OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM I OBRADA ODVAJANJEM 2015/ODIOO... · FSB ZAGREB, PROIZVODNO INŽENJERSTVO, OD I OO Kutovi alata kutovi alata su neophodni za određivanje položaja rezne

FSB ZAGREB, PROIZVODNO INŽENJERSTVO, OD I OO

OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM I OBRADA ODVAJANJEM

Obrada odvajanjem

Treće predavanje 2014/2015

OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM

I

OBRADA ODVAJANJEM


OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM I OBRADA ODVAJANJEM

Obrada odvajanjem

Teme prethodnih predavanja

O predmetu

Što je proizvodnja, značaj i podjela proizvodnje

Prednosti i nedostaci obrade odvajanjem

Obrada odvajanjem kao sustav

Razvoj strojeva i postupaka obrade odvajanjem

Postupci obrade odvajanjem čestica (DIN8580)

Gibanja kod postupaka obrade odvajanjem

Rezni alat


OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM I OBRADA ODVAJANJEM Obrada odvajanjem

T 90°

90°

90°

Pretpostavljeni pravac

glavnog gibanja, vc

Pretpostavljeni pravac

posmičnog gibanja, vf

Pf

Pp

Pr

Osnova alata

Odabrana točka (T)

na reznoj oštrici S


Kutovi alata

kutovi alata su neophodni za određivanje položaja rezne oštrice, prednje i

stražnje površine reznoga dijela alata.

kutovi se uvijek odnose na određenu točku na reznoj oštrici. Kada su rezna

oštrica, prednja i stražnja površina zakrivljene, za određivanje kuteva su

mjerodavne tangente, odnosno tangencijalne ravnine kroz odabranu točku.

Svaki kut je označen slovom grčkog alfabeta i sufiksom koji odgovara ravnini

u kojoj se kut mjeri. (Primjer n – prednji kut u normalnoj ravnini.) Za radne

(kinematske) kuteve dodaje se još i sufiks “e”.

Ako su prednja i stražnja površina sastavljene od većeg broja površina

nagnutih pod raznim kutovima, isti su numerirani brojevima 1, 2, 3, ...počevši

od oštrice.



Ovi kutovi se definiraju pomoću tehnološkog referentnog sustava ravnina.

Mogu se grupirati u tri skupine:

Za orjentaciju rezne oštrice mjere se u osnovnoj ravnini Pr:

r – kut namještanja glavne oštrice

r’ – kut namještanja pomoćne oštrice

r – vršni kut alata

Za kuteve vrijedi izraz: r + r’ + r = 180;

Tehnološki (geometrijski) kutovi

Položaj oštrice alata određuje još i kut nagiba glavne oštrice,s,

koji se mjeri u ravnini Ps.



Kutovi za orjentaciju prednje površine:

- prednji kut

- kut klina;

- stražnji kut (kut stražnje površine);

r – kut orjentacije ortogonalne ravnine prednje površine; to je kut

što ga zatvaraju ravnine Pf i Pg, a mjeri se u ravnini Pr.



Kut mjeri se

između

u ravnini

kut namještanja

glavne oštrice r

Ps i Pf Pr

kut vrha alata r Ps i Ps’ Pr

kut nagiba

oštrice s

Pr i s Ps

prednji kut 0 A i Pr P0

kut klina 0 A i A P0

stražnji kut 0 Ps i A P0



n + n + n = 90°

p + p + p = 90°

p + p + p = 90°

o + o + o = 90°


+ + = 90°


Radni (kinematski) kutovi

Ovi kutovi se definiraju u radnom referentnom sustavu

ravnina, te se svakoj oznaci dodaje još i sufiks “e” – effective.

Sve rečeno za geometrijske kuteve vrijedi i za radne kuteve,

a kao primjer se može uzeti tokarski nož u zahvatu.



