga birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan nema veinu, ponovo se bira za 14 dana, ali 2 najbolja i to 30-60 dana prije isteka mandata. Isti se kandidat moe najvie birati 2 puta. Predsjednikove glavne ovlasti i odgovornost raspisuje izbore za HS, i saziva njegovo prvo zasjedanje, daje mandat za sastavljanje Vlade RH, raspisuje referendum, daje pomilovanje, dodjeljuje odlikovanja i priznanja, vrhovni zapovjednik oru. snaga, odluuje o osnivanju dipl. misija i konzularnih ureda u inozemstvu, ali na prijedlog Vlade i supotpis predsjednika Vlade. Zajedno s Vladom surauje u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. Odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika moe pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a o tome odluuje Ustavni sud RH 2/3 veinom svih sudaca. Ima li predsjednik pravo veta na zakone koje donosi Hrvatski sabor? nema. Moe samo zakon uputiti Ustavnom sudu na provjeru ustavnosti. Tko moe predlagati kandidate za predsjednika RH kandidate za predsjednika mogu predlagati politike stranke registrirane u RH i birai pojedinano i skupno, ako skupe pravovaljano potpise najmanje 10 000 biraa. Sprijeenost predsjednika (dua i kraa) u sluaju krae odsutnosti, bolesti ili godinjeg odmora, predsjednik moe povjeriti predsjedniku HS da ga zamjenjuje, a o povratku na dunost sam odluuje. U sluaju due odsutnosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, predsjednik HS preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Trodioba vlasti zakonodavna (sabor), izvrna (predsjednik i vlada) i sudbena (sudovi). Tko su elnici drave i to donose Predsjednik i premijer, donose naputak, pravilnik, naredbu, uredbu. to je sabor predstavniko tijelo, nositelj zakonodavne vlasti, 100-160 zastupnika (trenutno 153), na 4 g. (u sluaju rata due), izbori su 30-60 dana od isteka mandata ili rasputanja HS, raspisuje Predsjednik RH, zasjeda najmanje 2 puta godinje (15.

3

1. do 15. 7. i 15. 9. do 15. 12.), a zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Nadlenost sabora donoenje i promjene ustava, donosi zakone, dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane RH, donosi odluke o promjeni granica, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Vlada obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. ine je predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Uredbe Vlade donosi ih za izvrenje zakona. Kako se donose zakoni veinom prisutnih na sjednici. Kako se donose organski zakoni to su zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune samouprave te ih Sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Ustavni sud 13 sudaca. Na 8 g. bira ih Hrvatski Sabor 2/3 veinom iz reda pravnika, sudaca, dravnih tajnika, odvjetnika, sveuilinih prof. prav. znanosti. Predsjednik suda bira se na 4 g., a bira ga Ustavni sud RH, suci imaju imunitet kao i zastupnici u HS, ne mogu obavljati ni jednu drugu dunost. Uloga im je rijeiti sukobe nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrene i sudbene vlasti, brinu o ustavnosti i zakonitosti zakona, odluuju o ustavnim tubama, o ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka te ih moe zabraniti ako su protuustavne, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. Vrhovni sud najvii sud u RH. Osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na 4 godine. U ijoj je nadlenosti sklapanje meunarodnih ugovora u skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora, ovisno o naravi i sadraju tih ugovora, u nadlenosti je: Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade RH.

4

Snaga meunarodnih ugovora Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Politike stranke su svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskog viestranakog sustava kao najvie vrednote ustavnog poretka RH. Politike stranke su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom. Njihov rad je javan. Ne mogu osnivati svoje ustrojstvene oblike u dravnim tijelima, tijelima lokalne i podrune samouprave, trgovakim drutvima, ustanovama, oruanim snagama, policiji i drugim pravnim osobama. Tijela za provoenje izbora dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva izbornih jedinica, opinska i gradska izborna povjerenstva i biraki odbori. Koje zakone Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. SUSTAV DRAVNE UPRAVE Tijela dravne uprave ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH i dravne upravne organizacije (to su sredinja tijela DU). Uredi dravne uprave u upanijama (to su prvostupanjska tijela DU u upanijama). elnici tijela dravne uprave Ministarstvima ministar; sredinjim dravnim uredima dravni tajnici; dravne upravne organizacije ravnatelj. Uredi dravne uprave u upanijama predstojnici. Sredinji dravni uredi 3 ureda: za e-hrvatsku, za upravljanje dravnom imovinom i za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Poslovi dravne uprave neposredna provedba zakona i drugih propisa, donoenje provedbenih propisa, provedba upravnog nadzora, posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. Tko obavlja poslove u dravnoj upravi obavljaju ga tijela DU, a posebnim se zakonom odreeni poslovi DU mogu prenijeti na tijela JLS i JPS i druge pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (HP, HEP), a sredstva za rad istih se osiguravaju u dravnom proraunu. Neposredna provedba zakona provode ih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i druge propise, rjeavaju u upravnim stvarima, vode propisane oevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde Tko donosi provedbene propise ministar, tajnik, ravnatelji. Navedi dravne upravne organizacije Dravna geodetska organizacija, hidrometeoroloki zavod, zavod za statistiku, zavod za mjeriteljstvo, zavod za

5

nuklearnu sigurnost, zavod za zatitu od zraenja, zavod za intelektualno vlasnitvo, dravni inspektorat, dravna uprava za zatitu i spaavanje. Provedbeni propisi su pravilnici (potanko razrauju pojedine odredbe zakona), naredbe (nareuje ili zabranjuje neko postupanje), naputci (koji propisuje nain rada u tijelima DU), a donose ih ministri i ravnatelji dravnih upravnih organizacija a u granicama date ovlasti, koji ih objavljuju u NN Unutarnje ustrojstvo jedinica dravne uprave u upanijama sluba (predvieno 9 izvritelja ukljuujui i elnika), odsjek, pododsjek i ispostave. Poslovi ureda su gospodarstvo, drutvene djelatnosti, prostorno ureenje i graditeljstvo, imovinskopravni poslovi, opa uprava, nadzor nad zakonitou opih akata tijela JLS, kadrovski, informatiki, planski. Ispostave se osnivaju u jedinicama lokalne i regionalne samouprave za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave. Na elu ispostave je voditelj ispostave. Inspekcijski nadzor u skladu s posebnim zakonima provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te se poduzimaju zakonom i drugim propisanim predviene mjere. Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora. Inspektor ima pravo narediti uklanjanje odreenih nedostataka, podnijeti prijavu i poduzeti dr. mjere. Upravni nadzor tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito: zakonitost rada i postupanja, rjeavanje u upravnim stvarima, djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave, svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave te odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama. to se odreuje pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta, njihove ovlasti i odgovornosti. Ovlasti ministra provodi utvrenu politiku Vlade, donosi provedbene propise kad je na to izrijekom ovlaten, brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona, prema slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom. Dunosnici ministarstva ministar, dravni tajnik ministarstva, tajnik u ministarstvu, ravnatelj u ministarstvu. Ustroj ministarstava Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu

6

ministarstva. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva. Upravne organizacije ministarstva uprave (za upravno podruje iz djelokruga min.), zavodi (obavlja se struno-analitiki poslovi), ravnateljstva (za gospodarske poslove koji su vezani i upravni poslovi), s njima upravlja ravnatelj, imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Koliko ima ministarstava ima ih 16 (MOBMS, min. mora prometa veza, min. poljoprivrede, zdravstva i soc. skrbi, financija, obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova...) Tko imenuje dunosnike ministre imenuje Hrv. Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Dravnog tajnika, tajnika ministarstva i pomonika ministra imenuje i razrjeava Vlada RH na prijedlog ministra. Dravni dunosnici ministri, dravni tajnici i pomonici, ravnatelji dr. upr. organizacija i tajnici ministarstva lanovi Vlade predsjednik, zamjenici predsjednika i ministri (tajnica). Poslovi Vlade predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi. Koje akte donosi Vlada Uredbe s njima se osnivaju uredi, agencije, direkcije i sline strune slube, donosi ih u skladu s Ustavom i zakonima. Poslovnik ureuje ustrojstvo, nain rada i odluivanje Vlade. Odluke ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, daju suglasnosti ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba. Zakljuke utvrivanje stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike, odreivanje zadaa tijela dravne uprave. Rjeenja odluke o pojedinanim stvarima, imenovanjima i razrjeenjima. Provedbeni propisi koje donose ministri i dravni tajnici Pravilnici, naredbe i naputci. Pravilnicima se razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. Naputcima se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, jedinica lokalne i regionalne samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima. Tko imenuje dravnog tajnika i kome je odgovoran imenuje ga Vlada i odgovoran je Vladi i ministru, mijenja ministra u slubenoj odsutnosti ili sprijeenosti, koordinira rad dravne uprave Pomonik ministra sada je to ravnatelj u ministarstvu 1 ili vie, imenuje ga Vlada na prijedlog ministra, odgovara ministru, upravlja radom unutarnjeg ustrojstva jedinice ministarstva, rasporeuje poslove, supotpisuje akte.

