Upload
others
View
10
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Proekt:Unapreduvawe na obrazovanieto vo op{tinite
OBRAZOVNI POLITIKI NA OP[TINA SVETI NIKOLE
Bro{urata e izrabotena od ~lenovite na op{tinskoto telo za obrazovanie:Blagica Lasovska, sorabotnik za obrazovanie, kultura i sport - Op{tina Sveti Nikole;Valentina Miteva, sorabotnik vo Informativen centar - Op{tina Sveti Nikole;Marija Stoj~eva, nastavnik vo OU "Goce Del~ev“;Lidija Lazeva, nastavnik vo OU"Kiril i Metodij“;Radmila Sandeva, NVO Organizacija na `eni;
Stru~ni sorabotnici:Zoran Uzunov, konsultant za obrazovni politiki Merita Kuli, konsultant za strate{ko planirawe
Lektura:Suzana Stojkovska
Grafi~ki dizajn:Biljana Mihajlovska
Tira`:90
Bro{urata e rezultat na realizacija na proektot "Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite“ {to go realizira{e Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)vo periodot fevruari 2006 do fevruari 2008 godina. Ovaa bro{ura be{e ovozmo`enaso poddr{ka od Institutot za trajni zaednici (ITZ) preku fondovi na Agencijata naSoedinetite Amerikanski Dr`avi za me|unaroden razvoj (USAID).
Mislewata {to se ovde izrazeni im pripa|aat na avtorite i ne gi odrazuvaat stavo-vite na Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO), Institutot za trajnizaednici (ITZ) ili na Agencijata na Soedninetite Amerikanski Dr`avi za me|unaro-den razvoj (USAID). Isto taka, spomenuvaweto na trgovski marki ili komercijalniproizvodi ne pretstavuva poddr{ka ili preporaka za koristewe.
CIVIL SOCIETY STRENGTHENING PROJECT
V o juli 2005 godina Makedonija usvoi paket zakoni za de-centralizacija vo osnovnoto i vo srednoto obrazova-nie. Toa pretstavuva{e golema promena bidej}i na op{-
tinite im se prenesoa pogolem del odgovornostite, pred s¢vo oblasta na administriraweto i finansiraweto na u~i-li{tata.
Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)ve}e 4 godini kontinuirano raboti na dolgoro~ni proekti po-vrzani so jaknewe na kapacitetite na raznite subjekti vo sek-torot na obrazovanieto. Poseduvaj}i go iskustvoto MCGO goinicira{e proektot Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite ~ija glavna cel e zajaknuvawe na kapacitetot navrabotenite vo op{tinite, u~ili{tata i nevladinite orga-nizacii da odgovorat na novite predizvici.
Vo ovaa bro{ura se sodr`ani op{tinskite obrazovnipolitiki, kako i akcionite planovi izraboteni od pretstav-nici od razli~ni sektori od 10 op{tini. Vo nea se poso~eniproblemite koi{to proizleguvaat od neadekvatnata infra-struktura ili, pak, pregolemiot broj na u~enici vo oddelniu~ili{ta, razli~nite sostojbi vo centralnite i vo podra~-nite u~ili{ta, urbanite nasproti ruralnite zoni, struktu-rata na nastavniot kadar, sodr`ani se prioritetite na de-luvawe ~ija cel e da se podobri kvalitetot na nastavniot pro-ces ili da se podobrat uslovite za rabota; preporakite zanabquduvawe i evalvacija, kako i metodite preku koi }e se
zgolemi transparentnosta na op{tin-sko nivo za site aktivnosti povrzaniso procesot na obrazovanieto.
So cel da se promovira i prakti~-no da se primeni decentraliziraniotna~in na odlu~uvawe na nivo na sekojaop{tina se formiraa op{tinski telaza obrazovanie (OTO). Vo ovie tela ak-tivno u~estvuvaat pretstavnici na op{-tinite (prete`no od sektorite za obra-zovanie i za kultura), pretstavnici navospitno-obrazovniot kadar od osnov-nite u~ili{ta, kako i pretstavnici nanevladiniot sektor koi{to aktivno de-luvaat na poleto na obrazovanieto na
PORAKA DO ^ITATELOT
3Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
4 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
op{tinsko nivo. ^lenovite na OTO od 10-te op{tini, preku strukturiranproces, gi realiziraa fazite na procena na potrebite na u~ili{tata,
izvr{ija rangirawe i izbor na prioritetite zemaj}i gi predvid prilikitei predizvicite koi{to se specifi~ni za sekoja op{tina. Pri sprovedu-vaweto na proektnite aktivnosti, op{tinite imaa mo`nost prakti~no da goprimenat modelot koj im be{e prezentiran za izgotvuvawe na op{tinskiteobrazovni politiki.
Vo tekot na realizacijata na proektot, od fevruari 2006 do fevruari2008, bea postignati slednite reazultati: vospostaveni se mre`i me|u pret-stavnicite na u~ili{tata, pretstavnicite na NVO sektorot i op{tinskiotkadar vo 10 op{tini vo Makedonija, u~ili{tata i NVO, zajaknati se kapaci-tetite na vrabotenite vo op{tinskite tela za obrazovanie, definirani sestrate{kite planovi vo koi{to sekoja od op{tinite gi istakna prioriteti-te za intervencija.
Proektot be{e realiziran so poddr{ka od Institutot za trajni zaed-nici (ITZ) preku fondovi na Agencijata na Soedinetite Amerikanski Dr`a-vi za me|unaroden razvoj (USAID), a e rezultat na izvonrednata sorabotkaso 10 op{tini vklu~eni vo proektot: Vrap~i{te, Ki~evo, Ko~ani, Mavrovoi Rostu{e, Negotino, Radovi{, Saraj, Sveti Nikole, Strumica i ^a{ka.
D ecentralizacijata pretstavuva mo`nost da sozdademetakva lokalna samouprava koja }e bide mnogu poodgo-vorna, poot~etna i potransparentna, a, isto taka, }e obez-
bedi poednostaven, poefikasen pristap na gra|anite do uslu-gite od javen karakter. So ogled na faktot deka Op{tina Sve-ti Nikole ja ekipira administracijata i gi ispolni postave-nite uslovi, uspeavme vo realizacijata na vtorata faza nadecentralizacijata.
Obrazovanieto, pokraj toa {to e ~ovekovo pravo, toa epretpostavka za postignuvawe odr`liv razvoj i osnovna alat-ka za dobro vladeewe, informirano donesuvawe na odluki ipromovirawe na demokratijata.
Zatoa celta na lokalnata samouprava e podobruvawe nakvalitetot na obrazovniot sistem: so zgolemuvawe na vlo-`uvawata vo obrazovanieto, so zajaknuvawe na kapacitetitena nastavniot kadar, so zaostruvawe na izbornite proceduriza obuka na nastavnicite, so obezbeduvawe na podobri uslo-vi za rabota i podobruvawe na materijalno - tehni~kite sred-stva raspolo`livi vo u~ili{tata: zgradi, u~ilnici, kabi-neti, laboratorii, sportski sali, biblioteki ili medijate-ki, oprema, kompjuteri, no i so obezbeduvawe soodvetno po-trebni finansiski sredstva. Na obrazovanieto }e se gledakako na investicija.
Edna od strate{kite opredelbi vrzani za razvojot na Re-publika Makedonija e podigaweto na obrazovnoto nivo na na-selenieto, osobeno na decata i mladite.
