Hortikultura

NOVE SORTE MALINE

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2016.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Studijski smjer: Hortikultura

Martina Šuster

Nove sorte maline

ZAVRŠNI RAD

Mentor: prof. dr. sc. Boris Duralija

U Zagrebu, rujan 2016.

Ovaj završni rad ocijenjen je i obranjen dana ____________________ s ocjenom

____________________ pred Stručnim povjerenstvom u sastavu:

1. Izv. prof. dr. sc. Boris Duralija ____________________

2. Doc. dr.sc. Kristina Batelja Lodeta _________________

3. Prof. dr. sc. Sandra Voća _________________________

SAŽETAK

U radu se nastojalo prikazati važnost maline kao voćke. Malina kao dugo poznata voćka

zauzima važno mjesto u prehrani (proizvodnja sokova , pekmeza, dodatak kolačima).

Zbog svojih svojstava lakog i brzog razmnožavanja, kratkog perioda od sadnje do prvog

roda, te ne zahtijevanja posebnih uvjeta proizvodnje, vrlo je zahvalna za proizvođača.

Današnja proizvodnja u regiji postaje sve značajnija, a primjenom nove tehnologije i

agrotehničkih mjera ,uz nove sorte postiže se kvalitetniji i količinski značajniji porast prinosa.

Postoji veliki broj sorti maline, poznato je preko 130 vrsta. Uz stare postojane sorte

('Willamette', 'Meeker') daljnjim usavršavanjem i križanjem dobilo se dosta novih sorti

('Polana', 'Erika', 'Sugana') koje veličinom ploda, količinom, boljom otpornosti prema prijevozu

i zamrzavanju daju sve veći prihod po jedinici površine.

Ključne riječi: sistematika maline, oplemenjivanje, nove sorte

SADRŽAJ

1. Uvod 1

2. Sistematika maline 2

3.Morfologija 3

3.1. Ekologija 7

3.2.Fiziologija 8

4. Kemijski sastav ploda maline 8

5. Oplemenjivanje maline 9

6. Sorte maline 10

6.1. Stare vodeće sorte 11

6.1.1. 'Willamette' 11

6.1.2. 'Meeker' 12

6.1.3. 'Tulameen' 13

6.1.4. 'Heritage' 14

6.1.5. 'Autumn Bliss' 15

7. Nove sorte malina 16

7.1. 'Polona' 16

7.2. 'Erika' 17

7.3 'Crimson Giant' 18

7.4. 'Glen Ample' 19

7.5.'Sugana' 20

8. Zaključna razmatranja 21

9. Literatura 22

1

1. UVOD

Malina (lat. Rubus idaeus) je vrsta biljke roda Rubus. Ponekad je zovu himber (nje.

Himbeere). Raste na nadmorskoj visini od 400 do 800 m. Malina se spominje čak u antičkoj

povijesti, a potiče sa planine Kavkaz. Navodi se da su divlju malinu brali Trojanci, a Rimljani

su je našli u Britaniji i u IV vijeku donijeli na kontinent. Već u srednjem vijeku Britanci su

uzgojili kvalitetnije vrste maline i prenijeli je u 18 st, u Sjevernu Ameriku, gdje je već poznaju

i uzgajaju Indijanci. Malina je biljka podneblja Britanije, Europe i Azije, raste kao divlja u

živicama i kao uzgojna vrsta na posjedima.

Malina predstavlja važnu sirovinu u prerađivačkoj industriji prehrambenih proizvoda.

Osim konzumne svježe maline, prerađuje se u više oblika: različite vrste sokova, sirupe,

marmelade, džemove, pulpe, kompote, konditorske proizvode i drugo. U Europi najviše se

uzgaja u Mađarskoj, Srbiji, u novije vrijeme u Poljskoj, uz Sjevernu Ameriku i Rusiju.

Povećana proizvodnja maline na našem području, između ostalog, rezultat je introdukcije sorti

i mogućnosti proizvodnje plodova tijekom cijele vegetacije.

Najveći izazovi u oplemenjivanju maline predstavljaju se u proizvodnji sorti visoke

kvalitete ploda, dobrog prinosa, dužeg životnog ciklusa, mogućnosti strojne berbe, adaptaciji

na različite ekološke uvjete i poboljšanju otpornosti na patogene. Sva težnja pri oplemenjivanju

i pronalasku novih superiornijih sorti oslanja se na biološke osobine rasta maline. Poznavanje

osobina rasta dvogodišnjih sorti malina vrlo je važno zbog tehnologije uzgoja.

