Upload
meris
View
81
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija«. Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina). Pregled. Uvod O Ivi Andri ću O djelu na »Na Drini ćuprija« Analiza korpusa Zaključak. Uvod. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina)
1. Uvod
2. O Ivi Andriću
3. O djelu na »Na Drini ćuprija«
4. Analiza korpusa
5. Zaključak
Bos. jezik u leksičkom sastavu sadrži veliki broj tuđica, među kojima značajno mjesto pripada germanizmima
Tuđice u okviru historijsko-jezične faze zauzimaju važno mjesto u bos. jeziku
Faza direktnog jezičnog kontakta: a) dužina, b) prostor, c) način i d) okolnosti
1. Od srednjovjekovne bosanske države do 1463. g2. Bosna pod turskom vladavinom 3. Bosna u Austro-ugarskoj monarhiji
! Germanizmi u bos. jeziku iz sredine 20. stoljeća: bauštela, urlaub, robau, ofental, gastarbajter, šerafciger i sl.
! Germanizmi u bos. jeziku iz 1990-tih godina:duldung, flihtling, ausvajs, pucfrau i sl.
Pod germanizmom se podrazumijevaju sve njemačke riječi koje su direktno ili indirektno preuzete iz njemačkog jezika i koje su evidentirane u rječnicima oba jezika.
RJEČNICIa) Anić 1999: Anić, Vladimir / Goldstein, Slavko. Rječnik stranih riječi.
Zagreb
b) Domović 2001: Domović, Želimir / Anić, Šime / Klaić, Nikola. Rječnik stranih riječi. Subotica. Birografika.
c) Duden 1996: Deutsches Universalwörterbuch. Mannheim et al. : Dudenverlag
d) Čedić 2007: Čedić, Ibrahim. Rječnik bosanskog jezika. Sarajevo. Institut za jezike Sarajevo
e) Österreichisches Wörterbuch. Wien. 38. Auflage ÖBV Pädagogischer Verlag. Wien: Verlag Jugend & Volk
f) Šonje 2000: Šonje, Jure. Rječnik hrvatskog jezika. Zagreb. Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga
1. Uvod
2. O Ivi Andriću
3. O djelu na »Na Drini ćuprija«
4. Analiza korpusa
5. Zaključak
1892. god. u Dolcu, pokraj Travnika Nakon očeve smrti živi kod tetke Ane u Višegradu u
neposrednoj blizini ćuprije Mehmed-paše Sokolović Studira slavistiku i historiju 1923. god. stiče doktorsku titulu
disertacijom: »O duhovnom životu Bosne pod Turcima«
1961. god. roman »Na Drini ćuprija« osvaja Nobelovu nagradu za književnost
1. Uvod
2. O Ivi Andriću
3. O djelu na »Na Drini ćuprija«
4. Analiza korpusa
5. Zaključak
Roman je specifičan zbog cikličnosti događaja kroz vrijeme i to:
a) Mnoga dobra i loša događanja i promjene na mostu, koji ipak stoljećima ostaje nepromijenjen, isti
b) Ponavljanje egzistencijalnih situacija likova i njihovih postupaka
c) Ponavljanje proljetnih i jesenjih poplavad) Ponavljanje društveno-historijskih kazni → odsječene
glave ljudi, prikovano uho, te postavljanje istih na vidno mjesto na mostu.
1. Uvod
2. O Ivi Andriću
3. O djelu na »Na Drini ćuprija«
4. Analiza korpusa
5. Zaključak
Korpus se sastoji od 570 primjera,
od čega su 120 različita,
raspoređena na ukupno 388 stranica teksta,
u prosjeku 2 germanizma / stranici.
