1

OBAVIJEST ZA KORISNIKE DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU

U KONTEKSTU POTRESA 22. OŽUJKA 2020. I 29. PROSINCA 2020.

U razornom potresu magnitude 5.5 prema Richteru koji je zadesio Zagreb 22. ožujka

2020. i izazvao katastrofalna oštećenja na kulturno – povijesnoj graditeljskoj baštini grada

Zagreba, zgrada Državnog arhiva u Zagrebu, zaštićeni spomenik kulture poznat kao Palača

Erdödy – Drašković, pretrpila je značajna oštećenja na oba svoja dijela; starijoj zapadnoj

kasnobaroknoj dvokatnici koja je orijentirana prema Tuškancu i mlađoj klasicističkoj

jednokatnici koja spaja Opatičku i Demetrovu ulicu.

2

Objekt je, nakon preeliminarne procjene statičara, označen žutom oznakom kao

privremeno neuporabljiv zbog pukotina konstruktivne prirode, a zbog mogućnosti

urušavanja zbog daljnjeg podrhtavanja tla zabranjen je boravak u zgradi osim nužnog

kretanja. Zgrada je pretrpila velika oštećenja na nosivom zidu te međukatnoj konstrukciji, a

oštećenja su nastala i na dimnjacima na zapadnoj zgradi koji su urušavanjem oštetili krovište

i stvorili otvore iznad spremišnog prostora.

U podrumskim i prizemnim prostorijama kasnonarokne zapadne zgrade, koje su predviđene

za smještaj arhivskog gradiva, zabilježene su značajnje pukotine svodova i lukova na

prolazima između pojedinih prostorija. Slična je situacija i na katovima, a posljednja etaža je

najviše oštećena s izrazitim pukotinama u zidanim stupovima te fasadnim i pregradnim

zidovima.

3

4

Zgrada koja zatvara kut Opatičke i Demetrove je manje oštećena u potresu te ima

pukotine samo u pregradama i na oblozi stropa koja je od žbuke na trstici te na spoju više i

niže zgrade na istočnoj fasadi Opatičke. Taj dio objekta palače je označen kao siguran za

korištenje uz zahtjev popravaka nadvoja u pregradnim zidovima i žbuke. Prostor u prizemlju

te zgrade, koji se koristi kao Čitaonica za korisnike, dobio je zelenu naljepnicu čime je

označen kao siguran za korištenje djelatnika.

U kratkom je roku obavljena hitna sanacija otvora na krovištu te postavljeno oko 400 m2

najlona kako bi se preventivno zaštitilo arhivsko gradivo od oborina, a u najkritičnijim

točkama spremišta su najlonom zaštićene i police s arhivskim gradivom kako bi se spriječilo

daljnje oštećenje istog. Krenulo se u uklanjanje urušenih dimnjaka na tavanskoj etaži kako bi

se spriječilo daljnje padanje kroz međukatnu konstrukciju na arhivsko gradivo.

5

Pregled objekta su također izvršili i stručni djelatnici Gradskog zavoda za zaštitu

spomenika kulture i prirode te su izdali upute za postavljanje potpornih stupova kako bi se

osigurala stabilnost zgrade te započelo izmještanje arhivskog gradiva iz ugroženih spremišnih

prostora.

U Državnom arhivu u Zagrebu su se tijekom 2020. obavili sljedeći radovi; postavljeni

su potporni stupovi čime se osigurala privremena statika zapadne zgrade, postavila se skela

za popravak krovišta i odvoz šute, završeni su radovi na osposobljavanju radnih prostorija,

izvršena je selidba informatičke i uredske opreme te djelatnika iz oštećenih prostorija na

nove lokacije za rad. Izvršeni su radovi na sanaciji oštećenih polica kako bi se moglo pristupiti

gradivu.

6

7

Tijekom svibnja i lipnja 2020. obavljeno je izmještenje dijela arhivskog gradiva iz

oštećenih spremišnih prostora na drugu sigurnu lokaciju u Aveniji Dubrovnik te je tom

prilikom premiješteno oko 2500 d/m.

