Od Cvjetnice Do Uskrsa

Embed Size (px)

Text of Od Cvjetnice Do Uskrsa

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    1/16

    I Z L O B A

    OD CVJETNICE DO USKRSA

    ZADAR Gradska knjinica 19. 24. oujkaBIOGRAD NA MORU

    Zaviajni muzej 26. 31. oujkaSPLIT

    Stara gradska vijenica 3. 14. travnja 2012.

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    2/16

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    3/16

    Manda Svirac

    Od Cvjetnice do Uskrsa

    Hrvatski obiaji i priroda u Velikom tjednu

    Zagreb, 2012.

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    4/16

    Dr. sc. Manda Svirac

    Od Cvjetnice do Uskrsa

    Hrvatski obiaji i priroda u Velikom tjednu

    U prigodi izlobe Od Cvjetnice do Uskrsau Zadru, Biogradu na Moru i Splitu 2012. u organizaciji Drui-ne, tekst Kataloga je temeljen na istraivanju znakova i poruka koje hrvatska tradicija uva o uskrsnim obia-

    jima. Projekt Iz narodne batine hrvatskih krajeva1omoguuje grau sustavno prikupljenu na terenu (zapise,slike,) sistematizirati, analizirati te predstaviti javnosti kroz izlobe pod naslovom Od Cvjetnice do Uskrsa. Od2000. do 2012. bilo ih je etrnaest: Zagreb (tri), Novalja na otoku Pagu, Beli Manastir/Baranja, Babina Greda,upanja, Rovinj, Dragonoec, Bukevje i Graani kod Zagreba, Slobodnica, Podravski Podgajci, Nard. Drugidio teksta nadovezuje se kroz praenje ve objavljenih, uglavnom na jednom mjestu sabranih podataka za 19.i 20. st. drugih autora ponuenih u knjizi Jasne apo mega pod nazivom:Hrvatski uskrsni obiaji. Ovdje se

    podcrtavaju atributi Velikog tjedna u povezanosti s prirodom i stoga e se postupak izmijeniti a nova saznanjae ih proiriti, dopuniti ili usmjeriti u nekom drugom pravcu.

    Voda

    Blagoslovljena voda Postupci s vodom u hrvatskoj tradiciji e biti razliiti od kraja do kraja ili mjesta u kojima ljudi ive posebiceako su uz rijeke, potoke ili more. Danas su se zadrali najvie u sjeanjima ili pisanim dokumentima, asopisi-ma i knjigama te su sastavni dio hrvatske povijesti. Ako prihvatimo tumaenje kako samo voda ima mo ienja od neistoe due i tijela (apo 77), onda

    1 Projekt je Druine uvara tradicije hrvatskih obiteljskih zadruga. Zapoeo je 1996. godine. Voditelj je dr. sc. Manda Svirac, a suradnici su bili studenti etnologije i

    kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Graa se sistematizira, obrauje a rezultati se od 2000. godine putem izlobi, koje uvijek prati tekst ka-taloga, predstavljaju javnosti. Za 2006. obiaji su prireeni za scenu u Bukevju /Zagreb sa eljom oivljavanja nekih zaboravljenih radnji, na njih podsjetiti jer su dio okrujau izvornom lokalnom govoru.

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    5/16

    moemo tradicisjke postupke s vodom povezati sa znaenjem koje se u crkvenom kultu i u kranskoj litur-giji pridaje vodi kao simbolu oienja. U narodu e se pranje lica znakovito protumaiti kao in za zdravlje,osobito zdravlje oiju, ljepotu lica. Kupanje u rijeci Cetini u Poljicima na jugu Hrvatske vri se protiv bolesti,a postupak se obavlja u vrijeme uskrsnua, tj. razvezivanja zvona na Veliku subotu i pjevanja Slava Bogu.Bitno je u tekuoj vodi (rijeci, moru) ili netom blagoslovljenoj vodi u obredima Velike subote uiniti tu gestu,

    jer se vjerovalo da pranje djeluje samo u asu zvonjave.Piti blagoslovljenu vodu i u njoj se oprati je najraireniji obiaj uz Jadransku obalu, osobito u Dalmaciji.