Osnovnoto obrazovanie e klu~no pred s¢ zaradi toa {tose raboti za prviot zna~aen socijalen kontekst (von semej-stvoto) kade se steknuva odnosot kon znaeweto, odgovornostai rabotnite naviki i se socijalizira vo duhot na op{testve-nite vrednosti. Nieden povisok obrazoven stepen ne mo`e vocelost da gi nadomesti propustite i gre{kite napraveni voramkite na osnovnoto obrazovanie.
Promenite kako svetski trend vo osnovnoto obrazovaniekaj nas se razbiraat i prifa}aat kako neminovnost uslovenaod potrebite za otvorenost i korespondencija na na{eto ob-razovanie so ona vo razvienite zemji. Toa zna~i nadminuva-we na eden sistem koj e nedovolno standardiziran, stereo-tipen, tradicionalisti~ki, s¢ u{te generalno avtoritaren ipoln so akademizam.
1. VOVED
5Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
6 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
Posebnite predizvici, vo momentov, vo odnos na osnovnoto obrazova-nie proizleguvaat od novata teritorijalna organizacija i procesot na de-centralizacija.
Zadol`itelniot karakter na osnovnoto obrazovanie ja nalo`uva po-trebata od vostanoveni mehanizmi za kontinuirano gradewe standardi iimplementirawe na konzistentna metodologija na analiti~ko - razvojnosledewe na klu~nite indikatori na uspe{nost i kvalitet na osnovnoto ob-razovanie.
Osnovnoto obrazovanie }e funkcionira so maksimalna opfatenost nageneracijata, a so cel da se sozdadat osnovni preduslovi za natamo{no ob-razovanie ili podgotovka na mladite za steknuvawe osnovna kultura narabotnoto anga`irawe i rabotni naviki za vklu~uvawe vo procesite natrudot.
Za taa cel neophodna e kontinuirana gri`a na lokalnite vlasti za ob-razovna animacija na semejstvoto, roditelite i sredinata vo koja rastedeteto-u~enik za formirawe svest za vrednostite na obrazovanieto i~uvstvo na individualna potreba od obrazovanie.
Osnovnoto obrazovanie, kako ustavno zagarantiran stepen, nu`no pri-menuva ednakov tretman na site deca bez razlika na nivnata etni~ka, ver-ska i polova pripadnost, jazik, socijalno-ekonomski status i mesto na `i-veewe i sposobnosti/pre~ki vo razvojot/u~eweto.
Osnovnoto obrazovanie e dostapno za site gra|ani pod ednakvi uslovi,toa e otvoreno za potrebite na individualniot razvoj na sekoj poedinec,blisko za site vo odnos na definiranite celi i preduslov za obrazovnonapreduvawe na site gra|ani vo op{testvoto vo tekot na celiot `ivot.
Op{tina Sveti Nikole le`i vo Ov~epolskata kotlina koja se nao|a voseveroisto~niot del na Republika Makedonija.
Kako sredi{en del na Ov~e Pole Op{tinata se grani~i so pove}e op{-tini: Probi{tip, Kratovo, Ora{ac; na potesen del so Kumanovo i Petrovec;so Veles, Lozovo, [tip i Karbinci.
Vo ramkite na Op{tinata se nao|aat 34 naselbi, od koi 32 se postojani.Istata zafa}a povr{ina od 480 km2 i se vbrojuva me|u najgolemite op{tinivo Republikata, zatoa pak gustinata na naselenieto ne e taka golema i iz-nesuva 38,5 `iteli na 1 km2.
Vo Op{tinata `iveat vkupno 18 532 `iteli, od koi 13 746 `iveat vogradot, so razli~en etni~ki sostav, i toa: 97,34% se Makedonci, a ostana-tiot del go so~inuvaat Turci, Vlasi, Romi, Srbi i Bo{waci.
Vospitno-obrazovniot proces vo Op{tina Sveti Nikole se odviva votri osnovni u~ili{ta: "Goce Del~ev“, "Kiril i Metodij“ i "Dame Gruev“ vo s.Erxelija so 8 podra~ni u~ili{ta i edno u~ili{te za sredno obrazovanie -SOU "Ko~o Racin“.
1.1. Geografska postavenost
O na {to posebno e alarmantno vo Op{tina Sveti Niko-le e sostojbata so brojot na u~enicite koj od godina nagodina s¢ pove}e se namaluva, a pri~inata za ovaa sos-
tojba e op{tiot trend na namalen natalitet vo dr`avata.Me|utoa ova ne e edinstveniot problem so koj se soo~u-
vame bidej}i i sostojbata so u~ili{nite objekti e nezadovo-litelna od aspekt na infrastruktura, nagledni sredstva ioprema. Nedostasuvaat kabineti za predmetna nastava, kakoi specijalizirani u~ilnici. Vo ovoj pravec, vo ramkite nasvoite delegirani nadle`nosti Op{tinata vo naredniot pe-riod }e prezeme seriozni ~ekori za nadminuvawe na ovie sos-tojbi. Za ovaa cel vo programata za obrazovanie za 2008 god-ina predvideni se zna~itelni sredstva za infrastrukturnii drugi zafati na objektite, a s¢ so cel podobruvawe na us-lovite za vospitno-obrazovniot proces vo Op{tinata. Ovaagodina, vo ramkite na petgodi{niot proekt na USAID, Op{-tina Sveti Nikole, poto~no OU "Kiril i Metodij“, aplicira-{e i go dobi proektot za zamena na prozorskata konstrukci-ja, {to pretstavuva dopolnitelen pottik za anga`irawe nasite subjekti vo re{avawe na ovie problemi. Sepak }e kons-tatirame deka ova ne e dovolno za da dobieme edna povolnaslika za uslovite vo del od u~ili{nite objekti.
Potrebno e i kontinuirano profesionalno usovr{uvawena nastavniot kadar za da mo`e da gi sledi evropskite stan-dardi za izveduvawe na nastavno-vospitniot proces.
Kako op{ta konstatacija za site u~ili{ta e deka `elbaza profesionalno usovr{uvawe postoi kaj pogolem procentna nastavniot kadar, a osobeno kaj pomladiot. Za dopolni-telna motivacija, Op{-tinata za naredniot pe-riod planira da go pod-dr`i ovoj proces na pro-fesionalno anga`ira-we na nastavniot kadarvo nastavni i vonnas-tavni aktivnosti, prekuproglasuvawe na najdo-bar nastavnik vo osnov-noto obrazovanie i ne-govo nagraduvawe, a, se-
2. AKTUELNI SOSTOJBI VO OBRAZOVANIETOVO OP[TINA SVETI NIKOLE
7Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
8 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
kako, vo nekoe idno vreme ovie anga`irawa zna~itelno bi vlijaele voodreduvawe i na nivniot mese~en nadomest, soglasno odredbite predvi-
deni vo Nacionalnata strategija za obrazovanie koi, se razbira, treba dabidat zakonski regulirani.
[to se odnesuva do motivacijata na u~enicite, od strana na u~ili{-tata, na onie u~enici koi osvojuvaat nagradi na natprevarite im se dodelu-vaat diplomi i skromni podaroci. Na sve~enite priredbi po povod patro-nite praznici se dodeluvaat diplomii podaroci na prvencite na generaci-jata, dodeka pak na onie u~enici koiu~estvuvaat na konkursi so li~ni tvor-bi (literaturni i likovni), trudot imse promovira po povod nekoi zna~ajnidatumi, na radio i televiziski progra-mi, vo u~ili{ni informatori i sli~-no. Od strana na Op{tinata kako do-polnitelni motivacii se nagradite zanajdobar u~enik po povod denot na Op{-tinata, 14 Septemvri, so skromen po-darok.
