NOVI POSAO U TANZANIJI - Energoinvest · Također smo na putu da uvedemo nove inovativne tehnologije, što je isto tako kategorija koja je odlikovala Energoinvest u njegovim najboljim

Ugovor vrijedan39,5 milona USD

za izgradnju dalekovodaRIJEČ DIREKTORICEMi znamo,mi hoćemo,mi možemo,mi smo ENERGOINVEST

Broj 1165 Sarajevo, juli 2017.

PROJEKTIRealizacija projekata IEE-a i IDV-a u Alžiru

Broj 1165 Sararajej vo juuli 2017

NOVI POSAO U TANZANIJI

Poštovani uposlenici Energoinvesta,

Zadovoljstvo mi je objaviti da smonakon pet godina, ponovo pokrenuli

list “Energoinvest” koji je dio tradicije na-še kompanije. List će izlaziti u elektronskoj verziji, jed-nom kvartalno, pri čemu vanredni brojmože biti izdat, zavisno od poslovnih okol-nosti i određene situacije.Razlozi i motivacija za pokretanje Lista, supraktično isti oni koji su mene i natjeralida prihvatim mjesto direktora Energoinve-sta. Naime, kada je nastupilo potpuno po-slovno urušavanje Energoinvesta, kada jeprijetilo nestajanje i gašenje kompanije ikada su svi ekonomski i finansijski poka-zatelji, na žalost, ukazivali na takav ishod,prihvatila sam se posla direktora Ener-goinvesta sa nadom i vjerom da se reafir-macijom osnovnih postulata biznisa, a tosu poštenje i moral u poslu, poslovno sa-mopouzdanje i inovativnost, čime se Ener-goinvest nekada itekako odlikovao, moženapraviti preokret.

To su isti motivi sa kojima se i ovaj List po-kreće, a to je da se ovaj duh i ove normeprenesu na što veći broj zaposlenih.

Savjesnim i poštenim pristupom u vođenju poslova, uštedama i punom racionalizacijom,zaustavili smo tokove daljeg urušavanja i pokazali da ovaj princip funkcioniše. Na putusmo da vraćanjem vlastitog samopouzdanja i povjerenja, povratimo i povjerenje investi-tora, naročito u zemlji, isporučilaca, pa usudila bih se reći i većinskog vlasnika. Stoga jevelika obaveza duh ovog samopouzdanja vratiti na sve nivoe Energoinvesta i među svezaposlene. Također smo na putu da uvedemo nove inovativne tehnologije, što je isto tako kategorijakoja je odlikovala Energoinvest u njegovim najboljim danima. Ali ovo će biti predmetjednog vanrednog izdanja Energoinvestovog časopisa.Sa ciljem da ove vrijednosti podijelim sa vama, uposlenicima Energoinvesta, i da vasmotivišem da i sami uložite maksimalan napor u svom domenu djelovanja, pokrenulismo ovaj časopis, kao jedan od načina da se zajedničkim djelovanjem postigne cilj, a toje stabilizacija i napredak kompanije Energoinvest.Svim uposlenicima želim puno uspjeha u radu i neka ponovni izlazak Lista “Energoin-vest” bude doprinos značaju i važnosti Energoinvesta kao kompanije.

RIJEČ DIREKTORICE

2 List Energoinvest, juli 2017.

Mi znamo, mi hoćemo, mi možemo, mi smo ENERGOINVEST

IMPRESUM

Izdaje:ENERGOINVEST d.d.Sarajevo

Za izdavača:Aladin Žugor

Redakcija:Kabinet direktora,Odnosi sa javnošću

Adresa:Sarajevo,Hamdije Ćemerlića 2

Telefon:033 / 703-444

E-mail:[email protected]

List je upisan u evidencijujavnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulturei sporta FBiH pod brojem582 od 7. maja 1996.

Bisera Hadžialjević

Kada je nastupilo potpunoposlovno urušavanje Ener-goinvesta, kada je prijetilonestajanje i gašenje kom-panije i kada su sviekonomski i finansijski po-kazatelji, na žalost, ukaziva-li na takav ishod, prihvatilasam se posla direktora En-ergoinvesta sa nadom i vje-rom da se reafirmacijomosnovnih postulata biznisa,a to su poštenje i moral uposlu, poslovno samopouz-danje i inovativnost, čimese Energoinvest nekada ite-kako odlikovao, može na-praviti preokret.

Energoinvest d.d. – Sarajevo je u Tanzaniji potpisao ugo-vor sa Elektroprivredom Tanzanije (TANESCO – Tanzania

Electric Supply Company) u vrijednosti od 39,5 milionaameričkih dolara.

Predmet ugovora je izgradnja dalekovodne linije 400 kV odgrada Arusha (u Tanzaniji) do granice sa Kenijom u dužiniod 114 km (Lot br. 3.). Ova dalekovodna linija je dio velikog projekta povezivanja400 kV dalekovodne mreže Tanzanije i Kenije, koji se sastojiod tri lota. Preostala dva lota su dobile firme iz Indije i Fran-cuske.

Radovi će se realizovati po sistemu ključ u ruke, što podra-zumijeva projektovanje, proizvodnju, testiranje, isporukuopreme i izgradnju predmetnog dalekovoda.

Energoinvest je ovaj ugovor dobio u konzorciju sa firmomEMC, Indija. Lider konzorcija je Energoinvest. Energoinvestov dio posla uključuje projektovanje, isporukuopreme i project management. Lokalne radove će izvoditipartner iz Indije. Rok za izgradnju je 22 mjeseca.

Važno je istaći da je naša kompanija dobila ovaj posao nameđunarodnom tenderu na kojem su učestvovale sve veli-ke firme iz oblasti izgradnje dalekovoda iz čitavog svijeta anajviše iz Indije i Kine. Očekuje se da će ovaj novi posao do-prinijeti stabilizaciji Energoinvesta a prisustvo u ovom dijeluAfrike omogućiti dobijanje novih poslova.

AKTUELNO


NOVI POSAO U TANZANIJI

Ugovor vrijedan 39,5 milonaUSD za izgradnju dalekovoda

Ceremonija potpisivanja ugovora u sjedištu Elektroprivrede Tanzanije

2. str. Uvodna riječ direktorice

3. str. Novi posao u Tanzaniji

5. str. Vijesti iz inženjeringa

6. i 7. str. Intervju brojaERVIN RAMUSOVIĆ, DIREKTOR ENERGOINŽENJERINGA

8. i 9. str. Realizacija projekata

10. i 11. str. Nova energija EnergoinvestaEROL MERDŽANIĆ, FINANSIJSKO-KOMERCIJALNI RUKOVODILAC PJ ALŽIR

12. i 13. str. NOVOSTI

14. str. NJEMAČKI MEDIJI O ENERGOINVESTU

15. str. AKTUELNOSTI IZ ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

16. - 19. str. FELJTON - Istorijat Energoinvesta

20. str. ELEKTRIČNA ENERGIJA U SARAJEVU

21. str. FOTOGRAFIJA IZ ARHIVA

SADRŽAJ

FELJTON - Istorijat Energoinvesta

Emerik Blum sa saradnicima

Energoinvestovi inženjeri i tehničari iz IEE-a, uz pomoć konsultanata, započeli su u vlastitoj režiji realizaciju poslova na opremanju i sklapanjuormara upravljanja i zaštite na trafostanicama, kao i drugih pratećih ormara.

Dosadašnja praksa na realizaciji svih ugovora trafostanica bila je da se izrada ovih ormara prenese na dobavljača, za kojeg bi se prethodnopripremila kompletna i vrlo obimna projektna dokumentacija, kao i isporučio najvažniji dio opreme. Uloga Energoinvesta, odnosno, IEE-a bila jejoš osiguranje nadzora kod ugradnje opreme u ormare i praćenje internog ožičavanja, te priprema i sprovođenje FAT-a za kupca.Inženjeri IEE-a iz Službe projektovanja, Odjel šema, na čelu sa šefom Odjela Sanjinom Kneževićem, došli su na ideju da bi ovakve i slične ormareuz vrlo malo ulaganja mogli proizvoditi u Energoinvestu. I nije prvi put da Energoinvestovi stručnjaci ideju sprovedu u djelo. Od poznatih dobavljačanaručeni su prazni ormari i komponente za ugradnju, i ovih dana krenulo se u sastavljanje ormara koji će biti isporučeni na TS HAK u Tuzli, kojunaša kompanija rekonstruira i proširuje za kupca Elektroprenos BiH.

Efekti koji se postižu na ovaj način su višestruki. Osim jeftinijeg konačnog proizvoda, posebno vrijedi istaknuti obuku mladih inženjera i tehničara,koji će na ovaj način mnogo brže i jednostavnije sticati potrebna znanja i ovladavati vještinama, koje će onda sa puno više samopouzdanjaprezentirati na objektima u izgradnji, kao i pripremi projektne dokumentacije za buduće projekte. Osim toga, prave se prvi koraci da Energoinvestd.d. povrati status koji je imao u ne tako davnoj prošlosti, prije svega kao epicentar znanja, vještina i izvrsnosti. U IEE-u ističu da žele vjerovatida je ovo samo početak i da bi se u budućnosti spektar poslova i usluga IEE-a i Energoinvesta u cjelini morao širiti u cilju povećavanja konkurent-nosti kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

VIJESTI IZ INŽENJERINGA


IEE

Asembliranje ormara upravljanja i zaštite u Energoinvestu

Rekonstrukcija delekovodaza Elektroprenos BiH

Generalni direktor Energoinvesta Bisera Hadžialjević potpisala je 29.juna 2017. godine ugovor sa Elektroprenos – Elektroprijenos BiH

a. d. Banjaluka za rekonstrukciju dalekovoda 110 kV TS Sarajevo 10 –TS Sarajevo 2.

Predmet ugovora je rekonstrukcija dalekovoda koja obuhvata izradu pro-jektne dokumentacije (Glavnog projekta rekonstrukcije i projekta izvede-nog stanja), nabavku opreme i materijala, izvođenje građevinskih ielektromontažnih radova, a sve u skladu sa projektnim zadatkom naru-čioca posla. Ukupna vrijednost ugovora je 865 hiljada KM.

Dobra saradnja sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom

Nakon prezentacije djelatnosti i trenutnih mogućnosti Energoinvesta,koja je održana u Sarajevu za vrijeme posjete delegacije Crnogors-

kog elektroprenosnog sistema (CGES), a koju je predvodio NedjeljkoŠubarić, dogovoreno je proširenje saradnje, odnosno angažovanje Ener-goinvesta u održavanju i izgradnji energetskog sistema u Crnoj Gori.

