Click here to load reader

O ISPITIVANJU STAVOVA NASTAVNIKA - azoo.hr · kultura i umjetnost, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija, Vjeronauk, Povijest, Geografija te Tjelesna i zdravstvena kultura)

  • View
    4

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of O ISPITIVANJU STAVOVA NASTAVNIKA - azoo.hr · kultura i umjetnost, Politika i gospodarstvo,...

  • IZVJEŠTAJ

    O ISPITIVANJU STAVOVA NASTAVNIKA U OKVIRU PROJEKTA VIJEĆA EUROPE

    „INSTRUMENTI ZA IMPLEMENTACIJU OKVIRA KOMPETENCIJA ZA DEMOKRATSKU KULTURU“

    NARUČITELJ: AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

    AUTOR: MATIJA BATUR, MAG. PAED.

    SVIBANJ, 2017.

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    1

    Sadržaj

    1. UVOD ................................................................................................................................................... 3

    2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................... 4

    2.1. NACRT ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................... 4

    2.3. UZORAK UČITELJA I NASTAVNIKA ................................................................................................. 4

    2.2. ONLINE UPITNIK ZA UČITELJE I NASTAVNIKE ............................................................................... 4

    2.4. OBRADA PODATAKA ..................................................................................................................... 4

    3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................... 5

    3.1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA UZORKA ............................................................................................. 5

    3.2. O PROGRAMU MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I

    OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE .................................................................................. 7

    3.3. NASTAVA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA .................................................................. 20

    3.4. STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA ................................................................................... 23

    4. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 27

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    2

    Popis grafičkih prikaza

    Slika 1 Nastavnici prema spolu (%) .......................................................................................................... 5

    Slika 2 Profil nastavnika (%) ..................................................................................................................... 5

    Slika 3 Nastavnici prema predmetnome području (%) ............................................................................ 6

    Slika 4 Radni staž nastavnika (%) ............................................................................................................. 6

    Slika 5 Kako nastavnici izvode nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja s obzirom na profil

    nastavnika? (%)........................................................................................................................................ 7

    Slika 6 Na koji način nastavnici provode Program (broj odgovora) ........................................................ 8

    Slika 7 Razlozi zbog kojih nastavnici ne izvode Program (broj odgovora) ............................................... 8

    Slika 8 Upoznatost nastavnika s elementima Programa (aritmetička sredina) ....................................... 9

    Slika 9 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina) ................................. 10

    Slika 10 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina) ...... 10

    Slika 11 Zadovoljstvo aspektima Programa (aritmetička sredina) ........................................................ 11

    Slika 12 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina) ............................. 12

    Slika 13 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina) ..... 12

    Slika 14 Procjena razumijevanja tema i koncepata prema dimenzijama Programa s obzirom na

    predmetno područje (aritmetička sredina) ........................................................................................... 14

    Slika 15 Usporedba procjene razumijevanja tema i koncepata i procjene pripremljenosti za izvođenje

    nastave prema dimenzijama Programa (aritmetička sredina) .............................................................. 15

    Slika 16 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina) ......................... 16

    Slika 17 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina) 17

    Slika 18 Stav nastavnika o Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj i

    interdisciplinarnoj temi (aritmetička sredina) ....................................................................................... 17

    Slika 19 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom

    na profil (aritmetička sredina) ............................................................................................................... 18

    Slika 20 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom

    na predmetno područje (aritmetička sredina) ...................................................................................... 18

    Slika 21 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na profil

    nastavnika (aritmetička sredina) ........................................................................................................... 19

    Slika 22 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na

    predmetno područje (aritmetička sredina) ........................................................................................... 19

    Slika 23 Korištenje metoda u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine

    (aritmetička sredina) ............................................................................................................................. 20

    Slika 24 Usporedba korištenja izvora za nastavnike i učenike u posljednje tri godine (aritmetička

    sredina) .................................................................................................................................................. 21

    Slika 25 Načini vrednovanja postignuća učenika u posljednje tri godine (broj odgovora) ................... 22

    Slika 26 Sudjelovanje na stručnim skupovima u području Građanskoga odgoja i obrazovanja u

    posljednje tri godine s obzirom na profil nastavnika (%) ...................................................................... 23

    Slika 27 Najbolji oblici usavršavanja za izvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja (broj odgovora)

    ............................................................................................................................................................... 24

    Slika 28 Teme usavršavanja koje bi nastavnicima najviše pomogle za izvođenje GOO-a (broj odgovora)

    ............................................................................................................................................................... 25

    Slika 29 Učestalost načina podrške izvođenju nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u posljednje

    tri godine (aritmetička sredina) ............................................................................................................. 26

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    3

    1. UVOD

    „Formalno obrazovanje je izuzetno važan alat koji se može koristiti za rješavanje [demokratskih]

    izazova. Odgovarajuće obrazovne ulazne informacije i prakse mogu povećati demokratsku

    angažiranost, umanjiti netrpeljivost i predrasude (...) Međutim, da bi se [taj cilj] ostvario, obrazovni

    radnici moraju jasno razumjeti demokratske kompetencije na koje nastavni plan i program treba biti

    usmjeren.“1

    Ovim izvještajem prikazani su rezultati anketnoga istraživanja stavova učitelja i nastavnika (u daljnjem

    tekstu: nastavnici) na uzorku osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. U središtu interesa

    istraživanja je Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i

    obrazovanja za osnovne i srednje škole (u daljnjem tekstu: Program), a cilj istraživanja usmjeren je na

    korištenje rezultata za unapređenje Programa te sustava stručnoga usavršavanja za izvođenje nastave

    Građanskoga odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u okviru projekta

    Vijeća Europe „Instrumenti za implementaciju Okvira kompetencija za demokratsku kulturu“ čiji je

    nositelj za Republiku Hrvatsku Agencija za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).

    Odlukom o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i

    obrazovanja za osnovne i srednje škole2 „Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se na način obvezne

    međupredmetne provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju građanske

    kompetencije učenika. Pri tome se polazi od činjenice da su svi predmeti izravno povezani s općim

    pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jamči svakom djetetu, u svakome od

    njih se traži razvoj određenih vještina i vrijednosti koje više ili manje pridonose ostvarivanju Građanskog

    odgoja i obrazovanja“.3

    Imenice korištene u ovom izvještaju, primjerice učitelj ili nastavnik,

    podrazumijevaju rodnu razliku i odnose se jednako na osobe muškoga i ženskoga

    spola.

    1 Vijeće Europe (2016) Kompetencije za kulturu demokracije. CoE Publishing, Strasbourg:

    https://rm.coe.int/16806ccc0a

    2 NN 104/2014

    3 Izvod iz Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne

    i srednje škole, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta:

    http://www.azoo.hr/images/goo/Program_medjupredmetni-interdisciplinarni_sadrzaji.pdf

    https://rm.coe.int/16806ccc0ahttp://www.azoo.hr/images/goo/Program_medjupredmetni-interdisciplinarni_sadrzaji.pdf

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    4

    2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

    2.1. NACRT ISTRAŽIVANJA

    Tema ovoga istraživanja je izvođenje nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim

    školama, a njegov predmet je provedba Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja

    Građanskoga odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u cilju njegova unapređenja i

    unapređenja sustava stručnoga usavršavanja nastavnika.

    Opći cilj istraživanja je ispitati stavove nastavnika o provedbi nastave Građanskoga odgoja i

    obrazovanja prema Programu, a specifični ciljevi su ispitati stavove nastavnika o Programu, o percepciji

    kompetentnosti nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja te unaprijediti

    programe i stručno usavršavanje nastavnika u području Građanskoga odgoja i obrazovanja koje

    osigurava Agencija za odgoj i obrazovanje.

    U istraživanju je korištena kvantitativna analiza odgovora ispitanika te transverzalni pristup koji

    podrazumijeva istraživanje stavova i stanja u određenom trenutku.

    2.3. UZORAK UČITELJA I NASTAVNIKA

    Anketno istraživanje stavova nastavnika provodilo se na prigodnome uzorku koji je odabrala Agencija

    za odgoj i obrazovanje i kojega je inicijalno činilo 50 osnovnih i 50 srednjih škola. Pri izradi uzorka vodilo

    se računa o uključivanju škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske.

    Slijedom slabijega odaziva nastavnika, inicijalni uzorak je proširen na veći broj škola putem kontakata

    sa zainteresiranim voditeljima Županijskih stručnih vijeća koji su proslijedili anketni upitnik i onim

    školama koje nisu bile u inicijalnome uzorku.

    Ukupan broj nastavnika koji su ispunili anketni upitnik jest 881.

