Objekti Pod Vodom

8/16/2019 Objekti Pod Vodom

1/17

OBJEKTI POD VODOM

UVOD

-Podvodni svijet je uvijek bio privlačan za ljude i to je bio izazov za njih. Ljudi su

oduvijek bili zainteresovani da istražuju misteriozni svijet pod vodom. Težili su i borili se da

to iskoriste i budu dio njea. Pod vodom se nalazi potpuno novo iskustvo iskustvo za čovjeka

koje pruža naobična iskustva. !ako su mnoe arhitekte radile na ovakvim objektima samo neki

od tih objekata su moli da se realizuju. Podvodni dizajn je novi kon"ept i to a razlikuje od

arhitekture na zemlji sa kojom su arhitekti upoznati.

-Voda je kori#$ena u različitim pristupima arhitekata hiljadama odina unazad. Važnu

ulou je imala u razvoju radova. Voda je interisala sebe u arhitekturu kao element dizajna

na mnoo načina% kao povr#ina objekata% kao element enterijera% kao pejzažni element. Ovaj

rad $e se &okusirati na arhitektonske aspekte za podvodne strukture i de&inisanje parametara

arhitektonsko dizajna. 'edan od lavnih "iljeva je de&inisanje arhitektonskih parametara

dizajna prema uslovima i oraničenjima životne sredine u "ilju uspostavljanja osnove za

arhitektonske pristupe podvodnom dizajnu.

1


2/17

OBJEKTI POD VODOM

- Do sada su sve "iviliza"ije zavisile od vode kako za razvoj tako i za #irenje ili

jednostavno opstanak. (ijeke su bile okupirane nasljima duž svoje plovne dužine% mora su

kori#$ena kao za#ti$ene zone za komer"ijalni prevoz i koloniza"ije. Okeani su se koristili za

istraživanje% #irenje popula"ije i trovinu me)u kontinentima. Ona se smatra jednim od

osnovnih elemenata univerzuma uz zemlju vazduh i vatru. Oduvijek je postojala psihička i

&izička veza izme)u ljudi i okeana u tome da se izazivala radoznalost i predstavljala izazov u

istraživanju. U dubinama okeana postoje rezerve minerala% hrane% eneretski resursi% kao i

na&te i prirodno asa. Usljed nepravilno porasta ljudske popula"ije% neoranizovane

urbaniza"ije% usto saobra$aja% is"rpljivanja prirodnih i eneretskih izvora dovelo je do

traženja alternativnih područja za smje#taj. Usljed toa dolazi do posmatranja podvodno

prostora kao poten"ijalno stani#ta za ljudska bi$a u budu$nosti.

-Podvodna struktura bi trebalo da bude vi#e od skloni#ta i treba da se ispunjavaju drui

uslovi u poledu prostora. *rhitektonski pristupi podvodnom dizajnu nijesu u potpunosti

arhitektonsko porijekla.

-+trukture na zemlji se suočavaju sa uti"ajem vjetra% silom ravita"ije. Pod vodom

primarna sila ,uti"aj koju struktura treba da izdrži je hidrostatički pritisak u zavisnosti od

dubine mora ili okeana. ledaju$i prirodu% krive &orme su najodovaraju$e strukture koje se

odupiru hidrostatičkom pritisku. /ovjek je smislio da se podvodne strukture poklapaju sa

oblikom i eometrijom prirodnih struktura podvodnih stvorenja. Podvodna struktura se

odupire pritis"ima putem svo oblika i eometrije% stoa znanje o obliku i eometriji je

&undamentalno za podvodni dizajn i treba a proučavati odvojeno.

0orski jež

2


3/17

OBJEKTI POD VODOM

- Objekti koji se čuvaju pod vodom su izloženi neizbježnom propadanju povezanom

sa uranjanjem objekta u vodu 1 metal r)a% drvo truli% itd. Ovi e&ekti bi moli biti prevazi)eni u

budu$nosti upotrebom novo tipa rubo premaza koji 2odbija2 vodu. 0aterijal koristi istu

strateiju kao i insekti koji se kre$u kroz vodu. 3ao i insekti% tako i materijal koristi izbočine

na svojim rubim povr#inama da se odupre vodi i ostane suv. +ve dok su praznine izme)u

žljebova na materijalu manje od mikrometra materijal ima sposobnost da ostane suv kada je u

kontaktu sa vodom. !skori#$ena je činjeni"a da voda može da isparava koriste$i oovoraja$u

kombina"iju hrapavosti povr#ine i hemije.

