1

Oblikovanje nastave u sustavu e-učenja ADDIE model

priredio: prof. dr. sc. Slavomir Stankov

prosinac, 2014.

2

Kazalo ADDIE Model ....................................................................................................................................... 3

Raščlana ADDIE modela ....................................................................................................................... 6

ANALIZA ........................................................................................................................................... 6

OBLIKOVANJE .................................................................................................................................. 8

RAZVOJ ............................................................................................................................................ 9

IMPLEMENTACIJA .......................................................................................................................... 10

VREDNOVANJE............................................................................................................................... 10

Upute za oblikovanje lekcije u sustavu MOODLE .............................................................................. 11

PRVI DIO ........................................................................................................................................ 11

DRUGI DIO – dodajte resurs .......................................................................................................... 14

TREĆI DIO – dodajte aktivnost ....................................................................................................... 15

Ogledni primjer .............................................................................................................................. 17

3

ADDIE MODEL

ADDIE model je inicijalno razvijen na državnom sveučilištu Florida u SAD s namjerom da podupre razvoj sustava oblikovanja nastave za potrebe obuke u vojsci. U izvornoj verziji ADDIE model u nazivu je akronim od analize, oblikovanja, razvoja, implementacije I vrednovanja (eng. Analyze, Design, Develop, Implement, Evaluation) što su zapravo faze za oblikovanje nastave i nastavnih sadržaja primjenjivo kako u tradicionalnoj nastavi tako i u sustavima e-učenja. Danas se ADDIE u strukturnom pogledu razvrstava u generičke modele koji u primjenama ima više od 100 različitih izvedenica (http://www.learning-theories.com/addie-model.html). Svaki korak ADDIE modela počevši sa fazom analize je temelj prethodnog koraka, pa preskakanje jednog može stvoriti negativne učinke tijekom cijelog procesa. ADDIE model podržava racionalan pristup oblikovanju nastave s naglaskom na definiranje znanja i vještina uz primjenu linearne i sustavne metode kojom se upravlja njihovim procesom stjecanja znanja.

Slika 1. Faze ADDIE modela (http://www.csuchico.edu/idts/addie.php)

ADDIE ne sugerira određene teorije učenja, to je alat za upravljanje projektima kojem je konačni produkt kvalitetan sat nastave bilo tradicionalne ili online. Opisati će se funkcionalnosti ADDIE modela (http://raleighway.com/addie) jer je isti korišten u okviru naslovljenog istraživanja. Analiza predstavlja izvedbu početnog plana, to je tzv. "velika slika“ čitavog procesa oblikovanja nastave. Često se kaže da analiza mora odgovoriti na pitanja poput: tko uči, što se uči, koliko imamo vremena za oblikovanje nastavnog sadržaja, te kako ćemo se organizirati da taj rok i ostvarimo. Posebno se analiziraju učenici po broju, kvaliteti predznanja te ishodima učenja najčešće u suglasju sa Bloom-ovom taksonomijom znanja. Detaljno se analizira nastavni predmet za kojeg oblikujemo nastavu sa stajališta ciljeva i zadataka nastave. Određuju se nastavni sadržaji te s tim u vezi vrši se izbor udžbenika, definira nastavni sadržaja kojeg treba izgraditi (tekst, slike, audio, video ili CD/DVD). Analizira se i utvrđuje okruženje za isporuku nastavnog sadržaja, primjerice: face–to–face, on-line nastava, hibridna ili mješovita nastava (koliko on-line, koliko face–to–face), CD/DVD, sustav za upravljanje učenjem. Iskazuju se nastavne strategije kojim se određuje pristup kojeg će učitelj odabrati radi postizanja cilja učenja: (i) strukturirati događanja u učenju; (ii) način obavljanja interakcije (rasprave u učionici, studijske grupe, vrednovanje koje provode vršnjaci, upotrebi forum ili primjerice chat); (iii) sadržaj predavanja (usmeno izlaganje, usmeno izlaganje popraćeno ppt, audio, video); (iv)

