Graditeljska tehnička školaZagreb, 23. kolovoza 2013.

Agrotehničar, Prehrambeni tehničar, Drvodjeljski tehničar, Šumar, Medijski tehničar, Web dizajner,

Tehničar za vozila i vozna sredstava, Tehničar za elektroniku, Tehničar geodezije i geoinformatike, Klesarski tehničar,

Ekonomist, Dentalni asistent, Medicinska sestra, Tehničar tjelesne zaštite

Plan rada

jedinice/ skupove ishoda učenja

JIU/ SIU

Kom

bini

raju

seKurikulum

-ishodi/JIU-- teme/ JIU

--metode i oblici rada--elementi i načini vrednovanja

razina

obujamIshodi učenja

STANDARD KVALIFIKACIJE

•Popis JIU•Razina, obujam, cilj•Ishodi, uvjeti stjecanja•Primjer provjere i vrednovanja

• Dovesti u vezu ciljeve i ishode učenja biologije iz standarda kvalifikacije s opisom zanimanja– Učenje biologije povezati sa strukom i sa srodnim predmetima

(korelacije, integriranje...)

• Usporediti ishode učenja i sadržaje (razradu tema)– Sadržaji učenja su u funkciji stjecanja ishoda

• Ukoliko postoje nedoumice oko značenja pojedinog ishoda / teme vratiti se na ciljeve, standard kvalifikacije i standard zanimanja

• Ishode usporedti s primjerima pitanja za provjeru – Razraditi ishode , dopuniti pitanja za provjeru– Prilagoditi pitanja (ishode) mogućnostima učenika-kriteriji ocjenjivanja– Koristiti opisnice razina

• Istraživanje u biologiji• Biološke strukture i funkcije• Promjenljivost živog svijeta i nasljeđivanje• Srodnost i raznolikost živog svijeta• Čovjek i zdravlje• Spolnost i sazrijevanje čovjeka• Zaštita prirode i okoliša

JIU se uzima kao NEDJELJIVA cjelina

Registar JIU (SIU) će sadržavati sve

sadržaje biologije u obrazovnoj

vertikali

• Ista JIU može imati u različitim kvalifikacijama različit opseg (ovisi o važnosti i broju sati)

• Link na word dokument• ..\My Documents\Dropbox\Strukovni kurikulum\seminar\

TABLICA JIU BIOLOGIJE PO ZANIMANJIMA I RAZINAMA.doc

Koliko bi sati, kad se računa ukupno utrošeno vrijeme pripalo JIU obujma 2,5 (Čovjek i zdravlje), a koliko

JIU obujma 1,5 (Spolnost i sazrijevanje)?

Nastavni plan medicinska sestra:

ukupno 175 sati u 2 godine

• Ukupni obujam = 9,54x1,5= 62,5 1

JIU Čovjek i zdravlje2,5 : 9,5 = X : 175

X ~ 46 sati

JIU Spolnost i sazrijevanje 1,5 : 9,5 = X : 175

X = 27,6 sati

STANDARD KVALIFIKACIJE ZA ZANIMANJE ŠUMARPrirodoslovno područjeBiologija Naziv JIU Razina 0bujam

Čovjek i zdravlje 3 2

Spolnost i sazrijevanje čovjeka 3 1

Srodnost i raznolikost živog svijeta 3 1

• Učenjem Biologije, učenici stječu znanja i razvijaju i vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu.

• Učenje Biologije ciljano utječe i na afektivnu domenu učeničkog razvoja, usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i odgovornosti za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.

raspraviti zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

protumačiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka i mjere prevencije

povezati najčešće virusne i bakterijske bolesti s načinima njihova liječenja

diskutirati djelovanje sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

• Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

• Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

• Osobna higijena• Zdrava hrana i razborita

prehrana• Umor, odmor i rekreacija• Ovisnosti (pušenje i ovisnost o

duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

• prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje vezane uz specifičnost zanimanja za koje se školuje

• prikazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

• predvidjeti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

• Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

• • Samostalni i grupni rad: • Primjeri poremećaja ravnoteže u

organizmu i njihove posljedice• Poremećaji prehrane i utjecaj

medija na stavove o zdravlju• Utjecaj vršnjaka i medija na

oblikovanje zdravih stilova življenja

• Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

• Rizici za zdravlje vezani uz specifičnost zanimanja i način života

• opisati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

• opisati odnose između živih bića u biocenozi

• objasniti razloge ugroženosti prirode na Zemlji

• istražiti potencijalne opasnosti za okoliš, vezane uz zanimanje za koje se školuju pomoću mini istraživanja