7

Puki pravobranitelj opunomoenik Hrvatskog sabora, izabran na razdoblje od 8 godina, koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Puki pravobranitelj titi takoer prava graana pred tijelima lokalne i podrune samouprave, kao i prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti. Ima imunitet kao i zastupnici u Saboru. Tko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su mu, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrijeena njegova ustavna ili zakonska prava. Dravno odvjetnitvo samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih djela i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona. Dravnoodvjetniko vijee ima 11 lanova, a ine ga 7 zamjenika dravnog odvjetnika, 2 sveuilina profesora pravnih znanosti i 2 saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. Biraju se na rok od 4 godine s time da nitko ne moe biti biran 2 puta. Tko imenuje dravnog odvjetnika Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od 4 godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. LOKALNA I REGIONALNA (PODRUNA) SAMOUPRAVA Europska povelja o lokalnoj samoupravi potpisana 15. 10. 1985. g. u Strassbourgu. Potpisale su je lanice Vijea Europe, a Hrvatski sabor je donio Zakon o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi 19. rujna 1997. Poveljom se definira: Ustavni i zakonski temelj lokalne samouprave, koncepcija lokalne samouprave, djelokrug lokalne samouprave, zatite podrunih granica lokalnih jedinice, uvjeta obnaanja dunosti na lokalnoj razini, upravni nadzor akata lokalnih jedinica, financijski izvori lokalnih jedinica, prava udruivanja lokalnih jedinica, pravna zatita lokalne samouprave, a pod lokalnom samoupravom se smatra da u okvirima odreenim zakonom jedinice lokalne samouprave ureuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova na vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog puanstva. To e se pravo provoditi preko vijea ili skuptina sastavljenih od lanova izabranih na izborima. to ureuje zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi ureuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, nain rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od znaenja za njihov rad. Kojim temeljnim propisom se ureuje pravo na lokalnu samoupravu Ustavom, Europskom poveljom i Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. to su to jedinice lokalne samouprave jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. upanije su jedinice podrune tj. regionalne samouprave.

8

Obiljeja jedinica lokalne i regionalne samouprave grb i zastava. Utvruju se statutom. Grb mora biti heraldiki ispravan i opisan po pravilima heraldike. Grb se sastoji iskljuivo od tita i sadraja unutar njega. U pravilu preuzima povijesni grb i zastava. to je statut Statutom se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, odnosno upanije, njena obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja graana, provoenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te druga pitanja od vanosti za ostvarivanje prava i obveza. Veliki gradovi vie od 35 000 stanovnika ima ih 16, dodjeljuju im se graevinske dozvole, ceste. Koliko ima gradova, a koliko opina 126 gradova i 429 opina. Koje su to jedinice lokalne i podrune samouprave, objasni regionalnu samoupravu to su upanije, gdje podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu a ustrojava se radi poslova od regionalnog interesa ima ih 20 + Zgb. Poslovi JLS I JRS JLS: ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, obrazovanje, kultura, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, zatita potroaa, protupoarna i civilna zatita i izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog ureenja. JRS: kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova i izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ureenja za podruje upanije izvan podruja velikoga grada. Opi i pojedinani akti Ope akte donosi predstavniko tijelo jedinice donosi odluke u skladu sa statutom, stupa na snagu 8 dan od objave (iznimno danom objave) u slubenom glasilu jedinice i ne smije imati povratno djelovanje. Naelnik, gradonaelnik i upan osiguravaju izvravanje opih akata (Odluka o komunalnoj naknadi irok krug korisnika). Pojedinane akte rjeavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba donosi se po skraenom upravnom postupku (Rjeenje graanima o komunalnoj naknadi). Donose ih upravna tijela (odjeli) u izvravanju opih akata. Upravni odjeli ustrojavaju se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga JLS i JPRS, kao i poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice. Njima upravljaju proelnici. Nabroji odjele odjel za financije, za lokalnu samoupravu i gospodarenje imovinom, odjel za prostorno ureenje, graditeljstvo i zatitu okolia, odjel za drutvene djelatnosti, komunalne djelatnosti, odjel za kulturu, odjel za obrazovanje, odjel za sport, odjel za socijalnu skrb

9

to je grad Zagreb, kako je ustrojen grad sa statusom upanije, ima gradsku skuptinu, ima urede, a ne odjele, ima statut, grb i zastavu. Ustrojen je da su mu izvrna tijela gradonaelnik i gradsko poglavarstvo, bira ih gradska skuptina koja je predstavniko tijelo graana (51 lan). Kada Vlada rasputa predstavniko tijelo ako donesu ope akte kojim se naruava terit. cjelovitost, uestalo donosi protu zakonite ope akte, ne donese statut u roku 60 dana od konstituiranja tijela, ako ne izabere gradonaelnika u roku 30 dana od konstituiranja, ako ne donese proraun u zakonskom roku, Povjerenik Vlade imenuje ga Vlada kada raspusti njezino predstavniko tijelo, kada se u jedinici lokalne, odnosno regionalne samouprave ne odre izbori za predstavniko tijelo, kada se ni u roku od 90 dana od izbora ne konstituira predstavniko tijelo. Povjerenik je duan osigurati ostvarivanje prava i obveza graana i pravnih osoba u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave do uspostave njezinih tijela. Povjerenik moe donositi ili mijenjati ope akte jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa ili usklaivanja sa zakonom ili drugim propisom. Povjerenik ne moe donositi ili mijenjati proraun jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave i ne moe raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nuno radi izvrenja ranije preuzetih obveza ili dovrenja ranije zapoetih poslova !Neposredno sudjelovanje graana u odluivanju referendum gdje se jasno postavlja pitanje s odgovorima DA ILI NE i zborovi graana ako ih je mogue organizirati. Raspisuje ga predstavniko tijelo na temelju prijedloga 1/3 lanova, poglavarstvo, ili na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom podruju, ili 20% biraa upisanih u biraki spisak Mjesni odbori osniva se statutom JLS kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima. Mogu biti osnovani i kotari ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. A svi su pravne osobe. Nain financiranja JLS porezi i prirezi opina, upanija i gradova, financiranje od vlastite imovine (zakup, najam, komunalna naknada, koncesija, zajedniki porezi te pomoi i dotacije. Opinski i gradski porezi porez na potronju, porez na kue za odmor, na neizgraeno graevinsko zemljite, porez na tvrtku ili naziv, porez na koritenje javnih povrina Opina, grad, upanija su jedinice lokalne samouprave. Opina: osniva se u pravilu za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, a koja je povezana zajednikim interesima. 429 Grad: u kojoj je sjedite upanije, te svako mjesto koje ima vie od 10 000 stanovnika a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu i gospodarsku i drutvenu cjelinu. 126 + Zagreb

10

upanija: Ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa, a predstavlja prirodnu, povijesnu prometnu prirodnu i gospodarsku i drutvenu cjelinu. 20 + Zg Mjesni odbor Mjesni odbor se osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu (dio naselja). Tijela mjesnog odbora su vijee mjesnog odbora i predsjednik vijea mjesnog odbora. Mandat lanova vijea mjesnog odbora traje etiri godine. Tko bira Vijee i Gradonaelnika: graani na izborima. Kako se mogu opozvati lanovi izvrnog tijela iskazivanjem nepovjerenja na prijedlog 1/3 vijenika, glasa se 7-30 dana od podnoenja prijedloga, ako glasa veina svih smatra se da su opozvani, Kada se lanovi izvrnog tijela razrjeuju dunosti kada kre ili ne izvravaju odluke predstavnikog tijela i kada svojim radom prouzroe jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave znatnu materijalnu tetu. Gradonaelnik Predlae proraun i odgovara za izvrenje, nadzire rad upravnih tijela preko proelnika, bira ga predstavniko tijelo u pravilu izmeu nositelja lista stranaka i nezavisnih lista veinom glasova predstavnikog tijela. Kada gradonaelniku prestaje mandat danom podnoenja ostavke, danom pravomonosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti, danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od jednog mjeseca, danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen radi poinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, danom odjave prebivalita s podruja jedinice, danom prestanka hrvatskog dravljanstva i smru. Proraun Ukoliko se godinji proraun za narednu proraunsku godinu ne moe donijeti prije poetka godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najdue za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi predstavniko tijelo u skladu sa zakonom. Godinji proraun jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave dostavlja se Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donoenja. Tko upravlja Gradskim uredima upravljaju proelnici koje imenuje gradonaelnik uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog ministra Nabroji predstavnika tijela JLS opinsko vijee, gradsko vijee i upanijska skuptina. U Zagrebu gradska skuptina. Koja je uloga predstavnikih tijela donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne)

