PSIHOLOGIJA LINOSTI

SELMA ASLANI

SELMA ASLANIODBRAMBENI MEHANIZMI

UVODSigmund Freud Kreator psihodinamske teorije linosti.Linost -> Id, ego, super ego.Id -> eros i thanatos, rezervoar psihike energije, funkcionira po principu ugode;Ego razvija se iz ida, tijekom 6 mjeseci ivota, funkcionira po principu realiteta.Super ego najkasnije se razvija, pod utjecajem okoline, razvija se na principu nagrade i kazne.

Mehanizmi odbrane su tehnike kojima se ego slui za odbranu od nagonskih pulzija i tenzije afekata.Tri su tipa ego-anksioznosti: realna, neurotina i moralna:Realistika anksionznost - percepcija stvarnih opasnosti ili prijetnji u okolini, izaziva u pojedincu emocionalno uzbuenje koje se naziva realistinom ili objektivnom anksioznou. Ta tjeskoba brzo nestaje s nestankom uzroka.Neurotina tjeskoba ili anksioznost Izvor neurotine tjeskobe je u opasnosti, da bi impulsi ida mogli postati svjesni. To je strah da ego nee biti sposoban da kontrolira id, javlja se tek onda kad postoji opasnost od probijanja kontrole ega.Moralna tjeskoba javlja se onda kad postoji opasnost da e ego biti kanjen od super ega.

Razlikujemo po Vaillant :

1. najprimitivnije (psihotine obrane - halucinatorna projekcija, psihotino poricanje, iskrivljavanje). este su u snovima i projekcijama, i u djece do pete godine.2. narcistike obrane (negiranje, primitivna idealizacija, projekcija, projektivna identifikacija, cijepanje, izvrtanje), 3. nezrele odbrane (acting out, identifikacija, introjekcija, projekcija, regresija, pasivno agresivno ponaanje, somatizacija, shizoidne fantazije, blok, hipohondrija), 4. zrele ili zdrave obrane (altruizam, anticipacija, asketizam, sublimacija, humor, supresija),5. neurotske (disocijacija, izolacija, potiskivanje, premjetanje, pomak, disocijacija, kontrola, inhibicija, intelektualizacija, racionalizacija, izolacija, reaktivna formacija, seksualizacija, eksternalizacija).

Francuska psihologinja, Maryse Vaillant (1944-2013).

Situacije u kojima ego koristi mehanizme odbrane su:1. kad je potrebno drati emocije unutar tolerantnih granica tijekom iznenadnih promjena u emocionalnom ivotu (npr. gubitak voljene osobe),2. kad se ponovno uspostavlja fizioloka homeostaza odgaanjem ili preusmjeravanjem naglo pojaanih biolokih poriva, kao u adolescenciji kad su izraenije seksualna pozornost i agresivnost,3. kad je potreban predah tijekom krupnih promjena u ivotu koje ne mogu odmah biti integrirane, kao u pubertetu, poslije opsenih operacija, u napredovanju na poslu i4. kad se treba uhvatiti u kotac s nerazrijeenim konfliktima s vanim osobama, bilo ivima ili umrlima.

NIVOI ODBRAMBENIH MEHANIZAMAPrvi nivo - odbrane karakteristine za psihozu, no mogu se javiti i u snovima ljudi koji nisu u stanju psihoze, kao i kod djece kao zdravi mehanizmi koji imaju svoju svrhu u smanjivanju osjeanja neprijatnosti:1. Poricanje/negacija - nesvjesno izvrtanje injenica koje su u naoj svijesti, iskrivljavanje realnosti i stvaranje samo djelimino realne slike svijeta i svojih iskustava.

2. Izvrtanje realnosti koje se obino manifestuje kao preoblikovanje i prilagoavanje informacija iz spoljanjeg svijeta, tako da se one usklauju sa tenjama koje postoje u unutranjem svijetu. 3. Samoobmanjujua projekcija koja podrazumijeva postojanje obmana vezanih za spoljanji svijet, druge ljude i deavanja

Drugi nivo - Njihova osnovna funkcija je da smanje anksioznost koja je uzrokovana neprijatnostima sa kojima se osobe suoavaju u realnosti koju oni doivljavaju kao neprihvatljivu:1. Fantaziranje tendencija da se povlaenjem u svijet fantazija pronalazi nain da se izbjegne direktnno suoavanje sa spoljanjim ili unutranjim konfliktima i neprijatnostima.

2. Projekcija - Pripisujui drugim osobama neke osobine, misli ili osjeanja koje doivljavamo kao nepoeljene ili ak, potpuno neprihvatljive oslobaamo se tenzije i napetosti koja bi postojala u nama, da smo osvijestili ove karakteristike kao svoje.