2

2 . SISTEMATIKA MALINE

Malina - Rubus sp., višegodišnja biljka, pripada redu Rosales, obitelji Rosaceae,

podobitelji Rosaideae, rodu Rubus, podrodu Idaeobatus (Volčević, 2002.).

Taksonomija:

CARSTVO: Plantae

ODJELJAK: Magnoliophyta

KOLJENO: Magnoliopsida

RED: Rosales

PORODICA: Rosaceae

ROD: Rubus

PODROD: Idaeobatus

VRSTA: Rubus idaeus

SINONIMI: Rubus fragrans. Salisb., Rubus obtusifolius Willd

Do danas je poznato oko 195 vrsta malina, među kojima su najvažnije:

- europska malina (Rubus idaeobatus idaeus L), rasprostranjena u Europi i Aziji

- crvena malina (R. idaeus strigosus Michx.-Michx), rasprostranjena u Sjevernoj Americi

i Aziji

- crna malina (R. idaeus occidentalis L.), rasprostranjena u Sjevernoj Americi

- ljubičasta malina (R. ideaus nehlectus Peck.), rasprostranjena u područjima Sjeverne

Amerike (Volčević, 2002.).

3

Slika 1. Malina (Izvor: www.agroklub.com)

Malina je najznačajnija voćna vrsta nakon jagode, a plod se može koristiti u svježem ili

smrznutom stanju, kao i za različite oblike prerade (slika 1.). Prednosti pred drugim vrstama su

te što se lako razmnožava, a plodovi dozrijevaju već u prvoj ili drugoj godini nakon sadnje, dok

u trećoj postiže puni rod. Plod dozrijeva u lipnju i srpnju kad je na tržištu malo svježeg voća, a

mraz i vjetar u proizvodnji ne rade štete kao kod drugih voćnih vrsta.

Rasprostranjena je u cijeloj Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi, južnom dijelu Afrike i

Australiji.

Najveći proizvođači maline u svijetu (FAOSTAT prosjek za 2011.-2013.) su Rusija

(138 700 t), Poljska (122 000 t), SAD (100 500 t), Srbija (76 100 t), Ukrajina (29 300 t).

Uglavnom se uzgaja na manjim seoskim posjedima veličine 0,1 do 0,3 ha u brdsko-planinskim

područjima, gdje daje najbolje rezultate. Na tako usitnjenim parcelama proizvodnja se često

odvija bez ikakve kontrole, čime se ne osiguravaju ni minimalni zahtjevi u tehnologiji uzgoja,

a samim tim i zahtjevi kupaca koji traže da se poštuje minimalne agrotehničke mjere.

Podizanjem suvremenih nasada maline sa novim vrstama (jednorodne i dvorodne sorte krupnog

ploda) i suvremenijom tehnologijom uzgoja, tržištu će se ponuditi veće količine kvalitetnog

stolnog voća i plodova za raznovrsnu industrijsku preradu (Krpina i sur., 2004.).

4

3. MORFOLOGIJA MALINE

Malina je zeljasta biljka, niskog rasta. Sadrži vegetativne organe: kao što su korijen, list

i stabljika i generativne organe za razmnožavanje: cvijet, sjeme i plod.

Korijen:

Slika 2. Korijen (Izvor: www. poljoberza.net)

Korijen je osnovni vegetativni organ, višegodišnji je i dobro razvijen (slika 2.). Ima

funkciju usisavanja vode i mineralnih tvari iz tla, učvršćuje biljku u tlu te služi kao organ za

skladištenje organskih tvari. Važan je i za vegetativno razmnožavanje – korjenove reznice.

Stabljika:

Slika 3. Stabljika ( Izvor: www.vrtlarenje.com)

Na stabljici (slika 3.) maline listovi su spiralno raspoređeni, a u pazuhu listova nalaze

se pupoljci. Stabljika zajedno s lišćem gradi izdanak, koji se sastoji od dva dijela.

5

Nad zemljom u zraku nalazi se aerofilni, fotofilni izdanak koji živi nepune dvije godine

i podzemni geofilni izdanak koji je višegodišnji i bogat je rezervnim hranjivim tvarima.

U drugoj polovici ljeta na podzemnim izdancima i na mladim žilama formira se veći

broj pupoljaka od kojih nastaju novi mladi izdanci, koji rastu do pojave prvog mraza. U proljeće

izdanci izbijaju na površinu ovisno o rastu u prethodnoj godini. Na podzemnom dijelu izdanaka

razvija se adventivno korijenje. Izdanci koji do sredine vegetacije ne izbiju na površinu ugibaju.

