Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: Čemu učimo djecu?

8/3/2019 Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: emu uimo djecu?

1/132


2/132


3/132


4/132

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvoBiH i Centar za policy studije (CEPOS) iz Sarajeva.

Autorice:

Denana TrbiSnjeana Koji Hasanagi

Pomo pri obradi podataka:Sonja Milutinovi

Urednica publikacije:Svjetlana Nedimovi

Lektura:Ferida Durakovi

Design:Miodrag Spasojevi} [trika

DTP:IPSILON Sarajevo

Print:CPU Sarajevo

Izdava :Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina

Sarajevo, maj 2007. godine


5/132

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini:

^emu u~imo djecu?Istra`ivanje stavova roditelja i u~enika ovrijednostima u nastavnim planovimai programima i ud`benicima


6/132


7/132


8/132

OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU?OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU?

8

I s t r a ` i v a n j e s t a v o v a

SadràjSaetak

Uvod

Istraivanje stavova o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicimaCiljevi istraivanjaPrincipi i indikatoriStruktura istraivanja

Glavni nalazi

Zakljuci i preporuke

Analiza rezultataOpta ocjena obrazovnog sistemaZastupljenost nacionalne grupe predmeta i religijskog obrazovanja

Stavovi roditelja i uenika o zakonom utvr|enim principima obrazovanja

1. Princip: razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini1.1. Prisustvo dravnih simbola u kolama1.2. Himna u kolama1.3. Upotreba oba pisma

1.4. Mjesto i uloga kole u razvijanju svijesti o pripadnosti BiH

2. Princip: obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu2.1. Izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije svih naroda u BiH2.2 Prisustvo sadraja koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost2.3. Multikulturalnost BiH je prezentovana kao prednost i vrijednost2.4. Pozitivne vrijednosti i osobine predstavljene su kao univerzalne vrijednosti2.5. Predstavljanje historijskog razvoja BiH uz isticanje doprinosa svih naroda2.6. Grupni identitet se razvija na principima inkluzivnosti

3. Princip: obrazovanje za ivot u drutvu zasnovanom

na principima participativne demokratije i vladavine prava3.1. Podsticanje kritikog miljenja3.2. Stereotipno predstavljanje nas i drugih3.3. Principi individualnog i kolektivnog u udbenicima3.3.1. Prezentovanje vrijednosti kolektivnog u udbenicima3.3.2. Prisustvo sadraja vezanih za oruane sukobe i ratove uopte

1

1111

2

3

333

4

4444

4

4455555

556666


9/132


P r o g r a m p o d r { k e o b r a z o v a n j u / O B R A Z O V A N J E U B i H : ^ E M U U ^ I M O D J E C U ?

4. Princip: obezbje|enje kvalitetnog obrazovanjaosloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije

4.1. Diskriminacija po nacionalnoj osnovi4.2. Diskriminacija po vjerskoj osnovi4.3. Diskriminacija po ekonomskoj osnovi

4.4. Diskriminacija po politikoj i rodnoj osnovi

Stavovi roditelja i uenika o potrebi i pravcima mijenjanja NPP i udbenika1. Potreba za promjenom NPP i udbenika2. Pravci u kojima bi trebalo promijeniti sadraj nacionalne grupe predmeta3. Jezika politika4. Religijsko obrazovanje u kolama5. Nadlenosti za obrazovanje

Izvori

PriloziPrilog 1: karta sa geografskim prikazom etniki veinskih podruja u BiHPrilog 2: instrumenti koriteni u istraivanju

68697475

75

777778879092

99

103104105


10/132


10


Lista skraenica

BiH Bosna i Hercegovinabh. bosanskohercegovakiCEPOS Centar za policy studije

CERD Komitet za ukidanje rasne diskriminacijeCESCR Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna pravaECRI Evropska komisija protiv rasizma i netolerancijeEFA Education for All (Obrazovanje za sve)FOD BiH Fond otvoreno drutvo Bosna i HercegovinaF BiH Federacija Bosne i HercegovineFGD Fokus grupa/grupna diskusijaHDZ Hrvatska demokratska zajednicaHVO Hrvatsko vijee obraneN BrojNAIT Skala nacionalnog identitetaNATO Sjevernoatlantski savezNPP Nastavni plan i programOECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvojOSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u EvropiO Osnovna kolaPRSP Strategija za smanjenje siromatvaRS Republika SrpskaSAD Sjedinjene Amerike DraveSPSS Statistiki program za drutvene naukeS Srednja kola

TV TelevizijaUNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturuUNDP Razvojni program Ujedinjenih nacijaZAVNOBiH Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine


11/132



Sa`etakMislim da je klju svega to se politika mijea; trebauraditi depolitizaciju kole. Mi (uenici) se dobro

razumijemo... Nama to nije problem, to vie dolazi odpolitiara i ministarstva.1

vaj Izvjetaj - rezultat istraivanja stavovaroditelja i uenika o vrijednostima u nas-tavnim planovima i programima i udbenicima

nacionalne grupe predmeta u osnovnom i srednjemobrazovanju u Bosni i Hercegovini - predstavlja prvipokuaj da se nakon rata u BiH na sistematski nainispitaju i dokumentuju stavovi roditelja i uenika kaokrajnjih korisnika u obrazovnom sistemu.

Cilj istraivanja je bio utvrditi uenike i roditeljskestavove o (1) temeljnim principima koje obrazovnisistem promovie; i (2) primjeni tih principa u naciona-lnoj grupi predmeta, tj. u nastavi historije, geografije,maternjeg jezika i vjeronauke.

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvoBiH i Centar zapolicystudije (CEPOS) iz Sarajeva,kombinacijom metoda kvantitativnog i kvalitativnog

istraivanja, u periodu od aprila 2006. godine dojanuara 2007. U njemu je ukupno obuhvaeno 1.080uenika i 1.056 roditelja iz cijele Bosne i Hercegovine.

Principi i praksa u raskoraku

Sve se svodi na izuavanje naroda koji je veinski udijelu u kome se dijete koluje.(roditelj iz Doboja)

Svako pie svoju povijest u ovoj Bosni,i to je problem.(uenik iz Viteza)

Svaki dananji udbenik djeiji je mala mina.Malo bure baruta je to.(roditelj iz Sarajeva)

Istraivanje je pokazalo da uenici i roditelji podravajuzakonske principe i reformska obeanja, istovremenoocjenjujui da nivo njihove provedenosti u obrazovnojpraksi, strukturama i sadraju nije zadovoljavajui.Konkretno, to znai da krajnji korisnici ne smatraju da

obrazovanje u BiH priprema mlade osobe za ivot umultikulturnom drutvu u duhu ljudskih prava i pripad-nosti Bosni i Hercegovini kao njihovoj politikoj zajed-nici, a po principima pune graanske ravnopravnosti iparticipativne demokratije.

Moe se rei da je stepen nezadovoljstva postojeimobrazovnim sistemom proporcionalan stepenu podrkeispitanika preporukama i pravcima za mijenjanjepostojee obrazovne prakse. Podrka pojedinim pre-porukama varira, najee u zavisnosti od veinskogpodruja i karakteristika ispitanika (posebno stepenaidentifikacije s vlastitom nacionalnom grupom), norezultati ukazuju da se, u principu, moe zakljuiti daispitanici iz razliitih dijelova BiH ele iste promjeneu obrazovnom sistemu, pri emu su najujednaeniji inajdosljedniji stavovi pripadnika konstitutivnih narodakoji su na odreenom podruju u manjini.

Detaljnija analiza rezultata ipak ukazuje na to dasaglasnost u podrci optim principima ne znai nuno

saglasnost oko konkretne realizacije u praksi, to neumanjuje indikativnost i znaaj nalaza, ali upuuje nanunost kontekstualizacije pri tumaenju.

Marginalizacija draveSvijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini se, uprkospretpostavkama roditelja, kod uenika ne razvija - tekneto manje od polovine uenika (44%) smatra da seovaj cilj trenutno realizuje u obrazovnoj praksi.

Jednonacionalno obrazovanjeBez obzira na izraenu institucionalnu podrkubosanskohercegovakom drutvu kao multikulturnom,u kolama se potencira izuavanje kulture jednognaroda, i to najee onog koji je veinski na datompodruju, to naroito pogaa uenike i roditelje kojise nalaze u poloaju manjine. Skoro polovina ispitanika

1 Uenici Gimnazije u

O


12/132


12


(46%) procjenjuje da je obrazovni sistem u Bosni iHercegovini jednonacionalan - usmjeren iskljuivo na

izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednognaroda, bez uvaavanja principa zajednikog dobra,to rezultira stvaranjem tri podijeljena obrazovna

sistema. Treina ispitanika smatra da koliina znanjakoja se u koli dobiva o drugima nije dovoljna, a 22%svih uenika istie da se u koli drugi narodi uglavnompredstavljaju u negativnom kontekstu.

Diskriminacijaak etvrtina uenika obuhvaenih ovim istraivanjem,i oko treina roditelja, procjenjuju da je diskriminacijana nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi prisutnau obrazovnom sistemu BiH, pri emu je posebnozabrinjavajui problem segregacije uenika na naciona-lnoj osnovi, tzv. dvije kole pod jednim krovom. Veinaanketiranih uenika ne podrava razdvajanje uenika iodvojeno pohaanje nastave unutar jedne kole: 65%njih smatra da bi uenici razliitih nacionalnosti trebaliii u iste razrede i imati zajednike sve predmete, a 23%da djeca razliitih nacionalnosti treba da idu u iste raz-rede, ali da odvojeno ue predmete iz nacionalne grupe.Ispitanici koji pripadaju manjinama2 su, u odnosu nauenike i roditelje koji su veinski narod na odreenompodruju, ee smatrali da je u okviru obrazovnog

sistema u BiH prisutna diskriminacija po nacionalnoj ivjerskoj osnovi.Posebno izraeni oblici diskriminacije manjina navjerskoj osnovi proizlaze iz nemogunosti pohaanjaodgovarajueg religijskog obrazovanja. Rodna diskrimi-nacija nije posebno istaknuta, ali nalazi fokus grupaukazuju na nedovoljno razvijen senzibilitet za rodnapitanja uopte, pa je i pouzdanost svjedoenja upitna.

Nekritiko usvajanje sadraja i kolektivistiki duhPriprema mlade osobe za ivot u drutvu zasnovanom

na principima participativne demokratije i vladavinezakona zahtijeva da se kod uenika razvijaju kritikomiljenje i analitiki pristup, i promovie vanostgraanskog principa nasuprot kolektivistikom iindividualistikom. Meutim, samo 37% anketiranihuenika procjenjuje da su nastavni plan i programi udbenici po kojima oni ue koncipirani na ovaj

nain. Pritom, obrazovna praksa podstie i odravapreovlaujui nain usvajanja sadraja putem pukogmemorisanja i ponavljanja injenica. Dobiveni podaciukazuju na to da su stereotipi o vlastitom narodu, kao drugim narodima, u principu prisutniji kod onih uenika

koji su veina i koji pohaaju nastavu po nastavnomplanu i programu svoje nacionalne skupine. To dovodido poistovjeivanja uenika sa kolektivnim vrijednos-tima i normama koje su predstavljene kao neupitne inepromjenjive.

