Obligaciono Pravo Posebni Dio - Zadaci

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

OBLIGACIONO PRAVO - POSEBNI DIO ZADACI

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ugovor o prodaji

Primjeri :

1. K kupuje cigarete na kiosku, no kad želi da plati otkrije da je zaboravio novac. Prodavac P mu daje

cigarete uz napomenu da ih može sutra platiti. Je li K postao vlasnikom cigareta ?

K je postao vlasnikom cigareta, bez obzira sto nije platio cijenu jer je zaključen ugovor (iustus titulus),

nakon čega je došlo i do prodaje cigareta (modus aquirendi).

2. K kupuje od P-a građevinski materijal (crijep), koji P treba dovesti K-ovoj kudi. Angažira prevoznika

L za prevoz materijala. Prilikom prevoza, dolazi do sudara sa vozilom tredeg lica, u kojem crijep biva u

potpunosti uništen. K traži isporuku novog crijepa ili povrata cijene, sto P odbija. S pravom ?

U ovom slučaju ugovorači su se sporazumjeli da prodavac doveze stvar kupcu, tako da rizik slučajne

propasti stvari snosi prodavac sve dok ne doveze stvar na kupčevu adresu. U ovom slučaju rizik slučajne

propasti stvari je bio na prodavcu, te s obzirom da se radi o generičkoj stvari on de biti obavezan kupcu

isporučiti drugi materijal odgovarajudeg kvaliteta i kvantiteta.

3. K kupuje od P-a 1.000 kg brašna. O prevozu se ugovorači nisu ništa posebno dogovorili. P je

angažirao prevoznika L koji često za njega obavlja transportne poslove. Prilikom prevoza, dolazi do

sudara krivicom tredeg lica i cjelokupna pošiljka (brašno) biva uništena. K traži isporuku druge količine

brašna ili povrat pladene cijene, što P odbija. S pravom ?

U ovom slučaju ugovorači nisu ništa ugovorili u pogledu prevoza stvari. S obzirom da nije ništa posebno

dogovoreno momentom predaje stvari na prevoz, rizik slučajne propasti stvari snosi kupac. P nije dužan

isporučiti novu stvar, a ima pravo od K-a zahtijevati isplatu cijene.

4. P i K su se sporazumjeli o prodaji određenih proizvoda. K se obavezao platiti važedu cijenu na dan

isporuke u mjestu prodavca. P je isporučio robu (stvari) s 20 dana zakašnjenja i traži isplatu po

cijenama na taj dan. K smatra da je dužan platiti cijenu koja je važila na dan kad je P trebao isporučiti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


robu koja je 5 % niža od cijene koju P zahtijeva, a ne na dan stvarne isporuke, jer je tada P ved bio u

zakašnjenju. S pravom ?

K je obavezan platiti onu cijenu koja je važila na dan kad je P trebao isporučiti robu, a ne na dan koji je

prodavac, nakon što je zakasnio, stvarno izvršio isporuku.

5. K je kupio od P-a 1.000 kg brašna po cijeni 10 % više od propisane Uredbom o maksimiranju cijena

brašna i hljeba. K je spreman isplatiti nižu cijenu propisanu uredbom. P zahtijeva isplatu ugovorene

cijene jer u protivnom radilo bi se ili u zabludi u kojoj se P nalazio ili bi ugovor morao biti ništav s

obzirom da je ugovorena drugacija (viša) cijena od propisane. ( U oba slučaja rezultat bi bio poništenje

pravnog posla i svaka strana bi morala vratiti ono sto je primila ; P cijenu; K brašno). Mora li K isplatiti

ugovorenu cijenu ?

K je dužan platiti propisanu cijenu. Naime, zaključeni ugovor je valjan, ali je ugovorna odredba o višoj

cijeni nevažeda. U ovom primjeru ne može se raditi o zabludi prodavca jer su ugovorači znali ili su morali

znati za postojanje propisa o visini cijene, ali su ipak ugovorili drugačiju cijenu.

6. P je K-u 10. aprila prodao kamionsku ceradu za 1.000 km, a prilikom zaključenja ugovora istakao je

da je pokrovni materijal od kojeg je cerada izrađena nepropusan. Dana 25. oktobra K-a, koji prevozi

cement, na putu zatiče nevrijeme i voda prodire u unutrašnjost prikolice zbog lošeg kvaliteta cerade. K

od P-a traži povrat prodajne cijene od 1.000 km i naknadu štete u iznosu od 3.000 km za uništeni

cement. Hode li K uspjeti sa zahtjevom ?

U ovom slučaju kupljena stvar ima materijalni nedostatak, jer cerada, da bi poslužila svrsi radi koje se

kupuje, mora biti vodonepropusna. Svoja prava povodom materijalnog nedostatka kupac ( K ) može

ostvariti najkasnije u roku od šest mjeseci od predaje stvari. U našem primjeru K nede uspjeti sa svojim

zahtjevom protiv P-a jer je protekao objektivni (prekluzivni) rok od šest mjeseci od prijema stvari, izuzev

ako ne dokaže da je P znao za materijalni nedostatak.