Nadzemni izdanak živi nepune dvije godine. Dostiže punu visinu na kraju prve godine.

Mladi jednogodišnji izdanci nose krupne neparno peraste listove sa 3 ili 5 plojki. U pazuhu

listova jednogodišnjih izdanaka razvije se obično po jedan ili dva pupoljka, koji su raspoređeni

jedan iznad drugog. Gornji su bolje razvijeni i iz njih se razvijaju rodne grančice. Donji pupoljci

ostaju ne razvijeni i od njih se razvijaju rozete.

Jednogodišnji izdanci maline dostižu dužinu od nekoliko desetaka centimetara do preko

tri metra. Duljina izdanka ovisi od sorte, fiziološkog stanja biljke, plodnosti tla, meteoroloških

prilika i njege. Jednogodišnji izdanak sazrijeva od osnove prema vrhu. Stoga kod sorata koje

su osjetljive na niske temperature, stradaju gornji dijelovi izdanaka.

Dvogodišnji izdanci maline ne debljaju sekundarno i ne stvaraju godove. Tijekom druge

godine iz bočnih pupoljaka nadzemnog izdanka mogu razviti rodne grančice, koje nose cvjetove

i plodove. Najveći broj i najkrupniji plodovi maline formiraju se na rodnim grančicama na

sredini izdanka, zbog čega moramo paziti na rezidbu.

Slika 4. List (Izvor: www.postavi.net)

U listu (slika 4.) maline vrši se sinteza organske tvari -fotosinteza, razgrađivanje

organske tvari, disanje i isparavanje vodene pare - transpiracija. List maline je složen, neparno

perast i sastoji se od 3 ili 5 listića, raspoređeni spiralno, koji omogućuju bolju fotosintezu.

6

Cvijet:

Slika 5. Cvijet (Izvor: www.pticica.com)

Formiranje cvjetnih pupoljaka maline počinje u rujnu ili listopadu. Najprije se formira

terminalni cvijet, njegov razvoj je najbrži, dok se ostali cvjetovi formiraju u obliku nepravilne

spirale. Cvijet maline (slika 5.) je dvospolan, a cvjetanje traje 20-25 dana.

Plod:

Slika 6. Plod ( Izvor: www.agronomija.rs)

Plod (slika 6.) je obično crvene, žute ili crne boje, izduženog ili loptastog oblika. Težina

ploda kreće se od 1,7 do 8,4 g, a katkad i do 12 g, ovisno o vrsti.

Sjeme:

Sjeme sadrži opnu, sjemenjače i klicu, a kada dođe u povoljne uvjete klija.

7

3.1. EKOLOGIJA

Klimatski faktori za uzgoj maline:

Temperatura:

Temperatura je vrlo važan čimbenik koji određuje raspored biljaka maline na zemljinoj

površini. Malina ne podnosi lokacije s visokim ljetnim temperaturama. Najbolje uspijeva u

području s prohladnim ljetom i ne preoštrim zimama. Dvorodne sorte maline su osjetljivije

prema niskim temperaturama nego jednorodne.

Vlažnost :

Malina ne podnosi sušu. Pri nedovoljnim količinama vlage u tlu i zraku smanjuju se

prinosi i smanjuje se kvaliteta plodova, korijen slabo raste, a broj izdanaka i njihova bujnost se

smanjuju. Dobro uspijeva na propusnim tlima s visokim vodenim kapacitetom, posebno ako se

nasad nalazi u blizini šuma, koje pružaju svježinu, povoljnu vlažnost i strujanje zraka.

Vjetar:

Treba ju štititi od hladnih, suhih i olujnih vjetrova. Olujni vjetrovi mogu polomiti

izdanke, posebno duge rodne grančice pred berbu i tijekom berbe. Blagi povjetarci korisni su

za malinu, jer sprječavaju ili otežavaju pojavu gljivičnih bolesti.

Svjetlost :

Zahtijeva dosta svjetlosti i vlage. Na sjeveru kulturne sorte maline uspijevaju na

osunčanim južnim položajima, dok u južnim krajevima pretežno se uzgaja na sjevernim

ekspozicijama, a teško podnosi jaču sjenu.

Tlo:

Za malinu su povoljna rastresita, propustljiva i slabo kisela tla, bogata organskim

tvarima, koja mogu primiti i zadržati dovoljne količine vlage tijekom sušnog razdoblja

vegetacije. Ne podnosi laka, suha, vapnena i pjeskovita tla, kao ni teška i zbijena s visokom

razinom podzemne vode. Najpogodnija tla su ona čiji se pH kreće od 5,5-6,5.

