Obrade odnošenjem esticaDegree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleuilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:807686
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Matini broj studenta: 0112611041
IZJAVA
Ovaj završni rad izradio sam samostalno na temelju znanja steenih na Veleuilištu u
Karlovcu, samostalnog istraivanja, te sluei se navedenom literaturom pod mentorstvom dr.
sc. Tanje Tomi.
ZAHVALA
Zahvaljujem se mentorici dr.sc. Tanji Tomi na svakoj pomoi, savjetu i strpljenju tokom
izrade završnog rada. Veliko hvala tvrtkama: Unimex, Alati Brezje i Alatnica Bratelj, te
njihovim zaposlenicima koji su sudjelovali u izradi eksperimentalnog dijela završnog rada.
Takoer se zahvaljujem svim profesorima na strpljenju i savjetima tijekom studija.
Najveu zahvalu dugujem svojoj djevojci Marini na velikoj potpori tijekom ovog strunog
studija.
Tema ovog završnog rada su nekonvencionalni postupci obrade materijala odnošenjem.
U uvodnom dijelu nabrojani su postupci obrade materijala odvajanjem estica i klasifikacija
postupaka. Nadalje su detaljno opisana etiri razliita nekonvencionalna postupka obrade
materijala. Opisani su redom: obrada laserom, obrada plazmom, obrada abrazivnim vodenim
mlazom, te elektroerozijska obrada icom. U eksperimentalnom dijelu rada je opisana
konkretna obrada materijala na razliitim strojevima, korištenjem ve spomenutih postupaka
obrade. Zakljuak se bazira na iznošenju injenica koje proizlaze iz eksperimentalnog zadatka
kako bi se opisale prednosti i nedostaci pojedinog procesa obrade.
SUMMARY
The theme of this thesis are unconventional machining processes.
In the introductory section there is a list of the machining processes and their classification.
Further are in detail described four of different unconventional machining process. Described
order: laser cutting, plasma cutting, abrasive water jet cutting and electrical discharge
machining by wire. In the experimental part of this thesis is described the specific machining
processes of matherials on different machines, using the previously mentioned processing
operations. The conclusion is based on presenting the facts arising from the experimental task
to describe advanteges and disadvantages of each machining process.
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
2.0 TEORIJSKI DIO .................................................................................................................. 3
2.2 OBRADA LASEROM – REZANJE ................................................................................ 4
2.3 OBRADA PLAZMOM – REZANJE ............................................................................... 7
2.4 OBRADA ABRAZIVNIM VODENIM MLAZOM – REZANJE ................................ 10
2.5 ELEKTOREROZIJSKA OBRADA ICOM – REZANJE ........................................... 14
3.0 EKSPERIMENTALNI RAD ............................................................................................. 17
3.2 PARAMETRI OBRADE ............................................................................................... 22
4.0 ZAKLJUAK .................................................................................................................... 34
5.0 LITERATURA ................................................................................................................... 36
Slika 2. Primjer izradaka nastalih obradom rezanja laserom, [8] ............................................... 5
Slika 3. Laserska rezna glava, [9]............................................................................................... 6
Slika 4. CNC stroj za rezanje plazmom, [13] ............................................................................. 8
Slika 5. Primjer izratka nastalog obradom rezanja plazmom, [14] ............................................ 9
Slika 6. Stroj za runo rezanje plazmom, [15] ......................................................................... 10
Slika 7. Granat, [18] ................................................................................................................. 11
Slika 8. Rezna glava za abrazivno vodeno rezanje, [19] .......................................................... 12
Slika 9. Kvaliteta rezne površine, [20] ..................................................................................... 13
Slika 10. Pet osno rezanje abrazivnim vodenim mlazom, [21] ................................................ 13
Slika 11. ica za edm rezanje, [24] .......................................................................................... 14
Slika 12. Princip rezanja icom, [2] ......................................................................................... 15
Slika 13. Primjer izradaka nastalih elektroerozijskim rezanjem icom, [25] ........................... 16
Slika 14. Tehniki crte ............................................................................................................ 17
Slika 15. Zatvoreni dio, rezni prostor ....................................................................................... 18
Slika 16. Otvoreni dio, prostor za pripremu materijala prije obrade ........................................ 18
Slika 17. Satronik LS 2500 ...................................................................................................... 19
Slika 18. ByJet Pro L 4030 ....................................................................................................... 20
Slika 19. Fanuc W2 .................................................................................................................. 21
Slika 20. Obradak nakon obrade laserom ................................................................................. 24
Slika 21. Prikaz bone površine obratka nakon laserskog rezanja ........................................... 25
Slika 22. Prikaz površine provrta dobivenog laserskim rezanjem ........................................... 25
Slika 23. Obradak nakon obrade plazmom, gornja površina ................................................... 26
Slika 24. Obradak nakon obrade plazmom, donja površina ..................................................... 26
Slika 25. Prikaz bone površine obratka nakon rezanja plazmom ........................................... 27
Slika 26. Prikaz površine provrta dobivenog rezanjem plazmom ............................................ 27
Slika 27. Obradak nakon obrade abrazivnim vodenim mlazom .............................................. 28
Slika 28. Prikaz bone površine obratka nakon rezanja abrazivnim vodenim mlazom ........... 29
Slika 29. Prikaz površine provrta dobivenog rezanjem abrazivnim vodenim mlazom ............ 29
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Slika 30. Prikaz površine provrta dobivenog rezanjem EDM icom ....................................... 30
Slika 31. Pomoni nacrt za prikaz mjerenja ............................................................................. 31
Popis tablica:
Tablica 2. Rezultati mjerenja za rezanje plazmom................................................................... 32
Tablica 3. Rezultati mjerenja za rezanje abrazivnim vodenim mlazom................................... 32
Tablica 4. Rezultati mjerenja za rezanje EDM icom .............................................................. 33
Tablica 5. Usporedba korištenih obrada ................................................................................... 35
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
elektrinu ili kemijsku energiju, ili kombinaciju tih energija. Postupci ne koriste oštre alate,
rezne klinove, kao što je sluaj kod tradicionalnih postupaka obrade.
Izuzetno tvrdi i krhki materijali teško se obrauju tradicionalnim postupcima obrade, tada je
prihvatljivije koristiti nekonvencionalne postupke obrade, koji se još nazivaju i napredni
proizvodni procesi. Oni su pogodni za obradu tankih i fleksibilnih komada, te kada je obradak
previše sloene geometrije.