4

sadržaj vježbi (on line kviz, kratka izlaganja, vrednovanje od strane vršnjaka, grupni projekti). Strategije za ocjenu znanja učenika se temelje na nastavnim strategijama i provode u obliku testa, ispita ili kviza (Gros, 1993). Promišlja se o izboru zadataka objektivnog tipa kao elementa strukture za ocjenu znanja. Određuje se redoslijed formativnog vrednovanja kao što je primjerice: povratna informacija sa strane učenika, anketa očekivanja (na početku), anketa zadovoljstva (na kraju). Utvrđuju se i ograničenja na općoj razini u odnosu na: isporuku nastavnih sadržaja, učenika, učitelja i okruženja U fazi oblikovanja na najvišoj razini promatranja treba razviti nacrt nastavnog predmeta „na papiru“. Započinje se sa razvojem strukture nastavnog predmeta te u skladu s tim razvijamo nastavne sadržaje. Potrebno je u ovoj fazi utvrditi: vrijeme izrade nastavnih sadržaja, imenovati elemente strukture nastavnog sadržaja (cjeline, teme, jedinice, pojmove), oblikovati elementa nastavnog sadržaja, izvršiti tekstualnu i grafičku pripremu nastavnih sadržaja (vrste dokumenta: slike, prezentacije, pdf i sl), utvrditi način testiranja i ocjenjivanja znanja učenika, identificirati okruženje za realizaciju nastave, oblikovanje zaslona u svakom elementu strukture nastavnog sadržaja (količina teksta, broj slika, navigacija).

Razvoj podrazumijeva prijenos elementa strukture nastavnog sadržaja razvijeni u fazi oblikovanja na sustav za upravljanje učenjem. U ovoj se fazi primjerice: izgrađuju elementi strukture nastavih sadržaja (lekcije, zadaće, ... ), izgrađuju instrumenti za mjerenje postignuća i ishoda učenja učenika, postavljaju se potrebni dokumenata u strukturi nastavih sadržaja.

Slika 2. Faze ADDIE model prikazane u mapi koncepata

http://elearningnutsandbolts.blogspot.com/2012/08/hi-in-this-post-i-will-give-you-brief.html

Faza Implementacije podrazumijeva početak poučavanja pri čemu se: provjeravaju se datumi za početak i kraj aktivnosti, provjeravaju postavke za zadaće i kvizove, provjeravaju svi linkovi unutar lekcija, provjerava postoji li prostor gdje učenici mogu komunicirati međusobno i voditi diskusije i postaviti pitanje učitelju ako imaju poteškoća u poučavanju. Nadalje učenici upoznaju okruženje za poučavanje te način pristupa nastavnom predmetu i elementima strukture nastavih sadržaja. Organizira se postupak prikupljanja povratnih informacija u kojima se od učenika iskazuju mišljenja o realizaciji nastave kao i prijedloge za poboljšanja.

5

Vrednovanje je faza koja podrazumijeva kritički pogled na krajnji ishod nastave, odnosno na rezultate nastave. Odgovaramo na pitanja da li su učenici postigli očekivane rezultate, što smo mi kao oblikovatelji nastave naučili, kako možemo poboljšati nastavu itd.

6

RAŠČLANA ADDIE MODELA

ANALIZA

• Opća pitanja

– Zašto radite nastavu/ tečaj?

– Kakav je rok za razvijanje nastave/tečaja

– Kako ćete planirati svoje vrijeme za rad na nastavi/tečaju?

– Hoće li netko drugi biti uključeni u oblikovanje nastave?

• Učenici

– Tko su učenici?

– Koliko ima učenika?

– Što oni trebaju naučiti?

– Što znaju? (Postoji li "jaz" između onoga što oni znaju i onoga što će naučiti?

Što trebaju naučiti? Je li potreban pre-test ?)

– Koji tip učenja će se dogoditi (Bloom's Taxonomy of Learning for domains of learning)

• Ciljevi

– Koji su specifični ciljevi učenja /ishodi za nastavni predmet?

– Temelje li se ciljevi na programu?

– Koja razina učenja su ciljani ishodi učenja? (Knowledge, Comprehension, Application,

Analysis, Synthesis, Evaluation)

– Bloom-ova taksonomija znanja – kognitivna domena

• Kognitivna domena - Umne sposobnosti/vještine

• Afektivna domena - Osjećaji ili emocionalno učenje

• Psihomotorna domena - Ručne ili fizičke vještine

• Odrediti nastavni sadržaj

– Koja knjiga će se koristiti?