- 0ali džepovi vodene pare su zarobljeni u okviru ovo materijala. Oni djeluju kao

prva linija odbrane od kapi vode% usmjeravaju$i ih da zadrže povr#inu suvom. ruba povr#inačuva materijal suvim do četiri mjese"a% kada je stalno uronjen u vodu. To može biti i duže

vjerovatno ali se test mora duže sprovoditi. 3ada se poleda materijal pod mikroskopom vide

se rube povr#ine i slobodne praznine dje je za#ti$ena vodena para. 3ada su pore manje od

mikrometra% džepovi vodene pare ili asa akumuliraju u njima usljed podvodno isparavanja

ili osloba)anja asa% ba# kao kad bi kap vode isparavala bez potrebe da se zarijava. Ovi

džepovi asa skre$u vodu drže$i povr#inu suvom. Podsje$anja radi% ljudska kosa je debljine

455 mikrometara #iroka tako da su ove pore nemou$e za primjetiti. Do sada materijali kojisu testirani za svoje sposobnosti hvatanja vodene pare uključuju "ink oksid% sili"ijum i

3


4/17

OBJEKTI POD VODOM

polimer pod nazivom 67+. Tim je testirao materijale u nekoliko različitih uslova. 0aterijal

bez rube povr#ine postao je% kao #to je predvi)eno% mokar. Uzor"i sa rubom povr#inom su

ostali suvi četiri mjese"a. Oni su tako)e testirali materijal u vodi koja je imala sve prirodne

asove uklonjene kako bi se sa siurno#$u utvrdili da je to zaista bila vodena para koja je

održala materijal suvim% a ne slučajnost sa asom u vodi. /ak i u takvim uslovima materijal je

ostao suv. Ova ruba povr#ina ima poten"ijal da spasi oromnu količinu nov"a. To može

pove$ati životni vijek mostova% brodova% pomorni"a pa i objekata pod vodom.

- 0aterijali koji se koriste na povodnim objektima moraju biti sposobni da odolijevaju

spolja#njim pritis"ima i korozivnim e&ektima morske vode. Postoji mno#tvo materijala za

podvodne strukture i mno#tvo parametara koji se koriste pri njeovom izboru. 8ubs9% 0iller i

3obli"k su ilustrovali kvalitetno pore)enje &aktora koji utiču na izbor materijala za podvodnuupotrebu. :ahtjevi koji se postavljaju za materijale koji se koriste u podvodnim strukturama;

dobra otpornost na koroziju% visoke čvrsto$e


5/17

OBJEKTI POD VODOM

- Do danas su se koristili čelik% aluminijum ili titanijum i svaki materijal ima prednosti

i nedostatke u odnosu na &aktore kao #to su opasnost na koroziju% zamor materijala% otpornost

na lom% elastičnost i izdržljivost.

- 'ednom od lavnih "iljeva arhitekture je da obezbijedi ljudima udoban prostor zaživljenje tako #to $e ispunjavati njihove zahtjeve% tj.arhitektura stvara prostor za ljude. :ato

treba uzeti arhitektonske aspekte za projektovanje podvodnih struktura u obzir i obratiti

pažnju na njihove razlike u odnosu na zemaljske. Treba da budu de&inisani kriterijumi za

prostor koji $e biti prilao)en povodnim uslovima. To su sljede$i kriterijumi;

-održavanje jednakosti u unutra#njem pritisku i pritisku na povr#ini

-uspostavljanje adekvatnij tehničkih sistema u težnji ka ljudskoj udobnosti

-pružanje poodno osvjetljenja prostora

-adekvatan transportni sistem ljudi unutar "ijelo projekta

-povezivanje enterijera i eksterijera

-obezbje)ivanje siurnosti

3ao #to se pri izradnji objekata na zemlji se vodi računa o eora&skom položaju loka"ije%

topora&iji% klimi% orijenta"iji prema +un"u% smjeru vjetrova% tako treba i u podvodnim

strukturama voditi računa o uti"ajima i uslovima životne sredine. *rhitekte se bave

nepoznatim oraničenjima i problemima u različitim medijima i stavovima koji $e biti

usvojeni u novim sredinama. Očiledno je da projektovanje% izradnja i održavanje podvodne

strukture treba da bude druačije od one na zemlji. lavne prepreke i oraničenja za

podvodne strukture su hidrostatički pritisak i hidroizola"ija. Ove &aktore treba uzeti u obzir u

prvoj &azi projektovanja jer one utiču na sve arhitektonske odluke i rje#enja u &ormi i

eometriji i odlukama koje se tiču materijala i tehničkih sistema. lavni parametri za

arhitektonski pristup podvodnim strukturama;