    2.2. ONLINE UPITNIK ZA UČITELJE I NASTAVNIKE

    Podaci su prikupljeni on-line upitnikom tijekom travnja 2017. godine. Upitnik je bio anoniman i

    sadržavao je ukupno 27 pitanja. Inicijalno je diseminiran ravnateljima putem e-mail adresa na 100 škola

    koji su zamoljeni da upitnik proslijede svim nastavnicima njihove škole. Ispunjavanje upitnika trajali je

    od 10 do 15 minuta. Upitnik je bio dostupan za ispunjavanje od 7. do 26. travnja 2017. godine.

    2.4. OBRADA PODATAKA

    Obrada podataka i statistička analiza u ovome istraživanju izrađena je pomoću statističkoga paketa

    SPSS 22.0.

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    5

    3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

    3.1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA UZORKA

    U prvome dijelu on-line upitnika, nastavnici su

    odgovarali na set pitanja usmjerenih na prikupljanje

    određenih demografskih i ostalih obilježja

    nastavnika poput njihova spola, radnoga staža i

    predmeta koje predaju.

    Od ukupno 881 nastavnika koji su ispunili upitnik,

    velika većina je ženskoga spola (83,9 %), dok je

    nastavnika muškoga spola svega 16,1 % (Slika 1.)

    Nadalje, jedna od glavnih varijabli korištenih za

    daljnju obradu podataka je tip škole, odnosno

    razina obrazovanja za koju nastavnik izvodi nastavu

    Građanskoga odgoja i obrazovanja (u grafikonima:

    GOO). Nastavnici su podijeljeni u skupine prema

    razini obrazovanja u kojoj predaju, odnosno predaju

    li u osnovnoj ili srednjoj školi. Nastavnici osnovnih

    škola dijele se na nastavnike razredne (od 1. do 4.

    razreda) i predmetne nastave (od 5. do 8. razreda).

    Nastavnici srednjih škola podijeljeni su prema tipu

    srednje škole u kojoj izvode nastavu te se dijele na

    gimnazije i strukovne ili mješovite škole prema

    programima koje izvode. Za potrebe prikaza

    rezultata, ova podjelu nastavnika prema

    navedenim skupinama naziva se profil nastavnika.

    Stoga, prema profilu nastavnika prikazanoga na Slici

    2., nastavnika razredne nastave je 26,6 %,

    nastavnika predmetne nastave 33,1 %,

    srednjoškolskih nastavnika koji rade u gimnazijama

    je 16,6 %, a nastavnika strukovnih škola 83,9 %.

    osnovna škola -

    razredna nastava; 26,60%

    osnovna škola -

    predmetna

    nastava; 33,10%

    srednja škola -

    gimnazija; 16,60%

    srednja škola -strukovna ili mješovita

    škola; 23,70%

    Profil nastavnika (%)

    Slika 2 Profil nastavnika (%)

    ženski; 83,90%

    muški; 16,10%

    Nastavnici prema spolu (%)

    Slika 1 Nastavnici prema spolu (%)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    6

    Druga varijabla koja je značajna za daljnji prikaz

    rezultata je predmet za koji nastavnici izvode

    nastavu. Ako nastavnici predaju više od jednoga

    predmeta, zamoljeni su da odaberu onaj u kojemu

    imaju najveću satnicu tijekom školske godine

    2016./2017. Ponuđeni odgovori obuhvaćali su sve

    predmete prisutne u osnovnim i srednjim školama,

    za predmete razredne nastave ponuđena je opcija

    razredna nastava, a za strukovne predmete opcija

    strukovni predmeti. S obzirom na neujednačenost

    broja nastavnika prema različitim predmetima ili

    skupinama predmeta, pojedini predmeti su

    grupirani u predmetna područja. Jezičnu skupinu

    predmeta sačinjavaju nastavnici Hrvatskoga jezika i

    stranih jezika. Prirodoslovno-tehničku skupinu

    sačinjavaju Matematika, Tehnička kultura, Kemija,

    Priroda i Biologija, Fizika i Informatika. Razredna

    nastava i strukovni predmeti sačinjavaju svaki

    vlastite kategorije, dok društveno-humanistička

    skupina obuhvaća najviše predmeta (Etika, Logika,

    Filozofija, Likovna kultura i umjetnost, Glazbena

    kultura i umjetnost, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija, Vjeronauk, Povijest, Geografija te

    Tjelesna i zdravstvena kultura).

    Na Slici 3. prikazan je postotak nastavnika prema pojedinim skupinama. Najviše je nastavnika razredne

    nastave kojih je 25,4 % što odgovara i podjeli nastavnika prema profilu. Razliku od 1,2 % čine nastavnici

    stranih jezika koji predaju u razrednoj nastavi. Strukovna skupina predmeta zastupljena je u najmanjoj

    mjeri s 9,8 % što je i razumljivo s obzirom da se oni izvode isključivo u srednjim strukovnim školama.

    Nastavnici su odgovarali i na

    pitanje koje se odnosilo na

    njihov radni staž u nastavi.

    Radni staž nastavnika,

    prikazan na Slici 4., pokazuje

    da je najviše nastavnika koji

    imaju od 21 do 30 godina,

    odnosno 11 do 20 godina

    staža. Međutim, ako uzmemo

    u obzir da prve dvije

    kategorije zajedno čine

    raspon do 10 godina staža,

    zapravo je najviše nastavnika

    koji imaju do 10 godina staža,

    njih ukupno 33,10 %.

    Slika 3 Nastavnici prema predmetnome području (%)

    11,00%

    22,10%

    27,40%

    28,30%

    11,20%

    0% 10% 20% 30% 40% 50%

    3 ili manje godina

    od 4 do 10 godina

    od 11 do 20 godina

    od 21 do 30 godina

    31 ili više godina

    Radni staž nastavnika (%)

    Slika 4 Radni staž nastavnika (%)

    razredna nastava; 25,40%

    jezična skupina; 22,40%

    prirodoslovno-tehnička

    skupina; 20,30%

    društveno-humanistička

    skupina; 22,10%

    strukovna skupina; 9,80%

    Nastavnici prema području predmeta (%)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    7

    3.2. O PROGRAMU MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA

    GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

    U ovome poglavlju prikazani su rezultati odgovora na pitanja koje se odnose na stavove nastavnika o

    Programu, pojedinim njegovim aspektima ili provedbenim mogućnostima.

    S obzirom da je u središtu interesa istraživanja Program, nastavnici su pitani kako izvode nastavu

    Građanskoga odgoja i obrazovanja na što su mogli odgovoriti odabirom jednoga od četiri unaprijed

    ponuđena odgovora. Ukupno, nastavnici u najvećoj mjeri izvode nastavu Građanskoga odgoja i

    obrazovanja u skladu s Programom, a na Slici 5. prikazana je usporedba načina izvođenja Programa

    prema profilu nastavnika. Nastavu u skladu s Programom u najvećoj mjeri izvode nastavnici razredne

    nastave, a u najmanjoj mjeri nastavnici gimnazija. Na prikazu je vidljivo kako broj nastavnika koji uopće

    ne provode nastavu prema Programu se povećava kako se povećava i razina obrazovanja za koju izvode

    nastavu. Od ispitanih nastavnika razredne nastave, svi izvode nastavu prema Programu, a tek 6,4 %

    manje nego je propisano Programom. Također, prema profilu nastavnika, u razrednoj nastavni najviše

    je onih koji nastavu izvode i više nego je predviđeno Programom.

    U srednjoj školi povećava se broj nastavnika koji uopće ne izvode ili izvode nastavu u manjoj mjeri nego

    što propisuje Program. Najviše nastavnika koji uopće ne izvode nastavu prema Programu je među

    nastavnicima iz gimnazija.

    Slika 5 Kako nastavnici izvode nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja s obzirom na profil nastavnika? (%)

    Nastavnici koji su odgovorili potvrdno da izvode nastavu prema Programu su pitani da pojasne na koji

    način izvode nastavu, dok su nastavnici koji su se izjasnili da uopće ne provode nastavu prema

    Programu pitani koji su razlozi njihova neizvođenja. U ovom pitanjima, moguće je bilo odabrati više

    odgovora.

    69,70%

    67,50%

    49,70%

    62,40%

    23,90%

    19,50%

    17,65%

    14,75%

    6,40%

    11,30%

    21,75%

    14,80%

    0,00%

    1,70%

    10,90%

    8,05%

    0% 100%

    osnovna škola - razredna nastava

    osnovna škola - predmetna nastava

    srednja škola - gimnazija

    srednja škola - strukovna ili mješovita škola

    Kako nastavnici izvode nastavu GOO-a s obzirom na profil nastavnika? (%)

    da, u skladu s planom utvrđenim u Programu da, i više nego je predviđeno Programom

    da, ali manje nego je predviđeno Programom ne izvodim nastavu prema Programu

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    8

    Na Slici 6. prikazan je broj odabranih ponuđenih odgovora. Izuzev odgovora integriram ga u sve

    predmete razredne nastave koji je bio namijenjen nastavnicima razredne nastave, za ostale nastavnike

    ponuđeni su različiti načini integracije: u vlastiti predmet, u kurikulum škole i izvanučioničke aktivnosti

    te u suradnji sa svim djelatnicima škole integrira se zajednički, što implicira vremensko i sadržajno

    planiranje unutar skupina predmeta ili među predmetima. Najviše nastavnika je odabralo da integrira

    Program u vlastiti predmet, a nešto manje od pola odabralo je i da ga integrira i u kurikulum škole,

    odnosno u izvanučioničke aktivnosti.