7. K je od P-a kupio mašinu (za pravljenje određenih elemenata). Prilikom upotrebe, a poslije četiri

mjeseca od predaje stvari, primjetio je skriveni nedostatak. Deset dana poslije toga obavijestio je P-a

o tom nedostatku, te zahtijeva da P o svom trošku izvrši popravku mašine. Mora li P udovoljiti K-ovom

zahtijevu ?

U ovom primjeru K je propustio obavijestiti P-a o skrivenim nedostacima u roku od osam dana od

njihovog otkrivanja i zbog toga je izgubio prava koja mu zbog materijalnog nedostatka stvari pripadaju.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


8. K je od P kupio pumpu namijenjenu izvlačenju vode iz bunara, koju je M montirao prema

proizvođačevom uputstvu. Usljed pogrešnog montiranja na pumpi je ubrzo došlo do kvara.

K traži od P-a popravak pumpe, jer se kvar desio u garantnom roku. Hoce li K uspjeti sa zahtjevom ?

Do kvara na pumpi je došlo usljed pogrešne montaže koju je obavilo trede lice M, a koje se nije

pridržavalo pratedeg uputstva proizvođača. K ne može tražiti otklanjanje kvara niti od P-a niti od

proizvođača, bez obzira što je do kvara došlo u toku garantnog roka, jer je do kvara došlo pogrešnom

montažom, a ne zbog nedostatka u stvari.

9. U martu 2001. godine P je prodao K-u automobil. U junu iste godine V traži od K-a automobil, jer je

P prodao V-ov auto. K obavještava P-a tražedi od njega zaštitu što P odbija. U martu 2002. godine K je

izgubio spor sa V-om, koji je zaista i bio stvarni vlasnik auta. U julu 2002. K trazi od P-a povrat cijene,

ali P odbija vratiti cijenu i ističe prigovor zastarjelosti. Da li je K-ovo pravo na povrat cijene zastarjelo ?

K ima pravo zahtjevati od P-a povrat cijene, jer je zahtjev uputio prije isteka roka od šest mjeseci po

okoncanju spora.

10. K naručuje tortu (kompjuter, knjige is l.) od P-a. U ugovoreno vrijeme P odnosi K-u kupljenu stvar

ali ga ne nalazi na adresi. Prvi povratku kupljena stvar biva uništena usljed P-ove obične nepažnje. K

traži isporuku druge stvari istog roda, jer je platio cijenu. Mora li P isporučiti novu stvar ?

Kupljene stvari su uništene P-ovom običnom nepažnjom, za koju bi on po redovnom toku stvari

odgovarao. Međutim, u našem slučaju K se nalazi u povjerilačkoj docnji i u tom slučaju prodavac

odgovara samo za namjeru ili krajnju nepažnju. K nema pravo tražiti novu stvar niti ima pravo na povrat

pladene cijene.

11. K kupuje od P-a četiri automobilske gume. Prema dogovoru K treba dodi po gume 10. marta. Dan

prije, tj. 9. marta, P izdvaja gume in a njih stavlja oznaku da su gume za K. U ugovoreno vrijeme K nije

došao po gume, a 12. 3. su nepoznata lica provalila u P-ovu radnju te, između ostalog, odnijela i gume

namijenjene K-u. Dva dana poslije toga (14.3.) K dolazi po gume i tada saznaje za krađu. Mora li K

platiti gume ?

P je ispunio svoju obavezu i K-u stavio gume na raspolaganje, koje je on trebao 10. 3. preuzeti. Gume su

ukradene nakon što je K došao u (povjerilačku) docnju. Automobilske gume su generičke stvari i prema

opdem pravilu kad su stvari određene po rodu obaveza ne prestaje čak i kad sve što dužnik (prodavac)

ima propadne usljed okolnosti za koje on ne odgovara. Međutim, u našem slučaju P je izdvojio

ugovorenu količinu guma za kupca i jasno ih označio. Tim izdvajanjem P je izvršio konkretizaciju svoje

WWW.BH-PRAVNICI.COM


obaveze i u takvim slučajevima on više ne odgovara za nemogudnost neispunjenja. S obzirom da su

gume ukradene u vrijeme kupčeve docnje, prodavac se oslobađa obaveze isporuke novih guma. Kupac je

dužan isplatiti prodavcu cijenu guma, jer se nalazio u docnji s preuzimanjem kupljenih stvari i zbog toga

snosi posljedice te docnje.

12. K je od P-a kupio 10. 000 kg. raznog povrda i u cijelosti isplatio prodajnu cijenu. Ugovorom je

određeno da de se roba preuzimati u P-ovom skladištu. K je trebao preuzeti robu do 25. jula, ali je tek

29. jula preuzeo 8.500 kg. Dana 5. augusta P je vratio K-u novac za neisporučenu količinu povrda.

Međutim, K traži ispunjenje ugovora i isporuku preostale količine povrda. S pravom ?