4. Tip projekta

>. Oblik i eometrija?. Ulazni prostor i pristup

5


6/17

OBJEKTI POD VODOM

@. 8ezbjednostA. !zbor loka"ijeB. 3ori#$enje bojaC. 3onstruk"ija i montaža. Osvjetljenje

T!P P(O'E3T*

-Prema vrsti projekta podvodne strukture mou biti povezane sa druim zradama na

zenlji ili mou biti nezavisne. Postoje dvije vrste ovakvih objekata;

Podvodna struktura kao dio kompleksa koji se nalazi na zemlji

+ama podvodna struktura može biti zaseban projekat

-U slučaju kada je podvodna struktura zaseban projekat mou postojati dvije vrste

struktura;

+ve &unk"ije smje#tene u podvodnoj strukturi

+truktura sastavljena iz dva dijela 1 dio iznad vode i dio potopljen u vodu ,ova

dva dijela su povezana stpeni#tem i li&tovima

O8L!3 ! EO0ET(!'*

6


7/17

OBJEKTI POD VODOM

-Oblik i eometrija podvodnih struktura se &ormira u odnosu na hidrostatički pritisak

koji predstavlja primarni problem za podvodne strukture. Ovaj kon"ept su odinama

proučavali inženjeri i krivolinijske oblike kao #to su s&era% "ilindar i konus su a&irmisali kao

mou$e osnovne oblike koji odolijevaju podvodnim uti"ajima. *ko je arhitekta upoznat sa

osnovnim obli"ima kao #to su s&era% "ilindar% konus i kupola on može presije"anjem ili

kombina"ijom ovih osnovnih oblika dobiti nove oblike s "iljem da se bolje prilaode

uslovima ispod vode.

-Prostor mora imati barijeru koja odvaja spolja#njost i unutra#njost. 'edan od lavnih

"iljeva podvodno projektovanja trebalo bi da bude uspostavljanje veze sa podvodnimsvijetom.

22*rhitektura zavisi od stvari koje se nalaze oko nje.22

-Probleme i spe"i&ičnosti životne sredine u kojoj nastaje arhitektura treba otkriti i na

najbolji način iskoristiti. Podvodne strukture obezbje)uju karakteristična iskustva za ljude kao

#to su posmatranje podvodno svijeta. To se može izvesti transparentnim materijalima koji

imaju dovoljno snae da se odupru hidrostatičkom pritisku.

UL*:F! P(O+TO( ! P(!L*:

-Fačin pristupa podvodnim strukturama i projektovanje mjesta ulaza u strukture bi

trebalo da se smatra kon"eptualnom &azom projektovanja. Ljudi mou da do)u do ulaza

ronjenjem% me)utim poželjnost ovo pristupa može biti dovedena u pitanje od strane

posjetila"a. Postoje razne alternative #to se tiče dizajna ulaznih prostora. Ulazni prostor može

biti obezbje)en na zemlji ili iznad vode. Prvo% ulaz može biti projektovan da se nalazi na

kopnu. Od toa ulaza pristup podvodnoj strukturi može biti kroz horizontalne% vertikalne ili

7


8/17

OBJEKTI POD VODOM

kose tunele prema nivou strukture. Drui ulazni prostor moze biti obezbje)en ispod vode.

Ulaz može biti projektovan iznad nivoa vode. Ljudi mou do$i do ovo ulaza uz pomo$

motornih čama"a ili kopnenim mostom. Fakon toa pristup strukturi se ostvaruje preko

vertikalno tunela. Ovi tuneli se tako)e mou koristiti za transport asa% enerije i vode sa

zemlje do potopljenih struktura. Ovi tuneli se mou podijeliti u dva dijela; u jednom dijelu se

nalaze tehnička oprema i "ijevi% dok se u druom dijelu vr#i kretanje ljudi.