Vo osnovnite u~ili{ta vo Op{tina Sveti Nikole dosega se realizi-rani golem broj obuki na nastavniot kadar, no bi gi izdvoile slednite:
Od strana na BRO se realizirani:
obuka za nastavnicite za inoviranata programa za prvo oddelenieza deca na sedumgodi{na vozrast;
obuka za opisno ocenuvawe za prvo i vtoro oddelenie;
obuka za opisno ocenuvawe za u~enicite so posebni potrebi;
obuka za nastavnite planovi i programi za nastavnicite potehni~ko obrazovanie; i drugi.
Od strana na MON se realizirani:
obuka za rabota so kompjuteri, poznavawe na Internet i negovaprakti~na primena;
obuka za modernizacija na obrazovanieto;
obuka za nastavnicite (prvo oddelenie za deca so sedum godini) zainoviranite programi; kako i seminari poddr`ani od nevladinataorganizacija EHO, UNDP i USAID.
Op{tinata vo korelacija so obrazovnite institucii gi prezema site ne-ophodni merki za nadminuvawe na vakvata sostojba, s¢ so cel za uspe{nosproveduvawe na procesot na decentralizacija.
9Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
Lista na pravata i obvrskite na Op{tinata (gradona~alnikot i Sovetot) spored postojnata zakonska regulativa.
GRADONA^ALNIKOT:
donesuva odluka u~ili{niot odbor da objavi javen oglas za izborna direktor;
po predlog na u~ili{niot odbor go izbira i razre{uva direktorotna osnovnoto u~ili{te;
po predlog na u~ili{niot odbor go izbira i razre{uva direktorotna srednoto op{tinsko u~ili{te;
imenuva vr{itel na dol`nosta direktor na osnovnoto u~ili{teod redot na vrabotenite vo u~ili{teto (koj gi ispolnuva usloviteza direktor);
imenuva vr{itel na dol`nosta direktor na srednoto op{tinskou~ili{te od redot na vrabotenite vo u~ili{teto (koj gi ispolnuvauslovite za direktor);
ovlastuva op{tinski prosveten inspektor;
donesuva godi{na programa za rabota na ovlasteniot prosveteninspektor i go organizira nejzinoto sproveduvawe;
izgotvuva godi{en izve{taj za rabotata na ovlasteniot prosveteninspektor;
bara izve{taj za izvr{ena integralna evalvacija od strana naDPI nad vospitno-obrazovnata ustanova;
sorabotuva so Biroto za razvoj na obrazovanieto za podobruvawena kvalitetot na nastavata i sorabotuva pri predlagawe na nas-tavni planovi i programi so cel za vklu~uvawe na specifi~nos-tite na lokalnata sredina vo nastavnata programa;
bara od Biroto za razvoj na obrazovanieto informacija za konsta-tirani vrednuvawa na u~enicite vo OU i SOU;
mo`e do DPI da dostavi barawe za vonredna integralna evalva-cija i eksterno proveruvawe i ocenuvawe na napredokot i posti-gawata na u~enicite;
bara od Biroto za razvoj na obrazovanieto informacii za konsta-tirani sogleduvawa od profesionalniot razvoj na vospitno-obra-zovniot i rakovodniot kadar vo OU i SOU.
10 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
SOVETOT NA OP[TINATA:
formira komisija za podgotovka za po~etok so rabota na u~ili{teto;
koga se ispolneti uslovite predvideni so Zakonot (ima dovolen broju~enici za formirawe najmalku 16 paralelki, obezbeden nastaven ka-dar, obezbedeni soodvetni u~ili{ni prostorii, oprema i nastavnisredstva soglasno so utvrdenite normativi i standardi i obezbedenipotrebnite finansiski sredstva) osnova osnovno u~ili{te po prethod-no pribaveno mislewe od Vladata na RM;
mo`e da osnova osnovno u~ili{te i koga nema dovolen broj u~enici zaformirawe 16 paralelki;
vodi registar na osnovnite u~ili{ta;
po prethodno pribaveno mislewe od Vladata na RM, donesuva odluka zaorganizirawe na podra~no u~ili{te vo naseleno mesto so mal broj u~enici;
po prethodna soglasnost od Ministerstvoto ja pokrenuva i ja vodipostapkata za prestanuvawe so rabota na osnovnoto u~ili{te;
donesuva akt za prestanuvawe so rabota na OU ako toa ne gi ostvaruvacelite i zada~ite na vospitanieto i obrazovanieto i ako ne gi ispol-nuva uslovite utvrdeni so Zakonot za osnovno obrazovanie (aktot goobjavuva vo slu`beniot glasnik na op{tinata);
obezbeduva prodol`uvawe na obrazovanieto za onie u~enici koisledele nastava vo u~ili{teto koe prestanalo da postoi;
po donesuvaweto na aktot za prestanuvawe, vo rok od tri dena go izves-tuva nadle`niot registarski sud za bri{ewe na u~ili{teto od sud-skiot registar;
vo soglasnost so Ministerstvoto donesuva odluka za prekin na nasta-vata vo slu~aj na vonredni sostojbi;
go utvrduva reonot na osnovnoto u~ili{te;
gi imenuva i razre{uva pretstavnicite vo u~ili{nite odbori;
mo`e da gi razre{i site ~lenovi na u~ili{niot odbor dokolu od DPIpo izvr{enoto eksterno proveruvawe i ocenuvawe na u~enicite e utvr-deno deka znaeweto na u~enicite e pod obrazovnite standardi;
go razgleduva i usvojuva godi{niot izve{taj za rabotata na u~ili{teto;
ja razgleduva i usvojuva godi{nata programa za rabota na u~ili{teto;
go razgleduva i odobruva godi{niot finansov plan na u~ili{teto;
ja razgleduva i usvojuva zavr{nata smetka na u~ili{teto;
gi razgleduva zapisnicite i re{enijata od izvr{eniot inspekciskinadzor na ovlasteniot prosveten inspektor;
gi razgleduva naodite od izvr{eniot inspekciski nadzor za slu~ai kogae potrebno otstranuvawe na povredi od takov karakter koi ne trpatodlagawe i go zagrozuvaat `ivotot i zdravjeto na decata, u~enicite,studentite i na vrabotenite vo vospitno-obrazovniot proces;
mo`e do DPI da dostavi barawe za vonredna integralna evalvacija ieksterno proveruvawe i ocenuvawe na napredokot i postigawata nau~enicite.
V kupniot broj na u~e-nici koi gi posetuvaatosnovnite u~ili{ta e
1 737. Sledi analiza na bro-jot na u~enicite po u~ili{takoi{to se nao|aat na teri-torijata na Op{tinata SvetiNikole.
Nastavata vo OU "Kirili Metodij“ ja sledat vkupno789 u~enici rasporedeni nizslednite paralelki:
Vo sostav na u~ili{teto raboti i edna paralelka zau~enici so posebni potrebi vo razvojot, koja e sostavena od 6u~enici:
I odd. - 2 u~enici; II odd. - 2 u~enici i III odd. - 2 u~enici
Vo s. Dolno \u|anci postoi kombinirana paralelka od3 oddelenija so vkupno 6 u~enici.
