NPP VII Razred

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN

I PROGRAM ZA

7. RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

P r i j e d l o g m o d e l aOKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI

BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETISEDMINI BROJ NASTAVNIH SATIGODINJI BROJ

NASTAVNIH SATI

1.Maternji jezik i knjievnost4140

2.Prvi strani jezik270

3.Drugi strani jezik270

4.Matematika4140

5.Fizika135

5.Biologija270

6.Geografija / zemljopis270

7.Historija / povijest270

9.Tehnika kultura135

10.Informatika270

11.Likovna kultura135

12.Muzika / glazbena kultura135

13.Tjelesna i zdravstvena kultura270

UKUPNO REDOVNE NASTAVE26 910

SADRAJ

1. Maternji jezik i knjievnost .......................... 5 - 182. Engleski jezik ....19 333. Njemaki jezik ...34 - 464. Francuski jezik ... 47-605. Arapski jezik .. 61- 736. Matematika ......... 74-857. Fizika .......................................................................................................................86-948. Biologija ....95-1089. Geografija/zemljopis ........109-12610. Historija/povijest 127-13511.Tehnika kultura 136-14512. Informatika . ......146-16313. Likovna kultura 164-17914. Muzika/glazbena kultura ... ....180- 18815. Tjelesna i zdravstvena kultura .... .....189-195P R O G R A M I

NASTAVNIH PREDMETA

ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOSTPRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII. RAZREDKNJIEVNOSTKnjievni tekstoviKnjievno-teorijski pojmoviOdgojno-obrazovni ciljevi i zadaciMinimalna postignuaMaksimalna postignua

1. D. Cesari, Voka poslije kie

2. T.Ujevi, Dad

3. N. op, Bakine naoari4. M.Krlea, ovjek je lava

5. M.Dizdar, Zapis o zemlji

6. E. Kievi, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel

8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji

9. V.Ili, U poznu jesen10. D. Trifunovi, Neto vano da ti kaem

11. Nerkesi, Pjesma o peru

12. M. Anti, Poslije djetinjstva

13. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak)14. Z. Dizdarevi, Naza vezilja

15. . Sijari, Hrt (odlomak)16. S. orovi, Ibrahinbegov oak17. A.P.ehov, Vanjka18. K.Bruckner, Sadako hoe ivjeti19. R. Pavlovi, ista obue

20. Z.Grey, Komani (ulomak iz pustolov. romana

Grmljavina stada) 21. A. Egziperi, Mali princ(odlomak)22. M.M.Beeskija, Sarajevski ljetopis(odlomak)

23. N.ukovski, James Cook (odlomak)

24. I. Sekuli, Oslo pod snijegom(odlomak)

25. Dnevnik Ane Frank (odlomak)

26. P. Koi, Jazavac pred sudom(odlomak)

27. F. ehovi, Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak)

Hasanaginica (nar. balada)

Narodna romansa (po izboru)

Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru

Lirika

Ritam-intonacija, stanka, opkoraenje-stanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam

Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast;Vrste -pejsana, aljiva, deskriptivna i domoljubna pjesmaEpika

Fabula-pokretai fabule, zaustavljanje fabule

Lik-psiholoko-etika karakterizacija, Portret-vanjski i unutarnji, forme pripovjedanja

Pozicija pripovjedaa u prii

Pustolovni i povijesni romani

Fantastina pripovijest

Granine knjievne vrste: ljetopis, putopis, dnevnik

Drama

Satirina komedija

Dramski igrokaz

Usmena knjievnost

Termini balada i romansa

Epsko lirske karakteristikePrepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnome tekstu, razumije preneseno znaenje;

Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme;

Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja ;

Moe okarakterizirati lik;

Uoava glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romanaUoava razliite pozicije pripovjedaa i forme pripovijedanja

Uoava razliku izmeu ljetopisa, putopisa i dnevnika

Uoava glavne znaajke drame: dijalog, likovi

Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezijeOtkriva stilsko-izraajna sredstva u knjievnome tekstu;

Prepoznaje osnovno osjeanje u lirskoj pjesmi;

Otkriva glavne kompozicijske dijelove knji. teksta;

Prepoznaje glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romanaPrepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela

Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente

Uoava razliku izmeu drame i drugih knjievnih ...

Prepoznaje usmenoknjievne vrsteOdreuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu;

Odreuje pokretae radnje, sredstva zaustavljanja radnje;

Povezuje ritam i osjeanje u pjesmi;

Razumije, zapaa i povezuje sa suvremenom stvarnou psiholoko-etike karakteristike lika Uoava glavne karateristike fantastine knjievnosti

Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa i dnevnika

Uoava glavne karateristike usmene knjievnosti

RJENIK, GRAMATIKA

Programski zahtjeviOdgojno obrazovni ciljeviISHODI UENJA

MINIMALNI MAKSIMALNI

Naglaene i nenaglaene rijei

(naglasne cjeline)

Rijei za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji narodu

Temeljno i preneseno znaenje rijei

estice ili rijece

(proirivanje znanja o ovoj vrsti rijei)

GLAGOLI

Glagolski oblik/osoba i broj

Glagoli po predmetu radnje

Glagoli po vidu

Infinitiv (infinitivna osnova i zavretci)

Glagolski pridjevi i glagolska imenica

Prezent; sprezanje/ konjugacija; prezent pomonih glagola

Perfekt

Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvampefektom

Izricanje budunosti futurom

Izricanje zapovijedi i molbe imperativom

Kondicional I. i II.