Kupac je isplatio cijenu unaprijed i zbog toga prodavac ne može osnovano tražiti raskid ugovora u

odnosu na neisporučenu količinu robe. U našem slučaju, prodajna cijena je ved ispladena, tako da P ne

može izjaviti da raskida ugovor i odbija isporučiti robu K-u. K je zaista u docnji i to povjerilačkoj i zbog

toga snosi sve štetne posljedice docnje. Od momenta padanja u docnju (26. 7.) K de snositi rizik slučajne

propasti ili oštedenja stvari. K mora naknaditi štetu P-u usljed docnje, kao i troškove oko daljeg čuvanja

stvari. P ne može prinuditi K-a da primi stvari koje su predmet prodaje, ali se može osloboditi obaveze

polaganjem dugovane stvari i eventualnom prodajom, a u skladu s odredbom čl.327 . 335. ZOO. Znači, K

ima pravo zahtijevati neisporučenu količinu (1.500 kg) povrda.

Ugovor o poklonu

1. A je usmeno obedao B-u pokloniti knjigu. Poslije izvjesnog vremena B ga je podsjetio na preuzetu

obavezu. A ne zeli predati B-u knjigu, ali se boji da bi ga B u tom slucaju tužio za ispunjenje obaveze, te

zbog toga ipak predaje B-u knjigu. Poslije kradeg vremena A saznaje od S-a (studenta prava), da uopde

nije morao B-u predati knjigu. A želi vratiti poklonjenu knjigu. Hode li uspjeti sa svojim zahtjevom ?

Jasno je da su A i B zaključili ugovor o poklonu, kojim se A obavezao B-u predati svoju knjigu. Ali ugovor

nije zaključen u pismenoj formi. Da je pismena forma uslov nastanka ugovora o poklonu, tada bi se A

mogao pozvati na to da ugovor nije uopde zaključen i tražiti povrat knjige, jer se B neosnovano obogatio.

Međutim, u našem slučaju ugovor postoji, samo se A-ova obaveza predaje knjige javlja kao naturalna

obligacija i B ga ne može prisiliti na ispunjenje obaveze. S obzirom da je A izvršio svoju ugovornu

obavezu, on nede modi uspješno zahtijevati povrat knjige.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2. A (poklonodavac) pokloni B-u (poklonoprimcu) dvije zaražene ovce, pa one zaraze i druge B-ove

životinje. B zahtijeva naknadu štete od A, koji odbija platiti naknadu, jer je on B-u htio pomodi

poklanjajudi ovce. Mora li A platiti naknadu ?

A, kao poklonodavac de biti odgovoran za naknadu štete, ako je znao da su ovce bolesne ili ako je to

morao znati. Ako nije znao niti je morao znati za to, nede biti obavezan naknaditi štetu.

3. Otac pokloni sinu određeni iznos novaca s nalogom da novac može koristiti samo za troškove

studiranja. Međutim, poklonjeni novac sin koristi u druge svrhe (npr. da kupi auto), a ne za studiranje.

Može li otac raskinuti ugovor i tražiti povrat novca ?

U ovom slučaju poklonoprimac (sin) nije upotrebljavao poklon u skladu s nalogom, te poklonodavac

(otac) može raskinuti ugovor i tražiti povrat novca.

Ugovor o zakupu

1. Zakupac ( Z ) nije uredno in a vrijeme pladao zakupninu, te je među ugovornim stranama ( Z i Zd )

sporno da li Z mora platiti zateznu kamatu od dospjelosti svakog pojedinog računa zakupnine ili od

dana podnošenja tužbe.

U ovom slučaju Zd ima pravo na kamatu od dana podnošenja tužbe, a ne od dospjelosti računa.

2. Zakupodavac ( Zd ) je sa zakupcem ( Z ) zaključio ugovor o zakupu 2 rovokopača i jednog bagera na

određeno vrijeme i za ugovorenu cijenu. Nakon proteka ugovorenog roka Z je vratio zakupljene stvari,

ali su oba rovokopača bila pokvarena. Zd se interesira za svoja prava.

Z je vratio neispravne rovokopace (zakupljenu stvar), što znači da je povrijedio obavezu vradanja onakve

stvari kakvu je primio u zakup. Z je obavezan Zd nadoknaditi troškove popravke stvari, a pored toga

dužan mu je naknaditi i izgubljenu dobit i to u visini zakupnine za ono vrijeme koje je potrebno da bi se

popravile pokvarene stvari.

3. Zd je sa Z zaključio ugovor o zakupu nekretnine (poslovnog prostora) na određeno vrijeme od 2

godine i odmah mu predao dokumente zakupa. Poslije šest mjeseci Zd je prodao K-u predmet zakupa i

od njega primio prodajnu cijenu. K-a želi od Z-a odmah uzeti u posjed kupljenu stvar, jer smatra kako

ima pravo da stvar koju je kupio ima u svom posjedu. Z želi zadrzati zakupljenu stvar do isteka roka od

2 godine. S pravom ?

Kupac ne može od zakupca zahtijevati da mu ovaj preda zakupljenu stvar prije isteka vremena za koje je

zakup zaključen ( u ovom slučaju prije isteka roka od dvije godine).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


4. Zd je sa Z-om zaključio ugovor o zakupu pokretne stvari na 2 godine ali mu još nije predao predmet

zakupa. Poslije toga zaključio je sa K-om ugovor kojim je K-u prodao tu (zakupljenu) stvar i odmah mu

predao stvar u posjed. Z želi zakupljenu stvar za sebe jer je sklopio valjan ugovor. Prava Z ?