– Da li je potrebno rezervirati knjigu ili nešto slično u knjižnici?

– Da li se mora ishoditi copyright?

– Koji sadržaji već postoje?

– Koji sadržaj mora oblikovati? (ppt, skeniranje slika ili sl, audio, video, CD ili DVD, utvrditi

URL adrese)

• Odrediti okruženje i način isporuke nastavnih sadržaja?

– Face – to – face

– On-line nastava

– Hybrid (koliko on-line, koliko face – to – face)

– CD/DVD

– LMS/CMS – primjerice sustav MOODLE

• Nastavne strategije (nastavna strategija određuje pristup kojeg će učitelj odabrati radi postizanja

cilja učenja)

– Kako će se strukturirati događanja u učenju?

– Način obavljanja interakcije (rasprave u učionici, studijske grupe, vrednovanje koje

provode vršnjaci, upotrebi forum ili primjerice chat)

– Predavanja (usmeno izlaganje, usmeno izlaganje popraćeno ppt, video, Camtasia)

– Vježbe (on line kviz, kratka izlaganja, vrednovanje od strane vršnjaka, grupni projekti)

7

– POSEBNO – kao primjer koji je razrađen i temelji se na Gagne’s 9 events of instructions

• Strategije za procjenu znanja učenika (eng. Assesments Strategies) – uglavnom se temelji na

nastavnim strategijama

• U pogledu terminološke određenosti učitelji često termine test, ispit i kviz koriste naizmjenično

(Gros, 1993), pa čak ponekad i kao sinonime.

– Ispit je najiscrpnija forma testiranja, obično se obavlja na kraju izvedenih nastavnih

sadržaja (kolegija, tečaja), ili ponekad i dva puta tijekom semestra (polugodišta).

– Test je više sadržajno limitiran, orijentiran je na neke aspekte nastavnih sadržaja. Tijekom

odvijanja nastavnog procesa kolegija moguće je provesti više testova znanja (tri do četiri).

– Kviz je najviše limitiran u pogledu ispitivanih nastavnih sadržaja i obično je vremenski

ograničen na petnaest ili manje minuta.

• Test znanja MOODLE

– Zadaci objektivnog tipa globalno se mogu podijeliti u dvije skupine (Mužić, 1968):

– Zadaci kod kojih učenik donošenjem odgovora reproducira usvojene nastavne sadržaje

(zadaci reprodukcije) što se najčešće obavlja dosjećanjem nastavnog sadržaja kojeg je već

učio. U ovu skupinu se obično oblikuju:

– Zadaci tipa dosjećanja kod kojeg se učeniku postavlja pitanje ili neka nedovršena tvrdnja.

Kod ovakvih zadataka pogađanje točnog odgovora je gotovo eliminirano. Takvi zadaci su

pogodni za provjeravanje deklarativnog znanja.

– Zadaci tipa dopunjavanja u kojima je u tekstu zadatka izostavljena jedna ili više riječi koje

učenik treba napisati. Može se kazati da je ovo varijanta zadatka tipa dosjećanja. Prednosti

ovog tipa zadataka ogledaju se u tome što odgovori ne počivaju na prepoznavanju, već je

za davanje pravilnih odgovora potrebno aktivno znanje učenika.

– Zadaci u kojima učenik odabire ispravan odgovor između ponuđenih odgovora radi

prepoznavanja točnog odgovora (zadaci prepoznavanja). U ovoj skupini se oblikuju:

– Zadaci tipa jednostrukog ili dvočlanog izbora (zadaci tipa da/ne) se sastoje od pitanja na

koja je potrebno odgovoriti biranjem jedne od dvije ponuđene opcije.

– Zadaci tipa višestrukog izbora sadrže pitanja s više predloženih odgovora na koja se

odgovara biranjem jednog ili više ponuđenih odgovora.

– Zadaci tipa povezivanja i sređivanja.

• Formativno vrednovanje

– Povratne informacije sa strane učenika

– Anketa očekivanja (na početku), anketa zadovoljstva (na kraju)

– Što vam se najviše sviđa, u nekoj nastavnoj jedinici?

– Kako biste poboljšali učenje, u nekoj nastavnoj jedinici?

– Kada tijekom nastave pitati učenika povratnu informaciju?