11

samouprave: donose statut, odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga, osniva i bira lanove radnih tijela vijea, odnosno skuptine te imenuje i razrjeuje druge osobe odreene zakonom, drugim propisom ili statutom, ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa jedinica lokalne i podrune samouprave. Broj lanova u predstavnikim tijelima JLS Broj lanova predstavnikog tijela mora biti neparan, a odreuje se statutom jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave i to tako da predstavniko tijelo: opine koja ima do 3.000 stanovnika, ima od 7 do 13 lanova, opine koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od 9 do 15 lanova, opine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od 13 do 19 lanova, grada koji ima vie od 30.000 stanovnika, ima od 19 do 35 lanova, Grada Zagreba ima 51 lana, upanije ima od 31 do 51 lana to radi predsjednik predstavnikog tijela saziva sjednice vijea (saziva ih po potrebi a najmanje jednom u 3 mj.), predsjeda sjednicama, predstavlja vijee, Nabroji izvrna tijela JLS opinski naelnik, gradonaelnik, upan i upanijsko poglavarstvo. Kako Vlada nadzire rad JLRS preko tijela dravne uprave nadlenog za JLRS koje nadzire potivanje naela zakonitosti i ustavnosti, ali i svrsishodnosti opih akata. Tijela za provoenje izbora Dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i biraki odbori. SLUBENIKI ODNOSI Tko su slubenici, namjetenici slubenici su osobe VSS, VS, SSS u dravnim tijelima koje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela (informatiki poslove, ope i administrativne poslove, planske, financijske i sl.) Namjetenici rade pomono-tehnike poslove i pomau da se poslovi iz djelokruga dravnih tijela obave pravodobno i kvalitetno. Kojim propisima se reguliraju slubeniki odnosi Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima te Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Naela kojih se slubenici moraju pridravati u svom radu Naelo zakonitosti i pravne sigurnosti (postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona); Naelo zabrane diskriminacije i povlaivanja (ne smiju diskriminirati ili povlaivati graane po osnovi dobi, nacionalnosti, etnike i teritorijalne pripadnosti, jezinog i rasnog podrijetla, politikih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog poloaja, spola, branog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima

12

utvrenim pravima i slobodama); Naelo hijerarhijske podreenosti (duni su izvravati naloge elnika tijela i nadreenih dravnih slubenika, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano); Naelo odgovornosti za rezultate (Dravni slubenici duni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada); Naelo zabrane zlouporabe ovlasti (zatita javnog interesa i zabrana zlouporabe ovlasti u postupanju prema strankama i suradnicima radi postizanja vlastitog interesa ili interesa druge fizike ili pravne osobe) Dunosti dravnih slubenika Dunost odbijanja ponuenih darova (zabranjeno je zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije, radi povoljnog rjeenja predmeta upravnog ili drugog postupka); Zabrana neopravdanog nagraivanja drugih dravnih slubenika (dravni slubenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom dravnom slubeniku, njegovom srodniku ili branom, odnosno izvanbranom drugu, radi ostvarivanja vlastite koristi); Dunost pruanja informacija i obrazloenja o upravnim poslovima (pruiti javnosti sve potrebne informacije o obavljenim poslovima, sukladno propisima kojima se ureuje pravo na pristup informacijama i osigurati obrazloenje o svim provedenim postupcima i odlukama donesenim tijekom obavljanja dunosti); Prava dravnih slubenika Pravo na rad u prikladnim uvjetima; Pravo na plau i druga materijalna prava; Pravo na jednako postupanje i jednake mogunosti napredovanja; Pravo na zatitu od neopravdanog premjetaja ili udaljenja s radnog mjesta; Pravo na kandidiranje na izborima; Pravo na predstavku i Pravo na zatitu pri prijavi sumnje na korupciju. Probni rad u sluaju prijma na neodreeno vrijeme vjebenici 12 mj. kod redovnog prijema, 6 mj. kod izvanrednog prijema, a u sluaju predvidivog trajanja slube na odreeno vrijeme od najmanje 6 mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od 2 mjeseca. Svi dravni slubenici primaju se na probni rad, te se na kraju ocjenjuje jesu li zadovoljili ili ne. Zapreke za prijem u dravnu slubu protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kaznene djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora, kojima je prestala dravna sluba zbog teke povrede slubene dunosti u razdoblju od 4 godine od prestanka dravne slube, te kojima je prestala sluba iz razloga to nisu zadovoljile na probnom radu. Opi i posebni uvjeti za prijem u dravnu slubu Opi: punoljetnost, odgovarajua struna sprema i hrvatsko dravljanstvo. Posebni: (za prijam i rasporeivanje slubenika na pojedino radno mjesto) odreena struna sprema i struka, radni sta u struci, poloen dravni struni ispit, posebne strune vjetine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr. redovni postupak koji se provodi periodino tj. prijem osoba sa strunom spremom, ali bez radnog iskustva = vjebenici i izvanredni postupak to je prijem osoba u dravnu slubu gdje postoji potreba za strunim osobama za odreeno mjesto prema Pravilniku o unutarnjem redu.

13

Prijem osoba bez dravljanstva u DS - trebaju ispunjavati uvjete propisane posebnim zakonom te je potrebno prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose. Rjeenje o rasporedu na radno mjesto u lokalnoj i regionalnoj samoupravi Rjeenje donosi proelnik. Naelnik opine, gradonaelnik ili upan za proelnika odjela. Nain primitka u dravnu slubu potreban je plan prijema u dravnu slubu, a koji ovise o potrebama i raspoloivim financijskim sredstvima, raspisuje se natjeaj javni ili interni, po odabiru donosi se rjeenje o prijemu u DS, a po konanosti donosi se rjeenje o rasporedu na radno mjesto. Natjeaj (interni oglas) slobodna radna mjesta u dravnoj slubi popunjavaju se provedbom javnog natjeaja. Postupak i nain raspisivanja i provedbe javnog natjeaja i internog oglasa ureuje uredbom Vlada. Vrste povrede slubene dunosti i kazne Teke: neizvravanje obveza, nezakoniti rad, davanje netonih podataka, zlouporaba poloaja, odbijanje izvrenja zadae, odavanje slubene tajne, ponaanje suprotno etikom kodeksu, neopravdan izostanak s posla. Lake povrede: uestalo kanjenje na posao ili raniji odlasci, neuredno uvanje spisa, podataka, neopravdan izostanak s posla jedan dan. Kazne: usmena opomena, pisana opomena, pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dravnog slubenika, novana kazna u visini do 10% plae slubenika Koje su povrede slubene dunosti i nabrojiti ih nekoliko lake su kanjenje na posao, naputanje posla bez odobrenja, neuredno uvanje spisa, neopravdan izostanak s posla jedan dan, teke povrede su neizvravanje radnih obveza, nezakoniti rad, davanje netonih podataka, zlouporaba poloaja, odavanje slubene tajne, ponaanje suprotno etikom kodeksu. Tko rjeava i izrie kaznu u sluajevima povrede slubene dunosti o lakim odluuje elnik dravnog tijela, a za teke odluuje slubeniki sud, a u drugom stupnju vii slubeniki sud koji ustrojava Vlada. to znai kad je slubenik UDALJEN iz slube traje do okonanja kaznenog postupka ili postupka zbog teke povrede slubene dunosti ili do isteka pritvora, slubenik se na tu odluku moe aliti ali to ne odgaa izvrenje rjeenja, za to vrijeme slubenik prima 60% plae, a ako uzdrava obitelj 80% Odbor za dravnu slubu neovisno dravno tijelo odluuje o albama u 2. stupnju, njemu se dostavljaju albe na rjeenja o rasporedu na radno mjesto, rjeenja o drugim pravima i obavezama slubenika ili rjeenje o prestanku dravne slube, odbor je nezavisno tijelo, sjedite mu je u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike odnose, sastav im je predsjednik i 6 lanova imenuje ih vlada temeljem internog natjeaja. Vjebenici primaju se redovitim postupkom i probni rad im traje 12 mj. oni se za to vrijeme osposobljava za samostalni rad na poslovima za odreeno radno mjesto.