3. BROJ NA U^ENICI PO U^ILI[TA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA
11Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
Oddelenie Vkupno Ma{ki @enski
I oddelenie 1 / 1
II oddelenie 2 1 1
IV oddelenie 3 1 2
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
I oddelenie (nova programa) 3 70
I oddelenie (stara programa) 3 80
II oddelenie 3 70
III oddelenie 3 80
IV oddelenie 3 73
V oddelenie 4 106
VI oddelenie 4 91
VII oddelenie 4 99
VIII oddelenie 4 109
12 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
OU "Goce Del~ev“ - Sveti Nikole
PU vo s. Gorobinci
PU vo s. Crnili{te
Oddelenie Broj na paralelki
Ma{ki @enski Vkupno
I (nova programa) 2 25 32 57
I 2 25 26 51
II 3 36 39 75
III 2 29 29 58
IV 2 27 24 51
V 3 35 38 73
VI 3 40 32 72
VII 3 45 35 80
VIII 3 36 34 70
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
Ma{ki @enski
I (nova programa) 1 10 6 4
I 1 12 5 7
II 1 12 6 6
III 1 13 6 7
IV 1 15 6 9
V 1 13 6 7
VI 1 14 6 8
VII 1 13 4 9
VIII 1 13 8 5
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
Ma{ki @enski
I (nova programa) 1 5 2 3
I 1 komb. I-III 7 4 3
II 1 komb. II-IV 6 3 3
III 1 4 2 2
IV 1 5 2 3
13Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PU vo s. Nemawici
OU "Dame Gruev“ - s. Erxelija
PU vo s. Mustafino
PU vo s. Kadrifakovo
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
I (nova programa) 1 4
I kom I i III 1 5
II kom II i IV 9
III kom I i III 7
IV kom II i IV 1 2
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
I (nova programa) Edna kombiniranaparalelka
2
I 2
II 1
III 5
IV 1
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
I oddelenie (nova programa) 1 10
I oddelenie (stara programa) 1 13
II oddelenie 1 14
III oddelenie 1 11
IV oddelenie 1 11
V oddelenie 2 35
VI oddelenie 1 16
VII oddelenie 2 37
VIII oddelenie 1 29
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
Ma{ki @enski
I (nova programa) Komb.od I, I i II 3 1 2
I / 1 1 /
II 1 2 1 1
14 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PU vo s. Pe{irovo
PU vo s. Amzabegovo
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
I (nova programa) Edna kombiniranaparalelka
3
I /
II 6
III 1
IV 6
Oddelenie Broj na paralelki
Broj na u~enici
I (nova programa) / /
I 1 6
II / 7
III 1 4
IV / 7
OU "Kiril i Metodij“ e izgradeno vo 1969 god. so vku-pen broj na u~enici 736 +5 vo posebna paralelka.
Nastavata vo OU "Kiril i Metodij“ se izveduva vo ednau~ili{na zgrada na ul. "Angel Traj~ev“ b.b. - Sveti Nikole,dodeka nastavata vo podra~noto u~ili{te vo s. D. \u|anci seizveduva vo zgrada koja polovina pripa|a na Zdravstveniotdom - Sveti Nikole i vo Detskata gradinka "Rahilka Goneva“kade se izveduva nastavata za u~enicite vo I oddelenie nadevetgodi{noto obrazovanie vo tri paralelki.
U~ili{teto raspolaga so vkupna povr{ina od 3 644m2 ras-poredeni niz:
Podra~noto u~ili{te vo s. D. \u|anci zafa}a povr{inaod 65,5 m2 so edna upotrebliva u~ilnica od 36 m2 vo koja nas-tava posetuvaat sedum u~enici. Vo ramkite na u~ili{teto nepostoi sanitaren jazol, tuku polsko VC, u~ili{teto ne raspo-laga so sportska sala i dosega nema izvr{eno rekonstrukcija.
Prioritetni zada~i:1. Obnova na prozorskata konstrukcija na u~ili{teto;2. Renovirawe na sanitarniot jazol;3. Nabavka na nastavni nagledni sredstva i nivna primena;4. Organizacija na vonu~ili{nite aktivnosti.
4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI
15Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
4.1. Uslovi za rabota vo OU „Kiril i Metodij“
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor Broj
1 U~ilnici 16
2 Specijalizirani u~ilnici 5
3 Biblioteka 1
4 Fiskulturna sala 1
5 Informati~ki kabinet 1
6 Kancelarii 5
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo s. D. \u|anci Broj
1 U~ilnici 1
2 Kancelarija 1
16 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
OU "Goce Del~ev“ - Sveti Niko-le e devetgodi{no u~ili{te so vkupnapovr{ina od 2 200 m2. U~ili{teto eizgradeno vo 1945 god. i od toga{ panavamu ne e napravena nekoja pogolemarekonstrukcija. Vo 1984 god. e napra-vena dogradba na u~ili{teto, a vo2007 god. rekonstrukcija na del odkrovnata konstrukcija.
Nastavata ja posetuvaat 556 u~e-nici i se odviva vo dve smeni, na ma-kedonski jazik i kirilsko pismo. Odovaa u~ebna godina, bidej}i startuva novata koncepcija za devetoletka, vou~ili{teto se formirani dve paralelki vo prvo oddelenie na devetolet-kata.
OU "Goce Del~ev“ raspolaga so slednite prostorii:
Vo ramkite na u~ili{teto rabotat i podra~nite u~ili{ta vo s. Crni-li{te, s. Gorobinci i s. Nemawici.
U~ili{teto vo s. Gorobinci e izgradeno vo 1949 god. so vkupna povr-{ina od 367 m2 vo koe nastava posetuvaat 92 u~enici i taa se izveduva voedna smena na makedonski nastaven jazik. U~ili{nata zgrada e so pristoenizgled, relativno dobro opremena so u~ili{ten inventar. U~ili{teto neraspolaga so fiskulturna sala, taka {to nastavata po fizi~ko obrazovaniese odviva na otvoreno koga vremenskite uslovi toa go dozvoluvaat.
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor Broj
1 Univerzalni u~ilnici 10
2 Specijalizirani u~ilnici 3
3 Kabinet po informatika 1
4 Fiskulturna sala 1
5 Nastavni~ka kancelarija 1
6 Prostorija za direktor 1
7 Prostorija za sekretar 1
8 Prostorija za pedagog i sociolog 1
9 Prostorija za psiholog 1
10 Hodnici 2
11 Sanitarni jazli 3
12 Biblioteka 1
4.2. Uslovi za rabota vo OU „Goce Del~ev“
17Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
Podra~noto u~ili{te vo s. Crnili{te zafa}a povr{ina od 294 m2 sovkupen broj na u~enici 26 i e izgradeno vo 1947 god. ^etvrtooddelenskou~ili{te vo koe nastavata se izveduva vo edna smena, pretpladne, na make-donski nastaven jazik. U~ili{nata zgrada e stara i dotraena, a, isto taka,i u~ili{niot inventar, taka {to postoi potreba od vlo`uvawe i promenana izgledot na u~ili{teto.
PU vo s. Nemawici e izgradeno vo 1964 god. so vkupna povr{ina od 93m2 vo koe nastava posetuvaat 4 u~enici.
Prioritetni zada~i:1. Promena na krovnata konstrukcija na u~ili{teto;2. Promena na elektri~nata instalacija vo u~ili{teto i postavuva-
we na neonsko osvetluvawe;3. Rekonstrukcija na u~ili{nata zgrada vo s. Crnili{te;4. Adaptacija na u~ilnicite i sanitarnite jazli prilagodeni na
vozrasta za prva~iwata vo devetoletkata;5. Ureduvawe na u~ili{niot dvor;6. Stru~no usovr{uvawe na nastavnicite;7. Opremuvawe so nagledni sredstva.