    Nosili su je u polje i ekali znak zvona za poetak pranja.

    Voda i cvijee (i mlado ito)

    Veoma je raireno bilo pranje vodom u kojoj je cvijee, najee ljubice, viola (Konavle, okolica Dubrov -

    nika, Dalmatinska zagora), drijenak, brljan ili neko drugo cvijee (Lika, istoni Srijem). U izrekama kojeupuuju na zdravlje, rast i postojanost a koje su zabiljeene u Lici (Ivevi Kosa), moemo traiti razlog:Zdravko drini Zdrav kao drijenak (drijen);Lipa ko fjolica Lijepa kao violica ili kao eboj (eboj=Cheiranthuscheiri); Treperi i raste ko brljan. Kod Hrvata Bunjevaca u Bakoj, u Sinjskoj krajini i Poljicima u vodi je bilo cvijee i mlado (zeleno) ito.Autorica apo mega tvrdi da je obiaj bio poznat u dinarskoj kulturnoj zoni te u jadranskoj zoni koja je bila

    pod dinarskim utjecajem pa je seobama takoer prenesen u panosnko podruje (apo 78).

    Voda i jaja

    Za vrijeme ina pranja vodom treba pojesti jaje, to se povezuje sa starim propisima zabrane jela jaja u ko-rizmi (Sinj, Imotski, Vrlika). Ljuske jaja koja su se pripravljala za Uskrs ili voda u kojoj su se kuhala ili hladila

    jaja za noenje na blagoslov (Otok/Vinkovci) ostavljali su za pranje lica opet na zvuk zvona na Veliku subotu.To je bilo za one koji su ostali u domu. Drugdje se to radilo na uskrsno jutro ili na Veliki petak (Gorski Kotar,Kastav/Rijeka, oko Buzeta u Istri). Zapis iz okolice Delnica (Gorski Kotar) donosi podatak da su ljuske bile od

    blagoslovljenih jaja. Time se usmjeruje na dvostruko djelovanje ina koji se obavlja u svetom vremenu za toslue blagoslovljeni predmeti. Polijevanje vodom, kako misli apo, izrazito je drutveni in mladia i djevo-

    jaka u Hrvata Bunjevaca. Odvijao se na Uskrsni ponedjeljak i utorak radi zabave ili kao izraz zadovoljstva dase nekomu nateti.

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    6/16

    Cvijee, granice, voke

    Zbog razliitosti prirodnih uvjeta u podrujima na kojima vjekovima ive Hrvati, postojale su razlike u vrstigranica ili cvijea noenih u obredima na Cvjetnu nedjelju. U novije vrijeme maslinove granice, koje su u

    prolosti bile karakteristine samo za priobalje, istiskuju iz uporabe domae biljke i cvijee u kontinentalnimkrajevima, npr. granice vrbe u cvatu -mace, cica mace, macoke, mucoki (Salix alba), drijen (Cornus mas), br-ljan (Hedera helix) i cvijee. Domae su se kitice slagale najee iz vlastitog vrta ili ubrane u polju, na livadiili u umi. Suvremene maslinove granice vjernici uglavnom kupuju, bilo dan ranije na nekom od sajmova iliistoga dana ispred crkve dolazei na misu. esto puta novani niprilog namijenjen je u dobrotvorne svrhe. Dobro je naBilu subotu2blagoslovit komad grane od divlje smokve za zatitu od groma (Poljica). Gran-ice masline i palme koje su se na nedjelju prije Uskrsa u priobalju nosile na blagoslov dale su ime i samojnedjelji u tim krajevima. Od naziva ulika, za maslinu, nedjelja se naziva Ulinicau Istri, neto junije uz Jadran