Kao rezultat uspješnih razgovora, 23. juna 2017. godine, potpisan jesporazum o izradi projekta za izmještanje dionice postojećeg 400 kvdalekovoda Ribarevine – Peć. Projektantski tim IDV-a počinje uskoroterenske radove na izradi projekta.Naši partneri iz Crne Gore su također izrazili veliko zadovoljstvo što supostignuti dogovori rezultirali prvim aktivnostima, te su spremnost dase izvođenje radova na izmještanju predmetnog dalekovoda direktnododijeli Energoinvestu.

Prije skoro godinu dana Energoinvest je dobionovu Upravu, a Vi ste također postali direktorEnergoinženjeringa. Kako gledate na taj pe-riod i kako vidite ulogu Energoinženjeringa unamjeri nove Uprave da se kompanija stabilizi-ra i nastavi putem razvoja? RAMUSOVIĆ: Već dugi niz godina Energoinvestse nalazio u poslovnoj krizi na šta su upućivalipokazatelji iz operativnih aktivnosti u zadnjihšest godina. Zbog takvog stanja i zbog politikeprethodnog rukovodstva, bili smo svjedoci sti-hijskog odliva kadrova, neselektivnog, koji jeu velikoj mjeri narušio objektivnu sposobnostEnergoinženjeringa da realizuje poslove zbogkojih je osnovan. Energoinženjering je gotovoostao bez Odjela elektroenergetike, gdje je

broj izvršilaca sveden na minimum u konstruk-tivnom, hidrotehničkom i Odjelu termoener-getike i procesnih postrojenja. Evidentno je daje EI imao kontinuiran problem sa realiza-ci-jom određenih ugovora koji su u velikoj mjeribili uslovljeni i finansijskim potencijalom Ener-goinvesta, ali i kao posljedica nedovoljnogbroja kompetentnog osoblja. Usljed slabih re-zultata poslovanja i otežane realizacije ugovo-ra, kompanija je počela zanemarivatidjelovanje Energoinženjeringa.

Sa dolaskom direktorice Bisere Hadžialjević,Energoinženjeringu je dat značaj i u perspek-tivi EI treba da ima svoje vlastite projekte po-put IDV-a i IEE-a. Ja to vidim u specijalizovanim

profitnim djelatnostima tipa malih hidroelek-trana, tehnoloških cjelina u termoelektra-nama, industrijskim objektima i SCADAsistemima na takvim objektima. Opšte je poz-nato da danas projektne firme na područjuBiH, ali i šire teško opstaju, jer je, zbog trenut-nih uslova na tržištu samo projektovanje, kaozasebna djelatnost, malo profitabilno. Poslovekoje je EI ugovarao iz domena projektovanja(idejni, glavni, izvedbeni i projekti izvedenogstanja) su iz široke lepeze aktivnosti kojumožemo pokrivati, ali nisu donosili adekvatanprofit.Sa dolaskom novog rukovodstva, u avgustu2016. godine, iznesen je plan rada Ener-goinženjeringa, te je određena njegova

INTERVJU


ERVIN RAMUSOVIĆ, DIREKTOR ENERGOINŽENJERINGA

Trebamo se osloniti na vlastite snage, znanje i iskustvo naših uposlenika

Ramusović ima bogato iskustvo u velikim projektima Energoinvesta

Ervin Ramusović je prvi čovjek Energoinženjeringa, a njegova profesionalna karijera započela je u

Energoinvestu sredinom osamdesetih godina. Radio je na velikim projektima kao što su TE Kakanj,

HE Višegrad, ''Deva'' – Libija, FEAL – Mostar, AinZara – Libija, Integrisani telekomunikacioni sistemi

u JP Elektroprivreda BiH Power III, realizacija telekomunikacionih sistema na otpepeljavanju u TE

Nikola Tesla – Obrenovac (Srbija), projektovanje i izgradnja Integrisanih sistema tehničke zaštite na

15 trafostanica u Alžiru... Za List Energoinvest govorio je o budućnosti razvoja Energoinženjeringa

opredijeljenost za buduće poslove. Veliki brojprojekata, koje je preuzeo, EI je uradio na vri-jeme, a mnoge do tada nerješive projekte ukratko vrijeme završio i izvršio naplate istih.Velika disperzija projekata zahtijevala je an-gažman značajnog broja usko specijalizovanihstručnjaka i veliki broj spoljnjih saradnika kojisu bili angažovani, upravo zbog toga što nismobili ovlašteni za određene djelatnosti. Obezbi-jedili smo i neke nedostajuće licence od resor-nih ministarstava. Primili smo sedam mladih inženjera i ponovoformirali Odjel elektroenergetike, te ojačali os-tale odjele. Izvršili smo restrukturiranje i dislo-ciranje Inženjeringa, osposobili arhivarnicu iosposobili auta za korištenje. Veoma je važno istaknuti da je u ovom trenu-tku Energoinženjering pribavio pravovremeneinformacije o aktuelnim poslovima u regionu iu Federaciji BiH, popravio i ponovo uspostavioveoma dobre odnose sa Elektroprivredom BiH,a mi to shvatamo kao priliku za pokretanje raz-govora i dogovora sa potencijalnim partnerimana postojećim i budućim tenderima. Mi ćemodati sve od sebe, ali po našem mišljenju, zakonačno dobijanje spomenutih poslova, morase uključiti i većinski vlasnik Energoinvesta,Vlada FBiH sa resornim ministarsvom i Upra-va Energoinvesta koja bi trebala svojim lobira-njem uticati na dobijanje ovakvih poslova.

Koji su aktuelni projekti u Energoinženjeringu,a koji su planovi za naredni period? RAMUSOVIĆ:Aktuelni projekti su:• Idejni projekat postrojenja za otsum-poravanje i denitrfikaciju TE Kakanj; • Tanzanija, Lot T-4 New S/S 400kV,Arusha i 220kV Singida (građevinski poslovi);• Rekonstrukcija i proširenje TS 110kV HAK Tuzla (projektovanje, građevinski ielektro poslovi).

Planovi za naredni period su:• Inženjering aktivnosti na rekonstruk-ciji energetike u Arcelor Mittalu Zenica;• Učešće Energoiženjeringa na projek-tovanju i izgradnji Terminala tečnih tereta, Plo-če i Blažuj;• Usluge nadzornog organa “inženjera”nad implementacijom ugovora TE Banovići;• Nostrifikacija projektne dokumenta-cije za TE Banovići;• Studija hidroenergetskog potencijalarijeke Lim, Crna Gora;

Energoinvest je kompanija koja radi „turn key“projekte, a što zahtjeva saradnju između in-ženjeringa. Kakva su Vaša iskustva, te vidite limogućnost da se ta saradnja unaprijedi?RAMUSOVIĆ: Zbog multidisciplinarnosti pro-jekata na kojima učestvuje Energoinvest,neophodna je uska saradnja između inženjeri-nga.

Raspodjela profita i rizika nije uvijek rađenana fer osnovi, pa su na zajedničkom projektuEnergoinvesta, neki inženjerinzi tretirani kaopodugovarači u profitu, a partneri u riziku, doktaj isti sektor nije donosio niti jednu bitnu od-

luku u tim projektima. To je ujedno i jedan odrazloga za probleme u poslovanju Energoinže-njeringa.U ovom segmentu djelokruga rada EI, jedandio poslovanja baziran je na deviznoj valuti(projektovanje, koordinacija i rukovođenjeposlovima na izgradnji TS), ali taj segment nijedovoljan ni za potrebe EI, a niti kompanije ucjelini. Stoga, smatram da ta saradnja mora bititransparentnija, a protok i raspodjela novcaprema učešću u poslu ravnomjerniji kako biposlovanje Energoinženjeringa bilo bolje.

Na koji način rješavate kadrovsku politiku u EI,s obzirom na činjenicu da je teško zadržatikvalitetan kadar i da je konkurencija u ovomposlu izuzetno velika?RAMUSOVIĆ: Danas je kvalitetan kadar vrloteško zadržati u BiH, a pogotovo u Energoin-vestu. Energoinženjering je u posljednjih šestgodina ostao bez 60 posto kadra, što odlask-om u penziju, a što napuštanjem kompanije.Snalazimo se na različite načine, uspjeli smoda restrukturiramo postojeći kadar, samim timriješimo neka upražnjena mjesta i premostimonedostatke. Starosna struktura je bila vrlo nepovoljna, i utakvoj situaciji mlađim raspoloživim kadrovimadali smo priliku da preuzmu ključne rukovo-deće pozicije. Neke od aktivnosti realizujemo sa minimalnimbrojem raspoloživih kadrova, ali još uvijekpokrivamo sve ključne oblasti (geodezija, ge-ologija, ekologija, arhitektura, građevinarstvo,mašinstvo i elektrotehnika). Imamo velikorazumijevanje od kolega koji su emotivno i pro-fesionalno vezani za Energoinvest, tako danam je cilj zajednički - usmjerenje na dobijanje

posla i što brža realizacija.

Energoinvest iz godine u godinu prima odre-đeni broj pripravnika, mladih ljudi koji svoj pro-fesionalni put počinju u našoj kompaniji. Diomladih ljudi obavlja svoj pripravnički staž u va-šem Inženjeringu. Koja je Vaša poruka timmladim ljudima i kako generalno vidite buduć-nost Energoinvesta?RAMUSOVIĆ: Iako prolazimo kroz vrlo tešketrenutke, zainteresovanost pripravnika za radu Energoinvestu je dosta velika, jer se još uvi-jek radi o najvećoj i najboljoj multidisciplinar-noj inženjering kompaniji u regionu.U Energoinvestu se uvijek može i ima od koganaučiti, kako projektovati, izgraditi, tako i ispi-tati i pustiti u pogon različita postrojenja i obje-kte. Mladi inženjeri su dosta educirani u ovim obla-stima i vrlo brzo se snalaze. Uz pomoć starijihkolega stiču nova znanja i brzo se uklapaju uizradi novih projekata.

Polako se uključujemo u realizaciju velikih pro-jekata u zemlji i inostranstvu (regija Balkana iAfrika) i očekujemo da ćemo kroz realizacijuistih konsolidovati kompaniju i obezbijeditineophodne kadrove i ostale resurse za buduć-nost. To znači veću sigurnost, sigurnije plate idalji prosperitet kompanije.

Da bi to ostvarili, moramo se u ovom trenutkuosloniti na vlastite snage, znanje i iskustvonaših uposlenika. Svako treba dati maksima-lan doprinos tom cilju i rezultati će biti evide-ntni u vrlo bliskoj budućnosti.