1.1 KLASIFIKACIJA OBRADA ODVAJANJEM ESTICA
Prva podjela obrada odvajanjem estica se odnosi na sudjelovanje ovjeka u procesu obrade.
Tako moemo dijeliti obrade na rune i strojne. Kod rune obrade alat obrauje obradak
snagom ljudskog mišia. ovjek direktno upravlja alatom u procesu obrade. Strojna obrada se
vrši na alatnom stroju, gdje ovjek indirektno u proizvodnom procesu upravlja alatom.
Zamjenom ljudskog rada alatnim strojem, zbog poveanja tonosti, produktivnosti,
ekonominosti i dr., danas gotovo uvijek govorimo o obradama na alatnim strojevima.
Sljedea podjela prikaz je obrada koje se vrše na alatnim strojevima.
Obrade materijala odvajanjem estica dijele se na:
1.) Rezanje s geometrijski odreenom oštricom:
a) Tokarenje
b) Glodanje
c) Bušenje
d) Upuštanje
e) Razvrtanje
f) Provlaenje
g) Blanjanje
h) Dubljenje
i) Piljenje
a) Brušenje
b) Honanje
a) Obrada laserom
b) Obrada plazmom
1.) Obrada laserom – LBM ( engl. Laser Beam Machining )
2.) Obrada plazmom – PAM ( engl. Plasma Arc Machining )
3.) Obrada vodenim mlazom – WJM ( engl. Water Jet Machining )
a) Obrada istim vodenim mlazom ( engl. Pure Waterjet or Water-only Cutting )
b) Obrada abrazivnim vodenim malzom – AWJM ( engl. Abrasive Water Jet
Machining )
a) igom ( umakanjem ) ( engl. Sinker EDM or Die-sink EDM )
b) icom ( engl. Wire-cut EDM or Wire EDM )
5.) Elektrokemijska obrada – ECM ( engl. Electro-chemical Machining )
6.) Kemijska obrada – CM ( engl. Chemical Machining )
7.) Ultrazvuna obrada – USM ( engl. Ultrasonic Machining )
8.) Obrada elektronskim mlazom – EBM ( engl. Electron Beam Machining )
9.) Obrada ionskim mlazom – FIBM ( engl. Focused Ion Beam Machining )
[1], [2] i [3]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Glavne znaajke:
- Nema reznog klina
- Praktiki nema kontakta i mehanikih sila izmeu alata i obratka
- Mehanika svojstva obratka ( tvrdoa, vrstoa, ilavost, … ) ne utjeu na
proizvodnost obrade
proizvodnost obrade, [2] i [3]
Razlozi za korištenje obrada odnošenjem:
- Obrada materijala zahtijevnih mehanikih svojstava ( visoka tvrdoa, vrstoa )
- Izrada kompleksnih reznih linija
- Potreba za poveanom proizvodnosti
Parametri koji se uzimaju u obzir prilikom odabira procesa obrade:
- Oblik i veliina obratka
- Fizikalna svojstva materijala obratka
- Ekonomska strana obrade
LASER – ( engl.: Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation ) U prijevodu:
pojaanje svjetlosti s pomou stimulirane emisije zraenja
Prvi stroj za lasersko rezanje korišten je 1965. godine za bušenje rupa u dijamantnim
matricama. Izradila ga je amerika tvrtka Western electric engineering research center.
Godine 1967. u Velikoj Britaniji se poeo koristiti kisik za pomo kod laserskog rezanja. U
1970 – ima se uvodi lasersko rezanje titana u zrakoplovnoj industriji. U isto vrijeme poinje
korištenje CO2 lasera kod rezanja nemetalnih materijala kao što je tekstil, jer CO2 laseri nisu
bili dovoljno snani da prevladaju toplinsku vodljivost metala.
Obrada materijala laserom je proces kojim se odstranjuje materijal sa obratka pomou
toplinske energije zraka svjetlosti. One tope i isparavaju estice metalnih i nemetalnih
materijala površine obratka. [4]
Slika 1. Rezanje laserom, [5]
Kod rezanja se koriste tri vrste lasera: 1.) CO2 laser, 2.) Nd laser i 3.) Nd:YAG laser
CO2 laser je pogodan za rezanje, bušenje i graviranje. Koristi se u industriji za rezanje:
mekog elika, aluminija, negrajueg elika, titana, drva, papira, tkanine i sl.
Nd i Nd:YAG laseri su slini, a razlikuju se po primjeni. ( Nd – neodimij, YAG – itrij-
aluminij-garnat )
Nd laseri se koriste za bušenje gdje je potrebna velika snaga ali sa malim brojem ponavljanja.
Nd:YAG laseri se koriste za bušenje gdje je potrebna velika snaga i veliki broj ponavljanja.
Kod rezanja prvo treba izbušiti rupu kroz material, a za to se koristi velika snaga lasera.
Laserska izlazna zraka je debljine 1,5 – 12,5 mm, a zatim se fokusira leama i ogledalima na
veoma malu toku, ponekad do 0,025 mm. Tako se dobije laserska zraka velikog intenziteta.
Rezanje isparavanjem – fokusiranja zraka grije material do toke isparavanje stvarajui malo
suenje, ono postaje sve dublje te se material koji isparava odstranjuje ispuhivanjem. Metoda
se koristi za rezanje drva, ugljika i termoplastike.
Topljenje i ispuhivanje – metoda koja koristi plin pod velikim tlakom za ispuhivanje
otopljenog materijala sa mjesta rezanja, znatno smanjujui potrebnu snagu lasera. Metoda se
koristi za rezanje metala.
Toplinsko pucanje – metoda rezanja stakla. Staklo je osjetljivo na toplinske lomove pa se
laserska zraka fokusira na površinu stvarajui toplinu dok se ne pojavi lom, koji se tada vodi
sa laserskom zrakom poveanom brzinom.
Odvajanje tankih ploica – vrši se Nd:YAG laserom koji ima radnu valnu duljinu
prilagoenu spektralnoj liniji silicija. Metoda se koristi za odvajanje tankih ploica
poluvodia.
Rezanje plamenom – postupak slian klasinom plinskom rezanju sa kisikom i acetilenom.
Obino se koristi za rezanje elinih limova debljih od 1 mm. Mogu se rezati i vrlo debeli
limovi sa relativno malom snagom lasera.
