Novi Strukovni Kurikulumi Biologije 2013

Graditeljska tehnika kolaZagreb, 23. kolovoza 2013.Agrotehniar, Prehrambeni tehniar, Drvodjeljski tehniar, umar, Medijski tehniar, Web dizajner, Tehniar za vozila i vozna sredstava, Tehniar za elektroniku, Tehniar geodezije i geoinformatike, Klesarski tehniar, Ekonomist, Dentalni asistent, Medicinska sestra, Tehniar tjelesne zatite

Plan rada

jedinice/ skupove ishoda uenja JIU/ SIUKombiniraju seKurikulumishodi/JIU- teme/ JIU-metode i oblici rada-elementi i naini vrednovanjarazinaobujamIshodi uenjaSTANDARD KVALIFIKACIJEPopis JIURazina, obujam, ciljIshodi, uvjeti stjecanjaPrimjer provjere i vrednovanja

Dovesti u vezu ciljeve i ishode uenja biologije iz standarda kvalifikacije s opisom zanimanjaUenje biologije povezati sa strukom i sa srodnim predmetima (korelacije, integriranje...)Usporediti ishode uenja i sadraje (razradu tema)Sadraji uenja su u funkciji stjecanja ishodaUkoliko postoje nedoumice oko znaenja pojedinog ishoda / teme vratiti se na ciljeve, standard kvalifikacije i standard zanimanjaIshode usporedti s primjerima pitanja za provjeru Razraditi ishode , dopuniti pitanja za provjeruPrilagoditi pitanja (ishode) mogunostima uenika-kriteriji ocjenjivanjaKoristiti opisnice razina

Istraivanje u biologijiBioloke strukture i funkcijePromjenljivost ivog svijeta i nasljeivanjeSrodnost i raznolikost ivog svijetaovjek i zdravljeSpolnost i sazrijevanje ovjekaZatita prirode i okolia

JIU se uzima kao NEDJELJIVA cjelina

Registar JIU (SIU) e sadravati sve sadraje biologije u obrazovnoj vertikali

Ista JIU moe imati u razliitim kvalifikacijama razliit opseg (ovisi o vanosti i broju sati)

Link na word dokument..\My Documents\Dropbox\Strukovni kurikulum\seminar\TABLICA JIU BIOLOGIJE PO ZANIMANJIMA I RAZINAMA.doc

Koliko bi sati, kad se rauna ukupno utroeno vrijeme pripalo JIU obujma 2,5 (ovjek i zdravlje), a koliko JIU obujma 1,5 (Spolnost i sazrijevanje)?

Nastavni plan medicinska sestra:ukupno 175 sati u 2 godine

Ukupni obujam = 9,54x1,5= 62,5 1

JIU ovjek i zdravlje2,5 : 9,5 = X : 175 X ~ 46 sati

JIU Spolnost i sazrijevanje 1,5 : 9,5 = X : 175 X = 27,6 sati

STANDARD KVALIFIKACIJE ZA ZANIMANJE UMARPrirodoslovno podrujeBiologija Naziv JIURazina 0bujamovjek i zdravlje 32Spolnost i sazrijevanje ovjeka 31Srodnost i raznolikost ivog svijeta31

Uenjem Biologije, uenici stjeu znanja i razvijaju i vjetine, poevi od manualne spretnosti i umijea koritenja pribora za praktian rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zakljuivanja, prezentiranja i rada u timu. Uenje Biologije ciljano utjee i na afektivnu domenu uenikog razvoja, usvajanjem potovanja prema ivotu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim ivim biima, kao i odgovornosti za ouvanje prirode, okolia, vlastitog i tueg zdravlja.

raspraviti zdrave stilove ivljenja te vanost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom ivotuprotumaiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo ovjeka i mjere prevencijepovezati najee virusne i bakterijske bolesti s nainima njihova lijeenjadiskutirati djelovanje sredstava ovisnosti na zdravlje i ponaanje ljudiprotumaiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima razliite ovisnostiZnaenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ivljenjaPovezanost najeih bolesti i poremeaja organskih sustava s moguim imbenicima rizika i prevencijomOsobna higijenaZdrava hrana i razborita prehranaUmor, odmor i rekreacijaOvisnosti (puenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje vezane uz specifinost zanimanja za koje se kolujeprikazati zahvate prve pomoi koji mogu spasiti ivot ugroenoj osobipredvidjeti posljedice poremeaja ravnotee u organizmu

Pruanje prve pomoi (zahvati koji spaavaju ivot)Samostalni i grupni rad: Primjeri poremeaja ravnotee u organizmu i njihove posljedicePoremeaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravljuUtjecaj vrnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ivljenjaOdgovorno ponaanje prema zdravlju (donoenje odluka) Rizici za zdravlje vezani uz specifinost zanimanja i nain ivota

opisati odnose izmeu ivih bia i abiotikih imbenika okoliaopisati odnose izmeu ivih bia u biocenozi objasniti razloge ugroenosti prirode na Zemljiistraiti potencijalne opasnosti za okoli, vezane uz zanimanje za koje se koluju pomou mini istraivanjapredvidjeti mogue mjere zatite prirode koje se mogu provesti zbog postojeeg ili potencijalnog tetnog djelovanja na okoliilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i fauneraspraviti potrebu ouvanja bogatstva prirode, odranja prirodne ravnotee i bioloke raznolikostiPodruje istraivanja ekologije i temeljni pojmovi Utjecaj najvanijih abiotikih imbenika na ivot i odravanje organizamaUtjecaj biotikih imbenika na ivot i odravanje organizamaTemeljne znaajke ekosustava i odranje prirodne ravnotee Osobitosti i zatita bioloke i krajobrazne raznolikosti u HrvatskojSamostalni i grupni rad: Razlozi ugroenosti prirode na Zemlji tetna djelovanja ovjeka na okoli (primjer prema naelu regionalnosti)Potencijalni tetni uinci profila zanimanja na bioloku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktinih mjera zatite

razvrstati iva bia u carstvaistraiti osnovne karakteristike pojedinih carstava ivog svijeta usporediti uloge pojedinih grupa organizama u biosferi s obzirom na tipove ishraneistraiti primjere prilagodbi ivih bia stanituistraiti znaenje glavnih skupina ivotinja u biosferi i ivotu ovjekaistraiti znaenje ljekovitih, zainskih i jestivih biljaka u ivotu ovjeka