Preporuke

Mi jo uvijek vaimo za primitivne zbog naina kako naue o drugima. Hajmo da uimo ta su oni stvorili, jesu

li oni bili korisni nama ili mi njima. Moemo li to uiti? A

ne da odmah spominjemo nasilje i da druge predsta-vljamo kao negativne. (uenik iz Sarajeva)

ak 43% ispitanika se ne slae da sadraj udbenikanacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav

je sada. To su najee ispitanici iz Distrikta Brko(75%), zatim ispitanici sa bonjakog veinskogpodruja, potom hrvatskog, i na kraju sa srpskogveinskog podruja (32%). Na svim etniki veinskimpodrujima u BiH ispitanici pripadnici manjinskih

naroda ee od veinskih smatraju da sadraj nacio-nalne grupe predmeta treba promijeniti.

Konkretne preporuke za reformu obrazovnog sistemasu sljedee:U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo

uiti o Bosni i Hercegovini, pa tek poslijetoga o svakom narodu pojedinano, ili osusjednim zemljama. Najvei broj uenika iroditelja sa svih etniki veinskih podruja (54-75%) slae se sa ovim prijedlogom.

Sadraj udbenika nacionalne grupe pred-meta treba promijeniti tako da se u znatnoveoj mjeri nego sada govori o pripadnicimasva tri naroda i nacionalnih manjina, a nesamo o jednom narodu. Procenat podrke ovomprijedlogu je izmeu 55 i 79%.

2 U Istraivanju je koritenizraz manjine i manjinskinarod za ispitanike koji ive na

odreenom etniki veinskompodruju u BiH i koji ne pripadajunajbrojnijem narodu na tompodruju, bilo da su to pripadnicijednog od konstitutivnih narodau BiH, ili da su pripadnici nacio-nalnih manjina


13/132



U udbenicima bi u veoj mjeri trebaloda budu zastupljeni sadraji koji razvijajumeusobno razumijevanje, toleranciju i soli-darnost meu narodima u BiH - ovu preporukupodrava od 58 do 82 % svih ispitanika. Veina

anketiranih uenika (71%) i roditelja (75%) sa svihpodruja takoe smatra da u kolama raznolikostnaroda, kultura i religija u Bosni i Hercegovinitreba predstavljati kao prednost i vrijednost.

Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalobi da sadre razliite poglede, da navoderazliite interpretacije istih dogaaja i dapotiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pi-tanjima. Ispitanici sa svih etnikih podruja (osimDistrikta Brko) najee smatraju da je potrebnopostii dogovor svih aktera o zajednikom vienjuhistorijskog razvoja BiH i onda ga predstaviti uudbenicima (39-59%), ili da bi u udbenicimatrebalo obraivati historijski razvoj BiH uvaavajuii navodei razliite perspektive, tj. perspektive svihnaroda (25-44%).

Udbenici historije Bosne i Hercegovine trebada obrauju i period od 1992. godine do da-nas. Najvei dio ispitanika (49-73%) sa svih etniki

veinskih podruja (osim Distrikta Brko) smatrada bi udbenici historije BiH trebali obraivati iperiod od 1992. godine do danas.

Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jezikupolitiku koja bi rezultirala dogovorom u vezisa nazivom jezika, sa gramatikom i nainomupotrebe i izuavanja jezika u kolama iudbenicima. Ovo miljenje zastupa najvei diosvih ispitanika (48-78%), dok se manji broj ne slaes ovom promjenom (3-25%).

U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti ipredmet koji e poduavati o svim svjetskimreligijama na objektivan i neutralan nain.Kada je rije o odnosu ispitanika prema religijskomobrazovanju u kolama u naoj zemlji, najvei brojanketiranih uenika i roditelja smatra da u koli

treba da budu zastupljeni predmeti koje se odnosena religijsko obrazovanje. Pri tome se ispitanici unajveem broju izjanjavaju ili za poduavanje ivjeronauke (konfesionalna poduka) i predmeta kojie poduavati o svim religijama (28-42%), ili samo

za vjeronauku (24-40%).

Potrebno je revidirati sadanju podjelunadlenosti za obrazovanje. Najvei brojispitanika smatra da obrazovanje treba bitiu nadlenosti drave (od 48-85%). Ovaj stavpodrava najvei dio ispitanika iz svih podrujaBiH, s tim da ga ispitanici iz Distrikta Brko i sabonjakog veinskog podruja podravaju eeod ostalih. Stav da nadlenosti za obrazovanjetreba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa ee zastupaju ispitanici sahrvatskog veinskog podruja nego ostali, a stavda obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenostientiteta i kantona ee od ostalih zastupajuuenici i roditelji sa srpskog veinskog podruja.

Dakle, kako bi uvaile preporuke krajnjih korisnikaobrazovanja, nadlene institucije treba da poduzmusljedee konkretne korake: usaglaavanje temeljnih politika koje bi uskladile tri

odvojena obrazovna sistema, reviziju nacionalne grupe predmeta, utvrivanje injeninog stanja u vezi sa

provoenjem odluke o zajednikoj jezgri nastavnihplanova i programa i evaluaciju rezultata,

usklaivanje sadraja udbenika sa zakonskimnormama, ali i Smjernicama za pisanje udbenika,

prenos dijela nadlenosti za obrazovanje na dravninivo.


14/132


14


Uvodistem javnog obrazovanja, koji uspostavlja ipomae drava i koji je jednim dijelom obave-

zan za sve njene graane, je kroz razliitehistorijske periode i u specifinim okolnostima u kojimsu se pojedina drutva nalazila imao razliite, ponekadi kontraverzne uloge. Priroda i karakter obrazovanja sunaroito znaajni u situacijama previranja i nesigurn-osti u drutvu, kada razliite interesne grupe i njihoveintelektualne i politike elite, pokuavajui da obezbi-

jede dugoronu odrivost novog drutvenog poretkai vlastitog sistema vrijednosti, nastoje redefinisaticiljeve obrazovanja, kako usko obrazovne tako i iredrutvene. Zato u uslovima meuetnike tenzije, anaroito tokom i nakon ratnih sukoba, obrazovanjemoe biti koriteno kao sredstvo za produavanjeili produbljivanje konflikta u drutvu i promovisanjepodjele i netolerancije, ili se - nasuprot tome - moestaviti u slubu oporavka i obnove drutva nakon su-koba i imati ulogu svojevrsnog katalizatora za ponovnirazvoj zajednice. O ovoj dvostrukoj prirodi obrazovanja- konstruktivnoj i destruktivnoj - u drutvima koja imajuiskustvo sukoba baziranog na etnikim podjelamagovori se kao o dva lica obrazovanja.3

Projekat OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVI-NI: EMU UIMO DJECU?, iji su sastavni dijelovi

Istraivanje stavova roditelja i uenika i Analiza sadrajaNPP i udbenika nacionalne grupe predmeta, preis-pituje elemente dvostruke prirode obrazovanja u BiHdvanaest godina nakon zavretka rata, koji je rezultiraopodjelom zemlje i njenog obrazovnog sistema ponacionalnoj osnovi. U njemu se nastoji utvrditi u kojojsu mjeri konstruktivne obrazovne politike (propisanezakonima i reformskim dokumentima) prisutne u

obrazovnoj praksi i koje su implikacije dvostrukeuloge obrazovanja - konstruktivne i destruktivne - pobosanskohercegovako drutvo i sve njegove graane.

Konstruktivno ili destruktivno obrazovanjeObrazovna praksa moe biti takva da potpomaeuenikov napredak, razvoj njegovih specifinih sposob-

nosti, ili takva da ih paralie. Jednako tako, u zavisnosod toga da li u obrazovanju prevladavaju konstruktivneili destruktivne orijentacije, obrazovanje moe bitiusmjereno prema oporavku drutva, suoavanju satraumatinim dogaajima iz bliske prolosti, razumije-

vanju i prihvatanju njegovog pluralistikog karaktera,ili pak ka politizaciji identiteta na nain koji dovodi dotoga da se etnika raznolikost i kulturoloke razlikenegativno tretiraju i pretvaraju u osnovu za razvojksenofobije i ponovnog sukoba.Dugorono gledano, destruktivne obrazovne prakse - ukombinaciji sa ekonomskim problemima, neefikasnomadministracijom i politikim strategijama koje stvarajuosjeaj ugroenosti grupe i grupnog identiteta - mogurasplamsati nepovjerenje, neprijateljstvo, etnikunetrpeljivost i, u krajnjoj liniji, nasilje izmeu stranakoje su bile u sukobu. Kada prevladaju destruktivnetendencije, nastavnicima se esto namee da slijedeodreeni plan i program ili koriste udbenike kojihomogenizuju jednu grupu, a druge predstavljaju kaoprijetnju i opasnost.

Nasuprot tome, konstruktivne obrazovne prakseopredijeljene za obrazovanje u slubi rekonstrukcijedrutva mogu pomoi u odravanju dugoronog mira udrutvu. One podrazumijevaju posveenost identifikac

ji i primjeni obrazovnih sadraja koje podstiu razumi-jevanje sebe i drugih, povezivanje poduke i uenja suenikovim vlastitim vrijednostima i etikim izborima,te razvijanje kolske zajednice koja promovie plurali-zam i univerzalne ljudske vrijednosti. Ovdje se na javnoobrazovanje gleda kao na ulaganje od kojeg e profiti-rati ne samo pojedinac koji prolazi kroz kolovanje negi cijelo drutvo.

Veza izmeu konflikta i obrazovanja je i formalno priz-nata u globalnom dokumentu za reformu obrazovanja

pod nazivom Obrazovanje za sve4, u kome je istaknutoda se ona, s jedne strane, oituje u neposrednomuticaju koji konflikt dok traje ima na obrazovanje - tose najee ogleda u prekidu ili oteanim uslovima zaizvoenje nastave - i s druge strane, u uticaju obrazo-vanja na nastanak, odravanje i formalnu legitimizacijusukoba ili, suprotno tome, u prevazilaenju sukoba i

3 Bush and Saltarelli (2000).

4Obrazovanje za sve: ispunja-vanje naih kolektivnih obaveza,Svjetski obrazovni forum, Dakar,2000.

S


15/132



obnovi drutvenih odnosa. Ovome treba dodati da senegativan uticaj konflikta na obrazovanje esto nastav-lja i po okonanju sukoba, u smislu prisustva stavovai vrijednosti na kojima se temelje obrazovni sadraji akoji su doveli do sukoba.

Tako je i u Bosni i Hercegovini u periodu izmeu1992. i 1995. godine obrazovni sistem u velikoj mjeribio odreen ratnim deavanjima, to se ogledalo uoteanom izvoenju nastave, gubitku nastavnikogkadra i, povremeno, u potpunom prekidu u funkcion-isanju kola. Po zavretku rata, usvajanjem Optegokvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, iji

je dio i Ustav BiH, stvorena je osnova za izgradnjupravne drave u koju su ugraene sve vane konven-cije, deklaracije i aneksi koji garantuju ljudska prava.