Laserski mikromlaz vode – vrsta lasera kod kojeg laserska zraka djeluje zajedno sa mlazom
vode pod malim tlakom. Velika prednost ove vrste rezanja je odstranjivanje ostatka materijala
nakon rezanja mlazom vode koja hladi obradak, postie se velika brzina rezanja ploica,
mogunost rezanja u više smjerova.
Standardna hrapavost površine:
Nove generacije lasera imaju tonost pozicioniranja do 0,01 mm i ponovljivost do 0,005 mm.
Standardna površinska hrapavost se poveava sa debljinom lima, dok se smanjuje sa
poveanjem snage lasera i brzine rezanja. Za izraun hrapavosti površine moe se koristiti
formula: Rz = 12,528 x (S0.542) x (P0,528) x (V0,322) [μm], gdje je S – debljina lima u mm,
P – snaga lasera u kW i V – brzina rezanja u m/min. Proces moe zadrati veoma uske
tolerancije obrade, manje od 0,025 mm. [4], [6] i [7]
Slika 2. Primjer izradaka nastalih obradom rezanja laserom, [8]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Postoje tri postavke gibanja: kretanje radnog komada ( obratka ), kretanje laserske glave i
miješano kretanje. Uobiajeno je da se glava za rezanje oznaava sa Z osi, dok se sa X i Y
oznaavaju osi obratka. Kod kretanja obratka, laserska glava za rezanje je nepomina. Takva
postavka je jednostavna, ali je rezanje najsporije. Kod miješanog kretanja obradak se naješe
kree po duoj X osi, dok se laserska glava kree po kraoj Y osi ime se dobije bre rezanje.
Naješe se koristi rezanje kod kojeg se kree samo laserska glava, dok obradak miruje, time
se postiu najvee brzine rezanja i esto nije potrebno stezanje obratka. Kod najnovijih
generacija strojeva za lasersko rezanje mogue je odravati stalno istu udaljenost izmeu
laserske glave i obratka, ime se postiu najbolji rezultati obrade rezanjem. [4]
Slika 3. Laserska rezna glava, [9]
Prednosti i nedostaci:
Prednosti rezanja laserom u odnosu na tradicionalno mehaniko rezanje su: jednostavnije
stezanje obratka, smanjenje promjena u strukturi materijala obtratka, smanjena deformacija
obratka, vea preciznost rezanja, nema mehanikog dodira sa obratkom, nema trošenja alata...
Glavni nedostaci: velika potrošnja energije, skupi strojevi, mali stupanj efikasnosti
industrijskih lasera ( 5 – 45 % ). [7]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
2.3 OBRADA PLAZMOM – REZANJE
PLAZMA – je u fizici i kemiji naziv za ionizirani plin. Zbog razliitih svojstava u odnosu na
krutine, tekuine i plinove smatra se posebnim agregatnim stanjem tvari. Ionizirani plin ima
barem po jedan elektron odvojen od dijela svojih atoma ili molekula. Zbog slobodnih
nabijenih estica ( iona i elektrona ) plazma je dobar vodi elektrine struje i snano reagira
na elektrino i magnetsko polje. Svaki plin je ioniziran, barem u malom stupnju, ali ne
moemo svaki ionizirani plin nazvati plazmom. Za plazmu se kae da je kvazineutralan plin
sastavljen od neutralnih i nabijenih estica. Kvazineutralan plin znai da je makroskopski
gledano neutralan, ali su njegovi dijelovi elektrino nabijeni. Kao i plin, plazma nema
odreen oblik i volumen, osim ako se zatvori u posudu. Plazma je najrasprostranjeniji oblik
vidljive materije u svemiru. Na Zemlji ima vrlo malo plazme, ali je zato 99% tvari u svemiru
plazma. [10]
Rezanje plazmom je zapoelo 1950-tih godina, da bi se 1957. godine poeo primjenjivati
takozvani suhi postupak. Koristio je vrlo skupe mješavine argona i vodika koje su prolazile
pokraj volframove electrode i kroz sapnicu bi se plin sabijao. Volframova elektroda je bila
negativna katoda, a obradak je bio pozitivna anoda. Pištolj za rezanje se morao postaviti što je
blie mogue površini obratka. Nedostatak je bio pojava nakošenja i zaobljenja rubova reza,
zbog rasipanja toplinske energije na vrhu luka. Obino se koristilo za rezanje limova debljine
do 50 mm. Od 1962. godine poeo se primjenjivati luk plazme sa dualnim tokom. Kod ovog
tipa rezanja dodan je sekundarni plin oko sapnice sa plazmom. Sekundarni plin je pokrivao
zonu rezanja i poboljšao kvalitetu i brzinu rezanja, a takoer i hladio sapnicu i keramiku
zaštitu. Obino se za rezanje koristio dušik, a sekundarni plin je ovisio o materijalu koji se
ree. Kisik za meke elike, ugljini dioksid za nehrajue elike, te argon/vodik za aluminij.
Brzina rezanja je bila bolja za meke elike, ali ne i za nehrajue elike i aluminij. Ni
kvaliteta reza nije bila zadovoljavajua za sve primjene. Od 1965. godine se zapoelo rezanje
plazmom s vodenom zaštitom. Tehnika je slina kao kod plazme sa dualnim tokom samo što
se umjesto sekundarnog plina koristila voda. Postignuta je bolja kvaliteta reza i dui vijek
trajanja sapnice zbog hlaenja vodom. Od 1977. godine se koristi rezanje plazmom ispod
vode. Koristi velike snage sa jainom struje iznad 100 A. Obradak se potopi pod vodu 50-75
mm, te se onda vrši rezanje. Prednosti: smanjena buka, eliminirano je stvaranje dima i bljesak
elektrinog luka je znaajno smanjen. Nedostaci: smanjenje brzine rezanja, nemogunost
ocjene kvalitete rezanja po zvuku plazme, te razlaganje vode na vodik i kisik. Kisik tei
spajanju sa rastaljenim metalom ( osim kod aluminija i lakih metala ) te se stvaraju metalni
oksidi. Vodik ostaje u vodi, te se voda mora stalno miješati da ne doe do nakupljanja vodika
i malih eksplozija u dodiru s plazmom. Od 1985. godine postoji postupak rezanja plazmom sa
ubrizgavanjem kisika. Za rezanje se koristio dušik, a kisik se ubrizgao na izlazu iz sapnice.