U svrhu optimizacije kapaciteta prostora i objedinjavanja arhivskih fondova i zbirki po

odjelima i klasama izvršena su i interna izmještenja oko 1500 d/m arhivskog gradiva na obje

lokacije.

Bitno je za napomenuti da je u izmještenju arhivskog gradiva na novu lokaciju sudjelovala

većina stručnog, administrativnog i pomoćnog osoblja Državnog arhiva u Zagrebu, koja se uz

fizičke radove, izlagala i životnoj opasnosti ulazeći u statički oštećene spremišne prostore koji

predstavljanju veliku ugrozu u slučaju daljnjih oštećenja.

8

Uslijed razarajućeg potresa magnitude 6.2 prema Richteru koji je 29. prosinca 2020.

godine s epicentrom kod Petrinje pogodio središnju Hrvatsku, iznova je stradala zgrada

Državnog arhiva u Zagrebu. Na već postojeću štetu znatnih razmjera uzrokovanu od

“zagrebačkog” potresa, došlo je do dodatnih devastacija te je ponovno urušen zabatni zid

koji je bio obnovljen nakon potresa iz ožujka, a posljedice potresa su vidljive na već

postojećim oštećenjima, a nastala su i nova oštećenja u vidu pukotina na zidovima,

stropovima, svodovima i lukovima zgrade, dok su ostaci dimnjaka na tavanskom prostoru

dodatno oštetili strop i nosive grede.

U novonostalim okolnostima, odlučeno je krenuti s hitnim izmještenjem arhivskog

gradiva koje je preostalo u oštećenim spremišnim prostorima te je trenutno u tijeku daljnje

izmještenje 1300 d/m arhivskog gradiva.

KORIŠTENJE ARHIVSKOG GRADIVA DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU

U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

U kontekstu izvanrednih okolnosti koje su se dogodile; teškim oštećenjem zgrade

uslijed potresa i globalnom pandemijom virusa COVID-19, redovno poslovanje Državnog

arhiva u Zagrebu se nije zaustavilo, već je naprotiv u iznimno kratkom roku organizirano

obavljanje gotovo svih poslovnih procesa u prostoru prizemlja zgrade koji je označen kao

siguran.

9

Na snagu su 16. ožujka 2020. stupile sigurnosne mjere o zabrani fizičkog dolaska

korisnika u Čitaonicu Arhiva temeljem odluke Nacionalnog civilnog stožera, a odlukom

Ministarstva uprave je od 23. ožujka 2020. formalno raspoređeno nužno osoblje Arhiva što

znači da je došlo do smanjenja kadrovskog kapaciteta za 75%.

Svi raspoloživi kadrovski resursi (umanjeni za 75%) su od dana potresa, nedjelje 22. ožujka

2020., usmjereni na osposobljavanje zgrade i detekciju oštećenja te obavljanje najnužnijih

poslovnih procesa. U razdoblju od 23. ožujka do 6. travnja 2020. djelatnici Arhiva su intenzivno

odgovarali na korisničke upite telefonskim putem te se korisnike obavještavalo o privremenoj

nemogućnosti izdavanja izvornog gradiva zbog izvanednog stanja odnosno dvije ugroze

(pandemija i oštećenja zgrade od potresa).

Iako je korisnicima bio, iz sigurnosnih razloga, privremeno onemogućen fizički dolazak

u čitaonicu Arhiva, upravo se kao prioritet postavio rad s korisnicima i žurno izdavanja

relevantne dokumentacije nužno potrebne za saniranje zgrada nastradalih u potresu.

Svi raspoloživi stručni djelatnici koji su bili raspoređeni u nužno osoblje su postavljeni da rade

s korisnicima te se u tom vremenskom periodu, dobrom politikom upravljanja rukovodećeg

osoblja u kriznim situacijama, neometeno nastavio rad s korisnicima! Sa svrhom što bržeg i

optimalnijeg davanja arhivskog gradiva na korištenje zainteresiranim korisnicima, pristupilo se

i reorganizaciji poslovnih procesa te je uveden rad s korisnicima na daljinu, odnosno slanje

digitalnih preslika putem dostupnih besplatnih mrežnih servisa.