Meutim, razliite analize bh. obrazovnog sistemakoje su u poratnom razdoblju radile domae insti-tucije i meunarodne organizacije5 pokazale su da ovizahtjevi nisu u dovoljnoj mjeri provedeni u obrazovnimstrukturama, procesima i sadraju. Osim toga, analizesu ukazale na unutranju podjelu obrazovanja po nacio-nalnom principu koja rezultira paralelnim funkcionisan-

jem tri odvojena obrazovna sistema, na to upuujui ovdje koriteni termini veinskiimanjinski, koji nisuarbitrarni izum za potrebe ovog istraivanja ve odraz

uvrijeene obrazovne prakse i samih odnosa uesnikau obrazovnom procesu. Svaki od ovih sistema nastoji

obezbijediti simboliki sadraj za odravanje singularnihidentiteta konstitutivnih naroda6, potencirati razlike iobeshrabriti uenje o drugima. Raznorodno knjievnonasljee reducira se na nacionalni korpus kojem autoripripadaju i kreiraju selektivne nacionalne historije kroztzv.nacionalnu grupu predmeta, u svakodnevnoj up-otrebi poznatiju kao: bosanski, srpski i hrvatski nastavniplan i program (NPP), koji obuhvata premete historije,geografije, maternjeg jezika i vjeronauke. U izvjetaju

Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj7 o obrazo-vanju u Bosni i Hercegovini navodi se da je u BiH os-novna funkcija nastavnog plana i programa (naroito uhistoriji i maternjem jeziku) politika. NPP se uglavnomkoristi kao podrka za nacionalistike pozicije i zakonsolidaciju moi. Na ovaj nain obrazovanje postajemehanizam za legitimizaciju etnike podjele, to se u

studiji Evropskog centra za prava manjina karakteriekao smiljena strategija nacionalistikih politiarau kojoj oni koriste politike identiteta i straha kako biproduili rat drugim sredstvima, uprkos Mirovnomsporazumu. 8

Zakon i praksa u raskoraku?U nastojanju da se prevazie ovakvo stanje, tokom2002. i 2003. godine je u sektoru obrazovanja, uzpomo meunarodnih organizacija (OHR, OSCE, Evrop-ska komisija, Vijee Evrope i dr.), stvoren zakonski ok-vir za uspostavu konstruktivnih obrazovnih praksi kojebi bile u slubi obnove i ponovne izgradnje drutva.Tako je u stratekim dokumentima za reformu obra-zovanja donijetim 2002. godine9 i Okvirnim zakonom oosnovnom i optem srednjem obrazovanju usvojenim

2003. godine10 teite stavljeno na potivanje ljudskihprava, jednake mogunosti za sve i interkulturalizam.U prvom od pet obeanja uPoruci graanima BiH -

Reforma obrazovanja eksplicitno se kae: Mi (ministriobrazovanja) emo obezbijediti da sva djeca imajupristup kvalitetnom obrazovanju u integriranim mul-tikulturnim kolama, obrazovanju koje je osloboenopolitikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda idiskriminacije i koje uvaava prava sve djece.

U skladu sa ovim, Okvirni zakon o osnovnom i optemsrednjem obrazovanju izmeu ostalih definie i sljedeeciljeve obrazovanja u Bosni i Hercegovini:

Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH;obezbjeenje uenja o vlastitom kulturnomidentitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizaci-

jskim tekovinama, i uenja o drugima potujuirazliitosti i gajei meusobno razumijevanje isolidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa izajednica u BiH;

Promovisanje potivanja ljudskih prava i osnovnih

sloboda, i pripremu svakog pojedinca za ivot udrutvu zasnovanom na principima demokratije ivladavine prava.

Okvirnim zakonom (lan 43.) se dodatno odreujeuvoenjeZajednike jezgre nastavnih planova i

programa, kako bi se, izmeu ostalog, osigurala

5 Lista svih citiranih dje u cijelosti data u Iz

6 Ustav BiH definie tkonstitutivna naroda Hercegovini: Bonjaki Srbe.

7 OECD, 2001.

8 Perry, 2003.

9 Poruka graanima Bcegovine:Reforma ob

2002.

10 Okvirni zakon o osnoptem srednjem obrSlubeni list BiH18/03


16/132


16


usklaenost razliitih nastavnih planova i programa istandarda kvaliteta u svim kolama i na svim nivoimaobrazovanja BiH.

Iako su ovo bili vani koraci u obezbjeivanju zakon-

skog okvira i stratekog plana za reformu obrazovnogsistema, pitanje je da li su ove obrazovne politikezaista nale svoje mjesto u obrazovnoj praksi. Da li jebh. obrazovni sistem u svih svojih dvanaest adminis-trativnih jedinica11 postavljen tako da razvija svijest opripadnosti dravi BiH, da obezbjeuje uenje o sebii drugima na nain koji e potai meusobno razumi-

jevanje i solidarnost, da promovie ljudska prava ipriprema pojedinca za ivot u demokratskom drutvu,i da obezbijedi kvalitetno obrazovanje osloboeno biokojeg oblika diskriminacije za svako dijete i na svimnivoima?

Zbog toga projektom OBRAZOVANJE U BOSNI IHERCEGOVINI: EMU UIMO DJECU? elimoispitati:

- U kojoj je mjeri obrazovni sistem u BiH u skladusa prihvaenim principima i ciljevima zacrtanim uOkvirnom Zakonu o osnovnom i optem sredn-

jem obrazovanju i Strategiji reforme obrazovnogsistema; i

- U kojoj mjeri obrazovni sistem doprinosi integracijidrutva i procesu demokratizacije i uspostavevladavine prava, a u kojoj mjeri se, nasuprot tome,koristi kao instrument za segregaciju, razdvajanje iodravanje ili i podsticanje tenzija i neprijateljstavaunutar zemlje.

Ovaj Projekat je dio ukupnih napora Fonda otvorenodrutvo BiH usmjerenih ka unapreenju obrazovnihpolitika i prakse koje e omoguiti odriv razvoj

bosanskohercegovakog drutva zasnovanog na prin-cipima tolerancije i uvaavanja pluralistikog karakterabh. kulturnog i historijskog naslijea.

O projektuProjekat je pokrenut u januaru 2006. godine sa dvijeosnovne komponente. Pored Istraivanja stavovaroditelja i uenika, o kojem e biti rijei u narednimpoglavljima, provedena je i Analiza sadraja NPP i

udbenika iz nacionalne grupe predmeta, iji su rezultati objavljeni u odvojenom dokumentu. Analiza sadrajaistrauje na koji nain se osnovne premise i principi izzakona o obrazovanju manifestuju u nastavnom planu programu i u udbenicima nacionalne grupe predmeta

Udbenici mogu bitno doprinijeti jaanju svijesti ouniverzalnim ljudskim vrijednostima kod uenika, ilimogu, nasuprot tome, produbiti autoritarne, nekritinestavove u suprotnosti s obrazovanjem za otvorenodrutvo, jer nastavni plan i program nije nikadaobian skup znanja koji se na neki nain pojavljuje utekstovima i uionicama u jednoj zemlji. On je uvijekdioselektivnog znanja, rezultat neijeg izbora, vizijaodreene grupe o legitimnom znanju (Apple, 1996).Nae je polazite da injenice koje uenici ue o svojokulturi, jeziku i historiji imaju bitnu ulogu u oblikovanjunjihovog ukupnog svjetonazora i odnosa prema sebi idrugima, te da upravo sadraji i vrijednosti koji se kroznacionalnu grupu predmeta promoviu u obrazovnomsistemu imaju vane implikacije po cijelo drutvo.

Upravo zbog toga je sadraj NPP i udbenika naciona-lne grupe predmeta uzet za predmet istraivanja ovogdijela Projekta.

Konceptualni okvir unutar kojeg je Projekat razvi-jen poiva na temeljnim principima obrazovanja zaotvoreno drutvo. Termin otvoreno drutvo odnosise na drutvo bazirano na priznavanju da niko nemamonopol na istinu, da razliiti ljudi imaju razliitepoglede i interese, i da postoji potreba za instituci-

jama koje e tititi prava svih ljudi kako bi mogli ivjeti

zajedno u miru. Generalno govorei, otvoreno drutvokarakterizira oslanjanje na vladavinu zakona, postojanjedemokratski izabrane vlade, raznolikog i ivog civilnogdrutva, i potovanja manjina i njihovog miljenja.12

Cilj obrazovanja u otvorenom drutvu i za otvorenodrutvo je optimalan razvoj potencijala i ostvarenje

11 Osnovne nadlenosti zaobrazovanje u BiH imaju kantoni(u Federaciji BiH 10 kantona),Republika Srpska i DistriktBrko.

12 Institut otvoreno drutvo(www.soros.org).


17/132



uenikove individualnosti, a obrazovanje za ivot uotvorenom drutvu se temelji na sljedeim naelima:

1. obrazovanje kao javno dobro: kvalitetno obrazo-vanje stavlja uenika i njegove potrebe u centarpanje, i istovremeno dugorono tei unapreenju

cijelog drutva;2.interkulturalizam: obrazovni sadraji i metode

poduavanja i uenja podstiu puno razumije-vanje sebe i drugih, razvijaju osjeaj solidarnostisa drugim ljudima i potovanje pluralistikogdrutva;13

3.socijalna pravda: podrazumijeva obezbjeenjekvalitetnog obrazovanja za sve, uz uvaavanjerazliitih obrazovnih potreba, naroito potrebamarginalizovanih, ugroenih i obespravljenih grupau drutvu;

4.potivanje ljudskih prava : obrazovne institucijegarantuju grupna kao i individualna prava svihlanova drutva i kroz proces integracije (nasuprotsegregaciji ili asimilaciji) promoviu uvaavanjeuniverzalnih vrijednosti i bogatstvo raznolikosti.

U Izvjetaju su predstavljeni rezultati istraivanja koje,polazei od naela obrazovanja za ivot u otvorenomdrutvu onako kako su ona definisana u bh. legislativii stratekim dokumentima, ispituje dvostruku ulogu

obrazovanja u sadanjem bh. drutvu, i nastoji pre-poznati i ukazati na njegove konstruktivne i destruk-tivne elemente onako kako ih vide krajnji korisnicisistema - uenici i roditelji.

Prije prezentacije samog projekta i konkretnih rezultata,meutim, treba napomenuti da zakljuke iz svakog, pai ovog naunog istraivanja treba izvoditi cum grano

salis i uz odreeni oprez. Koliko god sofisticiranebile naune metode i koliko god pouzdani bili testoviverifikacije kojima se podvrgavaju naune hipoteze,

istraivanje se deava u odreenom trenutku i pododreenim okolnostima drutveno-politike stvar-nosti, a ne u historijskom vakuumu. Taj trenutak i teokolnosti, a naroito u drutvima u previranju kakvo

je bosanskohercegovako, ne mogu sasvim odreditistavove ispitanika, ali mogu na njih bitno uticati, pa

je teko rei u kojoj mjeri su ovi odgovori reakcija na

trenutak, a u kojoj se izvode iz temeljnih i postojanihlinih principa. Ipak, znaaj ovakvog presjeka ne trebamjeriti kriterijem sveobuhvatnosti, ve u njemu trebagledati orijentir za daljnja istraivanja.

13 Kodelja i Bassler (2


18/132


18


Istraivanje stavovao vrijednostima u

nastavnim plano-vima i programimai udbenicima

Ovaj Izvjetaj je rezultat Istraivanjastavova roditelja i uenika o vrijednostimau nastavnim planovima i programima i

udbenicima nacionalne grupe predmeta u osnovnomi srednjem obrazovanju u BiH. On predstavlja prvipokuaj da se nakon rata u BiH na sistematski nainispitaju i dokumentuju stavovi roditelja i uenika kaokrajnjih korisnika u obrazovnom sistemu. Naime, udosadanjim analizama procesa reforme obrazovanjarijetko se uo njihov glas. Zbog toga ovo istraivanjestavlja potrebe uenika i njihovih roditelja u centarpanje i pokuava utvrditi u kojoj se mjeri ono to

institucije iz ove domene proklamuju i provodeu praksi slae sa onim to ele uenici i roditelji.Drugim rijeima, glavno pitanje jeste u kojoj se mjeriu sadanjem sistemu obrazovanja provode zakonii principi na kojima su ti zakoni utemeljeni i u kojojmjeri sadanji obrazovani sistem odgovara potre-bama uenika i roditelja.