K de biti obavezan Z-u predati zakupljenu stvar ako je znao za postojanje ugovora o zakupu, a ako nije

znao, Z može zahtijevati samo naknadu štete od Zd-a.

5. Zd je sa Z-om zaključio ugovor o zakupu poslovne prostorije. Poslije izvjesnog vremena Z je dio

prostorija izdao Pz ( podzakupcu ) za stanovanje. Zd nije zadovoljan sto Pz dio poslovnih prostorija

koristi za stanovanje, te se interesira za svoja prava ?

Zd može raskinuti zakupni odnos sa Z-om jer je zakupljene stvari neovlašteno izdao podzakupcu ( Pz ).

Raskidanjem ugovora o zakupu prestaje po sili zakona i ugovor o podzakupu.

6. Zd je Z-u dao otkaz ugovora o zakupu ostavljajuci mu otkazni rok od mjesec dana, kako je to

ugovorom predviđeno. Razočaran otkazom, Z je saopdio Zd-u da trenutno raskida sve kontakte s njim,

te da Zd odmah može uzeti zakupljene stvari ( 3 printera). Zd zahtijeva od Z-a zakupninu za posljednji

mjesec, koliko iznosi otkazni rok, dok Z smatra da to pravo Zd ne pripada jer mu je on stavio

zakupljene stvari na raspolaganje. S pravom ?

Ugovorači su odredili dužinu otkaznog roka, sto znači da ugovor proizvodi dejstvo sve dok ne istekne

otkazni rok. Z je dužan platiti Zd-u zakupninu sve do prestanka zakupa, tj. do isteka otkaznog roka, bez

obzira da li je zakupljenu stvar koristio ili nije.

7. Zd je Z izdao u zakup skladišni prostor na vrijeme od 5 godina (do 1999. godine). Nakon proteka tog

roka Z i dalje koristi prostor uz redovno pladanje zakupnine. Po proteku još 3 godine, odnosno 2002.

godine, Z je dao otkaz ugovora Zd uz pridrzavanje ugovorenog otkaznog roka. Zd smatra da Z ne može

dati otkaz ugovora jer je prvobitno zaključen ugovor na određeno vrijeme, a da je produzenjem

korištenja poslovnog prostora prešutno obnovljen ugovor na slijededih 5 godina (tj. do 2004. godine).

Slijedom toga zakupni odnos prestaje po proteku novih 5 godina. Ima li Z pravo na otkaz prije isteka

novog roka od 5 godina ?

Zakupac ima pravo raskinuti ugovor kad on želi uz ostavljanje otkaznog roka jer se sada radi o ugovoru

zaključenom na neodređeno vrijeme.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ugovor o zajmu

1. ZD (zajmodavac) i ZP (zajmoprimac) usmeno su se dogovorili da ZD pozajmi ZP iznos od 10.000 KM

uz 7 % kamate. Poslije toga ZD odbija predati ZP ugovoreni iznos, jer smatra da kod ugovora o zajmu

nije dovoljno da se zajmodavac obvezao na predaju predmeta zajma, nego da je ugovor zaključen u

onom momentu kad zajmodavac preda predmet zajma. S pravom ?

Ugovor je valjano zaključen i ZD je obavezan predati ZP-u ugovoreni iznos zajma.

2. ZP je sa bankom B vodio razgovore o mogudnosti zaključenja ugovora o zajmu (kreditu). Poslije

kradih pregovora usmeno su se sporazumjeli d ace B odobriti zajam u iznosu od 100.000 KM na 10

godina uz kamatnu stopu od 8 %. Kad je ZP došao kod B da podigne novac, B je odgovorio da odustaje

od ugovora jer ugovor nije pismeno sastavljen i potpisan od ugovornih strana. ZP je ponudio

obezbjeđenje u vidu jemstva, ali B smatra da nije obavezan isplatiti ZP navedeni iznos zajma. Nasuprot

tome, ZP smatra da je ugovor zaključen i traži isplatu novca. Je li zaključen ugovor o zajmu (kreditu) ?

B nije obavezan isplatiti ZP usmeno ugovoreni iznos kredita. Kredit je strogo formalni ugovor i kao takav

mora biti zaključen u PISMENOJ formi.

3. ZD je dao ZP 100 litara vina na zajam uz obavezu ZP da nakon 2 mjeseca plati ZD iznos od 500 KM za

to vino. Nakon 2 mjeseca ZP nema dovoljno novaca i zeli ZD-u vratiti 100 litara vina (iste vrste i

kvaliteta). ZD smatra da je ZP dužan ispuniti ugovor onako kako se obavezao tj. da umjesto vina plati

ugovoreni iznos. Mora li ZP umjesto vina vratiti ZD-u novac ?

ZP može izabrati da li de ZD-u vratiti novac ili vino.