• Ograničenja na općoj razini u odnosu na

– isporuku nastavnih sadržaja

– učenika

– učitelja

– okruženje

8

OBLIKOVANJE

U faze analize su identificirani zadaci koje je potrebno izvršiti kako bi se ispunio cilj – razviti nastavne sadržaje za zadani nastavni kolegij. U fazi oblikovanja na najvišoj razini promatranja treba razviti nacrt nastavnog predmeta „na papiru“. Započinje se sa razvojem strukture nastavnog predmeta te u skladu s tim razvijamo nastavne sadržaje. Također je potrebno utvrditi raspored aktivnosti po danima, elemente strukture nastavnog sadržaja, nastavne strategije, resurse i strategiju ocjenjivanja. Na globalnoj razini oblikovanje nastavnih sadržaja provoditi uz uvažavanje Gagne’s 9 events of

instructions • Vrijeme izrade nastavnih sadržaja

• Isplanirati koliko vremena ćemo potrošiti na razvijanje nastavnih sadržaja kolegija

• Imenovati elemente strukture nastavnog sadržaja (cjeline, teme, jedinice, pojmove)

• Oblikovanje elementa nastavnog sadržaja

• Naziv elementa strukture nastavnog sadržaja: cilj i zadaće

• Strukturu nastavnog sadržaja po dijelovima (uvažavajući potrebna predznanja)

• Tekstualnu i grafičku pripremu nastavnih sadržaja (vrste dokumenta: slike, prezentacije, pdf i sl)

• Način testiranja i ocjenjivanja znanja učenika (kviz, zadaci objektivnog tipa i sl)

• Nastavne strategije koje će se primijeniti:

• primjerice odvijanje nastavnih sadržaja po modelu „free play“ – učenika se ne prisiljava na

točno definirani put prolaza kroz nastavne sadržaje

• odvijanje nastavnog sadržaja u suglasju primjerice sa SCORM referentnim modelom,

• Koliko zadaća?

• Koliko testova – tijekom učenja?

• Test znanja, gdje i kada?

• Forum, Chat (unutar grupe učenika, rasprava sa vršnjacima, rasprava sa nastavnikom. ....)

• Identificirati okruženje za realizaciju nastave – za naš primjer je to sustav za upravljanje učenjem

MOODLE (posebno u fazi razvoja je potrebno uvažiti i iskoristiti sve prednosti koje ovaj sustav

pruža).

• Oblikovanje izbornika na razini elementa nastavnog sadržaja (izbornik sadržaja)

• Oblikovanje zaslona u svakom elementu nastavnog sadržaja (količina teksta, broj slika, navigacija)

9

RAZVOJ

• Razvoj nastavnog sadržaja u ovoj raspravi podrazumijeva sustav e-učenja – LMS – sustav za

upravljanje učenjem (za naš slučaj sustav MOODLE).

• “Prenosi” se na LMS ono što je u fazi oblikovanja izvedeno.

• Razvoj se temelji na sljedećem:

– Uvažava fazu oblikovanja i izvedeni “nacrt”

– Izgrađuju se elementi strukture nastavih sadržaja

– Izgrađuju se zadaće koje će učenik izvršavati

– Izgrađuju se instrumenti za mjerenje postignuća i ishoda učenja učenika

– Izvršava se postavljanje ( eng. Upload) potrebnih dokumenata u strukturi nastavih

sadržaja

10

IMPLEMENTACIJA

• Provjera izvedenog:

o Provjeriti da li datumi (početak/kraj, početak i krajnji datum predaje) odgovaraju za

zadaće, kvizove, postove

o Provjeriti postavke za zadaće i kvizove

o Provjeriti sve linkove unutar lekcija

o Provjeriti postoji li prostor gdje učenici mogu komunicirati međusobno i voditi diskusije i

postaviti pitanje profesoru ako im nešto nije jasno

• Upoznavanje

o Učenici se trebaju pročitati „overview page“ i „home page“ i upoznati se s našim lekcijama

o Učenici moraju točno shvatiti što se od njih u ovom predmetu traži i što i kada trebaju

raditi

o Učitelj treba potaknuti učenike na razgovor u vezi sa realiziranom nastavom

o Učitelj treba biti na raspolaganju učenicima i ažuran u odgovaranju na mail-ove i postove

od učenika

• Povratna informacija

o Od učenika trebamo dobiti povratnu informaciju što nam je dobro i što funkcionira, a što

ne.

o Učitelj treba uvažiti kritike i prijedloge ako su konstruktivni i izvedivi

VREDNOVANJE

• Pogled na postignuća sa kritičke strane (eng. Look at the course outcomes with a critical eye)

– Da li su učenici ostvarili očekivanja postignuća učenja?

