Novo Izdanje 1

7/23/2019 Novo Izdanje 1

http://slidepdf.com/reader/full/novo-izdanje-1 1/92

| GODINA XI.

| BROJ 100

| TRAVANJ 2014.

|

Kako izgleda buduænost?







GRADNJA Struèni èasopis za graditeljstvo

Godina XI, broj 100, TRAVANJ 2014.

Impressum

Urednica izdanja

Sanja Pakrac Kramariæ, 01/3863-638

e-mail: [email protected]


Prodaja, marketing, p romocija

Ljilja Budisavljeviæ, 01/3863-642

[email protected]

Direktorica

Ljilja Budisavljeviæ

Redakcija

Letak naklada d.o.o.

10000 Zagreb, Mostarska 1

fax: 01/3863-631


Prijelom i priprema za tisak

Dit Prom d.o.o.

T. Krizmana 6, 10090 Zagreb

tel: 098 317 392

www.dit-prom.hr

Tisak

MediaPrint

Tiskara Hrastiæ

Murati 16, 10010 Zagreb

tel.: 01/6609-641

Posebna izdanja èasopisa PRO Gradnja (Bet on, Krovovi,

Montane kuæe, Fasade, Stolarija, Grijanje, Podovi...) izlaze

periodièno i besplatno se distribuiraju na poslovne adrese

èitatelja.

Korištenje i pretisak cjeline ili izvadaka, u bilo kojem obliku

i na bilo kojem jeziku, zabranjeni su bez pismene dozvole

izdavaèa.

Redakcija pridrava pravo kraæenja dopisa. Rukopise,

ilustracije i fotograje ne vraæamo.

Posjetite nas na našoj web stranici

www.progradnja.hr

GRADNJA TRAVANJ 2014.4

SadrajSadraj6 100 BROJEVA S VAMA

Eko ruho PRO Gradnje

intervju8 DR. SC. ANKA MRAK-TARITAŠ,

D.I.A.:‘Razmišljamo i o

Zakonu o legalizacijiinfrastrukture’

info12 BUS 2014.

Hrvatski patent mogaobi svijetu osiguratienergiju i pitku vodu

14 SUSTAV KONTROLEKVALITETE PRI IZVOÐENJUBETONSKIH KONSTRUKCIJAUpravljanje kvalitetombetona na gradilištu

18 SKUP U OPATIJI29. meðunarodniznanstveno-struènisusret struènjaka za

plin

20 PROJEKT ZUBADAN

Štednja energije kreæes prvom lopatom

23 HKIGDani graðevinara uOpatiji

24 HUK

Buðenje graditeljstva

26 KERAMIKA MODUSNovi izlobeno-prodajni salon u Rijeci

28 DAZOdrana dodjelanagrada ARTUR

sajam34 ZAGREBAÈKI VELESAJAM

Uspješno odranisajmovi BIAM iZavarivanje

36 H2O 2014Posjetite sajam H2O

2014 u Bologni


http://slidepdf.com/reader/full/novo-izdanje-1 5/92TRAVANJ 2014. GRADNJA

Èasopis PRO Gradnjapreporuèuju:

Hrvatska struèna udruga za sunèevu energiju

Hrvats ka udruga kon cesionara za autoceste s naplatom cestarine

5

konstrukcije&tehnologije38 DOKA

Sigurnost – pouzdanput do uspjeha

43 PROFINEKako æe izgledatibuduænost prozora?

48 TONDACHSjajna elegancija nakrovu

51 LEIER

Sistemi pokrivanjakrovova

54 ALLMETPosljednji krov koji æevaša kuæa ikad trebati

57 TEMA BROJA:Betonski kolnici

62 SCHÖCK TRONSOLE

Pouzdana zaštita odbuke

66 SIKASve što trebate jeSikalastic

70 FERMACELLUèinkovita toplinskaizolacija podrumskogstropa

74 KNAUF INSULATIONIzolacija fasadekamenom vunom –najbolje rješenje zavašu kuæu

76 KEM-GRADUvijek pravo rješenje

78 KROVOPOKRIVAÈKO-GRAÐEVINSKI OBRTMAKOTERKrovovi i klimatskepromjene

80 ÈISTO D.O.O.Protuklizni premazi zapodove

sanitarije&instalacije82 TECEDRAINLINE

Tuš kanalica u ravninipoda

84 FLUIDMASTER D.O.O.Novost u ponudi LIVaktivacijskih tipki

grijanje&klima86 TOSHIBA

Superiorni Daiseikai 8



100 BROJEVAS VAMA

Poštovani èitatelji,

pred Vama je jubilarni, 100. bro j èasopisa PRO Grad-

nja i ovim putem Vam se zahvalju jemo na godinama

vjernosti i podrške!

U ovih 100 bro jeva ispisali smo za jedno tisuæe i tisu-

æe stranica, bili jedni uz druge i u doba rasta graðevin-

skih aktivnosti u Hrvatsko j, ali i ti jekom krize. Upravo

kriza je i bila povod da pdf verzi ju svakog novog bro ja

èasopisa PRO Gradnja postavimo na našu web strani-

cu www.progradnja.hr kako bi informaci je bile dostup-

ni je što širo j publici.

Povodom 100. bro ja PRO Gradnje pripremili smo

Vam puno zanimljivog štiva: ekskluzivni intervju s An-

kom Mrak-Taritaš, ministricom graditeljstva i prostorno-

ga ureðenja, prvi dio sage o betonskim kolnicima, nas-

tavak prièe o gradnji niskoenergetske kuæe Zubadan,

otkrili smo inovativne hrvatske patente ko ji bi mogli iza-zavati treæu industrijsku revoluci ju te brojne novosti iz

svi jeta graðevinskih materi jala..

No, pri je svega, donosimo Vam pisma naših èitate-

lja, bolje reæi pri jatelja PRO Gradnje, èi ja su nas pisma

podrške duboko dirnula te nam dala dodatan vjetar u

leða za stvaranje novih, još kvalitetni jih i zanimljivi jih

bro jeva PRO Gradnje.

Veliko HVALA Renati Krvavici, dipl.ing.grað. iz tvrtke

K2, Aleksandru Tereru, direktoru tvrtke prone Croatia

d.o.o. te Vladimiru Makoteru, vlasniku krovopokrivaè-

ko-graðevinskog obrta Makoter i predsjedniku Hrvat-ske udruge krovopokrivaèa (HUK-a) na li jepi ri jeèima!

Poštova ni,ovi m pute m Va m iz ra ava m svo je zadovolj stvo mo guæ-

nošæu èita nja èa so pi sa kao što je PRO Grad nja. Èa so pi sa ko ji je struèa n, deta lja n, a o pet vr lo ra zum ljiv i la ga n zaèita nje.

Ov lašte ni sa m in e nje r graðevi nar stva i ov lašte ni e ner- get ski certi kato r te sa m du gi ni z godi na u struci, ka ko u pro jekti ra nju ta ko i u izvoðe nju, i uvi je k mi je nedosta ja la kva litet na infor maci ja o novi m trendovi ma u graðevi nar-



stvu. Ka ko sa m poèe la do bivati PRO Grad nju odu ševi la sa m se i ri je ši la ve li ki prob le m – do bi la sa m sveo buhvat- nu, detalj nu i prov je re nu infor maci ju na jed no m mjestu.Godi na ma sa m se muèi la s ti m prob le mo m tra eæi po raz no raz ni m inter net porta li ma, gdje se mo e naæi kva li-tet na infor maci ja, a li u z neiz mjer no pu no vre me na do k se

‘proltri ra ju’ rek lam ni mate ri ja li ko ji su u svo jo j os nov no j nam je ni ‘mar kentin ški’, a li ne i struè ni s infor maci ja ma na- mi je nje ni m pro jektanti ma.

Va š èa so pi s mi je sva ki mje sec o bavez na lite ratu ra u ko jo j saz na m infor maci je ko je mi moda ni su ni zat re ba leu to m tre nut ku, a li na ko n èita nja èesto zak ljuèi m: ‘Ni sa m zna la da to posto ji, a ne bi bi lo naod met i mati to u vidu’.Ne zna m ka ko Va m to us pi jeva, a li za sva ku pohva lu je!

Ka ko je tr ište vr lo zahtjev no u svi m pod ruè ji ma, pa tako i u graðevi nar stvu i svi mi mo ra mo ‘pok rivati’ sa svo ji m kom pentenci ja ma èesto vr lo ši ro ko pod ruè je, a što je u

graðevi nar stvu vr lo slo e no, uvi je k na m nedosta je struè- na, konciz na, a što je naj bit ni je prov je re na infor maci ja. Utakvo m naèi nu struè no g infor mi ra nju od ve li ke mi je po- moæi up ravo PRO Grad nja.

Godi na ma èita m raz ne èa so pi se i struè ne pri lo ge po raz ni m novi na ma, ko ji su (ne ka mi op roste auto ri i sva ka pohva la nji hovo m trudu) na a lo st èesto neu pot reb ljivi, a po ne kad i o pas ni je r zbo g nedovolj no g poz nava nja te me pre zenti ra ju total no krivu infor maci ju.

Vi s oda bi ro m te ma uvi je k privuèete na šu pa nju, a struè ni m pristu po m pre ne sete infor maci ju ko ja je vr lo koris na i što je najva ni je u pot reb ljiva.

Slo bod na sa m Va m pred lo iti jedi no da dodate vi še ob- jaš nje nja o prav no j re gu lativi ko ja se od no si na pod ruè je graðevi nar stva, je r sa m pri mi jeti la da ko le ge jed nostav no ne us pi jeva ju pratiti to pod ruè je, vje ro jat no zbo g br zi ne ko jo m se mi je nja. Mada na stra nica ma Mi nistar stva gradi-telj stva i prostor no ga u reðe nja posto ji mo guæ no st pi ta nja i od govo ra na ovu te mu, mis li m da bi Vi svo ji m naèi no mob rade te ma, jed nostav no, sa eto i u pot reb ljivo, u sva- ko m bro ju mog li jed ni m èlan ko m prib li iti èitate lji ma i ovo pod ruè je.

U nadi da ustra jete na svo m putu srdaè no Va s pozdrav-

lja m!S poštova nje m,Re nata Krvavica , di pl.i ng.grað., K2 d.o.o.

Poštova ni, pri je sve ga èestit ka na ju bi lar no m, stoto m bro ju PRO

Grad nje! Sa ma èi nje nica da ste se od r a li na hrvat sko mtr ištu u ova, za graðevin sku bran šu, a ti me i za Va s, vr loteš ka vre me na govo ri sa ma za se be. Va š li st i te me ko jeob raðu jete na la ze svo je èitate lje u struè ni m kru govi ma, a li su ra zum ljive i rado èita ne i od kraj nji h ko ris ni ka produ kata

i us lu ga o ko ji ma pi šete.

Ovo m pri li ko m iz ra ava m zahva lu što ste na m o mo guæi lida i pro ne Croatia sud je lu je u stva ra nju po jedi ni h bro jevate se nada m dalj njo j dob ro j su rad nji.

Srdaèa n pozdrav, Alek sanda r Te re r , di rekto r tvrtke pro ne Croatia d.o.o.

Poštova ni,PRO Grad nja je mode ra n èa so pi s ko ji prati sve trendo-

ve u graditelj stvu da naš njice. Èita juæi PRO Grad nju èesto naiðe m na za nim ljive i vri jed ne podat ke. Uvi je k se ve se li m kada me doèe ka na mo me rad no m sto lu.

I sve bro jeve èuva m...ni kad se ne zna...Srdaèa n pozdrav,Vladi mi r Ma kote r , Krovo pok rivaè ko-graðevin ski ob rt

MAKOTER, pred sjed ni k Hrvat ske ud ru ge krovo pok rivaèa(HUK)

EKO RUHO

PRO GRADNJEPovodom 100. bro ja èasopisa PRO Gradnja i po

prvi puta u 11 godina izlaenja predstavljamo

Vam naše izdanje otisnuto na 100% recikliranom

papiru!

Kao novina ko ja od samih poèetaka podrava

recikliranje i odrivu gradnju, prelazak na recikli-

rani papir bio je oèekivan i samorazumljiv korak.Pitanje ko je nas je ci jelo ovo vri jeme muèilo, ali

u jedno i motiviralo na prelazak na reciklirani papir

jest – koliko su doista jasne naše poruke podrške

recikliranju i odrivo j gradnji kada su otisnute na

papiru zbog ko jeg je rtvovano zdravo stablo?

Stoga smo danas posebno sretni i ponosni što

vlastitim prim jerom moemo dokazati da više sa-

mo ne promoviramo, nego i da djelu jemo – zele-

no.

Nadamo se da æe se i Vama svid jeti novo, eko-

loško ruho PRO Gradnje!


http://slidepdf.com/reader/full/novo-izdanje-1 8/92GRADNJA TRAVANJ 2014.8

intervju

Razgovarala: Sanja Pakrac Kramariæ

Dr. sc. Anka Mrak-Taritaš, d.i.a.:

'Razmišljamo i oZakonu o legalizaciji

infrastrukture'Po vodom 100. broja PRO Gradnje razgo varali smo s AnkomMrak-Taritaš, ministricom graditeljstva i prostornoga ureðenja,koja je unatoè prezaposlenosti odgo vorila na brojna naša pitanja

Go tovo da nema dana da iz Minis tarstva gradi teljstvai pros tornoga ureðanja (MGIPU) na naš redakcijskie-mail ne stigne neka obavijest za javnost ili poziv nasuradnju, javnu raspravu i slièno. Puno se radi i to je

eviden tno. In tenzivnije se suraðuje i s drugim insti tucijama i srelevan tnim skupinama i pojedincima vezanim za graðevinskisek tor, kao i novinarima. Za sve te pomake nabolje zasluna jeAnka Mrak-Tari taš i njezin tim.

Upravo za to smo i zamolili minis tricu Mrak-Tari taš za in ter-vju povodom našeg 100. broja. Una toè prezaposlenos ti, onaje pronašla dovoljno vremena da odgovori na brojna naša pi-

tanja...

Planovi za buduænostPRo Gr: Od 14. studenoga 2012. ste Minis trica gra-

di teljstva. Kada se osvrne te unatrag, jes te li zadovoljni poslomkoji ste do sada obavili i koji su planovi za buduænost?

a Mr-tr: Donijeli smo zakon o pos tupanju snezakoni to izgraðenim zgradama, tri nova zakona – o pros-

tornom ureðenju, gradnji i graðevinskoj inspekciji, èi tav nizpravilnika i uredbi, uveli smo cer ticiranje kao obvezu kodkupoprodaje nekretnina, donijeli Izvješæe o stanju u pros toru,uspos tavili Informacijski sus tav pros tornoga ureðenja (ISPU),kon tinuirano radimo na programima stanovanja (POS, POS+i projekt najma), pokreæemo E-dozvolu… To su najveæi zadacikoje smo os tvarili, no ima toga još. Kao osoba koja je i prije ra-dila u minis tarstvu imala sam toènu viziju toga što i kako trebaradi ti, od kuda poèe ti. I kada je Ivan Vrdoljak pos tao minis tar,a ja njegova zamjenica, napravili smo plan kojeg se i danas dr-imo. Pred nama je još nekoliko velikih projeka ta – donošenjeZakona o procjeni vrijednos ti nekretnina, za tim Programi ener-getske obnove obi teljskih kuæa i višes tambenih zgrada, raz-

mišljamo i o Zakonu o legalizaciji infras truk ture… No, svjesna

An ka Mra k-Ta rita š, mi nistrica graditelj stva i prostor no gau reðe nja


http://slidepdf.com/reader/full/novo-izdanje-1 9/92TRAVANJ 2014. GRADNJA 9

intervju

sam da ono što je do sada najviše obiljeilonaše djelovanje u javnos ti je u svakom slu-èaju legalizacija. Zna te i sami da je zah tjevepredalo nevjerojatnih 820.000 graðana i tabrojka nas obvezuje da veæinu zah tjeva mo-ramo riješi ti unu tar dvije godine. Zbog togasmo i osnovali i pokrenuli Agenciju za oza-konjenje nezakoni to izgraðenih zgrada, štoje takoðer bio velik i zah tjevan projekt. No,kad se osvrnem unazad, ne mogu reæi dasam nezadovoljna. Uvijek se, naravno, neš tomoe napravi ti bolje ili drukèije, no moji su-radnici i ja smo doista predani ovom poslu ielimo ga što bolje dovrši ti.

PRo Gr: Koji je grad najuèinkovi tiji,a koji najsporiji u rješavanju sluèajeva lega-lizacije?

a Mr-tr: Raspon je veliki, odDubrovnika koji je riješio veæ 33% zah tjeva,do Karlovaèke upanije koja ih je riješila 3%.

oivljavanje GRaðevinskoGsektoRa kRoz eneRGetske obnove

PRo Gr: Graðevinski sek tor u Hr-vatskoj je i dalje u lošoj si tuaciji. Problemi snapla tom, javna nabava, slab in teres za ud-ruivanje u klas tere, nedos ta tak velikih pro-jeka ta – samo su neki od problema koji mu-èe graðevinski sek tor. Traèak nade ulijevajucer tikacija i energetske obnove, no i daljeje malo velikih inves ticija. Prema novinskimnapisima, inves ticije se os tvaruju u zemlja-ma oko nas, a nas kao da zaobilaze. Što semoe uèini ti po tom pi tanju?

a Mr-tr: Mislim da svi mo-ramo bi ti svjesni da je vrijeme velikih, ka-pi talnih inves ticija trenutno na èekanju. No,ono što apsolutno moemo jest iskoris ti tipos tojeæe moguænos ti. Za male graðevinske

tvr tke idealni su naši programi energetskeobnove javnih zgrada. Radi se o domovimaza umirovljenike, policijskim pos tajama, do-movima za djecu…. Osim toga, zna te da senovac dobiven od legalizacije vraæa nazad upros tor kroz razne vrste sanacija. Tu takoðervidim pros tora za pokre tanje graðevinskogsek tora – neke jedinice lokalne samoupraveveæ su najavile da æe od novca od naknadegradi ti vr tiæe, škole, djeèja igrališ ta, ureðiva tiparkove, razvija ti infras truk turu.

A cer ticiranje je neš to što je naša obvezaprema direk tivi EU, no i tu smo stvorili pot-puno novo zanimanje i dali posla mnogima.Danas u RH ima te više od 1200 ovlaš tenihcer tika tora, što zièkih, što pravnih oso-ba. Da ne govorim o arhi tek tima i geode timakojima je legalizacija pomogla da 'os tanu naivo tu'.

PRo Gr: Koliko javnih i stambenihzgrada kreæe u obnovu ove godine?

a Mr-tr: Prema Programuenergetske obnove zgrada javne namjene

obvezni smo obnovi ti 200 zgrada do kraja

Sva ko g pet ka Agenci ja za prav ni pro met i pos redova nje nek ret ni na ma(A PN) radi edu kaci je za sve ko ji se e le uk ljuèiti u pro je kt e ner get ski hob nova, a ne ma ju dovolj no in for maci ja o to me ka ko se javiti na nat jeèa j, ko ja je do ku mentaci ja pot reb na, kako pri ka zati uštedu u pro jektu…

godine. Trenutno je veæina našeg djelovanjausmjerena u pravcu, da se tako izrazim, ani-miranja graðevinskih tvr tki. Obnova zgradapo principima energetske uèinkovi tos ti i udrugim je europskim zemljama iziskivala po-sebnu prilagodbu. Èini mi se da naši graðevi-nari moraju još radi ti na usvajanju tog novogmodela. U tom smislu, svakog petka Agen-cija za pravni prome t i posredovanje nekret-ninama (APN) radi edukacije za sve koji seele ukljuèi ti u projekt, a nemaju dovoljnoinformacija o tome kako se javi ti na natjeèaj,koja je dokumen tacija potrebna, kako prika-za ti uš tedu u projek tu…

PRo Gr: Veliki problem kod obno-va stambenih zgrada je 100-pos totna sug-lasnost stanara. Što se po tom pi tanju moeuèini ti?

a Mr-tr: Minis tarstvo pra-vosuða izraðuje novi Zakon o vlasniš tvu inadamo se da æe u njemu bi ti promijenjenadosadašnja odredba po kojoj je za obnovuvišes tambene zgrade potrebna 100-pos tot-na suglasnost stanara. To nije realno i koèiprojekt, pa se nadamo da æe taj pos to tak bi tiumanjen za treæinu.

PRo Gr: Kakva je Vaša suradnja s

drugim insti tucijama: FZOEU, Minis tarstvom

zaš ti te okoliša i prirode, Minis tarstvom pra-vosuða, Minis tarstvom uprave, HKIG/HKA...

a Mr-tr: Odlièno suraðujemosa svima. Upravo smo zapoèeli s proved-bom zajednièkog, Vladinog programa ener-getske obnove obiteljskih kuæa, kojeg smoizradili u suradnji s Minis tarstvom zaš ti teokoliša i prirode, a provodi ga Fond za zaš-

ti tu okoliša i energetsku uèinkovi tost. Prog-ramom predviðamo energetski obnovi ti oko2000 obi teljskih kuæa na naèin da graðani-ma stavljamo na raspolaganje nancijskepo ticaje, tj. subvencije za zamjenu stolarije,promjenu vanjske ovojnice zgrade, sus tavagrijanja… Ovi radovi, osim izravne koris tiza graðane koji æe na ovakav naèin smanji tisvoje reijske troškove, osiguravaju i uklju-èenje manjih obr tnika i graðevinskih tvr tki,èime æe se pokrenu ti graðevinska djelatno-st.

stRuèni nadzoR financiRa fond zazaštitu okoliša i eneRGetskuuèinkovitost

PRo Gr: Hoæe li bi ti posebnog nad-zora nad energetskim obnovama, kako bi seizbjegle loše izvedbe (èega se sada boje naši

susjedi Slovenci)?



intervju

a Mr-tr: U našim programima energetske obnoveobavezan je projekt na razini glavnog projek ta za one radova koji æese izvodi ti na zgradi, odnosno obi teljskoj kuæi. Takoðer, Programomje propisan obavezan struèni nadzor koji garan tira da se radovi izve-du na naèin kako je projek tom predviðeno. Struèni nadzor nanciraFond za zaš ti tu okoliša i energetsku uèinkovi tost. Nadalje, na krajuprocesa obnove provodi se energetski pregled i izraðuje energetskicer tika t koji potvrðuje energetske uš tede, odnosno poboljšanjeenergetskog svojstva zgrade koje je predviðeno projek tom. Izraducer tika ta graðanima sunancira FZOEU. Slovenci nisu imali pred-viðen struèan nadzor, a kon trola radova se izvodila na naèin da sugraðani Eko Skladu dos tavljali fo tograje izvedenih radova. Nama uHrvatskoj takav naèin kon trole nije prihvatljiv.

PRo Gr: Što se sve subvencionira i kani te li uskoro još pro-širi ti pale tu subvencija (za gradnju pasivnih kuæa, recikliranje graðe-vinskog otpada...)?

a Mr-tr: Subvencioniraju se mjere in tegralne ener-getske obnove zgrada po principu što je obnova cjelovi tija, to jesubvencija veæa. Dakle, za obnovu sus tava grijanja graðanin moeos tvari ti subvenciju od 30% ukupne vrijednos ti, meðu tim ukolikoodabere toplinski obnovi ti fasadu, zamijeni ti prozore i sus tav grijanjamoe os tvari ti subvenciju od 50%. Ovakav naèin subvencioniranjasukladan je preporukama Europske komisije.

PRo Gr: Kolika je kazna za loše napravljene i lane cer tika- te i je li krenula kontrola onih koji ih izdaju?

a Mr-tr: Kao prvo, savje tujemo svim graðanima kojiele krenu ti u izradu cer tika ta da provjere popis ovlašenih cer ti-ka tora u Hrvatskoj koji se nalazi na web stranici minis tarstva. Na taj

naèin æe bi ti sigurni da ulaze u posao s ovlaš tenom osobom. Osim toga, minis tarstvo kon tinuirano provodi kon trolu izdanih cer tika ta.

sRedstva iz eu fondovaPRo Gr: Koliko sredstava iz fondova EU moe povuæi graðe-

vinski sek tor u Hrvatskoj i koliki je in teres za is tima?a Mr-tr: Sredstva iz fondova EU za nancijsko raz-

doblje Europske unije 2014.-2020. vezana su uz programske doku-men te koji su još u izradi u koordinaciji Minis tarstva regionalnog raz-voja i fondova EU, a radi se o Par tnerskom sporazumu i Opera tivnimprogramima, kojima se deniraju razvojni priori te ti Republike Hrvat-ske. Minis tarstvo gradi teljstva i pros tornoga ureðenja, od poèetkaizrade ovih dokumena ta u prvoj polovini 2012., predloilo je niz mjerai ak tivnos ti unu tar svih tematskih ciljeva Europske unije za odrivirazvoj do 2020. pa tako i vezano za razvoj infras truk ture, jaèanjekonkuren tnos ti malih i srednjih poduzeæa u graðevinskom sek toru,ulaganja u program druš tvenog stanovanja i u projek te urbanog raz-voja, urbane sanacije i prenamjene, projek te regeneracije i revi taliza-cije zapuš tenog pros tora u gradovima te mjere poveæanja energetskeuèinkovi tos ti zgrada. Sredstva iz struk turnih i Kohezijskog fonda kojaæe bi ti na raspolaganju Republici Hrvatskoj u nancijskom razdobljuEuropske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 8 milijardi eura,a za sada su pozna ti samo okvirni iznosi za pojedine grupe ciljeva.

U okviru podrške prema niskougljiènom gospodarstvu, izglednasu sredstva do pola milijarde eura za sedmogodišnje razdoblje u ko-jem æe se moæi provodi ti energetska obnova zgrada javnog i stam-benog (obi teljske kuæe i višes tambene zgrade) sek tora, no i os talemjere bit æe sunancirane iz fondova EU u omjeru o kojem se jošuvijek pregovara s Europskom komisijom.

blic Pitanja za kRajPRo Gr: Koliko ste zadovoljni s novim Zakonom o gradnji:

kao arhi tek tica, odnosno kao minis trica?a Mr-tr: Ne mogu više odvaja ti te dvije uloge, ja sam i

arhi tek tica, ali i minis trica i razmišljam o svima koji su vezani uz ovopodruèje, kako kroz struku, tako i kao po tencijalni inves ti tori. Vrlosam zadovoljna zakonima, jer smo njima promijenili najveæe prob-leme, netransparen tnost i tromost, u – transparen tnost i brzinu.

PRo Gr: Kako su prihvaæene E-dozvole?a Mr-tr: Odrali smo niz prezen tacija po svim upani-

jama, kao i brojne edukacije s djelatnicima, koje su još uvijek u tijeku.Mogu reæi da kolege po upravnim odjelima dobro prihvaæaju modelE-dozvole, kod nekih æe implemen tacija iæi bre, kod nekih sporije,no vano je da uspos tavimo jedinstveni sus tav na razini cijele Hrvat-ske i da radimo po is toj proceduri.

PRo Gr: Porez na nekretnine – da ili ne?a Mr-tr: Moj stav je od poèetka bio da se s tim po-

rezom ne treba brza ti. Evo vidi te š to se dogodilo u Sloveniji. Mora-mo vidje ti sve preduvje te, napravi ti de taljne analize i procjene i ondaeven tualno krenu ti u neko oporezivanje. No, mislim da u ovom tre-nutku ne treba juri ti s tim.

PRo Gr: I za kraj, pi tanje naših èi ta telja koji se ale na radinspekcije: zaš to se kanjavaju mali obr ti / tvr tke u gradi teljstvu, apuš taju oni koji rade na crno na susjednom gradiliš tu 'jer im se niš tane moe'.

a Mr-tr: Teško je pos tiæi da uvijek svi budu zado-voljni. Evo, sada vi prenosi te ovakav primjer, a meni svakodnevnodoðe do uha još nekih pe t drukèijih, u smjeru da birokracija blokiravelike inves ti tore… Uvijek æe bi ti nezadovoljnih i uvijek æe bi ti pr im-jedbi, no ono što je dois ta vano jest da smo uspos tavili jasan sus-

tav rada i inspekcije pu tem novog zakona te omoguæili uèinkovi to-st i kanjavanje. Ne smije nam se više dogodi ti da kuæa veæ bude

pod krovom, a da mi tek izlazimo na teren i pišemo prijavu.

Zgrada nova X postojeća

Vrsta zgrade:Upravna zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja , B11 -Uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene

K.č.: 3566/5 k.o.: rnomerec Adresa: Ulica Republike Austrije 20

Mjesto: Zagreb

Vlasnik: Grad Zagreb

prema Direktivi2002/91/EC

Izvođač: -

Godina izgradnje: 1888. – 1889.