3. Hipohondrija Transformacija negativnih osjeanja prema drugima, u neprijatna osjeanja prema sebi.

4. Pasivna agresija podrazumijeva da agresivna osjeanja, koja se normalno razvijaju prema drugim osobama, ne nalaze put direktnog rastereenja .

5. Acting out Ponekad dolazi do direktnog ispoljavanja (bukvalno: odigravanja) sadraja (tenji, impulsa, elja) iz nesvjesnog dijela linosti, bez svijesti o emociji koja je izazvala to ekspresivno ponaanje.

Trei nivo - Ovi mehanizmi se jednim imenom nazivaju neurotini , i najei su kod odraslih ljudi. Ovakve vrste psiholokih odbrana obino pruaju kratkotrajnu pomo u prevladavanju teih situacija. 1. Pomijeranje - U pitanju je odbrambeni mehanizam koji premjeta agresivne, neprijateljske ili seksualne tenje na prihvatljivije mete, na taj nain preusmjeravaui emocije na druge, sigurnije, objekte u spoljanjem svijetu.

2. Disocijacija Odnosi se na privremenu, ali drastinu modifikaciju neijeg identiteta kako bi se izbjegla emotivna bol. U pitanju je razdvajanje, ili zapostavljanje emotivnog dijela linosti koji bi normalno bio aktiviran u datoj situaciji, ali bi njegovo dejstvo bilo toliko preplavljujue, da bi onemoguilo normalno funkcionisanje linosti.

3. Intelektualizacija To je jedan oblik izolacije, usmjeravanja panje iskljuivo na intelektualne aspekte situacije u kojoj se osoba nala uz istovremeno distanciranje osobe od sopstvenih emocija koje bi izazvale veliku koliinu zbunjenosti ili straha.

4. Reaktivna formacija Okretanje (konvertovanje) nesvjesnih elja ili impulsa, koji bi za linost mogli imati negativne posljedice, u njihovu suprotnost. Koristei ovaj psiholoki mehanizam, osoba se ponaa potpuno suprotno od onoga kako bi zaista htjela ili eljela, ega i nije svjesna.

5. Potiskivanje Podrazumijeva proces guranja misli u nesvjesni dio linosti i prevenciju bolnih osjeanja, koja bi se mogla javiti kao pratioc tih misli. Problem sa potiskivanjem je, to se na taj nain iz svijesti uklanjaju samo misli, dok emocije vezane za njih ostaju, i vezuju se za neke druge svjesne sadraje.

6. Racionalizacija - Dvije vrste racionalizacije koje se spominju u svakodnevnom govoru jesu kiselo groe i slatki limun. U pitanju je mehanizam omalovaavanja vrijednosti i ciljeva koje pojedinac nije uspeo da postigne. Zapravo, racionalizacija predstavlja neku vrstu pravdanja neuspjeha prividnim uspjehom.

etvrti nivo - Ovi mehanizmi odbrane se obino uoavaju kod odraslih i emotivno zrelih osoba. U pitanju su psiholoke odbrane koje se posmatraju najzrelijim, iako mnogi od njih imaju svoje osnove na manje zrelim nivoima. Koritenje ovih mehanizama odbrane poveava zadovoljstvo osobe koja ih koristi, kao i njeno osjeanje kompetentnosti i odreene vrste gospodarenja samim sobom. Ovakve osobe su obino od drugih ljudi doivljene kao veoma samosvjesne i sposobne.1. Altruizam konstruktivno pomaganje drugima koje samoj osobi donosi osjeanje zadovoljstva i line satisfakcije;

2. Anticipacija realistino planiranje i pripremanje za budue neprijatnosti;3. Humor Otvoreno iskazivanje ideja i osjeanja (naroito onih neprijatnih za razmiljanje i razgovor o njima), tako da i samoj osobi, a i drugima izazove prijatna osjeanja. Ovo je, u neku ruku, veoma slino pomijeranju (mehanizmu odbrane sa treeg nivoa)4. Identifikacija Nesvjesno oblikovanje neije linosti prema karakteru ili ponaanju nekog drugog.

5. Introjekcija - Identifikacija sa nekom idejom koja je toliko izrazita, da i sama ideja postaje dio te linosti.

6. Sublimacija Predstavlja poseban mehanizam odbrane koji je poseban po tome to negativne emocije preusmjerava u pozitivne aktivnosti, socijalno prihvatljiva, pa ak i poeljna ponaanja. Ovo preusmjeravanje psihike energije u velikoj mjeri predstavlja osnovu razvoja kulture i civilizacije.