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvorenodrutvo BiH i Centar zapolicystudije (CEPOS) iz Sa-rajeva, kombinacijom metoda kvantitativnog (anketi-

ranje uenika i roditelja) i kvalitativnog istraivanja(fokus grupe sa uenicima i roditeljima). Provedeno

je u periodu od aprila 2006. godine do januara 2007.Anketom je obuhvaeno 1.020 uenika i 1.036roditelja iz cijele BiH, nakon ega su odrane fokusgrupe - njih osam u tri bh. grada: Sarajevu, BanjaLuci i Vitezu.

Izvjetaj je strukturiran tako da prati metodologijui ciljeve istraivanja, i u njemu su dati rezultati kojigovore o stavovima uenika i roditelja o tome:(1) u kojoj se mjeri principi iz zakona i reforme obrazo-vanja provode u stvarnosti,

(2) u kojoj mjeri su oni prisutni u NPP i udbenicima, i(3) u kojoj mjeri roditelji i uenici podravaju ove obra-zovne principe i trenutnu obrazovnu praksu.

Rezultati su prikazani kroz slinosti i razlike izmeustavova roditelja i uenika, izmeu ispitanika sa poje-dinih veinskih podruja,14 izmeu manjina i veina, te- tamo gdje je analiza to zahtijevala - slinosti i razlikeu stavovima uenika i roditelja razliitih nacionalnosti,kao i uenika koji nastavu pohaaju prema razliitimNPP.15

Izvjetaj se sastoji iz etiri poglavlja. U prvom suopisani metodologija istraivanja, osnovni ciljevi, nainna koji su razvijeni indikatori i instrumenti i nain nakoji je definisana struktura uzorka. Ono jo sadri i opisprocesa anketiranja i voenja fokus grupa, kao i nainobrade i analize podataka.

Drugo poglavlje daje glavne nalaze istraivanja koji supredstavljeni prema sljedeim principima:

1. razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH,2. obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu,3. priprema pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom

na principima participativne demokratije i vladavinzakona, i

4. obezbjeivanje mogunosti kvalitetnog obrazo-vanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih idrugih predrasuda i diskriminacije.

Na kraju ovog poglavlja su prikazani stavovi roditeljai uenika o preporukama i nainu na u koji bi trebalopromijeniti sadraj NPP i udbenika nacionalne grupe

predmeta.

U treem poglavlju se razmatraju najvaniji zakljuci kosu proizali iz nalaza Istraivanja i predlau koraci koje btrebalo da naprave obrazovni zvaninici, nastavno oso-blje i autori udbenika, kao i ostali akteri u obrazovnomprocesu, s ciljem prevazilaenja trenutnog stanja.

14 Pod veinskim podrujimapodrazumijevamo dijelove BiH ukojima jedan od tri konstitutivnanaroda predstavlja najbrojnijinarod.

15 Varijable koritene u ovomIstraivanju su detaljno obja-njene u 4. poglavlju (Analizarezultata).

O


19/132


20/132


20


drutvena, medijska i marketinka istraivanja, koja jeu aprilu 2006. provela pilot istraivanjena 90 ispitanikau pet gradova u BiH (Sarajevo, Kiseljak, Mostar, BanjaLuka, Pale). Na osnovu podataka dobivenih u toku inakon pilot anketiranja izvrene su manje modifikacije

Upitnika i dizajnirane njihove finalne verzije. Zatim jeu toku maja i juna 2006. godine proveden terenskidio kvantitativne komponente Istraivanja stavovaroditelja i uenika o vrijednostima u nastavnom planui programu i udbenicima osnovnih i srednjih kola uBosni i Hercegovini. Ovaj terenski dio podrazumijevao

je anketiranje uenika srednjih kola i roditelja uenika

viih razreda osnovnih kola i uenika srednjih kolau cijeloj BiH. Osnovni podaci vezani za anketiranjepredstavljeni su u Tabeli 2.

S obzirom na ciljeve istraivanja, kao i planirani nain

analize podataka, u istraivanju je koriten kvotniuzorak, koji je sainjen tako da geografski bude u do-voljnoj mjeri reprezentativan za svako od tri podruja uBiH u kojima je jedan narod veinski, te Distrikt Brko,a da istovremeno bude reprezentativan za pripadnikemanjinskih naroda u svakom od tri podruja (PogledatiTabelu 3).

Princip 1: Obrazovni sistem razvija svijest o pripadnosti dravi Bosni i HercegoviniU kolama su prisutna obiljeja drave (zastava, grb i sl.)

U kolama se izuava himna, dravno ustrojstvo, nastanak i razvoj BiHU kolama je prisutna je upotreba oba pisma (irilica i latinica)

kola ima podjednako vanu ulogu u razvijanju svijesti o pripadnosti BiH kao i ostali drutveni faktori

Princip 2: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvuNastava u kolama je usmjerena na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije svih naroda u BiH

U NPP i udbenicima su zastupljeni sadraji koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnostRaznolikost naroda, kultura i religija u BiH prezentovane su kao prednost i vrijednost, a ne kao problem(tj. stav da je kulturna raznolikost u zemlji problematina)Pozitivne vrijednosti i osobine predstavljaju se kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima uopte umjesto da sepripisuju samo jednom narodu u BiHHistorijski razvoj BiH je u kolama predstavljen kroz isticanje doprinosa svih naroda umjesto potenciranja uloge jednogod njihU NPP i udbenicima se nacionalni identitet definie na principima inkluzivnosti, a ne ekskluzivizma, unaprijed percipi-rane opasnosti i neprijateljstva

Princip 3: Obrazovanje za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije ivladavine pravaNPP i udbenici su koncipirani na nain koji podstie kritiko miljenje i ostavlja uenicima mogunost da sami donosezakljuke u vezi s prezentovanim sadrajemU nastavnom procesu se razvija stav da su razlike u miljenju poeljne umjesto stava da su razlike nepoeljne jer senegativno odraavaju na nacionalno jedinstvoObrazovni sadraji ne podravaju stereotipne prezentacije pojedinaca i grupaObrazovanje podstie razumijevanje i potovanje individualnog i kolektivnog principaPovreda prava na mir glorifikacijom smrti i naglaavanjem neumitnosti ratova uopte. Uzimanje sposobnosti da seumre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunih kriterija za patriotizamPrincip 4: Obrazovni sistem obezbjeuje svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja u integriranim

kolama osloboenim politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacijeU kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na nacionalnoj osnoviU kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na vjerskoj osnovi

U kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na ekonomskoj osnoviU kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na rodnoj i politikoj osnovi

Tabela 1.Principi i indikatori kojisu koriteni u Istraivanju


21/132



Na ovaj nain se u analizi rezultata potenciraju slinostii razlike u stavovima i miljenjima uenika i roditelja usvakom od tri etniki veinska podruja BiH i DistriktaBrko, te izmeu pripadnika veinskih i manjinskih

naroda. Zbog toga je i prikaz rezultata organizovanna ovaj nain - ovo su bile glavne varijable pri analizirezultata.

Osnovni podaci o fokus grupama

U okviru istraivanja je u periodu od 21. januara do 2.februara 2007. odrano osam fokus grupa. Grupe su

odrane u tri grada koja se nalaze u tri etniki veinskapodruja u BiH. Na grupama su uestvovali uenicisrednjih kola pripadnici veinskog naroda na podrujuna kojem se grupna diskusija odrava, pripadnici

naroda koji na podruju na kojem se grupna diskusijaodrava ne predstavljaju veinu (pripadnici manjinskihnaroda), te roditelji pripadnici veinskog naroda napodruju na kojem se grupna diskusija odrava, a kojiimaju djecu u viim razredima osnovne i u srednjojkoli. Specifikacija odranih fokus grupa predstavljena

je u Tabeli 4.

Vrijeme anketiranja 25. maj 2006. - 20. juni 2006. godine

Metoda prikupljanja podataka Lini intervjui u anketi

Instrumenti Upitnik za roditelje i Upitnik za uenike

Anketirana populacija

Stanovnici BiH - uenici srednjih kola, te roditelji djece koja pohaaju vie

razrede osnovne kole i srednju kolu

Veliina uzorka 1.020 uenika i 1.036 roditelja

Uzorak Kvotni uzorak

Tabela 2.Osnovni podaci oanketiranju

TOTAL Veina ManjinaUenici Roditelji Uenici Roditelji Uenici RoditeljiN % N % N % N % N % N %

Bonjakoveinsko podruje

337 33,0 338 32,6 225 35,2 219 33,3 108 35,8 117 38,0

Distrikt Brko 60 5,9 61 5,9

Hrvatsko veinskopodruje

308 30,2 311 30,0 208 32,6 211 32,1 97 32,1 96 31,2

Srpskoveinsko podruje

315 30,9 326 31,5 206 32,2 227 34,6 97 32,1 95 30,8

TOTAL 1020 100 1036 100 639 100 657 100 302 100 308 100

Tabela 3.Struktura uzroka

Roditelji pripadnici

veinskog naroda

Uenicipripadnici veinskognaroda

Uenicipripadnici manjinskognaroda

Total

Banja Luka 1 1 1 3

Sarajevo 1 1 1 3

Vitez 1 1 2

Total 2 3 3 8

Tabela 4.Pregled fokus gr

po lokacijama ikarakteristikamauesnika


22/132


22


Struktura uesnika na uenikim fokus grupamabila je izbalansirana s obzirom na spol uesnika,vrstu kole koje pohaaju i razred u koji idu, dok

je na roditeljskim grupama voeno rauna dau odgovarajuoj mjeri budu zastupljeni roditelji

razliitog spola, obrazovnog i radnog statusa, teroditeljikoji imaju djecu razliite starosti (osnovna ilisrednja kola).

Na svakoj od osam grupnih diskusija sudjelovalo jedeset uesnika (ukupno 80). Za proces regrutacijeuesnika opet su koritene usluge agencije PrismResearch, iji su anketari regrutovali uesnikegrupnih diskusija. Uesnici su regrutovani meto-dama koje se uobiajeno koriste za ove svrhe, uzobavezno koritenje Upitnika za odabir uesnika kojipredstavlja specifian eliminatorni upitnik sa filterpitanjima.

Instrumenti za prikupljanje podataka

U Istraivanju su koritena tri osnovna instrumenta:Upitnik za uenike i Upitnik za roditelje, pomou kojih

je vreno anketiranje, te Vodi za diskusiju, na osnovukojeg su voene diskusije u fokus grupama.

Upitnik za uenike i Upitnik za roditelje razvijeni suna osnovu navedenih principa i indikatora, provjereniputem pilot istraivanja, zatim finalizirani i koritenikao instrumenti za prikupljanje podataka o stavovimaroditelja i uenika o vrijednostima u NPP i udbenicimaosnovnih i srednjih kola u BiH. Oba upitnika imala suistu strukturu: sastoje se od uvodne sekcije, sekcijakoje se odnose na pojedine principe, sekcije preporukai sekcije socio-demografskih varijabli.

Sastavni dio roditeljskog i uenikog Upitnika predstav-

ljala je Skala nacionalnog identiteta - NAIT (orkaloi Kamenov, 1998). Radi se o skali Likertovog tipa, srasponom odgovora od jedan (1) do pet (5). Skala sesastoji od 27 tvrdnji. Ispitanik izraava svoj stepen sla-ganja sa svakom od tvrdnji, pri emu 1 znai izrazitose ne slaem, a 5 izrazito se slaem. Rezultate zapojedinog ispitanika na ovoj skali mogue je izraziti

kompozitno, kao zbir odgovora iz pojedine tvrdnje,pri emu vei rezultat ukazuje na izraeniji naciona-lni identitet, a kako su orkalo i Kamenov (1998.)dobili da je skala zasiena sa etiri faktora: 1) osjeajizraene nacionalne pripadnosti, 2) nacionalizam ili

iskljuiva nacionalna vezanost, 3) odanost naciji i 4)kozmopolitizam, mogue je raditi analizu i po pojedinimod ovih oblika nacionalne vezanosti. Skalu nacionalnogidentiteta, kao i objanjenje pojedinih oblika nacionalnvezanosti mogue je pogledati u Prilogu 1.