Sistematska raspodjela i srodnost ivih bia Rasprostranjenost i raznolikost carstava ivog svijeta uz njihov ekoloki poloaj i uloge u biosferi Prilagodbe ivih bia stanituPovezanost organizama u biosferiSamostalni i grupni rad: Znaenje glavnih skupina ivotinja u biosferi i ivotu ovjekaZnaenje jestivih, zainskih i ljekovitih biljaka u ivotu ovjeka

analizirati osobine i organizacijske razine ivog svijeta povezati kemijski sastav ivih bia s ulogama anorganskih i organskih spojeva usporediti osnovne osobine virusa, prokariotskih i eukariotskih stanicausporediti uloge staninih dioba u ivotnome ciklusu viestaninog organizmaOpa svojstva ivih biaRazine i odnosi u ustroju ivog svijeta; Biogeni elementiVoda i njezina vanost za ivot na ZemljiUgljikohidrati , lipidi, bjelanevine podjela i uloga u ivim biimaDjelovanje i uloga enzima u ivim biimaNukleinske kiseline - podjela i uloga u ivim biimaVirusi i bakterije - svojstva i umnoavanjeGraa eukariotske stanice i uloga glavnih struktura i organelaivotni ciklus stanice, Uloge mitoze i mejoze za razvoj organizma i ivog svijeta

usporediti osnovne etape i procese razvitka u razvoju ivih biaanalizirati strukturnu i funkcionalnu organizaciju viestaninog organizma

Uloge vegetativnih i generativnih biljnih organa (na primjeru kritosjemenjaa)Razvitak ivotinjskog organizma (na primjeru abe)Pregled osnovnih vrsta ivotinjskih tkiva, organa i organskih sustava

Samostalni i grupni rad: Razvitak biljnog organizma (praenje promjena, voenje dnevnika opaanja)Nazonost organskih spojeva u biljnom i ivotinjskom tkivu Mikroskopiranje dioba eukariotske staniceMikroskopiranje ivotinjskih tkiva

interpretirati osnovne genetike pojmoveopisati ulogu genarazlikovati uzroke varijabilnosti ivih biapovezati slinosti i razlika meu ljudima s osnovama nasljeivanja razlikovati uzroke i posljedice evolucijskih procesa.diskutirati dokaze evolucijeprotumaiti primjenu genetike na razliitim podrujima ljudske djelatnosti

Podruje istraivanja genetike i osnovni genetiki pojmoviKemijska osnova i mehanizam djelovanja gena Varijabilnost ivih bia (razmnoavanje, mutacije, utjecaj okolia) Krianje i umjetno odabiranjePrimjeri nasljeivanja u ovjekaimbenici evolucijskih procesaPrimjeri prilagodbe i usloavanja grae i funkcija ivih bia tijekom evolucijeDokazi bioloke evolucije Samostalni i grupni rad: Mapa fenotipskih svojstva u obitelji/razreduPrimjena genetike u svakodnevnom ivotu

primijeniti glavne etape i primjerene metode u izvedbi vlastitog istraivanjapokazati metodu promatranja uz koritenje mjernih instrumenata i pomagalaprikazati grafiki obraene rezultate istraivanja diskutirati o znaenju biolokih otkria za ivot ovjeka protumaiti naela znanstvenog dokazaPodruja istraivanja u biologiji Primjeri primjene biologije u svakodnevnom ivotuOsnovne etape, tehnike i metode istraivanja u biologiji

Samostalni i grupni rad: Vana bioloka otkria i osobe koje su pridonijele razvoju biologijeProvoenje jednostavnog istraivanja u biologiji vezanog uz strukuZnanstveni dokazi i neznanstvene tvrdnje (rasprava)

ZadatakIndividualno napisati na koji nain dolazi do ocjena koje postupke primjenjuje da ocijeni uenikePodijeliti u grupiIzvjea grupa

Alternativno ocjenjivanjeSljedei kriteriji odreuju autentine aktivnosti ocjenjivanja:izgraeni su oko tema ili pitanja interesantnim za uenikeodraz su komunikacijskih konteksta i situacija u stvarnom svijetuukljuuju vieslojne zadae i stvarne probleme koji zahtijevaju kreativno koritenje znanja umjesto jednostavnog ponavljanjazahtijevaju od uenika da naprave kvalitetan proizvod ili izvedbunjihove kriterije ocjenjivanja i standarde zna svaki uenikukljuuju interakciju izmeu procjenitelja (instruktor, vrnjaci) i osobe koja se procjenjujeomoguuju samoevaluaciju i samo-korekciju

to jo moemo?

ukljuuje razvoj tijela i vjetina

odnosi se na sreivanje raspona i vrijednosti

ukljuuje uenje i aplikaciju znanjaDOMENE UENJAuenje dijelimo u tri domeneKOGNITIVNA DOMENAAFEKTIVNA DOMENAPSIHOMOTORIKA DOMENABloom, Englehart, Furst, Hill, & Krathwohl (1956)Krathwohl, Bloom& Ma