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Gorobinci Broj
1 Univerzalni u~ilnici 8
2 Prostorija za prvo oddelenie na devetoletkata 1
3 Nastavni~ka kancelarija 1
4 Prostorija za rakovoditel 1
5 Prostorija za stru~na slu`ba 1
6 Hodnici 2
7 Biblioteka 1
8 Sanitarni jazli 1
9 Pomo{ni prostorii 4
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Crnili{te Broj
1 Univerzalni u~ilnici 2
2 U~ilnici za prvo oddelenie na devetoletkata 1
3 Kancelarija za nastavnici 1
4 Pomo{na prostorija 1
5 Sanitaren jazol 1
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Nemawici Broj
1 Univerzalni u~ilnici 2
2 U~ilnici za prvo oddelenie na devetoletkata 1
3 Kancelarija za nastavnici 1
18 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
OU "Dame Gruev“ - s. Erxelija ena 9 kilometri oddale~eno od gradotSveti Nikole so vkupna povr{ina od 1281 m2 vo koe nastava posetuvaat 188u~enici i e izgradeno vo 1956 god.
Vo ramkite na u~ili{teto rabotat~etiri podra~ni u~ili{ta vo s. Mus-tafino, s. Pe{irovo, s. Amzabegovo is. Kadrifakovo.
Nastavata vo u~ili{teto se iz-veduva vo klasi~ni u~ilnici bez fis-kulturna sala i kabineti, na makedon-ski nastaven jazik vo edna smena.
Za potrebite na u~enicite funkcionira i u~ili{nata biblioteka kojane gi zadovoluva potrebite na u~enicite.
U~ili{teto raspolaga so ureden dvor so povr{ina od 17 334 m2, osvet-leno i asfaltirano igrali{te so povr{ina od 972 m2, trevnati igrali{taza mal fudbal, odbojka i ko{arka.
PU vo s. Mustafino e izgradeno vo 1956 god. so vkupna povr{ina od322 m2 i vkupen broj na u~enici 23.
Istoto e renovirano vo 2001 godina i gi ispolnuva uslovite za izve-duvawe na nastava.
Raspolaga so site nagledni sredstva, pomagala i uredena trevnatazagradena dvorna povr{ina od 1 300 m2.
4.3. Uslovi za rabota vo OU „Dame Gruev“ - s. Erxelija
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor Broj
1 Klasi~ni u~ilnici 9
2 U~ilnica za fizi~ko obrazovanie 1
3 Prostorija za nastavnici 1
4 Prostorija za direktor 1
5 Prostorija za sekretar i pedagog 1
6 Biblioteka 1
7 U~ilnica za pred nastava 1
8 Prostorija za haos majstor 2
9 Prostorija za pomo{en personal 2
10 Prostorija za nastavni pomagala 2
11 U~ilnica za informatika 1
12 Trpezarija 1
13 Kujna 1
14 Sanitarni jazli 6
19Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PU vo s. Kadrifakovo e izgradeno vo 1998 god so vkupna povr{ina odi vkupen broj na u~enici 9.
PU vo s. Pe{irovo e izgradeno vo vo 1956 god. so vkupna povr{ina od130 m2 i vkupen broj na u~enici 19.
U~ili{nata zgrada e renovirana vo 2002 godina i e so zadovolitelniuslovi za rabota i minimalni nagledni sredstva.
U~ili{niot dvor e ureden, neograden so dvorna povr{ina od 4000 m2 odkoi 1 000 m2 po{umeni so borova {uma.
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Mustafino Broj
1 U~ilnici 4
2 Trpezarija 1
3 Nastavni~ka kancelarija 1
4 Kotlara so hol 1
5 Prostorija za fizi~ko obrazovanie 1
6 Sanitarni jazli 6
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Kadrifakovo Broj
1 U~ilnici 2
2 Trpezarija /
3 Nastavni~ka kancelarija 1
4 Hol i skali 1
5 Prostorija za fizi~ko obrazovanie /
6 Sanitarni jazli 4
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Pe{irovo Broj
1 U~ilnici 2
2 Kotlara 1
3 Nastavni~ka kancelarija 1
4 Hol i skali 1
5 Pomo{na prostorija 1
6 Sanitarni jazli 1
20 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PU vo s. Amzabegovo e izgradeno vo 1956 god. so vkupna povr{ina od221 m2 i vkupen broj na u~enici 31.
U~ili{niot dvor e mal i neureden, neograden so dvorna povr{ina od120 m2.
Prioritetni zada~i:1. Zamena na elektri~nata instalacija;2. Rekonstrukcija na:
- krovnata povr{ina;- sanitarnite jazli;- podovite.
R. br. Pregled na u~ili{niot prostor vo PU vo s. Amzabegovo Broj
1 U~ilnici 3
2 Podrum 1
3 Nastavni~ka kancelarija 1
4 Hol i skali 1
5 Pomo{na prostorija /
6 Sanitarni jazli 8
________________________
* SWOT (Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) - izrazot e prezemen od an-gliskoto jazi~no podra~je. Vo prevod zna~i: Silni strani, Slabi strani, Mo`-nosti i Zakani i pretstavuva metod za analiza na sostojbite, procesite i po-javite pri planirawe i izgotvuvawe na strate{ki dokumenti.
5. SWOT * ANALIZA
21Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
SILNI STRANI SLABI STRANI
Postoi zaemna sorabotka ikoordinacija na aktivnostitepome|u LS i OU na lokalnonivo
Dobra postavenost na u~i-li{nite objekti i pokrienostkako vo urbanata taka i voruralnite sredini
Formirano Op{tinsko obra-zovno telo
Nazna~eno lice sorabotnikza obrazovanie, soglasnosistematizacijata za rabotavo Op{tinata
Dobra sorabotka pome|u OUvo Sveti Nikole i drugiteu~ili{ta vo R. Makedonija
Odr`ani sostanoci na u~i-li{nite odbori (1*)
Redovni kontakti so rodi-telite (2*)
Dobra sorabotka na OU i lo-kalnite institucii: Domot nakulturata, Narodniot muzej,podra~nite edinici na mi-nisterstvata i sl.
OU raspolagaat so dobrimenaxerski timovi
Organizirani vonnastavniaktivnosti: predmetni sek-cii, organizirawe informa-tivni nastani - {tandovi naznaewe i sl.