14

Premjetaj po potrebi slube moe biti premjeten na drugo radno mjesto u istom ili drugom dravnom tijelu ili u istom ili drugom mjestu rada, ali samo unutar iste kategorije sloenosti poslova i uz njegovu suglasnost na radno mjesto nie kategorije, ako ima preko 20 god. slube ne moe ga se bez suglasnosti premjestiti. U sluaju premjetaja vie od 100 km od mjesta stanovanja trokove smjetaja slubenika i obitelji snosi dravno tijelo, takoer slubenik ima pravo na naknadu trokova zbog odvojenog ivota, putovanja u mjesto stanovanja u vrijeme vikenda, blagdana i sl. Napredovanje Napredovanje u dravnoj slubi ostvaruje se rasporedom dravnog slubenika na vie radno mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u viu kategoriju radnog mjesta. Slubenik moe biti unaprijeen ako je njegov rad najmanje dva puta uzastopno ocijenjen kao "izvanredan" odnosno "odlian", ako je raspisan interni natjeaj za popunu radnog mjesta, na koje bi slubenik nakon unaprjeenja bio rasporeen, ako se javio na raspisani natjeaj za popunu radnog mjesta i ispunjava formalne uvjete za raspored, postigao zadovoljavajue rezultate na testiranjima, na kojima je pokazao strunu osposobljenost, vjetine i znanje. Slubenik ne moe biti unaprijeen ako ne postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se slubenik nakon unaprjeenja moe rasporediti. Naini i uvjeti napredovanja se poblie ureuju uredbom Vlade. Prestanak dravne slube sporazumom, istekom probnog roka, otkazom, po sili zakona (smru, odlaskom u mirovinu, kad je osuen za kazneno djelo, kad neopravdano izostane s rada 5 dana uzastopce), a donosi se rjeenjem u roku 8 dana od nastupa okolnosti za prestanak slube. Otkazni rokovi (po Zakonu o radu) 2 tjedna ako je zaposlenik kod istoga poslodavca odradio manje od 1 godine; 1 mjesec ako je odradio 1 godinu; 1 mjesec i 2 tjedna ako je odradio 2 godine; 2 mjeseca 5 godina; 2 mjeseca i 2 tjedna 10 godina; 3 mjeseca 20 godina. Koje sve ocjene imamo i kakve posljedice ima ocjena "ne zadovoljava" ocjene su izvanredan (najvia kvaliteta rada), odlian (dobar rad i prvorazredno izvravanje slube), dobar (prosjeno obavljanje slube), zadovoljava (najmanja kvaliteta i preciznost obavljanja posla), ne zadovoljava (rad je ispod svih standarda kvalitete a takav se slubenik upuuje na dodatno struno osposobljavanje ili se premjeta na drugo radno mjesto, onome koji se ocjeni 2 puta da ne zadovoljava prestaje po sili zakona dravna sluba). Kako se utvruje plaa koeficijent sloenosti poslova puta osnovica za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa. Kako se rauna godinji odmor za kalendarsku godinu 18 dana + pojedinano na sta, sprema, socijalni uvjeti, uvjeti rada ostvareni rezultati Sindikalni povjerenik (predstavnik) je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca, a koji zastupa druge radnike kod poslodavca.

15

ZUP Osnovna naela ZUP-a - Naelo zakonitosti (kod postupanja u upravnim stvarima: temelj zakon, akti) - Naelo razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa Pri voenju postupka javnopravna tijela duna su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava treih osoba niti u protivnosti s javnim interesom - Naelo pomoi stranci Kad ovlatena slubena osoba (u daljnjem tekstu: slubena osoba) tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili proputanja u postupku, a brinut e se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na tetu prava koja im po zakonu pripadaju - Naelo utvrivanja materijalne istine U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve injenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari - Naelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza Slubena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvruje injenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrenih injenica i okolnosti rjeava upravnu stvar. Koje e injenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvruje slubena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. - Naelo uinkovitosti i ekonominosti U upravnim stvarima postupa se to je mogue jednostavnije, bez odgode i uz to manje trokova, ali tako da se utvrde sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje o upravnoj stvari. - Naelo pristupa podacima i zatite podataka Javnopravna tijela duna su strankama omoguiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pruiti im druge obavijesti, savjete i strunu pomo. U postupku se moraju zatititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zatiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka. - Pravo stranke na pravni lijek Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari rijeilo u propisanom roku, stranka ima pravo albe, ako zakonom nije drukije propisano. Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije doputena alba moe se pokrenuti upravni spor. Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pruatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor. - Naelo zatite steenih prava stranaka Odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomona odluka), a kojom je stranka stekla odreeno pravo odnosno kojom su stranci odreene neke obveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima propisanim zakonom. - Slubena uporaba jezika i pisma Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Postupak se moe voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u slubenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak, sukladno uvjetima utvrenim propisima donesenim na temelju zakona o slubenoj uporabi jezika i pisma.

16

ORGAN-koji vodi postupak dravni organ, ustanove to je upravni postupak je postupak kojeg provode tijela dravne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima kad rjeavaju o upravnim stvarima. Poseban postupak pojedina pitanja u upravnom postupku mogu se urediti posebnim zakonom, ako je to nuno za postupanje u toj pravnoj oblasti i nije protivno naelima ZUP-a Upravna stvar Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue upravno podruje. Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom odreena kao upravna stvar. Tko je duan postupati po ZUP-u tijela dravne uprave i druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti (javnopravna tijela). Po kojem se zakonu provodi postupak po Zakonu o opem upravnom postupku Naelo zakonitosti tijela dravne uprave, ustanove i druge pravne osobe moraju postupati u upravnim stvarima na temelju zakona i drugih propisa. Upravni postupak mora se voditi sukladno zakonu i drugim opim propisima donesenim na temelju zakona. Ako je zakonom tijelo ovlateno da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja. Cilj je donoenje zakonitog i pravednog rjeenja. Naini pokretanja postupka na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti, a moe se pokrenuti i javnom objavom. Na zahtjev stranke zahtjev za pokretanje postupka stranka moe neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, a moe takav zahtjev poslati potom ili dostaviti elektronikim putem. Po slubenoj dunosti postupak se pokree po slubenoj dunosti kad je to propisano zakonom ili je nuno radi zatite javnog interesa. Pokretanje javnom objavom Javnopravno tijelo moe javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke nepoznate ili je takav nain pokretanja postupka propisan zakonom. Tko je stranka u postupku stranka u upravnom postupku je svaka osoba o ijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rjeava u upravnom postupku, a moe biti: svaka fizika i pravna osoba, dravno tijelo, druge pravne osobe, naselje, grupa osoba, ustanove, udruge, dravni odvjetnik, javni pravobranitelj (titi dravne interese), sindikalne organizacije. Dijete u postupku dijete je procesno nesposobna stranka (nije poslovno sposobna), pa da bi sudjelovao u upravnom postupku mora imati svoga zakonskoga zastupnika.

17

Vrste stranaka - stranka u postupku je osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna stranka), protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka), koja zbog zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka). Izjava stranke kao dokazno sredstvo slui kao dokazno sredstvo kada ne postoje dokazi Da li se protiv drugostupanjskog rjeenja moe podnijeti alba ne, ide se na upravni spor Koji su redovni pravni lijekovi alba, obnova postupka, ponitavanje, ukidanje i mijenjanje rjeenja. Izvanredni pravni lijekovi obnova postupka, povraaj u prijanje stanje, ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora, zahtjev za zatitu zakonitosti. alba i rok za albu protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stanka ima pravo albe drugostupanjskom tijelu. Stranka moe izjaviti albu i kad rjeenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor. Rok za albu je 15 dana. Kada e se alba odbaciti nedoputenu, nepravovremenu i od neovlatene osobe izjavljenu albu, tijelo prvog stupnja e odbaciti rjeenjem, protiv kojeg je doputena alba. Rjeavanje prvostupanjskog tijela po albi tijelo ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, ako je sve ispravno, a tijelo nije novim rjeenjem zamijenilo rjeenje koje se albom pobija, duno je najkasnije u roku od 15 dana od primitka albe poslati tijelu nadlenom u rjeavanju albe tj. drugostupanjskom tijelu. Tko je duan postupati po ZUP-u po ZUP-u su duna postupati tijela dravne uprave i druga dravna tijela kad u upravnim stvarima rjeavaju u pravnim obvezama ili pravnim interesima graana i pravnih osoba. Osim toga, po ovom zakonu dune su postupati i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u pravnim stvarima (Hrvatske vode npr.). Zato ZUP ima supsidijarnu primjenu u postupku se recimo primjenjuju prvo materijalni zakoni (rjeenje o mirovini), a ZUP ima pomonu, sporednu, primjenu. Nabrojati nekoliko razloga za obnovu postupka ako nisu bila potivana naela ZUP-a ili ako se sazna za nove injenice ili se mogu upotrijebiti novi dokazi, ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, slubena osoba tijela koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje, stranci nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku, nije je zastupao pravni zastupnik, ili se nije mogla sluiti svojim jezikom. Vrste rokova materijalni (ureeni propisom, ne mogu se produiti) i procesni (odreuje osoba koja vodi postupak). Rokovi na dane se raunaju od idueg dana