Glagolski prilozi

REENICA

Jednostavna proirena reenica

Predikat imenski i glagolski

Prilone oznake u reenici (uzrok, koliina, drutvo)

Objekt

(izravni i neizravni)

Atribut: pridjevni atribut i imeniki atribut

Apozicija (pojam)

Sloena reenica

(pojam sloene reenice)

Uoavati nenaglaene rijei i pravilno ih itati u izgovornim cjelinama

Razlikovanje temeljnog (osnovnog) znaenja od prenesenog

(dopunskog, proirenog) znaenja rijei

Uoiti da esticama moemo preoblikovati reenino ustrojstvo

Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u reenici

Razlikovati prijelazne, neprijelazne i povratne glagole

Razlikovati svrene i nesvrene glagole

Prepoznati infinitiv i njegove zavretke

Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve

Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju

Usvojiti prezent pomonih glagola

Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno znaenje

Vladati oblicima perfekta pomonih glagola

Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika

Prepoznavanje pluskvamperfekta kao sloenog oblika

Prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova znaenja i tvorbe

Prepoznati imperativ kao glagolski nain i razumjeti njegovo znaenje i tvorbu

Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu

Uoiti znaenje, tvorbu i slubu u reenici

Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata

Primjenjivati i uoavati prilonu oznaku uzroka, drutva i koliine

Uoiti i prepoznati objekt u reenici

Razlikovati izravni i neizravni objekt

Razlikovati pridjevni i imeniki atribut

Prepoznati apozicijuPravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atonikih rijei

Uoava preneseno znaenje rijei na jednostavnim primjerima

Prepoznaje osnovne estice (da, ne, li, za)

Razlikovanje glagola po znaenju

Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu

Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika

Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve

Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno znaenje

Spree glagole u prezentu prema morfolokim obiljejima (osoba i broj)

Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju

Moe proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu najee rabe/upotrebljavaju

Usvajanje aorista i imperfekta pomonog glagola biti i htjeti

Samostalno spree glagole u futuru I. i II.

Prepoznaje imperativ u reenici

Imperativom izrie zapovjed, molbu i zabranu

Pravilno rabi/koristi kondicional I. u govorenju i pisanju

Upotrebljava gl. priloge u govorenju i pisanju

Prepoznaje imenski predikat

Uoava prilone oznake

Prepoznaje objekt u reenici, atribut i apoziciju

Razlikuje izravni i neizravni objektRazlikuje prednaglasnicepredtonike rijei i zanaglanice/izatonike rijei

Zamjeuje preneseno znaenje iskazano pjesnikom slikom u knj. djelima

Uoava da esticama moemo izrei i svoje dojmove (ma, god, doista, naravno, sigurno)

Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne, neprave i uzajamno povratne

Razlikuje i uoava trajne i uestale glagole

Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola

Uoava glasovne promjene u gl. pridjevima promjena je ispred i u oRazumije pravu i prenesenu sadanjost

Uoava palatalizaciju i jotaciju u prezentu

Uoava futurski perfekt

Moe zamjenjivati aorist, impefekt i pluskvamperfekt perfektom

Uoava glasovne promjene u sprezanju

Uoava isti oblik prezenta i aorista u 3. l. jd. kod nekih glagola

Uoavanje gnomskog i futurskog aorista

Zamjenjuje futur drugi svrenim prezentom

Preoblikuje prezent u oba futura

Uoava pripovjedni i svevremenski imperativ

Razlikuje istoblinice imperativa i prezenta u reenici

Uoava i razumije znaenje i tvorbu kondicionala II.

Objanjava slubu gl. priloga u reenici

Prepoznaje imenski predikat u razliitim gl. oblicima

Uoava da glagoli otvaraju mjesto razliitim vrstama objekata

Razlikuje pridjevni i imeniki atribut

Pravilno pie zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeninome poloaju

Uoava glagolske pridjeve u funkciji atributa

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA

Oblici izraavanjaProgramski sadrajOdgojno obrazovni ciljevi i zadaciISHODI UENJA


PrianjePrianje dogaaja ili doivljaja retrospektivnim slijedom izlaganja

Prianje dogaaja/

doivljaja uz uporabu/upotrebu opisa

(pejsaa ili lika)Povezivanje dogaaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima

Stvaranje sloenije kompozicije sastava

Uvoenje retrospektivnih epizoda u prianje

Uoavanje povezanosti opisa s doivljajem i njegov znaaj za tijek/tok radnje

Uoavanje stilske funkcije glagola, imenica i pridjevaKompozicija sastava jednostavna

Mogunost stvaranja redoslijeda znaajnih trenutaka i uvoenja retrospekcije u priu

Opis pejsaa usklaen je s tijekom/tokom dogaaja i povezan s doivljajima sudionikaKompozicija sastava sloenija

Sloenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza dogaaja i doivljaja u cjelinu

Mogunost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaanje njihove funkcije

Sastav opirniji

Opis pejsaa upotpunjuje prianje doivljaja, predstavlja njegov prirodni sastavni dio

DESKRIPCIJAOpis portretaOpis vanjskog i unutarnjeg portreta

Prikazivanje osobina, osjeaja i postupaka lika te utjecaj drutvene sredine na likRazlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe

Samostalno pravi plan za opis

U sastavu iznosi podatke o izgledu lika, njegovim postupcima, sklonostima i interesovanjimaOpisuje drutvenu sredinu u kojoj lik ivi i nain na koji ona utjee na njegovo ponaanje i osjeaje

Prikazuje detalje koji su vani za doivljaj lika

Opis dinaminog zbivanja u prirodiUoavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinaminom opisu

Mogunost opisivanja vizualnih i akustinih pojedinosti

Funkcija glagola u opisuOpisuje zbivanje uz pomo plana

U sastavu upotrebljava glagole kretanja, pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijekuIzraen stil i jezik