• predvidjeti moguće mjere zaštite prirode koje se mogu provesti zbog postojećeg ili potencijalnog štetnog djelovanja na okoliš

• ilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i faune

• raspraviti potrebu očuvanja bogatstva prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti

• Područje istraživanja ekologije i temeljni pojmovi

• Utjecaj najvažnijih abiotičkih čimbenika na život i održavanje

• organizama• Utjecaj biotičkih čimbenika na život i

održavanje organizama• Temeljne značajke ekosustava i

održanje prirodne ravnoteže • Osobitosti i zaštita biološke i

krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj• Samostalni i grupni rad: • Razlozi ugroženosti prirode na Zemlji • Štetna djelovanja čovjeka na okoliš

(primjer prema načelu regionalnosti)• Potencijalni štetni učinci profila

zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktičnih mjera zaštite

• razvrstati živa bića u carstva• istražiti osnovne

karakteristike pojedinih carstava živog svijeta

• usporediti uloge pojedinih grupa organizama u biosferi s obzirom na tipove ishrane

• istražiti primjere prilagodbi živih bića staništu

• istražiti značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka

• istražiti značenje ljekovitih, začinskih i jestivih biljaka u životu čovjeka

• Sistematska raspodjela i srodnost živih bića

• Rasprostranjenost i raznolikost carstava živog svijeta uz njihov ekološki položaj i uloge u biosferi

• Prilagodbe živih bića staništu• Povezanost organizama u biosferi • Samostalni i grupni rad: • Značenje glavnih skupina životinja

u biosferi i životu čovjeka• Značenje jestivih, začinskih i

ljekovitih biljaka u životu čovjeka

• analizirati osobine i organizacijske razine živog svijeta

• povezati kemijski sastav živih bića s ulogama anorganskih i organskih spojeva

• usporediti osnovne osobine virusa, prokariotskih i eukariotskih stanica

• usporediti uloge staničnih dioba u životnome ciklusu višestaničnog organizma

• Opća svojstva živih bića• Razine i odnosi u ustroju živog svijeta;

Biogeni elementi• Voda i njezina važnost za život na

Zemlji• Ugljikohidrati , lipidi, bjelančevine –

podjela i uloga u živim bićima• Djelovanje i uloga enzima u živim

bićima• Nukleinske kiseline - podjela i uloga u

živim bićima• Virusi i bakterije - svojstva i

umnožavanje• Građa eukariotske stanice i uloga

glavnih struktura i organela• Životni ciklus stanice, Uloge mitoze i

mejoze za razvoj organizma i živog svijeta

• usporediti osnovne etape i procese razvitka u razvoju živih bića

• analizirati strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnog organizma

• Uloge vegetativnih i generativnih biljnih organa (na primjeru kritosjemenjača)

• Razvitak životinjskog organizma (na primjeru žabe)

• Pregled osnovnih vrsta životinjskih tkiva, organa i organskih sustava

• Samostalni i grupni rad: • Razvitak biljnog organizma (praćenje

promjena, vođenje dnevnika opažanja)• Nazočnost organskih spojeva u biljnom i

životinjskom tkivu • Mikroskopiranje dioba eukariotske stanice• Mikroskopiranje životinjskih tkiva

• interpretirati osnovne genetičke pojmove

• opisati ulogu gena• razlikovati uzroke

varijabilnosti živih bića• povezati sličnosti i razlika

među ljudima s osnovama nasljeđivanja

• razlikovati uzroke i posljedice evolucijskih procesa.

• diskutirati dokaze evolucije• protumačiti primjenu genetike

na različitim područjima ljudske djelatnosti

• Područje istraživanja genetike i osnovni genetički pojmovi

• Kemijska osnova i mehanizam djelovanja gena

• Varijabilnost živih bića (razmnožavanje, mutacije, utjecaj okoliša) Križanje i umjetno odabiranje

• Primjeri nasljeđivanja u čovjeka• Čimbenici evolucijskih procesa• Primjeri prilagodbe i usložavanja

građe i funkcija živih bića tijekom evolucije

• Dokazi biološke evolucije • Samostalni i grupni rad: • Mapa fenotipskih svojstva u

obitelji/razredu• Primjena genetike u svakodnevnom

životu

• primijeniti glavne etape i primjerene metode u izvedbi vlastitog istraživanja

• pokazati metodu promatranja uz korištenje mjernih instrumenata i pomagala

• prikazati grafički obrađene rezultate istraživanja

• diskutirati o značenju bioloških otkrića za život čovjeka

• protumačiti načela znanstvenog dokaza

• Područja istraživanja u biologiji • Primjeri primjene biologije u

svakodnevnom životu• Osnovne etape, tehnike i metode

istraživanja u biologiji

• Samostalni i grupni rad: • Važna biološka otkrića i osobe

koje su pridonijele razvoju biologije

• Provođenje jednostavnog istraživanja u biologiji vezanog uz struku

• Znanstveni dokazi i neznanstvene tvrdnje (rasprava)