E n e r g e t s k i c

e r t i f i k a t z a

n e s t a m b e n

e z g r a d e

Q H,nd,rel % Izračun

91,99

15

250

> 250

200

150

100

50

25

A+

G

F

E

D

C

B

A

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

Ovlaštena fizička osoba:Ovlaštena pravna osoba: Planetaris d.o.o.

Imenovana osoba: eljka Hrs Borković

Registarski broj ovlaštene osobe: P-237/2012

Broj energetskog certifikata: P_237_2012_010_B11

Datum izdavanja/rok važenja: 18.12.2012. / 18.12.2022.

Potpis

Podaci o zgradi

AK [m2] = 3.170,31

V e [m3] = 15.907,94

f 0 [m-1] = 0,29

H 'tr,adj [W/(m2K)] = 0,85

Q''H,nd,ref [kWh/(m2a)] = 82,36

C



SRIJEDA, 7. svibnja 2014.CEREMONIJA OTVARANJAº Riječi dobrodošliceº Kratko izlaganje renomiranih stručnjaka iz plinskog gospodarstva,

agencija i ministarstava1. POZIVNA PREDAVANJA

º Globalni razvoj prirodnog plina i izazovi europske plinskeinfrastrukture

º Razvoj tržišta plina u Republici Hrvatskojº Proizvodnja prirodnog plina na Jadranu

2. OTVARANJE TRŽIŠTA PLINA – PANEL DISKUSIJAº Austrijski model tržišta plina – projektiranje i radº RWE Supply & Trading: Otvaranje tržišta plina – Kuda idemo?º Prvo plinarsko društvo: Trenutno stanje na hrvatskom tržištu

prirodnog plina te pregled budućih problemaº Panel diskusija (90 min)º Pauza (20 min)

3. HIBRIDNA TEHNIKA I EFIKASNOSTº Vaillant: Praktični primjeri i iskustva izvedenih rješenja hibridne tehnikeº Viessmann: Tehnika grijanja okrenuta budućnostiº Okrugli stol - Siemens AG: Pametna rješenja za postupke

geološkog istraživanja i proizvodnje prirodnog plinaº Koktel-Siemensº Tiskovna konferencija i otvaranje posterske sekcije

3.1. POSTERSKA SEKCIJA

º Napredni CRM za operatora distribucijskog sustava utemeljen namobilnoj platformi

º EGR metoda povećanja proizvodnje prirodnog plinaº Dehidracija plina na platformi Ivana-Kº Redukcija emisija NOx na plinskim turbinama na CPS Molveº Optimizacija parnog sustava na CPS Molveº Proizvodnja energije u procesnim i energetskim postrojenjima u

skladu sa EU direktivomº Primjena IPPC direktive na plinskim postrojenjima u INA d.d.º „Poznavanje stvara nepoštivanje“–potreba inženjerske tehnologije

pasivnih uređaja za minimiziranjem ljudske interakcije usigurnosnim procesima

4. PLANIRANI RAZVOJNI PROJEKTIº Novi desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava

Republike Hrvatske 2014.–2023.º Sve bliže ostvarenje projekta Jonsko-jadranskog plinovodaº Certifikacija operatora transportnog sustava prema modelu –

konceptu vlasnički razdvojenog operatora prijenosnog sustava injegov utjecaj na razvoj tržišta plina

º Novi interkonekcijski plinovod Rogatec-Zabok-Lučko DN700/75 barº Tehničke mjere zaštite plinovoda i radnog pojasa plinovoda u

Plinacro d.o.o.º Pauza (20 min)º Razvoj LNG tehnologije i procesa ukapljivanjaº Lučki terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina – analiza rizikaº LNG: alternativno gorivo za pogon teških teretnih vozilaº Okrugli stol: Uloga podzemnog skladišta plina u stvaranju zaliha LNG-aº Domjenak za sve učesnike

ČETVRTAK, 8. svibnja 2014.5. DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ENERGIJE NA KOPNU I MORU

º Distribuirana proizvodnja energije (pozivno predavanje)º Proizvodnja i distribuiranje plina i energije – iskustva sa

proizvodnih platformi na Jadranuº Energetske uštede primjenom mikro-kogeneracijskih uređaja s

gorivnim člancima na prirodni plinº Diskusija (15 min)º Okrugli stol: Proizvodi tvrtke Kawasaki za kogeneracije pogonjene plinom

6. PRIMJER GLOBALNOG PRISTUPA ENERGETICI I BUDUĆE POTREBEº Okrugli stol: Projekti punionica stlačenog prirodnog plina u RHº Globalizacijski procesi energetske strategije RHº Procjena potencijala biometana u Hrvatskoj: iz komunalnog otpada

do utiskivanja u mrežu prirodnog plina i korištenja u transportuº Pauza (20 min)º Gasna industrija između regulacije i tržištaº Problemi i koristi koje je dobilo plinsko gospodarstvo Ukrajine

prelaskom na nove standarde kvalitete plina i mjerenja količineº Tehnički aspekti energetske sigurnostiº Fleksibilnost – definicija, vrijednosti i prognozeº Diskusija (15 min)º Okrugli stol: Učinkovite, ekonomične i sigurne tehnologije

stlačenog prirodnog plina (SPP)7. SIGURNOST I UPRAVLJANJE

º „Pametna rješenja“ u službi sigurnosti i upravljanjaº Prvi korak prema smanjenju emisija CO2 u okruženju obiteljskekuće uz pomoć simulacije

º Scada u Gradskoj plinari Zagreb d.o.o.º Pauza (20 min)º Implementacija integriranog sustava upravljanja tržišnim

funkcijama opskrbljivača plinom i voditelja bilančnih skupinaº Diskusija (15 min)º Okrugli stol: Usluge platforme za upravljanje plinomº Domjenak za sve učesnike

PETAK, 9. svibnja 2014.8. PROBLEMATIKA UKOPANIH PLINOVODA

º Okrugli stol: Buduća regulativa EU i njihova implementacija u praksiº Sustav nadzora naprezanja ukopanih plinovoda u područjima slijeganja tlaº Kameni samci – potencijalna mjesta nastanka opasnih deformacija

plinovoda9. PROCES PLINOFIKACIJE NA PODRUČJU DALMACIJE IREGULATORNI OKVIR SUKLADAN EU DIREKTIVAMAº Plinofikacija područja Zadra, Dugopolja i Šibenikaº Nastavak plinofikacije Zadra i Benkovca i razmatranje ideje o

SPP-u u Benkovcuº Regulatorni okvir za operatore distribucijskog sustava sukladno

EU direktivama prenesenim u zakonodavstvo RHº Procjena nesigurnosti određivanja osnovnih varijabli relevantnih

za obračun potrošnje plinaº Diskusija (20 min)º Završna riječ organizatora

O T V A R A N J E S K U

S R I J E D A ,

7 . s v i b n j a , u 8 : 4 5 s a t i

NAJVEĆI I NAJPOZNATIJI STRUČNI SKUP

PLINSKE STRUKE U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Kongresni centar Grand Hotela Adriatic

glavni partner

Vas pozivaju na

SUDJELUJE OKO: 500 stručnjaka za plin / 55 predavača iz

11 zemalja svijeta i Europe / 30 izlagača plinske opreme /180 energetskih tvrtki i institucija

OČEKUJU VAS: izlaganja renomiranih stručnjaka,

sponzora i državnih institucija / okrugli stolovi / pandiskusije / izložba plinske opreme / video projekcijepromotivni plakati

PRELIMINARNI PROGRAM

(moguće su izmjene - konačni program slijedi nakon 15. travnja 2014.)

SPONZORI:

POKROVITELJ:

GLAVNI PARTNER:

MEDIJSKI POKROVITELJI:



info

Tekst: Sanja Pakrac Kramariæ

Hrvatski patentmogao bi svijetuosigurati energiju

i pitku voduNa nedavno odranom seminaru BUS 2014. ekskluzivno jepredstavljen patent baziran na obnovlji vim iz vorima energije kojiomoguæa va stalnu opskrbu potrošaèa energijom, snagom i pitkom vodom!

Kada za tekne te studen te kako paljivoslušaju predavanja subo tom od 9 dogo tovo 16 sa ti, moe te bi ti sigurni daje posrijedi seminar Buduænost ugod-

nog stanovanja (BUS), koji iz godine u godi-nu uspješno organiziraju vrijedne studen tskesnage okupljene oko Studen tske udruge zapromicanje energe tske uèinkovi tos ti i savje-

tovanje (SUPEUS-a).Baš tako je bilo zadnje subo te u oujku na

Fakul te tu elek tro tehnike i raèunarstva (FER)u Zagrebu, gdje je odran seminar BUS2014. na temu ‘In tegracija obnovljivih izvoraenergije’.

SUPEUS je i ove godine uspio okupi ti za-vidan broj studenata, njih èak 250, s raznihfakul te ta iz Zagreba, Rijeke, Slavonskog Bro-da i Spli ta, kojima su se pridruili i uèenici

te njihovi profesori iz varadinske Elek tros- trojarske škole. Predavanja je odralo èak 12struènih predavaèa, od kojih su neki otkriliprave ekskluzive!

HidRo-solaRni sustavi MoGuæiPokRetaèi tReæe industRijskeRevolucijeTako je dr. sc. Zvonimir Glasnoviæ, dipl. ing. sFakul te ta kemijskog inenjerstva i tehnologi-

je u Zagrebu po prvi pu ta predstavio projek te



info

na kojima radi, odnosno inova tivne tehnolo-gije in tegriranih hidro-solarnih sus tava.

Dr. sc. Glasnoviæ predstavio je prisutni-ma tri pa ten tna rješenja kojima se osiguravakon tinuirana opskrba potrošaèa energijom isnagom tijekom cijele godine, te èetvr ti pa-

tent kojim se, osim energije i snage, osigura-va i kon tinuirana opskrba potrošaèa pitkomvodom!

Svi projek ti bazirani su na obnovljivim iz-vorima energije – Suncu, vjetru, vodi (bezobzira je li posrijedi slana ili slatka voda!) tegravi taciji.

Glasnoviæ je kazao i kako je svjetska znan-stvena zajednica u poèetku bila skep tiènaglede njegovih pa tena ta, èak i podrugljiva,no nakon dublje analize zakljuèila je da nje-gova otkriæa ‘dre vodu’.

‘Još samo da vrijednost is tih prepoznajudomaæe tvr tke’, kazao je skromno Glasnoviæ

te dodao: ‘In tegrirani hidro-solarni sus tavibi mogli pos ta ti osnovne gradivne i funkcio-nalne jedinice buduæih odrivih energetskihsus tava mnogih zemalja, regija pa i èi tavogsvije ta’.

Dr. sc. Glasnoviæ pozvao je sve zain teresi-rane za njegove pro jek te, koji bi mogli riješi tiglavne svjetske probleme – osiguravanje to-liko potrebne nam energije i pitke vode, damu se jave na e-mail zvonglas@fki t.hr.

MPc ReGulacija za eneRGetskiuèinkovite zGRadeDr.sc. Tea akula, dipl. ing. sa zagrebaèkogFakul te ta strojarstva i brodogradnje (FSB)predstavila je pak raèunalni algori tam koji jerazvila u sklopu svog dok torskog rada, a kojiomoguæuje simulaciju MPC (Model Predic ti-ve Con trol) regulacije za razlièi te mehaniè-ke sus tave, uz procjenu uš tede energije te

primjenu MPC regulacije za napredan sus tav

hlaðenja zgrada. Hlaðenje se odvija pomoæucijevi smješ tenih u konstrukciji zgrade i za-sebnom ven tilacijom pomoæu kojih je mogu-æe uš tedje ti do 50% ukupne elek triène ener-gije za klima tizaciju u odnosu na pos tojeæesus tave s konvencionalnom regulacijom.

Osim spomenu tih predavaèa, zanimljivapredavanja u sklopu ovogodišnjeg BUS-a od-rali su i dr.sc. Julije Domac, dipl. ing., rav-na telj Regionalne energetske agencije Sjeve-rozapadne Hrvatske i predsjednik Europskogudruenja regija i energetskih agencija, dr.sc.Neven Duiæ, dipl. ing. s FSB-a, Rena to Šarc,dipl. ing., savjetnik minis tra zaš ti te okoliša iprirode RH, dr.sc. Josip Zdenkoviæ, dipl. ing.,direk tor tvr tke Schrack Technik d.o.o., dr. sc.Marko Delimar, dipl.ing. s FER-a, BranimirŠkugor, mag.ing. s FSB-a, dr. sc. Rene Li-sac, dipl. ing. s Arhi tek tonskog fakul te ta teIvan Szekeres, dipl. ing., predsjednik skup-štine Zelene energetske zadruge.

I ovaj je BUS obilovao in teresan tnim ipouènim predavanjima prepunih korisnihinformacija uz koje su sa ti provedene naFER-u pro tekle kao minu te. Bravo za orga-niza tore!

Aquarea –nova linijavisokouèinkovitihtoplinskih pumpi

Irena Tišljar, dipl. ing. iz tvr tke Pana-sonic Marke ting Europe predstavila jeprisutnima Aquarea toplinske pumpezrak–voda, koje omoguæuju uš tede pri

grijanju i do 78%.Aquarea toplinske pumpe zrak-voda: omoguæavaju odrivo grijanje, hla-

ðenje i pripremu tople vode omoguæavaju od 30 do 40% manje

raèune za grijanje godišnje idealan su izbor za objek te bez plin-

skog prikljuèka rade èak i pri tempera turama ispod

niš tice (-20°C) smješ tene izvana ne troše dragoc-

jen stambeni pros tor u unutrašnjostizgrade idealan su izbor za niskoenergetske

objek te visokokompa tibilne s os talim ener-

getski uèinkovitim izvorima energije, npr.solarnim panelima.

Više o novoj liniji visokouèinkovi tih toplinskih pumpi tvr tke Panasonic potra-i te na www.aircon.panasonic.hr.

+



info

Tekst i foto: Renato Rajzer, struè.spec.ing.aedif. i [email protected]

Upravljanje kvalitetombetona na gradilištuU nastavku prièe ‘Susta v kontrole kvalitete pri iz voðenjubetonskih konstrukcija’, koju smo obja vili u prošlom broju PRO

Gradnje, donosimo vam koje su sve obveze iz voðaèa u pogledukontrole kvalitete betona na gradilištu

Izvoðaè radova se kod izvoðenja trebapridrava ti zakonske regula tive, ugovorao graðenju, projek ta be tonske konstrukci-je, tehnièkih upu ta za ugradnju i uporabu

graðevinskih proizvoda, odredbi Tehnièkogpropisa za be tonske konstrukcije (TPBK),posebno dodatka ‘J’, normi HRN EN 13670,HRN EN 206-1 i HRN 1128 te treba izradi tiPlan kvali te te izvedbe be tonske konstrukcijei pripadne obrasce.

Izvoðaè treba provoditi kontrolne postupa-ke propisane prilogom ‘J’ TPBK-a, imenova-

ti odgovorne osobe na gradil ištu te urednovoditi gradilišnu dokumentaciju i zapise. Zasve proizvode ili ma terijale koji se ugraðuju ube tonsku konstrukciju izvoðaè radova moraprije ugradnje osigura ti odgovarajuæe ispra-ve o sukladnos ti (Cer tika ti o sukladnos tiKTP, Cer tika te o stalnos ti svojstava, izjaveo svojstvima (sukladnosti), izvješ taje o ispi-

tivanju i sl.).Dokumen taciju koju osigurava proizvo-

ðaè be tona, a preuzima na gradiliš tu izvo-ðaè radova èine: izjava o svojstvima (su-kladnosti), tehnièka upu ta i otpremnica zabe ton. Za preuzimanje be tona na gradiliš tuodgovoran je izvoðaè radova. Izvoðaè jeduan osigura ti dokaze o ispi tivanjima svje-eg i oèvrslog be tona na gradiliš tu i vodi tizapise o provedenim pos tupcima kon trolekvali te te izvoðenja. Osnovni zapisi koji sevode na gradiliš tu su Zapis o be toniranju iZapisnik o uzorkovanju i ispi tivanju be tona.Ispi tivanja oèvrslog be tona provode se iliu labora toriju izvoðaèa radova ili u neovis-nom akredi tiranom labora toriju (akredi tiranprema zah tjevima norme HRN EN ISO/IEC

17025), sve u ovisnos ti od zah tjeva projek-

Aktivnost Uestalost

Kontrola otpremnice betona Svaka isporuka

Konzistencija svježeg betona –vizualna kontrola

Svaka isporuka

Mjerenje konzistencije u skladu saHRN EN 12350-2

Tijekom izrade uzoraka za ispitivanjeovrsnulog betona i u sluaju sumnje

Sadržaj zraka u skladu sa

HRN EN 12350-7

Tijekom izrade uzoraka za ispitivanjetlane vrstoe i svojstava trajnosti (samo

za aerirane betone)

Temperatura svježeg betonai temperatura zraka

Na poetku betoniranja u zimskim i ljetnimmjesecima (od +5°C do +30 °C)

Uzorkovanje prema HRN EN 12350-1Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje

ovrslog betona HRN EN 12390-2

U skladu sa PKIBK – Plan uzorkovanjaNajmanje 1 uzorak/danNajmanje 1 uzorak na 100 m

3 betona

Najmanje 1 uzorak za istovrsne elemente betonskekonstrukcije

Ispitivanja svježeg i ovrslog betona

Ispitivanje tlane vrstoe betona premaHRN EN 12390-3

Ispitivanja svojstava trajnosti betona, (VDP,otpornost mraz, mraz i soli, habanje itd.)

Ocjena identinosti tlane vrstoe premaHRN EN 206-1 Dodatak B

Plan uzorkovanja, zahtjevi projekta,laboratorij izvoaa, neovisni akreditiranilaboratorij

ta konstrukcije, nalogu nadzornog inenje-ra i u ovisnos ti o opremljenos ti labora torijaizvoðaèa radova. Na slici 4. prikazane suak tivnos ti i uèes talost kon trolnih pos tupakasvjeeg i oèvrslog be tona prema TPBK koje

treba provodi ti izvoðaè radova ili u sluèajuneopremljenos ti izvoðaèa, posebno angai-rana osposobljena tvr tka.

Na slikama od 5. do 8. prikazana su poje-dina ispi tivanja svjeeg be tona na gradiliš tu

te ispi tivanja u labora toriju (terenskom, vanj-skom akredi tiranom i sl.)

kontRolna isPitivanja (vanjskakontRola)U si tuacijama kada je Inves ti tor, osim struè-nog nadzora, raspisao natjeèaj i za provo-ðenje vanjske kon trole, odnosno kon trolnihispi tivanja, osim sudionika graðenja i njiho-vih obveza deniranih ZOG-om, pojavljuje sei struèna osoba za kon trolu kvali te te be tonana gradiliš tu koja radi kao pomoænik nadzor-nog inenjera. Vanjska kon trola kvali te te pre-poruèljiva je u sluèaju izvedbenog razreda 3u skladu s normom HRN EN 13670, a moe

Slika 4. Prikaz kontrolnih postupaka svjeeg i oèvrsnulog betona prema TPBK



info

se ugovori ti, na zah tjev Inves ti tora i za nieizvedbene razrede. Svrha vanjske kon tro-le kvali te te je provjera pos tupaka unu tarnjekon trole koju provodi izvoðaè radova tijekomizgradnje graðevine, vrednovanje rezul ta taispi tivanja dobivenih u okviru unu tarnje kon-

trole kvali te te i provoðenje dodatnih, kon trol-nih ispitivanja na gradiliš tu, kojima se dobivakonaèni uvid u os tvarenu kvali te tu izvoðenjana gradiliš tu. Na slikama od 9. do 11. pri-kazani su terenski labora toriji koji su èes toinstalirani na veæim gradiliš tima kao što jeizgradnja au toces ta, pruga i sl. Sli ka 5. Mje re nje kon zistenci je beto na

pre ma HR N E N 12350-2

Sli ka 6. U zor kova nje beto na na gradi- lištu pre ma HR N E N 12350-1

Sli ka 7. Sad r a j zra ka u skladu s HR N E N 12350-7

Sli ka 8. Tlaè na èvr stoæa u zo ra ka pre ma HR N E N 12390-3

Najznaèajnije reference Zavoda za ma- terijale i konstrukcije, INSTITUTA IGH d.d.,na poslovima kon trolnih ispi tivanja be tona iprovoðenja tehnološkog nadzora za be ton: Au toces ta A1 Zagreb – Spli t – Dubrov-

nik, Au toces ta A2 Zagreb – Macelj, Au toces ta A3 Bregana – Zagreb – Li-

povac, Au toces ta A4 Zagreb-Gorièan, Au toces ta A5 Beli Manas tir – Osijek –

BiH, Au toces ta A6 Bosiljevo – Rijeka,

Sli ka 9., 10. i 11. Te ren ski u red i te ren ski la bo rato ri j za proved bu kontrol ni h is pitiva nja

Slika 10.



info

Slika 11.

uPoRabljivost betonskekonstRukcijePri dokazivanju uporabljivos ti be tonske kon-strukcije treba uze ti u obzir: zapise u graðe-vinskom dnevniku o graðevnim proizvodimaugraðenim u be tonsku konstrukciju, rezul-

ta te nadzornih radnji i kon trolnih pos tupakakoja se obvezno provode prije ugradnje gra-ðevnih proizvoda u be tonsku konstrukciju,dokaze uporabljivos ti koje je izvoðaè osigu-rao tijekom graðenja be tonske konstrukcije,rezul ta te ispi tivanja pokusnim op tereæenjembe tonske konstrukcije ili njezinih dijelova,uvje te graðenja i druge okolnos ti koje premagraðevinskom dnevniku i drugoj dokumen-

taciji koju izvoðaè mora ima ti na gradiliš tu te dokumen taciju proizvoðaèa graðevnogproizvoda, a mogu bi ti od utjecaja na tehniè-ka svojstva be tonske konstrukcije. Tehnièkipregled graðevine vrši se prema Pravilniku o

tehnièkom pregledu graðevine.

naknadno dokazivanje kvaliteteuGRaðenoG betonaZa be tonsku konstrukciju koja nema projek-

tom predviðena svojstva ili se is ta ne mo-gu utvrdi ti zbog nedos tatka potrebne doku-men tacije mora se naknadnim ispi tivanjimai naknadnim proraèunima utvrdi ti tehnièkasvojstva be tonske konstrukcije prema nizunormi HRN EN 12504 i normi Ocjena in-si- tu tlaène èvrstoæe u konstrukcijama i pred-go tovljenim be tonskim dijelovima HRN EN13791. Najèešæe je to kombinacija razornihi nerazornih me toda ispi tivanja.

sustavoM kvalitete visoke Razinedo boljeG Poloaja na tRištuOvim tekstom nas toji se naglasi ti znaèajkvali te te, upravljanja kvali te tom, osiguranjekvali te te i kon trola kvali te te na gradiliš tu teje, osim zakonske osnove, vrlo vano u tvr-

tkama, koje sudjeluju u graðenju uspos tavi ti,dokumen tira ti i primjenjiva ti sus tav upravlja-nja kvali te tom u skladu s normama niza HRNEN ISO 9000.

Naalost, èes to se upravljanje kvali te tomizjednaèuje samo s kon trolom kvali te te štozasigurno nije dobro te je za takav sus tav nea-dekvatnog upravljanja kvali te tom, kod izvoðe-nja be tonskih konstrukcija, karak teris tiènapojava grešaka i nesukladnos ti. Potrebno jeusvoji ti sus tav koji je zasnovan na prevenciji

te koji uoèava pojavu uzroka grešaka i prijenego se pojave te svoðenje moguænos ti po-navljanja greške na najmanju moguæu mjeru.

Za naše izvoðaèke tvr tke je vrlo vano dašto prije uspos tave sus tav kvali te te visokerazine koji æe doprinije ti njihovoj konkuren-

tnos ti u odnosu na europske te se nadamonovom zamahu inves ticija i graðevinskih ra-dova što našoj zemlji u ovome trenutku i te-

kako treba.

Au toces ta A11 Zagreb – Sisak; Koridor Vc, BiH – Tunel Vijenac, Au toces ta A12 Vrbovec – Krievci –

Koprivnica – Maðarska, Au toces ta A13 Vrbovec – Bjelovar – Vi-

rovi tica – Maðarska, Obilaznica Velike Gorice, I i II faza, Èvor Novigrad, Zraèna luka Zagreb – betonski kolnik, Sanacija objeka ta na AC Zagreb – Li-

povac Sanacija dimnjaka – INA Ranerija naf-

te Sisak,

Obnova dravnih ces ta, Dravna ces ta D-41, dionica Vrbovec

– Gradec, Domovinski most u Zagrebu, Most Korana u Karlovcu, Most Drenik u Karlovcu, Viseæi most preko rijeke Save u Mar tin-

skoj Vesi i mnoge druge graðevine.Na slikama od 12. do 17. prikazane su

samo neke od graðevina na èijoj je izgrad-nji sudjelovao Odjel za tehnologiju i kvali te tube tonskih konstrukcija Insti tu ta IGH.

Sli ka 12. ‘Do movin ski most’ ti je ko m grad nje



info

LITERATURA M. Zamolo, Pravne steèevine EU i horizon talni zakoni RH,

izobrazba Insti tu t IGH 2009. M. Zamolo, Zakonodavstvo RH–podruèje gradi teljstva, izob-

razba Insti tu t IGH 2010. Zakon o gradnji (NN 153/13) HRN EN ISO 9001: 2009 – Sus tavi upravljanja kvali te tom Radiæ, Jure, Be tonske konstrukcije – Graðenje; Sveuèiliš te u

Zagrebu, Andris 2007 Radiæ, Jure, Be tonske konstrukcije – Priruènik; Sveuèiliš te u

Zagrebu, Andris 2006

M. Blanda, Z. Dolaèek – Alduk, D. Mikuliæ, Upravljanje kvali- te tom pri izvoðenju be tonskih konstrukcija, Graðevinar 2010,br. 62

Tehnièki propis za be tonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10,125/10 i 136/12)

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnos ti, ispravama o sukladnos ti ioznaèavanju graðevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10i 129/11)

N. Štirmer, Predavanja: Upravljanje kvali te tom 3. semes tar,GF, Zagreb (2011)

HRN EN 206-1:2006 Be ton – Specikacije, svojstva, proiz-vodnja i sukladnost

HRN 1128: 2007 Be ton – Smjernice za primjenu norme HRNEN 206-1

HRN EN 13670: 2010 – Izvedba be tonskih konstrukcija.

Sli ka 13. Ar matu ra za beton ske pi lote na A5

Sli ka 14. Mo st ‘Kr ka’ na A1

Sli ka 15. Mo st ‘Guduèa’ na A1 ti je ko m grad nje

Sli ka 16. Vi jadu kt ‘Dra ge’ na A1

Sli ka 17. Zraè na lu ka Zag re b – beton ski kol nik



info

Ususret29. meðunarodnomznanstveno-struènom

susretu struènjakaza plinU organizaciji Centra za plin Hr vatske i Hr vatske struène udrugeza plin od 7. do 9. svibnja o ve godine u Kongresnom centru

opatijskog Grand Hotela Adriatic odra vat æe se 29. meðunarodniznanstveno-struèni susret struènjaka za plin

Opa tija æe i ove godine od 7. do 9.svibnja ugos ti ti najveæu plinsku kon-ferenciju i izlobu plinske opreme ujugois toènoj Europi. Meðunarodne

susre te s èak dvadeset i deve t godina dugom tradicijom pra ti visoka repu tacija s izrazi timznanstvenim i struènim karak terom.

Susre ti su bili i os tali najveæa arena, nakojoj se pu tem znanstvenih i struènih pre-

davanja, panel-diskusija, okruglih stolova i

os talih naèina izlaganja te uz potporu brojnihmedija, raspravlja o najnovijim dos tignuæi-ma i kre tanjima u podruèju razvoja plinskogagospodarstva Hrvatske, Europe i svije ta.

Trodnevni Susre t okupi t æe oko 500 utje-cajnih struènjaka za plin iz zemlje i inozem-stva. Oèekuju se predstavnici više od 180energetskih poduzeæa i organizacija, uskopovezanih uz plinsko gospodarstvo, iz Hrvat-

ske i petnaes tak zemalja Europe i svije ta.

dolazak PotvRdili bRojni uGledniPRedavaèiOvogodišnji program podijeljen je na 9 vrlozanimljivih tematskih cjelina èime æe kon-ferencija pokri ti sve ak tualnos ti koje trenu-

taèno pra te razvoj plinskoga gospodarstvau Hrvatskoj i svije tu. Više od 50 uglednihpredavaèa iz Aus trije, Bosne i Hercegovine,Kine, Maðarske, Nizozemske, Njemaèke,

Poljske, SAD-a, Srbije, Španjolske, Ukrajine



info

i naravno Hrvatske odra t æe zanimljiva izla-ganja o ak tualnim temama.