4. ZD je ZP pozajmio 5.000 KM uz obavezu da ZP pozajmljeni iznos vrati u roku od 3 mjeseca uz kamatu

od 6 %. ZP je, kao sredstvo obezbjeđenja, predao ZD-u svoj automobil uz pravo ZD-a da zadrzi

automobil ako ZP na vrijeme ne vrati pozajmljeni iznos uz kamatu. ZP nije vratio pozajmljeni novac, te

ZD želi zadrzati automobil kao sto je ugovoreno pri zaključivanju ugovora o zajmu. ZP se protivi

ovakvoj ZD-ovoj namjeri. Može li ZD zadržati automobil umjesto pozajmljenog novca ?

ZD ne može zadržati založenu stvar kao naknadu za nevradeni zajam. ZD ima pravo zahtijevati od suda da

se založena stvar proda da se naplati iz cijene postignutom prodajom založene stvari.

5. ZD je ZP predao 450 kg cementa, uz obavezu ZP da istu količinu vrati u roku od 3 mjeseca. Deset

dana nakon predaje cjelokupna količina pozajmljenog cementa je usljed više sile uništena. Poslije 3

mjeseca ZD traži povrat cementa, što ZP odbija jer do uništenja cementa nije došlo njegovom

krivicom.

S pravom ?

Zajmoprimac ostaje u obavezi da vrati zajmodavcu 450 kg cementa, bez obzira što je do propasti stvari

došlo bez njegove krivice, jer genus ne propada. ( genus non perit).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


6. ZD je ZP-u pozajmio 2.000 KM bez kamata. Rok vradanja zajma nije ugovoren. Danas 1.5. ZD traži

povrat novca od ZP ostavljajudi mu pri tom rok od 10 dana. ZP insistira na dužem roku, jer nije u

mogudnosti za 10 dana skupiti novac. Mora li ZP vratiti 2.000 KM do 10.5. ?

Zajmoprimac ne mora vratiti pozajmljeni novac do 10.5., nego do 1.7., jer je zajmodavac 1.5. zahtijevao

vradanje zajma.

7. Vlasnik V je ZP predao umjetničku sliku (ili konja, auto is l.) da je ZP proda i da prodajnu cijenu

zadrži za sebe kao zajam. Poslije kradeg vremena slika je kod ZP-a propala bez njegove krivice. V traži

od ZP-a novčanu protuvrijednost uništene slike. S pravom ?

V je i dalje ostao vlasnik predate slike i u skladu s tim nije došlo do predaje zajma. ZP nije uspio unovčiti

primljenu stvar, te je rizik slučajne propasti stvari ostao kod vlasnika (res perit domino). Da je ZP uspio

prodati stvar, oni bi postao vlasnik dobijenog novca i bio bi obavezan poslije izvjesnog vremena V-u

vratiti onaj iznos novca koji je ostvario prodajom slike. U našem slučaju ZP nije obavezan V-u isplatiti

novčanu protuvrijednost uništene stvari.

8. ZD je sa ZP zaključio ugovor o zajmu. Kad je ZP zatražio predaju predmeta zajma (novca), ZD je

odbio predati zajam jer je u međuvremenu saznao da je ZP u teškoj materijalnoj situaciji, za koju on

nije znao u vrijeme zaključenja ugovora. ZP insistira na ispunjenju ugovora. S pravom ?

Zajmodavac može odbiti odbiti predaju zajma zbog loše materijalne situacije zajmoprimca za koju inače

nije znao. (čl. 560. st. 1. ZOO)

Ugovor o posluzi

1. PD ( poslugodavac ) je dao PP (poslugoprimcu) svoj automobil, kako bi PP u drugom gradu obavio

važan posao. Naknada nije ugovorena. PP je prema dogovoru sutradan vratio PD-u automobil, ali od

njega zahtijeva 150 KM, na ime troškova za automobil, i to : 50 KM za benzin, 50 KM za gumu koja je u

voznji probušena, te ju je on morao popraviti kod vulkanizera i 50 KM za popravku svjetala na

automobilu, jer su se ista pokvarila u toku vožnje. PD smatra da nije dužan naknaditi bilo kakav trošak,

jer je PP koristio automobil i zbog toga treba da snosi troškove vezane za vožnju. S pravom ?

U ovom primjeru PP je dužan snositi troškove goriva, jer je on automobil upotrebljavao radi obavljanja

svog posla. Isto tako on de snositi i troškove popravke gume, jer se smatra da je i to redovan trošak

povezan s rizikom upotrebe stvari.

2. PD je posudio PP knjigu, koju je on nakon kratkog vremena izgubio. S obzirom da nije mogao vratiti

posuđenu knjigu, PP je dao PD 20 KM, kao protuvrijednost za izgubljenu knjigu. Tri dana poslije isplate

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PP je našao knjigu. PD zeli posuđenu knjigu nazad, ali i PP želi knjigu zadržati za sebe, jer je isplatio

njenu vrijednost. Može li PP zadržati knjigu ?

PP mora PD-u vratiti knjigu, ali istovremeno ima pravo od njega zahtijevati ispladenih 20 KM nazad.

3. PD je posudio PP na sedam dana svoj traktor, radi obavljanja poljskih radova. Nakon dva dana PP je

dao T-u traktor kako bi ovaj prevezao svoje stvari. Isti dan je T uredno vratio traktor PP-u. Kada je PD

saznao da je PP posudio T-u traktor, odmah je zahtijevao povrat traktora. PP smatra da je obavezan

vratiti traktor po proteku ugovorenog vremena (sedam dana ), jer je T posuđenu stvar koristio kao

dobar domadin i odmah po obavljenom poslu vratio stvar. Može li PP zadrzati stvar do isteka

ugovorenog vremena ?