Ulaz u podvodnu strukturu sa zemlje

Ulaz u podvodnu strukturu iznad vode

-Givotni uslovi u podvodnim objektima treba da budu slični onima na kopnu. Uslovi

su sljede$i;

4. +istem vazduha ,dodatak kiseonika% oduzimanje uljen dioksida je od su#tinsko

značaja

8


9/17

OBJEKTI POD VODOM

>. Električni sistem-od presudno značaja za opstanak pod vodom jer svi ostali sistemi

zavise od njea. +istem napajanja za osvjetljenje% rijanje% rad elektro opreme i

aparate. Dakle% potebna je neprekidna električna enerija podvodnim strukturama

?. 0a#inski sistemi 1 dužni da obezbijede kom&or za korisnike. Ovi sistemi obuhavatajurijanje% hla)enje% ventila"iju% klimatiza"iju i opremu koja se koristi za kontrolu

&aktora kao #to su temperatura vazduha% relativna vlažnost vazduha i kretanje vazduha.

Ovi sistemi mou da pokažu razlike u podvodnim strukturama zbo posebnih zahtjeva

zatvorene atmos&ere.

@. Vodovod 1 potreban za ljudsku ishranu i kanaliza"iju% za#titu od požara itd. Pitka voda

je od presudno značaja.

A. +istem za otpad 1 treba da obezbijedi sakupljanje i otklanjanje otpadnih voda i

oransko otpada. Uklanjanje te#ko otpada iz kuhinje i ostalih soba tako)e treba uzeti u

obzir. Podvodna struktura može biti zavisna od kopna ili autonomna.

B. +truktura može biti zavisna od zemlji#ta i ima normalno isporučivanje vazduha sa

povr#ine kroz otporne "ijevi pod pritiskom. Tako)e% enerija i voda mou se dopremati do

strukture sa zemlje. *ko je podvodna struktura dio kompleksa resursi kompleksa mou da

se dijele u potopljenom dijelu. Pored toa% nezavisna tehnička jedini"a može bitiizra)ena na zemlji i da je povezana na radsku mrežu. +ve potrebe za ma#inske i elektro

sisteme mou se transportovati sa zemlje do potopljenih objekata. Električna enerija se

može prevesti 22pomorskim eneretskim kablovima22 iz zemlje. Vlakno optičke ži"e se

tako)e može postaviti za komunika"ione svrhe kao #to su tele&on% internet i TV veze.

+truja se može sprovesti sa zemlje kroz tunele. 0e)utim% treba postaviti električne

eneratore pod vodom u vanrednim uslovima. +lično električnoj eneriji treba postaviti

skladi#ta vode iz zemlje radi nepoželjno prekida sistema za snabdjevanje. *lternativno%struktura može biti potpuno autonomna sa sopstvenim eneratorima i proizvo)ačima

vode% satelitskim komunika"ijama% postrojenjima za preradu otpadnih materijala i druom

opremom za &ormiranje kompletno samostalno sistema usidreno van obale.

+!U(FO+T

9


10/17

OBJEKTI POD VODOM

0ožda postoje nepravilnosti u podvodnim strukturama koje dovode do nepredvidivih

doa)aja ili druih problema. +toa% bezbjednost korisnika je od presudno značaja u

podvodnom projektovanju. 6itni ulazi i izlazi za ronio"e moraju biti predvi)eni projektom.

+iurnosna mjesta% kao skloni#ta u kopnenim zradama% mou biti predvi)ena u podvodnim

objektima. 0ale podmorni"e moraju biti postavljenje u kritičnim oblastima za prevoz ljudi

unutar strukture na zemlji.

+V'ETLO+T

-+vjetlo je osnovni element u arhitekturi koji služi za ispunjavanje dva osnovna "ilja;

osvjetljava prostor i stvara atmos&eru. +un"e je boat izvor prirodno osvjetljenja u

arhitekturi. Dnevna svjetlost ima psiholo#ke i praktične prednosti i koristi. 0e)utim%

podvodni objekti ne mou koristiti dnevno osvjetljenje kao #to mou koristiti objekti na

zemlji. +toa% prirodno osvjetljenje koje je nemou$e obezbjediti mora se nadoknaditi

vje#tačkim osvjetljenjem. +vjetlo je bitan &aktor za uspostavljanje kom&orno okruženja za

aktivnosti koje $e se obavljati u tom prostoru. Osje$aj hladno$e usljed vode koja okružuje

objekat može biti ublažen ili u potpunosti uklonjen odovaraju$im rje#enjem osvjetljenja.