M.M. i A.O.


TRANSPARENTNIJA SARADNJA “Jedan dio poslovanja baziran je na deviznoj va-luti (projektovanje, koordinacija i rukovođenje poslovima na izgradnji TS), alitaj segment nije dovoljan ni za potrebe EI, a niti kompanije u cjelini. Stoga,smatram da ta saradnja mora biti transparentnija, a protok i raspodjela novcaprema učešću u poslu ravnomjerniji kako bi poslovanje Energoinženjeringa bilobolje.”

Alžir je za Energoinvest tradicionalno strate-ško tržište, posebno nakon proteklog rata

u Bosni i Hercegovini, pa je tako fascinantanpodatak da je naša kompanija od 2005. godi-ne pa do danas realizirala razne projekte u vri-jednosti od 300 miliona eura (preko 1.000kilometara dalekovoda različitih naponskihnivoa, 18 trafostanica naponskog nivoa 60kVi 220kV skupa sa proširenjima). Također, tre-nutno je u fazi realizacije jedan od najvećih En-ergoinvestovih projekata ikada – trafostanica400/220kV El Millia.

Do prošle godine, Energoinvest je u Alžiruimao svoje predstavništvo, kada smo, na pre-poruku alžirskih vlasti, tri zasebne poslovne je-dinice koje su djelovale u okvirupredstavništva objedinili u Poslovnu jedinicuEnergoinvest Alžir, koja danas radi u tom obli-ku i realizuje projekte. Budući da se radi o kapitalno važnom tržištuza našu kompaniju, na čelnu poziciju Poslovnejedinice u Alžiru imenovan je Jasmin Zildžo,čovjek sa velikim profesionalnim iskustvom,stručnim znanjem, kao i poznavanjem prilikau ovoj zemlji. O kako zahtjevnom tržištu seradi, kako dobiti posao, kako ga realizirati iodržati imidž stabilne i odgovorne kompanije,Zildžo kaže: ''Naš strateški partner u Alžiru Sonelgaz (Elek-troprivreda Alžira) je izuzetno zahtjevan te mimoramo biti maksimalno fleksibilni i znatiodgovoriti na različite zahtjeve, od bankarskihgarancija do složenih odnosa tokom realiza-cije posla. Na posljednjim tenderima, naprim-jer, nisu učestvovale velike kompanije poputSiemensa, ALSTOM-a i ABB-a, što dovoljnogovori. Sonelgaz je kupac koji poznaje i cijeniEnergoinvest kao kompaniju. Za njih smo od2005. godine realizovali projekata u vrijedno-sti od 300 milona eura, što je potvrda njihovogpovjerenja u naše realizatorske sposobnosti.Sve navedeno ide nam u prilog i daje namšansu da ostanemo na ovom zahtjevnom tržiš-tu, sa našim najjačim turn key projektima –dalekovodima i trafostanicma.'' Energoinvest trenutno u Alžiru realizuje pro-jekte u vrijednosti od preko 60 miliona eura.Svakako, najznačajniji projekat je trafostanicaEl Millia. Zildžo konstatira da su se desile pozitivnestvari tokom posljednjih godinu dana, te da jerealizacija ovog projekta na određen način sta-vljena pod našu kontrolu, te dodaje: ''Na trafo-stanici El Millia dvije trećine posla surealizovane i naplaćene (isporučena komple-tna oprema). Ostala nam je jedna trećina po-sla, i mislim da smo na dobrom putu da ovajgrandiozni projekat do kraja završimo. Reali-zacija ide u dobrom smjeru i Energoinvest ćesvoj dio posla uspješno završiti, a to će namitekako otvoriti vrata za nove poslove i ugov-ore.''

Sonelgaz je, kao državna kompanija a zbognižih cijena nafte, stopirao velike planiraneprojekte, te sada uz pomoć Svjetske banketraži mehanizme kako bi ponovo pokrenuo in-vesticioni ciklus za budžetski veće projekte,gdje ćemo mi svakako tražiti svoj prostor.

Bez obzira što trenutno nema ''velikih'' tende-ra, Energoinvest je prošle godine dobio trinova posla na proširenjima za trafostanice, uukupnoj vrijednosti od 4,2 miliona eura. Zildžokaže: ''Za ove poslove, u postupku smo obezbje-đenja bankovnih garancija i projekti počinju.Za njih je završeno građevinsko projektovanje,elektro projektovanje, te čekamo da se ekipi-ramo na terenu i da počnemo raditi. Pored poslova koje uglavnom radi Inženjeringza elektroenergetiku, prošle sedmice je i In-ženjering za dalekovode u Alžiru potpisaougovor vrijedan milion eura. Riječ je o ugovorukoji se odnosi na izgradnju dalekovoda 220 kVdugog 10 km. Ovaj dalekovod će naša kom-panija raditi za fabriku metala TIRSAM. Ovo jevažno zato što su to poslovi koje radimo za pri-

vatne firme, koje nisu u sastavu Sonelgaza, pasu oni putokaz da se sa više manjih turn keyposlova na vrlo dobar način može pokrititržište i tamo ostati aktivan.

Tako ciljamo jos jedan projekat – trafostanicu220 kV Sidi Khettab 2. Tu smo predali ponu-du, a radi se o trafostanici koja će napajatinovu Volkswagenovu fabriku automobila, u bli-zini grada Oran. Dakle, još jedan pokazatelj da ova zemlja većima dvije fabrike automobila i širi se u toj indu-striji govori o njenoj ekonomskoj vitalnosti i mitu moramo ostati prisutni. Jer posla ima i bićeu Alžiru.''

Što se tiče sigurnosti naših zaposlenika uAlžiru, ona je dobra, te su gradilišta osigurana.Poslovanje Enregoinvesta u ovoj afričkoj zemljisvakako bi bilo olakšano ukoliko bi Bosna iHercegovina tamo otvorila ambasadu, a sadaza to postoje i infrastrukturni preduslovi, jer jenaša država, zajedno sa Hrvatskom, po sukce-siji ušla u posjed zgrade ambasade bivše Ju-goslavije u Alžiru.

Realizacija projekata


PROJEKTI

Uspjeh IEE-a i IDV-a u Alžiru

Posla ima i biće u Alžiru, tvrdi Jasmin Zildžo


Pod napon puštena trafostanica Mahdia u AlžiruZvanično puštanje pod napon trafostanice Mahdia, napona

66/30kV, 2x40 MVA, uspješno je izvršeno krajem aprila2017. u Alžiru. Energoinvest je završio ovaj projekat po principu ''ključ u ruke''za našeg tradicionalnog partnera u ovoj zemlji – Sonelgaz –GRTE (Elektroprivreda Alžira). Ukupna vrijednost projekta je oko

9,6 miliona eura. Svečano puštanje pod napon obavio je min-istar energetike Alžira, Nourudin Boutarfa, u prisustvu general-nih direktora Sonelgaza – GRTE za distribuciju i inženjering,zatim predsjednika opštine i lokalne zajednice, kao i predsta-vnika naše kompanije. Mediji iz Alžira su ovaj događaj propratilii ovo predstavlja dobru promociju za Energoinvest.

Ispitivanje dalekovodnog stuba za projekat u Ruandi

UEnergoinvestovoj Ispitnoj stanici dalekovodnih stubova Alipašinmost nakon tri godine ponovo je počelo ispitivanje dalekovodnih

stubova, a posao je našoj kompaniji povjerio turski Miteng.

Naime, dva jednostruka dalekovodna stuba, naponskog nivoa 110kV,visine 40 metara, ispitana su uz prisustvo stručnog osoblja Ispitnestanice, ugovarača, te invesitora projekta. Ovi stubovi su ispitani za projekat izgradnje dalekovoda u Ruandi,ugovarač je švedski Eltel, a investitor Energy Utility Corporation Limited(EUCL – Elektroprivreda) iz Ruande. Tursku kompaniju Miteng pred-stavljao je Serhat Nazli, švedsku firmu Eltel – Adam Gustavsson, aEUCL iz Ruande – Josson Munyanziza i Alain Nsanzumuhire.

Testiranje je uspješno izvršeno, te posebno raduje činjenica da jeIspitna stanica ponovo angažirana za ovakve poslove koje rijetko komože raditi u ovom dijelu Evrope. Važno je napomenuti da je Ispitna stanica jedna od rijetkih u Evropiovakve vrste, te je još od početaka Energoinvesta služila za ispitivanjedalekovodnih stubova kako za našu kompaniju tako i za brojne renomi-rane svjetske firme.Već sada imamo najavu i drugih klijenata koji su izrazili potrebu za ispi-tivanje stubova, što nam daje mogućnost dugotrajnog rada Ispitnestanice.

Nakon rada u jednoj maloj inženjering firmina finansijsko-komercijalnim poslovima,

Erol Merdžanić je u junu 2013. dobio prilikuda nastavi svoju karijeru u Energoinvestu. Kaomlad ekonomista, počeo je raditi na pozicijisaradnik ekonomist u Službi za komercijalnupodršku u realizaciji projekata, u Inženjeringuza elektroenergetiku (IEE).Mogućnost da radi u Energoinvestu, kao ve-likoj multidisciplinarnoj kompaniji koja posluješirom svijeta,sa velikim brojem zaposlenih raz-ličitih profila, Merdžanić je shvatio kao izazovi šansu da svoj profesionalni put gradi na jed-nom novom nivou.

Nakon rada u sjedištu kompanije u Sarajevu,useptembru 2014. godine,odlazi na rad u Alžir,Energoinvestovo strateško tržište i gdje se tre-nutno realizira nekoliko projekata izgradnjetrafostanica za partnersku kompaniju Sonel-gaz (Elektroprivreda Alžira).

Svakako, za našu kompaniju, jedan od najve-ćih izazova je izgradnja trafostanice 400/220kV El Milia, jedan od najvećih projektata kojeje Energoinvest dobio 2014. godine, po princi-pu turn key(ključ u ruke),također za Sonelgaz.Ovaj projekat podrazumijeva uključenje svihmogućnih potencijala i resursa Energoinvesta,pa je tako vrlo važno da mladi, stručni ljudibudu dio ovog historijskog projekta. Jednako važno, kako će Energoinvest steći ref-erence za realizaciju ovako krupnih projekata,je i usavršavanje i kaljenje kadrova na kojimanaša kompanija treba graditi i svoju budućno-st. Merdžanić je na početku njegovog angažmanau Alžiru bio angažirankao glavni komercijalista,a zatim i kao finansijsko-komercijalni rukovodi-lac projekta El Milia. Cijeneći njegov rad i imajući na umu da Ener-goinvest svoju budućnost može graditi nanovim stručnim licima, koji svoj profesionalniput grade vitalnim projektima za kompaniju,Uprava je odlučila da Merdžanića odnedavnopostavi na poziciju finansijsko-komercijalnogrukovodioca PJ Alžir.