Vodi za diskusiju pokrivao je teme i pitanja za kojeje u toku analize kvantitativnih podataka (podatakadobivenih anketom) ustanovljeno da bi bilo dobrododatno ih rasvijetliti informacijama kvalitativneprirode.

Oba upitnika kao i Vodi za diskusiju su u cijelosti datiu Prilogu 2.

Obrada i analiza podataka

Kompletan proces unosa i obrade kvantitativnihpodataka je vren u Sarajevu. Podaci su nakon unosatransferisani i analizirani primjenom SPSS programa(Statistical Program for Social Sciences), koji je

koriten i za proiavanje podataka i logiku kontrolute za tabularne prikaze rezultata koji su upotrijebljeni zpisanje ovog izvjetaja.

U krostabularnim pregledima rezultata anketiranjauenika i roditelja, a s obzirom na ciljeve istraivanja iveliinu uzorka, rezultati su prikazani po:

totalu, etniki veinskom podruju, tipu ispitanika - veina/manjina, nastavnom planu i programu,

nacionalnosti ispitanika.

Analiza je strukturirana tako da je uvijek prvo prika-zan rezultat koji se odnosi na sve anketirane uenikei roditelje (varijabla: total), pri emu se total, zbogspecifino dizajniranog uzorka, ne moe tumaiti kaoreprezentativno miljenje uenika i roditelja iz Bosne i


23/132



Hercegovine, nego kao zbir reprezentativnih miljenjauenika i roditelja sa razliitih veinskih podruja u BiH.

Zatim su predstavljeni rezultati dobiveni na pojedinimetniki veinskim podrujima u BiH i Distriktu Brko

(varijabla: veinska podruja). Pod etniki veinskimpodrujima u BiH smo podrazumijevali dijelove ukojima jedan od tri konstitutivna naroda predstavljanajbrojniji - veinski narod.

Nakon toga, rezultati su predstavljeni na osnovu togada li su dobiveni od ispitanika koji na podruju nakojem ive pripadaju najbrojnijem narodu ili narodimakoji su na tom podruju brojano manje zastupljeni.Ova varijabla je za potrebe ovog istraivanja nazvanaveina/manjina, pri emu su se pod veinom (pripadnicima veinskih naroda) podrazumijevali ispitanicikoji na pojedinom etniki veinskom podruju pripadajunajbrojnijem narodu. Pod manjinom (pripadnicimamanjinskih naroda) podrazumijevani su ispitanici kojiive na pojedinom etniki veinskom podruju u BiHi koji ne pripadaju narodu koji je na tom podrujunajbrojniji, bilo da su to pripadnici jednog od konstitu-tivnih naroda u BiH, ili da su to pripadnici nacionalnihmanjina kako je to definisano Zakonom o zatiti pravapripadnika nacionalnih manjina16. Ispitanici koji ive na

podruju Distrikta Brko nisu razvrstavani po varijabliveinski/manjinski narod.

Mada je navedena struktura predstavljanja rezultatapreovlaujua u ovom Izvjetaju, na mjestima gdje

je to u kontekstu Istraivanja bilo potrebno ona jedodatno proirena varijablamanastavni plani i program

i nacionalnost ispitanika. Varijabla NPP je koritenasamo u analizi uenikih stavova, i ona podrazumi-

jeva nastavni plan i program po kojem oni pohaajunastavu. Kako se NPP meusobno razlikuju na osnovu

nacionalne grupe predmeta koju sadravaju, to su zapotrebe Istraivanja koriteni ustaljeni nazivi: bosanski,srpski i hrvatski NPP.

16 Slubeni glasnik Bi


24/132


24


Glavni nalazi

straivanje stavova roditelja i uenika o vrijedno-

stima u NPP i udbenicima nacionalne grupe pred-meta u Bosni i Hercegovini pokazalo je da uenici

i roditelji kao krajnji korisnici u sistemu obrazovanjapodravaju zakonske principe i reformska obeanja,i istovremeno ocjenjuju da nivo njihove provede-nosti u obrazovnoj praksi, strukturama i sadraju nijezadovoljavajui.

Svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini se,uprkos pretpostavkama roditelja, ne razvija kod

uenika. Bez obzira na izraenu podrku institucijabosanskoherecegovakom drutvu kao multikulturnom,

u kolama se potencira izuavanje kulture jednog nar-oda, i to najee veinskog na datom podruju, tonaroito pogaa uenike i roditelje koji na odreenompodruju pripadaju manjinskom narodu. tavie, aketvrtina uenika obuhvaenih ovim istraivanjem ioko treine roditelja procjenjuju da je diskriminacijana nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi prisutnau bh. obrazovnom sistemu, pri emu je posebnozabrinjavajui problem segregacije uenika na naciona-

lnoj osnovi. NPP, kao ni nastavni proces, ne podstiurazvoj kritikog i analitikog miljenja kod uenika kaopripreme za ulogu graanina u drutvu zasnovanom naprincipima participativne demokratije.

Moe se rei da je stepen nezadovoljstva postojeimobrazovnim sistemom proporcionalan stepenu podrkeispitanika preporukama i pravcima za mijenjanjepostojee obrazovne prakse. Podrka pojedinimpreporukama varira u zavisnosti od veinskog podrujai tipa ispitanika, s tim da su presudne determinantepripadnost manjinskom ili veinskom narodu i stepenidentifikacije s nacijom, a gotovo da nema razlika ustavovima razliitih rodnih skupina. No rezultati ukazujuda se u principu moe zakljuiti da ispitanici iz razliitihdijelova BiH ele iste promjene u obrazovnom sistemu,s tim da su najujednaeniji i najdosljedniji stavoviispitanika koji su u poloaju manjine. Vano je ukazati

na to da saglasnost u podrci optim principima neznai nuno saglasnost oko konkretne realizacije upraksi, jer se od podruja do podruja razlikuju stavovio predloenim promjenama.

1. Princip: Razvijanje svijesti o pripadnosti dravBosni i HercegoviniIako Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjemobrazovanju (lan 3) propisuje da je jedan od osnovnihciljeva obrazovanja u BiH razvijanje svijesti o pripad-nosti dravi BiH, tek neto manje od polovine ispitanik(46%) smatra da se ovaj cilj trenutno realizuje u obra-zovnoj praksi. U principu uenici na svim podrujimarjee od roditelja ocjenjuju da sistem promovieosjeaj pripadnosti BiH. S obzirom da oni imajudirektan uvid u sadraj nastave i rad kole uopte, ovipodaci ukazuju na to da, iako roditelji u veoj mjerioekuju da se kroz obrazovni sistem promovie svijesto pripadnosti BiH, to je ipak rjee sluaj u svakod-nevnoj kolskoj praksi. Ovaj stav je takoer razliitozastupljen na pojedinim veinskim podrujima u BiH -znatno je prisutniji na bonjakom veinskom podrujui u Distriktu Brko, u odnosu na hrvatsko i srpskoveinsko podruje, gdje tek svaki trei uenik navodida se u koli koju pohaa promovie pripadnost Bosnii Hercegovini.

Rezultati istraivanja koji se odnose na prisutnostdravnih simbola, izuavanje himne i upotrebu obapisma u kolama dodatno ukazuju da je primjena ovezakonske odredbe krajnje neharmonizovana u razliitimpodrujima u BiH.

Prema odgovorima ispitanika, dravni grb i zastava suprisutni u manje od polovine bh. srednjih kola: u Dis-triktu Brko u 95% sluajeva, na bonjakom veinskompodruju u 69% sluajeva, i tek u 25% i 16% sluajeva

na hrvatskom i srpskom veinskom podruju. Rezultatiprema NPP daju slinu sliku - dravni simboli su prisutnu svakoj etvrtoj koli koja radi po hrvatskom, te teku svakoj osmoj koli koja radi po srpskom NPP. Slinoovome, 33% srednjokolaca koji nastavu prate pobosanskom, 17% po hrvatskom i 6% po srpskom NPP jizjavilo da je u koli imalo priliku uti himnu BiH.

ak 80% uenika koji

pripadaju manjinskimnarodima i kojismatraju da obrazovnisistem ne promoviesvijest o pripadnostiBiH ocjenjuju da to nijeu redu. Ovaj stav jeformulisan u sljedeimuenikim izjavama:

Na taj nain se krozobrazovanje jo vie

razara zajednitvo udravi.(Modria)

Na taj nain se vrirazjedinjavanje BiH.(Mostar Jug)

kolstvo je upueno

samo na veinskinarod.(Livno)

I


25/132



Trenutno samo 17% svih anketiranih uenika koristipodjednako oba pisma u srednjoj koli. Iako je u lanu7. Okvirnog zakona o osnovnom i op{tem srednjemobrazovanju u BiH predvieno da e se " jezici konstitu-tivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavati u svim

kolama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovineida e svi uenici u kolama izuavati pisma koja su u

slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini - ovaj lan jerazliito definisan u Okvirnom zakonu podreenim en-titetskim i kantonalnim zakonima. To su potvrdili i nalaziu ovom istraivanju, prema kojima 90% srednjokolacakoji nastavu prate po hrvatskom i 70% njih koji radepo bosanskom NPP u koli koriste iskljuivo latinicu.Situacija je znaajno povoljnija u kolama koje rade posrpskom NPP, u kojima uenici u veoj mjeri koriste obapisma (75%).Moemo zakljuiti da se u obrazovnom sistemu u Bosnii Hercegovini nedovoljno provodi zakonska odredba kojase odnosi na razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH.Osim toga, tamo gdje se ona i provodi, ne provodi sedo kraja niti konzistentno. Npr., iako je u kolama kojerade po bosanskom NPP prisutnije razvijanje svijestikroz isticanje dravnih simbola i izuavanja himne, samou malom broju ovih kola se dosljedno provodi lan 7.Okvirnog zakona o osnovnom i op{tem srednjem obra-zovanju koji se odnosi na izuavanje oba pisma.

2. Princip: Obrazovanje za ivot u multikulturnomdrutvuIako je Zakonom propisano da je jedan od ciljeva obra-zovanja poduavanje uenika o vlastitom kulturnomidentitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskimtekovinama, te poduavanje o drugima na nain kojiuvaava razliitosti i razvija meusobno razumijevanje isolidarnost, u obrazovnoj praksi se ova odredba estosvodi na izuavanje tradicije iskljuivo jednog narodabez uvaavanja principa zajednikog dobra, to na kraju

rezultira stvaranjem tri podijeljena obrazovna sistema.

Tako skoro polovina ispitanika (46%) procjenjuje daje obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini jedno-nacionalan - usmjeren iskljuivo na izuavanje kul-turnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda. Ovajstav je najprisutniji na hrvatskom veinskom podruju

u kojem 60% ispitanika ovako ocjenjuje bh. obrazovnisistem, a najrjei jeu Distriktu Brko, u kojem gazastupa samo 8% ispitanika. Treina ispitanika smatrada koliina znanja koja se u koli dobiva o drugima nijedovoljna, i ovaj trend je prisutan na svim podrujima,

dok 22% svih uenika istie da se u koli drugi narodiuglavnom predstavljaju u negativnom kontekstu.Pripadnici manjinskih naroda na svim podrujima eesmatraju da je sistem jednonacionalan i ee imajunegativan odnos prema ovakvoj orijentaciji. S obziromda je obrazovni sistem ocijenjen kao usmjeren na

jedan narod, pri emu je to najee veinski narod,nije iznenaujui rezultat da roditelji pripadnici manjinaee navode kako njihova djeca ne dobivaju dovoljnoznanja o narodu kojem pripadaju.