– Što su naučili?

– Da li se moglo dobiti bolje rezultate?

11

UPUTE ZA OBLIKOVANJE LEKCIJE U SUSTAVU MOODLE

Case study - kolegij Sustavi e-učenja – UR online – 2014/2015 PMFMO i uloga Učitelj -

PRVI DIO

1. Temeljno je da je učitelj prijavljen na sustav MOODLE te ta mu je dodijeljena uloga učitelj. 2. Učitelj dostavlja zahtjev administratoru računala poslužitelja na kojem je instaliran sustav

MOODLE za otvaranje novog kolegija. 3. Administrator dodaje novi kolegij i razvrstava ga u potrebnu kategoriju. Dodavanje kolegija odvija

se temeljem popunjavanja formulara za postavke kolegija. Navode se neki od atributa: - Puno ime – Puno ime kolegija se mora navesti to je naziv kolegija kojeg počinjete

oblikovati i razvijati. - Kratica kolegija – Potrebna radi lakšeg administriranja - Sažetak kolegija – Kratki opis kolegija – nije obavezan ali se preporuča radi lakšeg

administriranja - Oblik nastave: - Tematski - Tjedni - Broj tjedana/tema – mora se navesti - Maksimalna veličina upload-a – izabrati u skladu s veličinom dokumenata koji će se

koristiti pri oblikovanju i razvoju nastavnih sadržaja. - Atributi u vezi grupa su u suglasju sa scenarijem izvođenja nastave - Dostupnost – inicijalno Ovaj kolegij nije vidljiv studentima, kasnije se to nakon završetka

učini vidljivim. - Na kraju – pohrani promjene.

4. U sučelju sustava MOODLE učitelj izabire opciju Moji kolegiji te bira za daljnji rad željeni kolegij, u ovom primjeru je to: Sustavi e-učenja – UR online – 2014/2015 PMFMO

5. Kolegij se prikazuje sa svojim punim nazivom, te uz oznaku Naslovnica oznakom kolegija UR_online. Nadalje u sučelju se sada nalaze oznaka za Obavijesti – forum na razini kolegija kao i popis svih tema po tjednom ili tematskom redoslijedu.

6. Učitelj sada može pokrenuti niz različitih akcija, međutim ovdje ćemo prikazati neke od njih koje su važne za redoslijed oblikovanja nastavnih sadržaja kolegija.

7. Pogledajmo izbornik sa nizom mogućih akcija (slika 3.) 8. Usredotočit ćemo se na izbornik sa naslovom Postavke te u njenom okviru promatraju se opcije

unutar izbornika Administracija kolegija. 9. Važno je kazati da sve akcije radi administracije kolegija moguće je provesti uz aktiviranje opcije

Omogući izmjene – njenim aktiviranjem promjeni se slika sučelja, te se uz Obavijesti (u vrhu sučelja) kao uz sve teme pojavi niz grafičkih oznake sa više opcija izbora. Komentirat će se dvije bitne grupe grafičkih simbola.

- Prva grupa (slika 4.) uz oznaku Obavijesti u kojoj redom oznake znače: (i) uredi naslov; (ii) pomakni u desno; (iii) premjesti – blok po vertikalnoj osi na željeno mjesto; (iv) nadogradi; (v) dupliciraj; (vi) izbriši; (vii) sakrij / učini vidljivim; (viii) i (ix) dodjeli grupne uloge.

- Druga grupa (slika 5.) uz oznaku teme i njen naslov kao i kratki sadržaj postoje dvije grupe opcija po horizontali i dvije grupe opcija u vertikali promatrane teme.

� Opcije po horizontali su: (i) za uređenje teme; (ii) za izbor jedne od dvije najvažnije funkcionalnosti unutar lekcije i to: dodajte resurse i dodajte aktivnosti (o njima se u nastavku detaljno raspravlja).