    Slika 6 Na koji način nastavnici provode Program (broj odgovora)

    Na Slici 7. prikazan je broj nastavnika koji su odabrali pojedini razlog zbog kojih nastavnici ne izvode

    Program. Kao najvažniji razlozi neizvođenja odabrani su procjena vlastite nekompetentnosti korištenja

    predloženih metoda (25) te nedostatak vremena (19). Zanimljivo, 7 nastavnika se izjasnilo da uopće ne

    zna što je Program i da ga niti ne zanima, dok se 11 nastavnika ne slaže s temama Programa.

    Slika 7 Razlozi zbog kojih nastavnici ne izvode Program (broj odgovora)

    223

    555

    359

    287

    0 100 200 300 400 500 600 700

    integriram ga u sve predmete razredne nastave

    integriram ga u svoj predmet

    integriram ga u kurikulum škole i izvanučioničkeaktivnosti

    integriram ga u suradnji sa svim nastavnicima istručnom službom škole

    Na koji način nastavnici provode Program (broj odgovora)

    11

    19

    25

    9

    7

    0 100 200 300 400 500 600 700

    ne slažem se s predloženim temama programa

    nemam vremena za integriranje tema

    ne osjećam se kompetentno u korištenjupreporučenih metoda interaktivnoga učenja i

    poučavanja

    nemam s kime u školi stručno raspraviti o tome

    ne znam što je to i ne zanima me

    Razlozi zbog kojih nastavnici ne izvode Program(broj odgovora)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    9

    Nadalje, nastavnici su procjenjivali vlastitu upoznatost s pojedinim elementima Programa, odnosno

    Programom u cijelosti. Nastavnici su procjenjivali upoznatost korištenjem peterostupanjske ljestvice

    na kojoj je 1 označavalo nimalo, a 5 u potpunosti.

    Na Slici 8. prikazane su aritmetičke sredine odgovara svih nastavnika koji su ispunili upitnik. Opća

    upoznatost nastavnika s Programom u cijelosti te s pojedinim elementima Programa nalazi se između

    trećega i četvrtoga stupnja ljestvice prema čemu je moguće zaključiti da su nastavnici u određenoj

    mjeri upoznati s Programom s obzirom da su sve vrijednosti bliže četvrtomu stupnju. Nastavnici su u

    najmanjoj mjeri upoznati s predloženim nastavnim metodama (M=3.51, SD=1,070), a u najvećoj mjeri

    s temama Programa (M=3,74, SD=1,058).

    Slika 8 Upoznatost nastavnika s elementima Programa (aritmetička sredina)

    U cilju zornijega prikaza upoznatosti nastavnika s Programom i njegovim elementima prema ostalim

    obilježjima nastavnika izrađen je indeks upoznatosti nastavnika na temelju procjene upoznatosti

    prema svim naprijed prikazanim elementima.

    Na Slici 9. prikazane su aritmetičke sredine indeksa upoznatosti nastavnika prema profilu. Na temelju

    aritmetičkih sredina zaključujemo da su nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri upoznati s

    Programom i svim njegovim elementima s obzirom da je aritmetička sredina njihova indeksa nešto

    manja od vrijednosti četiri (M=3,94, SD=0,947). Na grafičkom prikazu vidljiv je trend pada upoznatosti

    kako raste razina obrazovanja za koju nastavnik izvodi nastavu, tako su, na primjer, srednjoškolski

    nastavnici osrednje upoznati s Programom. U prosjeku, nastavnici strukovnih ili mješovitih škola

    (M=3,33, SD=1,103) i gimnazija (M=3,31, SD=1,077) su u najmanjoj mjeri upoznati s Programom i

    njegovim elementima.

    Također, analiza varijance pokazala je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika

    prema profilu s obzirom na indeks upoznatosti (F=17,006, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po

    upoznatosti značajno razlikuju od nastavnika gimnazija i strukovnih i mješovitih škola, a nastavnici

    predmetne nastave se značajno razlikuju od skupine nastavnika strukovnih ili mješovitih škola.

    3,59

    3,68

    3,51

    3,74

    3,63

    1 2 3 4 5

    programom u cijelosti

    ciljevima i zadaćama programa

    predloženim nastavnim metodama u programu

    tematskim područjima iz programa

    obrazovnim ishodima koje program propisuje

    Upoznatost nastavnika s elementima Programa (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    10

    Slika 9 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)

    Slika 10. prikazuje indeks upoznatosti nastavnika, no ovaj puta s obzirom na pojedine skupine

    predmeta nastavnika. Također je potvrđeno da su nastavnici koji izvode razrednu nastavu (M=3,97,

    SD=0927) u najvećoj mjeri upoznati s Programom i njegovim elementima u sličnoj mjeri kao i na

    prethodnome prikazu. Nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta (M=3,60, SD=1,034), iako

    u manjoj mjeri nego nastavnici razredne nastave, gravitiraju prema četvrtome stupnju. Važno je

    istaknuti da aritmetičke sredine strukovne skupine predmeta (M=3,45, SD=1,005) i prirodoslovno-

    tehničke skupine (M=3,44, SD=0,974) teže osrednjoj upoznatosti s Programom.

    Analiza varijance pokazala je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika prema

    skupinama predmeta (F=10,070, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po upoznatosti značajno

    razlikuju od nastavnika svih ostalih skupina predmeta, dok značajnih razlika između drugih skupina

    nema.

    Slika 10 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    3,94

    3,69

    3,38

    3,35

    1 2 3 4 5

    osnovna škola - razredna nastava

    osnovna škola - predmetna nastava

    srednja škola - gimnazija

    srednja škola - strukovna ili mješovita škola

    Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)

    3,97

    3,50

    3,44

    3,60

    3,45

    1 2 3 4 5

    razredna nastava

    jezična skupina

    prirodoslovno-tehnička skupina

    društveno-humanistička skupina

    strukovna skupina

    Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    11

    Nakon upoznatosti, nastavnici su procjenjivali i zadovoljstvo Programom na istovjetnoj

    peterostupanjskoj ljestvici. Nastavnici su procjenjivali zadovoljstvo pojedinim dijelovima Programa te

    njegovom korisnosti za učenike i društvo općenito. Slika 11. prikazuje ukupne rezultate prema

    pojedinim aspektima zadovoljstva. Iz prikaza možemo zaključiti da su nastavnici u najvećoj mjeri

    zadovoljni s korisnosti Programa odnosno smatraju da je program u gotovo jednakoj mjeri koristan za

    učenike (M=3,74, SD=1,057) i za društvo (M=3,77, SD=1,066). Ostalim aspektima Programa su

    nastavnici osrednje zadovoljni u gotovo jednakoj mjeri, osim s aspektom vremenske korelacije s

    predmetima (M=2,90, SD=0,997) koja ostvaruje najmanji prosjek zadovoljstva nastavnika. Stoga,

    pretpostavlja se da, prema mišljenju nastavnika, propisani plan i program međupredmetne i

    interdisciplinarne teme nije vremenski usklađeni s planom i programom njihovih predmeta, dok je

    sadržajna korelacija s predmetima koje predaju (M=3,22, SD=0,971) osrednja.

    Slika 11 Zadovoljstvo aspektima Programa (aritmetička sredina)

    Kao i za upoznatost, izrađen je indeks zadovoljstva nastavnika koji objedinjuje rezultate prema

    pojedinim aspektima u jedinstvenu procjenu zadovoljstva nastavnika.

    Na Slici 12. prikazan je taj indeks prema profilu nastavnika iz kojega možemo zaključiti da su nastavnici

    razredne nastave (M= 3,58, SD=0,760), kao i kod upoznatosti, u najvećoj mjeri zadovoljni Programom

    i njegovim aspektima. Sve vrijednosti se nalaze između osrednje i mnogo, s time da samo nastavnici

    razredne nastave inkliniraju prema mnogo. Ostale grupe nastavnika prema profilu su osrednje

    zadovoljne od kojih su nastavnici gimnazija (M=3,05, SD=0,805) u najmanjoj mjeri zadovoljni

    Programom.