U skladu s ovim je i stav najveeg dijela ispitanika kojise slau u stavu da bi u NPP i udbenicima trebalo vienego sada da budu zastupljeni sadraji koji razvijajumeusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnostmeu narodima u BiH. Takoer, veina anketiranihuenika (71%) i roditelja (75%) sa svih podruja smatrada se u kolama raznolikost naroda, kultura i religija uBiH treba predstavljati kao prednost i vrijednost.

Iako podaci govore o neravnomjernoj podrci pojedinim

aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvuna razliitim podrujima u BiH, na svakom od njih senajvei dio ispitanika slae sa zakonskim odredbama kojeih odreuju i podrava njihovu primjenu u bh. kolama.

Razlike izmeu ispitanika koji na odreenom podrujupredstavljaju veinski ili manjinski narod prisutne su upodrci stavovima da: (1) su kulturni identitet, jezik itradicija svih naroda u BiH jednako dobri i vrijedni; (2)u nastavi trebaju biti zastupljeni sadraji koji podstiurazumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima

u BiH; i (3) je grupni identitet potrebno razvijati naprincipima inkluzivnosti.

Tako uenici i roditelji koji na hrvatskom i srpskomveinskom podruju pripadaju veinskom narodu,ee od manjina smatraju da sadanji obrazovnisistem poduava da su kulturni identitet, jezik i tradici-

Sve se svodi naizuavanje naroje veinski u diBiH u kome se koluje.(Roditelj iz Dobo

Najvei je probpodijeljena koHrvate i Bonja

(Uenik srednje Vitezu)

Ja sam Bonjakmoram sve uithrvatskih udbe(Uenik iz aplji


26/132


26


ja svih naroda u BiH jednako dobri i vrijedni, te rjeeod manjina navode da sadraja koji podstiu razumi-

jevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiHtreba u nastavi biti vie nego do sada. Ispitanici Hrvatisa hrvatskog veinskog podruja ee od ispitanika

pripadnika manjina na ovom podruju nalaze da jeopravdano da se u udbenicima potencira ugroenost

jednog naroda.

Nalazi pokazuju da podrku pojedinim aspektima obra-zovanja za ivot u multikulturnom drutvu rjee pruajuispitanici koji imaju vei stepen nacionalne vezanos-ti.17 Ispitanici koji imaju razvijeniji osjeaj iskljuivenacionalne vezanosti ee smatraju da raznolikostnaroda, kultura i religija u BiH treba u kolama tretiratikao nedostatak i potencijalni uzrok problema. Takoer,ispitanici koji imaju razvijeniji osjeaj odanosti naciji,izraene nacionalne pripadnosti i iskljuive nacionalnevezanosti ee se slau sa prisustvom sadraja kojipotenciraju doprinos i ugroenost jednog naroda u bh.udbenicima.

Dobiveni podaci, pored nesumnjive podrke zakonompropisanim odredbama, ukazuju i da roditelji imajudvostruka mjerila kada se odreuju prema generalnimaspektima obrazovnog principa za ivot u multikul-

turnom drutvu i kada procjenjuju konkretne sadrajekoji se tiu naroda kojem pripadaju. Tako, mada jesamo mali dio svih roditelja odgovorio da se generalnogovorei slae da se u udbenicima istie vei doprinos

jednog naroda, dalja analiza pokazuje da imaju netodrugaije miljenje kada je rije o konkretnom primjeruisticanja veeg doprinosa naroda kojem oni pripadaju/drugih naroda u BiH. Naime, sa tim da tvrdnja Geo-

prostor BiH od vremena doseljavanja Slovena pa svedo unazad tridesetak godina bio je naseljen veinskim

srpskim stanovnitvom stoji u udbenicima iz kojih ue

djeca u BiH sloilo se 52% ispitanika srpske naciona-lnosti, mada ih je na optem pitanju samo 9% naveloda se slae da se u udbenicima istie vei doprinos

jednog naroda. Nadalje, 67% roditelja bonjake nacio-nalnosti podrava prisustvo tvrdnjeMuslimani su sta-

rosjedioci ove zemlje i oni su stoljeima nepokolebljivobranili BiH od vanjskih nasrtaja i unutranjih pokuaja

njenog razaranja, a samo 8% ih je dalo podrku tojtvrdnji na optem pitanju. A kada je rije o tvrdnjiHrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti, s njenomzastupljenou se slae 65% roditelja Hrvata - 14% njina optem pitanju.

3. Princip: Obrazovanje za ivot u drutvu zasno-vanom na principima participativne demokratije vladavine zakonaDa bi se pojedinac pripremio za ivot u drutvuzasnovanom na principima participativne demokratijei vladavine zakona, neophodno je kod uenika razvijativjetine kritikog miljenja i analitiki pristup zasno-van na viestrukim uglovima percipiranja drutvenestvarnosti, te promovisati vanost graanskog principaMeutim, samo 37% anketiranih uenika procjenjujeda su NPP i udbenici po kojima oni ue koncipirani naovaj nain. U prilog tome govore i rezultati koji ukazujuna prisustvo stereotipa kako u sadraju udbenika takoi u uenikim stavovima, na relativno nedovoljno razvi-

jenu svijest o potrebi potenciranja graanskih principate na odnos uenika prema tretiranju razlika u miljenjkroz nastavne sadraje.

Uenici koji rade po hrvatskom NPP ee od ostalihmisle da NPP i udbenici uopte nisu koncipirani tako

da podstiu kritiko miljenje i ostavljaju uenicimamogunost da sami donesu zakljuak u vezi sa prezentovanim sadrajem, dok uenici koji nastavu pohaajupo bosanskom NPP ee od ostalih smatraju da suNPP i udbenici postavljeni tako da podstiu kritikomiljenje. Nasuprot tome, nema znaajnih razlikau miljenju uenika koji rade po razliitim NPP onainu na koji je u kolama potrebno tretirati razlikeu miljenju: 43% uenika smatra da u kolama trebapoduavati da su razlike u miljenju poeljne, 41%njih da su razlike u miljenju prihvatljive, a 12% da su

razlike u miljenju nepoeljne.

Iz svega navedenog proizlazi da je obrazovni sistem uBiH postavljen tako da nudi uenicima gotov kate-gorijalni aparat za razumijevanje sebe i drugih, topodrava i preovlaujui nain usvajanja sadrajaputem pukog memorisanja i repeticije injenica. To

17 Prema Skali nacionalnogidentiteta - NAIT(orkalo iKamenov, 1998).


27/132



dovodi do poistovjeivanja uenika sa kolektivnimvrijednostima i normama, koje su predstavljene kaoneupitne i nepromjenjive. Potvrda ovoga je i nalaz da

je svijest o potrebi razvijanja graanskih principa rela-tivno niska. Naime, kod ispitanika na svim veinskim

podrujima je najzastupljeniji stav da je potrebno pod-jednako isticati i vanost graanina pojedinca i vanostpripadnosti odreenom narodu, a jedino roditelji izDistrikta Brko u najveem broju sluajeva uviaju da

je potrebno isticati vanost graanina pojedinca. Naostalim podrujima je ovaj stav prisutan u manjoj mjeri(izmeu 11% i 23%).

I uenici i roditelji se slau da se sadrajima kojise odnose na oruane sukobe i ratove uopte priizuavanju nacionalne i svjetske historije daje velikiprostor u udbenicima. Istovremeno, rezultati vezaniza konkretne primjere predstavljanja historije kao nizasukoba kojim se ostvaruju interesi odreenih grupa upojedinim historijskim periodima pokazuju da je svijesto krajnjoj konsekvenci ovakvog prezentovanja historije- a to je pruanje legitimiteta za upotrebu oruja -relativno nedovoljno razvijena.

Razlike u miljenju ispitanika koji pripadanju manjin-skom ili veinskom narodu na odreenom podruju

prisutne su samo utoliko to su uenici i roditelji manji-ne kritiniji prema prisustvu sadraja koji se odnosena oruane sukobe i ratove uopte u bh. udbenicima.Zanimljivo je da je ovo jedan od rijetkih sluajeva gdjese razlikuju stavovi uenika i uenica, tj. uenice ~e{}eimaju kritiki stav prema ovakvim sadrajima.

Prisustvo stereotipa u udbenicima i uenikimstavovima je naroito opasno u drutvu kakvo jebosanskohercegovako, jer razlikovanje nas odnjih kroz usvajanje stereotipnih slika o historijskoj

ulozi, politikim opredjeljenjima, te generalno poloajugrupe u viem poretku stvari pomae procesdiferencijacije konstitutivnih naroda u BiH. Stereotipnogledati na karakteristike pojedinih naroda znai tvrditida se nae i njihove karakteristike znaajno iliak potpuno razlikuju, odnosno da meu njima nemapreklapanja.18 Kako nude gotov kategorijalni aparat

za razumijevanje sebe i drugih, i podstiu uenike napoistovjeivanje s kolektivnim vrijednostima i nor-mama, stereotipi slue i za opravdavanje postupakapripadnika vlastitog naroda u ime naroda, za ouvanjepozitivne slike o vlastitom narodu i odsustvo kritike

historijske svijesti.

Dobiveni podaci ukazuju na to da su i auto i heterostereotipi o vlastitom narodu u principu prisutniji kod onihuenika koji su veina i koji pohaaju nastavu po svomNPP. Uenici manjine koji nastavu pohaaju po veinskomNPP imaju manje prisutne stereotipe o vlastitom narodui vie podravaju pojedine stereotipe veinskog narodanego njihovi sunarodnjaci koji su u poloaju veine. Ovopodstie na zakljuak da je, ne umanjujui znaaj medija,porodice i okoline uopte, uticaj udbenika u formiranjustereotipnih predstavljanja nas i drugih znaajan.

Ovakva koncepcija udbenika u direktnoj je kolizijisa zakonskim principima koji zagovaraju podsticanjeanalitikih i interpretativnih vjetina kod uenika, multi-perspektivan pristup u izuavanju historijskih dogaajai pripremu pojedinca za ivot u pluralistikom drutvuzasnovanom na principima participativne demokratije ivladavine prava.

4. Princip: Obrazovni sistem obezbjeuje svakomdjetetu mogunost kvalitetnog obrazovanjaosloboenog politikih, vjerskih, kulturnih idrugih predrasuda i diskriminacije, u integri-sanim multikulturalnim kolamaU prvom obeanju Reforme obrazovanja19 bh. vlastisu se obavezale da e svakom djetetu obezbijeditimogunost kvalitetnog obrazovanja osloboenogpolitikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasudai diskriminacije, u integrisanim multikulturalnimkolama. Meutim, etvrtina uenika obuhvaenih

ovim istraivanjem i oko treina roditelja procjenjuju daje diskriminacija na nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskojosnovi prisutna u bh. obrazovnom sistemu.