Posebno valja istaknuti činjenicu da je u Državnim arhivu u Zagrebu pohranjena Zbirka

građevne dokumentacije koja sadrži razne dozvole za gradnju izdane od strane nadležnih

tijela javne uprave te projektnu i izvedbenu tehničku dokumentaciju objekata izgrađenih na

području grada Zagreba i okolice u vremenskom rasponu od 1850. do 1967. godine, a koja je

u novonastalim izvanrednim okolnostima neophodna građanima Zagreba I okolice čije su

građevine stradale u potresu u procesu prikupljanja dokumentacije potrebne za obnovu

nastradalih zgrada.

10

Treba napomenuti da je Zbirka građevne dokumentacije prvi arhivski izvor izbora u slučaju kad

korisnici traže građevinske i ostale dozvole te projektnu i izvedbenu dokumentaciju za pojedini

objekt, međutim ako se u predmetnoj Zbirci ne pronađe traženo, korisnici se upućuju na

sekundarni izvor, odnosno dokumentaciju nastalu djelovanjem tijela javne uprave koja su bila

nadležna za izdavanje tražene dokumentacije.

STATISTIČKI PODACI O KORIŠTENJU ARHIVSKOG GRADIVA

Prema podacima preuzetim iz računalne aplikacije Državnog arhiva u Zagrebu @Visitor

koja služi za evidentiranje korisničkih zahtjeva i korisnika u Čitaonici vidljivo je da je u

vremenskom razdoblju od 22. ožujka do 31. prosinca 2020. ukupno kreirano 3933 korisničkih

zahtjeva, od čega se 2330 korisničkih zahtjeva (oko 60 %) odnosi na HR-DAZG-1122 Zbirku

građevne dokumentacije.

Ako se uzmu u obzir i formirani zahtjevi za korištenjem sekundarnih izvora, a vezano za

građevinsku dokumentaciju objekata nastradalih u potresu, broj korisničkih zahtjeva se penje

na 2556 odnosno odnosi se na 65% od ukupno tražene dokumentacije DAZG-a.

Olakotnu okolnost u promptnoj reakciji Arhiva i osiguravanju dostupnosti potrebnog

arhivskog gradiva korisnicima neposredno nakon potresa predstavlja činjenica da je veći dio

Zbirke građevne dokumentacije mikrofilmiran i pohranjen u prostoru Čitaonice Arhiva te

dostupan na korištenje.

Isti slučaj nije sa statičkim računima koji postoje isključivo u izvornicima, a s obzirom

da se pojavila znatna potreba i za tom vrstom dokumentacije, stručno i pomoćno osoblje

Arhiva koje radi na pripremi arhivskog gradiva na dnevnoj bazi se dovodi u životnu ugrozu

ulazeći u teško oštećena spremišta kako bi zadovoljili potrebe građana.

11

Korisnička služba Arhiva, unatoč povećanom broju korisničkih upita te zaprimanju i do

50 pismenih korisničkih zahtjeva dnevno, u roku od maksimalno 3 radna dana i kraće daje

usmene i pismene informacije na upite korisnika, te se u pravilu u roku od 3 do 5 radnih dana

korisnicima šalju digitalne preslike traženog arhivskog gradiva, naravno podrazumijevajući da

su od strane korisnika sve obveze ispunjene.

S obzirom da su još uvijek na snazi epidemiološke mjere, dopušten je istovremeni

maksimalan boravak četiri korisnika u Čitaonice što direktno utječe na vremenski rok

dobivanja termina za fizički uvid u arhivsko gradivo u Čitaonici, ali u pravilo se isti realizira u

roku od 5 do 8 radnih dana, ovisno o popunjenim terminima.