Posebno najavljujemo pozivno predavanjeo temi ‘Globalni razvoj triš ta plina i izazovieuropske plinske infras truk ture’. Marcel Kra-mer, viši savjetnik Uprave tvr tke OAO Gaz-prom, govori t æe o glavnim ak tualnim doga-ðanjima u indus triji prirodnog plina u Europi,Sjevernoj Americi i Aziji, trgovinskoj razmjeniizmeðu glavnih svjetskih proizvoðaèa i glav-nih uvoznika prirodnog plina s fokusom naEuropu, kao potrošaèa i uvoznika, te o pot-rebi dodatnog, pouzdanog i sigurnog uvozaprirodnog plina i osiguravanja pouzdane in-fras truk ture, koja æe podra ti dobavu dos-

tatnih kolièina i glavne projek te. Prof. dr. sc.Igor Dekaniæ, sa Rudarsko-geološko-naf tnogfakul te ta u Zagrebu u pozivnom predavanju‘Razvoj triš ta pr irodnog plina u RH’ analizi-ra t æe geopoli tièke okolnos ti na energetskim

triš tima u prvom desetljeæu 21. stoljeæa injihov utjecaj na napore uvoznika energije daosiguraju prihvatljive uvje te opskrbe te da tiprikaz glavnih karak teris tika i pregled razvoja

triš ta prirodnog plina u Republici Hrvatskoj.Jako Krian iz tvr tke INA-Indus trija naf ted.d. æe u pozivnom predavanju ‘Proizvodnjaprirodnog plina na Jadranu’ da ti povijesnipregled is traivanja i proizvodnje prirodnogplina na podruèju hrvatskog dijela Jadrana,poèevši od prvih is tranih ak tivnos ti daleke1968. preko suradnji s tvr tkom ENI Croa tiaBV i tvr tkom EDISON Int. S.p.A., pa sve dodanašnjih ulaganja i nove proizvodnje plina snovih plinskih polja.

Takoðer is tièemo temu pod naslovom‘Dis tribuirana proizvodnja energije’ unu tarkoje æe is toimenim pozivnim predavanjemdr. Norber t Verweyen iz tvr tke RWE Efzienziz Njemaèke govori ti o res truk turiranju por-

tfolija elek trana s fosilnih goriva na obnovlji-ve izvore energije i prelaska sa cen traliziranena decen traliziranu proizvodnju energije te ovanos ti upravljanja promjenjivom proizvod-njom energije i koriš tenja al terna tivnih skla-

dišnih kapaci te ta.

inteRaktivna Panel-diskusija‘otvaRanje tRišta Plina’Buduæi da liberalizacija plinskog triš ta dono-si sa sobom i velike promjene u naèinu pos-lovanja i odnosima izmeðu plinskih sudionikai os talih gospodarskih subjeka ta i ove godineodra t æe se in terak tivna panel-diskusija podnaslovom ‘Otvaranje triš ta plina’.

Diskusiji æe prethoditi uvodna izlaganja tvr tke RWE Supply & Trading iz Njemaèke iPrvog plinarskog druš tva iz Vukovara. Ras-prava na ovu temu zasigurno æe da ti dopri-nos rasvjetljavanju mnogih nepoznanica nauzburkanome plinskom triš tu RH.

Tvr tke Plinacro i LNG Hrvatska nizom æestruènih izlaganja predstavi ti svoje nove raz-vojne projek te u pogledu izgradnje novih do-bavnih pravaca pu tem plinovoda i terminalaza prihva t ukapljenoga prirodnog plina.

Valja spomenu ti i os tale teme o kojima æebi ti rijeèi, popu t primjera globalnog prisupaenerge tici i buduæih potreba, sigurnos ti i up-ravljanja, problema tici ukopanih plinovoda inapretku procesa plinokacije u Dalmaciji.

Odra t æe se i niz zanimljivih okruglih sto-lova na temu ‘Hibridna tehnika i ekasnos t’, abit æe predstavljena i nova tehnièka rješenjaza pos tupke geološkog is traivanja i proiz-vodnje prirodnog plina, uèinkovi te i sigurne

tehnologije stlaèenog prirodnog plina, pro-jek ti izgradnje punionica stlaèenog prirod-nog plina u Hrvatskoj i brojne druge teme.

tRodnevna izloba Plinske oPReMeOve godine bi t æe organizirana i vrlo zanimlji-va pos terska sekcija na kojoj æe svi sudionicimoæi pronaæi brojne struèno korisne infor-macije. U okviru toga bit æe predstavljenodese tak vrlo kvali tetnih i zanimljivih preda-vanja iz razlièi tih podruèja plinskoga gospo-darstva.

Susre t æe bi ti popraæen i najveæom izlo-bom plinske opreme u jugois toènoj Europi,na kojoj æe se okupi ti 30-ak domaæih i stra-nih izlagaèa, uglavnom proizvoðaèa i zas-

tupnika plinske opreme, kao i brojne druge

Pozivamo sve tvr tke-sudionike na

triš tu plina da iskoris te jedin-stvenu priliku za predstavljanjeproizvoda, usluga i projeka ta iz

vlas ti tog asor timana izlaganjem plinskeopreme, promo tivnim plaka tima, letcima

i brošurama na unu tarnjim i vanjskim iz-lobenim mjes tima.Vana informacija za èlanove Hrvatske

komore inenjera strojarstva (HKIS):U skladu s Planom struènog usavrša-

vanja HKIS-a za 2014. godinu Prisutnosti sudjelovanje na Konferenciji donose èak20 bodova (od èega 4 iz legisla tive).

Prijavi ti se moe te pu tem e-poš te na:opa [email protected].

Više informacija potrai te na in ternet-skoj stranici www.hsup.hr, odnosno pu-

tem telefona na brojeve: 01/6189-590 i

01/6189-592.

renomirane tvr tke i kompanije prisutne na triš tu plina.

Ovo je dogaðanje takoðer izvanredna prili-ka svim sudionicima triš ta plina za komer-cijalno predstavljanje svoje tvr tke ili organi-zacije te jedinstveno mjes to za uspos tavukon taka ta s k ljuènim krea torima energetskepoli tike u RH, liderima is taknu tih hrvatskihi europskih energetskih subjeka ta, proizvo-ðaèima i zas tupnicima plinske opreme, dis-

tribu terima plina i predstavnicima domaæih i

meðunarodnih znanstvenih insti tucija.



info

Tekst: Marko Ðuriæ, klimatizaci ja.hr

Štednja energijekreæe s prvomlopatomPrilikom odabira materijala koji su kljuèni elementi toplinskeo vojnice pos veæena je iznimna panja kako bi sinergijski uèinakomoguæio dizalici topline Zubadan minimalni utrošak elektrièneenergije u radu

Prièu o kuæi Zabadan zapoèeli smo uprošlom broju kada smo obradili te-ma tiku projek tiranja niskoenergetskekuæe. Veæ se u projek tnoj fazi dalo

naslu ti ti kako je poseban znaèaj stavljen napos tizanje najpovoljnije energetske bilanceuslijed pametne orijen tacije kuæe i zaš ti teod nepoeljnih utjecaja sjevernih vjetrova.Orijen tacijom kuæe k jugu iskoris tili smoblagoda ti energije koje prua priroda, no zaos ta tak smo se morali pobrinu ti sami – za-poèinje prièu Igor Preseèan, arhi tekt kojipotpisuje kuæu Zubadan.

Prvo, jedino i osnovno pravilo u projek tira-nju i izvoðenju jest – toplinska ovojnica (pod

/ strop ili krov / zidovi i prozori), odnosno mi-nimaliziranje toplinskih gubi taka koji nas tajuna tim plohama. Kako je tema tika izrazi to op-sena, u ovom æemo èlanku pokri ti toplinskuizolaciju poda te gubitke koji se mogu mini-malizira ti pravilnim odabirom i ugradnjomvanjske stolarije.

Da bi se kuæa uopæe mogla klasicira ti kaoniskoenergetska, nije dovoljno tek sluèajnimodabirom nabaca ti slojeve izolacije i prozva-

ti je niskoenergetskom. U fazi projek tiranjapotrebno je posebnu pozornost usmjeri ti naorijen taciju objek ta i odvajanje toplinskih zo-na kuæe sukladno njihovoj namjeni. Drugimrijeèima, pros tore u kojima se najèešæe bo-ravi uputno je orijen tira ti na jug, dok je onegdje tempera tura nije toliko bitna (npr. smoè-nica) preporuèljivo orijen tira ti na sjever. Nis-koenergetska kuæa moe troši ti maksimalno

30 kWh/m2 godišnje energije za grijanje, što



info

je moguæe pos tiæi ispunjavanjem sljedeæihuvje ta: kompak tna gradnja odlièna izolacija svih vanjskih zidova

kuæe vrlo dobra izolacija poda ugradnjom troslojne vanjske stolarije ugradnjom rekupera tora zraka koji ven-

tilira pros tor nisko tempera turnim sus tavom grijanja dodatnim sus tavima koji ak tivno ko-

ris te solarnu energiju (solarni i fo tonaponskisus tavi).

izolacija PodaSlojevi na tlu od izuzetne su vanos ti, iako

toplinski gubici prema terenu iznose svega10% od ukupnih gubi taka. Pod prema tlununo je izolira ti i zbog vlage, pa se danaskod novogradnji primjenjuje prilièna debljinau slojevima prema tlu.

U konkretnom sluèaju kuæe Zubadan, slo-jevi se sas toje (krenuvši od go tovog poda): epoksi sus tav ili parke t – 0,5/2,0 cm tekuæi cemen tni es trih (2000 kg/m3),

armiran – 7,0/5,5 cm èepas ta PE folija (1000 kg/m3) – 0,10

cm ekspandirani polis tiren / polis tirol (12

kg/m3), 34/30 mm za razvod podno grijanje– 3,00 cm ekspandirani polis tiren – EPS 150 (25

kg/m3) – 8,00 cm AB ploèa (2500 kg/m3) – 15,00 cm meðupros tor ispunjen pijeskom –

45,00 cm AB temeljna ploèa (2500 kg/m3) –

30,00 cm polimerbi tumenska visokoeksibil-

na topelas tomerna hidroizolacijska traka suloškom od staklene tkanine s donje straneobloena texizolom, zavarena na uzdunim ipopreènim preklopima, a punktirano po pov-ršini podloge – 0,50 cm be tonska podloga (2000 kg/m³), zagla-

ðena – 8,00 cm nasip tucanika (drobljenca), dobro zbi-

jenog – 20,00 cm REZULTAT: U=0,25 Wm²/K.

zašto je vanjska stolaRija vana?Prozori i vra ta najdinamièniji su dio vanjskeovojnice kuæe, jer is tovremeno propuš tajuSunèevu energiju u pros tor, pruajuæi is tin-sku ugodu tijekom hladnijih mjeseci, dok slu-e i kao zaš ti ta od vanjskih utjecaja i spre-èavaju toplinske gubitke. Zajedno s vanjskimzidovima, prozori i vra ta zajedno èine i višeod 70% ukupnih toplinskih gubi taka kuæe.

Gubici topline koji se os tvaruju kroz pro-zore nerijetko na starijim graðevinama sud-jeluju s više od 50% u ukupnim gubicima.

U skladu s ak tualnim tehnièkim propisima,

koecijent prolaska topline za prozore moeiznosi ti maksimalno U = 1,80 W/m2K, dokse na suvremenim niskoenergetskim i pa-sivnim kuæa taj koecijent kreæe izmeðu 0,80i 1,50 W/m2K. U ukupnim toplinskim gubici-ma sudjeluje staklo i prozorski prol. Staklomoe bi ti dvoslojno ili troslojno, s razlièi timplinovi tim punjenjem (npr. Argon) ili prema-zom (npr. Low-E premaz). Plinovi to punjenjei premaz neznatno utjeèu na cijenu samogproizvoda, a mogu poveæa ti ekasnost sto-larije za 15%.

Prozorski prol mora osigura ti dobro br- tvljenje, nizak koecijent prolaska topline iprekinu ti toplinski most. Sve navedeno morabi ti popraèeno kvalitetnom ugradnjom sto-larije, gdje je potrebno adekvatno obradi ti iispuni ti sve šupljine na graðevinskom otvoruu koji se ugraðuje prozor.

U sluèaju kuæe Zubadan, svaki je otvorprojek tiran kao zasebna uvuèena cjelina ube tonu kako bi prozorski otvor mogao primi-

ti s lijepi štok (èelièni prol u koji se mon tiraprozor) i izolacijski ma terijal (EPS stiropor).Prilikom ugradnje koriš tena je ekspandiraju-æa traka koja popunjava pros tor izmeðu špa-le te i prozorskog prola. Svi even tualni proc-jepi ispunjeni su poliuere tanskom pjenom,a uvuèeni pros tor izmeðu slijepih štokova ibe tona obuèen je ESP stiroporom. Koriš tenje FEAL-ov aluminijski prol 65F s troslojnimstaklom ispunjenim Argonom i s Low-E pre-mazom.

Bitno je napomenu ti kako je velik problemniskoenerge tskih kuæa nepovoljna ven tilacijaunu tarnjeg pros tora koja rezul tira pojavljiva-

TOPLINSKIGUBICI

Mnogo je opreènih podataka opos tocima gubi taka pu tem top-linske ovojnice. Konkretnogpodatka nema, što znaèi da te

pos totke treba uze ti s rezervom. Najve-æi gubici u svakom sluèaju os tvaruju sekroz vanjske zidove, krov i prozore, pa je

tim elemen tima posveæena i posebna pa-nja prilikom odabira i izvoðenja.

Gubici kroz: krov: 15-25% vanjski zidovi: 25% prozori: 40-50% pod na tlu: 10%.

njem vlage na stolariji i gljivica u unu tarnjempros toru. Taj je problem otklonjen ugradnjomMitsubishi Elec tric rekupera tora koji ima zada-æu konstatno izmjenjiva ti zrak u kuæi Zubadan,osiguravajuæi pri tom nunu izmjenu zraka,op timalnu razinu vlage i recirkulaciju zraka poèi tavom in terijeru. Rijeè je o proizvodu koji u60 minu ta u in terijeru moe ‘rekuperira ti’ 500m³ zraka, odnosno moe izbaci ti go tovo savus tajali zrak i zamijeni ti ga svjeim zrakomsvakog sa ta. S obzirom na povoljnu cijenu,ovaj je proizvod preporuèljiv za svaki niskoe-nergetski objekt kojeg karak terizira vanjskastolarija visokog uèinka. REZULTAT: U=1,4 Wm²/K.





info

Dani graðevinarau OpatijiHr vatska komora inenjera graðe vinarstva organizira de vetepo redu Dane ovlaštenih inenjera graðe vinarstva, koji æe se

odra vati od 12. do 14. lipnja o ve godine u Opatiji

Sada veæ tradicionalni Dani ovlaš tenihinenjera graðevinarstva prepozna tisu kao prigoda za okupljanje struè-njaka iz podruèja graðevinarstva. Svi

sudionici imaju priliku sudjelova ti u raspra-vama i razmjeni mišljenja o temama od za-jednièkog in teresa, mogu nauèi ti neš to novoi drui ti se izvan poslovnog okruenja.

Na 9. danima inenjera graðevinarstvabi t æe predstavljena najnovija znanstvena istruèna saznanja, iskus tva i primjere dobreprakse.

Ove godine skup zapoèinje s temom kakoposlova ti na jedinstvenom triš tu Europskeunije, a uz teme i novos ti iz podruèja stru-ke sudionici æe neposredno od predstavni-ka resornog Minis tarstva dobi ti i relevan tneinformacije o novinama u zakonodavstvu izpodruèja gradi teljstva.

Seminari i sva planirana druš tvena doga-ðanja odra t æe se u opa tijskom ho telu Am-basador.

sveèana dodjela kolosaS ciljem promoviranja dostignuæa iz podruèjagraðevinarstva odrat æe se, po èetvrti putau sklopu skupa, sveèana dodjela KOLO-SA – nagrade Hrvatske komore inenjeragraðevinarstva.

Nagrada se dodjeljuje za iznimne rezul ta te trajne vrijednos ti na unaprjeðenju i razvojustruke, za javnu prepoznatljivost i prizna to-st te razvoj tehnièkog stvaralaš tva u RH, zaizuzetna inenjerska dostignuæa kao i za po- ticanje inves ticija i doprinos razvoju i unapr-jeðenju gradi teljske djelatnos ti.

Više informacija o skupu u Opa tiji moe tepotrai ti na stranici Hrvatske komore ine-njera graðevinarstva – www.hkig.hr, odnos-

no pu tem telefona na broj 01/5508-447.

9. da ni ov lašte ni h in e nje ra graðevi nar stva od r avat æe se od 12. do 14. lip njaove godi ne u o patij sko m hote lu Am ba sador



info

Buðenje graditeljstvaU organizaciji Hr vatske udruge kro vopokri vaèa (HUK-a) 25. i 26.

travnja o ve godine u Termama Tuhelj odrat æe se Konferencijao energetskoj uèinko vitosti u zgradarstvu pod nazi vom ‘Buðenjegraditeljstva’

KONFERENCIJA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTIU ZGRADARSTVU – BUĐENJE GRADITELJSTVA25. i 26. travnja, Terme Tuhelj

Hrvatska udruga krovopokrivačaBisačka 21, ZagrebUred: B. Magovca 50, ZagrebTajnik HUK-a:Damir Pažin 091 4004584Faks: 01 3664246 [email protected]

KONTAKT:

ORGANIZATOR

GLAVNI POKROVITELJ

Građanima Republike Hr- vatske pruža se odličnaprilika da dugoročno po-boljšaju kvalitetu kuća izgrada u kojima žive i ra-de koristeći sredstva EUfondova.

Ukupni iznosi pojedi-

načnih projekata bespo- vratno će se sufinancira-

ti sa do 40% sredstava.

Konferencija je namije-

njena investitorima, indu-

striji građevinskih materi-

jala, izvođačima radova,

arhitektima, energetskim

certifikatorima, stručnim

udrugama, predstavnici-

ma stanara, upravitelji-

ma stambenih zgrada,

predstavnicima lokalnih

zajednica i samouprava,

stambenim štedionica-

ma, komercijalnim ban-

kama i svima zainte-

resiranima.

Energetska uèinkovi tost u zgradarstvudonosi niz znaèajnih poboljšanja zapojedince, lokalne zajednice, obr te,

tvr tke, insti tucije te druš tvo u cjelini.Meðu tim, sveobuhvatnost dobrih uèinaka

tek treba uvidje ti.Pred Hrvatskom, èlanicom EU, nalaze se

trajne promjene kod obnove pos tojeæih graðe-vina te pri izgradnji novih graðevina u smisluenergetske uèinkovi tos ti. Godina 2014. je nul tagodina ili stvarni poèe tak ovih promjena. Izra-ðuju se opseni planovi, neki su veæ i doneseni,a sve kako bi zapoèele primjene mjera u obnovizgrada u smislu energetske uèinkovi tos ti. Kakobi se planovi uspješno os tvarili, potrebno je in-formira ti cjelokupnu javnost, a osobi to graðe-vinske tvr tke i krajnje korisnike – graðane RH.

cilj konfeRencijeInformira ti cjelokupnu javnost te da ti odgo-vore na niz pi tanja vezanih za energetskuuèinkovi tost, od kojih izdvajamo: Kako je zamišljena energetska uèinko-

vi tost? Kakvi su planovi? Tko æe provodi ti projek te? Kako æe se nancira ti? Kako æe se koris ti ti EU fondovi u pro-

jek tima energetske uèinkovi tos ti? Kako odredi ti priori te te za dobivanje

sredstava? Tko æe to izvodi ti?‘Što više odgovora damo sada, bolje æe-

mo bi ti pripremljeni, kvali tetnije æe se pro-vodi ti projek ti. Bez suradnje svih relevan tnih

èimbenika neæe bi ti kvali tetnih rezul ta ta. Okovanos ti energetske uèinkovi tos ti moemopos tiæi nacionalni konsenzus u sljedeæih se-dam godina, ali i više desetljeæa’, poruèujuiz HUK-a.

Navedene teme bi t æe obraðene kroz pre-davanja i prezen tacije na kojima æe sudjelo-va ti predstavnici minis tarstava RepublikeHrvatske, raznih organizacija i udruenja,energetske i razvojne agencije, obrazovne iznanstvene insti tucije, strukovna udruenja,komore, predstavnici jedinica lokalne i re-gionalne samouprave, gospodarski subjek ti,predstavnici medija, struène udruge i udrugecivilnog druš tva.

Više o Konferenciji potrai te nawww.huk.hr.





info

Keramika Modus otvorilaizlobeno-prodajni salonu RijeciNa više od 400 m², na 1. katu kastavskog Gradnja centra,izloene su ploèice Keramike Modus

Izaberi te hrvatske ploèice za svoju novukupaonicu! Nakon što su se brojni domaæimaloprodajni kupci, keramièari i arhi tek tiupoznali s asor timanom tvr tke Keramika

Modus i kvali te tom keramièkih ploèica u iz-lobeno-prodajnim salonima u Orahovici, uRujevcu i u Zagrebu, odnedavno je ‘upozna-vanje’ krenulo i u Rijeci s obzirom da je naadresi ego ti bb (Radna zona ego ti, Kas-

tav) otvoren novi izlobeno-prodajni salonjedinog hrvatskog proizvoðaèa keramièkihploèica.

Na više od 400 m² na 1. ka tu kas tavskogGradnja cen tra izloene su ploèice KeramikeModus te sani tarije i kupaonski namješ taj re-

nomiranih proizvoðaèa, a u prizemlju tvr tkaMC Plus nudi komple tan asor timan graðe-vinskih proizvoda.

‘eliMo vRatiti PovjeRenjedoMaæiH kuPaca u doMaæiPRoizvod’‘Iako smo primarno orijen tirani na velep-rodaju i izvoz na strana triš ta, kao što su

triš te Srbije, Bosne i Hercegovine, Francus-ke, Maðarske, Belgije, Rusije, Moldavije...gdje je hrvatski brend ploèica prepozna t podizajnu i kvali te ti, elja nam je, otvaranjemi ovog izlobeno-prodajnog salona u Rijeci,‘vra ti ti’ povjerenje domaæih kupaca u domaæi

proizvod i pozicionira ti brend na domaæem triš tu. Na ovaj po tez širenja maloprodajeodluèili smo se kako bi se još više pribli-ili našim kupcima s obzirom da je analizapotranje i prodaje u pos tojeæim izlobeno-prodajnim salonima; u Orahovici, Rujevcu iZagrebu, pokazala kako je pravo vrijeme zanovi korak. Ovom prilikom elim zahvali tisvim kupcima koji se odluèuju za ‘Made inCroa tia’ proizvode, pa tako i za ploèice proiz-vedene u Hrvatskoj, jer je i to doprinos sta-bilnos ti gospodarskih prilika, ras tu domaæeindus trije i oèuvanju radnih mjes ta’, kazao jeeljko Radek, predsjednik Uprave KeramikeModus d.o.o.

zatRaite savjet za PRojekti RanjekuPaoniceU novom izlobeno-prodajnom salonu u Ri-jeci kupci mogu razgleda ti, naruèi ti i kupi tikeramièke ploèice, Modus ljepila za kerami-ku i mase za fugiranje te sani tarije i kupaon-ski namješ taj, kao i zatrai ti savje t za pro-jek tiranje svoje kupaonice te se informira tio specijalnim ponudama Keramike Modus.Naime, zahvaljujuæi proizvodnji u Hrvatskoji dos tupnos ti digi talne tehnologije moguæeje ispuni ti go tovo sve elje kupaca, koji elestvori ti svoj poseban i jedinstven kupaonskiambijent, bez obzira da li kupaonicu oprema-ju prvi pu t ili je renoviraju.

Dodatne informacije o tvr tki, kao i ak tualnika talog kolekcija keramièkih ploèica moe tepotrai ti i na slubenim in ternetskim strani-cama tvr tke www.keramika-modus.com.



Zagreb, T. Krizmana 6

Mob.: 098 317 392

www.dit-prom.hr



info

Odrana dodjelanagrada ARTURTrg Stjepana Radiæa iz Crik venice, Boutique hostel Forum + CaffeForum iz Zadra, Design hostel Golly±Bossy te Hotel Split izSplita, Muzej Nin – otok u središtu Eko parka Ninska laguna izNina i urbanistièka radionica ‘Istrai vanje, preobrazba i sanacija

prostora otoka Vira’ – projekti su kojima je nedavno dodijeljenanagrada ARTUR

meðupros tor gradske struk ture i cr te mora(rive).

De taljnim oblikovanjem plohe i urbanimdizajnom naglašavaju suvremenost i dajupoticaj daljnjem urbanom razvoju. Zateèenasituacija pretvara se u red kao podlogabuduæih dogaðaja.

iri je u ovom prijedlogu osje tio novinu inapor male turis tièke sredine te smatra daje naèin kojim se pris tupilo ideji oblikovanjacen tra mjes ta maksimalno pridonosi raz-voju turizma. Stvaraju se nove vrijednos tikul turnih i turis tièkih dogaðaja. Arhi tek ti suu ovom projek tu uspješno dali samo okvirbuduænos ti, a sredina æe ga svojom organi-zacijom ivo ta do kraja oblikova ti.

boutiQue Hostel foRuM + caffefoRuM, zadaR i desiGn HostelGollY±bossY, sPlitU kategoriji TURISTIÈKI OBJEKTI – ARTURnagrada je dodijeljena arhi tek tonskom ureduStudio UP za projek te BOUTIQUE HOSTELFORUM + CAFFE FORUM iz Zadra i DESIGNHOSTEL GOLLY±BOSSY iz Splita.

Dva projek ta hos tela Studia UP, u Spli tu iZadru, jedinstveni su spoj napredne arhi tek-

ture i speciènog turis tièkog proizvoda kojine samo da doprinose turis tièkoj ponudi, ne-go i lokalnim kul turnim iden ti te tima. Ti bes-kompromisno suvremeni projek ti su nas talibliskom suradnjom arhi teka ta i drugih krea-

Usklopu konferencije ARTUR na temuTuris tièki pros tor: Grad i regija, kojaje odrana krajem oujka ove godineu zagrebaèkom ho telu Wes tin, odra-

na je i dodjela nagrada ARTUR za najboljeprojek te koji promièu razvoj lokalne zajedni-ce, doprinose kvali te ti turis tièkog pros tora,po tièu in terdisciplinarnost i cjelovi tost u pro-cesu i planiranju pros tora te oèuvanju okoli-ša, a ukljuèuju: realizacije u javnom pros toru – turis tièki

teri torij – doprinos razvoju i odrivos ti turizma(javni otvoreni pros tori – rive, trgovi, parkovi) realizacije arhi tek ture u turizmu (turis-

tièki objek ti) turis tièki sadraji (projek ti lokalne up-

rave i privatnih inves ti tora s konkretnim ma-nifes tacijama u pros toru (pros tori za kul turu,spor t i rekreaciju) realizirana struèna is traivanja i publi-

kacije vezane za arhi tek turu i turizam.U razmatranje su se uzimali projek ti koji

su realizirani od poèetka 2000. godine dodanas.

Struèni in terdisciplinarni ocjenjivaèki irièinili su Vesna Rajkoviæ (Minis tarstvo tu-rizma, Uprava za razvoj i konkuren tnost tu-rizma), Snjeana Turalija (Hrvatski savje t zazelenu gradnju), Ðuro Tomljenoviæ (Hrvatskaradio televizija), Maroje Mrduljaš (Arhi tek-

tonski fakul te t Sveuèiliš ta u Zagrebu), BorisFioliæ (Studio BIF, Udruenje hrvatskih ar-hi teka ta) i Pie ter Sanders (VeleposlanstvoKraljevine Nizozemske).

iri je dodijelio nagrade uzimajuæi u obzirsljedeæe kri terije: doprinos prepoznatljivos ti, au ten tiè-

nos ti, iden ti te tu hrvatske turis tièke ponude

doprinos kvali te ti pros tora cjelovi tost i in terdisciplinarnost u pro-

cesu planiranja i realizacije oèuvanje okoliša, ekološka osviješ te-

nost, druš tvena i ekonomska odrivost inova tivnost i krea tivnost u planiranju,

pris tupu i ponudi.Ukupno je pris tiglo 24 prijedloga za AR-

TUR nagradu od èega 4 prijedloga realizira-nih struènih is traivanja i publikacija vezanihza arhi tek turu i turizam.

tRG stjePana Radiæa, cRikvenicaU ka tegoriji INTERVENCIJE U TURISTIÈKOMMJESTU – ARTUR nagrada dodijeljena jeprojek tu TRG STJEPANA RADIÆA iz Crikve-nice.