broj
Na početku rečenice u 14% korpusaRegruti odlaze bez bune i gužve. (str. 209)
U sredini rečenice u 62% korpusaNjih je držala ta žmirkava svetlost, i toliko puta su i fenjer i gasna lampa osvanuli polupani. (str. 165)
Na kraju rečenice u 24% korpusaFati se to nije desilo, jer se za nju našao prosac koji je imao i smelost da je zaželi i veštine i istrajnosti da postigne cilj. (str. 119)
4.1.1 Germanizmi pri opisu osoba
Zidao ga je Rade Neimar, koji je morao živeti stotinama godina da bi sagradio sve što je lepo i trajno po srpskim zemljama, legendarni i stvarno bezimeni majstor kakvog svaka masa zamišlja i želi, jer ne voli da mnogo pamti ni mnogima da duguje, čak i u sećanju. (str. 8)
4.1.2 Germanizmima gradi naraciju događaja
A kad je sneg stao da se topi i kada su učestale potere štrajfkora, Jakov je rešio da se po svaku cenu prebaci u Srbiju. (str. 200)
4.1.3 Germanizmi pri opisu predmeta
Da pođem sa Nailbegom i sa šuckorima i da poginem sa švapskom puškom u ruci, osramoćen i ovog i onog svijeta, ili da sjedim ovako i čekam da Srbija zastupi i ovdje i da dočekam ono od čega smo pedeset godina bježali po muhadžirluku, iz mjesta u mjesto? (str. 364)
4.1.4 Germanizmi pri opisu eksterijera
Džerizi su se začepili i počeli da zaudaraju, krov je propuštao kišu, prozori i vrata vetar, štale su ogrezle u đubre i korov. (str. 80)
4.1.5 Germanizmi u dijalogu
Bez mnogo oklevanja i bez krupnih reči on je odgovorio neposredno i popu i vahtmajsteru: Sad kad se nesreća trefila nema više šta da se dokazuje. (str. 201)
%
4.2.1 Neprilagođeni germanizmi povezani u rečeniciOni vode brigu o tome da se pije mnogo i plaća uredno, ali da se sve svršava glatko i lepo, jer je Lotikino načelo: “Nur kein Skandal!” (str. 221)
4.2.2 Neprilagođeni germanizmi nepovezani u rečenici“Herr Oberleutnant, Herr Oberleutnant, um Gottes willen ... Ich, unschuldiger Mensch ... viele Kinder ... Unschuldig! Lüge! Alles Lüge!“ (str. 354)
4.2.3 Neprilagođeni germanizmi u nazivu hotelaNad ulazom Calerovog hotela vrlo je brzo izbledeo natpis “Hotel zur Brücke”, koji je jedan vojnik, veštak po zanatu, napisao krutim slovima i posnom bojom. (str. 212)
4.2.4 Kombinacija prilagođenih i neprilagođenih germanizamaJedan od begova Brankovića iz Crnče, Muhamed, služio je vojsku u Beču, ostao tamo kao Langediener, i doterao do feldvebela. (str. 269)
4.2.5 Kombinacija germanizma i vlastitog imenaMalo zatim pojavio se Abidaga, u pratnji Tosun-efendije, majstor-Antonija i još nekolicine uglednih Turaka. (str. 47)
4.2.6 Kombinacija domaće riječi i neprilagođenog germanizmaTo svira vojni lekar, Regimentsarzt, dr Balaš, a prati ga žena komandanta garnizona, pukovnika Bauera. (str. 303)
4.2.7 Stvaranje novih riječi od germanizama
KELNER(im. kelnerica, gl. kelnerovati)
Minut posle izbacivanja, on je već na svom poslu u kuhinji ili kelneruje, kao da ništa nije bilo. (str. 222)To je stvar kelnerice Malčike i “calkelnera” Gustava. (str. 220)
HOHŠTAPLER (gl. hohštaplerisati)
Ja od njih živim, ali ne hohštaplerišem njima, ne varam nikoga, ne zavodim [...]. (str. 308)
SCHWABE(pridj. švapski)
Da ne bi morao da je gleda, on obara oči zemlji, ali tu, [...] vidi tragove konjskih kopita i primećuje kako se pored turskih okruglih i punih konjskih ploča sve češće javljaju savijene švapske potkovice [...]. (str. 161)
JÄGER(pridj. jegerski)
Iz varoši se čuo bubanj a zatim truba jegerskog odreda, prodorna i vesela, sa novom, neobičnom melodijom. (str. 156)
FRANZ JOSEPH(pridj. francjosefski)
To su bila ona tri decenija relativnog blagostanja i prividnog, francjosefskog mira kada je mnogi Evropljanin mislio da ima nepogrešnu formulu za ostvarenje stoljetnog sna [...]. (str. 210)
4.2.8 Upotreba historizamaAli ovog puta nisu došla samo dvojica štrajfkora, koji treba da ostanu na straži, nego sa njima i vahtmajster Draženović, lično. (str. 191)