Iskljuivo se koristio za meke elike, nešto je poveao brzine rezanja ali se postizao
nepravilan oblik rezanja. Nedostatak je bio i ograniena primjena.
Suvremena oprema koristi rezanje plazmom sa FF ( Fine Focus – precizno fokusirani )
gorionicima sa vrtlonim sekundarnim plinom. Kod ove opreme mogue je suho rezanje i
rezanje pod vodom, te se prema tome koristi razna kombinacija plinova za plazma rezanje i
zaštitu.
Veleuilište u Karlovcu
Rezanje plazmom je proces koji se koristi za rezanje elika i ostalih metala koristei plazma
plamenik. Inertni plin ( ponekad komprimirani zrak ) se potiskuje velikom brzinom kroz
mlaznicu, dok se u isto vrijeme uspostavlja elektrini luk kroz plin do radnog komada
(obratka) pretvarajui jedan dio plina u plazmu. Plazma je dovoljno topla da proree material i
da se otopljeni metal otpuše sa reza. Elektrini luk se uspostavlja izmeu negativno nabijene
volframove electrode ( katode ) i obratka koji je pozitivno nabijen ( anoda ). Zrak se esto
koristi kao plazmeni plin budui da je lako dostupan. Kvalitela reza je prihvatljiva za veinu
materijala, iako kod ugljinih elika moe doi do pojave nitracije (vea površinska tvrdoa).
Ako se za plazmeni plin koristi mješavina argona i vodika, onda se dobiva izuzetna kvaliteta
površine reza.
Plazma je izuzetno vrua, te moe dosei i do 25 000 stupnjeva Celzijusa. Kod runog rezanje
mogu se rezati limovi do 50 mm, a CNC rezai mogu rezati i do 150 mm. Vrlo dobre rezultate
daje kod zakrivljenih rezanja.
CNC rezanja: Pojedini proizvoai CNC strojeva za rezanje plazmom izrauju stolove za
CNC rezanje, dok neki ugrauju plazma reza u stol za rezanje. CNC stolovi omoguuju
raunalu da vodi reznu glavu proizvodei iste oštre rezove. Moderni CNC rezai omoguuju
višeosno rezanje tankih materijala, u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Postoje tri osnovne
konfiguracije CNC plazma rezanja: 1.) Dvije dimenzije ( 2 osi ) – rezanja pod kutevima od 90
stupnjeva, 2.) Tri dimenzije ( 3 osi ) – rezanja pod proizvoljnim kutevima i 3.) Cijevno
rezanje – rezna glava je stacionarna dok obradak prolazi do mjesta rezanja i zakree se kako
bi se izvršilo odrezivanje. [11] i [12]
Slika 4. CNC stroj za rezanje plazmom, [13]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Veleuilište u Karlovcu
U prošlih 10 godina proizvoai su razvili nove modele plazma sapnica koje omoguuju tanji
plazma luk. Tako se dobije vea preciznost rezanja, pribliava se preciznosti laserskog
rezanja. Pojedini proizvoai su iskoristili nove sapnice kod CNC strojeva za proizvodnju
dijelova kojima nije potrebna završna obrada ili je ona uvelike smanjena. [12]
Slika 5. Primjer izratka nastalog obradom rezanja plazmom, [14]
Runi plazma rezai:
Nekada su runi plazma rezai bili vrlo skupi i mogli su se nai samo u specijaliziranim
prodavaonicama za industrijsku upotrebu. Danas su mnogo jeftiniji, te se mogu kupiti u manje
profesionalnim prodavaonicama. Starije verzije su dosta teške i velike, dok su novije lakše
prijenosne sa istom ili ak veom snagom rezanja. [12]
Na slici 6 je prikazan stroj za runo rezanje plazmom. Radi se o lako prenosivom stroju novije
generacije.
2.4 OBRADA ABRAZIVNIM VODENIM MLAZOM – REZANJE
Abrazivni vodeni mlaz prvi puta se koristio u indutriji u 1980-im godinama. Dr. Mohamed
Hashish, koji je vodio ininjering istraivakog tima tvrtke Flow Industries za podruje rezne
tehnologije abrazivnim vodenim malzom, dobio je patent za svoj dizajn 1987. godine. Njegov
tim je nastavio razvoj i poboljšao tehnologiju koja se danas koristi u mnogim industrijama u
svijetu. Najvei problem je bio proizvesti cijev za miješanje vode i abraziva koja moe
izdrati snagu visokog tlaka. Tada se razvila mlaznica od keramikog kompozitnog
materijala, volfram karbida, jednog od najtvrih tvari i glavnog proizvoda na bazi volframa.
Svi postupci slijede isti princip, voda pod visokim tlakom prolazi kroz mlaznicu u kojoj dolazi
do miješanja sa abrazivnim sredstvom, te je usmjerena u tanak mlaz na izlazu iz malznice.
Veina strojeva koristi pumpe velikih tlakova za pripremu vode. Postoje dvije vrste pumpi za
stvaranje tako visokih tlakova, pojaivaka pumpa i pumpa na direktni pogon radilice.
Pojaivaka pumpa stvara pritisak pomou hidraulinog ulja koje pokree klip i tlai vodu
kroz maleni otvor. Pumpa na direktni pogon radi na principu automobilskog motora, tjeranje
vode koristei klipove vezane na radilicu. Voda potom putuje cijevima pod visokim tlakom
do mlaznice. Unutar mlaznice je voda usmjerena dijamantnim otvorom u tanki mlaz. Vei tlak
poveava snagu pa je potrebna redukcija smanjivanjem veliine otvora mlaznice. Odnosi
veliina su vidljivi iz formule P = p x q, gdje je P – snaga, p – tlak i q – protok.
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Veleuilište u Karlovcu
Energija korištena u procesu rezanja je kinetika i prikazana je formulom E = M x v², gdje je
E – kinetika energija, M – masa i v – brzina. Iz formule slijedi zakljuak da se poveanjem
brzine energija poveava sa kvadratom, dok poveanje mase ima linearan uinak. Poveanjem
tlaka dolazi do smanjenja postotka abraziva koji dospije do obratka. U procesu miješanja
abraziva sa vodom estice abraziva se pretvaraju u vrlo finu prašinu zbog velike brzine
strujanja vode pod visokim tlakom. Tada je velika mogunost da ne dospiju u zonu rezanja.
Takoer, poveanje tlaka utjee i na vee troškove. Poskupljuje cijenu sustava, cijenu
odravanja, te cijenu rada.