Monitoring na raboteweto naOU, od strana na LS prekuizve{tai, programi i sli~no
Zastareni i dotraeni u~i-li{ni objekti (krov, podovielektri~na instalacija, pro-zorci, sali)
Nedovolna opremenost sonagledni sredstva
Nedovolna opremenost sou~ili{na oprema
Osovremenuvawe so novinastavni metodi i formi narabota - stru~no usovr{uva-we na nastavniot kadar so-glasno evropskite standardi
Dotraeni sanitarni jazli
Nedostatok na finansiskisredstva (1*)
Nedostatok na naglednisredstva za obrazovanie nadecata so posebni potrebi vopostoe~kata specijalna pa-ralelka za deca so posebnipotrebi vo OU „Kiril iMetodij“
Neredovno posetuvawe nanastava kaj del od Romskatapopulacija (i pokraj naporitena vospitno- obrazovniotkadar za nivno animirawe)(2*)
Zbogatuvawe na obukata, re-obukata i napreduvaweto nanastavnicite, koi vo redov-noto obrazovanie rabotat sodecata so posebni obrazovnipotrebi, kako i pogolemovklu~uvawe na LS vo treti-raweto na ovie problemi (3*)
22 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
SILNI STRANI
(1*)Od izvr{eniot uvid vo zapisnicite na UO od strana na stru~nata slu`-
ba za obrazovanie, kako i informaciite na ~lenovite vo UO od LS, konsta-tirano e deka UO godi{no odr`uvaat od 10 do 14 sostanoci. Na ovie sostano-ci kako to~ki na dneven red se staveni slednive: izmeni vo statutot na u~i-li{teto, informacii od proektot za modernizacija, kako i informacii zau~estvo na u~ili{tata vo drugi proekti, usvojuvawe na godi{ni programi,izve{tai, zavr{ni smetki, odluki za formirawe na komisii za javni na-bavki, vnatre{en monitoring, razgleduvawe na prigovori od roditeli inastavnici i sl. Konastatirano e deka na sostanocite redovno prisustvu-vaat site ~lenovi.
(2*) Na~inot na sorabotka na u~ili{teto so sovetot na roditelite e opi{an
vo godi{nite programi na u~ili{tata. Sovetot na roditelite odr`uvaredovni sostanoci spored sopstvena programa i ja razgleduva godi{nataprograma za rabota na u~ili{teto so site nejzini kompomenti. Se razgledu-vaat godi{nite i polugodi{nite izve{tai za rabota na u~ili{teto prekukoi roditelite se zapoznavaat so uspehot i povedenieto na u~enicite prekucelata godina. Roditelite se zapoznavaat so site aktivnosti koi u~ili{-teto gi planira, kako na primer, voveduvawe na rabotni uniformi, {tan-dovi, priredbi, analizi na sprovedeni anketi vo u~ili{teto i drugo. Rodi-telite se informiraat za proektite vo koi u~ili{teto e vklu~eno ili imanamera da aplicira. Od sostanocite na sovetot na roditelite proizleze iinicijativata na roditelite za ureduvawe na u~ilnicite, pomo{ vo rabot-na sila vo slu~aj na potreba, u~ili{teto da dava informacija vo vrska so
MO@NOSTI ZAKANI
Op{tina Sveti Nikole e vovtorata faza na decentali-zacijata
Preneseni nadle`nosti vosferata na obrazovanieto
Javno - privatni partnerstvavo sferata na obrazovanieto
Iskoristuvawe na noviteevropski fondovi
Ostvaruvawe i sorabotka sodoma{ni i me|unarodni orga-nizacii
Doekipirawe na ~ove~kitekapaciteti vo obrazovniteustanovi
Namalen natalitet - op{ttrend vo dr`avata
Nedovolno predvideni sred-stva za dotacii vo sferatana obrazovanieto od stranana centralnata vlast
23Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
maloletni~kata delikvencija i sli~no. Roditelite na u~enicite se i ~le-novi na u~ili{nite odbori, preku koi direktno u~estvuvaat vo upravuva-weto na u~ili{teto.
SLABI STRANI
(1*)Vo delot na nedostatok na finansiskite sredstva se misli na nedo-
volno sredstva vo blok -dotaciite vo delot za prevozot na u~enicite iminimalni sredstva za tekovni odr`uvawa na u~ili{tata.
(2*)Pri~inite za pojavata na neredovna poseta na nastavata kaj romskata
populacija se nepovolniot socijalen status na semejnite sredini od koipoteknuvaat, siroma{tijata po pravilo producira nisko nivo na obrazova-nie, a istoto povratno deluva vrz generirawe na siroma{tijata. Za nadminu-vawe na vakvata sostojba u~ili{tata naj~esto odr`uvaat sredbi so rodi-telite i u~enicite, gi zapoznavaat so posledicite od neposetuvawe na nas-tavata, a postojat i slu~ai koga u~enicite }e napravat pogolem broj na ne-opravdani izostanoci, u~ili{teto gi prijavuva na prosvetniot inspektor iCentarot za socijalna rabota. Vo u~ili{teto "Dame Gruev“ vo s. Erxelijaima primer kade {to nekolku u~enici, odnosno nivnite roditeli, vrz osno-va na zakonskata regulativa, se kazneti so pari~na kazna i kazna zatvor.
(3*) Osven aktivnostite sodr`ani vo poedine~ni proekti, vo osnovnoto
obrazovanie ne postoi koncept koj }e ovozmo`i efektiven pristap kon de-cata koi poteknuvaat od ranlivite grupi na naselenie. Poradi vakvata po-java, najgolemiot broj na deca koi imaat te{kotii vo u~eweto go napu{taat{koluvaweto, napreduvaat so pobavno tempo ili voop{to ne se vklu~uvaatvo osnovnoto obrazovanie, se tokmu ovaa kategorija na deca.
Osnovnoto obrazovanie svojata misija mo`e da ja ispolni celosno samodokolku gi po~ituva principite na otvorenost kon potrebite i uslovite nadecata so razvojni problemi i posebni obrazovni potrebi, vo duhot na me-|unarodnite konvencii i standardi. Osnovnite u~ili{ta vo sorabotka soLS }e treba ovie deca da gi poddr`uva vo u~eweto, da formira timovi zapomo{ i sorabotka, da posreduva so soodvetni organi i institucii i da soz-dava klima na razbirawe, prifa}awe i poddr{ka od strana na sou~enicitei roditelite.
Podobruvawe na vospitno-obrazovniot proces inegovo inkorporirawe so evropskite standardiza obrazovanie, so cel ostvaruvawe na misijatana osnovnoto obrazovanie.
1. Rekonstrukcija na u~ili{nite objekti
2. Profesionalno usovr{uvawe na nastavniot kadar
3. Doopremuvawe na u~ili{tata so nastavno naglednisredstva
6. DEFINIRAWE NA STRATE[KI CELI
24 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
STRATE[KA CEL
DEFINIRAWE NA STRATE[KI CELI
F inansiraweto vo obrazovanieto se odviva so sredstvaod centralnata vlast i sopstveni samofinansira~kisredstva, blok-dotacii, soglasno uredbite i metodo-
logiite koi se primenuvaat vo II-ta faza na decentraliza-cijata (plati, tekovno operativni rashodi, prevoz na u~eni-cite vo osnovnoto obrazovanie).
Za del od onie najneophodni uslovi (greewe, prevoz nau~enicite) Op{tinata izdvojuva sopstveni sredstva od bux-etot. Na stavka za prevoz na u~enicite imame izdvoeno sred-stva od 1.500.000, za da se pokrie deficitot od centralnatado lokalnata vlast. Vo delot za greeweto se ispla}a naftaza greewe vo osnovnite u~ili{ta koi imaat nedostatok nasredstva.
7. FINANSIRAWETO VO OBLASTA NA OBRAZOVANIETO
25Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
M etodi na monitoring i evalvacija koi }e se koristatpri sproveduvawe na obrazovnite politiki se redov-nite kontakti, sredbi i sostanoci so pretstavnicite
od lokalnata samouprava i u~ili{tata. Izve{taite podne-seni od strana na u~ili{tata, u~ili{nite godi{ni programipodle`at na kontrola od strana na postojnite komisii priSovetot na Op{tinata i istite se usvojuvaat od strana na So-vetot na Op{tinata.