12

� Opcije po vertikali su: (i) istakni temu kao trenutnu – tekuću u nastavnom sadržaju i (ii) sakrij/prikaži temu od ostalih.

10. Učitelj se u daljnjem radu mora orijentirati na opciju dodajte resurs ili dodajte aktivnost. Obje su opcije važne pri oblikovanju nastavnih sadržaja te se posebno promatraju u drugom i trećem dijelu ovih uputa.

13

Slika 3. Izbornik Navigacija u sučelju sustava MOODLE

Slika 4. Prva grupa oznaka

Slika 5. Druga grupa pznaka

14

DRUGI DIO – DODAJTE RESURS

Resursi koje se mogu uključiti u nastavni sadržaj (slika 6.) su:

Slika 6. Resursi u sustavu MOODLE

Resursi sustava MOODLE koje ćemo primijeniti u uglednom primjeru su: datoteke, mape i poveznice,

koje sačinjavaju jednostavne oblike obrazovnog sadržaja. Neke od bitnih odrednica za dodavanje

resursa su:

- za dodavanje novog resursa potrebno je imati ovlasti nastavnika na kolegiju, i odabrati detaljni prikaz sučelja (Omogući izmjene).

- svi se resursi dodaju na isti način: odabirom vrste resursa iz padajućeg izbornika Dodaj resurs, na željenom mjestu.

- nakon dodavanja, resursi se po potrebi mogu premještati, uvlačiti i sakrivati od pogleda polaznika.

15

TREĆI DIO – DODAJTE AKTIVNOST

Aktivnosti koje se mogu uključiti u nastavni sadržaj (slika 7.) su:

Slika 7. Aktivnosti u sustavu MOODLE

Niz je aktivnosti u sustavu MOODLE za naš ogledna primjer posebno će se promatrati aktivnosti Lekcija i Test.

Aktivnost lekcija

Što je važno znati o lekciji koja se oblikuje:

- Lekcija se sastoji od modula – stranica (stranica s pitanjima i stranica odlučivanja o putu

nastavka učenja).

- Lekcija podržava “putove učenja”, učenik može birati na koji način će prolaziti kroz nastavni

materijal (detaljnije obraditi jednu temu, ili površno preći po svim ostalima?).

- Pitanja u Lekcijama se mogu bodovati, a napredak u lekciji može utjecati na ukupnu ocjenu

kolegija (uz pitanje koliko je to pedagoški opravdano, s obzirom na samu narav lekcije –

obrazovni materijal za učenje).

- Lekcija podržava unos dokumenata različitog formata, primjerice: prezentacija, pdf,

tekstualnih, grafičkih ...

- Lekcija može imati vremenski limit u kojem ju je potrebno obraditi

- Lekcija može biti samo vježba ili se i ocjenjivati (uz ponovno polaganje po potrebi).

- Lekcija može biti zaštićena lozinkom, a posebno je korisna mogućnost ovisnosti lekcija (ako

učenik nije pročitao određenu lekciju do kraja, ili nije postigao dovoljno dobar rezultat, ne

može prijeći na ovisnu lekciju).

- Lekcija ima svoje postavke – atribute (komentiraju se samo neki elementarni):

o Ime – naziv lekcije

o U dijelu Lesson formatting – Display left menu – Da (bitno da bi se izbornik lekcije

prikazao sa lijeve strane modula lekcije)

- Organizacija lekcije se može pogledati aktiviranjem opcije „Edit“. Lekcija koju ovdje navodimo

kao ogledni primjer prikazana je u Prilogu: Organizacija_Lekcije_Datoteke_Dokumenti.

Pregledavanjem ovog dokumenta iz priloga te usporedbom sa lekcijom po modulima primijetit

će se da su Branch Table ključni organizacijski elementi lekcije. U svakoj Branch Table se nalaze

i postavke za prijelaz s modula na modul unutar lekcije. Nadalje, sve opcije u izborniku lekcije

(nalazi se s lijeve stane) su naslovljene unutar spomenutog priloga i zapravo predstavljaju

16

module lekcije koji se mogu: pomjerati unutar lekcije, vidjeti, nadograditi ili brisati. Osim

navedenog uočavaju se i opcije: import question; add a branch table, dodaj stranicu s

pitanjem. Sve to omogućava organizirati i mijenjati postojeću organizaciju lekcije.