    Analiza varijance pokazuje je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika prema profilu

    s obzirom na indeks zadovoljstva (F=13,445, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po zadovoljstvu

    značajno razlikuju od nastavnika gimnazija i strukovnih i mješovitih škola, dok se nastavnici predmetne

    nastave značajno razlikuju od skupine nastavnika razredne nastave i gimnazija prema blažemu kriteriju

    značajnosti (p

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    12

    Slika 12 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)

    Na Slici 13. prikazan je indeks zadovoljstva prema predmetnome području nastavnika, na temelju

    kojega zaključujemo su nastavnici razredne nastave (M=3,61, SD=0,733) najzadovoljniji, dok su u svim

    ostalim predmetnim područjima nastavnici osrednje zadovoljni. Iznimka su dvije skupine:

    prirodoslovno-tehnička skupina (M=3,14, SD=0,877) i jezična skupina (M=3,19, SD= 0,865) koje su

    najmanje zadovoljne Programom.

    Također, analiza varijance pokazuje je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika i

    prema predmetnome području (F=9,793, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po zadovoljstvu

    značajno razlikuju od nastavnika jezične, prirodoslovno-tehničke i društveno-humanističke skupine,

    dok među drugim skupinama nema značajnih razlika.

    Slika 13 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    3,58

    3,33

    3,05

    3,21

    1 2 3 4 5

    osnovna škola - razredna nastava

    osnovna škola - predmetna nastava

    srednja škola - gimnazija

    srednja škola - strukovna ili mješovita škola

    Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na profil(aritmetička sredina)

    3,61

    3,19

    3,14

    3,29

    3,33

    1 2 3 4 5

    razredna nastava

    jezična skupina

    prirodoslovno-tehnička skupina

    društveno-humanistička skupina

    strukovna skupina

    Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    13

    Nadalje, prikazani su rezultati seta pitanja koji se odnose na razumijevanje tema i koncepata iz

    Programa i koji se sastojao se od šest zasebnih pitanja. Pitanja su se odnosila se na svaku od dimenzija

    koje određuju Program, a oblikovana su u obliku samoprocjene vlastitoga razumijevanja određene

    teme, pojma ili koncepta ili njihova međuodnosa ključnih za specifičnu dimenziju. Odabrane teme i

    koncepti prisutni su kroz Program na svim razinama obrazovanja ili su temeljni za izvođenje nastave u

    tim područjima. S obzirom da se radi o samoprocjeni razumijevanja korištena je peterostupanjska

    Likertova ljestvica u kojoj je, kao i prethodno, 1 označavao nimalo, a 5 u potpunosti.

    Pitanja su glasila: U kojoj mjeri razumijete koncept pravne države i njezinu ulogu u zaštiti temeljnih

    ljudskih prava? (ljudsko-pravna dimenzija); U kojoj mjeri razumijete ulogu hrvatskoga građanina kao

    političkoga subjekta i nositelja hrvatske državne vlasti, a politiku kao proces istraživanja i rješavanja

    problema? (politička dimenzija); U kojoj mjeri razumijete važnost osposobljenosti učenika u

    komunikacijskim vještinama za izvršavanje ustavne obveze aktivnoga građanina u zaštiti i razvoju

    zajedničkog dobra u razredu, školi, lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i u svijetu? (društvena dimenzija); U

    kojoj mjeri razumijete ulogu međukulturnoga dijaloga i obostranog razumijevanja u školi i društvu kao

    sredstva i sposobnosti da štitimo prava djeteta, ljudska prava, mir i vladavinu prava, njihove dužnosti i

    odgovornosti te društveni i gospodarski razvoj? (međukulturna dimenzija); U kojoj mjeri razumijete

    poveznicu ljudskih prava i prava potrošača s odgovornom potrošnjom, financijskim planiranjem,

    poduzetnošću i društveno korisnim radom? (gospodarska dimenzija) te U kojoj mjeri razumijete

    važnost poticanja učenika na praćenje zbivanja u okolišu i pokretanje aktivnosti za njegovo očuvanje i

    uređenje? (ekološka dimenzija).

    Na Slici 14. prikazani su rezultati procjene razumijevanja s obzirom na predmetno područje nastavnika.

    Nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta izražavaju najveće razumijevanje u skoro svim

    dimenzijama, a samo u ekološkoj nastavnici razredne nastave procjenjuju svoje razumijevanje nešto

    većim od njih. Nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri procjenjuju razumijevanje u ekološkoj i

    međukulturnoj dimenziji, a i u gospodarskoj dimenziji su među skupinama s najvećim prosjekom samo-

    procjene razumijevanja. Nastavnici prirodoslovno-tehničke skupine predmeta za skoro svaku

    dimenziju imaju najmanji prosjek, osim u ekološkoj, gdje strukovna skupina nastavnika procjenjuje

    svoje razumijevanje i nešto niže. Nastavnici jezične skupine predmeta imaju slične rezultate kao

    nastavnici razredne nastave u većini dimenzija, a u međukulturnoj, društvenoj, političkoj i ljudsko-

    pravnoj dimenziji ostvaruju više prosjeke od ostalih skupina izuzev društveno-humanističku skupinu.

    Važno je napomenuti da iako neke pojedine skupine nastavnika ostvaruju različite rezultate prema

    pojedinim dimenzijama, sve vrijednosti su relativno visoke, a pojedine se približavaju i petome stupnju

    (u potpunosti). U korelaciji s općim rezultatima prikazanima na Slici 15., sve skupine nastavnika

    procjenjuju svoje razumijevanje ekološke dimenzije u najvećoj mjeri. Općenito, kao i kod prikaza prema

    skupinama predmeta, nastavnici za sve dimenzije procjenjuju relativno visoko razumijevanje

    ponuđenih tema i koncepata.

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    14

    Slika 14 Procjena razumijevanja tema i koncepata prema dimenzijama Programa s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    4,00

    3,92

    4,21

    4,36

    4,12

    4,56

    4,11

    4,01

    4,26

    4,39

    4,1

    4,44

    3,96

    3,94

    4,15

    4,16

    4,07

    4,42

    4,34

    4,22

    4,42

    4,51

    4,21

    4,55

    4,00

    3,97

    4,09

    4,27

    4,12

    4,38

    1 2 3 4 5

    ljudsko-pravna dimenzija

    politička dimenzija

    društvena dimenzija

    međukulturna dimenzija

    gospodarska dimenzija

    ekološka dimenzija

    Procjena razumijevanja tema i koncepata prema dimenzijama Programa s obzirom na predmetno područje

    (aritmetička sredina)

    razredna nastava jezična skupina

    prirodoslovno-tehnička skupina društveno-humanistička skupina

    strukovna skupina

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    15

    Nakon seta pitanja vezanih uz razumijevanje tema i koncepata, nastavnici su odgovarali na pitanje o

    procjeni pripremljenosti za izvođenje nastave prema pojedinim dimenzijama Programa, a koji rezultati

    su prikazani na Slici 15. Nastavnici općenito procjenjuju da se u najvećoj mjeri osjećaju pripremljeno za

    izvođenje nastave u ekološkoj dimenziji, a najmanje u političkoj i gospodarskoj dimenziji. Rezultati svih

    dimenzija, bliže su četvrtome stupnju (mnogo), osim gospodarske i političke čije vrijednosti pripadaju

    osrednjoj pripremljenosti.

    Iznimno je zanimljivo promotriti usporedno rezultate razumijevanja i rezultate pripremljenosti na

    kojima je primjetno da postoji razlika između ta dva koncepta iako rezultati prate određeni trend za

    svaku od dimenzija. Nastavnici se općenito osjećaju značajno manje pripremljeni za izvođenje nastave

    nego što procjenjuju svoje razumijevanje tema i koncepata iz pojedinih dimenzija Programa. Iz ovih

    rezultata moguće je zaključiti da nastavnici imaju visoku procjenu vlastitih sposobnosti razumijevanja

    tema, pojmova i njihovoga međuodnosa iz Programa, međutim s obzirom na procjenu pripremljenosti,

    nedostaju im instrumenti i strategije prenošenja tih znanja, vještina i stavova na učenike. U ovome

    trenutku to je moguće objasniti pomoću nekoliko različitih čimbenika, poput organizacije nastave,

    usklađenosti plana i programa propisanoga u Programu s planom i programom pojedinih predmeta, ali

    i nastavnim metodama rada i izvorima korištenima u nastavi i za pripremu nastave o kojima je riječ u

    sljedećemu poglavlju.

