OCJENA INVESTICIJSKOGA MODELA PRIMJENOM

  • View
    217

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of OCJENA INVESTICIJSKOGA MODELA PRIMJENOM

  • B. BLAEVI, M. KRSTINI NII: Ocjena investicijskoga modela primjenom diskrecijske diskontne stope...EKONOMSKI PREGLED, 62 (11) 636-661 (2011)636

    OCJENA INVESTICIJSKOGA MODELA PRIMJENOM DISKRECIJSKE DISKONTNE STOPE SLUAJ

    OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U TURIZMU

    Investicije su najvrjednija supstancija u ekonomiji. One su oskudan re-surs i zbog toga oskudne resurse valja produktivno alocirati, a to se u trino otvorenim ekonomijama dominantno ini posredstvom trinih mehanizama, prije svega, fi nancijskih. Pri tome se veliki znaaj u ekonomskom smislu tre-ba pridati diskrecijskoj diskontnoj stopi, kao moguoj pokretakoj snazi u gospodarskom ivotu. Autori upozoravaju na problematiku diskrecijske di-skontne stope koja nije razraena niti dovoljno defi nirana, a zarobljena je posebno nametnutom neoliberalnom koncepcijom trita. Dvama scenari-jima (projekcijama) postavljaju se smjerovi njezine razrade. U radu su se koristili glavni pokazatelji uinaka za analizu trokova i koristi poput inter-ne stope rentabilnosti, neto sadanje vrijednosti i omjera koristi i trokova. Kroz spomenute scenarije dokazuje se potreba primjene niih diskrecijskih diskontnih stopa kod investicija u energetski sektor, posebice u obnovljive izvore energije i sline projekte. Autori zakljuuju da takva diskrecijska di-skontna stopa moe biti poluga i jako oruje za postizanje proklamiranih ciljeva ekonomske politike. Isto tako, jedan od naina borbe protiv nametnu-toga neoliberalnog koncepta trita je uvaavanje i spoznaja vanosti diskre-cijske diskontne stope, da ne bi na duu stazu drutveni trokovi bili vei od koristi to bi u konanici vodilo neefi kasnom sustavu.

    Branko Blaevi*Marinela Krstini Nii**

    * B. Blaevi, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija. (e-mail: brankob@fthm.hr).

    ** M. Krstini Nii, dr. sc., docent na Fakultetu za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija. (e-mail: marikn@fthm.hr).

    Prvobitna verzija lanka primljena je u urednitvo 3. 03. 2011., a defi nitivna 23. 11. 2011.

    UDK 330.322.3:338.486 JEL Classifi cation Q28, F29, G31 Pregledni lanak

  • B. BLAEVI, M. KRSTINI NII: Ocjena investicijskoga modela primjenom diskrecijske diskontne stope...EKONOMSKI PREGLED, 62 (11) 636-661 (2011) 637

    Kljune rijei: investicije, diskrecijska drutvena diskontna stopa, CBA analiza.

    1. Uvod

    Obnovljivi izvori energije (u turistikoj destinaciji) zahtijevaju znatne inve-sticije. Te investicije javni sektor nee moi fi nancirati vlastitim sredstvima, a to i nije samo njegova zadaa. Nuno je stoga poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE). U tom smislu veliki su zahtjevi na dravne institucije koje moraju koordinirano i predano stvarati i unaprjeivati uvjete koji e privlaiti domai i inozemni kapital kako bi sudjelovao u realizaciji potrebnih ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE) i openito u energetski sektor.

    Pod povoljnim opim gospodarskim uvjetima misli se na makroekonomsku stabilnost, uinkovitu dravnu upravu, konkurentnu razinu poreznog optereenja, pravnu sigurnost, odgovarajue ljudske resurse, izgraenost gospodarske infra-strukture, zatitu trinog natjecanja, postojanje fi nancijskih poticaja za ulaganja, postojanje specijaliziranih dravnih ustanova za promicanje ulaganja, a posebno odreivanje diskrecijske diskontne stope. Vlada Republike Hrvatske treba stvarati i dodatne uvjete koji bi ulaganja uinila atraktivnim, kako bi se potaklo ulaganje i u OIE i energetski sektor, koje zbog visine ulaganja, dugoronoga karaktera i osjetljivosti ishoda kod osjetnijih kretanja svjetskih cijena energije treba posebno ohrabrivati.

    to se tie specifi nih uvjeta za ovu vrstu ulaganja presudnu e vanost imati pravodobno planiranje i jasna komunikacija planova sa irom javnou, svim sudionicima, a osobito zainteresiranim ulagaima. Strateki okvir buduega energetskog razvoja i razvoja OIE defi niran je u Strategiji energetskoga razvoja Republike Hrvatske, koja daje informaciju o prioritetnim ulaganjima u infra-strukturu reguliranih djelatnosti i potrebnim trinim, privatnim ulaganjima.1 Programom provedbe Strategije treba se osigurati uklanjanje prepreka privatnom investiranju u energetski sektor radi ostvarenja ciljeva Strategije i to naputcima za stvaranje jasnoga, nedvosmislenoga i stabilnoga zakonskog i administrativnoga okvira koji e biti poticajan za poduzimanje ovakve vrste ulaganja i koji e sman-jivati stupanj neizvjesnosti s kojom se privatni ulagai suoavaju.2 U primjeni

    1 Vidi vie: Strategija energetskog razvoja, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbe-ni/2009_10_130_3192.html (31.01.2010.)

    2 Godinjim izvjeima o provedbi Programa provedbe Strategije i Izvjeem Vlade Saboru o provedbi Programa provedbe Strategije u razdoblju 2009. 2012. nadzire se uspjenost ostvarenja ciljeva Strategije http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html (10.05.2010.)