Trg Stjepana Radiæa u Crikvenici au tora izstudija NFO je primjer arma tivnog r ješava-nja za teèene prometne si tuacije, nedos tatkajasnoæe cen triènos ti mjes ta, pris tupa rivi inapora lokalne zajednice za stvaranjem no-vog iden ti te ta grada koji se pokušava tran-sformira ti iz tzv. vikendaške des tinacije uprimarno turis tièku što je Crikvenica oduvi-jek i bila.

Au tori su svojim inova tivnim pris tupomstvorili polje novih dogaðaja. Javni pros torse armirao u svojoj punoæi i jasnoæi i ti-me naglasio sve turis tièke i urbane po ten-cijale turis tièkog mjes ta. In tervencija je vrlolijepa, èis ta, nenametljiva, a jasno denira

Program ARTUR (Arhi tek tura i Turizam) iniciralo je Druš tvo arhi teka ta Zagreba i pok-renulo u suradnji s Insti tu tom za turizam i Savje tom za zelenu gradnju te Druš tvima ar-hi teka ta Zadra, Dubrovnika i Is tre èiji su dugoroèni ciljevi usmjereni na prevladavanjepos tojeæih nedos ta taka i problema vezanih za pros tor i turizam.



info

tivnih disciplina, a ujedno su i uzorni primjer-ni inves ti torske hrabros ti i odluènos ti da seuðe u eksperiment na osjetljivom triš tu i nanajpres tinijim urbanim lokacijama. Takoðer,projek ti su tehnièki i koncep tualno in teligen-

tno osmišljeni kako bi se pos tigla maksimal-na brzina izvedbe te osigurala jednos tavna iekasna realizacija. Hos tel u Spli tu smješ tenje u povijesnoj jezgri uz Dioklecijanovu pa-laèu, u zgradi s prijelaza 19. na 20. stoljeæekoja je doivjela više transformacija, a èijaje prethodna namjena bila robna kuæa. Arhi-

tek ti su zadrali tipiène elemen te trgovaèkezgrade: os takljeni lift i pokretne stepenice tesu od tih naoko ordinarnih tehnièkih eleme-na ta stvorili atrakciju i oko njih formirali at-rak tivne zajednièke pros tore. Hos tel u Zadruje smješ ten na kraju an tièkog foruma, a uzromanièku crkvu Sv. Dona ta. Hos tel je ug-raðen u bivšu uredsku zgradu, a polaziš teza koncept jest atrak tivan pogled preko fo-ruma prema moru i o tocima. U oba projek-

ta smješ tajne jedinice su raznolike, riješeneinova tivno i duhovi to, te iskoriš tavaju pos to-jeæe pros torne kapaci te te do maksimuma.Sobe u Spli tu su raznolikih kapaci te ta i ka-rak tera , od ‘japanskih’ soba za više posje-

ti telja koji spavaju u nišama do dvoe tanihstudija u potkrovlju. U Zadru je pak unu tarskuèenog forma ta pos tojeæe uredske zgradezahvaljujuæi duhovi to i neobièno projektira-nom in terijerima (spavanje ‘u prozoru’, igraogledalima...) stvorena hedonis tièka atmos-fera koja se oslanja na atrak tivnost lokacije.Res toran-bar u Spli tu, te caf fe bar u Zadru upovijesne ambijen te upisuju novu es te tiku, a

hos teli nude pros tore koji su zanimljivi i tu-

DESIGN HOSTEL GOLLY±BOSSY, SplitINVESTITOR: Sar d.o.o., SplitAUTORI: STUDIO UP/Lea Pelivan + Toma PlejiæGODINA PROJEKTA: 2010.GODINA REALIZACIJE: 2011.



info

ris tima i lokalnoj zajednici te doprinose soci-jalnim urbanim dinamikama.

Oba projek ta obraæaju se publici koja traiurbanu kvali te tu i jedinstvenost na in terna-cionalnoj razini. Daleko od šablona, au to-cenzure, ti projek ti se samouvjereno nadog-raðuju na arhi tek tonsku i urbanu tradiciju uHrvatskoj, te pokazuju da uspješna turis tiè-ka arhi tek tura moe predstavlja ti i kul turnidoprinos. Takoðer, oba su uzorni primjerurbanog recikliranja pos tojeæeg graðevnogfonda, jedne od kljuènih tema revi talizacije,obnove i razvoja hrvatskih gradova.

Hotel sPlit, sPlitU is toj ka tegoriji TURISTIÈKI OBJEKTI – irije odluèio dati i posebno priznanje projek tuHOTEL SPLIT iz Spli ta.

Smješ ten u kao tiènom kon tekstu suburbij-ske apar tmanske izgradnje srednje Dalmaci-je, Ho tel Spli t je kri tièki odgovor na deregu-liranu devas taciju hrvatske obale. Obi teljskiho tel manjeg mjerila dobar je primjer kakosmješ tajni kapaci te ti mogu bi ti drugaèiji odekstrema apar tmanskog smješ taja ‘sitnegranulacije’ i velikih hotelskih kompleksa, ada su pri tom i ekonomski uspješni i urba-nis tièki prikladni. Ho tel visoke ka tegorije jekompak tan i tipološki inova tivan, a sve pro-jek tan tske odluke su u slubi izvlaèenja mak-simuma iz da tos ti parcele skuèene izmeðujadranske magis trale i plae. Organiziran jeoko in timnog atrija s nizom terasa koji sepo potrebi moe natkri ti, a sve sobe ima-ju direk tan pogled prema moru. Zajedniè-ki pros tori ravnomjerno su rasporeðeni posvim e taama ho tela ukljuèivo i ravni krov sbazenom što ga èini ivom cjelinom. Projektzadovoljava najviše energen tske standarde,a na temu odrivos ti i druš tvene korisnos-

ti nadovezuje se i inicija tiva izvedbe obalnešetnice – lungo marea – u Podstrani.

Takoðer, pohvaljuje se in tencija inves ti to-ra da u kon tekstu zelene gradnje, odnosno

zelenog ho tela in tervenira u objek tu i okol-

TRG STJEPANA RADIÆA, CrikvenicaINVESTITOR: Grad CrikvenicaAUTORI: Ka ta Marunica, Nenad Ravniæ (NFO d.o.o.)GODINA PROJEKTA: 2011.GODINA REALIZACIJE: 2013.

BOUTIQUE HOSTEL FORUM + CAFFE FORUM, Zadar INVESTITOR: Turis tho tel d.d., Zadar AUTORI: STUDIO UP + DGD (Damir Gamulin Dizajn)GODINA PROJEKTA: 2011. – 2012.GODINA REALIZACIJE: 2013.



info

nom pros toru s više hvalevrijednih zahva tapri èemu se posebno is tièu visoki stupanjenergetske uèinkovi tos ti, primjena obnov-ljivih izvora energije za grijanje, odnosnohlaðenje objek ta, primjena tehnologija zaekasno koriš tenje vodnih resursa, kišniceu kon tekstu odrive krajobrazne arhi tek ture,energetski ekasne LED rasvje te, koriš tenjeeko i recikliranih ma terijala u procesu poslo-vanja i niz drugih elemena ta kojima se o pot-rebi ozelenjavanja pros tora u kojem ivimoi radimo, osvješæuju kako zaposlenici tako igos ti ho tela.

Muzej nin – otok u sRedištu ekoPaRka ninska laGunaU ka tegoriji TURISTIÈKI SADRAJI – poseb-no priznanje je dodijeljeno projek tu

‘MUZEJ NIN – OTOK U SREDIŠTU EKOPARKA NINSKA LAGUNA’.

Projekt prezen tira kon tinuirano ureðenjejavnog pros tora posljednjih dese tak godinakroz arhi tek tonsko oblikovanje i ureðenjestarogradske jezgre na malenom o toèiæu inovih dijelova grada prilagoðeno modernomnaèinu ivo ta domaæeg stanovniš tva i potre-

bama posje ti telja i turis ta. Vidljiva je jasna vi-

HOTEL SPLIT, SplitINVESTITOR: obitelj TomiæAUTORI: Neno Keziæ d.i.a., Srðan Lukšiæ d.i.a. (ARHIPOLIS)GODINA PROJEKTA: 2010.GODINA REALIZACIJE: 2012.

MUZEJ NIN – OTOK U SREDIŠTU EKO PARKA NINSKA LAGUNAINVESTITOR: Grad Nin, Minis tarstvo kul ture, Minis tarstvo turizma, Turis tièka zajednicaGrada NinaAUTORI: BOS PROJEKT d.o.o. Zadar, Ured ovlaš tenog arhi tek ta Denis Koren, D&Z d.o.o.Zadar, APZ d.o.o. Zagreb i dr.GODINA PROJEKTA: 2000. – 2013.GODINA REALIZACIJE: 2013.



info

zija razvoja ‘Muzeja Nin – otok u središ tu Ekoparka Ninska laguna’ s jedinstvenim koncep-

tom lokali te ta starogradske jezgre Nina nao toèiæu uronjenog u jedinstveni lagunarnisvije t, što pridonosi prepoznatljivos ti, po-sebnos ti i iden ti te tu ukupne turis tièke ponu-de. Pokrenu to je sinergijsko djelovanje svihzaduenih za razvoj grada i turizma u cjelini,sa svrhom briljivog urbanis tièkog i arhi tek-

tonskog ureðenja vrijedne kul turne i prirodnebaš tine Nina. Vodilja pri ureðenju pros toraje inova tivnost i krea tivnost, što pokazu-ju i realizirani projek ti, kao što su: ureðenjekompleksa crkve sv. Kria i multimedijalnogprostora u Baroknoj kuæi, izgradnja poslovnezgrade i suvremenog TIC-a, ureðenje glav-ne ulice i središnjih gradskih trgova te trgauz Donja gradska vrata, ureðenje lokalitetaRimskog hrama i fasada starih zgrada, ob-nova urušenih objekata u staroj gradskojjezgri i zidina, postavljanje rasvjete, hortikul-

turno ureðenje i opremanje parkova i javnihprostora, rekonstrukcija Gornjeg gradskogmosta ureðenje pozornice za kulturno ljeto,obnova stare školske zgrade, ureðenje pr-vog spomen Parka Petru Zoraniæu Ninjaninu,ureðenje lokaliteta vile urbane s rimskimmozaicima, izgradnja kamenih zidova uzglavne ulice, unicirani štandovi kod Donjegmosta, ureðenje Liburnske obale uz zidinestarogradske jezgre, otvaranje Parka prirodeSolana za posjetitelje, postavljanje spomeni-

ka knezu Branimiru i preseljenje spomenika

Grgura Ninskog, pos tavljanje tabli dobrodoš-lice i smeðe signalizacije, ureðenje šetnica

te parkirališ ta na Branimirovoj obali i ObaliSpile, hor tikul turno ureðenje povijesne jez-gre i okoliša obale uz Donji gradski most,ureðenje odmoriš ta i pris tupne staze do cr-kve sv. Nikole, otvaranje Muzeja soli, izgra-ðeni su javni sani tarni pros tori, izgraðena jezelena trnica. U ukupnoj realizaciji ureðenjapros tora razvija se koncept Eko park Ninskalaguna.

Meðu posljednjim realiziranim projek timaje oblaèenje èekaonica za au tobuse s edu-ka tivnim plaka tima koji prikazuju ptièji svije tu Eko parku Ninska laguna i spomenièku vri-jednost Muzeja ‘Nin o tok’. Ambijen talna vri-jednost Nina nije narušena, a primijeæeno ješirenje utjecaja ureðenja u starogradskoj jez-gri u nove urbane cjeline. Ovako osmišljenimkoncep tom razvoja i realiziranim projek timaNin je promijenio svoj iden ti te t te je od jednezapuš tene seoske sredine pos tao èarobani ugodan gradiæ za ivljenje i boravak turis-

ta. Kon tinuirano ureðenje Nina potvrðenoje mnogim priznanjima i nagradama, meðukojima je i izbor za europsku des tinaciju izvr-snos ti – EDEN brend.

uRbanistièka Radionica‘istRaivanje, PReobRazba isanacija PRostoRa otoka viRa’U ka tegoriji STRUÈNA ISTRAIVANJA I PUB-

LIKACIJE – posebno priznanje je dodijeljeno

Urbanistièka radionica‘ISTRAIVANJE, PRE-OBRAZBA I SANACIJAPROSTORA OTOKAVIRA

NARUÈITELJ / IZDA-VAÈ: lokalna samoup-rava / Opæina Vir AUTORI: Studen ti inas tavnici Arhi tek-

tonskog fakul te taSveuèiliš ta u Zagrebu(koordina tor projek-

ta: prof.dr.sc. TihomirJukiæ)GODINA PROJEKTA:2012.

GODINA REALIZACIJE:2012./2013.

urbanis tièkoj radionici ‘ISTRAIVANJE, PRE-OBRAZBA I SANACIJA PROSTORA OTOKAVIRA’.

Otok Vir godinama je sinonim za dras tiè-no i neurbano trošenje teri torija, no on je ifenomen i èinjenica koju nije moguæe ignori-ra ti. Obzirom na veliki smješ tajni kapaci te t upros toru s malo klasiènih atrakcija, moe sereæi da je o tok Vir u rudimen tarnom smisluekonomski uspješan. Moe li se takva neo-bièna si tuacija prives ti višem stupnju urba-nos ti? Je li moguæe ugradi ti u o tok Vir noveelemen te koji æe bezobliènoj konurbaciji osi-gura ti jasniji iden ti te t i dugoroènu odrivost?Radionica provedena na Arhi tek tonskom fa-kul te tu Sveuèilišta u Zagrebu hva ta se ukoš-

tac s ak tualnom problema tikom hrvatskeobale za koju ne pos toji razvijeni disciplinarniinstrumen tarij nego je potrebno pronalaenjesvjeih, au ten tiènih prijedloga koji ne bjeeod stvarnos ti nego su op timis tièno okrenu tiprema buduænos ti. Brojni studen tski prijed-lozi èine vrijedan repozi torij ideja meðu ko-jima se mnogi bave proširenim koncep tima

turizma i unošenja nove vi talnos ti u Vir, aradionica svoj druš tveni smisao zadobivakroz blisku suradnju s lokalnom zajednicom iupanijom. Uz puno en tuzijazma, rezul ta ti suprezen tirani nizom izlobi i diskusija, realizi-rana je i publikacija, pa je znanje generiranou akademskom radu nadišlo iskljuèivo edu-kacijske okvire i ušlo u ak tivni odnos prema

konkretnom pros toru.





sajam

Tekst: Sanja Pakrac KramariæFoto: Boris Èepin

Uspješno odranisajmovi BIAM iZavarivanjeIzlagaèi sajmo va BIAM i Za vari vanje su izuzetno zado voljni,razgo vori koje su oba vili na sajmu s buduæim partnerima su vrlokvalitetni, a pripreme za no vi Biam/Za vari vanje 2016. veæ sukrenule

Od 9. do 12. travnja ove godine naZagrebaèkom velesajmu odravali suse specijalizirani sajmovi: BIAM, 22.meðunarodni sajam alatnih strojeva i

ala ta te ZAVARIVANJE, 25. meðunarodni sa-jam zavarivanja i an tikorozivne zaš ti te.

Izlagalo je više od 200 izlagaèa iz èak24 zemlje svije ta (Aus trije, Èeške, Danske,Francuske, I talije, Izraela, Japana, Kanade,Kine, June Koreje, Luksemburga, Maðar-ske, Nizozemske, Njemaèke, Poljske, SAD-a,Slovaèke, Slovenije, Španjolske, Švicarske,Tajvana, Turske, Velike Bri tanije i SjeverneIrske te Hrvatske), a sajam je posje tilo višeod 6500 poslovnih posje ti telja iz Hrvatske iregije.

izlaGaèi zadovoljni, RastePRodaja alatniH stRojeva i alataVelik broj poslovne publike, in tenzivni pos-lovni susre ti i razmjena mišljenja struènjakaobiljeila su ova èe tiri dana na Zagrebaèkomvelesajmu.

'Jako smo zadovoljni nedavno odranimsajmovima BIAM i Zavarivanje 2014., jer suizlagaèi, kao i poslovna posje ta iskazali punoveæi in teres za sudjelovanjem u odnosu naprethodni. Posebno nas veseli èinjenica dasu se na sajam vra tili izlagaèi kojih nije bilona ovim sajmovima 4, 6 ili 8 godina. Takoðer,veseli èinjenica, kako nam kau izlagaèi, dase ipak neš to kreæe u indus triji RH, jer im ras-

te prodaja alatnih strojeva i ala ta i to ne samo

u našoj zemlji, nego i u zemljama okruenja.



sajam

Konkretno, ove godine spomenu ti sajmovisu os tvarili rast od 20%. Izlagaèi su takoðervrlo zadovoljni. Pogo tovo poslovnom posje-

tom, koja je bila izuzetno kvali tetna. Ujednoje regis triran i veliki in teres posje ta uèenika istudena ta struènih škola i fakul te ta. Kao štoste se imali prigodu i osobno se uvjeri ti, na iz-lobenim pros torima tijekom svih sajamskihdana vladala je velika guva i strojevi su radi-li, pogo tovo robo ti, cijelo vrijeme. Odravalesu se brojne prezen tacije, poslovni susre ti,struènjaci su razmjenjivali vrlo korisne infor-macije i iskus tva. Odrana su dva kvali tetnastruèna skupa, koja su privukla pozornoststruènjaka: seminar 'Koordina tori zavariva-nja' u organizaciji Hrvatskog druš tva za teh-niku zavarivanja u suradnji sa zagrebaèkimFakul te tom strojarstva i brodogradnje (FSB)i 'Korma t' – 21. meðunarodno savje tovanjeo zaš ti ti ma terijala i indus trijskom nišu, uorganizaciji Hrvatskog druš tva za zaš ti tuma terijala i FSB-a', isprièao nam je MladenDeanoviæ, vodi telj projek ta BIAM i Zavariva-nje na Zagrebaèkom velesajmu.

PRiPReMe za biaM/zavaRivanje2016. veæ su kRenuleNa naše pi tanje što je potrebno uèini ti dasljedeæi sajmovi BIAM i Zavarivanje budu jošuspješniji, gospodin Deanoviæ nam je kazao:'BIAM i Zavarivanje potvrdili su se, svojomdugogodišnjom tradicijom i uspješnom or-ganizacijom, kao vodeæi sajamski dogaðajistrojogradnje, zavarivanja i an tikorozivnezaš ti te u RH i zemljama regije. Mada su saj-movi bienalnog ritma, mi smo veæ zapoèeli sorganizacijom sljedeæeg termina.

Konkretno, u elji da podignemo nivosajma u svim segmen tima: programskom,izlagaèkom, posjeæenos ti, poveæamo in ter-nacionalizaciju i time se uèvrstimo kao re-gionalni lider, stupili smo kon takt s jednomvodeæom europskom sajamskom kuæomradi zajednièke organizacije sajmova. Još jeprerano otkriva ti de talje, ali kad se suradnjain tenzivira zna t æe se o kome se radi. Tako-ðer, s našim cijenjenim izlagaèima smo ustalnom kon tak tu i rado slušamo njihove pri-jedloge, koje redovi to uvaavamo'.



sajam

Posjetite sajamH2O 2014 u BologniOd 22. do 24. listopada o ve godine u talijanskom gradu Bologniodrat æe se 12. meðunarodna izloba tehnologija za obradu idistribuciju pitke vode te za obradu i proèišæa vanje otpadnih voda– H2O 2014

Upripremi je novo izdanje vodeæegsajma – H

20 (na talijanskom ACCA-

DUEO) – u vodnom sektoru. Organi-zatori najavljuju mnoštvo noviteta u

sektoru koji se stalno razvija!

o sajMuVeæ više od 20 godina sajam H

2O je neizos- tavno mjes to susre ta svih onih koji djeluju uvodnom sek toru. Odrava se svake dvije go-

dine i okuplja proizvoðaèe ma terijala, isporu-èi telje tehnologija i opreme, javne i privatne

tvr tke za upravljanje vodnim resursima i us-lugama te poduzeæa koja djeluju u sus tavuvodoopskrbe i odvodnje.

Kalendar dogaðanja ispunjen je i konfe-rencijama i struènim seminarima posveæe-nim ak tualnim temama iz podruèja vodnoggospodarstva na kojima sudjeluju predavaèiod meðunarodnog znaèaja.

H20 2014

eleæi pos ta ti još vaniji dogaðaj na nacio-nalnoj i meðunarodnoj razini, a zadravajuæiuobièajenu dinamiku odravanja svake dvi-je godine, H

2O se od 2014. – u dogovoru sa

Sajmom Ferrara koji je do posljednjeg izda-nja 2012. godine bio domaæin manifes tacije– seli na sajamski pros tor u Bologni (orga-niza tor BOLOGNA FIERE; www.bolognaere.it) i mijenja da tume odravanja (umjes to usvibnju, odrava se u lis topadu).

Istovremeno sa sajmom H2O na prosto-

rima Sajamskog centra Bologna odrat æese i druge dvije manifestacije: SMART CITYEXHIBITION – izloba posveæena 'pametnimgradovima' te SAIE – Salon posveæen inova-cijama u gradi teljstvu, èime æe se privuæi jošširi krug posje ti telja – struènjaka iz sek tora

te predstavnika javne uprave.

H2o – noviteti i inovacije

Sajam H2O je uvijek nas tojao na najbolji

moguæi naèin predstavi ti i promica ti novi- te te i inova tivne proizvode izlagaèa. Sto-ga æe se i ove godine, uz veæ tradicionalniKa talog novi te ta (Guida alle Novi tà) koji seposje ti teljima dijeli besplatno i u kojem iz-lagaèi is tièu svoje novi te te, odra ti Izloginovacija (Vetrina dell’Innovazione), izlo-

ba na kojoj æe bi ti predstavljeni najznaèaj-

niji novi te ti /inovacije po izboru specijalnekomisije.

Na Sajmu 2012. godine u Ka talogu jepredstavljeno preko 170 inova tivnih proizvo-da (od èega ih je 12 predstavljeno i na Izloguinovacija) što je najavilo trend koji karak te-rizira ponudu najznaèajnijih proizvoðaèa usek toru. Slijedom toga, ovogodišnje izdanjeKa taloga bi t æe usmjereno na sljedeæe mak-ro-ka tegorije: sof tverske aplikacije / usluge – širenje

pale te aplikacijskih platformi dizajniranih ka-ko bi se zadovoljile potrebe upravljanja resur-sima, kao što su voda, plin, grijanje na daljin-sko upravljanje i struja te kako bi se provodionadzor nad lokalnim i udaljenim mreama,procijenila uèinkovi tos ti sus tava, is trailigubitci, reguliralo tlak, upravljalo crpnim sta-nicama, koordiniralo dis tribuciju na èi tavompodruèjui drugo, te na taj naèin omoguæiloosvješ tenije odluèivanje svim sudionicima uprocesu projek tiranja i upravljanja. vodovodne i kanalizacijske cijevi, šah-

tovi/okna i poklopci: glavne novos ti odno-se se na uš tedu sirovina kroz proizvodneprocese koji koris te reciklirane ma terijaleiz 'end-of-life' proizvoda i poboljšanje stan-darda kvali te te i uèinkovi tos ti. Olakšani supos tavljanje i mon taa cijevi i poboljšana jesposobnost br tvl jenja i izdrljivost. Ponudašah tova/okna obogaæena je proizvodima odkompozitnih ma terijala, koji poboljšavajuèvrstoæu, otpornost, lakoæu i jednos tavno-st rukovanja, elek triènu izolaciju, smanjenjebuke, otpornost na koroziju i oèuvanje oko-liša. pumpe / strojevi i ureðaji / pos trojenja

– novi te ti su uglavnom usmjereni na smanje-nje gubi taka i loma, èime se produuje vijek

trajanja sus tava i smanjuje potrošnja vode i

energije. Koriš tenje emajliranih prevlaka kod



sajam

ven tila poboljšava zaš ti tu i produuje vijek trajanja. mjerni instrumen ti – ovo je podruè-

je obogaæeno proizvodima koji omoguæujuop timalnu raspodjelu vodnih resursa krozau toma tizaciju hidrauliène opreme. Takoðerse proširuje ponuda brojaèa potrošnje ko-ji omoguæavaju uèinkovi tu uš tedu energije inovca, ponuda ul trazvuènih mjeraèa pro tokai manome tara izraðenih od ma terijala koji po-boljšavaju otpornost na agresivna sredstva.

H2o – inteRnacionalizacija

Inova tivne tvr tke susreæu se i natjeèu na na-cionalnoj, ali još i više na meðunarodnoj ra-zini. Kako bi se olakšali poslovni kon tak ti iza što uspješniju in ternacionalizaciju tvr tki izsek tora predviðen je dolazak gospodarskihdelegacija (projek tan tske i graðevinske i tvrtke, dis tribu teri ma terijala za izradu pos troje-nja, tvr tke koje se bave proèišæavanjem, vo-doopskrbom i odvodnjom, predstavnici javneuprave i komunalnih poduzeæa) iz pojedinihis toènoeuropskih zemalja, kao i organizacijadirek tnih poslovnih susre ta izmeðu izlagaèa ipo tencijalno zain teresiranih kupaca.

H2o – seMinaRi i konfeRencije

Kao i prethodnih godina, H2O æe obiljei ti nizseminara i struènih skupova koji æe se – pre-ma uspješnom modelu iz Ferrare – odrava tiunu tar izlobenih paviljona i koji æe obuhva-

ti ti sve znanstveno-tehnièke ak tualnos ti usek toru: regulacija vodnih usluga, uèinkovi to

Kako doæi na Sajam H2O

H20 2012u brojkama Izlobeni pros tor: 15.186 m2

Izlagaèi: 270 iz 20 zemalja svije ta Posje ti telji: 6.711 Seminari i struèni skupovi: 48; 380

sudionika iz 47 zemalja; 82 predava-èa.

automobilomDolazeći autocestom A13 Padova-

Bologna, autocestom A1 Milano-

Bologna ili Firenze- Bologna

Izlaz „Bologna Fiera’’ na autocestu A14

Obilaznica („Tangenziale‘‘)

Preporučeni izlaz br. 8

GPS koordinate:

44° 30’ 32.08’’ N

11° 21’ 50.45’’ E

avionomMeđunarodni aerodrom G. Marconi

Zračna luka G. Marconi direktno je

povezana sa Centralnom željezničkom

stanicom u Bologni (Stazione Centrale di

Bologna) udobnim shuttle prijevozom

AEROBUS BLQ.

www.tper.it

sa Centralneželjeznike stanice(Stazione Bologna Centrale)

Autobus br. 35 (stanica Viale della Fiera).

www.tper.it

upravljanje vodnim sus tavima i gubitcima,stra tegije, tehnike i primjena meðunarodnih'best prac tices' u upravljanju vodama te uodrivos ti i zaš ti ti okoliša.

H2o – u fokusu Plin i industRijske

vodeI u 2014. godini Sajam H2O æe se odra ti ukombinaciji sa CiAccaQuat tro (CH4) – Sa-lonom posveæenim transpor tu i dis tribucijiplina i sa H

2O INDUSTRY – meðunarodnom

izlobom usmjerenom na tehnologije, sus ta-ve za obradu voda, opremu i usluga za gos-podarenje vodama u indus triji (opskrba, pro-cesne i otpadne vode), koji su na rasporeduu is tim danima kao i H

2O, što djelatnicimaiz sek tora omoguæuje širenje horizona ta na

cjelokupnu mreu za transpor t i dis tribucijuuida.

Više o Sajmu potrai te na www.accadueo.com.



konstrukcije&tehnologije

Sigurnost – pouzdanput do uspjehaU pogledu sigurnosti Doka slijedi cjelo viti pristup, koji see odraz voja proiz voda, preko savjeto vanja u vezi sigurnosti, sve doopsene ponude proiz voda i usluga

Si gur no st i u naj ma nji m deta lji ma: od fa ze pla ni ra nja pa sve do zav r šet ka

grad nje Do ka je kom petenta n partne r za sva pita nja u ve zi si gur nosti.