    Slika 15 Usporedba procjene razumijevanja tema i koncepata i procjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema dimenzijama Programa (aritmetička sredina)

    4,09

    4,01

    4,24

    4,35

    4,12

    4,48

    3,61

    3,1

    3,74

    3,69

    3,17

    3,82

    0 1 2 3 4 5

    ljudsko-pravna dimenzija

    politička dimenzija

    društvena dimenzija

    međukulturna dimenzija

    gospodarska dimenzija

    ekološka dimenzija

    Usporedba procjene razumijevanja tema i koncepata i procjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema

    dimenzijama Programa (aritmetička sredine)

    razumijevanje tema i koncepata osjećaj pripremljenosti za izvođenje nastave

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    16

    Kao i za prethodna dva instrumenta za koje su izrađeni indeksi, i za ovaj set varijabli izrađen je indeks

    pripremljenosti nastavnika koji se koristi za prikaz rezultata s obzirom na pojedine skupine nastavnika.

    Na Slici 16. prikazani su rezultati s obzirom na profil nastavnika. Rezultati prikazuju da nastavnici

    razredne nastave procjenjuju da su u najvećoj mjeri pripremljeni za izvođenje nastave (M=3,77,

    SD=0,882). Nastavnici gimnazija najmanje procjenjuju vlastitu pripremljenost za izvođenje nastave

    (M=3,29, SD=0,923). Kao kod prethodnih indeksa, kako razina obrazovanje za koju nastavnik izvodi

    nastavu raste tako se, u ovome slučaju, osjećaj pripremljenosti smanjuje.

    Analiza varijance također pokazuje je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika s

    obzirom na indeks pripremljenosti (F=11,610, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po

    pripremljenosti značajno razlikuju od nastavnika gimnazija i strukovnih i mješovitih škola.

    Slika 16 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)

    Rezultati na Slici 17. potvrđuju zaključak da su nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri osjećaju

    pripremljeno (M=3,78, SD=0,875). Vidljivo je da se i nastavnici društveno-humanističke skupine

    (M=3,66, SD= 0,903) osjećaju pripremljeno u određenoj mjeri, dok su rezultati za ostale skupine

    osrednji. Nastavnici prirodoslovno-tehničke skupine predmeta najmanje procjenjuju vlastitu

    pripremljenost (M=3,24, SD= 0,875).

    Analiza varijance pokazuje statističku značajnost između skupina nastavnika prema predmetnome

    području (F=11,828, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se prema pripremljenosti značajno

    razlikuju od nastavnika jezične i prirodoslovno-tehničke skupine predmeta, a nastavnici društveno-

    humanističke skupine značajno se razlikuju od nastavnika prirodoslovno-tehničke skupine predmeta.

    3,77

    3,54

    3,29

    3,35

    1 2 3 4 5

    osnovna škola - razredna nastava

    osnovna škola - predmetna nastava

    srednja škola - gimnazija

    srednja škola - strukovna ili mješovita škola

    Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    17

    Slika 17 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    Nadalje, nastavnici su izražavali slaganje s tvrdnjama o Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj i interdisciplinarnoj temi. Korišten je instrument s devet tvrdnji koje su se odnosile na različite aspekte trenutne provedbe. Nastavnici su izražavali svoj stav na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici na kojoj je 1 označavalo uopće se ne slažem, a 5 u potpunosti se slažem. Na Slici 18. prikazani su rezultati.

    Slika 18 Stav nastavnika o Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj i interdisciplinarnoj temi (aritmetička sredina)

    3,78

    3,36

    3,24

    3,66

    3,43

    1 2 3 4 5

    razredna nastava

    jezična skupina

    prirodoslovno-tehnička skupina

    društveno-humanistička skupina

    strukovna skupina

    Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    3,60

    3,16

    3,61

    3,56

    4,16

    4,19

    3,48

    3,64

    3,46

    0 1 2 3 4 5

    GOO je primjereno područje za međupredmetnutemu.

    GOO je dobro integriran u postojeće predmete.

    Potrebno je osigurati bolju korelaciju GOO-a međupredmetima.

    Osjećam se kompetentno za izvođenje nastaveGOO-a u svojemu predmetu.

    Shvaćam važnost GOO-a za učenike.

    Shvaćam važnost GOO-a za društvo u cijelosti.

    Motiviran sam za izvođenje nastave GOO-a.

    Priprema za nastavu GOO-a iziskuje od mene punotruda.

    Priprema za nastavu GOO-a oduzima mi mnogovremena.

    Stav nastavnika o GOO-u kao međupredmetnoj i interdisciplinarnoj temi (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    18

    Od navedenih tvrdnji, nastavnici se u najvećoj mjeri slaži su tvrdnjama da je Građanski odgoj i

    obrazovanje važan za učenike (M=4,16, SD=0,984) i za društvo u cijelosti (M=4,19, SD=0,973), a

    najmanje da je on dobro integriran u postojeće predmete (M=3,16, SD=1,105). Općenito, rezultati

    pokazuju da se gotovo za svaku tvrdnju dio

    nastavnika slaže, a dio ne slaže oko određenih

    aspekata. Zanimljivo je da se nastavnici uglavnom

    slažu da je Građanski odgoj i obrazovanje

    primjereno područje za međupredmetnu temu

    (M=3,60, SD=1,125). Na temelju aritmetičkih

    sredina zaključujemo da se nastavnici slažu da se

    osjećaju kompetentno za izvođenje nastave u

    sklopu vlastitoga predmeta (M=3,56, SD= 1,131),

    dok je motiviranost za izvođenje nastave nešto niža

    (M=3,48, SD=1,218). Posebnu pažnju potrebno je

    obratiti na tvrdnju o potrebitosti osiguranja bolje

    korelacije tema među predmetima za koju se

    nastavnici u velikoj mjeri slažu (M=3,61, SD=1,122),

    a što se može interpretirati kao kritika Programa, ali

    i kritika predmetnih planova i programa koji ili

    uopće ne osiguravaju takvu povezanost ili je ona

    nezadovoljavajuća.

    U svrhu bolje interpretacije ovih rezultata pobliže su

    analizirani rezultati pojedinih tvrdnji s obzirom na

    skupine nastavnika. Slika 19. prikazuje rezultate

    stavova prema vlastitoj motiviranosti nastavnika za

    izvođenje nastave Građanskoga odgoja i

    obrazovanja prema profilu, a Slika 20. prikazuje iste

    rezultate s obzirom na predmetno područje.

    Prema profilu nastavnika, nastavnici razredne

    nastave u najvećoj se mjeri slažu da su motivirani za

    izvođenje nastave (M=3,76, SD=1,121) što potvrđuje

    prikaz s obzirom na predmetno područje (M=3,79,

    SD=1,111). U najmanjoj mjeri, odnosno osrednje, su

    motivirani nastavnici u gimnazijama (M=3,10,

    SD=1,327), zatim u strukovnim ili mješovitim

    školama (M=3,36, SD=1,278). Na temelju rezultata

    možemo zaključiti da se motivacija nastavnika

    smanjuje kako se razina obrazovanja povećava, u

    kojoj mjeri su nastavnici srednjih škola znatno manje

    motivirani nego nastavnici u osnovnoj školi. S

    obzirom na skupine predmeta, nakon razredne

    nastave, društveno-humanistička skupina predmeta

    je u najvećoj mjeri motivirana (M=3,60, SD=1,120), a

    najmanje nastavnici prirodoslovno-tehničke skupine

    predmeta (M=3,16, SD=1,056).

    3,76

    3,52

    3,10

    3,36

    1 2 3 4 5

    osnovna škola -razredna nastava

    osnovna škola -predmetna nastava

    srednja škola -gimnazija

    srednja škola -strukovna ili mješovita

    škola

    Motiviranost nastavnika za s obzirom na profil

    (aritmetička sredina)

    3,79

    3,28

    3,16

    3,60

    3,49

    1 2 3 4 5

    Razredna nastava

    Jezična skupina

    Prirodoslovno-tehničkaskupina

    Društveno-humanistička skupina

    Strukovna skupina

    Motiviranost nastavnika s obzirom na predmetno

    područje(aritmetička sredina)

    Slika 20 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    Slika 19 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom na profil (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    19

    Nadalje, prema skupinama nastavnika prikazani su

    rezultati za tvrdnju o integriranosti Građanskoga

    odgoja i obrazovanja u postojeće predmete. Na

    Slikama 22. i 23. vidljivo je da je da se nastavnici

    razredne nastave s obzirom na profil (M=3,56,

    SD=0,984) i s obzirom na predmetno područje

    (M=3,60, SD=0,970) u najvećoj mjeri slažu da su

    teme Građanskoga odgoja i obrazovanja

    integrirane u postojeće predmete. Prema profilu,

    aritmetičke sredine za ostale skupine nastavnika

    grupiraju se oko srednje vrijednosti, slično kao i

    rezultati za predmetna područja. Najmanje se slažu

    nastavnici gimnazija (M=2,86, SD=1,215). Prema

    skupinama predmeta, rezultati za ostale skupine

    pokazuju da se niti slažu, niti ne slažu oko tvrdnje o

    dobroj integriranosti.