Saetom, kratkom i izraajnom reenicom doarava uzbudljive trenutke

Slika zbivanja oko sebe, ali i svoje raspoloenje i misli

Oblici izraavanja

Programski sadrajOdgojno obrazovni ciljevi i zadaciOekivana postignua u usmenom i pismenom izraavanju

MINIMALNA MAKSIMALNA

itanje i sluanjeInterpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Ostale vrste itanja: u sebi, usmjereno itanjeSluiti se govornim vrednotama: reenini naglasak, reenina intonacija, boja, visina i jaina glasaPravilno ita tekst

Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasovaGovorno obiljeava intonaciju reenice te bojom i jainom glasa doarava sadraje

PisanjePisanje dnevnika

Pisanje autobiografije

Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa sprjeavanjem greaka

Pisanje kolskih pismenih zadaa: dvije tijekom/tokom kolske godineUpoznavanje s nainom voenja osobnog/linog dnevnika

Napisati svoju autobiografijuBiljei dogaaje, misli i osjeaje

Iznosi podatke o svom ivotu: boravak u vrtiu, polazak u kolu, kako je dobio ime itd.Dnevnik pripovjedaki uoblien, zanimljiv nain slikanja dogaaja i osjeaja

Autobiografija proeta humorom

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

Programski zahtjeviOdgojno obrazovni ciljeviISHODI UENJA


Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica

Pisanje etnika

Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole

Pisanje i izgovor aorista glagola biti i nijenice uz glagolske oblike

Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m.r.jd.)

Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene

(,, je i ije u gl. oblicima)

Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica

(zamjenikih i glagolskih)

Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici

(odvajanje apozicije, pisanje vokativa, nabrajanje reeninih dijelova, nabrajanje reenica)

Pisanje izostavnika

(apostrofa) i toke/take sa zarezomPravilno pisati veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgovi, ulice, parkovi )

Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se, aliti se )

Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje

Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. r. jd. ija osnova zavrava na je-

(htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti)

Sluno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati rijei u kojima su provedene glasovne promjene

Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju

Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i toku/taku sa zarezomPrimjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predvia Program

Primjena gramatike norme u govoru i pismu

Primjena steenih znanja u govoru i pismu

Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica

(prednaglasnica i zanaglasnica tipini primjeri )

Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanjuPisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima

Pravilno izgovara i pie glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru

Uoavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezino i pedagoki primjerenim tekstovima

Prepoznavanje i pravilan izgovor naglaenih i nenaglaenih rijei

Uoava i obiljeava naglasne cjeline

Primjena pravopisne norme u tekstovima

(zadae, plakati, literarni sastavci)

MEDIJSKA KULTURA

Programski zahtjeviOdgojno obrazovni zahtjeviISHODI UENJA


Filmska izraajna sredstva

Kadar, plan, kut snimanja

Knjiga film:

Mark Twain: Kraljevi i prosjak

(igrani film)

Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praumu (igrani film)

Kazalina/pozorina izraajna sredstva: govor, gluma, scenografija, kostimografija

Izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana kvadratimaPrepoznati izraajna sredstva u filmu; pokreti kamere kao izraajno sredstvo filma (statina kamera, dinamina kamera, vonja, panorama)

Filmska maska, scenografija i kostimografija kao filmska izraajna sredstva

Prepoznati kazalina/pozorina izraajna sredstva u predstavi: scenografiju, kostimografiju, rasvjetu

Prepoznati izraajna sredstva stripa

Uoiti slinosti i razliku izmeu filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja)Upoznavanje naina stvaranja filma uoavanje nastanka jednog kadra

Povezivanje filma sa stripom; crtanje iz raznih kutova pravljenje pokretnog stripa

Razumije ulogu kazalinih/pozorina izraajnih sredstava u kazalitu/pozoritu

Uoava razliku izmeu glume u kazalitu/pozoritu i glume pred kamerom

Razumije priu u stripu i nain izraavanja govora stripomRazumije tehniku stvaranja filma

Razvija sposobnost za estetsko i etiko vrjednovanje filma

Uoava slinosti i razlike kazaline/pozorine i filmske glume, scenografije, maske i kostimografije

Razvijena sposobnost etike i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova

Sposobnost primanja poruka stripa

(reklamnih, domoljubnih, ekolokih)

Razlikuje vrste stripa po temi povijesni, kriminalistiki, pustolovni, znanstveno fantastini

LEKTIRA

VII

1. Alija H. Duboanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka)

2. ukrija Pando: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka)

3. Skender Kulenovi: Gromovo ule

4. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale (izbor poezije)

5. Dubravko Jelai Buimski: Sportski ivot leteeg Martina

6. Branka Primorac: Maturalac

7. Stevan Raikovi: Na kraju grada (izbor poezije i proze)

8. Desanka Maksimovi: Strepnja (izbor poezije)

9. Nenad Radanovi: Mali Jan (izbor pripovjedaka)

10. Isak Samokovlija: Nosa Samuel i druge pripovijetke 11. Mark Tven: Kraljevi i prosjak

12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i knjievnost u VII razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja:

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika);

2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih);

3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae);

4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti);

5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova);

6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka).

Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike,stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.)

Takoer,prijedlog Nastavnog programa temelji se na:

a) izboru umjetnikih i znanstvenih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.;

b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije.

Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture.

Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti vodilo se rauna o estetskim,etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca,to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama.

Vrlo je vano naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, Na jezik, Kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike(radne sveske), Vodi kroz lektiru,Videoitanka, Medijska itanka.

Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalificirana lica (kritiari, pisci, metodiari).