18

nakon dostave, na mjesece (30. 04. 30. 05.), na godine, ako pada u nedjelju ili praznik onda se rauna idui radni dan. Rokovi za dostavu rjeenja U sluajevima neposrednog rjeavanja donosi se i dostavlja stranci bez odgode najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. U sluajevima voenja ispitnog postupka donosi se i dostavlja stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor. Dostava pismena obavlja se tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno neposredna (osobna dostava), posredna dostava (uruenje lanu domainstva, nadstojniku, susjedu, pribijanjem na vrata), posebni sluajevi (dostava zastupniku, slubenoj osobi nadlenoj za primanje pismena, dostava javnim priopavanjem) Rokovi za donoenje rjeenja o albi 30 dana (ako nije potreban posebni ispitni postupak),drugostupanjsko tijelo u roku 60 dana Prekluzija ili prekluzivni rokovi kada stranka koja u roku ne poduzme odreenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju, a da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije, postoji POVRAAJ U PRIJANJE STANJE. Povraaj u prijanje stanje primjenjuje se na procesne rokove tj. ako je proputena radnja u postupku u odreenom roku: kad je stranka iz neznanja ili oito grekom podnesak predala nenadlenom tijelu, kad je stranka oitom grekom prekoraila rok, tada tijelo odluuje Zakljukom kojim odbacuje, uvaava ili odbija. kad je doputen vraa se u stanje prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je tijelo donijelo u vezi s proputanjem. Kada se provodi skraeni postupak tijelo moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno ako je stranka u svojem zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili na temelju slubenih podataka, ili kad se radi o javnom interesu hitnih mjera. Proglaenje rjeenja nitavnim moe biti proglaeno nitavnim u cijelosti ili djelomino, a proglaava se kad se ne moe rjeavati u upravnom sporu, koje bi svojim izvrenjem moglo uzrokovati kazneno djelo, ije izvrenje nije mogue, ako postoje nepravilnosti, a na koju se primjenjuje nitavnost, ije bi izvrenje bilo protivno naelima pravnog poretka. Prethodno pitanje je pitanje bez ijeg se rjeavanja ne moe rijeiti sama stvar, a ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeavanje nadlean sud ili drugo tijelo. Kad odluka suda u sporu ovisi o pravnom pitanju koje ini samostalnu pravnu cjelinu, a o kojem drugi sud ili nadleno javnopravno tijelo nije odluilo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije propisano, ili prekinuti spor do donoenja odluke o prethodnom pitanju. Kada se prekida postupak kod prethodnog pitanja kada se odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrivanje oinstva.

19

Prvostupanjsko rjeenje Rjeenje koji donosi organ koji je stvarno i mjesno nadlean za odluivanje o odreenom upravnom predmetu Stvarna i mjesna nadlenost stvarna se odreuje zakonom kojim se ureuje pojedino upravno podruje ili je odreena nadlenou pojedinih javnopravnih tijela. Moramo biti stvarno i mjesno nadleni da bi mogli rjeavati pojedinu stvar. Mjesna Mjesna nadlenost odreuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu javnopravnih tijela. Postupanje u okviru stvarne nadlenosti na odreenom teritoriju. Ako propisima nije utvrena mjesna nadlenost, mjesna nadlenost se odreuje prema: mjestu gdje se nekretnina nalazi, matinoj luci broda ili zrakoplova, gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati, mjestu sjedita, mjestu prebivalita stranke. Sukob nadlenosti pozitivan kad tijela prisvajaju nadlenost za rjeavanje iste upravne stvari, negativan je kad se tijela odriu nadlenosti u istoj upravnoj stvari. Takve sukobe na razini drave rjeava Vlada, ili izvrno tijelo JLS ako je na njihovom podruju. Izmeu tijela dravne uprave istog upravnog podruja rjeava ministarstvo ili drugo nadleno tijelo dravne uprave; izmeu Vlade RH i ministarstva Sabor HR, a ostale, sud nadlean za upravne sporove. Tijelo koje rjeava sukob ponitit e rjeenje ili zakljuak kojim se nadleno tijelo izjasnilo kao nenadleno i dostavit e spise predmeta nadlenom tijelu. Slubena osoba za voenje i rjeavanje postupka U upravnom postupku postupa slubena osoba u opisu poslova koje je voenje tog postupka ili rjeavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. U javnopravnim tijelima slubena osoba koja vodi postupak ili rjeava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuu strunu spremu, potrebno radno iskustvo i poloen dravni struni ispit. Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlatene za rjeavanje o upravnoj stvari, rjeenje donosi elnik tijela. Izuzee slubene osobe ako je u predmetu kojem se vodi postupak svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke, srodnik stranke, suprunik, staratelj, posvojenik, posvojitelj ili skrbnik. Zakljukom o izuzeu slubene osobe tijela odluuje elnik tijela. Stranaka i procesna sposobnost stranaka (sposobnost da netko bude stranka u upravnom procesu) i procesna (kada je stranka poslovno potpuno sposobna da moe sama obavljati radnje u postupku) Zakonski zastupnik stranke odreuje se na temelju zakona ili aktom nadlenog dravnog tijela donesenim na temelju zakona. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko zakonskog zastupnika, a dravno tijelo preko zakonom odreenog predstavnika. Ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, a zastupa stranku u postupku koji e poduzimati radnje u granicama punomoi.

20

Komuniciranje nadlenog tijela sa strankom podnescima, pozivanjem (tijelo koje vodi postupak ovlateno je pozivati osobu ija je nazonost u postupku potrebna) Izjava stranke kao dokazno sredstvo ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke, ali prije uzimanja izjave, slubena osoba duna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. Podnesak to su zahtjevi, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori, te druga priopenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraaju tijelima. alba (izjavljivanje albe) Protiv prvostupanjskog rjeenja stranka ima pravo izjaviti albu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom alba nije iskljuena. Stranka moe izjaviti albu i kad rjeenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. Sadraj albe u albi stranka treba navesti rjeenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo i zbog ega je nezadovoljna rjeenjem. Kad se u albi iznose nove injenice i novi dokazi, stranka je duna obrazloiti zato te injenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka. Kad se u albi iznose nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, svakoj stranci dostavlja se prijepis albe i daje rok za izjanjavanje o novim injenicama i dokazima. Predaja albe alba se predaje prvostupanjskom tijelu na nain propisan za predaju podnesaka. Ako je alba predana drugostupanjskom tijelu, ono e je bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu. alba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom. Kad stranka izjavljuje albu zbog nedonoenja rjeenja u propisanom roku, alba se moe predati izravno i drugostupanjskom tijelu. Rok za predaju albe alba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja, ako nije propisan dui rok. Prigovor (izjavljivanje prigovora i postupanje po prigovoru) prigovor se izjavljuje elniku tijela. Odredbe o obliku, sadraju i predaji albe na odgovarajui se nain primjenjuju i na prigovor. elnik tijela odluuje o prigovoru rjeenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o prigovoru moe se izjaviti alba, a protiv rjeenja drugostupanjskog tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rjeenja tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. Zapisnik zabiljeba je javna isprava, dokaz o toku i sadraju radnje postupka i danih izjava (na usmenoj raspravi se radi) Pismena upravni akti koji tijelo dostavlja stranci (poziv, zakljuak, rjeenje). Dostava pismena Dostavlja se osobno naslovljenoj osobi. Kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavlja e u potanskom sanduiu ili pretincu ili kod osobe zateene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u

21

odreeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama moe podii pismeno. Ako dostavlja u naznaeno vrijeme ne pronae naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, dostavlja e ostaviti pismeno u njezinom potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu. Na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavlja e naznaiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se. Kad dostavlja prilikom pokuaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uope nije mogue uruiti naslovljenoj osobi, pismeno e vratiti poiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije mogue dostaviti. Dostava se smatra obavljenom danom uruenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokae da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno. Dostavom pismena osobi ovlatenoj za zastupanje stranke ili opunomoeniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku moe se obaviti i tako da se pismeno urui zaposleniku odvjetnikog ureda. Dostava (pismena) Osobna dostava pismena se obavlja tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Posredna dostava ako osoba nije u stanu dostava se obavlja lanu njezina domainstva ili nadstojniku ili susjedu ako pristanu, ako je boravite nepoznato tijelo e postaviti privremenog zastupnika i njemu predati pismeno, ili ako je osoba odsutna moe se priopenje pribiti na vrata gdje se nalazi pismeno, s tom radnjom smatra se da je dostava izvrena. Obavezna dostava dostava se mora izvriti osobno kad je odreena zakonom, kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu. kad nisu u stanu ostavlja se obavijest da u odreeno vrijeme budu u stanu radi primanja pismena. Dostava zajednikom predstavniku ukoliko u postupku sudjeluje vei broj stranaka s istovjetnim zahtjevom. Dostava pravnoj osobi osobi zaduenoj za primanje pismena. Ako je nema, onda nekom drugom zaposleniku. Dostava u posebnim sluajevima osobi u oruanim snagama ili policiji (preko zapovjednitva), koja je liena slobode (zatvorska uprava) ili koja je u inozemstvu (obavlja se preko tijela dravne uprave nadlenog za vanjske poslove). Zabiljeba je o manje vanim radnjama i izjavama stranaka ili treih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rjeavanje stvari, biti e u spisu uz oznaku datuma. Koji su upravni akti u upravnog postupka rjeenja i zakljuak.