8

3.2. FIZIOLOGIJA

U životu maline razlikuju se dva doba:

1.-doba aktivnog života ili vegetacije

2.-doba zimskog odmora ili mirovanja

Vegetacija traje od trenutka kad se razviju prvi pupoljci maline, pa sve dok ne otpadne lišće u

jesen. Ostatak vremena je zimski odmor. Tijekom godišnjeg ciklusa malina prolazi kroz

slijedeće fenofaze:

- početak rasta i listanja

- cvjetanje

- oprašivanje i oplodnja

- formiranje i razvoj ploda

- formiranje cvjetnih pupoljaka

- zimski odmor

9

4. KEMIJSKI SASTAV

Kemijski sastav plodova maline je vrlo raznolik. Bobice maline sadrže:

- 5 do 10% šećera, uključujući glukozu i fruktozu (tablica 1.);

- Organske kiseline (limunska, vinska, jabučna);

- Pektin, bojama i dušika;

- Tanini i vlakana.

- B vitamini: B1, B2 i PP, folne kiseline

Tablica 1. Sadržaj šećera i kiselina u voću

Vrsta voća

Sadržaj

invertnog

šećera u %

Sadržaj

saharoze u %

Sadržaj

ukupnog

šećera u %

Ukupne

kiseline % pH

Koeficijent

slasti šeć/kis.

Malina 4,5 0,2 4,7-9,5 0,8-2,0 3,4 3-5

(Izvor: Niketić i Aleksić, 1988.)

Tablica 2. Prehrambena svojstva maline

(Izvor:http://www.raspberryblackberry.com/consumers/health-and-nutrition-benefits-of-

raspberries-and-blackberries/basic-nutrition-facts/)

Malina je bogata vlaknima i vitaminom C.

10

5. OPLEMENJIVANJE MALINE

Republika Hrvatska unatoč relativno malom prostoru (56.538 km2), jedna je od

najbogatijih europskih zemalja u pogledu raznolikosti bilja, zbog svog specifičnog

zemljopisnog položaja u jugoistočnoj Europi i karakterističnim ekološkim, klimatskim i

geomorfološkim uvjetima. Zemlja uglavnom uzgaja voće zajedno s divljim oblicima.

Rubus su jedan od najzastupljenijih samoniklih plodova u Hrvatskoj. Oko polovice svih Rubus

sorata u Europi također su pronađeni u različitim regijama Republike Hrvatske. Prema

dostupnoj literaturi, 33 sorte unutar roda Rubus se šire u Hrvatskoj. Divlje vrste Rubus, se

uglavnom nalaze na šumskim rubovima visokih planina. Osim uz rubove šuma, mnogi članovi

samoniklog roda Rubus, mogu se naći u vinogradima, velikim voćnjacima, živicama,

pašnjacima, kao i po zapuštenim livadama i drugim ruralnim staništima. Zbog dugotrajnog

procesa prirodne selekcije, divlje vrste Rubus su se prilagodile ekološkim uvjetima njihova

staništa i razvile mehanizme prirodne otpornosti na biotičke i abiotičke čimbenike okoliša

(Purgar i sur. 2012.).

Oplemenjivački programi su rezultirali s mnogo sorata koje se uvode u komercijalnoj

proizvodnji, ali sve ove vrste imaju podrijetlo u divljih srodnika.

Kultivirane sorte se intenzivno analiziraju i istražuju, dok samonikle voćne vrste su vrlo rijedak

predmet istraživanja. Stoga, detaljno istraživanje s ciljem izgradnje baze popisa postojećih

divljih jestivih plodova genetskih resursa, je potrebno, zajedno s očuvanjem zanimljivih primki

u bankama gena (Purgar i sur., 2012.).

Čini se da postoji nedostatak podataka o prehrambenom i bioaktivnom sadržaju samoniklih

malih plodova, uključujući bobice koje se uzgajaju u različitim zemljama. Prethodne studije

govore o pomološkim obilježjima šumskog voća.

11

6. SORTE MALINE

Na tržištu se neprekidno pojavljuju nove sorte, no velika većina ne uspije zauzeti mjesto

među vodećima, zbog slabe prilagodljivosti različitim mjestima uzgoja, nepredviđene

osjetljivosti na bolesti i štetnike, te pojedinih osobina plodova koje nisu prihvatljive za

potrošače.

Razlikujemo:

Jednorodne, dvogodišnje ili ljetne

Jednogodišnje sorte maline dozrijevaju tijekom prve godine uglavnom na drugoj-

gornjoj polovici jednogodišnjih izdanaka, tijekom nekoliko tjedana, u periodu od kolovoza do

listopada, odnosno sve do pojave prvih mrazova naravno zavisno od sorte.