    U sljedećemu poglavlju prikazani su rezultati koji se

    odnose na nastavu, odnosno na pojedine elemente

    i aspekte operacionalizacije Programa u nastavi

    Građanskoga odgoja i obrazovanja.

    3,60

    3,04

    2,98

    3,01

    3,02

    1 2 3 4 5

    Razredna nastava

    Jezična skupina

    Prirodoslovno-tehničkaskupina

    Društveno-humanistička skupina

    Strukovna skupina

    Integriranost GOO-a u postojeće predmete s obzirom na predmetno

    područje (aritmetička sredina)

    Slika 22 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)

    3,56

    3,14

    2,86

    2,96

    1 2 3 4 5

    osnovna škola -razredna nastava

    osnovna škola -predmetna nastava

    srednja škola -gimnazija

    srednja škola -strukovna ili mješovita

    škola

    Integriranost GOO-a u postojeće predmete s

    obzirom na profil nastavnika

    (aritmetička sredina)

    Slika 21 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na profil nastavnika (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    20

    3.3. NASTAVA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

    U ovome poglavlju prikazani su rezultati u području korištenja nastavnih metoda, izvora za pripremu

    nastavnika i izvore za učenike te vrednovanja u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja. Svi podaci

    u ovome dijelu prikupljeni su s napomenom da pri procjeni nastavnici misle isključivo na posljednje tri

    školske godine, s obzirom da je Program u provedbi te tri školske godine.

    Na Slici 23. prikazani su rezultati procjene korištenja nastavnih metoda u nastavi Građanskoga odgoja

    i obrazovanja. Nastavnici su procjenjivali korištenje metoda na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici na

    kojoj je 1 označavalo nikada, a 5 vrlo često. Iz rezultata je vidljivo da općenito nastavnici neke metode

    koriste često, a neke ponekad. Prema iskazanim prosjecima, najčešće se koristi metoda rada u

    skupinama odnosno suradničko učenje (M=3,68, SD= 1,074), a metode predavanja (M=3,59,

    SD=1,086), izlaganja učenika (M=3,47, SD=1,084), individualnoga rada učenika (M=3,49, SD=1,097),

    rješavanje problema (M=3,39, SD=1,115) i rasprava ili debata (M=3,40, SD=1,142) koriste se između

    ponekad i često s većom inklinacijom prema ponekad. Metode istraživačko-projekte nastave (M=3,00,

    SD=1,206), simulacije (M=3,11, SD=1,257) i izvanučioničke nastave (M=3,40, SD=1,259) također se

    grupiraju oko srednje vrijednosti, međutim od svih predloženih metoda upravo ove se koriste u

    najmanjoj mjeri.

    Slika 23 Korištenje metoda u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine (aritmetička sredina)

    3,59

    3,47

    3,49

    3,68

    3,00

    3,39

    3,11

    3,40

    2,95

    0 1 2 3 4 5

    predavanje učitelja/nastavnika

    izlaganje učenika ili skupine učenika

    individualan rad učenika

    rad u skupinama i suradničko učenje

    istraživačko-projektna nastava

    korištenje zadataka i rješavanje problema

    simuliranje ili igra uloga

    rasprava ili debata

    izvanučionička nastava

    Korištenje metoda u nastavi GOO-a u posljednje tri godine (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    21

    U prikazu rezultata vidljivo je da se sve nastavne metode predložene Programom u određenoj mjeri

    koriste što je postavljeno u odnos s upoznatosti i zadovoljstvom nastavnika s njima. S obzirom da su

    nastavnici općenito upoznati s predloženim metodama u Programu (M=3,51), te su osrednje zadovoljni

    njima (M=3,19) na prvi pogled zaključujemo da nastavnici sve predložene metode koriste u nekoj mjeri,

    odnosno ne postoji neka metoda koju uopće ne koriste. Stoga, nezadovoljstvo metodama Programa

    nije nužno faktor njihovoga rjeđega korištenja u nastavi.

    Nadalje, nastavnici su odgovarali na pitanja o korištenju izvora za pripremu nastave i izvora za rad

    učenika u nastavi. Korištena je jednaka ljestvica procjene kao i za nastavne metode na kojoj je 1

    označavalo nikada, a 5 vrlo često.

    Slika 24. prikazuje usporedbu rezultata procjene korištenja izvora za nastavnike odnosno pripreme

    nastave te izvora za učenike odnosno za rad u nastavi. Iz prikaza je vidljivo da procjena korištenja

    pojedinih izvora za učenike, iako je za sve čestice manja, prati korištenje istih tih izvora za nastavnike i

    to gotovo uniformirano. Nastavnici za vlastitu pripremu sve kategorije izvora koriste češće nego ih

    koriste u nastavi. U najvećoj mjeri korite se priručnici, udžbenici i materijali za nastavnike Agencije

    (M=3,31, SD=1,237), dok se za učenike podjednako često koriste udžbenici i materijali Agencije

    (M=3,09, SD=1,303) i video materijali (M=3,09, SD=1,200). U najmanjoj mjeri se koriste polemičke

    emisije te pravni dokumenti koji se prema procjecima koriste rijetko.

    Slika 24 Usporedba korištenja izvora za nastavnike i učenike u posljednje tri godine (aritmetička sredina)

    3,31

    2,92

    2,56

    3,27

    2,28

    3,04

    3,09

    2,75

    2,39

    3,09

    2,21

    2,97

    0 1 2 3 4 5

    priručnici, udžbenici i materijali AZOO

    materijali civilnoga društva

    nacionalni i međunarodni pravni dokumenti

    video materijali (dokumentarni ili igrani filmovi)

    polemičke emisije

    članci iz novina ili časopisa

    Usporedba korištenja izvora za nastavnike i učenike u posljednje tri godine (aritmetička sredina)

    za nastavnike za učenike

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    22

    Nadalje, po pitanju vrednovanja postignuća učenika, nastavnici su odgovarali na koji način su u

    protekle tri školske godine od uvođenja Programa vrednovali učenike na nastavi Građanskoga odgoja

    i obrazovanja. Moguće je bilo odabrati više odgovora. Slika 25. prikazuje broj odabranih odgovora za

    svaki pojedini način vrednovanja. Iz rezultata je vidljivo da je najveći broj nastavnika, njih 527 koristio

    javnu pohvalu učenika u najvećoj mjeri kao potvrdu dobrih rezultata pojedinih učenika.

    Samovrednovanje i međusobno vrednovanje učenika koristilo je 419 nastavnika, a njih 379 vrednovalo

    je učenike opisnom ocjenom. Najmanje nastavnika koristilo se izrađivanje potvrde učenicima za

    stjecanje kompetencija, a čak 149 nastavnika nije uopće vrednovalo postignuća učenika.

    Slika 25 Načini vrednovanja postignuća učenika u posljednje tri godine (broj odgovora)

    Uz načine vrednovanja, nastavnici su procjenjivali u kojoj mjeri su uspješni u poticanju učenika na

    vođenje mape osobnoga razvoja koja je propisana kao metoda vrednovanja u Programu. Nastavnici su

    to procjenjivali na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici procjene na kojoj je 1 označavalo nimalo, a 5

    u potpunosti. Trećina nastavnika procijenila je uspješnost kao osrednju (36,0 %), a skoro četvrtina

    nastavnika procijenila je da su bili nimalo uspješni (22,9 %). Nastavnici koji su svoju uspješnost ocijenili

    potpunom je samo 3,2 %.

    U sljedećemu poglavlju prikazani su rezultati odgovora nastavnika na pitanja o stručnome usavršavanju

    nastavnika u području Građanskoga odgoja i obrazovanja.

    195

    379

    274

    126

    527

    40

    419

    149

    0 100 200 300 400 500 600 700

    brojčanom ocjenom

    opisnom ocjenom

    osvrtom učenika o vlastitome uspjehu, pohvalnicamai priznanjima u učeničkoj mapi osobnog razvoja

    napomenama u razrednoj mapi o izvrsnimrezultatima učenika

    javnom pohvalom učenika

    izradom potvrde za učenike o stečenoj kompetenciji

    poticanjem samovrednovanja i međusobnogavrednovanja učenika

    nisam vrednovao postignuća učenika

    Načini vrednovanja postignuća učenika u posljednje tri godine (broj odgovora)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    23

    3.4. STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA

    Jedna od temeljnih djelatnosti Agencije za odgoj i obrazovanje jest organizacija stručnih usavršavanja

    te je stoga jedan od važnijih fokusa ovoga istraživanja bilo i ispitivanje učestalosti sudjelovanja u

    stručnim usavršavanjima u području izvođenja nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja u svrhu

    unapređenja sustava usavršavanja. Nastavnici su odgovarali na set pitanja o stručnim usavršavanjima

    koji se sastojao od pitanja višestrukoga izbora.