22

Rjeenja O upravnoj stvari odluuje se rjeenjem na temelju injenica utvrenih u postupku. Rjeenje se donosi u pisanom obliku. Rjeenje se moe izdati na propisanom obrascu. Iznimno, rjeenje se moe donijeti i u usmenom obliku kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu vee vrijednosti. Rjeenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku, kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Rjeenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Slubena osoba duna je upozoriti stranku da ima pravo traiti pisani otpravak usmenog rjeenja. Rjeenje se sastoji (sadraj rjeenja): Naziv tijela sa brojem i nadnevkom rjeenje Uvod naziv tijela, propis o nadlenosti tijela, ime stranke i zakonskog zastupnika, kratko oznaenje predmeta postupka. Dispozitiv (izreka) njime se rjeava o predmetu postupka u cijelosti, rok za izvrenje, navod ako alba ne odgaa izvrenje Obrazloenje sadri kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvreno injenino stanje razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza, pravne propise i razloge koji upuuju na takvo rjeavanje Uputa o pravnom lijeku stranka se obavjetava dali protiv rjeenja moe izjaviti albu i kome ili pokrenuti upravni spor Potpis slubene osobe potpisuje ga slubena osoba koja ga donosi ili predsjedavajui kolegijalnog tijela, te se stavlja peat. Zakljuak odluuje o pitanjima postupka i o sporednim pitanjima, donosi ga slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuak, a ako se u njemu nalae izvrenje neke radnje odrediti e se i rok Konanost protiv kojeg vie nema albe nego se ide na upravni sud Pravomonost kada ne moe niti alba ni upravni spor Spajanje stvari u jedan postupak ako se radi o istom ili slinom injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi moe se pokrenuti i voditi jedan postupak pa ak kad se radi o pravima i obvezama vie stranaka. Skraeni postupak ako je stranka u svojem zahtjevu navela sve injenice ili dokaze na temelju kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili da se moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima tijelo raspolae, ili kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera Ispitni postupak prije donoenja rjeenja utvruju se sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje, moe biti skraeni postupak ili posebnom ispitnom postupku. Dokazivanje kao dokazno sredstvo upotrijebiti e se sve to je podneseno za utvrivanje stanja stvari (isprave, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, tumai, uviaj)

23

Isprave uvjerenja o injenicama o kojima se vodi evidencija, a izdaju ih dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe ZUS to je upravni spor, tko ga vodi vodi se prema Zakonu o upravnim sporovima (moe se voditi samo protiv upravnog akta), a rjeava ih Upravni sud Hrvatske - ne spreava izvrenje akta - pokree se tubom u roku od 30 dana - rjeava spor presudom i rjeenjem - Upravni sud odluuje u vijeima sastavljenim od troje sudaca na nejavnoj sjednici, veinom glasova, ili 5 sudaca ukoliko se radi o izvanrednom lijeku - pokree ga pravna ili fizika osoba i vodi se protiv upravnog akta - tuena strana je tijelo iji se akt osporava - upravni spor se moe pokrenuti protiv akta donesenog u 2. stupnju i u 1. stupnju ako protiv tog akta se ne moe izjaviti alba to znai obveznost presude ako nadleno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaanju suda ili protivno primjedbama pa tuitelj podnese novu tubu, sud e ponititi osporeni akt i sam rijeiti stvar presudom. Pobojnost akta (pobijanje) ako u njemu nije primijenjen zakon ili propis utemeljen na zakonu, akt je donesen od nenadlenog tijela, injenice o stanju u postupku nije pravilno utvrena, Sastav sudaca u upravnom postupku Upravni sud odluuje u vijeu od tri suca. U upravnom sudu sudac pojedinac odluuje o tubama protiv pojedinane odluke javnopravnog tijela donesene neposrednim rjeavanjem u upravnom postupku, osim kad je upravna stvar zbog javnog interesa neposredno rijeena jer je to bilo nuno za poduzimanje hitnih mjera radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili imovine vee vrijednosti, o tubama u predmetima koji se rjeavaju na temelju pravomone presude donesene u oglednom sporu, o tubama protiv postupanja ili zbog proputanja postupanja javnopravnog tijela. Visoki upravni sud odluuje u vijeu od tri suca, osim o zakonitosti opih akata kada odluuje u vijeu od pet sudaca. Dokazi Slubena osoba u postupku utvruje injenino stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu moe pribaviti isprave, sasluati svjedoke, pribaviti nalaz i miljenje vjetaka i obaviti oevid. Nije potrebno dokazivati injenice o kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju, opepoznate injenice, injenice koje su poznate slubenoj osobi ni injenice koje propis pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica. Tuitelj Tuitelj je fizika ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeeni pojedinanom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno proputanjem donoenja pojedinane odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvravanjem upravnog ugovora. Tuitelj moe biti osoba koja nema pravne osobnosti ili skupina osoba ako su pojedinanom odlukom ili postupanjem javnopravnog tijela povrijeena njihova prava i pravni interesi. Tuitelj moe biti javnopravno tijelo koje je sudjelovalo ili je

24

trebalo sudjelovati u donoenju odluke, postupanju ili sklapanju upravnog ugovora. Tuitelj moe biti i dravno tijelo ovlateno zakonom. Tuenik Tuenik je javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinanu odluku, postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je stranka upravnog ugovora. Zainteresirana osoba Zainteresirana osoba je svaka osoba kojoj bi ponitavanje, izmjena ili donoenje pojedinane odluke, postupanje ili proputanje postupanja javnopravnog tijela, odnosno sklapanje, raskid ili izvravanje upravnog ugovora povrijedilo njezino pravo ili pravni interes. Zainteresirana osoba je i javnopravno tijelo koje smatra da sudska odluka moe imati uinak na prava i pravne interese koje to javnopravno tijelo titi na temelju zakona. Sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke pozvati zainteresiranu osobu da sudjeluje u sporu. Zainteresirana osoba moe se ukljuiti u spor u svakom trenutku. Sud e bez odgode obavijestiti sve stranke o ukljuivanju zainteresirane osobe u spor. Svjedok Svjedok moe biti svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o odreenim injenicama i koja svoja saznanja moe priopiti. Svjedoku se poziv dostavlja u pisanom obliku osam dana prije dana svjedoenja. Svaka osoba pozvana kao svjedok duna je svjedoiti. Presuda O tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traenja sud odluuje presudom. Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske. Sud presudu donosi prema slobodnom uvjerenju te na temelju razmatranja svih pravnih i injeninih pitanja. Presuda se moe temeljiti samo na injenicama i dokazima o kojima je strankama dana mogunost izjanjavanja. Tko donosi presude Vijee donosi presudu veinom glasova. O vijeanju i glasovanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Obveznost presude Pravomona presuda suda obvezna je za stranke u upravnom sporu i njihove pravne slijednike. Pravomona presuda suda kojom se odluuje o zakonitosti opeg akta obvezna je za sve. UREDSKO POSLOVANJE Pomona djelatnost uprave, vana za uredno, stabilno i racionalno rukovanje spisima. to je uredsko poslovanje i to obuhvaa Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). Uredsko poslovanje obuhvaa: primanje i pregled akata upisivanje akata u evidencije dostava akata u ured administrativno-tehnika obrada akata otprema akata razvoenje akata 25

arhiviranje i uvanje

Koji zakoni i propisi reguliraju uredsko poslovanje Uredbom o uredskom poslovanju, Uputstvo za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju, Zakon o peatima i igovima s grbom RH, Zakon o upravnim pristojbama i brojne tarifne izmjene, Uredba o sadraju tijela dravne uprave, lokalne i mjesne samouprave, Pravilnik o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akta. to je pisarnica Pisarnica je posebno organizirana sluba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela dravne uprave i druga dravna tijela, jedinice lokalne i podrune samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to za obavljanje poslova: 1. primanje i pregled 2. razvrstavanje i rasporeivanje 3. upisivanje i dostava u rad 4. otpremanje i razvoenje (bez administrativno-tehnike obrade) 5. arhiviranje i uvanje akata to se dogaa kad u pisarnicu stigne pota zaprima se i pregledava, razvrstava na akte upravnog i neupravnog karaktera, te upisuje u odgovarajue evidencije Pismeno je podnesak ili akt. Podnesak je pismeno kojim stranka pokree postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traenje ili od tog odustaje. Akt je pismeno kojim tijelo odluuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, odreuje, prekida ili zavrava neku slubenu radnju te obavlja slubeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Glavni odjeljci pisarnice prijemna kancelarija, prijepis, otpravnitvo, dostavni ured (kuriri, teklii), arhiv (pismohrana) Klasifikacijska oznaka je brojana oznaka predmeta koja taj predmet oznaava prema sadraju, vremenu nastanka i obliku, ona se odreuje u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez Klasa Urudbeni broj brojana oznaka predmeta koja oznaava mjesto nastajanja, godinu i redni broj akta. Urudbeni broj utvruje se prilikom evidentiranja svakog akta - Urbroj. Koje oznake imamo kod razvoenja a/a- rad potpuno dovren, R(rok)-datum do kada se pretpostavlja da e se po traenju postupiti, oznaka unutarnje organizacijske jedinice kojoj se akt ustupa, "izvorno" i naziv i sjedite tijela kome je akt otpremljen Prijemni tambilj nakon otvaranja i pregleda, na svaki akt se stavlja prijemni tambilj, u otisak se upisuje naziv RH, naziv tijela koje prima akt i brojana oznaka