Zadatak

• Individualno napisati na koji način dolazi do ocjena – koje postupke primjenjuje da ocijeni učenike

• Podijeliti u grupi• Izvješća grupa

Alternativno ocjenjivanje• Sljedeći kriteriji određuju autentične aktivnosti

ocjenjivanja:– izgrađeni su oko tema ili pitanja interesantnim za učenike– odraz su komunikacijskih konteksta i situacija u stvarnom svijetu– uključuju višeslojne zadaće i stvarne probleme koji zahtijevaju

kreativno korištenje znanja umjesto jednostavnog ponavljanja– zahtijevaju od učenika da naprave kvalitetan proizvod ili izvedbu– njihove kriterije ocjenjivanja i standarde zna svaki učenik– uključuju interakciju između procjenitelja (instruktor, vršnjaci) i

osobe koja se procjenjuje– omogućuju samoevaluaciju i samo-korekciju

Što još možemo?

uključuje razvoj tijela i vještinavještina

odnosi se na sređivanje raspona i vrijednostiraspona i vrijednosti

uključuje učenje i aplikaciju znanjaznanja

DOMENE UČENJADOMENE UČENJA

učenje dijelimo u tri domenetri domene

KOGNITIVNA DOMENAKOGNITIVNA DOMENA

AFEKTIVNA DOMENAAFEKTIVNA DOMENA

PSIHOMOTORIČKA DOMENAPSIHOMOTORIČKA DOMENA

Bloom, Englehart, Furst, Hill, & Krathwohl (1956)

Krathwohl, Bloom& Masia (1964)

Simpson (1972)

VREDNOVANJE

SINTEZA

TAKSONOMIJA KOGNITIVNOG PONAŠANJATAKSONOMIJA KOGNITIVNOG PONAŠANJA

ZNANJE

RAZUMIJEVANJE

PRIMJENA

ANALIZA

uvažavanje taksonomijeuvažavanje taksonomijetijekom poučavanjatijekom poučavanja

omogućava stvaranje znanjakao značajnog rezultata učenja

zasnovanog na jasnimpraktičnim osnovama i

uključenim u sve dijelove nastave

kategorizirana pitanja kategorizirana pitanja koja upućuju na upotrebu

odgovarajuće strategijeodgovarajuće strategije

Bloom B. (1956.)

glagole se nikako ne smije shvatiti isključivo i jednoznačno izvan konteksta

Bloom (1956)

Anderson & Krathwohl (2001)

KOGNITIVNA DOMENAKOGNITIVNA DOMENA

1. Reprodukcija iliterarno razumijevanje

2. Konceptualnorazumijevanje

i primjena

3. Rješavanje problema3. Rješavanje problema

1. Zapamtiti1. Zapamtiti

2. Razumjeti2. Razumjeti

3. Primijeniti3. Primijeniti

4. Analizirati4. Analizirati

5. Vrednovati5. Vrednovati

6. Kreirati6. Kreirati

Razine učenjaRazine učenjaCrooks, 1988.

Crooks, T. (1988) Assessing student performance. (Green Guide No 8). Higher Education Research and Development Society of Australasia (HERDSA), Kensington.

AFEKTIVNA DOMENAAFEKTIVNA DOMENA

Prihvaćanje

Reagiranje

Prihvaćanjevrijednosti

Organiziranje osobnog vrijednosnog sustava

Zadržavanje usvojenogvrijednosnog sustava

1.Primanje

2. Izgradnja

3. Zadržavanje

PSIHOMOTORIČKAPSIHOMOTORIČKADOMENADOMENA

Automatizacija

Usklađivanje

Razvoj preciznosti

Manipulacija

Imitacija

1. Začetak

2. Razvoj

3. Automatizacija

Forehand, M. (2005)