Sorte iz grupe jednogodišnjih malina mogu dozrijevati dva puta na jednom izdanku u dvije

različite vegetacijske sezone, u jesen prve i u ljeto druge godine.

Ipak, zbog niza prednosti ove sorte u intenzivnoj proizvodnji uzgajaju se samo za jednu jesenju

berbu, izdanci se ostavljaju da žive samo jednu godinu.

Dvorodne, jednogodišnje ili jesenske

Sorte maline iz ove grupe dozrijevaju u drugoj vegetaciji, dok prethodne emitiraju samo

vegetativni rast. Dvogodišnji izdanci koji su dozrijevali nakon berbe se suše i odumiru.

Trenutno najzastupljenija sorta maline 'Willamete' pripada ovoj grupi, kao i genotip 'Meeker',

te 'Tulameen'. Sorte maline iz grupe dvogodišnjih, dozrijevaju na izbojcima, koji se

razvijaju iz generativnih pupoljaka u pazuhu lista na dvije godine starim izdancima, tijekom

četiri tjedna sazrijevanja u vremenu lipanj- kolovoz, zbog čega se u literaturi često nazivaju

ljetne sorte maline.

12

6.1. STARE VODEĆE SORTE

6.1.1. 'WILLAMETTE'

Vodeća je sorta (slika 7.) u Americi i Kanadi, nastala križanjem sorti 'Newburgh' x 'Lloyd

George'. Razvija bujne izdanke uspravnog rasta, koji se ne lome pod rodom. Ovaj kultivar je

selekcioniran 1936.godine, a u proizvodnji je od 1943. godine i nakon toliko godina i dalje

predstavlja jednu od najzastupljenijih sorti malina (Jelešković, 2014.).

Grmovi su bujni, osrednje dugih šiba, uspravnog rasta i nisu skloni lomljenju. Ima dosta

korijenovih izdanaka, a plod je ukusan, krupan, stožast i izričito čvrst. (Krpina i sur., 2004.)

Nadzemni sistem 'Willamette', sastoji se od većeg broja ispravnih izdanaka, koji su u fazi

zrelosti crvenkasti sa trnovima, koji su ravnomjerno raspoređeni cijelom dužinom izdanka.

Sorta razvija veliki broj izdanaka u godini berbe, te se isti moraju uklanjati kako ne bi došlo do

konkurencije sa onima koji nose rod (Jelešković, 2014.).

Ti su izdanci vrlo dugi, mogu narasti i do 3 m tijekom vegetacije. Ne daje visoke prinose (do

8000 kg po hektaru). Osjetljiva je prema virusima, što ju sve više odmiče od uzgoja u pojedinim

zemljama. Najviše je osjetljiva na trulež korijena, koja razara cijeli korijenov sustav, a na

mladim izdancima pojavljuju se tamne ulegnute pjege, pa venu i propadaju.

Stabljika je dvogodišnja a najbolje uspijeva na vrlo sunčanim mjestima, sa puno vode.

Dozrijeva u drugoj polovini lipnja, što znači da je srednje rana sorta, dok se plodovi koriste u

svježem stanju i za preradu, jer dobro podnosi prijevoz.

Slika 7. 'Willamette' (Izvor: www.vizijadanas.com)

13

6.1.2. 'MEKEER'

Sorta (slika 8.) stvorena u SAD-u od strane Državnog sveučilišta Washington 1967. godine

križanjem sorti 'Willamette' x 'Cuthbert'. Jedan od najpoznatijih kultivara nastao u tom

oplmenjivačkom programu je 'Meeker' stvoren od oplemenjivača dr. Chester D. Schwartze.

Ovaj bujni kultivar s plodovima visoke kvalitete i dugim plodonosnim izdancima pogodan je

za strojnu berbu pod šifrom WSU 408. Vrlo kvalitetna jednorodna sorta, bujnog rasta, razvija

puno korijenovih izdanaka. Razvila je otpornost prema sivoj plijesni, suši i raku korijenovog

vrata, zbog čega se zadnjih godina još više uzgaja. Plod je krupan (4,5 grama) i ujednačen je

tijekom cijele berbe, čvrst, stožastog oblika, jarko crvene boje i privlačnog izgleda. Pogodan je

za potrošnju u svježem stanju, smrzavanje i preradu. Zbog dugih rodnih grančica ova sorta

zahtijeva dodatne naslone, pa je time i razmak između redova nešto veći u odnosu na druge

sorte (2,8-3,0m). 'Meeker' je sorta manje osjetljiva na niz bolesti kao što su hrđa i trulež

korijena. Dobro podnosi manipulaciju i transport i vrlo je prikladna za integriranu i ekološku

proizvodnju (Krpina i sur., 2004.).