S T R A N I J E Z I K

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAKI

ARAPSKI

ENGLESKI JEZIKPETA GODINA UENJA, 7. RAZRED OSNOVNE KOLE

(2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje)

CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADAU nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3* i djelimino nivoa A2.1* Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR.

(funkcionalno poetno znanje)

Jezike vjetineOekivani rezultati/ishodi uenja

Sluanje i razumijevanjeUenik e moi

razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine

razumjeti poruke/savjete, potvrdne i odrine zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju

razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog ivota

razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno, ali e esto morati traiti da mu se odreene stvari ponove

itanje i razumijevanjeUenik e moi

proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima i koji sadre jednostavna uputstva

pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vonje, jelovnici, natpisi na javnim mjestima, vremenska prognoza)

itati i razumjeti krae i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadre najfrekventniji vokabular

razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraim tekstovima

GovorUenik e moi

opisati sebe, obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima

uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru

obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na poti, u restoranu

izgovarati bez potekoa poznate rijei i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih rijei

voditi rauna o gramatikoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji

Pisanje Uenik e moi

opisivati situacije line prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva

pisati jednostavne tekstove na obraenee teme

popunjavati jednostavne obrasce

vriti prepisku s prijateljima: razglenice, kratka pisma, poruke, ali e

kod slobodnog pismenog izraavanje praviti brojne greke razliite prirode

Znanje o jezikuUenici su ve usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati.

* A1.3 za sve etiri jezike vjetina i A2.1 djelimino za sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje

ENGLESKI JEZIK (I strani jezik)

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE, PETA GODINA UENJA - 2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinjeStupanj/razinaTemeFunkcije i vjetineAktivnostiGramatikaVokabular

7. razred

Osnovna kola

5 godina uenja engleskog jezikaFunkcionalno osnovno

znanjeObitelj

kola

Moja zemlja

Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje

Zdravlje zdrava ishrana

Svijet ivotinja

Slobodno vrijeme

Vrijeme i godinja doba

ivotni uvjetiUenik e znati:- reagirati na odgovarajui nain na izjave drugih ljudi

- koristiti javne usluge (npr. supermarket, telefon, potu, eljezniki kolodvor, aerodrom)

- izraavati:

- slaganje i neslaganje vezano za zadate teme

- opisivati:

- osobe, predmete, mjesta

- svakodnevne aktivnosti

- prole i sadanje dogaaje

-usporeivati- ljude

- predmete

- govoriti o prolim dogaajima i aktivnostima

- izraavati svoje miljenje o poznatim temama na jednostavan nainRECEPCIJA

a) SLUANJE I REAGIRANJE

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati:

- odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih uenika

- sastavljanjem reenica od novonauenih rijei itd.

- prepriavanjem kratkih tekstova

- spajanjem stubaca A i B

- rjeavanjem zadataka viestrukog izbora

- oznaavanjem:

odreenih rijei, fraza i reenica

tanih/netanih tvrdnji

- popunjavanjem praznina

b) ITANJE I REAGIRANJE

Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati:

odgovaranjem na pitanja

prepriavanjem dijelova teksta ili

cijelih kratkih tekstova

- recitiranjem recitacija i pjesama

- rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih/netanih tvrdnji

- ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem nedovrenih reenica

PRODUKCIJA

a) GOVORENJE

Uenici e:

- sastavljati dijaloge

- davati specifine obavijesti

- sudjelovati u razgovorima na zadane teme

- igrati po ulogama i dramatizirati

b) PISANJE

Uenici e pisati:

diktate

kratke opise ljudi, predmeta, dogaaja, mjesta itd.

- pisma dopisnom prijatelju itd.

- redati rijei u reenice

Uenici e ponavljati ili uiti:

Imenice:

- brojive i nebrojive

- pravilnu/nepravilnu mnoinu

Zamjenice:

- osobne (pade subjekta i objekta)

- pokazne (this, that, these, those)

- upitne (who, which, what, whose)

- posvojne(mine, his, hers, its, ours,yours, theirs, ones)

- neodreene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing)

Pridjeve- Determinatore

lanove : a, an, the, zero- posvojne pridjeve

- pokazne pridjeve: this (girl), that (boy), these (girls), those (boys)

- pridjeve neodreene koliine i broja, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) litle- upitne pridjeve, what, which, whose

- Opisne pridjeve vezane za zadane teme

- nepravilnu usporedbu pridjeva

Brojeve: redne: 1-100

Glagole:

Present Simple

Present Continuous

Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola

Future Simple

Present Continuous za izraavanje budunosti

Going to -oblik

Glagole be, have/have got (potvrdni, nijeni, upitni)

Modalne glagole: can ,could, may, have to, must, will, would (nijeni i upitni oblik)

Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine

Priloge sa i bez nastavka -lyPrijedloge vezane za zadane temeVeznike: and, but, or, because itd.

Reenice:

- Vremenske reenice

- If- reenice ( prvi tip)

- Red rijei (red rijei tipine reenice)Uenici e ponavljati ili uiti nove rijei vezane za zadane teme, npr.

- Obitelj, proireniji rjenik, npr. family gatherings

- kola, proireniji rjenik, npr. school curriculum, some extra-curricular activities

- Moja zemlja, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people- Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people, social customs itd.

- Zdravlje, zdrava ishrana, osnovni rjenik, npr. names of some meals, preparing meals, ordering or serving a meal in a restaurant, culinary art itd.

- ivotni uvjeti, osnovni rjenik, npr. possessions, employment, unemployment, working conditions, transport itd.