Inves ticije u sigurnost brzo i uvjerljivo pos-

taju prednost za svaki projekt. Veæa uèin-kovi tost, smanjen rizik od nezgoda, ali ipoveæana mo tivacija zaposlenika samo

su neke od prednos ti profesionalnog sigur-nosnog koncep ta na gradiliš tu. U pogledusigurnos ti Doka slijedi cjelovi ti pris tup, kojisee od razvoja proizvoda, preko savje tova-nja u vezi sigurnos ti, sve do opsene ponudeproizvoda i usluga.

na siGuRniM GRadilištiMa Radi sebReSamo onaj tko se u svakom trenutku osjeæasiguran, moe nesme tano i u svakom trenut-ku da ti najbolje od sebe. Ovu èinjenicu tre-balo bi ima ti na umu upravo na gradiliš tima,gdje je kvo ta nesreæa na radu dvos truka uodnosu na os tale sek tore.

Mnogobrojne studije pokazuju da se na si-gurnim gradiliš tima radi znatno bre, što ideu prilog ne samo ubrzanju procesa izgradnje,veæ predstavlja i jasnu konkuren tsku predno-st za svakog kupca. Naime, uz ljudsku patnjui gubitke idu i troškovi, èije posljedice mo-gu seza ti od bolovanja, os talih medicinskih ipravnih konsekvenci, pa sve do zas toja gra-diliš ta. Kako bi se što više smanjio opseg do-datnih poslova povezanih uz implemen tacijusigurnosnih sus tava, Doka je konsekven tniminovacijama na tom podruèju razvila brzo ijednos tavno primjenjive sigurnosne sus taveza svaku primjenu opla te.

siGuRnost, jednostavnostRukovanja i eRGonoMiènostCjelovi to razumijevanje sigurnos ti zapoèinjeveæ kod razvoja oplatnih sus tava. Sigurno-st, jednos tavnost rukovanja i ergonomiènostubrajaju se u vane kri terije Doka proizvoda.Primjena visokokvali tetnih ma terijala osigu-rava ne samo dugovjeènost, nego i sigurnostoplatnih elemena ta.

Dokini sus tavi objedinjuju brzinu, sigur-nost i uèinkovi tost na gradiliš tu. Za visokistandard Doka nudi kompletna rješenja zastropnu i zidnu opla tu te opla tu stupova. U

njima su veæ in tegrirane zaš titne komponen- te kao što su radne platforme s ukljuèenomboènom zaš ti tom ili ljes tve. Predmon taazaš titnih elemena ta na tlu i jednos tavni vez-ni elemen ti koji omoguæavaju is tovremenopremješ tanje opla te i plat forme osiguravajubrzo i sigurno odvijanje gradnje.

Vlas ti ti sus tavi skela kao što su preklop-na platforma K ili konzolna platforma M izu-zetno su jednos tavni, prak tièni i eksibilnoprimjenjivi.

Uz pomoæ stepenišnog tornja kao i sus ta-va ljes tava XS, Doka klijen tima omoguæenoje sigurno penjanje u visine te time siguranpris tup svim radnim razinama. Ovo ergo-nomièno rješenje omoguæuje uèinkovi t tijekrada te prije svega SIGURNO pomicanje tj.penjanje i spuš tanje osoblja uz manje ziè-kog napora.

Novi te ti kao što su okviri Xbright za zaš titnisus tav Xclimb 60 osiguravaju novu kvali te turada na gradiliš tu. Izraðeni od svjetlopropus-nog polikarbona ta te otporni na udare vjetra,omoguæuju ugodno i prije svega sigurno rad-no okruenje.

Sigurnost prilikom premješ tanja i tran-spor ta takoðer ima znaèajne prednos ti. Ino-va tivna rješenja kao što su samopenjajuæisus tav za podizanje stolova TLS, neovisano kranu i uèinkovi ti DoKar t pos tavljaju novamjerila u pogledu ver tikalnog i horizon talnogpomicanja oplatnih stolova, te dodatno op ti-miziraju logis tiku na gradiliš tu u pogledu si-

gurnos ti i brzine.

siGuRnost od faze PlaniRanja Pasve do zavRšetka GRadnjeProfesionalnim savje tovanjem u vezi pi tanjasigurnos ti Doka svojim kupcima prua pod-ršku veæ tijekom faze planiranja. Osnovu zaindividualna rješenja predstavlja temelji taanaliza polazne si tuacije, pri èemu se u pla-niranje opla te in tegriraju odgovarajuæi proiz-vodi. Uèinkovi ta primjena oplatnih sus tavapos tie se prije svega pravilnom primjenomkomponen ti. Stoga su dokumen tacija kaošto su npr. planovi primjene, upu te ili sigur-nosno-tehnièki lis tovi vaan preduvje t i os-nova za sigurnost na gradiliš tu. Povrh togai usluge kao što su prak tièno osposobljava-nje i treninzi za kupce, usluga instruk tora zapos tavljanje opla te ili primjena struènih sav-jetnika dodatno pridonose visokoj razini si-gurnos ti na licu mjes ta.

Vidljive znakove pouzdanos ti Dokinih proiz-voda predstavljaju cer tika ti kao što su oznakeCE ili GS. Doka takoðer, pu tem Doka Safe ty Ne-

twork (DSN) – umreene informacijske platfor-me i foruma na temu sigurnos ti na radu u gra-ðevinarstvu – omoguæuje svojim djelatnicima,klijen tima i eksper tima konstan tnu razmjenuinformacija i novos ti u vezi sigurnos ti. Tvr tkaDoka je tako za svoj angaman u pogledu si-gurnos ti dobila brojna priznanja i nagrade, me-ðu kojima je 'Good Prac tice Award' dodijeljenaod strane 'European Agency for Safe ty andHealth a t Work' kao i nagrada za sigurnost upodruèju visokogradnje, koju je dodijelila špa-

njolska Komora za visokogradnju CGATE.

Do ki n boè ni zaštit ni sustav XP u niver zal no je si gur nos no r je še nje za sve zadat ke boè ne zaštite.

Oz na ka d s vid ljivi je sim bo l ko ji kupci mau ka zu je na pita nje si gur nosti i to ta mo

gdje je to najva ni je.




Kratak pregledDoka sigurnosnihsustavaR : Prekloplna platforma K

Konzolna platforma M Sus tav platformi XSafe plusz p: Zaš titna ograda Boèni zaštitni sustav XPz p: Zaš titno platno Xclimb 60l: Stepenišni toranj 250 Sustav ljestava XS.

Sustav plat for mi s pro la zi ma i ug raðe ni m ljestva ma.




Stručnjaci za oplate.

Doka uslugePodrška u svakoj fazi projekta

Doka Hrvatska d.o.o. | T +385 (0)1 2480 020 | [email protected]

www.doka.com/hr

doka HRvatska ...Radnièka ces ta 173/g10000 ZagrebTel: 01/2480-020Fax: 01/2480-025E-mail: [email protected]

ur spIV. gardijske brigade 521204 DugopoljeTel: 021/668-668Fax: 021/668-669

Pr b HrgAšikovac 671 000 SarajevoTel/Fax: +387 (0) 33 443 688

oznaka ds

Povodom sg gr, 28. r, u poduzeæu sesvake godine teiš te stavlja na novu temu uvezi sigurnos ti. Èak se i unu tar same tvr tke,in ternim kampanjama i inicija tivama, kojeu mnogoèemu nadilaze pravno propisanestandarde, eli ukaza ti na iznimnu vano-st ove teme što znatno doprinosi mo tivacijidjelatnika. Pomoæu oznake ds Doka je osmis-lila vlas ti ti simbol, pomoæu kojeg veæ na prvipogled, kako kupcima tako i svojim djelatni-cima, ukazuje na vanost ove tema tike.

Vi so ki ste pe niš ni to ra nj u sid re n u graðevi nu.

Doka je jedno od vodeæih svjetskih poduzeæau razvoju, proizvodnji i prodaji oplatne tehnikeza sva podruèja gradnje. Uz vrhunske oplatnesus tave, Doka takoðer nudi usluge struènogkonzal tinga i planiranja opla te. S više od 160prodajnih i logis tièkih sjediš ta u više od 70 ze-malja svije ta, Doka Grupa posjeduje uèinkovi tu

prodajnu mreu i garan tira time maksimalnuprofesionalnost, brzu raspoloivost ma terijalai usluga uz struènu tehnièku podršku. Doka jeèlan Umdasch Grupe i zapošljava više od 6000djelatnika diljem svije ta.






Mladen Divkoviæ

Kako æe izgledati

buduænost prozora?Energetska uèinko vitost ima smisla – štedi vaš no vac i dobra jeza okoliš. U idealnom sluèaju, štednja energije trebala bi bitijednostavna, praktièna, èak i zabavna.

Na prvi pogled, prozori i prozorski pro-li izgledaju vrlo slièno. Meðu tim, pripaljivijem upoznavanju, primjericekad se odluèuje te za kupnju novih

prozora, primije ti t æe te da se njihova svoj-stva i kvali te ta mogu bitno razlikova ti.

System 76, najnovija generacija prola ido sada najveæi tehnološki i know-how nap-redak prone Grupe koju èine KBE, Kömmer-ling i Trocal, pos tavlja nove, jedinstvenestandarde. On idealno ujedinjuje op timizira-na izolacijska svojstva, velike dimenzije zavelike svijetle površine i neprolazni elegan-

tan dizajn. System 76 zadovoljava sadašnje i

buduæe zah tjeve pres tine arhi tek ture. U raz-

voj ovog sus tava ugraðena je sveobuhvatnastruènost, desetljeæa iskus tva u is traivanjui razvoju ma terijala i tehnologija, najsuvre-menije raèunalno projek tiranje, simulacije ibezbroj tes tova.

PRozoR za dobaR osjeæajSvjetlo je bitno za ljudski opstanak, èini nassretnim i poveæava naš osjeæaj opæe ugod-nos ti. Za to je dobro osvijetljen i privlaèan in-

terijer vaan aspekt idealnog ivotnog prostora. System 76 pomae vam ispuni ti sano domu ispunjenom svjetlošæu i osjeæajemugode. Inova tivna tehnologija omoguæava

izradu prozora s veæim svijetlim otvorima

ispunjenim suvremenim tros trukim ili speci-jalnim funkcionalnim os takljenjem. Time seujedno op timizira iskoriš tenje sunèeve ener-gije i smanjuju troškovi grijanja, èak i kad jevanjska tempera tura niska.

KBE, Kömmerling i Trocal 76 prozori po-veæa t æe razinu sunèeve svjetlos ti u vašemin terijeru i uèini ti stanovanje u vašem no-vom i li renoviranom domu zdravim i ugod-nim.

za niskoeneRGetsku GRadnjuPotRebna su inteliGentna RješenjaEnergetska uèinkovi tost ima smisla – štedi

vaš novac i dobra je za okoliš. U idealnom




sluèaju, štednja energije trebala bi bi ti jednos tavna, prak tièna, èaki zabavna.

76 je sus tav u temeljen na najnovijim dos tignuæima na podruèju toplinske izolacije razvijenim od strane vrhunskih inenjera i tehniè-kih struènjaka. Kao rezul ta t toga, štednja energije i troškova grijanjanikad nije bila jednos tavnija i dos tupnija.

Tri aspek ta igraju vanu ulogu u toplinskoj izolaciji prozora: izola-cijska svojstva samog prola, izolacijska stakla s kvali tetnim rubnimspojevima i spoj prozora sa zidom graðevine. Proli sus tava 76 svojavrhunska izolacijska svojstva mogu zahvali ti jedinstvenom konstruk-cijskom rješenju komora, kao i inova tivnom sus tavu br tvljenja. Veæ ustandardnoj izvedbi s ojaèanjem, proli pos tiu vrijednost toplinskeizolacije Uf = 1,0 W/(m2K), odnosno Uf = 1,1 W/(m2K) kod varijan teAD. U kombinaciji s aluminijskim sta tièkim prolom (AluClip Pro),System 76 moe bi ti instaliran bez ojaèanja u krilu i okviru. Za izra-zi to niskoenergetsku i pasivnu gradnju, punjenje komore za ojaèanjepjenom dodatno poveæava izolacijski uèinak – inova tivna tehnologijaProEnergyTec. Omoguæen je i enormno širok raspon os takljenja, svedo izolacijskog tros trukog stakla i posebnog funkcionalnog os tak-ljenja širine do 48 mm. To sprjeèava gubitke energije grijanja krozstaklo, a velike os takljene površine omoguæuju ulazak sunèeve topli-ne i svjetlos ti u pros tore u kojima boravi te. Štednja energije spojenas vrhunskom es te tikom.

osjetite MiR i siGuRnost doMaŠto ako prozore promatramo iz perspek tive zaš ti te od buke? Ovaj as-pekt se èes to zanemaruje prilikom donošenja odluke o kupnji prozora.Ali, zvuèna izolacija je iznimno bitna za zdravlje vaše obi telji, jer je buka

trajan izvor stresa koji moe izazva ti niz zdravstvenih problema.

klasiè na bijela.

Vjeèna bijela koja uvijek zadravasvoju dra. Visokokvali tetni PVCma terijal koji se koristi za izraduprola sustava 76 ekstremno jeotporan na vremenske uvje te, imaglatku, sjajnu površinu i lako seèis ti.

PRozoRi u boji.

Ova varijan ta uvodi boje u igru,ima površinu otpornu na vremen-ske utjecaje i lako se odrava.Zahvaljujuæi inova tivnoj tehnolo-giji, prozori i vra ta u boji sada suznatno otporniji na zagrijavanje,a reekrirajuæe svojstvo površi-ne dodatno poboljšava toplinskuizolaciju.

dRvodekoR.

Teksturom i izgledom drve ta uje-dinjuje prirodni izgled uz trajnostPVC ma terijala. Nije potrebnostalno lakiranje ili neka drugazaš ti ta kao kod pravog drve ta, asvojoj imovini daje te duh prirode.Dakako, tu su i sve veæ spome-nu te prednos ti – otpornost naatmosferske utjecaje i lakoæaodravanja.




System 76 šti ti vas i vašu obi telj od vanjske buke. Njegova ino-va tivna tehnologija br tvljenja u kombinaciji sa zvuènom izolacijomos takljenja osigurava miran i tih ivotni pros tor – èak i ako ivi te ublizini prometne ces te ili zraène luke.

Provalnici èes to ulaze u kuæe kroz prozore, terase i balkonska vrata. KBE, Kömmerling i Trocal 76 nude vam zaš ti tu od uljeza, jer jedizajn prola op timiziran za pro tuprovalne okove i staklo, pa æe po-

tencijalni provalnik daleko tee obi ti prozor ili razbi ti staklo. System76 odvraæa provalnike i pomae vam da svoj dom odri te sigurnim.

Dodatna prednost sus tava je i potpuna kompa tibilnost s pro-neovim programom role ta VariNova (koje zadovoljavaju zah tjeve Od-redbe o štednji energije EnEv koja u podruèju ku tija za role te propisu-je vrijednost Usb ≤ 0,85 W/(m2K), po èemu su jedinstvene na trištu),

te grilja i škura OmbraPlus.

estetika je više od tRendaKBE, Kömmerling i Trocal 76 pruaju inves ti torima, arhi tek tima iurbanis tima impresivan niz moguænos ti za novogradnju i projek teobnove. Iznimno širok raspon boja, oblika i površinskih tekstura zaindividualne varijacije omoguæavaju prepoznatljiv i krajnje individua-liziran izgled fasade.

Vi sami odluèuje te eli te li svoje prozore uklopi ti u cjelinu ili ih is-koris ti ti kao neponovljiv akcent cjelokupnog dizajna.

acp.

KBE, Kömmerling i Trocal 76 saluminijskom oblogom daju vamnajbolje od oba svije ta: elegan tnialuminijski dizajn u go tovo neog-ranièenom rasponu bo ja i završnihobrada, plus op timalne izolacijskevrijednos ti modernog PVC sus tava

prola.

acp Pr.

AluClip Pro se sas toji od alumi-nijskog prola povezanog s PVCprolom. Aluminij ovdje preuzima ista tièku funkciju, tako da nema pot-rebe za èeliènim ojaèanjem u krilu.U proEnergy Tec varijan ti, središnjakomora ispunjena pjenom jamèi do-datnu vrhunsku toplinsku izolaciju,èak do vrijednos ti Uw = 0,73 W/

(m2K), što zadovoljava i standardeza pasivne kuæe.

ao.

Dodatni aluminijski okvir, osimšto se moe pohvali ti jedinstve-nim dizajnom, takoðer predstavljai in tegrirani element privatnos ti izaš ti te od sunca, a dodatno staklopoboljšava toplinsku i zvuènu izo-laciju.




Prone je i predvodnik u razvoju tehnološki i trišno dokazanihkombiniranih sus tava, zaš tiæenih spojeva aluminija i PVC-a. Aluminijje otporan na vremenske uvje te i dugo zadrava svoju vrijednost.Uz fascinan tnu bezvremensku eleganciju, nudi širok izbor moguæ-nos ti oblikovanja i prua vrlo visoku stabilnost. S druge strane, PVCje sinonim za visoke vrijednos ti toplinske i zvuène izolacije. Sa 76sus tavom moe te dobi ti oboje: aluminij i PVC u jedinstvenom ino-va tivnom spoju.

76 AluClip Pro verzija je èak i ovdje jedinstvena, posebno uzproEnergyTec tehnologiju koja dodatno poboljšava i onako izvan-

redna svojstva toplinske izolacije. Dodatni aluminijski okvir u izved-bi AddOn daje prozoru neponovljiv izgled, a zahvaljujuæi dodatnomstaklu i meðupros toru takoðer predstavlja i in tegrirani element pri-vatnos ti i zaš ti te od sunca, te poboljšava toplinsku i zvuènu izola-ciju.

vRata koja otvaRaju nove PeRsPektiveSystem 76 nije samo najinova tivniji sus tav prozora i vra ta iz tvr tkiKBE, Kömmerling i Trocal, on je takoðer i najsveobuhvatniji. Zapravo,ne os tavlja ni jednu individualnu elju krajnjih korisnika neispunje-




nom. Savršeno koordiniran i kompa tibilan, daje svakom domu dos-ljedan i skladan izgled.

Dakako, i System 76 vrata odlikuju izvrsne vrijednosti toplinske izvuène izolacije, otpornost na vremenske utjecaje i integrirana naj-suvremenija protuprovalna rješenja. Moete birati izmeðu modernogfunkcionalnog ostakljenja sa širokim rasponom površinske teksturei boja, stakla s LED efek tima ili mo tivima, ili koris ti ti go tove ispune ios takljenja iz programa renomiranih proizvoðaèa.

Naravno, osim ulaznih, u širokoj pale ti ponude su i balkonska, vr- tna i klizna vra ta izvrsnih izolacijskih i tehnoloških svojstava i nenad-mašne funkcionalnos ti i trajnos ti.

investicija u buduænostUlaganje u nove prozore treba poveæa ti dugoroènu vrijednost vašeimovine. Odlukom za KBE, Kömmerling ili Trocal 76 zajamèena vamje najviša kvali te ta koja se ispla ti na duge staze. Odabrali ste dizajnkoji se odlikuje svojom neprolaznom elegancijom i es tetskom priv-laènošæu, a is tovremeno pokazuje te visok stupanj osobne i druš tve-ne odgovornos ti. Znatne uš tede energije, osim poveæavanja vrijed-nos ti vašeg doma i stvaranja trajne udobnos ti i stabilnos ti za vašuobi telj, ukazuju i na vašu brigu o okolišu.

PioniRi odRivostiKBE, Kömmerling i Trocal su oduvijek predani zaš ti ti okoliša i oèuva-nju prirodnih resursa. Nova generacija prozora dosljedno odraava

naèelo odrivos ti. Kako bis te uš tedjeli vrijedne resurse, novi proli

su dizajnirani za op timalno koriš tenje ma terijala bez kompromisa sfunkcionalnošæu i izolacijom. Olovo i drugi teški me tali odavno suizbaèeni iz svih proizvodnih procesa, a umjes to njih se koris te eko-loški Ca-Zn stabiliza tori i svi proizvodi prone GmbH nose greenlineoznaku.

Naèelo odrivos ti se primjenjuje i na kraju ivotnog vijeka prozo-ra, koji se tada in teligen tno recikliraju i koris te u proizvodnji novihprola. Kod proEnergyTec prola punjenih pjenom koris ti se samoekološki pogonski plin, a tijekom procesa recikliranja pjena i PVC sejednos tavno odvajaju jedno od drugog.

System 76 je šampion u svojoj ka tegoriji. To je jedinstven, uni-verzalni sus tav koji je dos tupan u go tovo neogranièenim varijaci-jama. On nudi potpuno nove moguænos ti oblikovanja pri kreiranjuodrivog ivotnog pros tora za vlasnike kuæa, inves ti tore, arhi tek tei dizajnere, kod gradnje novih i li adap tacije i renoviranja pos toje-æih objeka ta.

pr cr

www.prone-croa tia.hr

www.kbe.com.hr www.koemmerling.com.hr www.trocal.com.hr

prone@prone-croa tia.hr




Sjajna elegancijana krovuNeptun je no vi, vrhunski proiz vod iz bogatog proiz vodnogasortimana tvrtke Tondach Hr vatska d.d.

Velik. Siguran. Lijep. To su rijeèi kojenajvjernije opisuju crijep Nep tun –novi proizvod tvr tke Tondach Hrvat-ska d.d.

Krase ga brojne odlike: veliki forma t, jed-nos tavno pokrivanje te klizno letvanje od 2,2cm. Ovaj je crijep idealan izbor za novograd-nju, a moe se takoðer odlièno primijeni tikod saniranja starih krovova!

100% dizajnNep tun je proizveden u više od 20 nijansi bo-ja – od prirodne crvene do svih engoba i svihAmadeus glazura.

Novi Tondachov crijep ima superiorne teh-nièke osobine (za potpunu sigurnost od pro-dora vode, dvos truko prekrivanje na boènimi gornjim preklopima) te originalnu krovnuopremu.

100% dodana vrijednost: Individualnost iosobnost kod izbora pokrova uz utrošak odsamo 10,6 kom/m² (u usporedbi s eksibil-nim malim forma tima crijepa uz najmanji ut-rošak po m²).

Neptun rubni crijep desni:

Neptun: Neptun detalj strehe:

Neptun detalj sljemena: Neptun rubni crijep lijevi:

od

od

TONDACH® krova

®

2

2

B

A

2

tondacH Hr ..

Tel: 049/200-300

E-mail: prodaja@ tondach.hr

www.tondach.hr








Leier sistemipokrivanja krovovaLeier betonski crijep proiz vodi se u skladu s najmodernijomtehnologijom iz kvalitetnih prirodnih materijala što ga èini u pot-punosti otpornim na vodu i mraz. Svojim izgledom i bojama stapase s prirodom i savršeno uklapa u prirodni ambijent

Najraširenija tehnika pokrivanja kro-vova u današnje vrijeme je ona sbe tonskim crijepom. Iskoriš tavajuæiprednos ti koje pruaju osnovni sas-

tojci crijepa te razne moguænos ti boja i ob-lika, be tonski crjepovi idealno se uklapaju urazna graðevinska rješenja i ispunjavaju svees tetske zah tjeve. Crijep osim svoje funkcijeda zaš ti ti ima i drugu vanu ulogu – es tetskujer predstavlja ‘krunu’ na graðevini i moeodredi ti u velikoj mjeri njen karak ter.

Be tonski crijep jedan je od najomiljeni-jih pokrova što zbog svoje kvali te te, tako iiz razloga pogodnos ti kod razlièi tih tehnikaizrade kroviš ta. Dugovjeèan je što se tièeelegancije i oèekivane kakvoæe. Be tonskicrijep proizveden je iz mješavina prirodnihma terijala, a svojim izgledom i bojama stapase s prirodom i savršeno uklapa u prirodniambijent.

Zbog brze inovacije pale ta boja i mode-la svih proizvoda tvr tke Leier, poveæava semoguænost razlièi tih stilova gradnje te pok-rivanja krovova prema svaèijem ukusu. Leierbe tonski crjepovi se proizvode u skladu snajmodernijom tehnologijom iz kvali tetnihprirodnih ma terijala što ih èini u potpunos tiotpornima na vodu i mraz. Obzirom na stro-go kon troliranu proizvodnju, samo prvoklas-no obraðeni crjepovi, visoke kvali te te, izlazena triš te. Izaberi te Leier sis tem pokrivanjakrovova!

kaRakteRistike leieR betonsko GcRijePaLeier be tonski crijep je: izuzetno otporan. Izdrljiv je na svim

vremenskim uvje tima (orkanski vje tar, tuèa,snjena meæava...). Tvrda vanjska površinai teina pokrivaèa saèuva t æe krov od uniš-

tavanja vanjskih elemena ta. Stabilno prkosikrajnos tima u vremenskim neprilikama. dugovjeèan i otporan, jer tvrdoæa be-

tonskih cijepova ras te tijekom vremena, a neumanjuje. Pismeno jamstvo na Leierove cr-jepove je 35 godina. otporan na mraz. Leier be tonski crijep

minimalno upija vodu zbog tehnologije proiz-vodnje i stoga suprotno os talim ma terijalimaza pokrivanje potpuno je otporan na mraz. potpuno vodootporan. Specijalna teh-

nika proizvodnje osigurava elemen tima ve-liku preciznost u dimenziji. Leier be tonskicrijep se ne iskrivljuje. Crjepovi se savršenouklapaju jedan u drugoga i to omoguæuje la-ko i potpuno o ticanje vode.

Takoðer, Leier be tonski crijep nudi: veæu ponudu modela i boja koja omo-

guæuje idealnije uklapanje graðevina i krovau stil okoline, odnosno os tvarivanje vlas ti tezamisli. kompletni sis tem pokrivanja. S Leie-

rovim be tonskim crjepovima paralelno seproizvode u odgovarajuæoj boji i dopunski,odnosno popratni elemen ti koji zajedno èi-ne jedan sis tem za pokrivanje koji kroviš tudaje izuzetnu visoku funkcionalnu i es tetskuvrijednost.

vRste leieR cRjePova

1. crp tBe tonski crjepovi TOSCANA odlièno se uk-lapaju na graðevinama medi teranskog stila.Uzbudljive forme pos taju još raznovrsnijezbog široke ponude boja. Osim standardnihboja Toscana crijepa (boja cigle, an traci t icrvena), mul tikolor pale tu be tonskog crijepadopunili smo i novim proizvodom TOSCANAPALAZZO, koji nudi individualna rješenja zaone koji ele osje ti ti atmosferu medi terana.

Najnoviji be tonski crijep TOSCANA TERRA,




smeðe boje kore drve ta i boje lišæa šume,daje osjeæaj prirodne topline, te njegovimkombiniranjem, odnosno stapanjem s oko-linom, moe te os tvari ti svaku svoju ideju zakrov.

TEHNIÈKI PODACI: Nagib krova: 17° – tol Dimenzije: 336 x 420 mm Masa: 4,7 kg Visina prola: 42 mm Širina prekrivanja: 30 cm Dimenzija letvi: min. 24 / 48 mm Razmak meðu letvama: max. 34 cm Preklapanje: min. 8 cm, ovisi o nagibu

krova




NajvanijeprednostiLeier

betonskogcrijepa: besprijekorno vodonepropus-

tan i otporan na mraz

otpornost boja i UV-zaš ti ta

garancija od 35 godina na pre-ciznost dimenzija, vodootpor-nost i otpornost na mraz

dvos truki zaš titni sloj

proizveden od prirodnog materijala

pos tojanost forme i preciznost.

Kolièina: prosjeèno 10 kom./m² krova.IZBOR BOJE: Tamnocrvena Boja cigle An tracit Terra Palazzo.

IZBOR DODATNIH ELEMENTA: Rubni crijep Crijep zraènik Crijep grebeni Crijep grebeni poèetni Crijep grebeni razdjelni.

2. crijep venetoKlasièan crijep za krov, zamišljen u alpskomstilu. Sam ma terijal od kojeg je crijep proiz-veden omoguæava završni sloj obojen razli-èi tim bojama. Da bi se omoguæila potpunazaš ti ta, površinski sloj se tre tira dvos truko.

Crijep namijenjen za pokrivanje krovo-va u kon tinen talnim dijelovima predstavljastandard klasiènog be tonskog crijepa. Kva-li te tom i izborom boja predstavlja najboljerješenje kod pokrivanja krovova. Dodatne

moguænos ti i krea tivnost omoguæava mu ši-roka pale ta dodatnih elemena ta krova.