Sorta 'Meeker' najviše se uzgaja na pacifičkom Sjeverozapadu, i to oko 60% od ukupne

proizvodnje malina, što područje Washingtona dovodi do vodećih regija u proizvodnji maline

(Jelešković, 2014.).

Slika 8. 'Meeker' ( Izvor: www.vizijadanas.com)

14

6.1.3. 'TULAMEEN'

Nova kanadska sorta (slika 9.) razvijena 1989. godine križanjem sorti 'Nootoka' x 'Glen Prosen'.

Sorta bujnog rasta, sa snažnim dugim izdancima, koji na sebi nose trnove. Otporna na mozaik

virusa maline.

Plodovi su vrlo krupni (prosječna masa oko 5 grama), dugi, briljantno crveni, sjajni i čvrsti,

vrlo slatki. Razvija se na dugim stapkama i lagano se bere. Ima najduži period zrenja od svih

ljetnih malina (od početka do kraja lipnja). U nekim toplim južnim krajevima, gdje je vegetacija

produžena može uslijediti ponovna cvatnja i drugi rod. Odlična je za tržište svježe maline zbog

svog okusa i veličine.

Slika 9. 'Tullameen' (Izvor: www.dackomalina.pl.)

15

6.1.4. 'HERITAGE'

Stvorena je u SAD-u 1969. godine križanjem ('Milton' x 'Cuthbert') x 'Durham'. (slika 10.)

Proizvodi se u SAD-u, Italiji, Poljskoj, te je jedna od vrlo kvalitetnih sorata obilne rodnosti.

Sorta je karakteristična po bujnim, dugačkim i uspravnim izdancima pokrivenim sitnim

bodljama. Plodovi su sitni (prosječne mase oko 2grama), tamnocrveni, blage arome. Imaju vrlo

slatko meso, jer sadrže veliku količinu šećera. Prvi plodovi dozrijevaju početkom lipnja, a drugi

sredinom rujna, pa se sorta ne preporuča za područja gdje su mogući rani jesenski mrazevi.

Dobro podnosi nešto teža tla, ali u slučaju slabe dreniranosti može se razviti trulež korijena.

Otporna je na Oidium tuckery, a osjetljiva na Botrytis cinerea i Didymella applanata.

Slika 10. 'Heritage' (Izvor: www. kupisadnice.com)

16

6.1.5. 'AUTUMN BLISS'

Ova sorta (slika 11.) dobivena je križanjem više vrsta (Rubus arcticus, Rubus occidentalis,

Rubus idaeus strigosus) i sorte 'Llyod George' 1973. godine u Velikoj Britaniji. Sorta je

karakteristična po tome što ima kratke, uspravne izdanke prekrivene bodljama. Plodovi su

srednje krupni, do krupni, tamnocrvene boje, čvrsti, aromatični, dobra okusa i dobre

sposobnosti čuvanja. Jedna je od najranijih dvorodnih sorti maline, počinje već u kolovozu, a

traje do pojava prvih mrazova u listopadu. Rodi vrlo obilno. Autumn Bliss vrlo je značajna

sorta, a otporna je i na trulež korijena (Phytophora fragariae var. Rubi). Također je otporna i

na uši, koje su prenosioci RBDV virusa.

Slika 11. 'Autumn Bliss' ( Izvor: www.kupisadnice.com)

17

7. NOVE SORTE MALINA

7.1. 'POLANA'

Poljska najpoznatija sorta (slika 12.), dobivena križanjem sorti 'Heritage' i 'Zeva

herbsternte'.

Rana sorta po vremenu sazrijevanja (početak do sredine srpnja). Vrlo rodna sorta, čiji su izdanci

čvrsti i ne poliježu, prosječne visine oko 150 cm, uzgaja se bez naslona. Prosječan prinos po

kvadratnom metru je 1.34 kg.

Plod je krupan, intenzivno crvene boje i čvrste konzistencije, aromatičan i bogat. Ona

daje plodove u prvoj godini, bez obzira da li je posađena u jesen ili proljeće, a prvi plodovi

sazrijevaju krajem srpnja, što označava početak berbe, koja traje sve do pojave prvih mrazova.