Koji su projekti koji su uticali na Vašu profe-sionalnu karijeru?MEREDŽANIĆ: To su definitivno projekti i radu Alžiru,a naročito projekat El Milia.Poredtoga,posao koji obavljam uključuje praćenje iprimjenu finansijskih zakona i porezne politikedržave Alžir.To je za mene jedna nova oblast,profesionalnoizazovna i interesantna, jer svaka zemlja imasvoje specifične zakone i porezne politike, kojisu dosta različiti od naših,odnosno uobičajnihevropskih. Doduše, Alžir ima dosta zakona pre-nesenih iz francuske porezne politike, jer su

NOVA ENERGIJA ENERGOINVESTA


EROL MERDŽANIĆ, FINANSIJSKO-KOMERCIJALNI RUKOVODILAC PJ ALŽIR

Mladi stručnjaci su od presudnog značaja za postizanje ciljeva kompanije

Erol Merdžanić spada u novu generaciju ljudi spremnih da se profe-

sionalno usavršavaju i svoje znanje stave u funkciju realizacije

važnih projekata naše kompanije. Cijeneći njegov rad i imajući na

umu da Energoinvest svoju budućnost može graditi na novim

stručnim licima, koji svoj profesionalni put grade vitalnim projektima

za kompaniju, Uprava je odlučila da Merdžanića odnedavno postavi

na poziciju finansijsko-komercijalnog rukovodioca PJ Alžir

“Alžir je za mene jedna nova oblast,profesionalno izazovna i interesantna, jer svaka zemlja imasvoje specifične zakone i porezne politike, koji su dosta različiti od naših,odnosno uobičajnihevropskih”

dugo bili njihova kolonija.Poslovna jedinica Energoinvest Alžir,koji radiza domaćeg kupca, ima određenih specifično-sti u izmirenju poreznih i finansijskih obavezaprema državi.Sve su to specifičnosti određenezemlje i tržišta u kojem smo prisutni, međutimmi se prilagođavamo te uspjevamo uskladiti iuspješno realiziramo poslove i poslujemo naovom tržištu.

Budući da radite na izazovnom međunarod-nom tržištu, koji su problemi sa kojima sesusrećete i na koji način ih je moguće riješiti?MERDŽANIĆ: Alžir je velika zemlja i mnogo ula-že u elektrifikaciju.Međutim,nakon pada cijene nafte desilo sesmanjenje investicija u sektor energeti-ke.Shodno ovome, Alžir je doživio veliki udarna budžet zemlje, odnosno smanjenje prihodaod nafte.Energoinvest Alžir se zbog ovoga suočava savelikim problemom naplate potraživanja u lok-alnoj valuti, neophodnim za dalju realizacijuprojekata, naročito projekta El Milia.Domaći kupac Sonelgaz direktno se finansiraiz budžeta države od koje ne dobiva dovoljnonovčanih sredstava kako bi izmirio svoje oba-veze prema partnerima-izvođačima za sve za-počete projekte, među kojima je i Energoinve-st. U posljednje vrijeme ima naznaka o bržemizmirenju partnerskih obaveza prema namaod alžirske strane. Mi naravno i dalje želimo

raditi na ovom tržištu, pa je tako Energoinvestnedavno na tenderu dobio nova tri manja pro-jekta proširenja trafostanica na različitim loka-cijama u zemlji i trenutno smo u faziobezbjeđenja ugovornih garancija.U ovom poslu imamo veliki problem obezbje-đenja bankovnih garancija.

Koji su aktuelni projekti u na kojima ste an-gažovani i koji su planovi za naredni period?MERDŽANIĆ: Kao što sam već spomenuo,trenutno je najveći izazov projekat El Milia, kojiu narednom periodu ulazi u fazu započinjanjamontaže. Veoma važni za nas su i ostali proje-kti – od kojih – ElKarma, Oran (trafostanica60/30 kV koja je u fazi završetka montaže), sarokom završetka cjelokupnog projekta dokraja ove godine, te nova tri projekta prošire-nja trafostanica, kao i novi projekat daleko-voda za privatnog naručioca u Alžiru.Dakle, vrlo smo angažovani i posla ima. Svi

ovi projekti zahtjevaju prisustvo, kako postoje-ćih tako i dolazak novih, osobito mladih ljudi,koji su spremni prihvatiti se izazova rada ustranoj zemlji, a to je oduvijek tako i bilo u En-ergoinvestu. jer smo mi prvenstveno izvoznoorijentisana kompanija i većinu naših poslovarealiziramo u inostranstvu.

Budući da ste uspješni u svom poslu, šta vaskao mladog i uspješnog ekonomistu motivirana rad u Energoinvestu?

MERDŽANIĆ: Energoinvest je multidisciplina-rna kompanija koja posluje širom svijeta i savećim brojem zaposlenih različitih obrazovnihprofila. Ova kompanija je brend, dobro poznatu svijetu i još uvijek može otvoriti mnoga pos-lovna vrata. Prednost rada u velikoj kompanijije prilika za profesionalni razvoj i visok stan-dard kvaliteta rada – to rijetko koja kompanijaiz naše zemlje može ponuditi mladim ljudimakoji žele da se profesionalno usavršavaju.

Energoinvest je kao velika kompanija sposo-ban da ostvari izuzetno visoke ciljeve. Kom-panija ima tradiciju dužu od 65 godina sa svimnaporima usmjerenim ka profiliranju u skladusa potrebama i zahtjevima kupca. U vezi s timuz jasnu strategiju i dobru organizaciju, dobrimladi stručnjaci su od presudnog značaja zapostizanje ciljeva kompanije i svakako neko nakome treba graditi budućnost.

Koja je Vaša poruka tim mladim ljudima i kakogeneralno vidite budućnost Energoinvesta?MERDŽANIĆ: Mjesto rada mladih zaposlenikaje tamo gdje kompanija realizuje projekte, a unašem slučaju to su tržišta: Alžira, Etiopije, Tanzanije, Albanije, Crne Gore itd. Kompaniji su za ovakve projekte potrebni mla-di, motivirani ljudi, koji će svojim entuzijaz-mom, kreativnošću i idejama doprinijetiodržanju Energoinvestove dugogodišnje tradi-cije u poslovanju.


Energoinvest na Međunarodnom sajamu energetike "Energa 2017"

Međunarodni sajam „Energa“ je tradicionalni sajam koji se već sedmu godinu zaredom održava u BiH. Nakon šest izdanja u Tuzli, ove godineod 6. do 8. juna prvi put je održan u Sarajevu.

Sajam je okupio više od 100 izlagača iz 13 zemalja i kroz sajamsko-konferencijske sadržaje tretirao je oblasti energije, rudarstva i prateće in-dustrije. Energoinvest, d.d. – Sarajevo učestvovao je na Međunarodnom sajmu energetike ''Energa 2017'' u Centru Skenderija koji je održanpod motom "Misliti na budućnost". Sajam su zvanično otvorili Mirsad Đonlagić, predsjednik Inicijativnog odbora Projekta "Energa", ElmedinKonaković, premijer Kantona Sarajevo, Bruno Bojić potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Naša kompanija imala je štand na sajmu, a Energoinvestova delegacija predvođena direktoricomBiserom Hadžialjević je učestvovala na otvaranju i obilasku sajma te u konferencijskim programima. Pored bilateralnih sastanaka naše delegacijesa potencijalnim partnerima, na radnim sastancima, panel dikusijama i sesijama su učestvovali i inženjeri naše kompanije.

Saradnja sa prestižnom njemačkom kompanijom STEAG GmbH

Delegacija njemačke kompanije STEAG GmbH, u sastavu prof. dr. Wolf-gang A. Benech, Matthias Schneider i Zlatko Jerkić posjetila je Ener-

goinvest. U ime Energoinvesta, predstavnike njemačke kompanije ugostilaje direktorica Bisera Hadžialjević sa saradnicima.

STEAG je renomirana i prestižna kompanija u elektroenergetskom sektorui tokom sastanka je iskazano obostrano zadovoljstvo na dosadašnjoj usp-ješnoj saradnji na relizaciji projekata odsumporavanja koji su završeni zaTE Tuzla i TE Kakanj. Tokom sastanka prezentirane su aktivnosti i mogućnosti dvije kompanije,te je potpisano zajedničko pismo namjere o nastavku saradnje nadolazećim projektima u Bosni i Hercegovini. Razgovaralo se i o proširnjusaradnje u regionu i zemljama u kojima kompanije djeluju.

NOVOSTI


Audit Integrisanog sistema upravljanja u Energoinvestu

Četvrti recertifikacijski audit Integrisanog sistema upravljanja (ISU) održan je 14. i 15. juna 2017. godine u našoj kompaniji. RecertifikacijuISU-a provela je renomirana certifikacijska kuća TUV-Nord, podružnica Hrvatska, koja je po prvi put radila certifikaciju za Energoinvest. Audit

je obavljen prema zahtjevima standarda ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2007. Ovaj audit je proveden prema zahtjevimanovih izdanja standarda ISO 9001 i ISO 14001, za sva tri standarda urađeni su novi dokumenti ISU-a (poslovni, procedure, uputstva i obrasci),prema novoj unutrašnjoj organizaciji Energoinvesta d.d. i sistematizaciji radnih mjesta. Audit je proveden uspješno, bez evidentiranihneusklađenosti u primjeni zahtjeva standarda.

Važno je napomenuti da su sve aktivnosti oko pripreme recertifikacije ISU-a provedene od strane Odjela QEHS i PR-ova u inženjerinzima, Ener-gokomercu, sektorima, i odjelima, bez angažovanja konsultanata i bez eksternih obuka i edukacija, što, uz znatno nižu cijenu angažovanja novecertifikacijske kuće, predstavlja znatnu uštedu u odnosu na dosadašnje aktivnosti oko certifikacije.

Program rotacije za pripravnike u Energoinvestu

Energoinvest je u saradnji sa Službom za zapošlj-avanje Kantona Sarajevo u okviru „Programa

mjera za podsticaj zapošljavanja i održavanja višestope zaposlenosti u Kantonu Sarajevo u 2016. go-dini“ omogućio zasnivanje radnog odnosa za četiripripravnika, dok je naša kompanija osigurala prilikuza obavljanje pripravničkog staža za još njih sedam.