- Svijet ivotinja, neto proireniji rjenik, npr. pets, domestic and wild animals

- Slobodno vrijeme, proireniji rjenik, npr. sports and games- Vrijeme i godinja doba, proireniji rjenik, npr. description of climate, seasons of the year, particular weather, outings itd.

Osim stalne nadogradnje svog rjenika, uenici e nauiti koristiti:

Afikse, vezane za zadane teme i gramatiku, npr. expensive, dirtyAntonime, vezane za zadane teme, npr. dirty-clean, ask-answer, cry-laugh

Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice

Kolokacije, vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog, care about us itd.

Prijevodne ekvivalente estih i kljunih rijei, selektivna usporedba sa materinjim jezikom uenika i nekim drugim stranim jezicima

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje nekih drugih kolskih predmeta, a u okviru datih tema.

INTERKULTURALNE VJETINE:

Uenici e se:

Upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu svoje zemlje i zemalja engleskog govornog podruja u podruju kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja a u okviru datih tema.

Navikavati da se obhode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue

Uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono to uenike interesuje itd.

Nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd.

UENJE KAKO TREBA UITI:Uenici e uiti da:

budu odgovorni i aktivni kada ue jezik

koriste razliite radne metode i strategije uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd.

nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje

koriste informacione tehnologije kod uenja jezika

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode rada

koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost, te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.

Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se:

dinaminost i krativnost

favoriziranje interaktivnog i grupnog rada

podsticanje inicijative uenika

obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije

unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata

upotreba savremenih tehnikih sredstava

stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje

analiziranje tekoa u procesu uenja

podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke.

Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue.

Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

Korelacija meu predmetima

Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija.

Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima.

Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna.

Interkulturalne vjetine

Uenici e:

- upoznavati razliite kulture i tradicije,

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain

koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

ENGLESKI JEZIK

DRUGA GODINA UENJA, 7. RAZRED OSNOVNE KOLE


CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 za sve etiri jezike vjetine, a za vjetine govora i pisanja bar A1.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR. (funkcionalno poetno znanje)

Jezike vjetineOekivani rezultati/ishodi uenja

Sluanje i razumijevanjeUenik e moi

razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo, svakodnevne potvrdne i odrine zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju

pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno

itanje i razumijevanjeUenik e moi

proitati kratke tekstove koji sadre poznate rijei/fraze i govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima, ili sadre jednostavna uputstva

Moe pronai odreenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lina prepiska, vozni red, jelovnici, vremenska prognoza)

GovorUenik e moi

opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.

uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini, u restoranu)

koristiti najosnovniji fond jednostavnih nauenih izraza, vokabulara i osnovnih gramatikih struktura, ali e

imati oteanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i potekoa u izgovoru

Pisanje Uenik e moi

ispunjavati jednostavne obrasce

pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, diktat primjerene teine

pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina, ali e

praviti brojne greke kod slobodnog pismenog izraavanja

Znanje o jezikuUenici su ve usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati, posebno kroz usvajanje/uenje prvog stranog jezika.

ENGLESKI JEZIK (II strani jezik)

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE, DRUGA GODINA UENJA - 2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje

StupanjTemeFunkcije i vjetineAktivnosti GramatikaVokabular

7. razred

Osnovna kola

2. godina uenja engleskog

jezika

Porodica

kola

Svakodnevni ivot

Slobodno vrijeme

Moje okruenje

Zemlje, narodi

ivotinje

Praznici

Uenici e znati:

upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih predstaviti sebe i druge obraati se ljudima

identificirati ljude i predmete locirati ljude i predmete opisivati:

ljude i predmete

neka raspoloenja i stanja

trenutnu aktivnost postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih

- traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?)

- traiti i davati informacije sluati oekujui da uju odreenu informaciju izraziti na vrlo jednostavan nain:

slaganje i neslaganje

znanje i neznanje

sposobnost i doputanje (can, may)

ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular

emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost

posjedovanje (have, have got, Johns book, his house etc.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje sugerirati neku akciju

(Lets )

prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu- govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama RECEPCIJA:

a) SLUANJE I REAGIRANJE:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati:

1) neverbalno, npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji itd.2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi uenici ili koja su uli sa kasetofona itd.

b) ITANJE I REAGIRANJE:

Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagirati

1) neverbalno, npr.: izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.

2) verbalno, npr.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim urnicima, davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih uenika, prepriavanjem kraih tekstove, opisivanjem predmeta, situacije ili aktivnosti itd.

PRODUKCIJA:

a) GOVOR:

Uenici e:

uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom

davati upute i nareenja

igrati uloge

recitirati, pjevati i igrati jezine igre itd.

b) PISANJE:

Uenici e:

prepisivati kratke tekstove

pisati po diktatu

ispunjavati tabele/krialjke

ubacivati/podvlaiti rijei ili fraze, redati rijei u smisaone reenice

pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi

dovravati reenice

pisati kratke sastave na poznate teme itd. Uenici e ponavljati ili uiti:

Imenice:

- brojive, nebrojive

pravilnu/nepravilnu mnoinu

Zamjenice:

Line (pade subjekta i objekta)

Pokazne (this, that, these, those)

Upitne (who, which, what, whose)

Prisvojne (mine, yours)

Neodreene (somebody, anybody, nobody, something)

Pridjeve:

- Determinatore,

- lanove: a/an, the,zero

- prisvojne pridjeve,

- pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys)

- pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all)

- upitne pridjeve (what, which, whose)

Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema

Brojeve: 1- 100

Glagole:

Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma)

Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma)

Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma)

Modalne glagole: can, may (potvrdna, odrina, upitna forma)

Imperativ (sva lica jednine i mnoine)

Past Simple (have, be, do)

Priloge (najee):

mjesto

smjer (left, right,

east, west)

vrijeme

nain (slowly,

quickly)

Prijedloge:

mjesto (in, on, under, behind, in front of)

vrijeme: in, on, at

Reenice:

- Osnovni red rijei u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i zapovjednoj reenici

- There is a/There are someIs there a? Are there any?Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr.

lanovi ue i neki lanovi ire porodice (mother, grandfather, uncle, aunt, grandson)

Svakodnevni ivot - rutinske aktivnosti, kupovina (at the supermarket, buying some vegetables and fruit), going out (library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends itd.