Naješe korišteni abrazivi su granati ( skupina minerala ), te aluminij oksid. Granati nisu
toksian material, mogu se reciklirati za ponovnu upotrebu kao abrazivi. Takoer nema
štetnih plinova i estica prašine koji bi kontaminirali radni prostor, te se time smanjuje
izlaganje radnika opasnim materijalaim. Jedna od poznatijih tvrtki koje prodaju granate kao
abrasive je australska GMA Garnet grupa. [3], [16] i [17]
Slika 7. Granat, [18]
Kako bi se postigli optimalni uvjeti rezanja potrebno je odabrati i podesiti reznu glavu.
Postoje mnogi faktori koji utjeu na odluke pri podešavanju, kao što su: cijene abraziva,
odravanja i potrošnih dijelova, te koliko posla je potrebno odraditi i uz koji nadzor. Vaan je
odabir veliine mlaznice i cijevi za fokusiranje, tlaka, koliine abraziva, te broj reznih glava.
[17]
3. Abrazivi,
Slika 8. Rezna glava za abrazivno vodeno rezanje, [19]
Komercijalni strojevi za abrazivno vodeno rezanje dostupni su od razliitih svjetskih
proizvoaa, razliitih su veliina i širokog spektra snaga pumpi za tlaenje vode. Tipini
strojevi imaju veliinu radnog prostora od nekoliko kvadratnih centimetara do nekoliko
kvadratnih metara. Pumpe za postizanje visokih tlakova su reda tlaenja 200-700 MPa.
Pumpa na direktni pogon radilice se smatra vrlo efikasnom, naroito kod korištenja punog
kapaciteta pumpe. Kod zatvaranja rezne glave prilikom postavljanja, namještanja i skidanja
obratka cijeli protok je usmjeren na otpusni ventil koji pušta višak protoka u odvod. Time se
gubi energija, odnosno novac. Pojaivaka pumpa podrava više mlaznica i postie velike
tlakove ali je manje uinkovita zbog snage potrebne za pokretanje hidraulinog sustava.
Takoer koriste mnogo snage u trenutku kada glava ne ree, te je ona usmjerena na odvodni
hidraulini ventil u hidraulinom sistemu. Najnovija tehnologija na trištu su elektrine servo
pumpe ili elektrini pojaivai. Ove pumpe samo koriste snagu za proces rezanja. To znai da
bez obzira da li je rezna glava otvorena ili zatvorena, tlak ili protok smanjen, nema dodatnih
gubitaka snage.
Kvaliteta rezne površine je definirana oznaka Q1-Q5. Manji broj oznaava grublju površinu,
dok vei broj oznaava glatku površinu. Za tanke materijale razlika u brzini rezanja je tri puta
vea za dobivanje kvalitete rezne površine oznake Q1, za razliku od kvalitete Q5. Za deblje
materijale razlika u brzini rezanja je oko šest puta. Za primjer je korišten aluminij debljne 100
mm gdje se za dobivanje kvalitete Q5 koristi brzina rezanja 18 mm/min, a za dobivanje
kvalitete Q1 brzina rezanja je 110 mm/min. [17]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Slika 9. Kvaliteta rezne površine, [20]
Širina reza se moe podešavati zamjenom dijelova unutar mlaznice, te vrstom i tipom
abraziva. Tipina širina reza je 1-1,3 mm za abrazivni vodeni mlaz ali moe se postii i 0,51
mm. Kod istog vodenog mlaza tipina širina reza 0,18-0,33 mm, a moe se postii i 0,076
mm. Uskim rezovima se postie vrlo mala koliina otpadnog materijala, što je velika prednost
nad tradicionalnim metodama rezanja. Zbog mogunosti vrlo preciznih rezova koriste se u
mnogim podrujima industrije. Mogu se rezati razliiti materijali, neki od njih imaju posebne
karakteristike pa je potrebno obratiti pozornost kod odabira metode rezanja.
Suvremeni rezai su u mogunosti izraditi vrlo komplekse rezove u materijalu, uz pomo 3-D
programskog paketa i specijalne rezne glave, te se mogu proizvesti vrlo sloeni oblici.
Današnja napredna tehnologija omoguuje 5-osne rezae. Oznake i smjerovi kretanja: X os –
naprijed-natrag, Y os – lijevo-desno, Z os – gore-dolje, A os – kut od okomitosti, C os –
rotacija oko Z osi. Oni otvaraju mogunost šire primjene u industriji koja je sve zahtijevnija.
[17]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Velika prednost rezanja abrazivnim vodenim mlazom jest izostanak utjecaja topline na
obradak pošto nema rezne oštrice koja bi zagrijala material. Tako se izbjegne promjena
strukture materijala obratka koja bi utjecala na njegova mehanika svojstva.
Nedostaci: skupa oprema, nije prikladno za vee dubine rezanja, potrebna je filtracija vode,
moe biti buna obrada, [3], [17] i [22]
2.5 ELEKTOREROZIJSKA OBRADA ICOM – REZANJE
Prvi stroj za rezanje icom je nastao 1960-ih godina za potrebe izrade alata od kaljenog
elika. U SSSR-u je 1967. godine sastavljen prvi NC stroj za rezanje icom. Stroj je mogao
optiki pratiti linije na glavnom crteu, te kopirati kod obrade. Glavni crtei su kasnije
izraivani na numeriki upravljanim raunalnim ploterima za postizanje vee tonosti. Stroj
za rezanje icom pomou CNC plotera i optikih sljedbenika proizveden je 1974. godine, dok
je prvi CNC stroj za rezanje icom proizveden 1976. godine. U razvoju strojeva je sudjelovala
grupa ljudi predvoena Davidom H. Dulebohn, engleske tvrtke Andrew Engineering.
Rezanje icom se prvenstveno koristi za obradu vrlo tvrdih metala koje bi bilo teško
obraivati tradicionalnim postupcima obrade. Naješe se radi s materijalima koji su
elektriki vodljivi, a moe se obraivati i izolacijska keramika. Mogu se obraivati sloeni
oblici otvrdnjenih elika bez potrebe za zagrijavanjem materijala kako bi se smanjila tvrdoa
pa ponovnom otvrdnjavanju nakon obrade. Time se ubrzava proces obrade zahtjevnih
materijala.