Oni su, u skladu sa stečenom stručnom spremom,raspoređeni u organizacionim jedinicama, u kojimse osposobljavaju za rad u struci i sticanje prvogradnog iskustva u zvanju za koje su se školovali.

U cilju sistematičnog uvođenja pripravnika u posao,upoznavanja sa strateškim odrednicama predu-zeća, organizacionom strukturom, djelatnošćupreduzeća, procesima, tehnologijama, specifi-čnostima poslovanja multidisciplinarnog inženj-eringa, Biro za razvoj poslovanja i ljudskih resursa,je za pripravnike organizirao „Program rotacije“.

Tokom rotacije, pripravnici su posjetili sve sektore ibiroe Energoinvesta. Svaka organizaciona jedinica je imenovala koordinatore koji su pripravnicima prezentirali program rada organizacione je-dinice, aktivnosti kojim se bave, probleme sa kojim se susreću, specifičnosti tržišta na kojim poslujemo, aktuelnim poslovima, te načinom nakoji je preduzeće, sa dugogodišnjom tradicijom kao što je Energoinvest, raslo i razvijalo. Program rotacije pripravnika je uspješno završen.


Wolfgang Schauble je tokom agresije naBosnu i Hercegovinu bio savezni ministar

unutrašnjih poslova Njemačke i slovio kaovišegodišnja „desna ruka“ kancelara HelmutaKohla. Mnogi su tvrdili da se pita za konačnuodluku unatar vladajuće stranke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

U Bundestag je izabran prvi put 1972. godinei po stažu je najstariji poslanik u Saveznom pa-rlamentu.

Autor ovog teksta je, kao predstavnik Bosne iHercegovine u Njemačkoj, početkom 1993.godine razgovarao s Schaubleom o situaciji uBiH, a pri pomenu Sarajeva, ministar je iskre-no rekao kako ga taj grad podsjeća na četristvari: „atentat na Franza Ferdinanda, Olimpij-ske igre, Energoinvest i ovaj strašni rat“.

Predvodnik u istočnoj Evropi

Nakom razgovora o aktuelnoj vojno-političkojsituaciji u glavnom gradu RBiH, upitao sam dali je bio u Sarajevu i otkud sjećanja na Olimpi-jadu i Energoinvest. Nije bio u Sarajevu, ZOI jepratio, kako reče, putem TV-ekrana, a za Ener-goinvest je u više navrata čuo. Kao ekonomista je studirao štivo tog privre-dnog giganta u socijalističkom samoupravnomsistemu koji na svim kontinentima ostvarujenevjerovatne poslovne rezultate. Pokušao se, bezuspješno, sjetiti imena Emeri-ka Bluma. Danas je Wolfgang Schauble minis-tar finansija u Vladi kancelarke Angele Merkel.

Prošle sedmice njemački ekonomski list Han-delsblatt je analizirao ekonomiju bivše SFRJprije i nakon raspada.Koliko su jugoslovenske firme bile produkt do-

govorne, planske, dirigirane socijalističke eko-nomije, a koliko je njihovo poslovanje ovisilo o(domaćem i stranom) tržištu. Kako su unutar jugoslovenske ekonomije sta-jala bosanskohercegovačka preduzeća?

List navodi kako je bh. gigant Energoinvest biojedan od predvodnika među najuspješnijim fir-mama u istočnoj Europi.Energoinvest je 1989. godine ostvario prometod 3,87 milijardi dolara, a čista zarada te godi-ne je bila 580 miliona dolara. Zapošljavao jenevjerovatnih 54,7 hiljade ljudi, a čista zaradapo zaposleniku je bila 10,5 hiljada dolara.

Analizirajući trenutnu situaciju u Bosni i Herce-govini, autor članka Oliver Stock ističe kako jeEnergoinvest prije rata imao promet kao cijelaBiH danas.

Svojevremeno je Business Week napisao kakoEmerik Blum tvrdi da je socijalista, ali da je onu biti menadžer koji poznaje sve kapitalističketrikove. Bio je to povod za urednika uglednog njema-čkog magazina Der Spiegel, Rudolfa Augsteinada sazna što više o Blumu i Energoinvestu. Nezaboravimo da nedjeljnik iz Hamburga imatiraž od više od milion prodatih primjeraka.

Augstein je objavio opširan članak pod naslo-vom „Istinski vladari“ u kome se piše kako jepaleta proizvoda Energoinvesta tako široka daseže od protupožarnog aparata do najsavre-menijih elektrana uz popratne sadržaje poputtrafostanica i dalekovoda.Od 1951. Emerik Blum je obrt preduzeća u„narodnom vlasništvu“ uvećavao godišnje za20 procenata, navodi autor članka i dodajekako je polovinu proizvoda plasirao na stranatržišta i ujedno postao najveći izvoznik Jugo-slavije.

Dok je razgovarao u Energoinvestu, saznao jekako tog dana inženjeri preduzeća u Pakista-nu polažu 2.000 kilometara cjevovoda i reguli-raju rječni tok Inda. Istovremeno su gradili hidroelektranu u Suma-tri i elktrificirali Javu, Zambiju i Irak.

Ujedno, transformatorske stanice iz Sarajeva

su donijele svjetlo za 5.196 sovjetskih selai kolektivnih farmi. U Vancouveru, Energoin-vest je na tenderu pobijedio Japance za 17posto nižom cijenom i dobio ugovor od 1,6miliona dolara za nabavku cijevi za vodo-vod.Uz kapital od 49 posto, Energoinvest jeformirao koncern Energolibya u Tripoliju kojitreba još više otvoriti afričko tržište. Sarajevska firma je s jednim meksičkimpartnerom ušla u projekat Energomex, vrije-dan 630.000 američkih dolara, te se u Lati-

nskoj Americi nada novim ugovorima.

Šok među ekonomistima

Energoinvestova postignuća su šokirala i Istoki Zapad. Kapitalisti su u nevjerici posmatralikako Grupa cvjeta u zemlji gdje ne postoji pri-vatno vlasništvo nad sredstvima za proizvod-nju i radnička vijeća odlučuju o proizvodnji,plaćama i sastavu preduzeća. Ekonomski pla-neri moskovske škole su iritirani da su ovi usp-jesi postignuti u ekonomskom sistemu ukojem radnik upravlja svojim poslovanjem sa-mostalno, a tržišta koordinira odluka pojedin-ca.Augstein navodi kako je, bez sumnje, Blumkao osnivač i generalni direktor bio istinskivladar u sjedištu preduzeća u ulici Jugoslove-nske narodne armije. Radničko vijeće se sast-aje svaka dva mjeseca, ali se raspravlja kratkoo tome što predloži Blum. Isto to tijelo se samojednom suprotstavilo direktoru, navodi list DerSpiegel i obrazlaže: kada je tadašnji premijerJugoslavije Mitija Ribičić ponudio socijalističk-om prvom menadžeru funkciju ministra priv-rede, radnici nisu dozvolili i Blum je ostao uSarajevu.

Energoinvest je ušao i u poslove s naftom uvje-ren da na području Hercegovine postoje nalaz-išta, a sa francuskim partnerom želi proizvoditipostrojenja za bušenje i crpljenje nafte i plina.Otvara rudnike glinice i u potrazi je za kapita-lističkim partnerom s kim bi osnovao jednu odvodećih aluminijskih kompanija u Europi.Ujedno, novinar nastavlja kako firma ne trebabrinuti za kvalitetan kadar, jer je dugoročno os-iguran u vidu stipendija u srednjim školama ifakultetima. Stotine bivših stipendista već jeprošlo doškolovanje i stjecanje posebnih zna-nja u inostranstvu.No, vratimo se listu Handelsblatt. Kada taj ut-jecajni ekonomski dnevnik piše o nekom kaošto je Energoinvest onda to zaslužuje posebnupažnju. Ne zaboravimo da je list u „krvnoj vezi“sa američkim The Wall Street Journal, te da jenajtiražniji na njemačkom govornom području.S dnevno prodatih 125.600 primjeraka dose-že pola miliona čitalaca.

Indir Ramović

NJEMAČKI MEDIJI O ENERGOINVESTU


Firma koja je prije rata imalapromet kao cijela BiH danas

Kancelarka Angela Merkel i Wolfgang Schauble

Urednik Oliver Stock zakačio značku Energoinvesta za rever sakoa

Potpisivanjem Ugovora o uspostavi energet-ske zajednice, Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju sa Evropskom unijom te Memo-randuma o razumijevanju u uspostavljanju re-gionalnog tržišta električnom energijomzemalja zapadnog Balkana (WB6), Bosna iHercegovina se, između ostalog, obavezala nareorganizaciju svog tržišta električne energije,odnosno njegovo usklađivanje sa evropskimstandardima i uvezivanje sa ostatkom regije.

Kao najefikasniji model tržišne transformacije,iz Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Her-cegovini (NOSBIH), čija je jedna od ključnihfunkcija upravljanje domaćim tržištem elek-trične energije, predlažu formiranje berzeputem koje bi se trgovalo tim energentom.„Trenutno u BiH postoji tržište električnom en-ergijom koje se zasniva na bileteralnim transa-kcijama između licenciranih kompanija zaproizvodnju, snabdijevanje i trgovinu električ-nom energijom (kompanije sklapaju ugovoreizmeđu sebe – sistem tendera sa tri ponuđačase uglavnom primjenjuje u unutardnevnim ak-tivnostima ili dan prije za naredni dan).

U slučaju postojanja berze električne energije,ovisno o regulativi kojom bi bila definirana, nanjoj bi mogle trgovati ili samo kompanije kojesu registrirane u BiH (licenca izdata od DERK)ili i strane kompanije koje imaju licencu od ne-kog drugog regulatora (problem za strane ko-mpanije je PDV sistem u BiH), a ovaj sistem jepraksa u Evropskoj uniji.

Radi se o procesima koji su lako rješivi i u BiH.U Srbiji i Hrvatskoj, trenutno na berzi mogu daučestvuju domaće i strane kompanije kojeposjeduju validnu licencu izdatu od Agencijeza energetiku (AERS), odnosno Hrvatske regul-atorne agencije (HERA).