Slobodno vrijeme - at the park (slide, gym, swing, jump rope), outings, entertainment

Okruenje, seasons of the year, weather (rainy, sunny) in the garden, (vegetable/flower garden), some gardening tools (spade, rake, watering can), in the country

(camping, tent, lunch box, fire)

kola (school premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curricular activities, some musical instruments)

Zemlje i oblasti, peoples, their culture (osnovni vokabular)

ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular)

PrazniciOsim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste:

Skraenice, najee (a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece

Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom

(-s, -ing)

Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold

Sloenice u vezi sa datim temama ( football, basketball, swimming-pool, pen-friend)

- Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call)

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.:

kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje)

kroz sportove i igre (Fiziko obrazovanje)

sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje, ples)

INTERKULTURALNE VJETINE:

Uenici e se:

upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene

upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day)

uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati:

govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd.

uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol), itd.UENJE KAKO TREBA UITI:Uenici e uiti da:

razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika

budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik

koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u maternjem jeziku, tu injenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika:


Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se:














Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.








Uenici e:






NJEMAKI JEZIK

PETA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE


CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje).

Jezike vjetineOekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, obitelji, poslu, blioj okolini).

Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria.

Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao.

Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi.

itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva.

U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma.

Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju.

Govor Uenik zna opisati obitelj, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu.

Moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma.

Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama.

Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak.

Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i

osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog

razgovora.

Pisanje Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei).

Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat).

Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode.

Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline:

1. ivot u porodici / obitelji

2. stanovanje

3. kola i uenje

4. slobodno vrijeme :odlazak u kino, pozorite, muzej, posjeta prijatelju, odlazak na izlet, igra u parku

5. vikend

6. kupovina na trnici

7. ivotinjski svijet

8. moja zemlja

Funkcije i sposobnostiVjetineGramatikaVokabular

Uenici e znati:- jednostavnim izrazima iskazati ta vole a ta ne,

- zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari,

- razumjeti ako se od njih neto zahtijeva, zahvaliti se,

- razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima,

- popuniti jednostavne formulare podacima o sebi,

- napisati sasvim jednostavna saopenja,

-pisati jednostavne potanske karte ili e-mail,

- u programu kina odabrati film, razumjeti mjesto i vrijeme,

- razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrirane,

- zapisati jednostavne biljeke koje sadre podatke o mjestu i vremenu (npr. plan uenja, putovanja i slino)

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati

povezivanjem slike i sluanog teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. popunjavanjem praznina u tekstu, popunjavanjem tabela, rjeavanjem zadataka viestrukog izboraITANJE I RAZUMIJEVANJE :

Uenici e

itati reenice i krae tekstove,

traiti osnovne informacije u tekstu

pritom rjeavajui zadatke poput:

- pridruivanja slike tekstu,

- pridruivanja podnaslova dijelovima

teksta,

- oznaavanja tanih i netanih tvrdnji,

- odgovaranja na postavljena pitanja,

- dopunjavanja teksta,

- popunjavanja tabela i sl.

GOVOR:Uenici e: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze,

postavljati jednostavna pitanja, davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda igrati uloge, pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE

Uenici e:

- prepisivati reenice i krae tekstove,

- rekonstruirati rijei i reenice,

- dopunjavati izostavljene rijei,

dijelove reenice ili cijele reenice,

- pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu

- samostalno napisati kratki tekst

(voeno pisanje)

Uenici e uiti o tome i koristiti Imenice:

sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?)

der Mutter helfen,in der Kche,

Zamjenice: Line zamjenice u u akuzativu (mnoina) Line zamjenice u dativu (mir, dir, Ihnen) Prisvojne zamjenice u 2. i 3. licu mnoine (euer, ihr)

Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima

(Es regnet. Wie geht es dir?)

- Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu

(Welcher Mantel gefllt dir? Der! )

- Upitna zamjenica welcher/welche/welches

Pridjevi:

u predikativnoj upotrebiGlagoli: prezent glagola sa razdvojnim prefiksom,- prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen,

- prezent povratnih glagola,

- konstrukcija es gibt + akuzativ,

- preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

Brojevi:

- redni brojevi (za iitavanje datuma)

Reenica:

glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen),

nezavisno sloena reenica

(Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem:

Priloge

najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Prijedloge

u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Veznike

und, aber, oderUenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. :kola

Ich lerne Deutsch besonders gern. Mathe mag ich nicht...

Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Kche ist ziemlich klein, aber sie gefllt mir. Das Zimmer ist nicht gro, aber ich habe genug Platz....

Posjeta prijatelju:

Wie geht es dir?, Mchtest du etwas trinken?, Ich mchte lieber eine Cola...

Kuni ljubimci:

Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere.

Mein Lieblingstier ist...

Ich habe kein Haustier.

Mein Vogel kann....

Odlazak u kino, pozorite, muzej

Wann beginnt die Vorstellung?,

Haben wir schon Eintrittskarten?

Welchen Film mchtest du sehen?

Der Film luft im Kino Imperial.

Wie findest du den Film?

der Zeichentrickfilm, der Krimi, die Zirkusnummer...