Iako je Privremenim sporazumom o zadovolja-vanju posebnih potreba i prava djece povratnika20uenicima (i njihovim roditeljima) data mogunost

18 Kecmanovi (2005

19 Poruka graanima ma obrazovanja (200

20 Taka 2.


28/132


28


da se obrazovanje vri na temelju NPP po vlastitomizboru, Istraivanje je pokazalo da ovo pravo uglavnomrealizuju pripadnici veinskog naroda na odreenompodruju. Za razliku od njih, tek svaki etvrti uenikpripadnik manjinskog naroda pohaa nastavu po

odgovarajuem NPP. Iako na prvi pogled djeluje da suu najpovoljnijoj situaciji uenici bonjake nacional-nosti koji ive na hrvatskom veinskom podruju (jerskoro polovina njih pohaa nastavu po bosanskomNPP), treba naglasiti da je ovo posljedica prisutnostispecifinog oblika segregacije djece po nacionalnojosnovi poznatog pod nazivom dvije kole pod jednim

krovom, na ije se ukidanje BiH obavezala preuzeviMeunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnimi kulturnim pravima.21 Osim Bonjaka na hrvatskomveinskom podruju, ostala djeca koja su u poloajumanjine na odreenom veinskom podruju u Bosni iHercegovini zakonsko pravo na obrazovanje u skladu sasvojim nacionalnim opredjeljenjem ostvaruju u mnogomanjem obimu (9% - 26%).

Religijsko obrazovanje koje je u bh. obrazovni sistemuvedeno tokom rata je, prema odgovorima anketi-ranih uenika i roditelja, uglavnom zastupljeno krozpredmet vjeronauke. Naime, ovaj predmet je na svimveinskim podrujima prisutniji od predmeta kultura

religija, drugog predmeta unutar kojega se poduava oreligijama i koji, za razliku od vjeronauke, ne predstavljavjersku poduku ve poduava o razliitim kulturamai religijama i njihovom historijskom razvoju. Nastavaizvjeronauke najprisutnija je u kolama koje rade pohrvatskom NPP, zatim slijedi bosanski NPP, dok srpskiNPP predvia vjeronauku samo u osnovnim kolama.Takoer, nalazi pokazuju da je pohaanje nastave izvjeronauke razliito kod srednjokolaca koji pripadajuveinskim i manjinskim narodima na odreenompodruju. Na bonjakom i hrvatskom veinskom

podruju veine ee od manjina pohaaju nastavuvjeronauke, a na srpskom veinskom podruju nijepredviena nastava iz vjeronauke u srednjoj koli.

Ispitanici koji pripadaju manjinama su, u odnosu nauenike i roditelje koji su veinski narod na odreenompodruju, ee smatrali da je u okviru obrazovnog

sistema u BiH prisutna diskriminacija po nacionalnoj ivjerskoj osnovi. Meutim, mada je ovo opta ten-dencija, razlika izmeu miljenja uenika i roditelja izmanjinskih i veinskih skupina znaajna je samo nahrvatskom veinskom podruju. Znaajne razlike u

procjeni prisustva ekonomske diskriminacije izmeupripadnika veinskih i manjinskih naroda nema.

Nalazi Istraivanja ukazuju na prisustvo razliitihoblika ispoljavanja nacionalne i vjerske diskriminacijeprema pripadnicima manjinskih naroda na odreenompodruju - od eksplicitne diskriminacije koja se oitujeu uskraivanju podjednakih mogunosti i uslova zakvalitetno obrazovanje, do implicitnog optuujuegstava zasnovanog na stereotipnom vienju osobina iuloge pripadnika manjinskog naroda u razliitim histori

jskim deavanjima.

Poseban sluaj diskriminacije na nacionalnoj osnovipredstavljaju tzv. dvije kole pod jednim krovom, kojesu uprkos izriitim zahtjevima raznih meunarodnihtijela koje prate provoenje deklaracija o ljudskim pra-vima, prisutne u bh. obrazovnom sistemu. Istraivanje

je pokazalo da veina anketiranih uenika ne podravarazdvajanje uenika i odvojeno pohaanje nastaveunutar jedne kole. tavie, 65% njih smatra da bi

uenici razliitih nacionalnosti trebali ii u iste razredei imati zajednike sve predmete, a vei dio preostalihuenika (23%) da djeca razliitih nacionalnosti trebada idu u iste razrede, ali da odvojeno ue predmete iznacionalne grupe. Iako je miljenje da djeca razliitihnacionalnosti uopte ne treba da idu u iste razrede -to je sluaj u dvije kole pod jednim krovom - prisut-nije kod uenika koji rade po hrvatskom i srpskom NPPpotrebno je istai da samo mali broj uenika podravaovaj stav (hrvatski NPP 10%, srpski 9% i bosanski 4%)

Posebno izraeni oblici diskriminacije na vjerskojosnovi vezani su za mogunost pohaanja religijskogobrazovanja. Kako to navodi Izvjetaj o ljudskimpravima u BiH za 2004. godinu, a potvruju nalazi ovogIstraivanja: U principu se u kolama u BiH nudi vjerskoobrazovanje samo za uenike koji pripadaju veinskoj

religiji na odreenom podruju. Takoer su evidentiran

21 Slubeni list Republike BiH25/93.

Mislim da je kljusvega to se politikamijea. Treba uraditidepolitizaciju kole.

Mi (uenici) sedobro razumijemo i

savren primjer dauenici ne podravaju

te dvije kole pod

jednim krovom jeto, evo, uenicihrvatske nacionalnostipohaaju kolu pobosanskom NPP, a istotako uenici bonjakenacionalnostipohaaju npr.ekonomsku, trgovaku(koje rade po

hrvatskom NPP) jer im

je blie, a i roditelji toodobravaju. Ja mislimda nama uenicima to

nije problem, to viedolazi od politiara i

ministarstva.(uenik iz Viteza)


29/132



sluajevi diskriminacije po vjerskoj osnovi, gdje se, iakoje pohaanje vjerske nastave stvar izbora, na roditeljevri pritisak da pristanu da njihova djeca pohaanjuasove vjeronauke .22

Ispitanici nisu posebno istakli rodnu diskriminaciju, alise iz diskusija u fokus grupama moglo zakljuiti da jeosjetljivost za rodna pitanja nedovoljno razvijena, pa

je na osnovu ovih nalaza teko rei da li diskriminacijezaista nema ili prolazi neprimijeena.

Iz rezultata se moe zakljuiti da je u obrazovnomsistemu BiH prisutna diskriminacija, i da nemaju sva dje-ca Zakonom garantovanu mogunost pristupa kvalitet-nom obrazovanju osloboenom svih oblika diskriminacije.Mada su ispitanici ukazali na prisustvo i drugih oblikadiskriminacije, najee se upozorava na nacionalnu ivjersku diskriminaciju. S obzirom da je upitna mogunostda koleobezbijede manjinama pohaanje nastave poodgovarajuem NPP, potrebno je razmotriti u kojoj jemjeri ova zakonska odredba provodiva u sadanjem bh.obrazovnom sistemu, te da li je potrebno modificiratiili potpuno napustiti koncept i praksu nacionalne grupepredmeta.

Stavovi ispitanika o potrebi i nainu na koji trebapromijeniti NPP i udbenike nacionalne grupepredmeta u BiHNalazi ovog istraivanja pokazuju da svega treinauenika i roditelja smatra da sadraj udbenikanacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav

je sada. Nasuprot tome, 43% ispitanika se ne slaes odravanjem sadanjeg stanja - to su najeeispitanici iz Distrikta Brko (75%), zatim ispitanici sabonjakog podruja, potom hrvatskog podruja i, nakraju, sa srpskog veinskog podruja (32%). Na svim

etniki veinskim podrujima u Bosni i Hercegoviniprisutan je trend po kojem ispitanici pripadnici manji-nskih naroda ee od veinskih smatraju da sadrajnacionalne grupe predmeta treba promijeniti.

Ispitanici su podrali preporuke i pravce za mijenjanjepostojee obrazovne prakse, koji ujedno govore o

njihovom stavu o potrebi provoenja zakonskih principai njihovom zaivljavanju u obrazovnom sistemu. Madapodrka pojedinim preporukama varira u zavisnosti odveinskog podruja i tipa ispitanika, rezultati ukazujuda se u principu moe zakljuiti da ispitanici iz razliitih

dijelova BiH ele iste promjene u obrazovnom sistemu.S obzirom da u ovom dijelu istraivanja podrka optimprincipima nije mogla biti testirana na konkretnimprimjerima, kako je to uinjeno u ispitivanju stavovao pitanju aktuelnog obrazovnog sistema, gdje sepokazalo da ima bitnih odstupanja izmeu principaispitanika i njihove konkretizacije, rezultati se morajutumaiti vie kao indikatori optih trendova i smjernicaa manje kao praktina rjeenja.eljene promjene su:

U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uitio Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakomnarodu pojedinano ili o susjednim zemljama;

Sadraj udbenika nacionalne grupe predmetatreba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri negosada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacio-nalnih manjina, a ne samo o jednom narodu;

U udbenicima bi trebalo da u veoj mjeri buduzastupljeni sadraji koji razvijaju meusobnorazumijevanje, toleranciju i solidarnost meu

narodima u BiH; Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bida sadre razliite poglede, da navode razliiteinterpretacije istih dogaaja i podstiu dijalog oosjetljivim/kontraverznim pitanjima

Potrebno je promijeniti dosadanji nain obradehistorijskog razvoja BiH na sljedee naine:

1. postii dogovor svih aktera o zajednikomvienju historijskog razvoja BiH koji e seonda prezentovati u udbenicima, i/ili

2. navesti perspektive svih naroda kod obrade

historijskog razvoja BiH u udbenicima; Udbenici historije BiH treba da obrauju i period

od 1992. godine do danas; Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku

koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika,gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika ukolama i udbenicima;

22 Dravni sekreterijatIzvjetaj o ljudskim prBiH za 2004. godinu,

je dostupan na Internnici www.state.gov/ghrrpt/2004/41673.htm


30/132


30


U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti i pred-met koji e poduavati o svim svjetskim religijamana objektivan i neutralan nain.

Potrebno je revidirati sadanju podjelu nadlenostiza obrazovanje.

U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalouiti o BiH, pa poslije toga o svakom narodupojedinano ili o susjednim zemljamaNajvei dio uenika i roditelja sa svih etniki veinskihpodruja (54-75%)slae se s prijedlogom da bi seu udbenicima na prvom mjestu trebalo uiti oBiH, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ilio susjednim zemljama. Ovu preporuku u veoj mjeripodravaju ispitanici s bonjakog veinskog podruja,a ispitanici hrvatske i srpske nacionalnosti su sklonijipodrati ovakav koncept ako su u poloaju manjine.

U skladu s ovim nalazima su i podaci koji se odnosena izbor polaznih taaka za izuavanje geografijei historije u osnovnim i srednjim kolama u BiH.Naime, rezultati pokazuju da najvei dio svih ispi-tanika smatra da glavna polazna taka pri izuavanjugeografije i historije u BiH treba biti Bosna iHercegovina. Meutim, za razliku od geografije,gdje je ovaj odgovor najzastupljeniji na svim

podrujima, miljenje da BiH treba biti polazna takapri izuavanju historije nije najzastupljeniji odgovorna srpskom veinskom podruju, gdje je odgovor

Historijski dogaaji vezani za narod kojem pripadatezastupljen tek neto manje. Ovo je takoer drugiodgovor po zastupljenosti i na hrvatskom veinskompodruju, mada se moe rei da na tom podrujuipak dominira miljenje da osnovni okvir za izuavanjehistorije treba biti BiH. Stav da BiH treba biti polaznataka pri izuavanju i geografije i historije ei

je kod pripadnika manjinskog nego kod veinskog

naroda na pojedinom podruju, mada ga ispitanicisvih nacionalnosti najee zastupaju.