Nakon prvih jesenskih mrazova izdanci se suše, što označava kraj berbe, te se nakon nekoliko

dana odstranjuju suhi izdanci. Plodovi ove sorte otporni su na transport, dugo zadržavaju

svježinu, boju, okus i miris.

Slika 12. 'Polana' ( Izvor: www.vizijadanas.com)

18

7.2. 'ERIKA'

Nova sorta maline (slika 13.), stvorena u Sant Orsoli, programu u Italiji, križanjem sorti

'Tullameen' i 'Autumn Bliss'. Odlikuje se vrlo dobrim plodovima, odlične boje, okusa i trajnosti.

Plodovi su veliki, mase 5,4 grama po bobici, dobre čvrstoće. Aroma je bogata, slična sorti

'Tullameen'. Atraktivne je narančasto-crvene boje sa sjajnim izgledom, brzo se bere i ne

potamni nakon branja.

Slika 13. 'Erika' (Izvor: www prodejstromku.cz)

19

7.3. 'CRIMSON GIANT'

Nova sorta nastala (slika 14.) u New Yorku 1999. godine. 'Crimson Giant' proizvodi

vrlo velike stožaste bobice, koje su čvrste, svijetle crvene boje, i imaju dobar rok trajanja, u

prosjeku 4,5g. Sazrijeva krajem rujna i u listopadu, a berba traje i do 3 tjedna.

Slika 14. 'Crimson giant' ( Izvor: www.edibelanscaping.com)

20

7.4. 'GLEN AMPLE'

Nova sorta maline (slika 15.), koja je nastala 1978. godine u okviru SCRI (Scottish Crop

Research Institute) koji se nalazi u Invergowrie, Dundee, Scotland, Velika Britanija. Roditelji

ovog kultivara maline u sebi sadrže genetski materijal sorti ‘Glen Prosen’ i ‘Meeker’.

Originalna sorta ‘Glen Ample’ je selekcionirana 1981. godine sa izraženim sljedećim

karakteristikama:

srednje bujnog rasta je, kao i srednje krupnih plodova, koji su debeli. Svijetlocrvene boje su,

čvrstog mesa i dobrog okusa. Plodovi u prosijeku teže oko 4g, nekada i do 6g, te su pogodni za

svježu potrošnju, kao i za razne oblike prerade.

Ima veoma uspravan nadzemni sistem, a izdanci su obično od 165-195cm visine, bez trnova.

Dozrijeva oko sredine lipnja.

Može se uzgajati na tlima neutralnog ili kiselog pH, a za s obzirom na bujnost koriste se i

potporne žice. Otporna je na većinu uzročnika bolesti kao što su Botrytis, Phytophthora,

Amphorophora idaei.

Slika 15. 'Glen Ample' ( Izvor: www.kupisadnice.com)

21

7.5. 'SUGANA'

Dvorodna sorta, koja dozrijeva u ljeto i jesen (slika 16.). Porijeklom iz Južnog Tirola nastala

križenjem sorti 'Tullameen' i 'Autmn Bliss'.

Srednje je bujnosti i tvori malo izbojaka, koji su čvrsti i uspravni, krupnih i rijetkih trnova. Ima

debele, izdužene i sočne crvene plodove, izvrsne arome i slatkog okusa.

Otporna je na većinu štetnika i bolesti, kao i na zimu, a najbolje joj odgovaraju vlažna i dobro

drenirana tla.

Slika 16. 'Sugana' ( Izvor: www.domisad.pl)

22

8. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Malina je stara poznata vrsta voća. Spominje se već u grčkoj povijesti, preko starog

Rima sve do današnjih dana. U svijetu postoji preko 130 vrsti. U Hrvatskoj je rod Rubus gdje

pripada i malina jedan od najzastupljenijih unutar samoniklih voćnih vrsta.

Zbog svojih karakteristika, lakog razmnožavanja, otpornosti prema štetnicima,

klimatološkim uvjetima, brzog rasta i ranog davanja ploda, zahtijeva minimalne agrotehničke

uvjete.

U svjetskoj proizvodnji malina još uvijek su tu dobro poznate stare sorte kao

'Willamete', 'Meeker', 'Tullameen', no dolaze nove i poboljšane sorte, kao što su 'Polana',

'Erika', i druge. Nove sorte su sve više rasprostranjene u Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji, uz već

tradicionalne velike proizvođače, Rusiju i Ameriku.

Nove sorte malina zadovoljavaju potrebe tržišta malinama, koje zbog bolje kvalitete i

veličine plodova, strojnim branjem, dobrom podesnošću prema zamrzavanju ,povećavaju

prihode i dohodak po jedinici površine u odnosu na većinu ostalih vrsta i postaju sve značajniji

čimbenik u proizvodnji voća.