Kupovina na trnici:

Was darf es sein?

Ein Pfund Tomaten,

Was kostet...?

Odlazak na izlet:

einen Ausflug machen, etwas mitnehmen/vergessen,

Ball spielen ...

Vikend:

richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die Clique treffen, frei haben ...

















Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.








Uenici e:






NJEMAKI JEZIK

DRUGA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE


CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje).

Jezike vjetineOekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.

Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno.

itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva.

Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza).

Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta.

Govor Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu moe zatrebati pomo.

Izgovara bez potekoa poznate rijei ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei.

Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju.

Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama.

Pisanje Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.

Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat).

Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode.

Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline:

8. ljetni raspust

9. kola (kolski predmeti, raspored asova)

10. svakodnevni ivot

11. ivot u porodici / obitelji

12. praznici

13. odlazak u kupovinu

14. stanovanje

15. ljudsko tijelo i zdravlje

16. moje okruenje

17. odijevni predmeti

18. ivotinski svijet

Funkcije i sposobnostiVjetineGramatikaVokabular

Uenici e znati:- imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima,

- itati raspored asova i opisati svoj raspored asova

- itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!)

- iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!)

- opisati ljude i predmete

- govoriti o trenutnoj aktivnosti

- pitati nekog za zdravlje, poeljeti mu brzo ozdravljenje,

- imenovati zgrade u gradu,

- imenovati odijevne predmete,

- iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje,

- izvinuti se ,

- traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl.

- napisati boinu i novogodinju estitku

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati

povezivanjem slike i sluanog teksta, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. popunjavanjem praznina u tekstu, popunjavanjem tabela, rjeavanjem zadataka viestrukog izboraITANJE I RAZUMIJEVANJE :

Uenici e

itati reenice i krae tekstove,

traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput:

- pridruivanja slike tekstu,

- pridruivanja podnaslova dijelovima teksta,

- oznaavanja tanih i netanih tvrdnji,

- odgovaranja na postavljena pitanja,

- dopunjavanja teksta,

- popunjavanja tabela i sl.

GOVOR:Uenici e: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze,

postavljati jednostavna pitanja, davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda igrati uloge, pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, voditi dijaloge prema datoj skici,PISANJE

Uenici e:

- prepisivati reenice i krae tekstove,

- rekonstruirati rijei i reenice,

- dopunjavati izostavljene rijei,

dijelove reenice ili cijele reenice,

- pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu

- samostalno napisati kratki tekst

(voeno pisanje)

Uenici e uiti o tome i koristiti :Imenice:

- sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?)

der Mutter helfen,in der KcheZamjenice: Line zamjenice u akuzativu Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu,

Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima

(Es regnet. Wie geht es dir?)

- Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu

(Welcher Mantel gefllt dir? Der! )

- Upitna zamjenica welcher/welche/welches

Pridjevi:

u predikativnoj upotrebiGlagoli: prezent nepravilnih glagola (fahren, sprechen),- prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen,

- prezent povratnih glagola,

- konstrukcija es gibt + akuzativ,

- preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

Brojevi:

- glavni brojevi do 1000

Reenica:

glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen),

nezavisno sloena reenica

(Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem:

Priloge

najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Prijedloge

u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Veznike

und, aber, oderUenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. :Ljetni raspust:

am Meer, im Gebirge,

Ich war mit meinen Eltern im Ausland.

kola: das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir Deutsch?

in der ersten Stunde,

Deutsch finde ich super.

ivot u porodici:

Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.

Praznici:

Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann, Geschenke, der Wunschzettel...

Odlazak u kupovinu:

der Supermarkt, der Einkaufswagen, zahlen, Was kostet...?

Stanovanje:

in der Stadtmitte, im Haus, in der Wohnung, im zweiten Stock, das Wohnzimmer, die Kche....

Ljudsko tijelo, zdravlje:

Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen, im Bett liegen....

Kupovina odjee

Die Jacke gefllt mir.

Ich finde die Jacke schn und modern.

Moja okolina:

der Wald, der Park, die Wiese, einen Ausflug machen,

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u maternjem jeziku, tu injenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika:


Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se:














Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.








Uenici e:






FRANCUSKI JEZIK

PETA GODINA UENJA VII razred osnovne kole

(2 asa sedmino/tjedno-70 asova godinje)

U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju u potpunosti nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1. Evropskog okvira za strane jezike. (funkcionalno poetno znanje)

Jezike vjetineOekivani rezultati / ishodi uenja

Sluanje i razumijevanjeUenik

razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog ivota razumije jednostvne poruke, savjete, zadatke, pitanja, vremenske i prostorne upute razumije krae dialoge sastavljene od poznatih informacija,

razumije osjeanja i stavove govornika

uenik uspjeva da prati standardan govor, ukoliko mu se obraa sporije i direktno

itanje i razumijevanje ita i razumije krae tekstove na poznatu temu

ita i pronalazi traene informacije u prospektima, oglasima, uputstvima, natpisima,

ita i razumije kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, vremenske i prostorne upute

Govor uestvuje u razgovoru na poznatu temu, izraava lini stav i osjeanje

govori o svojim svakodnevnim aktivnostima

postavlja pitanja i daje odgovore na njih

pjeva, recituje i govori uloge iz kraih skeeva

u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice komunikacija moe biti oteana zbog ogranienog fonda rijei i specifinosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku, te zahtijevati ponavljanja i pojanjenja

Pisanje pie jednostavne tekstove na obraene teme

popunjava obrasce, upitnike, krialjke

pie line poruke, estitke, pozivnice, oglase, placate

pri slobodnom pismenom izraavanju pravi brojne greke razliite prirode

Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju i upotrebljavaju steena znanja o jeziku

Uenici stiu znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika

NivoTemeFunkcije i sposobnostiAktivnostiGramatikaVokabular

7.razred

Osnovna kola

5. godina uenja francuskog jezika

Razvijanje osnovnog znanja

-Moja porodica i ja

-Kua/dom

(stanovanje i blia okolina)

-Kupovina

-kola

-Francuska / moja zemlja

-Slobodno vrijeme

-Zdravlje i ishrana

-Priroda

(svijet ivotinja)Uenici e znati-predstaviti sebe i druge

-opisati sebe, lanove porodice, predmete koji ga okruuju, svoju okolinu...