Sadraj udbenika nacionalne grupe predmetatreba promijeniti tako da u znatno veoj mjerinego sada govori o pripadnicima sva tri naroda inacionalnih manjina, a ne samo jednom narodu

Najvei dio svih ispitanika (55-79%) podrava prepo-ruku da sadraj udbenika nacionalne grupe predmettreba promijeniti tako da u znatno veoj mjerinego sada govori o pripadnicima sva tri narodai nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu

Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju ispitanicisa bonjakog veinskog podruja i Distrikta Brkognego ispitanici sa hrvatskog i srpskog veinskogpodruja. Promjenu sadraja udbenika nacionalnegrupe predmeta na nain da u znatno veoj mjerinego sada govore o pripadnicima sva tri naroda i na-cionalnih manjina a ne samo o jednom narodu u veomjeri podravaju uenici i roditelji pripadnici man-

jinskih naroda nego oni koji na odreenom podrujupredstavljaju veinu.

U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da buduzastupljeni sadraji koji razvijaju meusobnorazumijevanje, toleranciju i solidarnost meunarodima u BiHNajvei broj svih ispitanika (58-82%) navodi da bi unastavnim planovima i programima i udbenicimatrebalo vie nego do sada da budu zastupljenisadraji koji razvijaju meusobno razumije-vanje, toleranciju i solidarnost meu narodimau BiH. Manji broj ispitanika (8-32%) je miljenja da

bi ovakvih sadraja trebalo biti jednako kao i sada,dok svega 3% njih smatra da ovakvih sadraja trebabiti manje nego sada, pri emu ovo miljenje variraod podruja do podruja (0-10%). Iako potrebu zaovakvom promjenom zastupa veina ispitanika nasvim podrujima, u neto veoj mjeri podravaju gauenici iz bonjakog, hrvatskog i srpskog veinskogpodruja nego iz Distrikta Brko,te roditelji sabonjakog veinskog podruja, nego oni naseljeni udrugim dijelovima BiH. Ispitanici pripadnici manjina uodnosu na veinu na istom podruju ee smatraju d

koliinu sadraja usmjerenih na razvijanje meusobnograzumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodimu BiH trebaznaajno poveati. Primjetno je i da ovajstav ee zastupaju uenice nego uenici.

Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalobi da sadre razliite poglede, navode razliite


31/132



interpretacije istih dogaaja i podstiu dijalog oosjetljivim/kontraverznim pitanjimaS prijedlogom da udbenici nacionalne grupe pred-meta sadravaju razliite poglede, navode vieinterpretacija istih dogaaja i podstiu dijalog o

osjetljivim/kontraverznim pitanjima slae se netomanje od polovine svih ispitanika (41-61%). Manjidio preostalih ispitanika (8-29%) protivi se ovakvompristupu, dok vei dio njih nije imao izraen stav, nisumogli ili nisu znali odgovoriti na ovo pitanje (30-45%).Potrebno je istai da u podrci provoenju ove prepo-ruke nema statistiki znaajnih razlika izmeu uenikasa razliitih podruja, s tim da roditelji iz Distrikta Brkonajee, a sa srpskog veinskog podruja najrjeezastupaju ovu ideju. Ispitanici koji pripadaju manjinamau veoj mjeri podravaju multiperspektivan pristup unastavi, dok mu se ispitanici iz veinskog naroda netoee protive. Na fokus grupama su uenici i roditeljikao najei razlog za nepodravanje ovog pristupanavodili strah od naina interpretacije vienja drugih,i bojazan da djeca koja nisu do sada podsticana da seanalitiki odnose prema sadraju udbenika nee znatita da misle. Uesnici su inae pokazali otpor premauvoenju novih interaktivnih metoda u nastavi, istiuida kola treba da poduava objektivnim injenicama,bez postavljanja pitanja, relativizacije ili diskusije o

prezentovanom sadraju.

Potrebno je promijeniti dosadanji nain obradehistorijskog razvoja BiHUpitani za nain na koji bi u udbenicima trebaloobraivati historijski razvoj BiH, ispitanici sa svihetnikih podruja, ali ne i Distrikta Brko, najeesmatraju da je potrebno postii dogovor svih akterao zajednikom vienju historijskog razvoja BiH ionda ga prezentovati u udbenicima (39-59%), ili da biu udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH

uvaavajui/navodei razliite perspektive, tj.perspektive svih naroda (25-44%). U Distriktu Brko 27%uenika i 41% roditelja podrava trenutno prevladavajuupraksu koja se zasniva na navoenju miljenja samojednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupepredmeta historija izuava, to podrava samo mali brojispitanika sa ostalih podruja BiH (7-12%).

Miljenje da je potrebno postii dogovor svih akterao zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i ondaga prezentovati u udbenicima najee je kod ispi-tanika sa srpskog veinskog podruja, a miljenje da biu udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH

navodei perspektive svih naroda zastupljenije je kodispitanika sa bonjakog i roditelja sa hrvatskog veinskogpodruja. Ispitanici koji se nalaze u poloaju manjine iveine u podjednakoj mjeri podravaju ove dvije preporuke.

Udbenici historije BiH treba da obrauju i periodod 1992. godine do danasNajvei dio ispitanika (49-73%) sa svih etnikiveinskih podruja (osim Distrikta Brko) smatra da biudbenici historije BiH trebalo da obrauju i period od1992. godine do danas. Pri tome je ovo neslaganje satrenutnom praksom najprisutnije kod uenika i roditeljasa bonjakog veinskog podruja.Ispitanici iz Distrikta Brko u najveem broju (72%)podravaju trenutnu praksu da se u udbenicima, osimpominjanja osnovnih historijskih odrednica, ne izuavaovaj historijski period, to je miljenje koje u znaajnomanjem broju prisutno na preostalim podrujima (20-43%), na kojim ga ee zastupaju ispitanici pripadnicimanjinskih naroda.

Potrebno je dogovoriti jedinstvenu jezikupolitiku koja bi rezultirala dogovorom oko nazivajezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanjajezika u kolama i udbenicimaMiljenje da bi trebalo dogovoriti jedinstvenu jezikupolitiku koja bi rezultirala dogovorom oko nazivajezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanjajezika u kolama i udbenicima zastupa najvei diosvih ispitanika (48-78%), dok se manji broj ne slae saovom predloenom promjenom (3-25%). Stav o posti-zanju dogovora o jedinstvenoj jezikoj politici najee

podravaju ispitanici iz Distrikta Brko i bonjakogveinskog podruja. Pri tome ispitanici bonjakenacionalnosti, nezavisno od toga na kojem podrujuive, u vie od polovine sluajeva podravaju prijedlogo postizanju dogovora o zajednikoj jezikoj politici, dokga Hrvati i Srbi u veoj mjeri podravaju ukoliko su upoloaju manjine.

Svako pie svopovijest u ovoj i to je problem.(uenik iz Viteza


32/132


32


U prilog stavu da je potrebno dogovoriti zajednikujeziku politiku - postii dogovor oko naziva, gramatikei naina upotrebe jezika - dodatno govori i podatakda se sa trenutnom praksom pretenog izuavanjaknjievnosti samo onog naroda kojem djeca pripadaju

slae samo 21% uenika i 22% roditelja u cijeloj BiH.Mada u maloj mjeri zastupljeno, podravanje ovakveprakse prisutnije je kod uenika sa hrvatskog i srpskogveinskog podruja nego sa bonjakog, te kod rodite-lja sa hrvatskog nego kod roditelja sa bonjakog isrpskog veinskog podruja, dok je najvei dio roditeljaiz Distrikta Brko imao neutralan stav o ovom pitanju.

Djeca bi u kolama trebalo da ue sva trislubena jezika, a ne samo jedanNajvei dio ispitanika (23-52%) se nije sloio sa ovimprijedlogom. Slaganje je bilo neto vee jedino uDistriktu Brko, dok se u svim veinskim podrujimanajvie uenika i roditelja protivilo ovakvom rjeenjujezikog pitanja u BiH. Meutim, dok se u veinisluajeva ispitanici koji pripadaju manjinama i oni kojisu u poloaju veine razlikuju, uslovno reeno -samou stepenu zalaganja za promjene koje podravaju ilikojima se protive, kada je u pitanju prijedlog po kojembi sva djeca u BiH u kolama trebalo da ue sva trislubena jezika, stavovi ovih kategorija ispitanika su

potpuno opreni: ispitanici koji su manjine eepodravaju, a oni koji se na odreenom podruju nalazeu poloaju veine ee se protive ovakvoj promjeni

jezike politike.

U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti ipredmet koji e poduavati o svim svjetskimreligijama na objektivan i neutralan nainKada je rije o odnosu ispitanika prema religijskomobrazovanju u kolama u naoj zemlji, najvei broj an-ketiranih uenika i roditelja smatra da u koli treba da

budu zastupljeni predmeti koje se odnose na religijskoobrazovanje. Pri tome se ispitanici u najveem brojupodravaju sljedee opcije:

U kolama treba da budu zastupljeni i vje-ronauka (konfesionalna poduka) i predmet koji epoduavati o svim religijama (npr. kultura religija)(28-42%) ,

U kolama treba da bude zastupljena samo vje-ronauka (24-40%).

Ispitanici koji pripadaju veinskom narodu i ispitanicikoji su manjina na odreenom podruju imaju razliitestavove o prisustvu religijskog obrazovanja u kolama.

Uenici i roditelji koji pripadaju veini ee podravajuprisustvo vjeronauke u kolama (bilo samo nje, biloskupa sa kulturom religija), dok uenici i roditelji kojipripadaju manjinama ee ne ele njeno prisustvo(bilo da smatraju da religijsko obrazovanje treba bitizastupljeno samo kroz kulturu religija, bilo da ocje-njuju da ni jedan od ovih predmeta ne treba biti u bh.kolama)Stav da u koli treba biti samo vjeronauka najzas-tupljeniji je kod ispitanika iz hrvatskog veinskogpodruja, a stav da u koli treba da budu zastupljenii vjeronauka i predmet koji e poduavati o svimreligijama najee zastupaju ispitanici sa bonjakogveinskog podruja.Najvei dio ispitanika (od 56-76%) koji smatraju da ukolama treba biti zastupljena vjeronauka (kao jedinipredmet iz religijskog obrazovanja ili skupa sa kulturomreligija) procjenjuje da bi ona u bh. kolama trebalo dabude zastupljena kao izborni/fakultativni predmet. Ovo

je miljenje ee kod ispitanika koji su na odreenompodruju u manjini.

Predloene promjene u nadlenostima zaobrazovanjeU Funkcionalnom pregledu sektora obrazovanja koji

je 2005. godine uraen unutar EU CARDS programaukazano je da trenutno u Bosni i Hercegovini nepostoji nijedna od institucija potrebnih za planiranje,praenje i upravljanje odrivim i koherentnim sistemomobrazovanja, kao ni institucija koja bi obezbijedila

jednak pristup obrazovanju i pravinost.23 Pregleddalje ukazuje na neodrivost asimetrinog principa

decentralizacije u kojem je unutar jednog od entiteta(Federacije BiH) obrazovanje decentralizovano i sve suobrazovne nadlenosti na kantonalnom nivou, dok je udrugom entitetu (Republici Srpskoj) upravljanje obra-zovanjem potpuno centralizovano i sve su nadlenostina entitetskom nivou. Na osnovu tih nalaza istaknuta

je potreba uspostavljanja jednog dijela ingerencija za

23Funkcionalni pregled sektoraobrazovanja u BiH, EU Card

Documents

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: Čemu učimo djecu?