Alat je naješe ica od bakrene legure, a koristi se i volframova ica. Voenje ice se vrši
kroz precizne safirne vodilice otporne na trošenje. ica se odmata sa jednog mjesta i namata
na drugo nakon obrade, pošto se u toku obrade troši kao elektroda. Namoti ice su vrlo
dugaki, kalem mase 8 kg ice promjera 0,25 mm dugaak je nešto više od 19 km. Promjer
ice moe biti i 0,02 mm, uz preciznost geometrije +/- 0,001 mm. [2], [3] i [23]
Slika 11. ica za edm rezanje, [24]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Veleuilište u Karlovcu
Za postupak obrade je potreban numeriki upravljani stroj koji prati i odreuje zahtjevne
parametre obrade. Time se postie velika preciznost i mogu se izvršiti vrlo zahtjevni rezovi.
Današnji obradni centri imaju i dodatne znaajke poput višestrukih reznih glava koje
omoguuju rezanje dva dijela u isto vriijeme, kontrole za spreavanje pucanja ice, te
programibilnih strategija koje dovode do optimizacije procesa. Preciznost reza je vrlo velika
pošto se koriste vrlo tanke ice i precizne vodilice. Gornja i donja vodilica obino su tone do
0,004 mm, mogu imati rezni put širine 0,021 mm koristei icu promjera 0,02 mm. Uvijek je
širina reza vea od promjera ice pošto u procesu rezanja dolazi do iskrenja sa strane ice,
gledajui u smjeru reza, tako da se ta širina uvijek uzima u obzir kod podešavanja parametara.
ica se naješe provue kroz obradak, te zapoinje proces rezanja koji se temelji na stvaranju
elektrinog pranjenja izmeu ice i obratka. Iskra koja se javlja izmeu ice i obratka kod
elektrinog pranjenja spaljuje materijal obratka te dolazi do odvajanja estica obratka. [23]
Slika 12. Princip rezanja icom, [2]
U cilju kontrole procesa spaljivanja koristi se dielektrina tekuina, bilo da se postupak
zapljuskuje ili se cijeli proces odvija potopljen u nevodljivu tekuinu. Erodirani materijal se
odstranjuje kontinuiranim protokom dielektrine tekuine koja se hladi i filtrira tokom cijelog
procesa obrade. Kako se proces obrade uglavnom koristi za rezanje dijelova sklopova i
umetaka, obino je potrebno izbušiti rupu kroz koju se provue ica, tako da se ova obrada
koristi samo kada je potreban rez kroz cijeli obradak. Takoer je vrlo vana znaajka procesa
mala zaostala naprezanja, jer obrada ne zahtijeva velike sile rezanja za uklanjanje materijala.
Ako se obrada vrši nakon toplinske obrade nee biti toplinskog izoblienja koje bi moglo
utjecati na tonost dimenzija obratka. [23]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Slika 13. Primjer izradaka nastalih elektroerozijskim rezanjem icom, [25]
Prednosti obrade: izrada vrlo sloenih oblika koje bi vrlo teško izradili konvencionalnim
obradama, obrada vrlo tvrdih materijala sa uskim tolerancijama, obrada vrlo sitnih obradaka
koji bi se tradicionalnim nainom obrade oštetili, nema direktnog kontakta izmeu alata i
obratka, vrlo dobra kvaliteta rezne površine, izrada vrlo preciznih provrta, skoro pravokutni
unutranji rubovi reza, precizna proizvodnja i brza izrada prototipa
Nedostaci obrade: sporo odvajanje estica materijala, potencijalna opasnost od poara,
specifina potrošnja energije je vrlo visoka, pretjerano trošenje alata tokom obrade, elektrino
ilozacijski materijali se mogu obraivati samo sa posebnim podešavanjem procesa, [2], [23] i
[26]
Odrezivanje pravokutnog komada od ploe te izrada provrta navedenim postupcima obrade
materijala s ciljem usporedbe procesa. Materijal je konstrukcijski elik .0562 ( St 52 ).
Pojašnjenje oznake elika: Slovni simbol oznaava material – elik. Prva znamenka je 0 i
oznaava skupinu ugljinih elika negarantiranog kemijskog sastava, druga znamenka je 5 i
oznaava rasteznu vrstou razreda 490 – 580 MPa, dok zadnje dvije znamenke ( 62 )
oznaavaju skupinu elika garantirane istoe ili garantiranog sastava pojedinih elemenata
(ogranieni sadraj fosfora, sumpora, ugljika, silicija i mangana). Temperatura taljenja
navedenog materijala je izmeu 1425 i 1540 stupnjeva celzijusa. [27] i [28]
Slika 14 prikazuje tehniki crte obratka.
Dimenzije: l = 100 mm, s = 10 mm, d = 20 mm
Slika 14. Tehniki crte
1.) Lasersko rezanje:
Naziv stroja: Bystar L 4025-65
Rezni prostor: x = 6500 mm, y = 2540 mm, z = 170 mm
Maksimalna masa obratka: 3200 kg
Maksimalna debljina obratka: 25 mm
Tolerancije: 0,2 mm
Snaga: 6000 w
Slika 16. Otvoreni dio, prostor za pripremu materijala prije obrade
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Naziv stroja: Satronic LS
Rezni prostor: x = 6000 mm, y = 2500 mm, z = 200 mm
Maksimalna debljina obratka: 280 mm
Broj reznih glava: 2
Naziv stroja: ByJet Pro L 4030
Rezni prostor: x = 4048 mm, y = 3068 mm, z = 250 mm
Maksimalna debljina obratka: 200 mm
Maksimalna masa obratka: 4800 kg
Broj reznih glava: 2
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
4.) Elektroerozija icom:
Naziv stroja: Fanuc W2 Matra Tape Cut
Rezni prostor: x = 500 mm, y = 350 mm, z = 300 mm
Maksimalna debljina obratka: 250 mm
Maksimalna masa obratka: 350 kg
Promjer ice: 0,05 – 0,33 mm
Spremnik dielektrine tekuine: 300 l
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
2.) Plazma: v = 550 mm/min
3.) Abrazivni vodeni mlaz: v = 150 mm/min
4.) Elektroerozija icom: 2,5 – 7 mm/min
Širina reza: 1.) Laser: 0,2 mm
2.) Plazma: 2 mm
4.) Elektroerozija icom: 0,35 mm
3.3 PRORAUN
Ukupna duljina rezanja: L = 4 x l + 4 x d x π = 4 x 100 + 4 x 20 x π = 651 mm
( Za laser, plazmu i abrazivni vodeni mlaz. )
Ukupna duljina rezanja: L = d x π x 8 + 4 x 8 = 535 mm
( Za elektroeroziju icom – rezanje etiri provrta, od toga su dva sa jednim prolazom i dva sa
tri prolaza )
Vrijeme rezanja: 1.) Laser: t = L/v x 60 = 651/1500 x 60 = 26 s
2.) Plazma: t = L/v x 60 = 651/550 x 60 = 71 s
3.) Abrazivni vodeni mlaz: t = L/v x 60 = 651/150 x 60 = 260 s
4.) Elektroerozija icom: t = L/v = 535/4,8 = 111,5 min
Vrijeme probijanja: 1.) Laser: t = 5 x 2 = 10 s
2.) Plazma: t = 5 x 0,4 = 2 s
3.) Abrazivni vodeni mlaz: t = 5 x 7 = 35 s
4.) Elektroerozija icom: t = 4 x 15 = 60 s ( bušenje svrdlom d = 5 mm )
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Veleuilište u Karlovcu
Ukupno je 5 probijanja, 4 provrta i jedno kod odrezivanja ploice. Ta brojka se mnoi sa
vremenom potrebnim za jedno probijanje, što je odreeno za materijal obrade i njegovu
debljinu. Samo u sluaju rezanja EDM icom imamo 4 probijanja za potrebu provlaenja ice
prije postupka rezanja.