Bez saglasnosti poslugodavca posudjenu stvar poslugoprimac ne smije dati tredem licu na korištenje.

Ako bi to ipak učinio, poslugodavac je ovlašten raskinuti ugovor i zahtijevati odmah povrat stvari, bez

obzira da li je isteklo vrijeme posluge ili nije.

Ugovor o djelu

1. Izvođač I i naručilac N zakljucili su ugovor o renoviranju N-ovih poslovnih prostorija. U Ugovoru je

navedena cijena i obim radova, kao i rok do kojeg I mora završiti ugovorene poslove. Pošto je I bio

prezauzet, angažirao je T-a da izvrši renoviranje prostora. N se saglasio s ovim angažmanom. Prilikom

renoviranja prostora T je N-u prouzrokovao štetu (nepažnjom slomio dvije stolice – vrijednost 500

KM). N zahtijeva naknadu štete od I-a, ali to I odbija jer on nije ni prouzrokovao štetu nego T. Slijedom

toga, I smatra da je T, a ne on, obavezan naknaditi štetu. Može li N zahtijevati naknadu štete od I-a ?

U ovom primjeru I moze angažirati treda lica jer je jasno da renoviranje prostorija mogu obaviti i treda

lica izuzev izvođača. N može zahtijevati naknadu štete od I, koji je obavezan naknaditi štetu što ju je T

prouzrokovao.

2. Izvođač I je primio na popravku N-ovo vozilo. Poslije izvršenog posla I zahtijeva od N-a naknadu za

obavljeni posao u visini od 800 KM. N smatra da je naknada previsoka, jer je prije toga za otklanjanje

sličnog kvara platio 250 KM. Prilikom preuzimanja vozila na popravku, a ni poslije toga ugovorači nisu

razgovarali o visini naknade. Kakva je pravna situacija ?

Visinu naknade utvrdit de sud ukoliko ne postoji obavezna tarifa, uzimajudi u obzir gore spomenute

elemente.

3. N je kod I naručio stilsku vitrinu za knjige, koju I treba ugraditi u N – ovu stanu, prema dimenzijama

zida. I je inače poznati majstor za vitrine (stolar ). I je u ugovorenom roku ispunio svoju obavezu

WWW.BH-PRAVNICI.COM


(montirao vitrinu u N-ovu stanu), a N isplatio cijenu. Nakon kradeg vremena N je otkrio (skriveni)

nedostatak na vitrini i odmah obavijestio I. Nakon toga I je umro, a njegovi nasljednici ne bave se

poslom koji je on obavljao. N se interesira za svoja prava ?

Umre li izvođač prije završetka posla, njegovi nasljednici nisu dužni završiti započeti posao. Međutim,

ako izvođač umre poslije završenog posla, a naknadno se pojave nedostaci koje nasljednici ne mogu

otkloniti, naručilac ima pravo naknadu štete od izvođačevih nasljednika.

4. N je sa I-om dogovorio izgradnju kude prema I-ovu planu i projektnoj dokumentaciji. Izgradnja je

završena maja 1998. godine i istog mjeseca predana N-u na upotrebu. Prije prijema N je pregledao

zgradu i nije imao nikakvih primjedbi. Januara 2002. godine u toj zgradi smrzla je voda u instalaciji, te

je zbog pucanja cijevi N-u nastala šteta od 20.000 KM. Smrazavanje vode nastalo je zbog greške u

projektu. I smatra da on nije obavezan naknaditi štetu, jer je on sa svoje strane preuzeo sve sto je bilo

potrebno prilikom gradnje objekta. Objekat je uredno napravljen i N nikada nije ukazivao na

nedostatke. Pored toa I isitče i prigovor zastarjelosti potraživanja. S pravom ?

Izvođač I je bio nesavjestan, jer se utvrđeni nedostaci na objektu (zamrzavanje i pucanje cijevi usljed

zimskih temperatura) odnose na činjenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a

nije ih saopdio naručiocu. I je obavezan nadoknaditi štetu N-u-

5. I je preuzeo obavezu izvršiti popravku N-ove kude (malterisanje zidova, bojenje stolarije i popravku

krova). Da bi uspunio svoju obavezu, angažirao je zidara (Z) i molera (m), koji su proveli određeni

vremenski period na gradilištu. I im odbija isplatiti naknadu, jer su nekvalitetno izvršili radove.

S pravom ?

Ovdje imamo ugovor o djelu zaključen izmedju N-a i I-a. Istovremeno zaključen je i ugovor o radu između

I, s jedne i Z i M s druge strane. Kod ugovora o radu angažiraju se radne sposobnosti na duži vremenski

period koji omogudava korištenje radne sposobnosti zaposlenih ( Z i M ). I je obavezan isplatiti naknadu

radnicima Z i M jer su se oni obavezali da rade, a ne da postignu određeni rezultat rada. Ukoliko nije bio

zadovoljan njihovim radom, morao je odmah s njima raskinuti ugovor o radu.