TEHNIÈKI PODACI: Nagib krova: 17° – tol Dimenzija: 336 x 420 mm Masa: 4,1 kg Visina prola: 27 mm Širina prekrivanja: 30 cm Dimenzija letvi: min. 24 / 48 mm Razmak meðu letvama: max. 34 cm Preklapanje: min. 8 cm, ovisi o nagib-

nom ku tu krova Kolièina: prosjeèno 10 kom./m² krova.

IZBOR BOJE: Tamnocrvena Boja cigle An traci t.

IZBOR DODATNIH ELEMENTA: Rubni crijep Crijep zraènik Crijep grebeni Crijep grebeni poèetni Crijep grebeni razdjelni.




Posljednji krovkoji æe vaša kuæaikad trebati Allmet je vrhunski amerièki laganièelièni pokro v s posipom od kamenoggranulata. Otporan je na najtee vremenske neprilike, poja vu oluja i

tornada na amerièkom kontinentu. Allmet je vrlo slièan crijepu, ali s punoboljim tehnièkim karakteristikama tezado volja va estetske i ekološke zahtje ve

6,35 cmtuča

Otpornost na tuču

Crijep Allmet je èelièni crijep s posi-pom od kamenog granula ta, izuzet-ne otpornos ti, koji izgled kao klasiènicrijep, ali se odlikuje izrazi to boljim

tehnièkim karak teris tikama. Ugradnjom Al-lme t crijepa uljepša t æe se izgled svakogkrova. Kvali te ta izrade te poseban sus tav

prekrivanja i uèvršæivanja èuva t æe vaš dom iod naj teih vremenskih nepogoda.Kako se radi o amerièkom proizvodu,

èelièni crijep Allme t otporan je na èes te poja-ve oluja i tornada na amerièkom kon tinen tu.Stoga je posebno pogodan za vjetrovi ta pod-ruèja i podruèja sa èes tim udarima bure kodnas. Dolazi u razlièi tim bojama i tri osnovnamodela, tako da se vizualno moe uklopi ti usvako podneblje.

U proizvodnji Allme t pokrova koris ti se30% recikliranog èelika, a veæina otpada ko-ji nas taje u proizvodnji samog crijepa moe

se reciklira ti. Takoðer svi dobavljaèi èelika iambalae u svom sus tavu proizvodnje recik-liraju ma terijale.

Allme t krovni pokrov prikladan je za mon- tau na krovovima nagiba od 12 do 90 stup-njeva. Èelièna jezgra pokrova, presvuèenaAl-Zn slojem (galvalume), te više slojeva ak-rilne boje, onemoguæava hrðanje. Ovaj sis-

tem je nova tehnologija koja se primijenjuje uzaš ti ti me tala od korozije.

Garancija na Allme t pokrov je 50 godina ilidoivotna za prvog kupca, a prema uvje timaproizvoðaèa. Nakon svega lako je zakljuèi ti

da je Allme t najmudriji izbor.

Polo-coMMeRce ...Jadranska avenija bb10020 ZagrebGsm: +385 98 258 427Tel: +385 1 65 36 093E-mail: [email protected] www.allme tusa.com

Zašto odabratiAllmet? sedam pu ta manja teina od klasiè-

nog crijepa, svega 6,5 kg/m2 smanjeno nepotrebno op tereæenje

nosive konstrukcije otporan na izuzetno jake udare vjet-ra, garancija do 192 km/h

sloj kamenog granula ta šti ti crijep,eliminira buku prilikom kiše i reek ti-ra cca. 45% sunèevog zraèenja

negoriv ne puca, ne smrzava se, apsolutno

ne upija vodu otporan na tuèu do promjera 6 cm.

Prozirna akrilna bojaKameni granulat

Akrilni temeljni premaz

Akrilni film

Aluminij-cink

Akrilni film

Čelična jezgra

Aluminij-cink

Allmet Classic








Tekst: Renato Rajzer, struè.spec.ing.aedif. i mag.ing.geoing., [email protected]

BetonskikolniciU o vom broju PRO Gradnje predstavljamo vam osnovne tipo vebetonskih kolnika te po vijesni raz voj istih

Iskus tva zapadnih zemalja u primjeni be-

tonskih kolnika dulja su od 100 godina.Najveæa primjena be tonskih kolnika u svi-je tu je na au toces tama po kojima se odvija

teški teretni prome t, kon tejnerskim termina-lima i aerodromskim površinama za kre tanjezrakoplova jer be tonski kolnici podnose veli-ka op tereæenja i ponašaju se kao kru ta plo-èa oslonjena na elas tiènu podlogu. Be tonskikolnici se takoðer uspješno koris te za kolniè-ke ploèe mos tova, parkirališ ta, odlagališ taotpada, kruna raskršæa (kruni tok), grad-ske ulice, prilazne ces te, seoske pu tove, kol-nike ces tarinskih prolaza i benzinskih pumpi,skladiš ta. F inišerima je moguæe izves ti i ko-se površine kao što su pokosi kanala i dnakanala odvodnje, a takoðer je velika primjenai u eljeznièkim tunelima.

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskojje sve veæa uporaba be tonskih kolnika, a raz-lozi su brojni, ali najviše prevladava èinjenicada je be ton kao ma terijal za izgradnju kolniè-kih konstrukcija s ekološkog i energetskogaspek ta u odnosu na druge ma terijale suv-remenih kolnièkih konstrukcija ipak u konaè-nici najpovoljnije rješenje. U posljednjih senekoliko godina odralo nekoliko skupova iforuma gdje je vrlo de taljno prikazano kojesu sve prednos ti primjene be tona kod iz-gradnje kolnièkih konstrukcija.

U ovom tekstu æe se prikaza ti koji su os-novni tipovi be tonskih kolnika, njihov povijes-ni razvoj, primjena i zas tupljenost ovog tipakolnika u pojedinim razvijenim zemljama. Uradu æe se nadalje naves ti koje su prednos tibe tona u odnosu na druge ma terijale koje sukoris te kod izgradnje kolnièkih konstrukcija,a reæi æemo i neš to o tehnologiji izvedbe be-

tonskih kolnika te o opremi i strojevima koje

se koris te. Na kraju bi naveli koja je osnovna

zakonska regula tiva koja se odnosi na izvo-ðenje be tonskih kolnika.

osnovni tiPovi ModeRniH kolnièkiHkonstRukcijaBe tonska kolnièka konstrukcija je sus tav kojise sas toji od odreðenih ma terijala ugraðenihmehaniziranim naèinom rada u više slojevas betonskom ploèom kao pokrovnim slojem.Betonske kolnièke konstrukcije spadaju u

tzv. k rute kolnièke konstrukcije gdje se pro-metno optereæenje raspodjeljuje preko širo-ke podloge te se tako u podlozi zadravajumala naprezanja. Fleksibilni (asfal tni) kolnikprenosi prometna op tereæenja na manju pov-

ršinu pa se stoga zah tjeva izvedba podloge uviše debljih slojeva (slika 1. i 2.).

osnovni tiPovi betonskiH kolnikaVrste i naèini projek tiranja be tonskih kolnikasu se razvijali s vremenom i sa saznanjimado kojih se došlo primjenom i uporabom be-

tonskih kolnika, pogo tovo u uvje tima izrazi to teškog prometnog op tereæenja. Veæ su se30–ih godina prošlog stoljeæa u dila tacijskespojnice poèeli ugraðiva ti modanici od be-

tonskog èelika s ciljem da se sprijeèi razlikau slijeganju susjednih ploèa kod nailaska vo-zila. Da se sprijeèi nas tanak nekon troliranihpuko tina u be tonskom kolniku potrebno je

Sli ka 1. Betonska-kruta kolnièka konstrukcija




poznava ti pojavu širenja/skupljanja be tonai razloge zaš to nas taju. Potrebno je uze ti uobzir utjecaje prometnog op tereæenja, ter-mièkog is tezanja te os tale utjecaje okoline.Takoðer je vano zna ti da se nas tanak puko-

tina moe kon trolira ti uporabom spojnica smodanicima i sidrima i/ili èeliènom arma-

turom unu tar kolnika. Osnovni tipovi be ton-skog kolnika koji se izvode u svije tu, a koji suizvedeni i u Hrvatskoj su: dila tirani nearmira-ni be tonski kolnik s popreènom i uzdunomspojnicom, armirani be tonski kolnik i bes-prekidno armirani betonski kolnik.

dilatiRani neaRMiRani betonskikolnik s PoPReènoM i uzdunoMsPojnicoM (Plain jointed concRetePaveMent)Dila tirani nearmirani be tonski kolnici s pop-reènom i uzdunom spojnicom (slika 3.) nesadre èeliènu arma turu veæ se izvode ug-radnjom modanika u popreène spojnice iugradnjom sidara u uzdune spojnice. Da-nas se u svije tu najviše izvodi upravo ovaj

tip be tonskog kolnika. Modanici (najèešæepromjera 22-25 mm i duljine 50 cm), kojiosiguravaju jednolik prijenos op tereæenja ivisinski poloaj kolnika, ugraðuju se u svepopreène spojnice (u sredinu popreèno gpresjeka na pola visine be tonskog kolnika).Modanici trebaju bi ti izraðeni od glatkog èe-lika St 37-2 sukladnog HRN EN 10025-2. Pocijeloj duljini trebaju bi ti an tikorozijski i an-

tiadhezijski zaš tiæeni odgovarajuæom plas-

tiènom prevlakom/premazom. Ugraðuju se

najèešæe strojno tijekom izvedbe kolnikauporabom nišera na razmaku od 30-35 cm. Sidra promjera 16-19 mm i duljine 70cm od rebras tog èelika B St 500 S (B) premaHRN EN 10025-2 ugraðuju se u donju tre-æinu popreènog presjeka uzdunih spojnicaradi sprjeèavanja njihova razmicanja. Srednjidio sidara duine 20 cm trebaju bi ti an tiko-rozijski zaš tiæena odgovarajuæim polimerniman tikorozijskim premazom.

aRMiRani betonski kolnik (jointedReinfoRced concRete PaveMent)Armirani be tonski kolnik (slika 4.) sadrimreas tu arma turu koja se pos tavlja na ras-ponu izmeðu spojnica. Na taj naèin se moepoveæa ti razmak izmeðu spojnica na 10 me-

tara i više. Neke tvr tke su u prošlos ti izvodilebe tonski kolnik s razmakom izmeðu spojnicaèak do 30 me tara. Spojnice se izvode kaokod nearmiranog dila tiranog be tonskog kol-nika.

besPRekidno aRMiRani betonskikolnik (bak), (continuouslYReinfoRced concRete PaveMent)Treæi tip be tonskih kolnika je besprekidno ar-mirani be tonski kolnik (slika 5.) kod kojeg sene zah tijevaju popreène kon trakcijske spojni-ce. Izvoðenjem ovog tipa be tonskog kolnikamoe se oèekiva ti pojava puko tina na razma-cima od 1-1,5 me tara. Besprekidno armiranibe tonski kolnik najèešæe je armiran s dovolj-no arma ture (površina arma ture 0,6-0,7%

popreènog presjeka be tonskog kolnika) tako

da su puko tine èvrsto primaknu te i ne dolazido njihova razmicanja.

Osim ovih osnovnih tipova pos toje još ne-ke vrste be tonskih kolnika kao što su pred-nape ti be tonski kolnici, kolnici od uvaljanogbe tona (RCC- Roller Compac ted Concre te),

tanki be tonski nadsloj (Ul tra Thin Whi te top-pings), kolnici od predgo tovljenih be tonskihblokova (In terlocking Concre te Block Pave-ment), ali o njihovoj izvedbi i primjeni neš toviše u sljedeæem broju.

Povijest PRiMjene betonskiHkolnika u svijetu i uPoRaba danasPrva zabiljeena primjena be tonskih kolnikabila je 1888. izgradnjom prvog cemen tnogmakadama u današnjem Wroclavu (Bres-lau) koji je u to doba bio dio Njemaèke. Vrlobrzo se znanje i tehnologija prenijela preko'bare' tako da je izgradnja prvog be tonskogkolnika u Americi izvedena 1892., u gradiæuBellefon taineu, Ohio. U to doba su uvje ti naulicama uvelike ovisili o vremenskim prilika-ma, pa tako kada je padala kiša ces ta je bilablatna, a kada je bilo suho vrijeme problemje bila prašina. Vozila i prome t na ces ti su u

to doba bili uglavnom kola s konjima, a au to-mobili su se pojavili dese tak godina kasnije.Dva vizionara George Bar tholomew i JamesC. Wonders su nakon skoro dvije godine uv-jeravanja gradskih vlas ti o moguænosti prim-jene be tonskog kolnika za prometno rješe-nje glavne gradske prometnice dobili zelenosvjetlo da zapoènu radove. Gradske vlas ti sudali i dodatni uvje t pr ije gradnje, a to je bila5.000 dolara jamèevina kojom su izvoðaèigaran tirali trajnost kolnika od minimalno pe tgodina. George Bar tholomew je donirao savcement, radovi su izvedeni uporabom dvos-lojnog kolnika, bez velikih strojeva te upora-bom skromnih zanatskih pos tupaka, ali vrlokvali tetno. Prvi sloj je izveden s maksimal-nim zrnom agrega ta do 40 mm uz v/c omjer0,60, a gornji sloj s maksimalnim zrnom ag-rega ta do 15 mm uz v/c omjer 0,45. Miješa-nje i ugradnja be tona obavljala se ruèno te seuspjelo osigura ti i 8% pora koje su osigurale idobru otpornost be tona na smrzavanje. Nje-govanje se obavljalo slojem vlanog pijeskavisine od 50 mm u vremenu od sedam dana.U sluèaju prognoze izrazi to hladnog vremenakoriš tena je piljevina kao zaš ti ta be tona odsmrzavanja. Nedavno je izvršeno ispi tivanjeuzoraka koji su bušenjem izvaðeni iz kolnika

te je utvrðena tlaèna èvrstoæa be tona 35,5MPa. Be tonski kolnik izveden 1892. godinejoš uvijek je u uporabi i ponos je grada Belle-fon tainea (slika 6.).

Nakon toga vrlo brzo se vidjelo koji zna-èaj imaju prometnice izvedene be tonskimkolnikom te je in tenzivirana njihova gradnja.Prva au toces ta u Americi, koja je izvedena

kao be tonski kolnik, izgraðena je u Arkan-

Sli ka 2. Asfaltna–eksibilna kol niè ka kon strukci ja




zasu i bila je duga 38,6 kilome tara. Izgraðe-na je 1913. godine, pe t godina nakon što jepredstavljen slavni Ford T. Do 1914. godineveæ je u SAD-u izvedeno 3.778 kilome ta-ra ces ta. Izgradnja au toces ta se in tenziviranakon 1915. godine, za vrijeme predsjednikaWoodrowa Wilsona. U to vrijeme se i mije-nja i naèin izvoðenja be tonskih kolnika pa se

transpor t be tona više ne vrši vagonima kojesu vukli konji veæ se 1905. godine pojavljujuprvi kamioni. Cement i agrega t se miješajuu suhom stanju i nakon toga se prevoze namjes to ugradnje, miješaju s vodom i izvodise be tonski kolnik. Primjenjuju se i stalnorazvijaju strojevi za razas tiranje, vibriranje iugradnju be tona. Tridese tih godina prošlogstoljeæa pojavila su se, u to doba, neobjaš-njiva oš teæenja be tonskih kolnika u vidu ljuš-

tenja gornje površine kolnika i to pogo tovonakon što su mnoge drave poèele koris ti-

ti soli za odmrzavanje kojima se ubrzavalouklanjanje leda i snijega s kolnika. Poduze tasu opsena ispi tivanja te je utvrðeno da sunaizmjenièni ciklusi smrzavanja-odmrzava-nja i uz prisus tvo soli za odmrzavanje glav-ni problem degradacije be tona. Sluèajno se

tijekom ispi tivanja zamije tilo da primjenomjedne vrste cemena ta nema takvih ljuš tenjai da je be ton otporan. Mikroskopskim preg-ledom uzorka utvrðeno je da cement sadriveliki broj zraènih mjehuriæa. U elji da is tra-e ovaj sluèaj posje tili su tvornicu cemen tai otkrili da proizvoðaè koris ti goveði loj kojise koris ti za podmazivanje tijekom procesamljevenja i tako nenamjerno proizvodi aerira-ni cement. Iz ovih su saznanja nas tale nove

tehnologije i novi ma terijali koji su poveæali trajnost be tonskih kolnika. Tijekom dvadese- tih godina prošlog stoljeæa kada se poveæaloprometno op tereæenje došlo se do zakljuèkada se be tonski kolnik ne moe izvodi ti direk-

tno na pos teljicu veæ je bilo potrebno izves tidonje nosive slojeve kolnièke konstrukcije odnasu tog i zbijenog kamenog ma terijala s od-govarajuæom drenaom.

Tako izvedene prometnice su bile znatno trajnije i zah tijevale su minimalno odra-vanje. Tridese tih godina takoðer u Americidošlo se do zakljuèka da je potrebno pro-mijeni ti i naèin dila tiranja be tonskog kolnikakoje su se do tada pokazale vrlo štetne, kaoslaba mjes ta koja su umanjivala trajnost be-

tonskog kolnika i udobnost vonje. Krajem40-tih godina prošlog stoljeæa pojavljuju sei prvi nišeri koji su ubrzali rad i posao seizvodio ekasnije nego ikada prije. Poveæa-njem potreba izvoðenja be tonskih kolnikadošlo je do razvoja i proizvodnje graðevin-skih ma terijala, transpor tnih sredstava, op-reme i strojeva za ugradnju, ali i primjenanovih znanja i razvoj u projek tiranju, kon-

trolnim pos tupcima i ispi tivanjima, radnim

procedurama i sl.

Slika 3: Di lati ra ni near mi ra ni beton ski kol nik

Sli ka 4. Ar mi ra ni beton ski kol nik

Sli ka 5. Bes pre kid no ar mi ra ni beton ski kol nik




Europske zemlje su se nekako nadopunja-vale s SAD-om pa su se znanja i tehnologijeèes to selile preko 'bare' u raznim smjerovi-ma. Primjer je Belgija i Ujedinjeno kraljevstvokoje su preuzele tehnologiju izvoðenja bes-prekidno armiranih be tonskih kolnika.

betonski kolnici u njeMaèkojKao što smo veæ ranije naveli, u Breslau1888., tada njemaèkom gradu, izveden je pr-vi cemen tni makadam. Prve au toces te (Reic-hsau tobahn) poèele su se gradi ti poèetkom

tridese tih godina prošlog stoljeæa. Au toces tesu se in tenzivno gradile za vrijeme nacis tièkeNjemaèke te je izgradnja imala tri glavna ci-lja. Prvi cilj je bila izgradnja ces ta koje æe bi tiprilagoðene au tomobilima, kao modernomnaèinu pu tovanja, izgradnja ces ta je direk tnosmanjivala nezaposlenost koje je tada u Nje-maèkoj bila vrlo visoka te je treæi cilj bio upoveæanju potranje za au tomobilima što jeponovo donijelo do razvoja i novih zapošlja-vanja te razvoja novih tehnologija. Cijeli tijekizgradnje pra tila je vrlo velika propaganda.Prva dionica au toces te koja se poèela gra-di ti bila je na dionici Frankfur t – Darmstadtduljine 22 km i otvorena je 19. svibnja 1935.Do kolovoza 1936. puš teno je u prome t slje-deæih 212 km au toces te veæinom na dioni-ci München – Salzburg, a sljedeæih godinamnoge druge dionice. Sve do 1960. su sebe tonski kolnici izvodili s èeliènom arma tu-rom s popreènim spojnicama na razmaku od7,5 –10 me tara. Godine 1972. nakon prove-denih is traivanja uvodi se nova konstrukcijabe tonskog kolnika bez arma ture. Finišeri suupotrijebljeni rela tivno kasno u odnosu naSAD i to tek od 1978. zbog èinjenice da je

trebalo razvi ti me todu ugradnje modanika isidara koja bi bila ujednaèena s radom ni-šera (slika 7.).

U Njemaèkoj je oko 25% modernih au to-

ces ta izgraðeno kao be tonski kolnik. Kod

Slika 6: Prvi beton ski kol ni k u SA D-u,1892., Bel le fontai ne, O hio

izvoðenja veæih dionica au toces ta ili aerod-romskih površina potrebno je osigura ti veli-ku kolièinu be tona ponekad i 3.000 do 4.000m3 /dan. Koris te se cik lièke miješalice za be-

ton koje rade diskon tinuirano u ciklusima ikapaci te t im je najèešæe od 100 – 300 m3 /hi kon tinuirane miješalice za be ton s kapaci-

te tom od preko 300 m3 /h. Be tonski kolnicise izvode u dva sloja koji se izvode jedan zadrugim da se osigura dobra veza izmeðu dvasloja. Odravanje be tonskih kolnika i poprav-ci pojedinih ploèa rade se uporabom be tonas velikim ranim èvrstoæama.

betonski kolnici u austRijiAu toces te u Aus triji zauzimaju èetvr tinuces tovne mree. Oko dvije treæine au toces taizvedene su kao be tonski kolnik. U Aus trijije prvi be tonski kolnik izveden 1925., a pr-va dionica au toces te pred poèe tak drugogsvjetskog ra ta i to prema njemaèkom mode-lu.

U Aus triji se 70-tih godina prošlog stoljeæapromijenila poli tika i naèin upravljanja izgrad-njom prometnica pa je došlo do velikog raz-voja kolnièke tehnologije uporabom asfal ta.Sve do 1990. godine be tonski kolnici su bilipomalo u sjeni. Nakon 1990. biljei se po-novno velika potreba za be tonskim kolnicimai to pogo tovo za rekonstrukcije prometnicakoje su bile izvedene asfal tom i dotrajalihprometnica i au toces ta koje su bile izvedenekao be tonski kolnik. Primjer je au tocesta Beè– Salzburg koja je graðena od 1959. –1961.,a rekonstruirana je 2003. godine.

U Aus triji je vijek trajanja be tonskih kolni-ka od 40-50 godina i izvode se u dva slojana osnovnoj podlozi i bi tumensko-asfal tnommeðusloju. Donji sloj be tonskog kolnika seizvodi uporabom prirodnog agrega ta s mak-simalnim zrnom velièine od 32 mm ili ag-rega ta dobivenog recikliranjem dotrajalihbe tonskih kolnika. Za gornji sloj se koris teagrega ti s velikom otpornos ti na habanje smaksimalnim zrnom velièine od 8-11 mm.Popreène spojnice se reu prije uzdunih i to8-24 sa ta nakon be toniranja, ovisno o vre-menskim uvje tima. Na asfal tnu podlogu seprije be toniranja lijepljenjem pos tavljaju dre-nane trake na mjes tima buduæih popreènihspojnica be tonskog kolnika. Tekstura pov-ršine sa vidljivim zrnim agrega ta dobiva se

nanošenjem usporivaèa vezanja na izvedenupovršinu be tonskog kolnika, prekrivanjemplas tiènim folijama 24 sa ta te èetkanjemgornje površine što uklanja cemen tni mor t izrna agrega ta pos taju vidljiva te se na taj na-èin os tvaruje potrebna hrapavost površine. UAus triji se od 1996. godine izvode be tonskakruna raskršæa i najviše ih je izvedeno u is-

toènom dijelu zemlje. Razlika izmeðu be ton-skog kolnika au toces ta i krunih raskršæa jeu izvoðenju spojnica i u razlièi tom optereæe-nju koja su prouzrokovana teškim prome tom

tako da se na ro torima modanici koris te uuzdunim spojnicama umjes to sidara. Be tonse najèešæe kod krunih raskršæa ugraðujeruèno, meðu tim u posljednje vrijeme primje-njuju se i mali nišeri specijalizirani za izvo-ðenje be tonskih kolnika manjih površina.

betonski kolnici u belGijiMrea ces ta u Belgiji sadri 134.000 kmces ta, au toces ta ima oko 1.700 km, a od njih40% izvedeno je be tonskim kolnièkim kon-strukcijama i to kao besprekidno armiranobe tonski kolnik. U Belgiji se, moda najvišeu Europi, koris ti be tonski kolnik na ces tamamanjeg op tereæenja, pa èak i na seoskimces tama od kojih su 60% be tonski kolnik.Ukupno 17% svih ces ta otpada na be ton-ski kolnik. Finišeri su u Belgiji upotrijebljeniprvi puta oko 1970. na au toces ti E34 kojaje i danas nakon 40 godina još u funkciji tenjome prome tuje 40.000 vozila na dan. Re-konstrukcija prstena oko An twerpena je bilajedan od najveæih projeka ta te vrste u Belgijis obzirom na cijenu od 100 milijuna eura te svrlo kratkim rokom izvoðenja. U Belgiji je od1995. izvedeno preko pedese t krunih raskr-šæa uporabom nišera ili ugradnjom be tonau opla tu s uporabom vibrogrede.

U Belgiji su provedena velika is traivanja upogledu smanjivanja buke izvoðenjem prob-nih dionica s razlièi ti teksturama površine temjerenjima kroz dulji vremenski period. Na-kon provedenih is traivanja najviše se koris ti

tekstura površine s vidljivim agrega tom i tona svim brzim ces tama u Belgiji. Vrlo va-na tehnika odravanja i popravaka u Belgiji jeprekrivanje dotrajalih be tonskih ili asfal tnihkolnika nadslojem be tonskog kolnika. Prvipu ta je takav pos tupak primijenjen 1960. i toprekrivanjem be tonskog kolnika koji je izve-den 1934.

Najstariji be tonski kolnik u Belgiji je pro-metnica Avenue de Lorraine u Brusselsu kojaje izvedena 1925. te nakon što je bila 78 go-dina u funkciji, rekonstruirana je 2003. godi-ne be tonskim nadslojem.

betonski kolnici u nizozeMskojNizozemska je sa 16 milijuna stanovnikanajnaseljenija zemlja Europe te zemlja s vrlo

snanom ekonomijom. Glavne grane indus-

Slika 7: Fi ni še r u radu, Nje maèka: Izvoðe nje dva slo ja beton sko g kol ni ka




trije u Nizozemskoj su proizvodnja hrane ijaka naf tna indus trija. Za opskrbu indus trijei stanovniš tva potrebna je dobra ces tovnamrea. Ces tovna mrea ima oko 113.000 ki-lometra ces ta od kojih su 2.300 km autoces-

te. Pe t pos to au toces ta je izvedeno kao betonski kolnik. Od ukupnog broja svih ces ta uNizozemskoj 4% otpada na be tonski kolnik.U Nizozemskoj takoðer pos toji oko 20.000km biciklis tièkih staza, od kojih su 10% iz-vedene kao be tonski kolnik. Nizozemska jepreuzela, veæim dijelom, belgijski model iz-gradnje be tonskih kolnika. U Nizozemskoj se

takoðer, kao i u drugim zemljama EU, vrloèes to izvode kruna raskršæa.

betonski kolnici ujedinjenoGkRaljevstvaU Ujedinjenom kraljevstvu ima 285.000 kmcesta od kojih je oko 10% izvedeno kao be-

tonski kolnik te prevladava besprekidno ar-mirani be tonski kolnik.

Krajem prošlog stoljeæa nalae se uporaba tankoslojnog asfal tnog kolnika koji se pola-e na be tonske kolnike u smislu reduciranjabuke. Ovaj propis se odnosi samo na ces teu Engleskoj, a ne u drugim dijelovima UK.

Danas se najviše vremena posveæuje razvo-ju trajnos ti be tonskih kolnika, zah tjevima zasmanjenje utjecaja buke te sanacije dotraja-lih asfal tnih kolnika prekrivanjem be tonskimkolnikom (whi te topping) koji se izvode ili de-beloslojnim be tonskim kolnikom (16-20 cm)s razdjelnicama ili tankoslojnim (5-7 cm) sbe tonom velike èvrstoæe mikroarmiranimèeliènim vlaknima. Usporedo se razvijaju inove tehnologije ugradnje, novi ma terijali,nova oprema i strojevi.

ostale euRoPske i svjetske zeMljePrema dos tupnim podacima u Francuskojje oko 10% prometnica izvedeno kao be ton-ski kolnik, u Norveškoj oko 3%, u Švicarskoj23% te u Španjolskoj oko 4%.

Od drugih svjetskih zemalja koje koris tebe tonske kolnike kod izgradnje svojih pro-metnica moemo svakako izdvoji ti Kanadu,Indiju, Aus traliju i Japan.

betonski kolnici u HRvatskojU Hrvatskoj je prvi be tonski kolnik izveden1935. godine na staroj samoborskoj ces ti,koja je 2009. godine veæim dijelom rekon-struirana te na ces ti prema Dugom Selu. Be-

tonski kolnik primijenjen je i na ces ti Zagreb– Ljubljana, a 1974. godine be tonski kolnikprimijenjen je i u Zraènoj luci Zagreb (ZLZ).

U posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskojje ponovno poèela primjena be tonskih kol-nika. Primijenjeni su na nekoliko mos tova inadvonjaka gdje je provedena sanacija gor-njeg us troja be toniranjem kolnièke ploèe. Na

taj naèin izvedene su kolnièke ploèe mos to-va 'Obrovac' (D27), 'Ilova' (A3), 'PUO Jeevo'(A3) te nadvonjaka 'Macelj' (D1). Ugradnjabe tonskog kolnika pri sanacijama navedenihobjeka ta provedena je primjenom vibrogre-de. U Zraènoj luci Zagreb su 2010. provedeniradovi na rekonstrukciji be tonskog kolnikauzletno-sletne staze i staze za vonju gdjeje ugraðeno oko 11.500 m3 betona. Moemonaves ti da je u posljednje vrijeme izvedenonekoliko parkirališ ta i au tobusnih stajališ ta,a u pripremi je i izvoðenje be tonskog kolni-ka na Zraènoj Luci Zagreb u sklopu izgradnjenove stajanke te izvoðenje be tonskog kolnikana vojnom aerodromu Pleso.

U sljedeæem broju PRO Gradnje slijedinas tavak sage o be tonskim kolnicima – nji-hova primjena, izvoðenje te zakonska regula-

tiva vezana uz is te.




Pouzdana zaštita

od bukeSchöck Tronsole – paket zvuène zaštite koji udarnu buku sastubišta ostavlja ispred vaših ulaznih vrata. Osigurava mir, tišinui komfor unutar vašeg stana!

Naše su uši ak tivne, èak i kada spava-mo. Mir je jedna od osnovnih ljudskihpotreba. Upravo u današnje vrijemeopæe uurbanos ti i buke, ljudi osobi to

èeznu za mirom i opuš tanjem. Stoga, zaš- ti ta od buke u zgradama nije samo pi tanjekomfora, veæ je temelj zdravog stanovanja tevaan preduvje t za oèuvanje vrijednos ti nek-retnine.

Dobra zvuèna zaš ti ta je danas jedna odnajvanijih znaèajki kvali te te zgrada. Za tosve više naruèi telja zah tjeva zvuènu izolacijupo mjerilima najnovijih tehnièkih dos tignu-æa, naroèi to za osjetljiva podruèja kao što sustepeniš ta. Odgovarajuæe mjere za zaš ti tuod buke treba uze ti u obzir veæ u fazi plani-ranja, pogo tovo kod višes tambenih zgrada.Is tu panju treba uze ti u obzir i pri izvoðenju.Struk turni nedos taci, nedovoljno planiranje,zah tjevno izvoðenje ili neprimjeren ma teri-jal moe rezul tira ti pogoršanjem razina bukekoraka èak i za 10 decibela, stoga je izuzet-no bitno zvuènoj izolaciji pris tupi ti ozbiljno irazmatra ti ju kao vaan segment svake gra-ðevine.

Udarni zvUk na stUbištUZvuk kojeg zraèe graðevinski elemen ti, kodmonolitnih ploèa, pobuðeni na vibriranje di-rek tnim mehanièkim silama, zove se udarnizvuk. Stubiš ta su najizraenija mjes ta nas- tajanja udarnog zvuka, a zbog koriš tenjaarmiranog be tona raspros tiranje zvuka pokonstrukciji je po tencirano.

Na stepeniš tima stambenih zgrada zvuè-na izolacija više nipoš to nije luksuz, veæ jeneophodna potreba, što se i preporuèa nor-mama DIN 1049, prilog 2.

Zah tjevi za poveæanom zaš titom od udar-nog zvuka u stubiš tima: za višes tambene zgrade Ln,w = 46

dB za obi teljske ili kuæe u nizu Ln,w = 46

dB.




schöck tronsole, paket zaizolacijU, riješit æe vas bUkekorakaOvim se naèinom, u stambenim zgradama,mogu brzo, povoljno i pouzdano ispuni ti sveveæi zah tjevi za zaš ti tom od te vrste buke.

Svi Tronsole sis temi, svojom kvali te tom

nude sigurnost pri projek tiranju, omoguæu-ju jednos tavan rad i osiguravaju op timalnouklapanje niza obr tnièkih radova. Prema to-me kako je sis tem zamišljen, ne izoliraju sesamo prikljuèci stepenica nego i reške. Na taj naèin reške os taju èis te, bez nepotrebnihzvuènih mos tova koji se mogu potkras ti, kaošto su kamenèiæi ili sitni graðevinski otpaci.Tako æe se neugodna buka sa stubiš ta jed-nos tavno udalji ti.

Schöck nudi, ovisno o primjeni i razlièi timvrstama stepenica tipizirane elemen te, u kla-

t p

Schöck Tronsole® tip T Razdvajanje stubišnih krakova i podes ta.

Schöck Tronsole® tip QW Razdvajanje zavoji tih stepenica i zida

stepeniš ta.

Schöck Tronsole®

tip B Razdvajanje prvog gaziš ta i podne ploèe.

Schöck Tronsole® tip AZ Razdvajanje podes ta i zida stepeniš ta.

Schöck dilatacijska ploèa, tip PL Razdvajanje stubišnih krakova i zida, izra-

da reški bez zvuènih mos tova.

si otpornos ti na poar F90. Tronsole sus taviprimjenjuju se i kod mon tanih stepenica.

potpUna zaštita od zvUènihmostovaTronsole elemen ti tes tirani su na zvuènu zaš- ti tu. Mjerenjima u višes tambenim zgradama,zvuènim tes tom visokoosjetljivim na udarnizvuk, eljeli smo izmjeri ti razinu buke na stu-biš tima na kojima je ugraðen Tronsole sustav za zvuènu izolaciju. Rezul ta ti su pokazalida Tronsole sus tav zvuène zaš ti te nadilaziminimalne uvje te za zvuènu izolaciju.

Osim što je dokazano, najbolja zvuènaizolacija vašeg stubišta, Tronsole sus tav od-likuje se i jednos tavnom ugradnjom, kombi-nacijom spojne arma ture i izolacije te je pri-lagodljiva go tovo svim mjera stepeniš ta.

Ugradnjom Schöck Tronsole sus tava zazvuènu izolaciju konstruk tivno se odvaja

kompletno stubiš te od okolnih zidova (sta-nova), èime je osigurano da se zvuk neæeprenosi ti u stanove.




Napredak tihim koracima.

Zvučna zaštita od udarne buke.

Schöck Bauteile Ges.m.b.H, Wien | partner u Hrvatskoj: +385 1 3378924, +385 91 5039867 | www.schoeck.hr

Dobra zvučna zaštita danas je jedna od najvažnijih značajki kvalitete zgrada.

To nije samo pitanje stambenog komfora, već je i temelj zdravog stanovanja.

Schöck Tronsole® je sustav za izolaciju stubišta od udarne buke.

s bu G...h

Par tner u Hrvatskoj:

Nosivi graðevinski elemen ti d.o.o.

Kardinala Franje Kuhariæa 19

10430 Samobor

Tel: +385 1 337 8924

Fax: +385 1 337 8925

E-mail: [email protected]

www.schoeck.hr



TRG, Crikvenica

Trg slobode 2, 52000 Pazin | +385 (0) 52 624 242 | [email protected] | www.kamen-pazin.h

HOTEL SPLENDID, Budva HOTEL LONE, Rovinj

VALTURA

2430 kg/m3

3,60%

68,00 MPa

13,7 MPa

39,90

MIRONJA

2680 kg/m3

0,125%

145,00 MPa

14,6 MPa

16,33

KANFANAR

2636 kg/m3

0,49%

133,00 MPa

14,9 MPa

19,1

KIRMENJAK

2690 kg/m3

0,20%

171,00 MPa

15,6 MPa

12,60

SVOJSTVO / CHARACTERISTICS

prostorna masa / apparent weight:

upijanje vode / absorption:

cvrstoca na pritisak / compression strenght:

cvrstoca na savijanje / bending strenght:

otpornost na habanje / abrasion resistance:

PRIVATNA VILA

PRIVATNA VILA

HOTEL HILTON, Budimpešta PRIVATNA VILA




Sve što trebateje SikalasticSikalastic je nazi v za Sikine tehnologije objedinjene iz svih

skupina Sikalastic rješenja i proiz voda, a ta lepeza rješenja

predstavlja prepoznatlji v brend na globalnom trištu graðe vinske

kemije




Zbog sve veæih zah tjeva na projek tima isve stroih zakona, kon tinuirano raz-vijamo naša rješenja za sve si tuacijei primjene, a Sikalas tic® asor timan

proizvoda moe ponudi ti rješenja za sveprobleme s vlagom i vodom na graðevin-skim objek tima, u visokogradnji i niskog-radnji, na svim infras truk turnim objek tima,kao i kod odravanja i saniranja pos tojeæihobjeka ta.

Ovi proizvodi su rezul ta t stogodišnjegSikinog inenjerskog iskus tva, kon tinuiranogpraæenja si tuacije na triš tu i is traivaèkograda. Rukovodimo se visokim standardimakoje smo si pos tavili za cilj, a primjenomnajmodernijih tehnologija moemo ponudi tirješenja koja zadovoljavaju globalno ras tuæe

trendove odrivos ti i uèinkovi tos ti graðevin-skih proizvoda.

sikalastic seRije 1Cemen tni hidroizolacijski ma terijali koji ob-jedinjuju rješenja za: terase i balkone, ku-hinje i kupaonice, spremnike vode i pitkevode, bazene, podrume i ukopane dijeloveobjekata, sve do najviših zahtjeva na infra-strukturnim objektima, hidraulièkim kon-strukcijama, branama, mostovima, kao i nakonstrukcijama izloenim utjecaju morskevode.

Sikalas tic® serije 1 ukljuèuje proizvode:Sikalas tic®-1K, Sikalas tic®-152, Sikalas tic®-156.

sikalastic seRije 2Hidroizolacijski premaz vlanih pros torija, zaunu tarnju primjenu. Formira vodonepropus-nu eksibilnu membranu otpornu na stvara-nje puko tina ispod završne obloge kao npr.keramièke ploèice ili kamene obloge.

Sikalastic® serije 2 ukljuèuje proizvod:Sikalastic®-200W.

sikalastic seRije 4Hidroizolacijski premazi modernih PU tehno-logija, bezbojni, s posipom i mnogobrojnimes tetskim moguænos tima kod izvoðenja ra-dova. Transparen tni, sjajni i èvrsti hidroizola-cijski PU premaz za primjenu na pos tojeæimkeramièkim ploèicama ili kamenu, na stakle-nim zidovima ili svjetlarnicima, na polikarbo-natnim ploèama.

Sikalastic® serije 4 ukljuèuje proizvod:Sikalastic®-490T.

sikalastic seRije 5Baziran na koelas tiènoj tehnologiji (CET)koja kombinira visoke performanse poliure-

tanske disperzije s dobro pozna tim svojstvi-ma akrila. Poboljšana ukupna uèinkovi tost uusporedbi s uobièajenom akrilnom disperzi-jom. Sikalas tic® serije 5 ukljuèuje proizvod:

Sikalas tic®

-560.

sikalastic seRije 6Sus tavi baziran na MTC tehnologiji ukljuèujujedinstvenu Sika tehnologiju koja omoguæujema terijalu da koris ti ti vlagu iz zraka za pokre-

tanje procesa polimerizacije. To znaèi da suhidroizolacijske membrane sposobne veza tiu velikom rasponu vremenskih uvje ta. Ubrzonakon primjene, svjee nanesena membrananeæe pokaza ti nepovoljne reakcije na vodu.Sikalas tic® serije 6 ukljuèuje proizvode: Si-kalas tic®-601, Sikalas tic®-612, Sikalas tic®-621.

sikalastic seRije 8Hidroizolacijski ma terijali na bazi poliure tanai poliureje, primijenjeni strojnim prskanjem,za najviše zah tjeve na infras truk turnim pro-jek tima, kao i na projek tima niskogradnje ivisokogradnje. Visokorazvijena tehnologijaiskljuèivo za profesionalnu upotrebu. Primje-njuje se kao vodonepropusna membrana is-pod asfal ta na be tonskim kolnièkim ploèamamos tova, za sve os tale be tonske konstrukci-je i neprometne površine, kao i vodonepro-pusni sloj za parkirališ ta.

Sika je jedini isporuèi telj proizvoda za hid-roizolaciju i zaš ti tu kolnièkih ploèa mos tova

i an tikorozivnu zaš ti tu, s ETA 033 Cer tika- tom i BBA test repor tom za strojno prskanuhidroizolacijsku membranu Sikalas tic®-841ST.

oèekivanja i tRendoviVelika su oèekivanja od proizvoda i rješenjaiz segmen ta hidroizolacija, kako u pogledubrzine i jednos tavnos ti primjene, tako i upogledu zah tjeva za performansama proiz-voda koji mogu zadovolji ti i najveæe tehnièkezah tjeve. Posebno je to vano kod sanacija iodravanja prometne infras truk ture, u zaga-ðenom okolišu i kod kemijskih utjecaja iz tlai vode. Osim toga, kratki rokovi izvoðenja ra-dova doda tno stavljaju naglasak na potrebuza rješenjima koja mogu bi ti primijenjena ukratkim vremenskim rokovima. U posljednjevrijeme sve su vaniji i globalno ras tuæi zah-

tjevi u pogledu odrivos ti graðevinskih proiz-voda, gdje Sikalas tic® proizvodi i rješenjapomau zadovolji ti najnovije standarde. Sikas iskus tvom duljim od 100 godina u proiz-vodnji i razvijanju sis temskih rješenja sva-kodnevno pra ti potrebe i zah tjeve svih svojihkorisnika te promptno doraðuje pos tojeæa, ikreira nova pouzdana rješenja.

Hidroizolacija kolnièke ploèe mosta'Sydney Harbour Bridge' u Australiji

Sikalas tic® serije 8 koriš ten je u hidroizolaciji kolnièke ploèe mos ta 'Sydney Harbour

Bridge' u Aus traliji.Zah tjevi za hidroizolacijski sus tav bili su jasno denirani, ukljuèujuæi prionjivost,ispi tivanje vlaène i savojne èvrstoæe, kao i ciklièke karak teris tike. Glavni cilj je bio

odabra ti sus tav koji moe preuze ti pomake konstrukcije, koji moe prui ti sposobnostpremošæivanja puko tina, te smanji ti rizik od korozije i konstruk tivnih oš teæenja na kolniè-koj ploèi i èeliènoj konstrukciji. Zbog visokog prometnog op tereæenja, vrijeme za sanacijumos ta moralo je bi ti smanjeno na minimum, te je za ugradnju potrebnog hidroizolacijskogsus tava bio pred-viðen vrlo kra takvremenski okvir, a ipotreba za buduæimpopravcima moralase sves ti na mini-

mum. Sika je sa Si-kalas ticom serije 8bila sposobna ispu-ni ti sve te zah tjeve,

te se uspjela zaš ti tii hidroizolira ti pov-ršina od priblino50.000 m2 izloenogbe tona mos ta, i to privrlo nepovoljnim vre-menskim uvje tima ti-jekom samo jednogvikenda.



PREGLED SISTEMA:

DRVENI PROZORI

Drvo/aluminij prozor, iznutra drvo aizvana alu–maska u RAL ili Dekor boji,ugradbena dubina 106 mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,80



ALUBLEND M-STYLE 90 ALUBLEND ELEGANCE 90

ALUBLEND ELEGANCE 70


ALUBLEND M-STYLE 70

Drvo/aluminij prozor, iznutra drvo aizvana alu–maska u RAL ili Dekor boji,ugradbena dubina 106 mm, sa integrira- Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,78

ALUBLEND M-STYLE S 90

Toplotna izolacija

-

ti i do 30% energije. Toplinska izolaciji zavisi od

materijala za okvir, izolacijskog stakla i od nepro-

Prozori:25 - 30 %

Vanjski zidovi:

25 - 30 %

Podna ploča: 10 - 20 %

Krov/ krovna ploča:25 - 30 %



Drveni prozor, iznutra i izvana sazavršnom lazurom, ugradbena dubina90 mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,80

COMFORT 90

vrijednost = 0,8 Wm²K, izvana nevidljivokrilo, iznutra drvo a izvana alu–maskau RAL ili Dekor boji, ugradbena dubina 115mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,63

AMBIENTE PASSIV

Drvo/aluminij prozor, iznutra drvo aizvana poravnata alu–maska u RALili Dekor boji, ugradbena dubina 106 mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,80

ALUBLEND F-STYLE 90

Drvo/aluminij prozor, iznutra drvo aizvana poravnata alu–maska u RALili Dekor boji, ugradbena dubina 8 4 mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,83

ALUBLEND F-STYLE 70

Drvo/aluminij prozor, izvana nevidljivokrilo, iznutra drvo a izvana alu–maskau RAL ili Dekor boji, ugradbena dubina84 mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,83

AMBIENTE

Drveni prozor, iznutra i izvana sazavršnom lazurom, ugradbena dubina70 mm.Najbolja izolacijska vrijednost:Uw vrijednost (Wm²K) = 0,84

COMFORT 70




Uèinkovita toplinskaizolacija podrumskogstropaToplinska izolacija podrumskog stropa štedi energiju i no vac!FERMACELL element toplinske izolacije za podrumske stropo veU+O ispunja va zahtje ve pra vilnika o uštedi energije EnE V 09

FERMACELL izolacijski element za pod-rumske stropove U+O je velièine 500

x 1000 mm, s u torom i oprugom, ustandardnim debljinama 70, 120 i 150

mm (os tale debljine, izmeðu 70 i 210 mm,na upi t).

Struk turu elemen ta èini FERMACELL gi-ps-vlaknas ta ploèa od 10 mm plus toplinskaizolacija EPS DEO 150 kPa WLG 035.

PRednosti feRMacell izolacijskoGeleMenta za PodRuMske stRoPoveu+oŠtedi energiju! Uz standardni element od 120mm ispunjava te zah tjeve za toplinsku izola-ciju iz ak tualnog pravilnika o uš tedi energijeEnEV 09 (za be tonske stropove).

Toplinska izolacija uz površinu je is todob-no otporna na udarce.

Priruèni forma t 500 x 1000 mm olakšavaugradnju iznad glave te omoguæuje jednos-

tavno izrezivanje kod otvora za instalacije.Prak tièan spoj u tora i opruge omoguæuje

brzo polaganje bez toplinskih mos tova.

jednostavna Montaa nabetonskiM stRoPoviMaPodloga mora bi ti èis ta i ravna: odstranitelabave dijelove, a šupljine poravnaj te lopa-

ticom.Za prvi red koji se polae otpili te oprugu

koja strši uzdu stranice. Prvi element duuzdunog zida poravnaj te i cen triraj te. Izbu-ši te rupu u stropu kroz element. Ovisno o




svojstvima stropa, element se prièvršæujepomoæu najmanje dva prikladna prièvrsnasredstva. Ako upotrijebite samo dva prièvr-sna sredstva, mogu nas ta ti neznatne povr-šinske deformacije od oko 5 mm. Kod za tika

treba pazi ti na propisanu dubinu prodiranja.Mon taa se odvija s pomaknu tom fugom, tj.dio koji je preos tao iz prvog reda slui kaoprvi komad drugog reda. Pridravaj te se po-micanja fuga od najmanje 20 cm. Krine fu-ge nisu dozvoljene!

Spo j uto ra i op ru ge o mo guæu je br zo po la ga nje be ztop lin ski h mostova



i g r :Hr: r gr

Sigurna osno va za dugotrajno oploèenje: PCI Seccoral 2K Rapid

n gr mr r. i-

rm r mr gr. n r-

hr m sr 2k Rp r

Pci agrg GmH h:

gr, r r, m -

m prm p pr gr

p.

bRzo i siGuRno – seccoRal 2k RaPid

Unutra, vani, na podovima ili zidovima – PCI Seccoral 2KRapid nudi pouzdanu zaš ti tu. Prikladan je za premošæujuæuhidroizolaciju keramièkog oploèenja u kupaonicama, pros-

torima s odvodima vode i bazenima, kao i ispod ploèica nabalkonima i terasama. Osim toga, PCI Seccoral 2K Rapidsigurno æe izolira ti od vlage vanjske podrumske zidove i te-

melje.

Tschug ge n Gra nd Hotel

ekonoMièna i olakšana PRiMjena

Nova generacija hidroizolacijske mase ne nudi dodanu vri-jednost samo garan tiranom uèinkovi tošæu, nego takoðer ilakom ugradnjom, poveæanom sigurnošæu izvoðenja radova

te prije svega ekonomiènošæu. Podatna konzis tencija omo-guæuje ugodnu ugradnju valjkom, èetkom ili lopa ticom, što

štedi snagu i šti ti od zamora. Nova kombinacija veziva omo-guæuje brzo oèvršæavanje bez skupljanja. Time je zagaran ti-ran siguran i ekonomièan rad.

koRak isPRed sviH: Pci seccoRal 2kRaPid

Zahvaljujuæi svojstvima mase PCI Seccoral 2K Rapid radovikoji slijede ne moraju dugo èeka ti: hidroizolacija je otpornana kišu veæ nakon 5 sa ti. To osobi to dolazi do izraaja kodradova na vanjskim površinama ili kod hidroizolacije bazena.Probna punjenja mogu zapoèe ti veæ nakon tri dana. To zna-èi èi tav dan prednos ti, èak i u uvje tima niskih tempera tura:vezanje je jednako brzo. Dodatna prednost: PCI Seccoral 2KRapid je go tovo bez mirisa i idelan je za ugradnju u zatvore-nim pros torima.



Kontakt:basf cr ...

Ivana Luèiæa 2a, HR-10000 Zagreb

Telefon: +385 1 6000 060

Fax: +385 1 6000 096

www.basf.hr, [email protected]

fg m rig hg: Pci ng Prmm

s PozitivniM efektoM: oPtièka iekonoMska dodatna vRijednost

Spajanjem ne kvali te te površine s posebnom kombina-cijom izabranih adi tiva nas taje op tièki visokovrijedna fugasjajnih boja s funkcionalnim svojstvima površine: lako se

Pri vezanju cementnih materijala stvaraju se kristalne strukturekoje proiz vodu daju posebna svojstva. U procesu oèvršæa vanjaPCI Nanofug Premiuma stvara se tanki sloj èije se izuzetno neiglice meðusobno isprepliæu i ekstremno stabilno veu. Rezultat jefuga koja èvrsto prijanja na stranice reške i ima sjajnu površinu.

èis ti, otporna je na kisela sredstva za èišæenje, a sprijeèen jenas tanak gljivica i bak terija.PCI Nanofug Premium prikladan je za fugiranje svih vrstakeramike, stakla, aglomera ta te kamenih ploèa koje nisu os-jetljive na bojenje. Zbog izvrsnog prijanjanja prikladan je i zasve popularnije uske fuge.

Dodana vrijednost za izvoðaèa: podatna i lako ugradiva ma-sa, dugo otvoreno vrijeme, do 40 minu ta te izuzetno brzaprohodnost oploèene površine, za samo 2 sa ta.Visoka otpornost na habanje te vrlo niske emisijske vrijed-nos ti zaokruuju prol ovog varijabilnog eksibilnog mor taza fugiranje. PCI Nanofug Premium šti ti zdravlje i okoliš.




Izolacija fasade

kamenom vunom –najbolje rješenje zavašu kuæuZa sve koji ele kvalitetnu fasadu koja æe uštedjeti na reijama,zimi grijati, a ljeti hladiti, rješenje lei u izolaciji od kamene vuneKnauf Insulation

Koliko ste novaca ove zime potrošili zagrijanje vaše kuæe? Je li vam bilo do-voljno toplo i osjeæali ste se ugodno iliste imali osjeæaj da vam toplina jednos-

tavno bjei kroz zidove? Uz to ste imali velikihproblema s vlagom, gljivicama i plijesni na zi-dovima? Buka izvana vam je nepodnošljiva?

Ako ivi te u kuæi bez izolacije fasade pot-rošili ste duplo više novaca za grijanje negokod izolirane fasade. Zimi se smrzava te, alje ti jedva izdrava te vruæinu. Ne moe te seriješi ti vlage u pros toru… Promijeni te to!

Za sve koji ele kvali tetnu fasadu koja æeuš tedje ti na reijama, zimi grija ti, a lje ti h la-

di ti, rješenje lei u izolaciji od kamene vuneKnauf Insula tion.

zašto odabRati kaMenu vunuZaš to fasadu izolira ti ploèama od kamenevune, a ne drugim izolacijskim ma terijalima?Evo odgovora: Toplinska zaš ti ta i uš tedaKamena vuna je odlièan toplinski izola tor

koji spreèava gubi tak topline zimi i pregri-javanje pros tora lje ti. Kuæa s izoliranom fa-sadom troši 50% manje energije za grijanjeod one neizolirane! Knauf Insula tion FKD-Sploèe kamene vune za kon tak tne fasadeimaju λ=0,036W/mK u usporedbi s klasiè-nim fasadnim stiroporom, koji ima vrijednostλ=0,039W/mK. Kamena je vuna dakle višeod 10% bolja toplinska izolacija, što se pove-æava proporcionalno s debljinom izolacijskihploèa. Kuæa ‘diše’Velika prednost kamene vune je paropro-

pusnost, jer prosjeèna èetveroèlana obiteljproizvede od 8 do 12 li tara vodene parednevno, koja zbog razlike u tlakovima nas tojiproæi kroz pregrade koje dijele grijani i negri-jani pros tor. To znaèi da vodenu paru prvo na

toploj, grijanoj, strani zida moramo uspori ti,zakoèi ti, a kada is ta 'putuje' kroz zid u hlad-nije slojeve gdje nas taju uvje ti za stvaranjekondenza ta, is ta mora izaæi nesme tano uvanjski pros tor.

Kamena vuna je sama po sebi nekoliko de-se taka pu ta paropropusnija od stiropora, a snjom se trebaju koris ti ti paropropusna ljepila izavršne buke. Fasadna kamena vuna je hid-

rofobna te joj difuzna vlaga ne moe naš te ti ti.




U tom smislu ona i mnogo due zadrava toplinska svojstva, jer propuš ta vlagu kojadugoroèno na mnogo naèina šte ti vanjskomzidu, a najgori je stvaranje gljivica i plijes-ni koje zid razaraju godinama i štetne su pozdravlje. Zvuèna zaš ti taStruk tura kamene vune zaus tavlja i upija

sve neeljene zvukove s ulice i donosi mir uvašu kuæu. Pro tupoarnostProizvodi od kamene vune prema meðu-

narodnom standardu spadaju u najvišu klasunegorivos ti A1. Radi se o negorivim ma terija-lima koji šti te od poara i spašavaju ivo te. Prirodan i trajni ma terijalNe kae se uzalud ‘pos tojan kao kamen’.

Nema opasnos ti od preranog starenja ma te-rijala, drobljenja i raspadanja. Elas tiènost ma terijala u smislu vibraci-

ja (prome t) ili udaraca (tuèa) Kemijska iner tnost vune i otpornost na

mikroorganizme.

bRzi PovRat uloenoG novcaAko gledamo èinjenicu da se ugradnja top-linskog fasadnog sus tava ETICS vrlo brzo

isplaæuje pu tem umanjenih raèuna za grija-nje i klima tiziranja objek ta, logièno bi bilo daugraðujemo dugoroèno kvali tetniji sus tav.

Princip izvoðenja fasade s kamenom vu-nom is ti je kao i kod fasada s drugim izola-cijama. Ploèe kamene vune se lijepe i me-hanièki prièvršæuju na zid prema pravilimastruke. Preko izolacije nanosimo ljepilo iarmirajuæu mreicu, predpremaz i na krajuzavršni sloj prema elji.

Knauf Insula tion fasadne ploèe FKD-S sucer ticirane u sus tavima sa svim renomira-nim proizvoðaèima ljepila i buka.