Na berzi (organizovanom tržištu – dan unapri-jed ili unutar dana) mogla bi se kupiti i proda-vati električna energija po najpovoljnijimcijenama u tom trenutku, dok se bilateralniugovori uglavnom sklapaju nakon provedenihgodišnjih ili mjesečnih tendera kada se ne znakakva će biti energetska situacija, odnosnokakve će biti cijene u periodima za koje sekupuje ili prodaje električna energija“, obra-zlaže prednosti berzanskog trgovanja elektri-čnom energijom Josip Dolić, generalni direktorNOSBiH.Laički posmatrano, djeluje da je bosanskoher-cegovačko tržište premalo da bi moglo imatiprofitabilnu berzu električne energije, a tuvrstu skepse izražavaju i domaći proizvođačielektrične energije, koji upozoravaju da takvaberza „ne bi bila likvidna s obzirom na to dapostoje berze u Srbiji i Hrvatskoj, kao i referen-tna u Mađarskoj“.S takvim sumnjama naročito su glasni u Elek-troprivredi RS, koja je za samo nešto više oddva mjeseca članstva na srbijanskoj berzi ele-ktrične energije SEEPEX – od 7. marta do 16.maja ove godine, prodala 86.445 megavatsatistruje i ostvarila prihod od 3.372.099 eura.No, Dolić se pretjerano ne osvrće na takve ko-mentare i ističe da „sadašnji, doduše vrlo

općeniti pokazatelji, potvrđuju da bi berza BiH,uz podršku njenih subjekata, mogla biti likvi-dna“.„Prema jednoj prezentaciji koju sam slušao naEnergetskom samitu u Neumu, prošle godineje u bh. elektrosektoru obrnuto 1,5 milijardiKM. Pa, hajmo projicirati, ako ništa, dva postotog iznosa! Tu je nesporan potencijal! Također,postoje signali, vrlo konkretni, da bi se u suvla-sništvo nad berzom BiH uključili vrlo ozbiljniigrači iz bližeg nam okruženja…

BiH treba težiti da uspostavi svoju berzu, izprostog razloga što ima potpuno jednaka pra-va da se nada uspješnoj berzi kao što senadaju sve zemlje iz njenog bližeg ili širegokruženja.Mi smo i Ministarstvu dostavili značajnu anal-izu o tome zašto osnovati berzu, odnosnozašto ne ići na priključenje nekoj od postojećihili onih koje su u nastajanju”, podvlači Dolić.

Na pitanje da li bi, i na koji način, formiranjebh. berze uticalo na cijene električne energijeza domaće krajnje korisnike, odnosno procesliberalizacije domaćeg tržišta u cjelini, onpodsjeća da se trenutno u BiH na veleprodaj-nom tržištu sklapaju biletaralni ugovori o pro-daji i kupovini električne energije, dok namaloprodajnom tržištu krajnji kupci sklapajuugovore sa svojim snabdjevačima „i uglavnomnemaju informaciju odakle je nabavljena taenergije i po kojoj cijeni“.

„Formiranje berze omogućilo bi još jedan na-čin trgovanja i postojanje tržišne cijeneelektrične energije na veleprodajnom tržištu,odnosno povećalo stepen liberalizacije tržištaelektrične energije, a to bi sve uticalo i na cije-nu električne energije za krajnje korisnike“,naglašava Dolić. I.R.

AKTUELNOSTI IZ ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA


U slučaju postojanja berze električne energije, ovisno o regulativi kojom bi bila definirana, na njoj bi

mogle trgovati ili samo kompanije koje su registrirane u BiH (licenca izdata od DERK-a) ili i strane

kompanije koje imaju licencu od nekog drugog regulatora (problem za strane kompanije je PDV sis-

tem u BiH), a ovaj sistem je praksa u Evropskoj uniji

Treba li BiH berza električne energije?

Josip Dolić, direktor NOSBiH

Energoinvest, d. d. – Sarajevo osnovan je19. aprila 1951. godine rješenjem tadašn-

jeg predsjednika Vlade, odnosno Izvršnogvijeća Narodne Republike Bosne i HercegovineĐure Pucara Starog. Prvobitni naziv kompanijeje bio ''Elektroprojekt, preduzeće za projekto-vanje hidro-, termo- i elektro-energetskihpostrojenja – Sarajevo.''Poslovna doktrina Energoinvesta razvijala setokom 65 godina, sa svim naporima usm-jerenim ka profiliranju poslovanja u energet-skom sektoru u skladu sa potrebama izahtjevima kupaca i zahvaljujući toj doktrini ivizionarstvu njegovih osnivača, Energoinvestje od jednog malog projektnog biroa stasao ukompaniju svjetskog renomea i jednu odnajvećih u bivšoj Jugoslaviji i na Balkanu. Osnivanje Energoinvesta bilo je vezi sa potre-bom elektrifikacije i industrijalizacije u zemljinakon Drugog svjetskog rata. Blum je smatraoda će uslijediti velika izgradnja i obnova elek-

troenergetskog sektora širom svijeta, te jenapravio dugoročan plan poslovanja tadašn-jeg Elektroprojekta, odnosno Energoinvesta.

Integracija

Već 1953. godine, Energoprojekt ostvarujebruto-produkt 7,736.998 dinara, a EmerikBlum je oko sebe okupljao tim uspješnih in-ženjera među kojim su bili Franjo Solar, VladoPavlović, Bogdo Mandrapa, Stjepan Mikulec,Ivan Jamniciki, Muharem Mahić i dr. Te godineElektroprojekat je izgradio i bio angažovan na868 km dalekovoda, od čega 110kV: Mostar– Nikšić, Sarajevo – Jablanica, Jajce – BanjaLuka, Blažuj – Ilijaš – Kakanj, Doboj –Bosnaski Brod, Lukavac Zvornik, Banja Luka– Zvornik. Te trafostanice 35/10kV: Ljubuški,Crkvice, Velešići, kao i radovi na TE Lukavac,TE Blažuj, TE Foča, TE Mađari u Makedoniji, TEZenica, TE Kakanj, TE Jajce... Te godine Ener-

goprojekat je imao 195 uposlenika.Narednih godina, sa otvaranjem tržišta kakou tadašnjoj Jugoslaviji, tako i u inostranstvu,uvidjela se potreba za novim stručnimkadrom, pa je tako više inženjera i tehničaraboravilo na specijalističkoj praksi u Fran-cuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji... Tadašnji Energoinvest je već dodjeljivaostipendije za studente tehničkih fakulteta uBeogradu, Ljubljani i Sarajevu.Integracioni procesi su bili itekako izraženi, tesu se 1954. godine preduzeća Elektroprojekti Elektroremont spojili u jedno.Jedan od najvećih građevinskih poduhvata uto doba u bivšoj Jugoslaviji, HE Jablanica za-vršena je 1955. godine, kada su u pogonpuštena dva agregata, a Energoinvestovi in-ženjeri za rad na HE Jablanica: Emerik Blum,Drago Carić, Stjepan Mikulec, Miroslav An-doljšek, Raul Sabljak, Nazif Redžić i MladenVuković odikovani su državnim odlikovanjima.

FELJTON (1)


Istorijat Energoinvesta

SINONIM USPJEHA OD 1951.

Energoinvest spada u jednu od najbitnijih kompanija u historiji privrede Bosne i Hercegovine, a

nekadašnji njegovi poslovni rezultati su premašili bivšu Jugoslaviju i ovaj dio Evrope. List Energoin-

vest donosi feljton o istorijatu kompanije koju je u Sarajevu 1951. osnovao Emerik Blum, zaštitni znak

Energoinvesta i sinonim uspješnog poslovnog lidera, vizionara koji je stvorio privredno čudo

Enegoprojektovi stručnjaci rade i na toplani uLukavcu, energani Skoplje, Željezari Ilijaš...Priprema se i elektrifikacija željeznica BiH, ainž. Mirko Biljan pronalazač dalkovodnogstuba tipa ''E'' izlaže na Zagrebačkom vele-sajmu 1956. godine. Pored razvijanja stručnih odjeljenja, instituta,u to vrijeme počinju poslovi na investicionomprogramu Aluminijskog kombinata u Mostaru.Godine 1957. završena je HE Jajce I, koja saproizvodnjom od 233 kWh spada međunajekonomičnije hidroelektrane, a projektantiovog značajnog objekta su bili inž. StjepanMikulec i Emin Miljković i dr.

Tadašnje uređenje u Jugoslaviji težilo je kaudruživanju u privredi, te su se 22. aprila1958. udružili Elektroprojekt i Elektrocentar izSarajeva u Poslovno udruženje – ENERGOIN-VEST. Ovo ime je uzeto i kada su se spojiliElektroprojekt i Tvornica strojeva Stup – ENER-GOINVEST pod tim imenom funkcioniše od 1.januara 1959. Potom su se redale poslovnefuzije sa Metalskom industrijom Sarajevo,Metalskom industrijom iz Bileće, Meltalo-platikom iz Makarske, Metalom iz Prištine,Rudnikom iz Jajca itd. U Ćatićima poredKaknja 1960. U rad je pušten prvi agregatdruge etape termoelektrane Kakanj. TAT je istegodine počeo sa isporukom termičke i hemi-jske pripreme za toplanu u Zagrebu, a Kon-strukcioni biro Tvornice za prenos električneenergije na Alipašinom Mostu (Ispitna stan-ica), redao je uspjehe i nagrade na sajmovima.

Rast

O Energoinvestovom tržišnom rastu najboljegovori podatak da se bruto produkt sa 725miliona dinara u 1954. godini, u 1960. godinipopeo na 7,3 milijarde, a već 1965. on je bioplaniran na 39 milijardi dinara. Blum je uvidio

da rast zahtjeva i razvitak vlastitih konstrukcijaa na osnovu inostranih licenci, pa je tako1961. godine donesena odluka o formiranjudva istraživačko-razvojna centra: IRCT i IRCE.Također, domaće tržište je postalo premalo zaEnergoinvest, te se kompanija orijentisla na in-ostrano tržište, a prvi poslovi su bili vezani uztadašnju Čehoslovačku, SSSR, pa onda zaUAR, Etiopiju, Sudan, Pakistan...

Prvo predstavaništvo Energoinvesta u inos-transtvu otvoreno je 1961. u Egiptu, u Kairu.O tome koliko je tadašnja Jugoslavija polagalau poslovnu budućnost Energoinvesta, najboljegovore brojne posjete državnika, pa je takosredinom 1966. godine kompaniju posjetioiranski šah Reza Pahlavi, što je otvorilo mnogemogućnosti za angažmanom u elektrifikacijiove zemlje. Otvoreno je i predstavništvo kojeuspješno radilo sve do 1992. Tada su dogov-oreni poslovi na isporuci opreme za naftnu in-dustriju, posebno armature i blindiranetrafostanice.