6. Hotelijer H je povjerio renoviranje svečane dvorane majstoru M. Nakon završetka radova H je

ustanovio da su na tri mjesta odlijepljene tapete i samo blago obojene. H zahtijeva ponovno

renoviranje cijele dovrane. M je, s druge strane, spreman otkloniti postojede nedostatke. Mora li M

izvršiti renoviranje cijele dvorane ?

H (naručilac) je obavezan M-u ( izvođaču ) omoguditi otklanjanje nedostataka. H-ov zahtjev za ponovnim

renoviranjem dvorane je pretjeran. On može zahtijevati samo uklanjanje nedostataka, jer se time

primjerenije štite interesi obje ugovorne strane.

7. N i I su zaključili ugovor kojim se I obavezao da de u roku od 20 dana obaviti geološko istraživanje na

N-ovom zemljištu. Ugovorena naknada, na osnovi I-ovog proracuna, iznosi 3.000 KM. Pet dana nakon

WWW.BH-PRAVNICI.COM


zaključenja ugovora I je prinuđen angažirati još tri radnika. Poslije izvršenog posla I je upoznao N-a s

tim da je došlo do povedanja troškova, pa samim tim i ugovorene naknade za 1.000 KM. N odbija

isplatiti povedanu naknadu. S pravom ?

Izvođač ima pravo tražiti povedanje ugovorene naknade ako su ispunjeni slijededi uslovi :

1. naknada mora biti ugovorena bez izričitog jamstva izvođača

2.prekoračenje proračuna mora biti neizbježno

3. izvođač o tome mora bez odlaganja obavijestiti naručioca

Prva dva uslova su ispunjena ali tredi nije. N nije obevazen isplatiti povedanu naknadu jer navedeni uslovi

nisu kumulativno ispunjeni.

8. Drvosječa (D) je vlasniku pilane (V) predao na rezanje određeni broj trupaca. Nakon završetka posla

V je složio izrezanu građu, a od D-a je primio samo djelomičnu isplatu cijene. Poslije dvije bezuspješne

opomene V je prodao određeni dio građe ( 5 m3 ) kako bi za obavljeni posao dobio ostatak ugovorene

cijene. Ostalu građu je stavio D-u na raspolaganje. D je nezadovoljan ovakvim postupkom V-a (prodaja

gradje) i traži naknadu štete od njega. Riješite nastali spor ?

Izvođač (V) je u potpunosti ispunio svoju obavezu, dok je naručilac (D) samo djelomično ispunio svoju

obavezu – isplatu cijene. V ima pravo zaloga na građi ali on tu građu ne može samostalno prodati, nego

to mora učiniti putem suda. Pošto je V postupio protivno odredbama ZOO obavezan je D-u nadoknaditi

štetu.

Ugovor o ostavi

1. B (brat) je ostavio S (sestri) na cuvanje 5.000 KM. S je čuvala novac zajedno sa svojim novcem.

Preko vikenda S je otputovala u posjetu prijateljima i vratila se nakon tri dana. Ključ je ostavila ispod

saksije u dvorištu kako bi komšinica mogla zalijevati cvijede u njenoj odsutnosti. Po povratku je otkrila

da je iz kude nestao sav novac. B zahtijeva povrat svog novca. S pravom ?

Zaključen je besplatan ugovor o ostavi i ostavoprimac S treba čuvati svoje stvari kao vlastite. S je

primljene stvari pohranila zajedno sa svojim stvarima, te zbog toga nije obavezna ostaviocu B-u

nadoknaditi izgubljeni novac.

2. A ostavlja B-u na čuvanje ciglu. Poslije izvjesnog vremena B, ne pitajuci A za dopuštenje, daje C-u na

čuvanje dio cigli, jer mu smetaju prilikom parkiranja automobila. Nakon toga cjelokupna cigla kod B i C

WWW.BH-PRAVNICI.COM


propadne uslijed poplave. A traži naknadu od B-a za uništenu ciglu koja se nalazila kod C-a, jer ju je B

bez odobrenja dao tredem licu ( C ) na čuvanje. S pravom ?

B nede odgovarati za propast cigle koju je on bez odobrenja ostavioca (A) dao tredem licu ( C ) na

čuvanje, jer bi cjelokupna cigla bila uništena id a je ostala kod B-a.

3. Op je od Od primio na čuvanje i hladjenje koncentrat narandže, tropika i borovnice. Nakon toga Op

je angažirao T da popravi dio hladnjače. Prilikom izvođenja radova (zavarivanja) došlo je do požara u

kojem je izgorjela sva Od-ova roba u vrijednosti od 10.000 KM. Od se interesira za svoja prava ?

Od ima pravo zahtijevati nadoknadu štete kako od Op kao svoje ugovorne strane, tako i od T-a koji je

svojim radom prouzrokovao nastanak štete. Njihova odgovornost je solidarna.