26

tijela, datum prijama akta, klasa predmeta, organizacijska jedinica tijela u koju se akt rasporeuje, urudbeni broj, broj priloga i vrijednost ako je oznaena na aktu. Gdje se stavlja prijemni tambilj stavlja se u gornji desni kut akta, ako nema mjesta stavimo na poleinu akta u gornjem lijevom kutu ili na posebnom papiru koji se privrsti uz spis. Glavne uredske knjige su urudbeni zapisnik (ne upisuje se prepiska internog karaktera, asopise, broure) i upisnik predmeta upravnog postupka. Pomone uredske knjige registar, interna dostavna knjiga, knjiga primljene pote, dostavna knjiga za mjesto (slui za dostavu putem kurira, dostavljaa), dostavna knjiga za potu, arhivske knjige, knjiga deurstva. Dostavna knjiga za mjesto slui za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom slubenom tijelu: dostava u istom mjestu. Razlika izmeu peata i iga peat daje aktu pravnu snagu, peatom ovjeravamo akt i slui za otiskivanje na papir, a ig slui za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. Dravni peat Veliki je 80 mm, u sredini je grb na gornjoj strani je rije republika na donjoj hrvatska, kruno oko natpisa RH je starohrvatski troplet, namijenjen je utiskivanju u peatni vosak Mali 50 mm istog je sadraja kao veliki ali se otiskuje crnilom na papir te za utiskivanje izravno na ispravu Tko je ovlaten za izdavanje peata Peate i igove s grbom Republike Hrvatske mogu izraivati samo ovlateni obrtnik i ovlateno trgovako drutvo. to je akt i kako se klasificira Akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja kod tijela dravne uprave ili dravne upravne organizacije, pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. Akti mogu biti oznaeni i odreenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno. Vrste akata (obini, povjerljivi, strogo povjerljivi, hitni) Akti mogu biti oznaeni i odreenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: 1. strogo povjerljivo takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrauje, a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 2. povjerljivo takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. obino rukovoditelj moe obian akt proglasiti i oznaiti povjerljivim 4. hitno prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim oznaila ovlatena osoba, ili se ukazuju hitnim po naravi stvari, s tim aktom treba postupati bez odgaanja Razvoenje akata Poslije izvrenog otpremanja vri se razvoenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom zapisniku prema

27

uputama dobivenim od slubenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su rijeeni izvorno tj. u produenju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvoenje ostalih akata vri se na taj nain da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajua oznaka: 1. a/a rad potpuno dovren i broj godina uvanja 2. R (rok) - i datum vraanja iz rokovnika 3. izvorno i naziv i sjedite tijela kojem je akt rijeen i otpremljen - ako se obavlja razvoenje akata koji se rjeava izvorno. Poslije razvoenja akti se ve prema vrsti razvoenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik Rokovnik predmeta slui za odlaganje predmeta dok ne proe rok za albu, na dan roka predmeti se putem interne dostavne knjige daju na rad odgovarajuim slubama, moe sluiti i kao podsjetnik. Upravne pristojbe plaaju se za akte i radnje pred tijelima dravne uprave, diplomatskim i konzularnim i drugim predstavnikim tijelima RH u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima upanije, grada i opine. A pristojbeni obveznik je osoba na iji se zahtjev pokree postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi propisano plaanje pristojbe, ta obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rjeenja ili druge isprave Kad zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe za 2 godine, apsolutna za 5 godina Tko je ovlaten otvarati potu ovlateni djelatnik, a tajne poiljke otvara elnik tijela, rukovodilac ili osoba koju on ovlasti. Koje vrste utvrivanja stupnja povjerljivosti postoje mogu biti dravna tajna, vrlo tajni, tajni, i povjerljivi. Prema vrsti tajne podaci su dravna, vojna, slubena, poslovna ili profesionalna tajna Gdje se utvruje stupanj povjerljivosti utvruje se tamo gdje akt nastaje, gdje se akt prima ili po sili zakona. Koliko se upisnika predmeta vodi dva- UP-prvi stupanj i UP drugi stupanj to sadrava akt zaglavlje akta, adresa primatelja, kratki sadraj, tekst, potpis, otisak slubenog peata, prilozi, nain otpreme i kome se mora akt dostaviti Na aktima upanijskog ureda Grb RH, naziv RH, naziv upanije, naziv upanij.ureda, klasa, urbroj, mjesto i datum izrade akta. Ministarstva - Grb RH, naziv RH, naziv ministarstva, klasa, urbroj, mjesto i datum izrade akta Pojmovi - spis (akt) temeljni podnesak kojim nastaje predmet - dokument prilozi koji se odnose na isto pitanje - predmet akt + dokumenti, a odnose se na isto pitanje - dosje svi predmeti koji se odnose na istu materiju (npr. svi zahtjevi za izdavanje graevinske dozvole na jednom podruju) - fascikl skup vie dosjea iste djelatnosti

28

-

arhiva dio pisarnice uvaju se dovreni predmeti klasa broj oznake predmeta: sadraj, vrijeme nastajanja, oblik omot spisa-mjesto gdje se dosje stavlja pri uvanju

Naela jednostavnost (izbjei nepotrebno), preglednost (jasno i razumljivo svakome), tonost (precizne injenice) expeditivnost (na virijeme), jednoobraznost, ekonominost EU to je EU je usavreni oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njezina se nadlenost prostire na ekonomiju, industriju, socijalna pitanja, politiku, graanska prava i vanjsku politiku 27 zemalja lanica, a ujedno je nadnacionalna zajednica. S kojom je zajednicom stvorena EU Schumanovim planom 1950. g. stvorena je Europska zajednica za ugljen i elik Povijest Europske unije ugovori i pristupanje drava Ugovori Pariki (1951.), Rimski (1957.), Ugovor iz Maastrichta (1992.), Amsterdamski (1997.), Ugovor iz Nice (2001.) i Lisabonski ugovor (2007.) Pariki ugovor 1951. sudjelovalo je 6 drava (Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Njemaka, Francuska). Osnivanje zajednikog trita ugljena i elika. Utemeljena Europska zajednica za ugljen i elik. Jean Monnet i Robert Schuman. Rimski ugovor 1957. osnivanje Europske ekonomske zajednice (EEC) i Europske zajednica za atomsku energiju (Euratom). EEZ-om je ustanovljena carinska unija meu dravama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka) te su postavljeni kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikog trita koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Euroatom je postavio ciljeve razvoja istraivanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe. Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu (EZ), a Ugovor o EEZ-u postao je Ugovor o EZ-u. Schengenski sporazum 1985. Prema Schengenskom sporazumu, dravljani drava u Europskoj uniji mogu se slobodno kretati po drugim lanicama (bez putovnice, samo s osobnom iskaznicom). Ugovor iz Maastrichta (Ugovor o Europskoj uniji) potpisan je 1992., a stupio na snagu 1. sijenja 1993. godine. Drave lanice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time ujedno oznaile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve vru uniju, u kojoj se odluke donose to je blie mogue graanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajednike vanjske i sigurnosne politike, zajednike obrambene politike, a zatim i obrane, uvoenja graanstva Unije, uske suradnje u pravosuu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovaj je europska integracija iz preteno gospodarske integracije prerasla u politiku uniju.