    Prvo pitanje bilo je o učestalosti sudjelovanja na stručnim skupovima u području Građanskoga odgoja

    i obrazovanja u posljednje tri godine od donošenja Programa. Općenito, više od trećine nastavnika nije

    niti jedanput prisustvovalo stručnome usavršavanju u ovome području. Međutim, kada se rezultati

    sagledaju s obzirom na profil nastavnika (Slika 26.), primjećujemo da upravo nastavnici srednjih škola

    u najvećoj mjeri nisu sudjelovali u stručnome usavršavanju u području Građanskoga odgoja i

    obrazovanja, dok su nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri sudjelovali. U posljednjoj skupini čak

    je 40 % nastavnika sudjelovalo tri ili više puta. Vidljiva je i tendencija povećanja broja nastavnika koji

    nisu uopće sudjelovali na stručnim usavršavanjima i smanjenja broja nastavnika koji su sudjelovali tri

    ili više puta kako razina obrazovanja za koju nastavnici izvode nastavu raste. Nastavnici srednjih škola,

    odnosno gimnazija i strukovnih i mješovitih škola imaju podjednak postotak nastavnika koji nisu niti

    jednom prisustvovali (44,40 %). Zanimljivo, nastavnici gimnazija u većem su postotku sudjelovali tri ili

    više puta (19,45 %) od nastavnika predmetne nastave (18,80 %).

    Rezultati pokazuju da postoji određena skupina nastavnika koji se kontinuirano i učestalo usavršavaju

    u ovome području te skupina koja se uopće ne usavršava u ovome području. Za razliku od razredne

    nastave, omjer tih skupina u predmetnoj nastavi i srednjoj školi prelazi u korist skupine nastavnika koja

    se uopće ne usavršava.

    Slika 26 Sudjelovanje na stručnim skupovima u području Građanskoga odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine s obzirom na profil nastavnika (%)

    14,20%

    28,40%

    44,40%

    44,40%

    18,90%

    27,10%

    26,45%

    23,20%

    26,60%

    25,70%

    9,70%

    17,40%

    40,30%

    18,80%

    19,45%

    15,00%

    0% 100%

    osnovna škola - razredna nastava

    osnovna škola - predmetna nastava

    srednja škola - gimnazija

    srednja škola - strukovna ili mješovita škola

    Sudjelovanje na stručnim skupovima u području GOO-a u posljednje tri godine prema profilu nastavnika (%)

    niti jedanput jedanput dvaput tri ili više puta

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    24

    Nastavnici su također odgovarali na pitanje učestalosti samostalnoga usavršavanja, poput praćenja

    stručne literature te proučavanja i promišljanja o povezivanju tema Građanskog odgoja i obrazovanja

    s vlastitim predmetom/ima. Nastavnici su odgovarali na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici na kojoj

    je 1 označavalo nikada, a 5 vrlo često. Trećina nastavnika (36,4 %) iskazala je da se ponekad samostalno

    usavršava, dok je četvrtina odgovorila često (26,8 %). Najmanje je nastavnika koji su odgovorili nikada

    (5,5 %), a onih koji su odgovorili vrlo često (14,4 %) je nešto manje od onih koji su odgovorili rijetko

    (17,0 %). Prema ovim podacima moguće je zaključiti da se nastavnici uglavnom ponekad samostalno

    usavršavaju u ovome području, a aritmetička sredina svih odgovora (M=3,28, SD=1,075) to i potvrđuje.

    Nadalje, nastavnici su pitani koji od ponuđenih oblika stručnoga usavršavanja smatraju najboljima za

    usavršavanje u području Građanskoga odgoja i obrazovanja. Pitanje je sadržavalo mogućnost odabira

    više od jednoga odgovora.

    Slika 27. prikazuje broj nastavnika koji su odabrali pojedini ponuđeni oblik stručnoga usavršavanja za

    koje misle da je najbolji. Nastavnici su najviše puta odabrali tematsku radionicu s teorijskom i

    praktičnom dimenzijom (N=573), a najmanje puta rad u nastavi uz nadgledanje mentora (N=39).

    Klasični oblici usavršavanja, poput stručnoga seminara (N=435) i predavanja stručnjaka (N=456) su

    također odabrani od strane nešto više od polovice svih nastavnika, no zanimljivo je vidjeti da je drugi

    najčešće odabrani oblik razmjena iskustava s nastavnicima drugih škola (N=479) odabran i više puta

    nego klasični oblici usavršavanja.

    Zaključujemo da nastavnici najboljim smatraju praktične i teorijske oblike usavršavanja, međutim

    svakako je potrebno prilikom usavršavanja ponuditi i instrumente razmjene iskustva i primjera dobre

    prakse.

    Slika 27 Najbolji oblici usavršavanja za izvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja (broj odgovora)

    435

    456

    573

    99

    39

    479

    332

    0 100 200 300 400 500 600 700

    stručni seminar na određenu temu

    predavanje stručnjaka na određenu temu

    tematska radionica s teorijskom i praktičnomdimenzijom

    praćenje rada učitelja/nastavnika s višenastavničkoga iskustva

    rad u nastavi uz nadgledanje mentora

    razmjena iskustava s nastavnicima iz drugih škola

    učenje na daljinu (online obrazovni programi)

    Najbolji oblici usavršavanja za izvođenje GOO-a(broj odgovora)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    25

    Nastavno na oblike usavršavanja, nastavnicima su ponuđene i teme usavršavanja za koje smatraju da

    bi im najviše pomogle za izvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja. Kako je prikazano na Slici 28.,

    nastavnici su pokazali interes za usavršavanje u svim navedenim temama te je svaka tema odabrana

    od strane nešto manje od polovice nastavnika. Važno je istaknuti da je najveći interes iskazan za

    metode učenja i poučavanja (N=413), a zatim za međupredmetno i predmetno planiranje te

    programiranje nastave (N=388). Ovakav interes za sve navedene teme pokazuje da su nastavnici u

    velikoj mjeri motivirani za usavršavanje u ovome području.

    Slika 28 Teme usavršavanja koje bi nastavnicima najviše pomogle za izvođenje GOO-a (broj odgovora)

    Zaključno, nastavnici su procjenjivali učestalost načina podrške izvođenju nastave Građanskoga

    odgoja i obrazovanja u okviru posljednje tri školske godine od uvođenja Programa. Slikom 29.

    prikazano je kako nastavnici procjenjuju da najveću podršku nastavi imaju u suradnji s djelatnicima

    vlastite škole (M=3,27, SD=1,190) te kroz njihovo vlastito samostalno usavršavanje (M=3,26,

    SD=1,142). Obje vrijednosti zapravo izražavaju osrednju podršku i odnose se na učestalost u stupnju

    ponekad. Savjetovanje s voditeljima stručnih vijeća (M=2,90, SD=1,246), savjetovanje, seminari i

    radionice sa savjetnicima Agencije (M=2,68, SD=1,194) te stručno usavršavanje (M=2,55, SD=1,207)

    također pripadaju stupnju ponekad, međutim s inklinacijom prema rijetko. Najmanju učestalost, prema

    rezultatima, ima čestica priznavanja provedenih aktivnosti, koja je procijenjena rijetkom.

    388

    373

    413

    370

    328

    0 100 200 300 400 500 600 700

    međupredmetno i predmetno planiranje iprogramiranje nastave

    učenje i poučavanje usmjereno na ishode ipostignuća učenika u građanskom odgoju i

    obrazovanju

    metode učenja i poučavanja u građanskom odgoju iobrazovanju

    specifična znanja i vještine u području građanskogaodgoja i obrazovanja

    vrednovanje i samovrednovanje u građanskomodgoju i obrazovanju

    Teme usavršavanja koje bi nastavnicima najviše pomogle za izvođenje GOO-a (broj odgovora)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    26

    Slika 29 Učestalost načina podrške izvođenju nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine (aritmetička sredina)

    3,27

    2,46

    2,68

    2,90

    2,55

    3,26

    2,19

    0 1 2 3 4 5

    suradnja s djelatnicima iz škole

    suradnja s lokalnom zajednicom

    savjetovanje, seminari i radionice sa savjetnicimaAZOO-a

    savjetovanje sa voditeljima stručnih vijeća

    stručno usavršavanje u organizaciji nadležnihinstitucija

    samostalno usavršavanje (u školi i izvan nje)

    priznanje provedenih aktivnosti (potvrda,profesionalno napredovanje, honorar...)

    Učestalost načina podrške izvođenju nastave GOO-a u posljednje tri godine (aritmetička sredina)

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    27

    4. ZAKLJUČAK

    Na temelju dobivenih rezultata, u ovome poglavlju ukratko su prikazani zaključci koji se odnose na

    Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne

    i srednje škole, značajke njegove operacionalizacije te daljnjega usmjeravanja i organizacije stručnih

    usavršavanja u ovome području kao i daljnjih smjernica za kontinuirano praćenje i unapređivanje

    instrumenata istraživanja.