Aktivnost test

Aktivnosti MOODLE omogućavaju učeniku i testiranje. Promatrat će se proces dodavanja aktivnosti Test. Što je važno znati o oblikovanju Testa. - Testovi su aktivnost u sustavu MOODLE, s mnoštvom postavki, vrsta pitanja, dodataka i

mogućnosti.

- Sve vrste pitanja koje se mogu objektivno ocijeniti ocjenjuje sam MOODLE, što nastavniku daje više

vremena za osmišljavanje pitanja i kvalitetniju izradu obrazovnih materijala.

- Važno je razlikovati pojam testa od pojma skupa pitanja.

- Pitanja se stvaraju odvojeno od testova i nisu ovisna o testu - pri unosu pitanja ne definira se da je

to “treće pitanje u drugom testu”, već se pitanja grupiraju u kategorije (najčešće vezane uz cjeline),

a kasnije se iz kategorija pitanja uzimaju za pojedinačni test.

- Takav pristup donosi više mogućnosti, poput slučajnog odabira pitanja za test, korištenja istog

pitanja u više testova.

- Test ima svoje postavke - atribute (komentiraju se samo neki elementarni):

- Ime – naziv testa (obavezno kratko opišite test )

- Timing – je dio s atributima koji omogućava podešavanje vremena (datum, sat) početka i

završetka kao i vrijeme trajanja testa.

- Display – atributi omogućavaju postavljanje broj pitanja po stranici, miješanje redoslijeda pri

odgovaranju.

- Pokušaj – namještanje broja pokušaja.

- Ocjene – način ocjenjivanja

- Review options – podešavanje komentara učeniku (za vrijeme, nakon odgovora dok je test

otvoren, nakon što je kviz zatvoren)

- Common module settings – u vezi s organizacijom grupe učenika i prikaza testa (vidljiv/nevidljiv

učeniku)

- Overall feedback – komentar na postignuti uspjeh za vrijeme testiranja.

17

OGLEDNI PRIMJER

Kao ogledni primjer oblikovanja, razvoja i implementacije lekcije u sustavu MOODLE poslužila je lekcija razvijena u okviru kolegija Sustavi e-učenje – online s nazivom: Definiranje važnih koncepata koja je postavljena u okviru teme T8 - Funkcijski model sustava e-učenja. Prikaz primjera ima dva dijela: (i) „papirnati“ nacrt lekcije i (ii) tri pdf dokumenta koji prikazuju izgled implementirane lekcije u cijelosti te po jedan modul nastavnog sadržaja i jednog modula pitanja. „Papirnati“ nacrt lekcije

Lekcija: Definiranje važnih koncepata

Uvodne poruke

Definiraju se i sadržajno prikazuje pet koncepta. Nazivi koncepata u korištenju nisu u potpunosti ujednačeni, ali zajednička značajka svih autorskih okruženja je pomoć autorima pri razvoju lekcija za isporuku nastavnih sadržaja putem računala, te da se pri tom od autora ne zahtjeva formalno poznavanje programiranja. Definicije su navedene prema rječniku pojmova:

1. Asocijacija AICC (www.aicc.org) (AICC, 2003). AICC – The Aviation Industry CBT (Computer Based Training) Committee je međunarodna asocijacija za obuku oslonjenu na tehnologiji.

2. Ministarstva Obrane SAD-a (Glossary for Training, 2001). 3. U okruženju PLATO (Programmed Logic for Automatic Teaching

Operations) sustava (www.plato.com)

Modul 1.- Autorstvo (eng. authoring)

Definicija - AICC Proces implementacije lekcija za izvedbu u CBT sustavima. Često se pojmovi autorski jezik ili autorski sustav koriste da bi označili programski podršku koja autorima bez formalnog poznavanja računalnog programiranja omogućava pripremu nastavnih lekcija. Definicja –Ministarstvo obrane SAD Strukturirani pristup za razvoj svih elemenata potrebnih nastavnoj jedinici.

Modul 2. - Autorski jezik (eng. authoring language)

Definicija - AICC Programski jezik visoke razine oblikovan sa svrhom da omogući izgradnju courseware-a. Definicja –Ministarstvo obrane SAD Skup pravila, procedura, riječi, zabilješki, sintakse i semantike koju koristi autor da bi specificirao logiku i sadržaj nastave koja će biti isporučena putem računala.