+ drue strane% u skladu sa arhitektonskim kon"eptom% uti"aj vode se može nalasiti.

+polja#nje osvjetljenje može se koristiti za pokazivanje okoline podvodnih struktura% tako da

su stanari i posjetio"i u mou$nosti da posmatraju podvodna stvorenja. Uključivanje svjetla u

10


11/17

OBJEKTI POD VODOM

eksterijeru privlače pažnju životinja izazivaju ih da pri)u bliže objektima i da pruže neobično

iskustvo korisni"ima struktura.

0*TE(!'*L!

-*rhitekte bi trebalo da budu svjesne oraničenja i poten"ijala okoline. Osim toa%

potrebna su znanja o izradnji i montaži. Treba koristiti najprikladnije tehnike. Faprimjer%struktura može biti izradjena od djelova koji se mou lako transportovati i montirati na

zemlji% a na kraju potopljeni u vodu. Feralni dizajn i zahtjevi bi prouzrokovali ubitak

vremena i velike tro#kove.

P(!0'E(! PODVODF!6 O8'E3*T*

11


12/17


13/17

OBJEKTI POD VODOM

!spod ovoa% devet milja due spirale bi i#le do okeansko dna dje bi naučni"i stvorili

postrojenja za prirodne resurse koje bi koristili za eneriju i materijale. 0ikrooranizmi se

mou koristiti da pretvaraju uljen dioksid u metan. To bi snabdjevalo enerijom eneratore

duž spirale% a tako)e bi se mola koristiti razlika u temperaturi vode da se stvori dodatna

enerija. 6idraulički pritisak bi bio kori#$en da se proizvodi voda za pi$e od slane morske

vode.

PO+E!DOF UFDE(+E* (E+O(T

13


14/17

OBJEKTI POD VODOM

-+truktura se nalazi 4>%4Hm ispod nivoa mora. Podvodna struktura je dio kompleksa

koji uključuje >5 bunalova i različite &unk"ije za zabavu. +truktura je povezana sa obalom

kroz tunel servis pored lavno pristupa preko pristani#ta.

-Postoje dvije vrste jedini"a u različitim veličinama za različite &unk"ije u kombina"iji

sa tunelom koji &unk"ioni#e kao koridor. Podvodna struktura se sastoji iz "entralno prolaza%

14


15/17

OBJEKTI POD VODOM

apartmana i dvije jedini"e koje se nalaze na krajevima lavno prolaza i od kojih jedna služi

za restoran% ka&i$ i kuhinju% dok drua služi za biblioteku% salu za sastanke% salu za vjenčanje%

bioskop itd.

-lavni prolaz je čelični "ilindar prečnika >%Am. *partmani i uslužne prostorije su oblika

podmorni"e. lavne jedini"e koje su na krajevima prolaza imaju krivolinijske zidove i

kupolu. *partmani imaju po A5m> ,dužina je 45m% a #irina Am. Oni su krivolinijsko oblika%napravljeni su od čeličnih ploča i akrilne plastike.

15


16/17

OBJEKTI POD VODOM

-'edno od važnijih dostinu$a ovo projekta je da je ostvareno maksimalno

povezivanje enterijera i eksterijera% i pružanje posjetio"ima posmatranje okolno podvodno

svijeta bez prepreka.

-C5I povr#ine ovo objekta je transparentno. 3ako bi se obezbjedila privatnost%

transparentne povr#ine su postavljene samo na ornjim i prednjim djelovima kapsula u kojima

se nalaze apartmani.

-Ulazni prostor je osmi#ljen tako da se motornim čam"em do)e do vertikalno tunela

kojim se pomo$u li&ta spu#taju do &oajea i re"ep"ije. Postoji jo# jedan tunel% servisni tunel%

koji obezbje)uje ovaj objekat.

16


17/17

OBJEKTI POD VODOM

-+vaki apartman ima vrata od karbonskih vlakana koja se otvaraju prema spolja da se

održi vodootpornot tokom instala"ije ili uklanjanja kapsula u kojima su apartmani. Jentralni

koridor je &iksiran za morsko dno% dok su apartmanske jedini"e pokretne.

17

Documents

Objekti Pod Vodom