[to se odnesuva, pak, do sistemot na evalvacija na nas-tavniot kadar, toj ne e definiran vo zakonska forma, no, se-pak, vo sekojdnevnata me|usebna komunikacija i od sostojbiteod izvr{enite redovni poseti vo u~ili{tata, mo`e da se sle-di nivnata anga`iranost i da se nadgleduva i evalvira niv-nata rabota.
Kontrolata od strana na prosvetniot inspektor i nad-zor od strana na sorabotnikot za obrazovanie pretstavuvaatkontinuirani metodi na monitoring i evalvacija.
8. METODI NA MONITORING I EVALVACIJA
26 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
S oglasno Zakonot za lokalna samouprava (~l. 8) organitena Op{tinata, komisiite na Sovetot i javnite slu`biosnovani od op{tinata se dol`ni da gi informiraat
gra|anite za svojata rabota, kako i za planovite i programitekoi se od zna~ewe za razvojot na Op{tinata.
Za sproveduvawe na ovoj ~len od Zakonot Op{tinata imarazraboteno pove}e mehanizmi, kako na primer: op{tinskaveb-stranica, oglasna tabla, lokalno radio, lokalna tele-vizija, kako i pove}e promotivni materijali, bro{uri, flae-ri itn.
Pri sproveduvaweto na obrazovnite politiki }e se ko-ristat site prethodno spomnati alatki s¢ so cel za podobroinformirawe na gra|anite kako i za prifa}awe na nivnitesugestii i predlozi koi }e bidat iskoristeni vo ponatamo{-noto kreirawe na politikite vo delot na obrazovniot pro-ces.
9. TRANSPARENTNOST
27Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
S o sproveduvawe na procesot na decentralizacija vo lo-kalnata samouprava, pravo i obvrska na gradona~alni-kot i nadle`nite za obrazovanie vo Op{tinata e da gi
sledat promenite vo ovaa oblast so cel za pokvalitetno ob-razovanie, obrazovanie koe{to }e gi sledi evropskite teko-vi.
Op{tinskite obrazovni politiki }e se sproveduvaatpreku: gradona~alnikot, sorabotnikot za obrazovanie, kako iOp{tinskoto obrazovno telo, od edna strana, i direktoritena u~ili{tata, u~ili{nite upravnite odbori, sovetot na ro-ditelite, od druga strana.
Bidej}i vo Op{tina Sveti Nikole ne postoi posebno od-delenie za obrazovanie, vo toj slu~aj OTO }e pretstavuva po-mo{no telo na Op{tinata koe, zaedno so sovetnikot za obra-zovanie, }e gi prezeme site aktivnosti vo delot na sprove-duvaweto na op{tinskite obrazovni politiki.
Odovde proizleguva i zaklu~okot deka funkcijata na ovatelo ne prestanuva tuku naprotiv toa prodol`uva i ponata-mu da postoi.
Edinstveno so zaedni~ka korelacija i konsultacija sonavedenite tela }e se pomogne vo realizacijata na strate{-kata cel.
Pretsedatelna Sovet na Op{tina Sveti Nikole
Frawo [korvaga
10. TELA ZA IMPLEMENTACIJA NA OBRAZOVNITE POLITIKI
28 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
29Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PRILOZIS
TR
UK
TU
RA
NA
NA
ST
AV
NI
OT
KA
DA
R O
U "
KI
RI
L I
ME
TO
DI
J“
Reden broj
OP
IS
Str
uktu
ra
na
vr
abo
ten
io
t k
adar
sp
or
ed
step
en n
a st
ru~
na
po
dgo
tov
ka,
po
l i
nac
io
nal
na
pr
ip
adn
ost
M-
rV
SS
V[
SS
SS
VK
VK
VP
KV
NS
SV
kup
no
vr
abo
ten
kad
ar
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
Vkupnovrabotenkadar
`eni
Makedonci
Albanci
Turci
Srbi
Romi
Bo{naci
Vlasi
12
34
56
78
910
1112
1314
1516
1718
1920
2122
2324
2526
27
1R
ako
vo
dn
i
rab
otn
ic
i
Dir
ekto
r1
11
11
Pom
o{ni
k-d
irek
tor
Pom
o{ni
k d
irek
tor
so+
10 n
asta
vni
~asa
1
11
Rak
ovod
itel
na
PP
U
2S
tru~
ni
rab
otn
ic
i
Ped
agog
11
11
1
Psi
hol
og1
11
11
Soc
iol
og
Soc
ijal
en r
abot
nik
Def
ekto
log
11
11
1
Bib
lio
teka
r1
11
11
3V
osp
itn
o-o
br
azo
vn
ir
abo
tni
ci
Od
del
ensk
a na
stav
a8
86
514
1314
U~i
tel
so
SS
S
Pre
dm
etna
nas
tava
111
913
725
1624
1
Pod
gotv
itel
na
Vos
pitu
va~
vo i
nter
nat
4A
dm
in
ist
rat
iv
no
-te
hni
~ki
rab
otn
ic
i
Sek
reta
r
Sek
reta
r-
ad
min
istr
ator
11
1
Teh
ni~k
i se
kret
ar
30 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PRILOZIS
TR
UK
TU
RA
NA
NA
ST
AV
NI
OT
KA
DA
R V
O O
U "
GO
CE
DE
L^
EV
“
Reden broj
OP
IS
Str
uktu
ra
na
vr
abo
ten
io
t k
adar
sp
or
ed
step
en n
a st
ru~
na
po
dgo
tov
ka,
po
l i
nac
io
nal
na
pr
ip
adn
ost
M-
rV
SS
V[
SS
SS
VK
VK
VP
KV
NS
SV
kup
no
vr
abo
ten
kad
ar
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
Vkupnovrabotenkadar
`eni
Makedonci
Albanci
Turci
Srbi
Romi
Bo{naci
drugi
12
34
56
78
910
1112
1314
1516
1718
1920
2122
2324
2526
27
1R
ako
vo
dn
i
rab
otn
ic
i
Dir
ekto
r1
11
11
Pom
o{ni
k-d
irek
tor
Pom
o{ni
k d
irek
tor
so+
10 n
asta
vni
~asa
Rak
ovod
itel
na
PP
U1
11
11
2S
tru~
ni
rab
otn
ic
i
Ped
agog
11
11
1
Psi
hol
og1
11
11
Soc
iol
og1
11
11
Soc
ijal
en r
abot
nik
Def
ekto
log
Bib
lio
teka
r
3V
osp
itn
o-o
br
azo
vn
ir
abo
tni
ci
Od
del
ensk
a na
stav
a12
126
418
1618
U~i
tel
so
SS
S
Pre
dm
etna
nas
tava
107
155
2512
25
Vos
pitu
va~i
33
33
3
Vos
pitu
va~
vo i
nter
nat
4A
dm
in
ist
rat
iv
no
-te
hni
~ki
rab
otn
ic
i
Sek
reta
r
Sek
reta
r-
ad
min
istr
ator
11
11
1
Teh
ni~k
i se
kret
ar
31Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PRILOZIS