23

9. LITERATURA:

JELEŠKOVIĆ, A. (2014.) Tehnologija uzgoja maline. Bosna i Hercegovina: Caritas

Biskupske konferencije BiH

KRPINA, I. i sur. (2004.) Voćarstvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus

MILJKOVIĆ, I. (1991.) Suvremeno voćarstvo. Zagreb: Nakladni zavod Znanje.

NIKETIĆ, ALEKSIĆ (1988.) Tehnologija voća i povrća

VOLČEVIĆ B. (2002.) Jagoda, malina, kupina

PURGAR DD, DURALIJA B., VOĆA S., VOKURKA A., ERCISLI S. (2012.) A Comparison

of Fruit Chemical Characteristics of Two Wild Grown Rubus Species from Different Locations

of Croatia. Molecules 2012,17: 10391-10298

ŠOŠKIĆ A. (1989.) Malina, Sarajevo, Niro zadrugar

Internetske stranice:

http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jf010192x Pristupljeno 20.08.2016.

http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/malina-15/ Pristupljeno 20.09.2016.

http://www.learn2grow.com/plants/rubus-idaeus-meeker/ Pristupljeno 07.09.2016.

http://www.monrovia.com/plant-catalog/plants/2060/rubus-heritage-

raspberry/http://www.americanmeadows.com/perennials/berries/raspberry-bushes/raspberry-

heritage Pristupljno 07.09.2016.

http://www.monrovia.com/plant-catalog/plants/2060/rubus-heritage-raspberry/ Pristupljeno

07.09.2016.

http://www.monrovia.com/plant-catalog/plants/2063/willamette-raspberry/ Pristupljeno

20.08.2016.

http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Rubus+idaeus Pristupljeno 20.08.2016.

24

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0308814611017511Pristupljeno 12.09.2016

http://www.thegardenhelper.com/raspberry.html Pristupljeno 23.08.2016.

http://www.thompson-morgan.com/fruit/fruit-plants/raspberry-plants/raspberry-

tulameen/cww3539TM Pristupljeno 12.092016.

https://en.wikipedia.org/wiki/Rubus_idaeus Pristupljeno 20.08.2016.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Malina Pristupljeno 20.08.2016.

https://www.google.com/patents/US20140317798 Pristupljeno 20.08. 2016.

https://www.rhs.org.uk/Plants/76281/Rubus-idaeus-Autumn-Bliss-

(F)/Detailshttp://plants.usda.gov/core/profile?symbol=ruid Pristupljeno 12.09.2016.

http://faostat.fao.org Pristupljeno 18.09.2016.

Popis slika:

Slika 1. Malina

http://www.agroklub.com/vocarstvo/zastita-malina-i-kupina/17162/

Slika 2. Korijen

http://www.poljoberza.net

Slika 3. Stabljika

http://vrtlarenje.com/wp-content/uploads/2015/06/P6210014-.jpg

Slika 4. List

http://www.postavi.net/post/2874/caj-od-lista-maline---caj-za-trudnice/

Slika 5. Cvijet

http://www.pticica.com/slike/cvijet-maline-2/1441766

Slika 6. Plod

http://agronomija.rs/2014/malina/

Slika 7. 'Willameett'

http://www.vizijadanas.com/gajenje_malina.html

Slika 8. 'Meeker'

http://www.vizijadanas.com/gajenje_malina.html

Slika 9. 'Tullameen'

http://www.dackomalina.pl/index_pliki/Page489.htm

Slika 10. 'Heritage'

http://kupisadnice.com/sorte-malina/

25

Slika 11. 'Autmn bliss'

http://kupisadnice.com/sorte-malina/

Slika 12. 'Polana'

http://www.vizijadanas.com/gajenje_malina.html

Slika 13. 'Erika'

http://www.prodejstromku.cz/produkt/erika-mailna-kontejnerovana

Slika 14. 'Crimson giant'

http://ediblelandscaping.com/products/berries/Raspberries/

Slika 15. 'Glen Ample'

http://kupisadnice.com/sorte-malina/

Slika 16. 'Sugana'

http://www.domisad.pl/maliny/209-malina-sugana.html

Popis tablica:

Tablica 1. Sadržaj šećera i kiselina u voću

(Niketić i Aleksić, 1988.)

Tablica 2. Prehrambena svojstva maline

http://www.raspberryblackberry.com/consumers/health-and-nutrition-benefits-of-raspberries-

and-blackberries/basic-nutrition-facts/