4. Od (ostavodavac) je kod Op (ostavoprimac) ostavio 50 vreda cementa na čuvanje. Sporazumjeli su

se da Op cement lageruje u svojoj štali i to bez ikakve naknade. Poslije izvjesnog vremena Op je

izmjestio cement, jer mu je štala trebala za smjestaj svojih stvari. Nakon pet dana uslijed kiše uništeno

je 10 vreda cementa. Od traži drugih 10 vreda cementa što Op odbija. Mora li Op nakdoknaditi štetu ?

Ostavoprimac (Op) mora stvari čuvati kao svoje vlastite i ne smije samovlasno, bez saglasnosti ostavioca

(Od) promjeniti ugovoreno mjesto i način čuvanja stvari. Kako je Op postupio protivno svojoj obavezi i

izbacio cement iz svoje stale, to je on obavezan Od nadoknaditi štetu i to na taj način što de mu

isporučiti novih 10 vreda cementa ili novčanu protuvrijednost.

Ugovor o doživotnom izdržavanju

1. Davalac izdržavanja (D.I.) se obavezao primaocu izdržavanja (P.I.) da de ga o svome trošku

izdržavati, hraniti, odijevati, po potrebi ljekara dovoditi i lijekove kupovati, a po smrti sahraniti, dok se

P.I. obavezao svu svoju imovinu ODMAH prenijeti u vlasništvo D.I. Pitanje : je li valjan ugovor o

doživotnom izdržavanju kod kojeg se primalac izdržavanja obavezuje prenijeti imovinu odmah po

zaključenju ugovora, s obzirom da takva mogudnost nije regulirana u Zakonu o naslijeđivanju ?

Zaključen je VALJAN ugovor o doživotnom izdržavanju.

2. Otac O je sačinio pismeni testament pred svjedocima kojim je cjelokupnu svoju imovinu ostavio

svom sinu S-u. Poslije toga zaključio je s D.I. ugovor o doživotnom izdržavanju kojim se obavezao

ustupiti kudu D.I. koju je ved testamentom odredio za S-a. Pitanje : Je li O mogao ugovorom o

izdržavanju raspolagati sa imovinom koja je ved bila predmet testamentalnog raspolaganja ?

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Imovina kojom je primalac izdržavanja raspolagao ugovorom o doživotnom izdržavanju izuzima se iz

zasotavštine. Zaključi li ostavilac naknadno ugovor o doživotnom izdrzavanju, njime de se prethodno

sačinjen testament opozivati u onom mjeri u kojoj je on raspolagao ugovorom o doživotnom izdržavanju.

3. P.I je sa D.I. zakljušio ugovor o doživotnom izdržavanju, kojeg je advokat sastavio i protumačio

ugovoračima. D.I. je uredno ispunjavao svoje obaveze do sve do smrti P.I, ali P.I-ovi nasljednici

smatraju da je ugovor ništav, jer nije ovjeren od strane sudije. S pravom ?

Ugovor o izdržavanju je FORMALAN ugovor. Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti sastavljen u

pismenom obliku i ovjeren od strane sudije, pri čemu je sudija obavezan upozoriti ugovorače na

posljedice ugovora.

4. D.I. je zaključio ugovor sa P.I. znajudi da je on teško bolestan (rak pluda). Dva mjeseca poslije

zaključenja ugovora P.I. je umro, a spornim ugovorom je svu svoju imovinu ostavio D.I-u. Mogu l ii iz

kojih razloga P.I-ovi nasljednici pobijati ugovor ?

Ako nasljednici umrlog primaoca uspiju dokazati da je davalac znao ili morao znati da de primalac

izdržavanja brzo umrijeti, ugovor o doživotnom izdrzavanju de biti poništen.

5. Otac (O) je sa sinom (S) zaključio ugovor o dozivotnom izdržavanju, kojim mu je ostavio dio svojih

nekretnina. Poslije O-ove smrti ostali nasljednici smatraju da je ugovor ništav jer djeca svakako imaju

obavezu izdržavanja roditelja. Pored toga, mišljenja su da ako je ugovor i valjan, tada je S namiren u

svom nasljednom dijelu, jer je ved dobio dio zaostavštine navedene u ugovoru. Jesu li osnovani

prigovori ostalih nasljednika ?

O i S su zaključili valjan ugovor o doživotnom izdrzavanju, bez obzira na sinovu obavezu izdržavanja svog

oca. Isto tako, činjenica da je S (kao davalac izdržavanja) od svog oca (O) (kao primaoca izdrzavanja)

primio dio imovine po osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, ne isključuje S-a od učešda u raspodjeli

preostale imovine koja nije obuhvadena ugovorom o doživotnom izdržavanju.

6.O je zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju sa svojom kderkom K, u kojem su ugovorili zajednicu

života. Odnosi između O i K su bili veoma korektni, ali je O imao sve više problema sa K-ovim mužem

(zetom). Svakodnevne nesuglasice između O i zeta doveli su do nepodnošljivih uslova zajedničkog

života za O-a. K smatra da O ne može raskinuti ugovor jer ona ispunjava uredno sve svoje obaveze. S

pravom ?

Pri odlučivanju da li su odnosi ugovorača toliko poremedeni da im je zajednički život postao nepodnošljiv

odlučno je ne samo ponašanje neposrednih ugovorača nego i ponašanje njihovih porodica.

Documents

Obligaciono Pravo Posebni Dio - Zadaci