Modul pitanje 1

Postaviti dva pitanja: Pitanje 1.

Da li je tvrdnja istinita: Koncepti autorski jezik i autorski sustav omogućavaju oblikovanje nastavnih sadržaja bez formalnog poznavanja računalnog programiranja. Odgovor Da/Ne Pitanje 2.

Autorski jezik je skup pravila, procedura i postupaka koji omogućavaju isporuku nastavnih sadržaja putem računala. Odgovor Da/Ne

18

Modul 3. - Autorski sustav (eng. authoring system)

Definicija - AICC Programska podrška lagana za korištenje, a namijenjena za oblikovanje courseware-a. Često je autorski sustav temeljen na programskoj podršci s izbornicima tako da omogućavaju rad bez formalnog poznavanja programiranja. Definicja –Ministarstvo obrane SAD Predložak courseware-a, ili uređivač temeljen na izbornicima oblikovani tako da pomognu autorima pri oblikovanju interaktivne multimedijske nastave bez poznavanje programiranja. To se često referira i kao autorski paket.

Modul 4. - Autorska programska podrška

Definicija - AICC Nema Definicja –Ministarstvo obrane SAD Računalni program izveden radi pomoći autorima pri oblikovanju interaktivne multimedijske nastave - IMI bez poznavanja programiranja. Tri su vrste IMI autorske programske podrške: autorski jezik, autorski sustav i pomoćna programska podrška.

Modul pitanje 2

Pitanje 3.

Autorski sustav je namijenjen za oblikovanje courseware-a. Da li je ova tvrdanja točna? DA – točno - idi na pitanje 4. NE - netočno Ponovno proučiti Autorski sustav i autorska programska podrška Pitanje 4.

Vrste interaktivne multimedijske nastave su: autorski jezik, autorski sustav i pomoćna programska podrška. DA - TOČNO Idi na Modul 5. NE - NETOČNO Ponovno proučiti Autorski sustav i autorska programska podrška.

Modul 5. – Courseware 1/2

Courseware (PLATO, Control Data PLATO System Overview, 1977) is a collection of educational lessons: computer programs providing interaction between the student and the system, usually devoted to a specific topic. The average lesson is equivalent to a normal 1-hour class lecture.

Ovdje ubaciti link za PLATO sustav na Wikipedia Ubaci sliku – članak: Learning Design Implementation for Distance e-Learning: Blending Rapid e-Learning Techniques with Activity-based Pedagogies to Design and Implement a Socio-constructivist Environment – Figure 3. A simple process model for developing e-learning content

Modul 5. – Courseware 2/2

Didaktička ontologija omogućava oblikovanje courseware-a za neko područno znanje koje se isporučuje nastavnim predmetom u online nastavi. Na taj način područno znanje i njime definirani nastavni sadržaji su „granulirani“ u formi nastavnih objekata koji se međusobno razlikuju po broju pojmova koje obuhvaćaju. U vezi s tim na dnu hijerarhije je nedjeljivi nastavni pojam dok su na višim razinama nastavna jedinica koja sadrži više nastavnih pojmova, nastavna tema koja sadrži više nastavnih jedinica te nastavna cjelina koja sadrži više nastavnih tema.

19

Strukturni pogledi na lekciju Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih koncepata kao pogled na jedan modul lekcije i jedan modul pitanja implementiranu u sustavu MOODLE prikazani su sljedećim pdf dokumentima: - Dokument s nazivom: Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih koncepata_

Poglednalekciju.pdf predstavlja pogled na lekciju Definiranje važnih koncepata. - Dokument s nazivom: Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih

koncepata_Modul_Autorska programska podrška.pdf predstavlja pogled na modul Autorska

programska podrška. - Dokument s nazivom: Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih

koncepata_Pitanje3.pdf je prikaz modula Pitanja 3. Prilozi: - Postavke_Kolegija.pdf - Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih koncepata_ Poglednalekciju.pdf - Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih koncepata_Modul_Autorska programska

podrška.pdf - Autorski alati za oblikovanje sadržaja - definiranje važnih koncepata_Pitanje3.pdf