TR
UK
TU
RA
NA
NA
ST
AV
NI
OT
KA
DA
R V
O O
U "
DA
ME
GR
UE
V“
- S
. E
RX
EL
IJA
Reden broj
OP
IS
Str
uktu
ra
na
vr
abo
ten
io
t k
adar
sp
or
ed
step
en n
a st
ru~
na
po
dgo
tov
ka,
po
l i
nac
io
nal
na
pr
ip
adn
ost
M-
rV
SS
V[
SS
SS
VK
VK
VP
KV
NS
SV
kup
no
vr
abo
ten
kad
ar
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
broj
`eni
Vkupnovrabotenkadar
`eni
Makedonci
Albanci
Turci
Srbi
Romi
Bo{naci
Vlasi
12
34
56
78
910
1112
1314
1516
1718
1920
2122
2324
2526
27
1R
ako
vo
dn
i
rab
otn
ic
i
Dir
ekto
r1
11
11
Pom
o{ni
k-d
irek
tor
Pom
o{ni
k d
irek
tor
so+
10 n
asta
vni
~asa
Rak
ovod
itel
na
PP
U
2S
tru~
ni
rab
otn
ic
i
Ped
agog
11
11
1
Psi
hol
og
Soc
iol
og
Soc
ijal
en r
abot
nik
Def
ekto
log
Bib
lio
teka
r1
11
3V
osp
itn
o-o
br
azo
vn
ir
abo
tni
ci
Od
del
ensk
a na
stav
a7
75
512
1211
1
U~i
tel
so
SS
S
Pre
dm
etna
nas
tava
63
62
125
12
Pod
gotv
itel
na
Vos
pitu
va~
vo i
nter
nat
4A
dm
in
ist
rat
iv
no
-te
hni
~ki
rab
otn
ic
i
Sek
reta
r
Sek
reta
r-
ad
min
istr
ator
11
11
1
Teh
ni~k
i se
kret
ar
32 Obrazovni politiki na op{tina SVETI NIKOLE
PRILOZIP
OD
AT
OC
I Z
A S
OD
R@
IN
IT
E N
A D
OK
UM
EN
TO
T Z
A O
P[
TI
NS
KI
OB
RA
ZO
VN
I P
OL
IT
IK
I
OP
[T
IS
OD
R@
IN
II
ST
RA
@U
VA
WE
-
KO
I P
OD
AT
OC
IK
AK
VA
AN
AL
IZ
A
NA
PO
DA
TO
CI
TE
RA
ZB
IR
AW
E N
A
PR
OB
LE
MO
T -
PR
IO
RI
TE
TO
TO
DG
OV
OR
NO
ST
(KO
J D
A G
O R
E[
AV
A)
U^
IL
I[
NI
OB
JEK
TI
KR
OV
ZA
BE
ZB
ED
NO
ST
PR
OK
IS
NU
VA
WE
- I
TN
OS
T
Zam
ena
na p
laf
oni
(kro
v) v
o O
U "
Dam
e Gr
uev“
vo s
. A
mza
bego
vo
Zag
roze
na b
ezbe
dno
st n
a po
ve}e
od
20
u~en
ici
Itn
oO
p{ti
nata
i M
ON
Zam
ena
na p
rozo
rska
kon
stru
kcij
a O
U "
Kir
ili
Met
odij
“ D
otra
ena
proz
orsk
a ko
nstr
ukci
ja
Vo
proc
edur
a na
re{
avaw
e(d
obie
n pr
oekt
od
US
AI
D)
Op{
tina
ta i
US
AI
D
Zam
ena
na e
l.i
nsta
lac
ija
vo O
U "
Goce
Del
~ev“
Sta
ra i
neb
ezbe
dna
in
stal
acij
aI
tno
Op{
tina
ta s
o ev
entu
alna
don
acij
a
Rek
onst
rukc
ija
na s
anit
arni
te ja
zli
vo s
ite
osno
vni
u~il
i{ta
Sta
ra d
otra
ena
i ne
adap
tira
naV
o pr
oced
ura
na r
e{av
awe
sopr
oekt
na
Vl
adat
a na
RM
Vl
adat
a na
RM
U^
EN
IC
IU
SP
EH
OD
PR
VO
PO
LU
GOD
IE
ZA
SP
OR
ED
UV
AW
EN
AM
AL
EN
US
PE
H
NA
ST
AV
EN
KA
DA
RS
TR
U^
NO
US
OV
R[
UV
AW
E
Rea
liz
iran
i go
lem
bro
j na
obuk
i od
str
ana
naB
RO
, M
ON
, U
SA
ID
, U
ND
PU
~il
i{ta
ta,
Op{
tina
ta
Obu
ka z
a op
isno
oce
nuva
we
vo p
rvo
i vt
oro
odd
elen
ie
Obu
ka z
a op
isno
oce
nuva
we
na u
~eni
cite
so
pose
bni
potr
ebi
Obu
ka z
a na
stav
nite
pl
anov
i i
prog
ram
i za
nast
avni
cite
po
teh.
obr
azov
anie
i d
rugi
Obu
ka z
a na
stav
nici
te z
a in
ovir
anat
a pr
o-gr
ama
za p
rvo
odd
. (s
edum
god
i{na
voz
rast
)O
buka
za
mod
erni
zaci
ja n
a ob
razo
vani
eto
Obu
ka z
a ra
bota
so
kom
pjut
eri
U^
IL
I[
TE
NO
DB
OR
SO
VE
T N
AR
OD
IT
EL
IT
E
KO
LK
U S
ED
NI
CI
KA
KO
V D
NE
VE
N R
ED
KA
PA
CI
TE
T N
A O
DL
U^
UV
AW
E
10-
14 s
osta
noci
god
i{no
Izm
ena
na s
tatu
tot,
usv
ojuv
awe
god
i{ni
te p
rogr
ami,
izv
e{ta
i,za
vr{
ni s
met
ki,
vnat
re{
enm
onit
orin
g, r
azgl
eduv
awe
napr
igov
ori
od r
odit
eli
i na
s-ta
vnic
i i
dr.
PR
EV
OZ
NA
U^
EN
IC
IT
EO
rgan
izir
an p
revo
z na
sit
e u~
enic
i ko
i pa
-tu
vaat
(ta
ksi
kom
pani
ja o
dbr
ana
na t
end
er)
FI
NA
NS
IS
KI
PL
AN
FI
NA
NS
IS
KI
IZ
VE
[T
AJ
Fin
ansi
skit
e iz
ve{
tai
gi u
svoj
uva
Sov
etot
na O
p{ti
nata
, d
odek
a, p
ak,
fin
ansi
skit
epl
anov
i gi
izr
abot
uvaa
t u~
ili{
tata
vo
so-
rabo
tka
so s
tru~
nite
sl
u`bi
na
Op{
tina
ta
DR
UG
O
1. VOVED .................................................................................. 5
1.1. Geografska postavenost ................................... 6
2. AKTUELNI SOSTOJBI VO OBRAZOVANIETO VO OP[TINA SVETI NIKOLE ....................................... 7
3. BROJ NA U^ENICI PO U^ILI[TA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA ............................. 11
4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI ..............................................................................15
4.1. Uslovi za rabota vo OU "Kiril i Metodij“ .... 15
4.2. Uslovi za rabota vo OU "Goce Del~ev“ ........... 16
4.3. Uslovi za rabota vo OU "Dame Gruev“ - s. Erxelija .................................................... 18
5. SWOT ANALIZA .................................................................. 21
6. DEFINIRAWE NA STRATE[KI CELI ........................... 24
7. FINANSIRAWETO VO OBLASTA NA OBRAZOVANIETO ........................................................25
8. METODI NA MONITORING I EVALVACIJA ................. 26
9. TRANSPARENTNOST ......................................................... 27
10. TELA ZA IMPLEMENTACIJA NA OBRAZOVNITE POLITIKI .......................................................................... 28
PRILOZI ............................................................................. 29
SODR@INA