Inovacije

Informacija da su za nepunu godinu dana, u1966. godini, u Energoinvestu boraviliposlovni ljudi iz čak 35 zemalja: Francuske,Rusije, Italije, Belgije, Istočne i ZapadneNjemačke, Austrije, Čehoslovačke, Mađarske,UAR-a, Poljske, SAD, Švicarske, Pakistana, Ve-like Britanije, Japana, Indije, Kanade, En-gleske, Danske, Irske, Egipta, Švedske,Rumunije, Finske, Indonezije, Španije, Sirije,Irana, Iraka, Alžira, Etiopije, Kuvajta, Holandijei Bugarske, govori o kakvom poslovnom bumui planovima širenja Energoinvesta nameđunarodno tržište se u to doba radilo.Zahvaljujući uspješnom rukovođenju Ener-goinvestom, Emerik Blum je dobijao razna

priznanja, ali je prepoznat i kao važna ličnostu tadašnjem društveno-političkom životu, paje 1967. izabran u Vijeće naroda SkupštineBosne i Hercegovine, potom u Beogradu uOdbor za društveno-ekonomske odnose, u Up-ravni odbor INGRE itd. Energoinvest je već pre-poznat kao renominarna kompanija, a Blumkao vizonar, njegova alfa i omega.Energoinvest je postao važan jugoslovenskiprivredni subjekt, te je tadašnji predsjednik Ju-goslavije Josip Broz Tito po drugi put, 17. no-vembra 1966., posjetio kompaniju. Tomprilikom Tito je obišao i Elektronski računarskicentar na Stupu (ERC) gdje ga je inženjerMuhamed Cico, kasnije i direktor Energoin-vesta, informisao o radu, mogućnostima iplanovima ERC-a.

Kvalitetu proizvoda se u Enrgoinvestu uvjekposvećivala adekvatna pažnja. Aktivnosti Tvor-nice termičkih aparata i uređaja u pravcu os-vajanja visokokvalitetne opreme rezultirala jeznačajnim uspjehom, dodjeljivanjem klaseLloyd's Register of Shipping za zavarene po-sude pod pritiskom izrađene od niskolegiranihčelika debljine do 60 mm i zatezne čvrstoćedo 50kg/mm2, što predstavlja veliko priz-nanje i omogućuje tvornici da konkuriše međupoznatim proizvođačima opreme.

Internacionalno društvo za klasifikacijubrodova, aviona, opreme i materijala ''BureauVeritas'' sa sjedištem u Parizu uvrstilo je Ener-goinvest u registar proizvođača opreme premanjihovim propisima. Također, u ovom periodudodijeljene su 782 Energoinvestove stipendijei to studentima Mašinskog fakulteta – 295,Elektrotehničkog – 313, Tehnološkog – 25,Građevinskog – 11, Prirodno-matematičkog –20 itd.

Brend

Energoinvest je nakon dvadeset godina od os-nivanja, 1971. godine, imao 22.000 uposle-nika, 36 proizvodnih tvornica, šest rudnika,pet tvornica u izgradnji i četiri naučno-istra-živačka centra, više specijalizovanih projekta-ntskih biroa, računarski centar, 31predstavništvo u inostranstvu, 17 u zemlji...Već se stvarao svjetski brend koji je do dan-danas prepoznatljiv u svijetu.


Josip Broz Tito i Emerik Blum u pogonima Energoinvesta

Hidroelektrana Jablanica

Elektronski računarski centar Energoinvesta na Stupu

Značajne poslove Energoinvest je obavljao i uelektrifikaciji pruge Ploče – Sarajevo, koja je usaobraćaj puštena 1969. godine, a oveposlove kompanija je bila u mogućnosti obavl-jati zahvaljujući saradnji sa francuskom fir-mom ''Sofrail''. Polovinom juna 1969. godinepuštena je u pogon HE Rama, a na ovojhidroelektrani Energoinvest je pored izradeglavnog projekta, isporučio opremu i montirao

izvode 220 kV, kao i dio opreme.

Tip brane – brana nasuta od kamenognabačaja sa uzvodnim betonskim ekranom –

prvi put je tada primjenjena u Jugoslaviji, a povisini je četvrta brana takve vrste u svijetu. Uovom periodu započeli su radovi na izgradnjinove Tvornice dalekovodnih stubova uRudanci kod Doboja. Izgradnjom ove fabrike,zaposleno je preko 400 novih radnika, apuštena je u rad i nova fabrika soli u Tuzli, aEnergoinvest je za nju izradio postrojenje zaprečišćavanje slane vode.

U Sektoru dalekovoda 1969. počela je probnamontaža dalekovodnog stuba sa specijanomnamjenom za prelaz preko Nila u Egiptu,napona 66kV. Stub je bio istinski kolos: visok

126 metara, raspon njegovih nogu iznosio je26,8 metara, a bio je težak 90 tona.

Iste godine, predstavnici Vlade Zambije i En-ergoinvesta potpisali su ugovor o izgradnjidvije paralelne dalekovodne linije, napona300kV vrijedne po dva i po miliona dolara. Tosu prvi dalekovodi ovog napona koje je Ener-goinvest radio za inostranog kupca a prolaze

kroz džunglu i povezuju mjesta Kaufe Gorge iLeopards Hill, u ukupnoj dužini 94 kilometra,postavljeno je šest vrsta stubova tipa ''Y''prosječne visine 40 metara.

FELJTON (1)

18 List Energoinvest, juni 2017.

Energoinvestova Tvornica armatura dobila jeAPI žig Američkog petrolejskog instituta, us-tanove koja donosi standarde i propise zanaftne armature i ima najveću tradiciju u svi-jetu u tom području. Time su stečeni uslovi zaplasman prozvoda na područje zapadne Evro-pe i Bliskog istoka.

Stručnjaci Sektora dalekovoda su učestvovaliu donošenju određenih tehničkih propisa zaprojektovanje i izgradnju dalekovoda najvišihnapona. Na zahtjev investitora u inženjersko-projektantskom birou izrađena su dva investi-ciona programa za dalekovode od rijeke Drinedo Tuzle i od Tuzle do Zagreba. Na savjeto-vanju eminentnih jugoslovenskih stručnjakaza dalekovode i između nekoliko tipova,odabran je najbolji za jugoslovenske potrebe,čelično rešetkasti stub tipa ''Mačka'' za vodovenapona od 380kV. Jedan takav stub je kasnijepripremljen u na Ispitnoj stanici Energoinvestana Alipašinom Mostu, uz prisustvo velikogbroja stručnjaka za dalekovode iz srodnih firmii fakulteta iz Zagreba, Beograda, Ljubljane...Ispitivanje je uspješno završeno, a rezultati subili odlični.Energoinvest, pored toga što je postaoznačajan proizvođač opreme, poslovanje ješirio i na otkup nafte iz zemalja u razvoju, ko-jima je isporučivao opremu, te je tako u cjel-nini predstavljao brend uspješnosti.

Ekspanzija

Energoinvest je stalno rastao i njegovaekspanzija je, zapravo trajala sve do kraja os-amdesetih i početka devedesetih godina 20.vijeka, kada nastaje duboka kriza političkog iekonomskog sistema bivše Jugoslavije uočinjene disolucije. Bosanskohercegovačko i ju-goslovensko tržište je početkom sedamde-setih bilo već premaleno, a Energoinvest sepored domaćeg širio i na međunarodnotržište, usko povezan uz povećani plasman en-ergetske i serijske opreme, uzimajući teškedevizne kredite da bi otvorio 20 pred-stavništva sektora izvoza, a kasnije se taj brojizvoznih punktova stalno povećavao, od Mek-sika, SAD-a, arapskih zemalja, zatim Bliskog iDalekog istoka – sve od Malezije do Meksika.

Ekspanzija i svjetski ugled Energoinvest u ve-likoj mjeri duguje odvažnosti i širini pogledasvog glavnog direktora, inženjera Bluma. Zajedne je to čovjek timskog rada i savremenetehnologije, a za druge on je nepresušni izvorideja poslovnosti modernog svijeta i koncen-

tracije goleme, već poslovične radne energije,te čovjek koji je spreman na inovacije,prihvatajući najsavremenije standarde inorme, spreman da posluje samo sa na-jboljima... On je bio Spiritus movens Energoin-vesta. Inovacije su tjerale kompaniju da se profilira uviše smjerova, pa je tako 1. januara 1971. go-dine zvanično počelo da djeluje novopreduzeće – Petrolinvest, koje je djelovalosamostalno, čiji su osnivači HENA i Energoin-vest. Osnivači su sklopili i poseban ugovor osaradnji i zajedničkom ulaganju kapitala safrancuskom firmom ''Technip''. Ugovor je bazi-ran na zakonu o radu o ulaganju stranog kap-itala u jugoslovensku privredu, pa je takoPetrolinvest imao status mješovitog ju-goslovensko- francuskog preduzeća. Djelat-nost novog preduzeća je bila projektovanje iizgradnja objekata u oblasti prerade nafte ipetrohemije. Petrolinvest i danas uspješnoposluje kao zasebna privatna kompanija.Posjete privrednih i državničkih delegacija En-ergoinvestu su bile sve češće, pa je tako 1970.predsjednik Vlade Demokratske Republike Su-dana, Džafer Muhamed el Nimeri posjetio En-ergoinvestovu tvornicu u Lukavici. Redali su semeđunarodni uspjesi: uposlenici Tvornicetermičkih aparata i uređaja su uradili cjevovodza Kanadu, dug 1.500 metara i težak 3.200tona.