  • B. BLAEVI, M. KRSTINI NII: Ocjena investicijskoga modela primjenom diskrecijske diskontne stope...EKONOMSKI PREGLED, 62 (11) 636-661 (2011)638

    raznovrsnih instrumentarija kojima se slui ekonomska politika posebno se istie znaaj kreditno-monetarne politike, funkcioniranje trita kapitala i preko toga uporaba vrijednosnih papira, jednako kao i funkcioniranje mehanizama kamatne i profi tne stope, koje imaju kljunu ulogu u funkcioniranju modela trino otvorene ekonomije (Veselica, 2002).

    Kod velikih, investicijski zahtjevnih proizvodnih objekata s dugotrajnijim razdobljem povrata ulaganja, Vlada Republike Hrvatske trebala bi privatne inve-stitore, osim poticajnim zakonskim okvirom ohrabrivati i djelotvornom dravnom administracijom ija je zadaa stvaranje povoljne investicijske klime, razvoj svi-jesti u javnosti o potrebi investiranja i izravna pomo investitorima da bre i uz manje rizika realiziraju svoje investicijske zamisli. Pri tome se veliki znaaj u ekonomskom smislu treba pridati diskrecijskoj diskontnoj stopi, kao moguoj pokretakoj snazi u gospodarskom ivotu. Problematika diskrecijske diskontne stope nije razraena, te se mogu postaviti mnoge teorije i smjerovi njezine razra-de, ali kljuno je da ona moe djelovati na stvaranje volumena novih investicija.

    Krucijalno je pitanje profi tabilnost investicijskih projekata, jer su investicije najvrednija supstancija u ekonomiji; one su oskudan resurs i zbog toga oskudne resurse valja produktivno alocirati, a to se u trino otvorenim ekonomijama do-minantno ini posredstvom trinih mehanizama, prije svega, fi nancijskih.

    Investicije u privredi igraju dvostruku ulogu; one predstavljaju veliku i promjenljivu komponentu kod troenja, tako da promjene u investicijama snano utjeu na agregatnu potranju. Agregatna potranja utjee na proizvodnju i zapo-slenost. Investicije vode akumulaciji kapitala. Investicijska ulaganja poveavaju potencijalni nacionalni proizvod i potiu ekonomski rast u dugom roku. Glavne su odrednice investicija: prihodi, trokovi i oekivanja. Investicije imaju izra-van uinak na rast prihoda poduzea. Stvoreni prihodi s naslova investicija st-varaju ope stanje ekonomske aktivnosti. Odreena kolebanja u proizvodnji imaju odluujui utjecaj na kretanje investicija u tijeku konjunkturnoga ciklusa. Osim prihoda, vana su odrednica razine investicija trokovi investiranja. Tu se najee koristi analizom trokova i koristi (cost-benefi t analysis) i odnos koji iz toga proizlazi upuuje na proizvodnost investicijskih ulaganja, pri emu se tei optimalnosti ulaganja (Veselica, 2002).

    Kod toga je nuna suradnja dravnih institucija i jedinica lokalne i regional-ne samouprave. Iako je istraivanje trita zadaa investitora, Vlada Republike Hrvatske bi sustavom planiranja trebala pruati potencijalnim investitorima infor-macije o potrebi i mogunostima investiranja.

    Osim obnovljivih izvora energije, posebno su znaajne investicije u in-frastrukturu za tranzit nafte i prirodnog plina, kojima se iskoritava geografski poloaj Hrvatske i kod kojih je nuno investicijske odluke sagledavati sa stajalita ostvarivanja pozitivnih uinaka na bilancu plaanja i drugih uinaka za dravu.

  • B. BLAEVI, M. KRSTINI NII: Ocjena investicijskoga modela primjenom diskrecijske diskontne stope...EKONOMSKI PREGLED, 62 (11) 636-661 (2011) 639

    2. Ciljevi razvoja i kriteriji ocjene modela

    Proces drutveno-ekonomskoga razvoja podrazumijeva ostvarivanje eko-nomskih i drutvenih ciljeva, to odraava injenicu da se u procesu razvoja unapreuju i materijalni i drutveni elementi. Izmeu te dvije grupe ciljeva postoji meuovisnost pa ih je nemogue precizno razgraniiti. Svaki cilj je istovremeno i ekonomski i drutveni, pogotovo na dugi rok. Na kratki rok ostvarenje nekih cilje-va razvoja izrazito pridonosi jaanju materijalne osnovice drutva, dok je njihov znaaj za unapreenje drutvenih elemenata manji.

    Moe se poi od pretpostavke da je temeljni dugoroni cilj razvoja prvenst-veno uvijek bio jaanje materijalne osnovice drutva, jer se na taj nain stvaraju i preduvjeti za unapreenje drutvenih elemenata. Bogato drutvo lake e rjeavati pitanja koja se odnose na drutvene elemente. To znai da je temeljni dio ocjene drutveno-ekonomske uinkovitosti zapravo ekonomska ocjena s gledita drutva, a temeljni kriterij te ocjene je uinak modela na stvaranje drutvene akumulacije i drutvene efi kasnosti.

    Time su uinci projekta na ostale ciljeve drutveno-ekonomskoga razvoja svrstani u drugu grupu kriterija, koje moemo smatrati dodatnim kriterijima drutveno-ekonomske ocjene. Tako se nastoje ocijeniti uinci modela koji su preteno ekonomske prirode, a posebno oni koji nemaju naglaeno ekonomsko obiljeje, ve su i ekonomske i ire drutvene prirode. Na taj nain su usklaeni zahtjevi za razlikovanjem operativnih koraka u primjeni metodologije ocjene s nemogunou preciznoga razgranienja ekonomskih od drutvenih ciljeva razvoja, to znai i kriterija ocjene.

    Ima