Strukturne promjene Primijenjena taksonomijaPrimijenjena taksonomija

Dimenzije znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

Zapamtiti Razumjeti Primijeniti Analizirati Procijeniti Kreirati

Činjenično znanje nabrojati sažeti razvrstati poredati svrstati kombinirati

Konceptualno znanje opisati protumačiti istražiti objasniti vrednovati planirati

Proceduralno znanje utabličiti predvidjeti provesti razlikovati zaključiti sastaviti

Metakognitivno znanje koristiti izvršiti napraviti postići djelovati ostvariti

Za pripremu ishoda učenja i usklađivanje kurikuluma sa standardima.

utvrđuje vrstu

znanjautvrđuje proces koji se koristi pri učenju

REPR

OD

UKC

IJA

KON

CEPT

UAL

NO

RAZ

UM

IJEVA

NJE

I PR

IMJE

NA

RJEŠ

AVAN

JE P

ROBL

EMA

RAZINE POSTIGNUĆARAZINE POSTIGNUĆAJakopović (2005) – prema Grgin

ZNANJEREPRODUKCIJA

KONCEPTUALNORAZUMIJEVANJE

PRIMJENA

RJEŠAVANJEPROBLEMA

Crooks (1988)

REPRODUKCIJAREPRODUKCIJAZNANJAZNANJA

RAZUMIJEVANJE RAZUMIJEVANJE I PRIMJENAI PRIMJENA

RJEŠAVANJERJEŠAVANJEPROBLEMAPROBLEMA

prijenos postojećeg znanja i vještina u nove situacije

1. Zapamtiti1. Zapamtiti

2. Razumjeti2. Razumjeti

3. Primijeniti3. Primijeniti

4. Analizirati4. Analizirati

5. Vrednovati5. Vrednovati

6. Kreirati6. Kreirati

Forehand, M. (2005)

REPRODUKCIJA

KONCEPTUALNO RAZUMIJEVANJE I

PRIMJENA

RJEŠAVANJE PROBLEMA

SLABO< 40%

SREDNJE40 - 70%

VISOKO< 70%

DUBINA ZNANJADUBINA ZNANJAWebb, 2002.

FCATFCATSTUPANJ

SLOŽENOSTI

The Florida Comprehensive Assessment Test® (FCAT) 1998.-2012.

Razine učenjaRazine učenjaCrooks, 1988.

Kognitivni procesiKognitivni procesiRistić Dedić, Jokić, &

Šabić, 2011.; TIMSS, 2011

POZNAVANJE ZNANSTVENIH ČINJENICA I IZVOĐENJE JEDNOSTAVNIH

ZAKLJUČAKA

KONCEPTUALNO RAZUMIJEVANJE, TRANSFORMACIJA I KORIŠTENJE

(PRIMJENA) ZNANJA

STRATEŠKO I ZNANSTVENO RAZMIŠLJANJE

• podrazumijeva primjenu usvojenih bioloških zakonitosti i teorija na primjerima iz okruženja, tumačenje novih (vlastitih) primjera i rješavanje problema. Ocjenjuje se učenikova sposobnost i vještina – prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili

procesu na znanstveni način te – razvrstavanja u glavne kategorije, – raspravljanja problema (pojave) s različitih

motrišta, – smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni

prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa. – praktične primjene teoretskog znanja.

• je sastavnica praćenja individualnih uradaka pa se ovdje vrjednuju – učenikove aktivnosti tijekom nastavnog

procesa i domaći uradci, – samostalni praktični radovi, prikazi istraživanja, – prikazi zaključaka rasprava, – različite prezentacije, referati, plakati,

seminarski radovi. • Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se

sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe.

• Afektivno područje učeničkog razvoja, iskazano kroz Odnos učenika prema radu u pravilu se prati bilješkama o radu i napredovanju učenika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena također uzima u obzir pri konačnom zaključivanju ocjene.

Pomoć pri opisnom ocjenjivanju?

MAPA UČENJAMAPA UČENJA (PORTFOLIO) izbor učeničkih radova (školskih i domaćih zadataka, povratne informacije pismenih provjera, …) tijekom godine uz komentare i osvrte učenikaodrediti obavezan i izborni sadržaj mapeupozoravati na redovito prikupljanje radova (povremeno kontrolirati učenikov napredak u pripremi)tražiti pisane zabilješke koje objašnjavaju zašto je nešto uvrštenoobavezno s učenicima i prema potrebi s roditeljima analizirati sigurna osnova za donošenje vjerodostojne sigurna osnova za donošenje vjerodostojne ocjene uz umanjivanje pogrešaka pri ocjenjivanjuocjene uz umanjivanje pogrešaka pri ocjenjivanju

MAPA UČENJA

ELEMENTI UZORNO KOREKTNODJELOMIČNO KOREKTNO

NEPOTPUNO

PROPISANI DIJELOVI

Svi potrebni sadržaji prisutni su, uz značajan broj dodataka.