Blum je insistirao na izvrsnosti u poslu. Kakobi se kompanija prilagodila tržišnim izazovimai daljnjem razvoju, za stvaranje nove organi-zacije Energoinvesta angažirani su stručnaciameričke firme Mc Kinsey, koji su uveli sistemgodišnjeg planiranja, kao osnovu za stvaranjenove organizacije. Projekti za gotovo svehidroelektrane u BiH i neke u Hrvatskojizrađeni su u Energoinvestovim projektnimbiroima. Najznačajnija su tri hidroenergetskasistema: na Vrbasu, Neretvi i Trebišnjici, odkojih su već tada u pogonu HE Jajce I (50MW),Jajce II (27 MW), Jablanica (150 MW), Rama(160 MW) i Dubrovnik (214 MW). Ing. StjepanMikulec je bio jedan od ključnih ljudi tih pro-jekata: urađena su velika građevniskadostignuća tog doba: betonska lučna kupolana brani Grančarevo (123 m) na Trebišnjici,lučno-gravitaciona betonska brana na Neretviza hidroelektranu Jablanica (85 m) i branaRama. Brane Grančarevo, Rama i neki drugiobjekti su po svojoj konstrukciji, zbog iz-vanrednih rješenja, doživjeli i svjetsku afirma-ciju.I Tvornica termičkih aparata i uređaja na

Stupu bilježila je uspjehe: u septembru 1970.uradila je čelične konstrukcije za kranski most50 tona, raspona 35 metara, za naručioca –zapadnonjemačku firmu KRUPP, kao iizmjenivače toplote za firmu SIEMENS, koji suugrađeni u Termoelektranu Šoštanj III. Početkom sedamdesetih, uspostavljena jesaradnja i sa švedskom firma ASEA-ATOM,koja je radila zajedno sa EnegoinvestovimIstraživačko-razvojnim centrom za ter-motehniku i nuklearnu tehniku za ispitivanjegorivog elementa za nuklearna postrojenja.Energoinvest i HENA – Hemijsko naftna indus-trija našli su interes da investiraju u zajedničkinaftovod Ploče – Bosanski Brod, prvi ove vrsteu zemlji, što je za bosansko-brodsku Rafinerijunafte značilo ekonomičnije transportovanjesirove nafte.Tokom sedamdesetih redali su se poslovni us-pjesi: u Libiji je zaključen posao vrijedan 18miliona dolara, sa Željezarom Zenica 270 mil-iona dinara, Hemijskom industrijom Pančevo170 miliona dinara, a tu su i ugovori sa Val-jaonicom bakra u Sevojnu o međusobnomsnabdijevanju proizvodima bakra i alumini-juma sa Zorkom iz Šapca, Elektro-Tuzlom... En-ergoinvest je sa pakistanskom firmom WAZIRALI INDUSTRIES Ltd potpisao ugovor o osni-vanju zajedničkog preduzeća ENERGO WAZIRALI Ltd. Naime, ova firma i u Karačiju i u La-horeu ima fabriku električnih aparata, a tre-bao im je neko poput Energoinvesta da bikompletirali proizvodni program, i imali kadarza realizaciju posla i obradu tržišta. Otvaranje novih fabrika se nastavilo: 4. juna1971. građani Tešnja i okolnih mjesta, velikimmitingom, obilježili su početak izgradnje tvor-nice auto-svjećica. Tvornica termičkih aparatai uređaja sa Stupa iste godine je u rekordnomroku završila još jedan značajan posao:posljednja dva, od ukupno 64 tanka, zaodležavanje piva, isporučena su naručiocu,beogradskom BIP-u. Tankovi su napravljeni odnehrđajućeg čelika, a težina jednog iznosičetiri tone. Njihova ukupna zapremina iznosi9.000 kubnih metara, što prevedeno na sport-ski jezik iznosi ravno deset olimpijskih bazena.Premijer Poljske Pjotr Jarošević i ministarspoljne trgovine i mašinske industrije posjetilisu Energoinvest 1971, a posebno su se zani-mali za tvornice i istraživačko-računarske cen-tre na Stupu i Lukavici. Na kraju prve decenije saradnje Energoin-vesta sa privredom Irana, novembra 1971. go-dine, Amir Abas Hoveida, predsjednik VladeCarevine Irana sa saradnicima posjetio je En-ergoinvest. Nakon razgledanja proizvodnihpogona u Lukavici i na Stupu, delegacija izIrana vodila je razgovore s glavnim direktoromBlumom, a istaknuto je da je na to tržište većisporučeno robe u vrijednosti od 13 milionadolara. Blum je bio u Kairu, gdje je sa ''Organi-zacijom za elektrifikaciju sela'' potpisaougovor vrijedan 26 miliona dolara. Redaju seuspjesi: predsjednik Sudana Neimeri primio je1972. direktora Bluma, a tom prilikom je upogon puštena trafostanica 110/33kV – Sjev-erni Kartum. Bluma je iste godine u Adis Abebiprimio car Etiopije, Haile Selasije.

NASTAVAK U SLJEDEĆEM BROJU LISTA19 List Energoinvest, juni 2017.

Od izgradnje Tehničkog muzeja na mjestunekadašnje prve Električne centrale na

Balkanu koja je 1895. godine počela proizvo-diti prve kWh električne energije u Kotro-manićevoj ulici neće biti ništa, saznaju mediji.

Ništa od Tehničkog muzejaRanijim Regulacionim planom koji je usvojenprije nekoliko godina planirano je da se objektElektrične centrale obnovi i uredi kao prvi Teh-nički muzej u Sarajevu.Elektroprivreda BiH tada je bila u odmaklojfazi da ovaj objekt kupi od vlasnika Iris compu-ters. Urađen je čak i Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja Tehnič-kog muzeja u Sarajevu, a o čemu smo ranijepisali u Servisu informacija Energoinvesta.Ukupna vrijednost fundusa koji se trebao nala-ziti u ovom Muzeju procjenjena je na oko mili-on maraka a najviše eksponata trebalo je bitidopremljeno iz TE Kakanj. Osim eksponatavezanih za centralu u muzeju su se trebali naćii dijelovi žičare i eksponati vezani za razvojsaobraćaja u Bosni i Hercegovini.

O ovom projektu danas se i ne govori, a medijisu došli do informacije da je objekat prodatfirmi The Place d.o.o. Sarajevo (čiji su vlasniciiz UAE). Prema raspoloživim podacima iz Regi-stra poslovnih subjekata, direktor ove kompa-nije je Armin Hadžić. U vlasničkoj strukturi firme The Place navede-ni su: My Place d.o.o. Sarajevo, Top One d.o.o.Sarajevo, Abdulrahman Mohammad Alshai-bani Mohammad Ibrahim, Emir Granov (Gra-noff).Istraživajući dalje vlasničku strukturu firmi,došlo se do podatka da je My Place d.o.o.Sarajevo firma koja je gradila naselje Dvor.Osnivač ove firme je MLB Group d.o.o. Saraje-vo, Saša Spasojević i Gordan Memija. Drugafirma koja se pominje u vlasničkoj strukturi jeTop One d.o.o. Sarajevo. Zanimljivo je da se saovom firmom povezuju firme Sunnyland d.o.o.Istočno Sarajevo (firma koja je izgradilaZabavni park na Trebeviću) i Crni vrh d.o.o. Sa-rajevo.

U Federalnoj upravi za geodetske i imovinskopravne odnose (katastar) Električna centralaje već upisana kao vlasništvo firme The Place,a istu informaciju potvrdili su i katastru OpćineCentar.

Centrala nacionalni spomenikKoje su namjere firme The Place (iza koje seprema izvorima medija krije kapital iz UEA) ka-da je u pitanju objekat Električne centrale nijese uspjelo saznati. Ono što je sigurno da ćenovi vlasnik morati voditi računa da je navede-ni objekat Komisija za očuvanje nacionalnihspomenika 2015. godine proglasila nacionaln-im spomenikom Bosne i Hercegovine, odnos-no graditeljsku cjelinu koja se sastoji odindustrijskog postrojenja, upravne zgrade ispomenika Vladimiru Periću Valteru.Iz Komisije su odgovorili kako su Odlukompropisane mjere zaštite za ovo dobro, tako daće novi vlasnik morati voditi računa o tome, jerna objektu su dozvoljeni isključivo konzervato-rski-restauratorski radovi, radovi tekućeg odr-žavanja i radovi koji imaju za cilj prezentacijuspomenika, uz odobrenje federalnog ministar-stva nadležnog za prostorno uređenje i stru-čno nadziranje nadležne službe zaštitenaslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercego-vine.Odlukom je doneseno da se prije početka

konzervatorsko-restauratorskih radova na ob-jektu izvrši detaljno snimanje stanja objekta,te istraživački radovi koji će obuhvatiti analizugrađevinskih materijala i vrstu i ton boja vanj-skih zidova fasade.

Komisija upozorava kako je obavezno sačuvatiizvorni izgled objekta u pogledu obrade arhite-ktonskih detalja, boje zidova, tretmana fasadai nije dozvoljena promjena stilskih karakteristi-ka uklanjanjem ili dodavanjem pojedinih deko-rativnih elemenata i arhitektonskih detalja(kamene i druge plastike – nadvratnika, vije-naca, drvenih konstruktivnih i dekorativnih el-emenata i sl.).

"Komisija ne razmatra imovinske i političke kri-terije, što znači da bez obzira na to ko je vlas-nik, korisnik ili upravitelj dobra, mjere zaštite inačin vrednovanja ostaju neizmjenjeni", pojas-nili su u Komisiji, naglašavajući kako je za sva-ki zahvat na spomeniku, kao i u zoni zaštitenacionalnog spomenika potrebno dobiti odo-brenje resornih institucija (Federalnog min-istarstva prostornog uređenja, odnosnoMinistarstva za prostorno uređenje, građe-vinarstvo i ekologiju RS ili Vlade Brčko Dis-trikta, zavisno o tome gdje se kulturno dobronalazi).

ELEKTRIČNA ENERGIJA U SARAJEVU


Vladimir Perić Valter život dao za Električnu centralu

Električna centrala na Hisetima (Marijin-Dvoru) u Sarajevu predstavljajedno od najznačajnijih industrijskih ostvarenja austrougarskog perioda

u Bosni i Hercegovini. Električnom energijom iz centrale na Hisetima snabdjevan je prvi električni tramvaju Evropi, a Sarajevo je iste 1895. godine dobilo javnu električnu rasvjetu. Kompleksje građen u duhu historicizma i ima visoku ambijentalnu vrijednost. Smješten je ucentralnom dijelu grada, na potezu Kotromanićeve ulice i Hiseta, gdje su sačuvanihistoricistički objekti iz austrougarskog perioda izuzetnog dokumentarnog, histori-jskog i estetskog značaja. Uprav-nu zgradu centrale projektirao je Karl Paržik. Vladimiru Periću Valteru je električna centrala na Hisetima bila izuzetno važna.Obi-lazio je mjesta za koja se znalo da će ih nacisti prije povlačenja uništiti i organiziranesu grupe ilegalaca da to spriječe. To je bila jedina električna centrala u gradu i Valterje znao da će, ako je unište, Sarajevo ostati bez električne energije. Ta želja ga jekoštala života šestog aprila 1945. godine.

IInnvveessttiittoorr iizz UUAAEE ppoossttaaoo vvllaassnniikkpprrvvee bbaallkkaannsskkee EElleekkttrriiččnnee cceennttrraallee

FOTOGRAFIJA IZ ARHIVA


Energoinvest je decenijama u kontinuitetu radio na više elektroenergetskih gradilišta u Libiji. U toj državi skoro da nema dalekovoda ili trafostanice bez znaka „E“!

Documents

NOVI POSAO U TANZANIJI - Energoinvest · Također smo na putu da uvedemo nove inovativne tehnologije, što je isto tako kategorija koja je odlikovala Energoinvest u njegovim najboljim