Alat i obradak u gibanju – tokarski

nož

ve

vc

vf

Pfe

Pravac rezultirajućeg gibanja Pravac glavnog gibanja

Pravac posmičnog

gibanja


vc

vf z

y

Pr

90o



Pr - osnovna ravnina: okomita na pravac glavnog

gibanja u promatranoj točki oštrice i istodobno

okomita ili paralelna na neku površinu ili os alata,

a koja je bitna za izradu, oštrenje ili kontrolu alata

Tehnološki koordinatni sustav

vc

vf z

y

Pf

Pr

90o



Pf - ravnina kretanja: okomita na Pr i paralelna s pravcem

posmičnog gibanja u promatranoj točki oštrice


Pf

Pr

z

y

Ps r



Ps - ravnina rezanja: okomita na Pr i paralelna s

tangetom na oštricu u promatranoj točki štrice


Pr

z

y

Ps

vc

90o

90o

v

c

Po




Po - ortogonalna ravnina: okomita na Pr i Ps

Tehnološki referentni sustav ravnina

Pr - osnovna ravnina: je okomita na pravac glavnog gibanja u

promatranoj točki oštrice i istodobno je okomita ili paralelna na

neku površinu ili os alata a koja je bitna za izradu, oštrenje ili

kontrolu alata

Pf - ravnina kretanja: je okomita na Pr i paralelna pravcem

posmičnog gibanja u promatranoj točki oštrice

Ps - ravnina rezanja: je okomita na Pr i paralelna sa tangetom na

oštricu u promatranoj točki štrice

Po - ortogonalna ravnina: je okomita na Pr i Ps



općenito:

+ + = 90o

A ?

A ?

vc

kut mjeri se

između

u ravnini

napadni kut r Ps i Pf Pr

kut vrha alata r Ps i Ps’ Pr

kut nagiba oštrice s Pr i s Ps

prednji kut 0 A i Pr P0

kut klina 0 A i A P0

stražnji kut 0 Ps i A P0

Ps

Po

o o o

Pr

Po

90o

r

s



FSB, TEHNOLOGIJA I i OSNOVE TEHNOLOGIJE I

Teorija rezanja



Što je teorija rezanja ?

Teorija rezanja je znanstvena disciplina kojom se

nastoji objasniti utjecaj uvjeta obrade na:

• tijek formiranja odvojene čestice,

• sile i naprezanja koje se javljaju pri obradi i

• deformacije pri obradi.



Nacrti, CAD model, tolerancije, kvaliteta površine, program

Pripremak

(Sirovac)

Izradak

(Obrađeni dio)

SHIP

Alatni stroj

Poslužitelj

Rezni alat

A L A T N I S T R O J

O B R A D A K

A L A T

SHIP

Proces rezanja definiran je

sučeljem alata i obratka



Formiranje odvojene čestice - simulacija



Plastična deformacija i formiranje odvojene čestice – ravninski prikaz

obradak

alat

sekundarna

ravnina smicanja

ravnina smicanja

(smična ravnina)

ap

- kut ravnine smicanja

(kut smične ravnine)



ap

ap

- dubina obrade (dubina rezanja)

“Card model” – model elementarnih lamela



ap

ap

- dubina obrade

(dubina rezanja)




ap

a1

ap

a1

- dubina obrade

(dubina rezanja)

- debljina odvojene

čestice




ap

a1

ap

a1

- dubina obrade

(dubina rezanja)

- debljina odvojene

čestice



* u literaturi se najčešće

označuje kao t (ponekad h i

naziva debljina rezanja.

* u literaturi se najčešće

označuje kao t1

(ponekad h1) i

naziva debljina čestice


Formiranje čestica - film


Koeficijenti deformacije



L

b a1 ap

b1

L1

𝑎𝑝𝑏𝐿 = 𝑎1𝑏1𝐿1 → 𝑎1

𝑎𝑝=

𝐿

𝐿1 → 𝜃𝑎 = 𝜃𝐿

𝜃𝑎 =𝑎1𝑎𝑝

> 1

𝜃𝑏 =𝑏1𝑏

≈ 1

𝜃𝐿 =𝐿

𝐿1> 1

Documents

OBLIKOVANJE DEFORMIRANJEM I OBRADA ODVAJANJEM 2015/ODIOO... · FSB ZAGREB, PROIZVODNO INŽENJERSTVO, OD I OO Kutovi alata kutovi alata su neophodni za određivanje položaja rezne