KORISNOST ODBRAMBENIH MEHANIZAMAPsiholoki mehanizmi odbrane imaju svoju svrhu, prirodnu funkciju u ivotu ovjeka.Normalno je da odbrane koje su nekada zaista sluile svrsi sa vremenom postanu zastarjele.Tada je potrebno ulagati mnogo vie energije u njihovo odravanje, ili se jednostavno moe prei na zrelije mehanizme koji omoguavaju obradu vee koliine iskustava, racionalniju potronju psihike energije i uspjenije snalaenje u realnosti.Osoba koja koristi primitivne mehanizme odbrane nee uspjeti da integrie svoja iskustva stvarajui na taj nain cjelovitu sliku sebe, prihvatajui sebe i razumjevajui svoje postupke.

Mehanizmi odbrane su ti koji omoguavaju da odreeni sadraji ostanu u pozadini dok se osoba ne suoi sa onime sa ime moe u tom trenutku, da bi se u nekom kasnijem stadiju razvoja vratila i usmjerila svoje kapacitete na preradu onoga to nije bilo zavreno.

DJELOVANJE ODBRAMBENIH MEHANIZAMA

Djelovanje odbrambenih mehanizama se moe opisati jednom rijeju: naprijed-nazad.Dokle god postoji neto to je zapostavljeno u razvoju, nemogue je ii naprijed. Ono to nije preraeno i rijeeno, predstavljat e kamen spoticanja, sve dok se osoba ponovo ne vrati na to, i razrijeivi ga omogui sebi dalji razvoj od take na kojoj je stala.

ZAKLJUAK

injenica jeste da psiholoki mehanizmi odbrane imaju svoju funkciju u razvoju osobe, da je bez njih nemogue zamisliti jedno zdravo i normalno odrastanje i da je njihova uloga neprocjenjiva u svakoj kriznoj situaciji sa kojom se ovjek susretne tokom svog ivota.Uoavanjem kod sebe izvjesnih dosljedno istih obrazaca ponaanja ve je preduzet prvi korak u njegovom prevazilaenju. Na alost, rad na sopstvenim mehanizmima odbrane gotovo je nemogu bez neije pomoiKlju uspjeha lei u balansu, uspostavljanje homeostaze cjelokupnog organizma, s ciljem to skorijeg preraivanja sadraja kako bismo stavili pod kontrolu sve ono to prijeti naem egu.

VJEBAPrimjer 1 : Ben je dvadesetosmogodinji fudbaler, koji iznadposjeno igra fudbal. Meutim, desi se da ponekad promai gol, i smatra da je za to kriva njegova kopaka koja nije profesionalno izraena.Koji je ovo odbrambeni mehanizam?Projekcija.Primjer 2 : Alisa je dvadesetjednogodinjakinja koja ima kominicu Saru. Alisa svoju kominicu ba i ne voli, ali svaki put kada ju vidi, nasmijei joj se i lijepo je pozdravi, kao da je sve u najboljem redu.Koji je ovo odbrambeni mehanizam?Reaktivna formacija.

Primjer 3 : Marku se due vrijeme sviala Ana. Kada je napokon skupio hrabrosti da ju pozove van, Ana ga je odbila. Marko je poslije ispriao to prijatelju, pomenuvi da je i bolje da nije pristala, jer ionako nije dovoljno lijepa.

Koji je ovo mehanizam odbrane?Racionalizacija.

Primjer 4 : Leo ima jako nezgodan karakter. Izraziti je kolerik, i jako agresivan. Meutim, zaposlio se u mesnici, i itav dan radi na sjei mesa.

Koji je ovo mehanizam odbrane?Sublimacija.

Primjer 5 : Zaposlenika stalno mui njegov nareeni, pa zaposlenik osjea srdbu spram njega. Id, voen agresivnim impulsima eli da ubije nadreenog, no ego shvaa da to i nije dobra ideja ako eli normalno ivjeti i primati plau. Zaposlenik odlazi kui i vie na enu, jer zna da to nee utjecati na njegovu plau. ena, isto tako ljuta, ali bez mogunosti da se suprostavi, ispoalja agresivne impulse na djetetu, koje onda svoje agresivne impulse ispoljava udarajui psa.

Koji je ovo odbrambeni mehanizam?Pomijeranje.

REFERENCE:Doc. dr. A.Isi Izbor tekstova za kolegij Psihologija linosti;Prof. dr. med. sci. I. Pajevi Izbor tekstova za kolegij Psihopatologija;A. Fulgosi (1987) Psihologija linosti: teorije i istraivanja, Zagreb: kolska knjiga 1987;Dr. sc. peli Aldo Izbor tekstova iz kolegija Razvojna psihologija;B. uri Mehanizmi odbrane http://www.akademijauspeha.com/clanci_svi/Mehanizmi%20odbrane.htmlhttp://www.psihijatrija.com/psihijatrija/grane%20PSIHOTERAPIJA/Anna%20Freud/mehanizmi%20obrane.htm

PSIHOLOGIJA LINOSTI

SELMA ASLANI

SELMA ASLANIODBRAMBENI MEHANIZMI

*