    Po pitanju izvođenja nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja prema Programu, od nastavnika koji

    su ispunili upitnik, velika većina izvodi nastavu. Međutim, promatrano prema skupinama nastavnika,

    povećanjem razine obrazovanja za koju nastavnici izvode nastavu, povećava se i postotak nastavnika

    koji uopće ne izvode nastavu prema Programu.

    Svi rezultati promatrani prema skupinama nastavnika, bilo prema njihovome profilu odnosno razini

    obrazovanja i vrsti škole za koju izvode nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja ili prema području

    predmeta koje nastavnici predaju, pokazuju da postoji statistička značajnost između raznih skupina po

    pitanju njihove upoznatosti s elementima Programa i njime u cijelosti, zadovoljstva Programom i

    procjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema Programu.

    Nastavnici razredne nastave pokazuju značajno veću upoznatost, zadovoljstvo i procjenu vlastite

    pripremljenosti za izvođenje nastave od gotovo svih ostalih skupina nastavnika. Razlog tome može

    biti činjenica da u razrednoj nastavi gotovo sve predmete izvodi jedan nastavnik te je zbog toga u

    značajno većoj mjeri moguće uspješnije programirati i planirati međupredmetne teme, kao i razine

    ishoda. Također, složenost tema je manja nego što je slučaj u višim razredima osnovne te u srednjoj

    školi. S obzirom na rezultate koji pokazuju da su nastavnici razredne nastave najviše upoznati i

    zadovoljni Programom te najviše motivirani za njegovo izvođenje, potrebno je nastaviti rad s njima za

    održavanje takvih visokih rezultata, međutim svakako je potrebno pojačano usmjeriti pažnju ka drugim

    profilima nastavnika, ponajviše na nastavnike srednjih škola.

    Nastavnici gimnazija prema upoznatosti, zadovoljstvu i pripremljenosti ostvaruju najniže rezultate.

    Jedno od objašnjenja je viša složenost tema i ishoda koji su predloženi Programom, no moguće je i da

    su planovi i programi predmeta u gimnazijama preopterećujući za kvalitetno planiranje i programiranje

    međupredmetnih tema. Također, nastavnici gimnazija, uz nastavnike strukovnih i mješovitih škola,

    najmanje se usavršavaju u ovome području.

    Važno je sagledati usporedbu razumijevanja tema, koncepata i njihovoga međuodnosa te

    samoprocjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema dimenzijama Programa koja pokazuje da

    sve skupine nastavnika u velikoj mjeri razumiju predložene teme, međutim procjenjuju u manjoj mjeri

    da su pripremljeni to razumijevanje koristiti u nastavi. S jedne strane, nastavnici iskazuju da im

    priprema za nastavu Građanskoga odgoja oduzima mnogo vremena što se pripisuje preopterećenosti

    nastavnika pojedinih skupina, a s druge strane valja naglasiti i njihovo općenito zadovoljstvo i

    upoznatost sa samim Programom.

    Prema području predmeta, uz predmete razredne nastave, nastavnici društveno-humanističke skupine

    predmeta pokazuju najveće razumijevanje i osjećaj pripremljenosti za izvođenje nastave Građanskoga

    odgoja i obrazovanja u gotovo svim dimenzijama.

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    28

    U određenoj mjeri, nastavnici uključeni u istraživanje podržavaju međupredmetnost Građanskoga

    odgoja i obrazovanja te smatra da je to primjereno oblik provedbe za ovo područje, međutim kritiziraju

    vremensku korelaciju sadržaja i mogućnost integracija sadržaja u nastavu vlastitoga predmeta s

    obzirom na sva predmetna područja.

    Iako je motivacija za izvođenje nastave općenito umjerena, nastavnici u velikoj mjeri prepoznaju

    važnost Građanskoga odgoja i obrazovanja, njegove korisnosti za učenike, ali i za društvo u cjelini.

    Ovo znači i da nastavnici nisu u potpunosti suglasni s načinima provođenja ili pojedinim temama,

    pogotovo oni u višim razinama predtercijarnog obrazovanja.

    Operacionalizacija Programa u nastavi pretpostavlja suvremenije načine organizacije nastave kako bi

    propisani ishodi mogli biti dosegnuti te je važno naprijed opisani raskorak sagledati s perspektive

    korištenja nastavnih metoda. Manja učestalost korištenja istraživačke nastave, kao oblika suvremene

    organizacije nastave pokazuje da je nastavnike potrebno motivirati i osposobiti za postavljanje sebe u

    ulogu moderatora i medijatora u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja.

    Po pitanju izvora koje nastavnici koriste za pripremu nastave i u samoj nastavi, gotovo svi navedeni

    izvori se umjereno koriste na temelju čega je moguće zaključiti da nastavnici koriste neke druge izvore

    za pripremu i izvođenje nastave, ili pak u određenoj mjeri opće ne koriste predložene izvore, već

    nastavu pripremaju izradom vlastitih materijala. Mogući razlog tome jest dostupnost materijala koji

    obuhvaćaju samo dio tema i koncepata propisanih Programom ili koji obuhvaćaju nastavu samo za

    određene razine obrazovanja.

    Također, valja skrenuti pozornost na neujednačenost vrednovanja nastave Građanskoga odgoja i

    obrazovanja s obzirom da rezultati pokazuju da različiti nastavnici različito vrednuju postignuća

    učenika što može imati utjecaja i na korištenje nastavnih metoda i izvora za učenje i poučavanje,

    odnosno na samu organizaciju nastave prema Programu.

    Po pitanju stručnoga usavršavanja, nastavnici razredne nastave se u najvećoj mjeri usavršavaju u

    području Građanskoga odgoja i obrazovanja, a to je i jedno od mogućih objašnjenja njihovih najviših

    rezultata na svim indeksima. Rezultati također pokazuju da postoje nastavnici koji se uopće ne

    usavršavaju u ovome području, te su prisutni u svim skupinama nastavnika prema profilu, a najveći

    postotak ih je u skupinama koje obuhvaćaju srednjoškolsko obrazovanje. Uz ograničenja generalizacije

    ovoga zaključka, nastavnike drugih profila moguće je značajno motivirati poboljšanjem strategije

    njihova usavršavanja i dostupnosti usavršavanja, ponajviše za nastavnike srednjih škola, kao i ponudom

    usavršavanja namijenjenim složenijim temama.

    Kod organizacije stručnih usavršavanja, valja uzeti u obzir da su nastavnici više odabirali praktične i

    teorijske oblike usavršavanja korištenjem praktičnih radionica te iskazivali potrebu za osiguranim

    vremenom i instrumentima razmjene iskustva i primjera dobre prakse među nastavnicima. Povezano

    s prethodim zaključkom o korištenju nastavnih metoda, a i s rezultatima nastavnika, vidljivo je da je

    nastavnicima u najvećoj mjeri potrebno ili imaju sklonost prema usavršavanju s temama nastavnih

    metoda i njihovog korištenja u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja. To bi mogao biti jedan od

    ključnih budućih fokusa usavršavanja općenito i na svim razinama, s obzirom da poznavanje i

    sposobnost korištenja u nastavi mogu značajno utjecati na samoprocjenu kompetentnosti nastavnika,

    ali i na njihovo zadovoljstvo i motiviranost.

  • Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu

    29

    Zaključno, gotovo svi rezultati grupiraju se oko srednjih prema blago pozitivnim vrijednostima. To znači

    da su stavovi nastavnika o ovim temama općenito vrlo suzdržani s blagom inklinacijom prema

    pozitivnima. Takvi rezultati najčešće ukazuju da nastavnici ili nisu dovoljno upoznati s tematikom ili ne

    formiraju jake stavove o tematici.

    Sukladno rezultatima koji se odnose na izvođenje nastave potrebno je dodatno istražiti potrebe i

    usmjeriti pažnju na nastavnike koji nastavu izvode na višim stupnjevima obrazovanja te prikupiti daljnje

    podatke o nastavnicima koji uopće ne izvode nastavu Prema programu. Potrebno je i dodatno istražiti

    postoje li neki specifični predmeti koji se ističu u tome pogledu u predmetnoj nastavi i srednjoškolskom

    obrazovanju.

    Također, važno je napomenuti da se, posebice s obzirom na ograničenja prigodnog uzorka, valjanost

    iznesenih zaključaka može opravdati isključivo kontinuiranim istraživanjem i unapređivanjem same

    provedbe nastave Programa, ali istovremeno i istraživačkih instrumenata praćenja te provedbe. Svi

    zaključci ovoga istraživanja označavaju indikativne smjernice daljnjega unapređenja provedbe

    Programa i instrumenata stručnoga usavršavanja za nastavnike.

    ***