4.2.9 Gomilanje različitih germanizama u rečeniciPodalje iza oficira nailazila je četa pešadije, jegera, u zelenim uniformama, sa perjem na kožnom čaku i belim kaišima preko grudi. (str. 152)
4.2.10 Gomilanje germanizama iz iste porodice riječiTo su nova oficirska kasina, jer je dotadašnja, jedna prizemna mala zgrada, [...], postala tesna za povećan broj oficira. (str. 272)
4.2.11 Promjena fonološkog sastava germanizma <k> prelazi u <g> ; <ä> prelazi u <e>Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 206)Iz varoši se čuo bubanja zatim truba jegerskog odreda, [...] (str. 156)
4.2.12 Germanizam kao apelativNeki Huso Kokošar, Ciganin bez časti i određenog zanimanja, kome je sramna bolest još u prvoj mladosti izjela nos, predvodio je desetinu golača, naoružanih starinskim sistema Werndl, sa dugačkim bajonetama, i vodio glavnu reč u čaršiji. (str. 349)
%
(1) Vojni naziviuniforma, Langediener, marš, feldvebel, šlem, šuckor, šanac, haubica, granata, Oberleutnant, oficir, šrapnel
Bili su u belim uniformama, sa belim, tropskim šlemovima na glavi. (str. 378)
(2) Zanatstvomajstor, kelner, kelnerica, calkelner, kupler, šloserskiI doziva kelnera i naređuje mu nešto nemački. (str. 218)
(3) ImenaŠreiber, Burgenland, Austrija, Austro-Ugarska monarhija, Graz, Merkur, Albert Apfelmajer
Gleda ih pravo u lice, ali ne vidi njih, nego sitne rubrike Merkura koje treba da donesu njenu sreću ili nesreću. (str. 320)
(4) Kućanski predmetilampa, roletna, flaša, grif, štap, štala, fijaker
I razgovor pijanog čoveka i trezne žene nastavlja se [...] pored flaše nekog skupog vina i pored dve čaše [...]. (str. 218)
(5) Socijalni životmatura, studij, Reclam’s Universal-Bibliothek, fircen-funfcen, gost, Extra-Zimmer
Glavna strana lektira tadašnjih mladih ljudi u sarajevskoj gimnaziji sastojala se od dela iz poznate i ogromne nemačke izdavačke kuće Reclam’s Universal-Bibliothek. (str. 294)
(6) Apstraktni pojmovicilj, skandal
Milan je onaj koji svaki skandal guši u samom zametku. (str. 221)
(7) Odjevni predmetikragna, šnir, štirkan
Na njemu je uvek košulja sa štirkanim grudima, tvrdom kragnom i okruglim manšetama na kojima beleži brojeve i privremene račune. (str. 318)
(8) Hranašpeceraj, kukuruzan
Šrajber je držao ono što se zvalo “mešovita radnja” ili “špeceraj” [...] (str. 211)
(9) Novacgroš
U opreznom sašaptavanju i dogovaranju po kolibama i pojatama kulučari su sakupili među sobom znatnu svotu od sedam groša kojom će podmiriti Merdžana. (str. 57)
(10) Muzički instrumentiharmonika, mundharmonika
A uvečer su sa mnogobrojnih prozora te ružne zgrade odjekivali glasovi nerazumljivih vojničkih pesama, praćeni mundharmonikom. (str. 164)
Ca. 2.000 germanizama u bos. jeziku
Dijele se na zamjenjive i nezamijenjive germanizme
Njemačke posuđenice postale su i sastavnim dijelom frazema u bos. jeziku
4.4.1 ZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su:flaša (= boca)faliti (= nedostajati, izostajati)šlem (= kaciga)liferovati (= isporučiti)
4.4.2 NEZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su:štirkan, roletna, štap i sl.
1. Uvod
2. O Ivi Andriću
3. O djelu na »Na Drini ćuprija«
4. Analiza korpusa
5. Zaključak
Bosansko-njemački kontakti rezultirali su velikim brojem germanizama u bos. jeziku
U djelu »Na Drini ćuprija« evidentirano je 570 germanizama
Ivo Andrić germanizme koristi u originalnom obliku (Langediener), u adaptiranom obliku (oficir), tvori nove riječi (kelnerovati, jegerski, švapski) i sl.
Podjela germanizama po semantičkim poljima rezultiralo je sljedeća područja: zanatstvo, muzički instrumenti, novac, vojni nazivi, imena, odjevni predmeti, kućanski predmeti, hrana, socijalni život i apstraktni pojmovi
Najbrojnije semantičko polje je Vojni nazivi s ukupno 177 germanizama.
HVALA NA PAŽNJI
VIELEN DANK FÜR IHRE AUFMERKSAMKEIT