    jeMaslinica,Maslinska nedijakao rjei naziv odNedilja palama,Palminska nedilja. Ima takoer i naziv Cvit-nica, Cvitna nediljakao uobiajeni naziv u svim ostalim krajevima u razliitim lokalnim izgovorima: Cvetnica,Cvitnica, Cvijeti, Cvjetnica. Ondje gdje pravih palmi nije bilo, pod nazivom palma krio se sveanj maslinovihgranica ispletenih tako da izgledaju poput palme. Mogle su biti ispletene u obliku pletenice (Korula, Zablae/ibenik) ili su se na suhu granu simetrino nabadali listii masline (Split), ili su se plele na nain vjenia s kri-em po sredini (Istra, Bra, Korula). Granice masline s bijelim golubicama bio je nain ukraavanja granicamalim izraenim golubicama od smokvine srike (Split i okolica, Korula).Palmeukraene vrpcama i svetim

    sliicama nosili su starjeine kue (veli I) kao znak ugleda: to je palma bila vea i ugled je rastao. U srednjojDalmaciji grane javora, rumarina, tise, limuna ili narane noene su takoer na blagoslov. Vijenac spleten odklasova mladog ita za blagoslov za sada je usamljen podatak na Koruli (are).

    ibe

    ibe su, posebice one ukraene, sluile djeci u obredima. ibanje kao dio obreda bilo je poznato do II.

    2Bila subotaje Velika subota koja je u pojedinim krajevima dobila naziv po siru, maslu, jajima, koji su u korizmi bili zabranjeni za jelo.

  • 7/26/2019 Od Cvjetnice Do Uskrsa

    7/16

    vatikanskog koncila, a odravalo se na Veliku srijedu, Veliki etvrtak i Veliki petak poslijepodne na krajuobreda i pjevanja psalama. U Dalmaciji na otoku Hvaru to su zvali Tui barabanaaludirajui na Barabu kojise spominje u itanjima tekstova o muci i smrti Isusovoj:Barabana tucimo, a Isusa pustimo(Vodice/ibenik iVeli I). U Slavoniji su na svretku obreda mladi i djeca udarali po klupama ili po podu crkve najee lijepoukraenim ibama. ibe su bile od lijeska ili vrbe s kojih se oguli vanjska kora te njome u jednakim razmacimaoplete zavojito ili na kri bijela iba. Nakon postupka dimljenja nad vatrom, vidljivi dio poprimi lijepu smeu

    boju, a kad se odstrani opleteni dio, podloga je bijela. Dudove ibe zabiljeene su u Srijemu. Osim ukraavanjaguljenjem, ibe su se ukraavale tehnikom rezbarenja. U drugim krajevima su za taj obiaj posluile smokvineili ipkove grane (Dalmacija), kamenje u Istri i na Krku, a buka se stvarala takoer pljeskanjem rukama iliudaranjem po klupi na Krku. Tumaenja hrvatskih etnologa ovih postupaka idu u dva smjera: Gavazzi je dao usporedbu sa ibanjem naMladence u boinom vremenu, jer se i u uskrsnom vremenu radi o udaranju mladih nakon obreda; mladii

    udaraju djeake ili djevojke (iznimka je zabiljeena u Istri, kada je u noi neka jeziava baba potajno bilaibana jer se nije uklapala u drutvene norme ponaanja). apo se ipak zauzima za ulogu u druenju i za zabavemeu mladima i dodaje da su obiaji u pukim objanjenjima bez sumnje povezivani s povijeu Isusove mukei smrti to potkrepljuje primjerom iz Sikirevaca (Slavonija). Govorilo se da ibanje simbolizira osvetu ido-vima koji su bievali Isusa. Postoji i povezanost s Herodom u izreci: Iruda tui. Zapis s kraja 19. st. iz Otokau Slavoniji daje razloge ibanja i povezuje s hranom odnosno s nainom prehrane u korizmi koja se za Uskrstreba promijeniti:Dica kau, da tuku tim ibama svoja posna jela, a ne Spasitelja, i vele: prvi dan tuku kiseli-cu, drugi dan gra, a trei kupusili ...treba Korizmu tjerati. I na kraju spomenimo znaenje koje se pripisivalo

    ovim ibama nakon obreda. Ostaci iba su se pokupili, nosili doma i zaboli u vrtovima, u Slavoniji najee uzmladi enjak (vlastitio iskustvo), ili zaticali u vonjak, pelinjak, cvjetnjak. U Dalmaciji su se uvale u kuicijele godin