29

Amsterdamski ugovor 1997. jaanje uloge Europskog parlamenta, uvrtavanje engenskog sporazuma u pravnu steevinu EU, isticanje borbe za veom zaposlenou kao cilj Unije, izmjena odredaba o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Ugovor iz Nice 2001. zbog primanja novih lanica promijenjen ja sastav i nain djelovanja Europskog parlamenta, Vijea EU, Europske komisije, Suda Europskih zajednica, Revizorskoga suda, Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. Jedan od glavnih razloga donoenja Ugovora iz Nice jest potreba rjeavanja pitanja institucionalne prilagodbe Europske unije pred novim proirenjem Unije. Naime, kako su pregovori s dravama kandidatkinjama za lanstvo sve vie napredovali, odlueno je da se to pitanje rijei na meuvladinoj konferenciji. Najvanije odredbe Ugovora iz Nice odnose se na sastav institucija, nain odluivanja u Vijeu (neka pitanja iz podruja za koje je ranije bilo predvieno jednoglasno odluivanje sada zahtijevaju donoenje odluke kvalificiranom veinom), uspostavu Eurojusta tijela za borbu protiv kriminala, razvoj pojaane suradnje koja mora ukljuivati najmanje osam drava, te biti otvorena svim dravama lanicama. Pojaana suradnja ne smije stvarati prepreke ili diskriminaciju u trgovini meu lanicama ili ugroziti konkurenciju. Lisabonski ugovor 2007. ne zamjenjuje prethodne ugovore nego ih dopunjuje (nakon to je Europski ustav nije proao na referendumima . Vanije promjene ukljuuju vie glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu EU, veu ukljuenost Europskog parlamenta u zakonodavni proces kroz veu mogunost suodluivanja s Vijeem EU, ime se eliminirao sustav stupova, te stvaranje funkcije Predsjednika Europskog vijea na mandat od dvije i po godine, kao i funkcije Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Visoki predstavnik je takoer i Potpredsjednik Europske komisije, te e dranjem obiju pozicija predstavljati jedinstveni stav o politici EU. Visoki predstavnik/Potpredsjednik e biti zaduen i za Slubu za vanjske poslove, koja je takoer stvorena Lisabonskim ugovorom i u osnovi predstavlja zajedniku slubu za vanjske poslove. Valovi proirenja u EU 5 proirenja 1. 1972. g. Danska, Irska i Velika Britanija 2. 1981. g. Grka 3. 1986. g. panjolska i Portugal 4. 1995. g. Austrija, Finska i vedska 5. 2004. g. eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Slovaka, Poljska, Slovenija, Malta, Cipar (Naknadno 2007. g. Bugarska i Rumunjska, ali spadaju u 5.) Simboli europskog identiteta europska putovnica u opticaju od 1985.g., europska himna je Beethovenova Oda radosti, europska zastava je 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi, europska vozaka isprava uvedena u dravama lanicama od 1996.g. Institucije u EU glavne: Europska komisija (izvrna vlast), Europski parlament, Vijee EU / Vijee ministara (zakonodavna vlast) i Sud europskih zajednica (sudbena vlast), ostale (Europski revizorski sud, Europska sredinja banka, Gospodarski i socijalni odbor, Europska investicijska banka i Odbor regija)

30

Europska komisija (Vlada EU) neovisno tijelo. Zastupa iskljuivo interese Europske unije i ne prima naredbe niti jedne vlade drave lanice. Komisija ima ulogu uvara ugovora, potpuno je financijski neovisna, regulirana je Ugovorom iz Nice, sjedite je u Bruxellesu i dijelom u Luxembourg, predsjednik je Jose Manuel Durao Barosso + 5 potpredsjednika, radni jezici su francuski, engleski i njemaki. Izvrno je tijelo ima 27 lanova, imenovani su na 5 god. Za svoj rad je odgovorna Europskom parlamentu. Vlade drava lanica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Predsjednika Komisije bira Europsko vijee nakon to se vlade drava lanica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvren u Europskom parlamentu. Europski parlament zakonodavno tijelo EU. Predstavlja interese graana EU. Parlament ima zastupnike koji se biraju svakih 5 god., a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. Regulira se ugovorom iz Nice, sjedita: Strasbourg, Bruxelles, Luxembourg. Vijee Europske Unije / Vijee ministara zakonodavno tijelo EU. Predstavlja interese drava lanica. Usvaja pravne akte. Glavna institucija Europske unije, okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja lanica. Vijee donosi sve pravne odluke, odredbe, direktive i zakljuke tj. utvruje unutarnja pravila za Uniju, zajedno s Europskim parlamentom zadueno je za proraun Unije. Sjedite u Bruxelles (dijelom Luxembourg) Odbor revizora sastoji se od 12 lanova imenovanih na 6 godina, a provjeravaju ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. Financijske institucije EU Europska sredinja banka, Europska investicijska banka, gospodarski i socijalni odbor, Europski revizorski sud. Europski revizorski sud (European Court of Auditors - ECA) je institucija Europske unije ija je osnovna zadaa ispitivati zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU, ukljuujui raune svih tijela EU. Na kraju svake financijske godine to tijelo podnosi Godinji izvjetaj o proraunu EU Europskom parlamentu i Vijeu ministara. Izvjetaj se objavljuje u Slubenom listu EU. Sjedite Revizorskog suda je u Luksemburgu. Sastav Revizorski sud sastavljen je od po jednog predstavnika iz svake drave lanice EU, koji mora posjedovati kvalifikacije za revizorski posao te ija nezavisnost mora biti izvan svake sumnje. Osnivaki ugovor garantira nezavisnost revizora od utjecaja bilo nacionalnih bilo europskih institucija. Revizore na obnovljivi mandat od est godina, postavlja Vijee EU kvalificiranom veinom, poto se o listi lanova savjetuje s Europskim parlamentom. Euro Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 1. 1. 2002. Znaenje uvoenja eura Uvoenjem jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi, roba, kapitala i usluga, te stvaranju jedinstvenog trita. 16 zemalja Europske unije koristi euro i jo 4 zemlje koje nisu lanice (Andora, Sjeverni Cipar, Crna Gora i Albanija). Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. utvreni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajednike valute:

31

-

stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% iznad prosjene stope inflacije 3 drave lanice s najmanjom inflacijom kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti via od 2% iznad stope izraunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom deficiti: budetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% drutvenog proizvoda zaduenost: javna zaduenost mora biti ispod 60% brutto drutvenog proizvoda stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar teajnih raspona utvrenih Europskim monetarnim sustavom.

Europsko vijee efovi drava i vlada se sastaju najmanje 2 puta godinje i nije institucija EU, glavni je pokreta politikih inicijativa Unije i tijelo za donoenje odluka u spornim pitanjima. Shengenska granica definirana je sporazumom, a prihvatile su ga 24 zemlje lanice, kao i Island i Norveka koje nisu u EU 1985.g. potpisan, a osnov mu je da dravljani drava u EU mogu se slobodno kretati po drugim lanicama (bez putovnice) Irska i V. Britanija nisu potpisnice. 4. kriterija iz Kopenhagena (1993.) i Madrida (1995.) 1. Politiki stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje politikih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. Gospodarski postojanje djelotvornog trinog gospodarstva; jedinstveno trite 3. Pravni usvajanje cjelokupne pravne steevine EU-e, preuzimanje obveza iz lanstva EU-e 4. Administrativni prilagodba odgovarajuih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju; reforme. (ovaj je kriterij iz Madrida 4. slobode kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Jedinstveno ili unutarnje trite je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehnikih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajednikoga trita. Jedinstveno trite ini samu sr dananje Europske unije, a temelji se na ostvarivanju etiriju sloboda. Kako se postaje kandidat zahtjev Vijeu EU E. Komisija miljenje i preporuke daje E. Vijeu koje donosi konanu odluku o otvaranju pregovora Screening (faza analitikog pregleda i ocjene usklaenosti zakonodavstva s pravnim steevinama EU radi E. Komisija privremeno zatvaranje poglavlja izrada ugovora o pristupanju E. Komisija daje konano miljenje o zahtjevu za lanstvo, E. Parlament daje suglasnost, a Vijee EU jednoglasno odluku o prihvaanju u lanstvo Ugovor se potpisuje i ratificira stupa na snagu kada na referendumu graani donesu odluku. Hrvatska EU - 2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju. - 2003. RH podnijela zahtjev za punopravno lanstvo u EU. - 2004. u Strassbourgu dobiveno pozitivno miljenje Europske komisije (avis) tj. preporuka da se postane kandidat. Iste godine smo u Bruxellesu dobili status

32

-

kandidata za lanstvo u EU i tada je i Vijee ministara EU usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom u kojem su dogovorene mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu. Takoer iste godine, Europska komisija je objavila pretpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovarakog okvira. 1. 2. 2005. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju. 3. 10. 2005. otvoreni pregovori o pristupanju RH 35 poglavlja, otvoreno ih je 33, a zakljueno 22.

Kronologija pristupanja RH EU 29. 10. 2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 21. 2. 2003. RH podnijela zahtjev za punopravno lanstvo u EU 20. 4. 2004. u Strassbourgu, dobiveno pozitivno miljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za lanstvo u EU) 18. 6. 2004. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za lanstvo u EU (Europsko vijee zakazalo otvaranje pristupnih pregovora poetkom 2005.) 13. 9. 2004. u Bruxellesu Vijee ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predloila Komisija i u kojem su navedene kratkorone i dugorone mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 6. 10. 2004. u Bruxellesu Europska komisija objavila pretpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovarakog okvira o punopravnom lanstvu (pregovori e zapoet poetkom 2005.). 1. 2. 2005. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 29. 10. 2001. je sporazum potpisan. 5. 12. 2001. je Hrvatski sabor ratificirao sporazum, a 1. 2. 2005. je stupio na snagu dok ga nisu ratificirali: Vijee Europske unije/Vijee ministara, Europski parlament i sve drave lanic