N r, m p p m fkd-s 15. p 2014. , rr www.r.hr m prp m r p-p 7%!

k i ...Besplatni tel.: 0800 303 306E-mail: kakoizolira ti@knaunsula tion.comwww.knaunsula tion.hr www.izoliraj.hr




KEM-GRAD – uvijekpravo rješenjeTrebate li dodatke za beton, mort i estrih, oplatna ulja i šprice,hidroizolacije na bazi cementa, vlakna za beton, S-N vezu, zaštitusvjeeg betona, sredstva za prani beton ili energetski uèinko viteboje s punim povjerenjem obratite se tvrtki KEM-GRAD d.o.o.

koja u svojoj ponudi ima proiz vode renomiranih proiz voðaèagraðe vinske kemije

KEM-GRAD d.o.o. je pouzdan i kompe ten tan par tner za svevaše zah tjeve iz podruèja graðevinske kemije.

dodaci za beton i MoRtSuperplas tika tori – dodaci namijenjeni za jako smanjenjepotrebe za vodom za standardnu konzis teciju be tona, za boljukvali te tu be tona. Super mel konc. – doziranje: 0,4-2,3% na masu cemen-

ta Leiquol 2000 – doziranje: 0,2-0,8% na masu cemen ta.Sukladni su zah tjevima norme HRN EN 934-2:2010.Tvornièku kon trolu proizvodnje provodi Insti tu t IGH d.d. Zag-

reb.

dodaci za estRiH, Rubne tRake i folije za zvuènuizolaciju1. Dodaci za es trihe djeluju plas ticirajuæe, poboljšavaju ob-radljivost, omoguæavaju lagano zaglaðivanje te poboljšavajusposobnost zadravanja vode. Doda tak za es trihe ES-100 konc. – doziranje: 1 dvos truka

vreæica (110 ml) na 200 l vode ili 0,03% na masu cemen ta

, ,

- ,. ;:

- : - .. - .

I I I I II I I I

I I I I




dodaci za beton i MoRt dodaci za estRiH i Rubne tRake

oPlatna ulja HidRoizolacija na bazi ceMenta

vlakna za beton i estRiH sRedstva za PRani beton

eneRGetski uèinkovite boje (kuliR beton)

keM-GRad ...za proizvodnju, graditeljstvo, trgovinu i zastupanjeHR - 10370 DUGO SELO, Zagrebaèka 150

tel. 01/2754 200; 01/2751 100fax: 01/2754 823

e-mail: [email protected] www.kem-grad.hr

Doda tak za es trihe FB 200 – doziranje:1 kg na 200 l vode ili 0,25% na masu ce-men ta.

2. Rubna traka za es trih – traka iz pjenas tepolie tilenske folije:

1 rola = 50 m duine, debljina: 5 mm ivisina: 80,100 i 150 mm.

3. Folija za zvuènu izolaciju – pjenas ta po-lie tilenska folija:

1 rola = 12,5 m2 ili 50 m2, debljina: 6 mm,širina: 1 m, duina: 12,5 m ili 50 m.

oPlatna ulja i šPRiceOPLATNO ULJE FTM i KEROTREN su biološ-ki razgradljiva, njemaèka oplatna ulja. Upot-rebljavaju se za sve vrste opla ta, a posebnosu pogodna za opla te kod izrade spremnikaza vodu (zbog neškodljivos ti za vode) i kodizrade be tonskih elemena ta i galan terije.

OPLATOL 16 je oplatno ulje za drvene ime talne opla te.

Najbolji rezul ta ti i najmanja potrošnja sepos tie upotrebom specijalnih (profesional-nih) šprica pod tlakom za oplatna ulja. Za 6li t.ulja. OPLATNO ULJE FTM – potrošnja: 1 li t.

za 50-70 m2 opla te KEROTREN – potrošnja: 1 li t. za 50-90

m2 opla te OPLATOL 16 – potrošnja: 1 li t. za 40-

50 m2 opla te.

HidRoizolacija na bazi ceMenta CERESIT CR 65 – jednokomponen tni

vodonepropusni premaz. Nanosi se èetkomili lopa ticom. Potrošnja: 3,0-5,0 kg/m2. CERESIT CR 166 – eksibilni dvokom-

ponen tni vodonepropusni premaz. Nanosi seèetkom ili lopa ticom. Potrošnja: 3,0-5,0 kg/ m2.

vlakna za beton i estRiHPolipropilenska vlakna slue za mikroarmira-nje be tona i es triha.

Potrošnja: 600-900 g/m3. VER – FIBER MULTIFIL 12 B-STRATOS.Èelièna vlakna – zamjenjuju arma turnu

mreu. Doziranje: 20-30 kg/m3 be tona. DRAMIX RL 45/50 BN DRAMIX RC 65/60 BN DRAMIX RC 80/60 BN.

sRedstva za PRani beton (kuliRbeton)To su deak tiva tori površine u obliku laka i ko-ris te se kod izrade kulir ploèa, kulir fasada ibe tonske galan terije. Pos toje za razlièi te du-

bine ispiranja (0,1-0,7 mm) i razlièi te velièinezrna agrega ta (0-4 mm do 16-32 mm). Malapotrošnja: oko 100 g/m2. LAK ZA KULIR BETON PRO 50 LAK ZA KULIR BETON PRO 200.

Potrai te nas na adresi:

keM-GRad ...

Zagrebaèka 150

10370 Dugo Selowww.kem-grad.hr




Tekst: Vladimir Makoter, ing. grað.

Krovovi i klimatskepromjeneKlimatske promjene vjerojatno neæemo moæi zausta viti, no njimase s više ili manje uspjeha moemo prilagoditi, kako u svimsegmentima i vota, tako i u gradnji kro vo va

Od kada su se prva potkrovlja obiènih

tavana poèela koris ti ti kao stambenipros tori pos talo je jasno da krov nijesamo membrana koja zgradu odvaja

od atmosferskih oborina, nego sloen sustav koji mora zadovolji ti niz zah tjeva kako biuspješno udovoljavao svim svojim zadaæa-ma kroz više desetljeæa.

funkcija kRovovaU našim klimatskim uvje tima krov mora šti-

ti ti graðevinu od oborina (kiše, snijega, tu-èe), vjetra, hladnoæe, vruæine i vatre. A kadapotkrovlje koris timo kao stambeni pros tor,kroz krovne plohe mora uæi dovoljno svjetlai zraka.

U funkcionalnom smislu krov mora pred-stavlja ti sklad nosive konstrukcije, pokrovakrova, svih prodora kroz krovnu površinu(prozori, dimnjaci, ven tilacije, odušci, an-

tene), sus tava odvodnje oborinskih voda skroviš ta i r aznih dodatnih e lemena ta: snje-gobrani, klima ureðaji, sus tavi fo tonapon-skih kolek tora, sus tavi solarnog grijanja,gromobranski sus tavi te razne druge insta-lacije.

Krov æe zaš ti ti ti zgradu od oborina ako muje površina izgraðena tako da ne propus tioborinsku vodu u bilo kojem njezinom ob-liku, nego je odvodi izvan zgrade. Površinukrova treba izves ti u nekom padu, što veæinagib krovnih ploha – to je bre otjecanjeneeljene vode. Kod ravnih krovova se is toodvodi voda s krovnih ploha, no ti nagibi su

toliko maleni da kaemo da je kod ravnih kro-vova dozvoljeno da voda na njima stoji.

Ako se eli sprijeèiti nagomilavanje snije-ga, krovne površine moraju biti izvedene od

takvih materi jala i u padu koji æe omoguæit ibrzo klizanje veæih snjenih masa s krovnih

ploha.

Krov iz okolice Zagreba koji je uništila pijavica




Nasupro t tome, ako se eli sprijeèi ti kliza-nje snjene mase s krova što je osobi to va-no u gradskim sredinama, nuno je izves tikrovne plohe s odgovarajuæim pravilno izve-denim sus tavom snjegobrana.

Krov mora bi ti pokriven ma terijalima kojisu otporni na udarce tuèe, dok nosiva krovnakonstrukcija mora odolijeva ti tlaku i udarci-ma vjetra.

Zaš ti ta od hladnoæe i vruæine rješava seunu tar slojeva konstrukcije kosog ili ravnogstropa koriš tenjem razlièi tih izolacijskih ma-

terijala, no ona ima veliku vanost u ukup-noj kvali te ti krova s obzirom da utjeèe na

trajnost konstrukcije i pokrova. Ne smije sezaboravi ti naglasi ti da toplinske izolacije svo-ju funkciju os tvaruju iskljuèivo 'u suradnji' sven tiliranim krovovima.

Pojmovi kao što su vodonepropusnost,vjetronepropusnost i paronepropusnost sukljuè kvali tetnih, zdravih i dugotrajnih kro-vova.

Zaš ti ta od vatre os tvaruje se pokrivanjemkrovnih površina vatrootpornim ma terijalima,a krovna konstrukcija se ovisno o ma terijaludodatno zaš tiæuje ili se izvodi na naèin da seizbjegavaju ma terijali koji su lako zapaljivi.

kliMatske PRoMjeneJedno je sigurno – svi pokaza telji i sva mje-renja elemena ta vremenskih uvje ta jasnoupuæuju na zakljuèak da su klimatske pro-mjene veæ nas tupile. Pos toje razlièi ta nes-laganja znanstvenika oko toga kakve æe bi-

ti krajnje posljedice ovih promjena na ivo tljudske vrste na našemu plane tu. No, zaklju-èak je is ti – nes tabilnost vremenskih uvje taæe bi ti konstan ta iduæih desetljeæa. To znaèida u cijelom svije tu, a tako i u našim kraje-vima moemo oèekiva ti izuzetno blage zime

te kišna i svjea lje ta, ali i dugaèke zime pra-æene obilnim snjenim padalinama i izuzetnoniskim tempera turama, kao i sušna i vruæalje ta nesnosna za ivo t. Sve ove klimatskeprilike æe bi ti praæene naglim promjenama

tempera ture zraka, brzine vjetra i kolièineoborina.

Naglasak i panju treba usmjeri ti na sna-ne vjetrove, te ekstremno vruæa lje ta i povre-mene ekstremno hladne zime praæene re kor-dnom debljinom snjenog pokrivaèa.

kako GRaditi kRovove? NOSIVE KROVNE KONSTRUKCIJE –

projek tira ti i gradi ti tako da mogu odoljeva tiveæim op tereæenjima nego do sada – veæimkolièinama snijega i jaèim udarima vjetra, aujedno moraju dozvoli ti i da ti dovoljno mjes-

ta za ugradnju dovoljne kolièine toplinskeizolacije. TOPLINSKA IZOLACIJA – ne smijemo

više razmišlja ti da nas toplinska izolacija šti ti

iskljuèivo od hladnoæe jer vruæa ljetna raz-

doblja bez dovoljne kolièine toplinske izolaci-je mogu uèini ti ivo t u potkrovlju nesnošljiv.Kolièine toplinske izolacije, ako govorimo omineralnim vunama trebale bi se kre ta ti od26 cm na više. To se moe pos tiæi kombi-niranim pos tavljanjem toplinske izolacije iz-meðu i iznad drvenih rogova nosive krovnekonstrukcije. KROVNE FOLIJE (visokoparopropus-

ne/vodonepropusne) – da bi se os tvariliuvje ti vodonepropusnos ti i vjetronepropus-nos ti kroz dugi niz godina treba koris ti ti naj-kvali tetnije troslojne ili èetveroslojne krovnefolije. Potrebno je sve uzdune i popreènepreklope krovnih folija zalijepi ti, a na bla-im krovnim nagibima zabr tvi ti i sve prodorespojnih elemena ta (èavli i vijaka), nadalje okosvih prodora kroz krovne površine potrebnoje uzdignu ti krovne folije i slijepi ti ih za pod-logu trajnoelas tiènim ljepilima/br tvilima, svaotvorena mjes ta u folijama (npr. u ku tevimaoko krovnih prozora) treba zatvori ti ili koma-dima folije ili tipskim samoljepljivim trakamaza krovne folije. PARNE ZAPREKE (nepropusne ili sla-

boparopropusne folije) koje ne dozvoljavajuulaz velikih kolièina vodene pare iz pros torapotkrovlja u slojeve krova, osobi to u toplin-sku izolaciju gdje neeljena vodena para kon-denzira. Onog trenutka kada imamo dovoljnukolièinu kondenzirane vode u toplinskoj izo-laciji ta izolacija više ne slui svojoj svrsi. Dabi zadovoljili uvje t paronepropusnos ti, parnezapreke je takoðer kao i krovne folije potreb-no slijepi ti na svim preklopima, te zatvori ti islijepi ti sve otvore na foliji oko raznih prodo-ra kroz krovnu plohu. KONSTRUKCIJA ISPOD POKROVA

KROVA – mora zadovolji ti nekoliko uvje ta:omoguæi ti kon tinuirano strujanje zraka usvim godišnjim dobima izmeðu krove folijei pokrova krova, uzdune letve ili uzdunegredice moraju bi ti pravilno dimenzioniranei dovoljno visoke da bi zrak nepres tano stru-jao od dna krovne plohe gdje ulazi do vrhakrovne plohe gdje izlazi, osim dovoljno vi-sokih uzdunih elemena ta, treba omoguæi ti idovoljne velike otvore na dnu i na vrhu krov-ne plohe kroz koje zrak ulazi/izlazi. Ova pod-konstrukcija mora bi ti pravilno prièvršæenaza nosivu konstrukciju kako je snani vjet-rovi ne bi podigli za što u zadnje vrijeme imadovoljno primjera, spojna sredstva (èavli ilijoš bolje vijci) trebaju ima ti dovoljnu duljinuda odole silama koje se stvaraju kod snanihvjetrova. Razmaci meðu popreènim letvama

trebaju bi ti pravilno odreðeni s obzirom napad krovnih ploha i vrstu krovnog pokrova. POKROV KROVA – s obzirom na uèes-

talost snanih vjetrova u cijelom svije tu,oèekuje se preporuka proizvoðaèa da se svikrovni pokrovi bez obzira na vrstu ma terijala,

velièinu ili oblik dodatno uèvršæuju èavlima,

vijcima i tipskim spojnicama po moguænos tida ti spojni ma terijali budu pocinèani ili jošbolje izraðeni od nehraðajuæih me tala ili le-gura. SNJEGOBRANI – u podruèjima gdje se

oèekuju snjene padaline najbolja zaš ti ta odsnjenih lavina s kosih krovova je kombina-

cija linijskih i toèkas tih snjegobrana, s timeda toèkas ti snjegobrani ne bi smjeli bi ti pos-

tavljeni na manje od 70% krovne plohe i to toèno prema odreðenim shemama pos tavekoji se odreðuju s obzirom na oèekivane ko-lièine snjenih padalina, nagib krovnih plohai vrstu pokrova krova, SOLARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI I

SOLARNI KOLEKTORI ZA PRIPREMU TOP-LE VODE – ako se ovi kolek tori pos tavljajuu nivou pokrova krova, potrebno je koris ti-

ti posebne krovne folije koje mogu izdra ti tempera ture od 120°C koje se mogu razvi tiispod kolek tora tokom ljetnog razdoblja. KROVNI PROZORI – ugraðiva ti krovne

prozore koji zadovoljavaju najviše standar-de sigurnos ti i toplinskih zaš ti ta, te koris ti-

ti vanjske zaš ti te od topline/hladnoæe, kao iunu tarnja sjenila s is tom svrhom. LIMARSKI DETALJI – preporuka je na

dnu krovnih ploha pos tavi ti okapne limoveispod krovne folije da u sluèaju prodora vodekroz krovnu plohu voda iskapa na dnu pre-ko svih rubova krova, ali potrebno je i ispodprvog reda pokrova krova pos tavi ti podlonelimove koji æe odves ti vodu u horizon talni li-jeb i još vanije onemoguæi ti snanim udari-ma vjetra ulaz ispod krovnog pokrova.

PRilaGodba sPecifiènostiMaodReðenoG lokalitetaOsim svih ovih savje ta potrebno je prilagodi tise i posebnim uvje tima lokalnih podruèja nakojima se gradi ili obnavlja krov. Negdje æearhi tek tura presudi ti o konaènom izgledu iodabiru pokrova, a negdje æe utjecaj morskesoli odredi ti koju vrstu graðevinske limarije ispojna sredstva smijemo koris ti ti.

U svakom sluèaju 'krov nad glavom' æeuvijek bi ti pojam o kojem se govori s poš-

tovanjem.Klimatske promjene vjerojatno neæemo

moæi zaus tavi ti, no njima se s više ili manjeuspjeha moemo prilagodi ti, kako u svim seg-men tima ivo ta, tako i u gradnji krovova.

MakoteR

rpr gr r

Bisaèka 21, Zagreb

E-mail: mako ter@mako ter.hr

www.mako ter.hr




Protuklizni premazi

za podoveTvrtka Èisto d.o.o. iz Zagreba nudi usluge nanošenja ekološkihprotukliznih premaza na inaèe skliske površine, smanjujuæi takonjiho vu kliza vost

Pro tuklizni premaz je potpuno bezo-pasan proizvod, bez neugodnih miri-sa, 98 pos to biorazgradiv, što ga èiniprikladnim i za zatvorene pros torije.

Moe se nanosi ti na podloge na mineral-noj bazi, keramièke ploèice, be ton, mramor,

terazzo, emajl, glazure i os tale skliske pov-ršine.

Proizvod ne mijenja izgled ni struk turupovršine.

PodRuèja PRiMjenePro tuklizni premazi su idealni za tretmanepodova: tvornica

èisto ...Fra teršèica 42 a10 000 ZagrebTel: 01/3777-408Fax:01/3701-805E-mail: cisto@cis to.hr www.cis to.hr

javnih pros tora staraèkih domova ulaznih pros tora dvorana oko bazena pješaèkih prijelaza kuhinja kupaonica.

vRHunska otPoRnost na Masnoæu,vlaGu i otaPalaPro tuklizni premaz za porozne ma terijale,koji se moe koris ti ti vani i unutra, prozirneje boje. Prua vrhunsku otpornost na mas-noæu, vlagu i o tapala. Slui za be ton, terra-

co tu, ciglu kao i mnoge druge nepoliranepodloge (braèki sivac, is tarski canfanar ios tale vrste kamena).





Prostor za nove ide jeTECEdrainline – tuš kanalica u ravnini poda

TECE d.o.o.

Fallerovo šetalište 16

HR-10000 ZAGREB

T: +385 1 3079 000

F: +385 1 3079 048

E: [email protected]



Uz inovativna rješenja iz kuæe TECE, prostor za tuširanjekao i dizajniranje kupaonice dobivaju novu dimenziju.Pored nadolazeæeg trenda kojim kupaonica postaje wel-lness oaza u vlastita èetiri zida, sve se više javlja pot-reba za stanovima bez prepreka. Uslijed demografskihpromjena, onesposobljenost, nesreæa ili starosna dobsamo su neki od razloga zašto su osobe onemoguæeneu svojim kretanjima ili trebaju invalidski stolac. Za njih jevano, da ne samo javne graðevine, nego i njihovi do-

movi budu dizajnom i ureðenjem prilagoðeni za slobod-no kretanje.Sustavom TECEdrainline tuš kanalica, koje su ugraðeneu razini poda, omoguæeno je nesmetano kretanje, bezprepreka ili stepenica, u cijeloj kupaonici.TECEdrainline je kanalica za odvod vode izraðena odnehrðajuæeg èelika koja se moe postaviti bilo gdje uprostoru te integrirati u podne keramièke ploèice.Dosadašnja kruta ogranièenja zamjenjuje neoèekivanasloboda kretanja. Tuširanje u razini poda ne samo da jeugodnije i sigurnije, nego i optièki djeluje opuštenije: èaki male kupaonice djeluju prostranije.Tuš kanalica izraðena je bez procjepa i vijaka i time vr-lo jednostavna za èišæenje i odravanje uz visok stupanjhigijene. Dostupne su u ravnoj i kutnoj izvedbi u raznimstandardnim velièinama te time mogu zadovoljiti razlièitezahtjeve prostora i korisnika.TECEdrainline asortiman sastoji se od sedam razlièitihdizajniranih rešetaka od plemenitog èelika u poliranoj ilièetkanoj obradi te utora ‘plate’ koji omoguæava adapta-ciju u skladu s pokrovom poda. Takoðer u ponudi kana-lice sa staklenim umetkom u tri razlièite boje: bijela, crnai zelena.

Staklena izvedba moguæa je samo na ravnim kanalica-ma.

Novo u asortimanu TECEdrainline je ‘nevidljiva’ ravnakanalica za prirodni kamen s nosaèima od plemenitogèelika. Podovi od prirodnog kamena imaju svoj nepog-rešivi šarm. Meðutim, instalacija u takvu vrstu poda, èes-to je i vrlo nepraktièna. TECE je zato razvio posebnu ka-nalicu za prirodni kamen koja èini instalaciju i brtvljenjemnogo jednostavnijim. Za više sigurnosti, postojanosti ipouzdanja u TECEdrainline kanalice, TECE je u suradnjis partnerima, proizvoðaèima hidroizolacija, uveo certi-

ciran sustav hidroizolacije Sealsystem.Dizajnirani pokrovi iz TECE-a ispitani su u skladu s DINEN 1253 i mogu se koristiti za razred optereæenja K3 (op-tereæenje do 300 kg). Stakleni pokrovi izraðeni su od jed-nostrukog sigurnosnog stakla u skladu s DIN EN 12150i DIN 1249.Za lakši odabir modela tuš kanalice, TECE vam nudikongurator pomoæu kojeg je moguæe denirati razlièiteizvedbe tuš kanalica u kombinaciji s razlièitim pokrovi-ma.Kongurator i više informacija o TECE proizvodima pot-

raite na www.tece.hr.

TECEdrainline s oploèenim tijelom kanalice.



sanitarije&instalacije

Novost u ponudi LIVaktivacijskih tipkiNo va linija proiz voda nadahnuta je svijetom glazbe

Proizvodi sani tarne tehnike LIV su visokofunkcio-nalni i izraðeni vodeæi raèuna o izdrljivos ti i priro-

di oko nas te za korisnika ugodnu upotrebu. Odli-kuje ih is tanèan dizajn, elegan tan oblik, kvali tetnima terijali i jednos tavna mon taa.

U dizajnerski savršenim i upotrebljivim proizvodimaudruuju se suvremeni dizajnerski i tehnièki trendovi teprirodni materijali. LIV proizvodi bi t æe nadogradnja svakekupaonice jer su stvoreni s mišlju na vas, korisnike i vašezadovoljstvo.

insPiRiRani za istRaivanjeHarmonija. Savršena usklaðenost. Nije li to sve za èimstalno udimo? Na svim razinama: u odnosima, u sebi, uokolišu kojemu pripadamo i naravno, u kupaonici…

Usklaðenost zvuka, pokre ta i oblika u stvaranju harmo-nije vodilo nas je u svije t glazbe i glazbenih instrumen ta

traeæi inspiraciju za novu liniju ak tivacijskih tipki.

kljuè za svaku siMfonijuAk tivacijsku tipku KEY odlikuje dizajn koji æe vjeèno odliè-no izgleda ti u ambijen tu. Jednos tavne i èis te linije odliènose uklapaju u harmoniju pros tora.

izabeRi svoj vlastiti teMPo

Usklaðenost pokre ta ruke i oblika ak tivacijske tipke TEM-PO omoguæuju in tui tivno ak tiviranje.

Novu liniju ak tivacijskih tipki odlikuje iznimna dizajner-ska savršenost, preciznost izrade i nepogrešiva funkcija

tipki. Izraðene su od visokokvali tetnog ASA ma terijala iprilagoðene dvokolièinskom ispiranju èime doprinosimozaš ti ti okoliša i odgovornoj upotrebi vode. Odlièno seuklapaju u sve moderne sani tarne ambijen te, a u starijepros tore unose dašak svjeine.

Sve novos ti o ak tivacijskim tipkama i drugim proizvo-dima LIV moe te prati ti na web stranicama www.. i

www...

Aktivacijska tipka TEMPO

Aktivacijska tipka KEY



Water.

Changing our worldinto Eden.

Fluidmaster d.o.o. T: +386 5 728 37 00 www.liv.si



grijanje&klima

Superiorni

Daiseikai 8Toshiba je predsta vila no vi top model klima ureðaja kojiostvaruje naj višu energetsku uèinko vitost i pritomoduševlja va modernim, jednostavnim dizajnom i naprednimfunkcionalnostima.

Potpuno nova izvedba prednjeg panela s prozraènom maskom ipozadinskim simbolom koji se pojavljuje prilikom ukljuèivanjaureðaja nudi uis tinu doivljaj premium klima tizacijskog proiz-voda.

Maksimalni pos tignu ti koecijen ti energe tske uèinkovi tos ti potvr-da su napredne inver terske tehnologije koju je razvio, implemen ti-rao i uspješno nadograðuje ovaj japanski brend, iz godine u godinu.Ureðaj pos tie SEER 9,1 i SCOP 5,2 èime je korisnicima osigurananajviša energetska uèinkovi tost i najviši energetski razred (A+++u grijanju i hlaðenju).

za najvišu kvalitetu zRakaSuper Daiseikai 8 opremljeni su dvos trukim ro tacijskim kompreso-rima koji su u potpunos ti usklaðeni s najstroim zah tjevima LOT10europske regula tive. Osim toga, Daiseikai 8 panju plijeni brojnimfunkcijama, popu t Super ioniza tora koji uz podršku plazma l tera ak-

tivno djeluju pro tiv oneèišæenja u zraku. Siæušni ioni, velièine jednognanometra okruuju neeljene èes tice prljavštine, bak terija i virusa

ODRAVANJESTABILNIH 8°C

Funkcija koju æe cijeni ti svi vlasnici vi-kendica, apar tmana ili opæeni to nek-retnina u kojima zimi ne borave èes to.Ova funkcija omoguæava odravanje

tempera ture u in terijeru od 8°C èime sesprjeèava zaleðivanje i pucanje cijevi insta-lacija. Ukljuèuje se pri tiskom na tipku da-ljinskog upravljaèa.

te ju u potpunos ti neutraliziraju kako bi korisnici uivali u najvišojkvali te ti zraka.

Novost je i daljinski upravljaè s LED pozadinskim osvjetljenjem,koje je po elji moguæe i ugasi ti. Ureðaj je standardno opremljenfunkcijom samoèišæenja koja po završetku rada u potpunosti osušiizmjenjivaè topline èime se sprjeèava nas tanak štetnih èes tica nanajizloenijem dijelu unu tarnje jedinice.

Ureðaj je raspoloiv u tri uèina – 2,5 / 3,5 i 4,5 kW, a podruèje radakreæe se od –15°C u reimu grijanja do +46°C u reimu hlaðenja.

Uz minimalni utrošak elek triène energije rijeè je o idealnom ureða-ju za korisnike koji sve potrebe grijanja i hlaðenja ispunjavaju klimaureðajem.

Više informacija o ureðaju moe te potrai ti na web stranici www.klima tizacija.hr ili na broj telefona 0800 0077.



S V E , B A Š S V E O K L I M A U R E Đ A J I M A S A Z N A J T E N A :

BESPLATNI TELEFON 080 0 0077

Toshiba Super Digital InverterProjektirana za rad

24 sa ta dn evno , 365 da na u go dini

Z A

P R O F E S I O N A L C E

D I Z A L I C A

T O P L I N E

N A J Š T

E D L J I V I J I

Toshiba EstiaSavršen partner

za svaki dom

S N A J D U Ž I M

J A M S T V O M

Toshiba Avant 6 3 godine jamstva

K L I M A T I Z A C I J A

SEER 9,1 SCOP 5,2

Toshiba Daiseikai 8



Međunarodni sajam investicija, industrije i usluga

Budite i vi sudionik gospodarskog događaja

od nacionalnog značaja

Zagrebački velesajam

Avenija Dubrovnik 15

10020 Zagreb

Hrvatska

[email protected]





Svakog mjeseca potraite novo izdanjeèasopisa PRO Gradnja u PDF-u nawww.progradnja.hr

elite li Vašu vijest objaviti na web straniciwww.progradnja.hr, pišite nam na e-mail:[email protected].

elite li Vaš banner objaviti na web straniciwww.progradnja.hr, obratite nam se nae-mail: [email protected].





Dimovodi

jive cijevi Ventilacija

fili za pregradne zidove

uštene stropove

forirani limovi i zaštitne SAPA cijevi

www.lim-mont.hr

[email protected]

(koriste se kod fasadnih plinskih trošila

Priklju~ni elementi

za pe}i na kruta goriva

(kamine), izvedeni su iz

HV-lima (hladno valjani),

debljine 2.0 mm.

Bojenje bojama ot-

pornim na temperature

bojama otpornim na

garantira otpornost na

visoke temperature,

a svojim atraktivnim

izgledom svi elementi

uklapaju se u ure|eni

interijer.

- Jednostijeni dimovodni elementi

- Izolirani dimovodni elementi

- Jednostijeni dimovodni elementi na navoj

- Izolirani dimovodni elementi s prirubnicama

s improvizacijama!

Dimnjaci! elementi

- izolirani (troslojni) dimovodni elementi

Naši dimovodni elementi posjeduju

Za sanaciju dotrajalih

Documents

Novo Izdanje 1