-reagirati na izjave ili upite drugih ljudi

- traiti i dati informacije (postavljati i odgovarati na pitanja, razmjenjivati, provjeravati i potvrivati informacije

-prihvatiti ili odbiti poziv

-izraavati slaganje ili neslaganje, zahvalnost, interesovanje, bol, elju, sposobnost...

-govoriti o prolim dogaajima i planovima za budunost - koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog podruja (supermarket, pota, telefon, eljezniki, autobuski i avio saobraaj

Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije RECEPCIJAa)SLUANJE I REAGOVANJE

Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati

1.neverbalno

-obiljeavanjem odreenih rijei i fraza

-tanih ili netanih tvrdnji

-popunjavanjem praznina novonauenim rijeima i izrazima

-sastavljanjem reenica od novonauenih rijei i izraza

2.verbalno

-odgovaranjem na pitanja nastavnika ili osobe sa zvunog snimka

-prepriavanjem kraih tekstova

-rjeavanjem zadataka viestrukog izbora

-postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima

b)ITANJE I REAGOVANJE

Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati :

1.neverbalno : -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji

-ispravljanjem pogreaka

-dopunjavanjem reenica2.verbalno:

-odgovaranjem na pitanja

-prepriavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova

-recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica

PRODUKCIJA

a)GOVOR

uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama

-govoriti na zadatu temu

-sastavljati krae dijaloge

-davati i traiti obavijesti

-igrati po ulogama i uz pomo nastavnika dramatizirati tekst

b)PISANJE

uenici e znati pisati

-krae diktate

-pisma poznaniku iz frankofonske zemlje

-slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku

-od ponuenih rijei napraviti krai tekst

-popunjavati tabele i jednostavne krialjke

Uenici e stalno ponavljati naueno i uiti i primjenjivati novo gradivo.

Reenica

-Red rijei u potvrdnoj, upitnoj, odrinoj i nezavisno-sloenoj reenici.

Fonetika

-Stalno insistirati na intonaciji reenice, (pogotovo upitne) i na vezivanju rijei u izgovorne cjeline.Imenice - rodprirodni i gramatiki na e i neki oblici na eur, euse i eur, trice- mnoina pravilna na

-s-neki primjeri nepravilne mnoine na x : eau eaux, al aux...

lan

-ponavljanje odree-nog i neodreenog lana

-partitivni lan Zamjenice

-line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta-line naglaene zamjenice-proste upitne zamjenice: qui, que, de qui, qui

- neodreene zamjenice: on, tout, personne

Pridjevi

-prisvojni-pokazni-upitni-opisni pravilna komparacija

Glagoli

Potvrdni, odrini i upitni oblik:

-prezent ponavljanje pravilnih glagola

-uenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir

-bliski futur -futur I -perfekt glagola na er

-perfekt pomonih glagola avoir i tre

-Brojevido 1000

Ponavljanje glavnih brojeva

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem:Prilozi

-za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors

-za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps

- za koliina: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore

-za nain: bien, mal, vite, volontiers, souvent

-priloki izrazi za vrijeme i mjesto: dabord, la fin,loin de, prs de, ct de, au milieu de... Prijedlozi

, dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre....

-Veznici: et, ou, mais, car, parce que

-uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama:

-Porodica: i dogaaji unutar porodice

- les ftes en famille:

Le Jour de lAn, Nol, lanniversaire, les cartes dinvitation, les cartes de voeu, choisir/acheter des cadeaux, les chansons de fte....

-Kua / dom

Stanovanje, selidba, naselje:

le quartier (jhabite loin de/ prs de/ au centre de....) limmeuble:le rez-de chausse, les tages, monter/descendre lescalier, prendre lascenseur, les voisins,

lappartement: les pices, les meubles, ma chambre, mettre en ordre, faire le mnage ...

-KupovinaAller aux centres de commerce, au supermarch (les rayons, les articles, les prix, choisir, essayer, payer la caisse... )Combien cote....?

Quelle taille / quelle pointure fais-tu?

Combien de......?

-kola proirivanje vokabulara

- les activits l'cole :

les excursions, les visites / les changes scolaires, les projets scolaires, la correspon- dence....

-Drava (Francuska/BiH)-geografski poloaj, strane svijeta: le pays/la ville natal, les rgions, la capitale, les habitants,

les beauts de mon pays (les lacs, les rivires, les mers, les montagnes...)

-Slobodno vrijeme

-les activits sportives et culturelles, les loisirs:

participer / assister aux comptitions sportives, gagner / perdre, aller la bibliothque, au concert, organiser le pique-nique

-Zdravlje i ishrana-Etre de bonne / mauvaise sant, aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir de la fivre, avoir mal ... - prendre des vitamines, des fruits et des lgumes; les repas, les recettes....

-Priroda

-les animaux domestiques: visite dune ferme

-les animaux sauvages: visite de ZOO


Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.






unoenje civilizacijskih i interkulturolo

Documents

NPP VII Razred