2.) Plazma: T = 73 s
3.) Abrazivni vodeni mlaz: T = 295 s
4. Elektroerozija icom: T = 112,5 min
Ukupno vrijeme obrade je zbroj vremena potrebnog za rezanje i vremena potrebnog za
probijanja. Ovdje nisu uraunata dostavna gibanja.
Mjereno vrijeme obrade: 1.) Laser: T = 95 s
2.) Plazma: T = 240 s
3.) Abrazivni vodeni mlaz: T = 10 min
4. Elektroerozija icom: T = 135 min
Programi za CNC strojeve imaju mogunost mijenjanja parametara obrade u toku obrade, što
ovisi o trenutnim reimima obrade, zahtjevima kvalitete reza i linijama reza. Tako se proces
usporava ali se postiu bolji rezultati obrade.
Cijena rezanja: 1.) Laser: 600 kn/h
2.) Plazma: 350 kn/h
4.) Elektroerozija icom: 200 kn/h
Cijena obrade navedenog obratka: 1.) Laser: 13,5 kn
2.) Plazma: 23,3 kn
4.) Elektroerozija icom: 450 kn
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Kvaliteta reza:
1.) Laser: Na slici 20 je prikazan obradak nakon odrezivanja laserom. Sa slike je vidljivo da je
ope stanje obratka prihvatljivo. Ovakav obradak se moe koristiti bez dodatnih obrada kao
gotov proizvod za veinu namjena u montai.
Slika 20. Obradak nakon obrade laserom
Na slici 21 je prikazana bona površina obratka gdje se jasno vidi da je došlo do brazdanja
površine uslijed obrade. Kvaliteta površine je zadovoljavajua za potrebe montae i slinih
namjena.
Slika 21. Prikaz bone površine obratka nakon laserskog rezanja
Na slici 22 je prikazana površina unutar provrta dobivenog laserskim rezanjem. Kvaliteta
površine je mnogo bolja za razliku od bone površine obratka pošto su korišteni drugi
parametri rezanja. Program prepoznaje zahtijevnost rezne linije pa prema tome mijenja
parameter rezanja u toku procesa. Površina je zadovoljavajue kvalitete za potrebe montae,
mogue je spajanje vijkom i maticom ili slini montani postupci odmah nakon obrade.
Slika 22. Prikaz površine provrta dobivenog laserskim rezanjem
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Veleuilište u Karlovcu
2.) Plazma: Na slikama 23 i 24 su prikazane prednja i stranja površina obratka nakon
odrezivanja plazma rezaem. Na slici 23 je vidljiva zona taljenja materijala kod obrade, radi
se o gornjoj strani obratka ( prednja strana ). Na slici 24 je vidljivo prskanje materijala uslijed
taljenja, radi se o donjoj strani obratka ( stranja strana ).
Slika 23. Obradak nakon obrade plazmom, gornja površina
Slika 24. Obradak nakon obrade plazmom, donja površina
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Slika 25 prikazuje bonu površinu obratka nakon odrezivanja plazma rezaem. Kvaliteta
površine je vrlo loša te zahtijeva dodatnu obradu prije korištenja obratka kao gotovog
proizvoda.
Slika 25. Prikaz bone površine obratka nakon rezanja plazmom
Slika 26 prikazuje površinu unutar provrta dobivenog rezanja plazmom. Takoer je vidljivo
da je kvaliteta površine dosta loša za potrebe korištenja obratka u montai. Ovako dobivena
površina zahtijeva dodatnu obradu.
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Veleuilište u Karlovcu
3.) Abrazivni vodeni mlaz: Na slici 27 je prikazan obradak dobiven nakon rezanja abrazivnim
vodenim mlazom. Vidljivo je da je dobiven ist i upotrebljiv proizvod bez potrebe za
dodatnom obradom površine prije mogueg korištenja u montai.
Slika 27. Obradak nakon obrade abrazivnim vodenim mlazom
Bona površina obratka je zadovoljavajue kvalitete, bez obzira što je vidljivo lagano
brazdanje na donjem dijelu rezne površine obratka.
Površina je prikazana slikom 28. Vizualno se moe odrediti da kvaliteta rezne površine spada
u razred Q2.
Veleuilište u Karlovcu
Slika 28. Prikaz bone površine obratka nakon rezanja abrazivnim vodenim mlazom
Slikom 29 je prikazana površina unutar provrta dobivenog rezanjem abrazivnim vodenim
mlazom. Vidljiva je dobra kvaliteta reza, bolja nego kod odrezivanja bone strane obratka.
Vizualno bi se moglo odrediti da kvaliteta rezne površine spada u razred Q5. Radi se o
promjeni parametara rezanja koje odreuje stroj za vrijeme obrade ovisno o zahtjevnosti linije
rezanja.