Svi potrebni sadržaji su priloženi, uz nekoliko dodataka.

Svi potrebni sadržaji su uključeni.

Značajan broj potrebnih stvari nedostaju.

KONCEPTI

Stavke jasno pokazuju da su postignuti željeni rezultati učenja. Učenik je stekao značajno razumijevanje koncepata i programa.

Stavke jasno pokazuju da je postignut najveći dio željenog rezultata učenja. Učenik je stekao opće razumijevanje koncepata i programa.

Stavke ukazuju na neke od željenih rezultata učenja. Učenik je stekao razumijevanje nekih od pojmova i pokušava ih primjenjivati.

Stavke ne pokazuju osnovne rezultate učenja. Učenik ograničeno razumije pojmove.

RAZMIŠLJANJE

Razmišljanja ilustriraju sposobnost da učinkovito priprema konstruktivne kritike i predlaže praktične alternative.

Razmišljanja ilustriraju sposobnost konstruktivne kritike rada i predlaganje praktičnih alternativa.

Razmišljanja ilustriraju pokušaj kritike rada, te predlaganje alternativa.

Razmišljanja ilustriraju minimalni sposobnost kritike rada.

SVEUKUPNA PRAZENTACIJ

A

Stavke su jasno predočene, dobro organizirane i kreativno prikazane, a postoje i veze između stavki.

Stavke su predočene, dobro su organizirane i prikazane su veze između stavki.

Stavke su predočene ali slabo organizirane, prikazuju veze između nekih stavki.

Stavke nisu jasno predočene uz nedostatak organizacije.

BODOVI 25 20 10 5

OCJENE 81 - 100 = 5 60 - 80 = 4 35 - 59 = 3 15 - 34 = 2 0 Ne podnosi rad i/ili element izostaje

Procjena treba biti izvediva i primjerena

• postupak ocjenjivanja treba biti dovoljno jednostavan za primjenu

• trebaju biti prikladni za pojedine ishode učenja (ne previše složeni i ne previše jednostavni)

Temeljni podatci pri vrednovanju• Kriteriji ocjenjivanja

– Koja će se skala za procjenu primijeniti? ⇨ rubrike• Metoda procjene

– Kako će se ocjenjivati ishod? ⇨ načini/ postupci• Vrijeme ocjene

– Kada će se procjenjivati učeničko postignuće? ⇨ 2-3 veće provjere, završna provjera, kontinuirano praćenje

• Kontekst procjene – U kojem će se kontekstu provesti procjena? ⇨ raznovrsne

problemske situacije vezane uz primjenu znanja u struci i životu• Kvaliteta procjene

– Na koji način će se osigurati provjera kvalitete? ⇨ banka pitanja?

Procjena ishoda jedne JIU

• nastojati procijeniti ishode JIU na temelju neke zajedničke osnove (kontekst zanimanja/ kvalifikacije…)– olakšava se usklađivanje/ definiranje kriterija

ocjenjivanja (između sustručnjaka u školi i različitih škola)

– čini kriterije procjene lako razumljivima različitim procjeniteljima

– čini kriterijie ocjenjivanja također lako razumljivima i učenicima olakšava samoprocjenu⇨

• Odaberite nekoliko ishoda s pitanjima–Pripremite pitanja za svaki ishod u 3

kognitivne razine–Definirajte za koju je ocjenu (2, 3, 4, 5) to

pitanje

• Pripremite rubrike za odabranu aktivnost učenika

1.I. 21

Broj pitanja u provjeri

Kognitivna razinaPitanje za postizanje

ocjene

BodoviPostignuti bodovi

RUBRIKE ZA RUBRIKE

ELEMENTIKRITERIJI

5JASNO

3DJELOMIČNO JASNO

1NEJASNO

ELEMENTIOCJENE

Opravdani, logično definirani i u skladu s ciljevima zadatka.

Djelomično razrađeni.

Neopravdani i/ili nisu jasno određeni.

KRITERIJIOCJENE

Potpuni i precizno definirani.

Nedosljedno definirani.

Neprecizno definirani.

BODOVANJE

Realan raspon bodova za određenu ocjenu.

Gradacija ocjena je nepravilno postavljena u odnosu na zadovoljene kriterije.

UKUPNO 15 15 = 513 = 4

9 - 11 = 37 = 2

<7 = 1