Slika 29. Prikaz površine provrta dobivenog rezanjem abrazivnim vodenim mlazom
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
4.) Elektroerozija icom: Na slici 30 je prikazan provrt izrezan elektroerozijskim postupkom
rezanja icom. Vidljiva je najbolja kvaliteta rezne površine provrta, usporeujui sa tri prije
navedene obrade. Ovo je jedini postupak obrade kojim nisu rezane bone strane obratka ve
samo etiri provrta na obratku. Proces je vrlo precizan i dugotrajan te se naješe ne koristi za
odrezivanje, ve se njime postiu uske tolerancije i visoka kvaliteta obrade površine.
Na slici je vidljiva linija unutar površine provrta koja je dobivena u toku obrade rezanjem
icom. To je mjesto poetka i završetka rezanja po krunici provrta. U program za rezanje
obavezno se postavlja prekid rezanja prije završetka krunice provrta kako bi se mogao
postaviti magnet na gornju površinu obratka. Taj magnet slui za zadravanje odrezanog
komada na mjestu dok ica ne odree po krunici do kraja. Time se osigurava proces obrade
od mogunosti pada odrezanog komada nakon odrezivanja.
Slika 30. Prikaz površine provrta dobivenog rezanjem EDM icom
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
3.5 MJERENJA I ANALIZA REZULTATA
Mjerenje obradaka je izvršeno na vertikalnom cnc obradnom centru Haas VM3. Radi se o vrlo
preciznom 3-osnom obradnom centru novije generacije. Na slici 31 je prikazan nacrt iz kojeg
je vidljivo kako je postavljen koordinatni sustav za poetak mjerenja, te brojane oznake
provrta.
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
1. 20,04 mm ( 0 i 0 )
2. 19,96 mm ( 50,015 i 0,103 )
3. 20,027 mm ( 50,069 i -49,914 )
4. 20,049 mm ( 0,057 i -49,918 )
2.) Rezanje plazmom:
1. 19,46 mm ( 0 i 0 )
2. 19,53 mm ( 49,687 i 0,348 )
3. 19,6 mm ( 49,517 i 49,045 )
4. 19,42 mm ( -0,03 i -49,355 )
3.) Rezanje abrazivnim vodenim mlazom:
Tablica 3. Rezultati mjerenja za rezanje abrazivnim vodenim mlazom
Redni broj: Promjer provrta: Koordinate centra provrta:
1. ( 19,951 mm ) ( 0 i 0 )
2. ( 20,081 mm) ( 49,955 i 0 )
3. ( 20,085 mm) ( 49,944 i -50,021 )
4. ( 19,986 mm) ( -0,022 i -50,026 )
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
Redni broj: Promjer provrta: Koordinate centra provrta:
1. ( 20,006 mm ) ( 0 i 0 )
2. ( 20,003 mm ) ( 50,013 i -0,089 )
3. ( 20,004 mm ) ( 49,92 i -50,091 )
4. ( 19,992 mm) ( -0,082 i -49,998 )
Dobiveni rezultati mjerenja pokazuju najveu preciznost obrade kod elektroerozije icom, što
je bilo i oekivano. Radi se o najpreciznijem postupku obrade od etiri navedena. Rezanje
laserom i abrazivnim vodenim mlazom je prilino slino što se tie preciznosti obrade, a
najvea razlika je u djelovanju topline na obraenu površinu. Rezanje plazmom se u ovom
sluaju pokazalo kao najnepreciznije, te je potrebna dodatna obrada nakon rezanja.
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
4.0 ZAKLJUAK
Cilj ovog završnog rada bio je pojasniti princip rada novijih nekonvencionalnih postupaka
obrade materijala, prikazati njihovu primjenu i izraditi usporedbu istih. Za usporedbu su
odabrane etiri razliite obrade odnošenjem estica. Obrada laserom koristi energiju
svjetlosnog snopa. Obrada plazmom koristi plinski i elektrini spoj kako bi se stvorila
toplinska energija za obradu. Obrada abrazivnim vodenim mlazom koristi energiju visokog
tlaka. Obrada elektroerozijom koristi elektro-termiku energiju koja obrauje elektriki
vodljive materijale.
Pošto se radi o novijim postupcima jasno je da je razvitak bio nuan kako bi se postigla
oekivana primjena. Dolaskom novijih tehnologija konstantno se unapreuju procesi obrade
materijala. Sve je vea preciznost obradnih strojeva, time se smanjuje potreba za višestrukim
naknadnim obradama. Zahtijevi su visoki po pitanju obradivosti i proizvodnosti, uvijek je
vana brzina i kvaliteta obrade. Nekonvencionalni postupci obrade su idealno rješenje za
mnoge zahtjeve. Uz poznavanje tehnologije rada pojedinog procesa obrade, poznavanje
njihovih razlika i mogunosti lakše je donijeti odluku kod izbora obrade.
Tablica 5 prikazuje neke od osnovnih parametara koji se mogu koristiti za lakšu odluku kod
izbora postupka obrade materijala.
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
USPOREDBA STROJNIH OBRADA
Tolerancije 0,05 mm 0,05 mm 0,5 mm 0,005 mm
Višeslojno
Max debljina
Gubitak
Deformira
Zahtijeva
naknadnu
obradu
Stvara opasne
Uzrokuje
promjenu
tvrdoe
materijala
3. http://www.nitc.ac.in/dept/me/jagadeesha/mev303/OVERVIEW_OF_NTM_PROCES
5. http://www.erciyesdemir.com.tr/wp-content/uploads/2015/07/01-2.jpg
13. https://en.wikipedia.org/wiki/Plasma_cutting#/media/File:Cnc_plasma_cutting.jpg
16. https://hr.wikipedia.org/wiki/Rezanje_vodenim_mlazom [10. srpnja 2016.]
17. https://en.wikipedia.org/wiki/Water_jet_cutter [23. srpnja 2016.]
18. http://www.prime-tech.ca/garnet.htm [23. srpnja 2016.]
19. https://en.wikipedia.org/wiki/Water_jet_cutter#/media/File:Water_jet_cutter_head.svg
23. https://en.wikipedia.org/wiki/Electrical_discharge_machining [24. srpnja 2016.]
Krunoslav Kovai ZAVRŠNI RAD
25. http://www.kingedms.com/blog/wp-content/uploads/2011/11/img1.jpg
27. https://hr.wikipedia.org/wiki/Ozna%C4%8Davanje_%C4%8Delika [12. rujna 2016.]
28. http://www.engineeringtoolbox.com/melting-temperature-metals-d_860.html