NORMIZACIJA ZALIHA

NORMIZACIJA ZALIHA

Mia Delić, mag. oec

Kolegij: Menadžment nabave

Ekonomski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

PLANIRANJE ZALIHA

S obzirom da nije uvijek moguće (niti ekonomično) sinkronizirati isporuke i potrošnju predmeta rada, potrebno je držati zalihe, kako bi se u kratkom roku mogle zadovoljiti potrebe za predmetima rada koji se stalno troše uz veća ili manja kolebanja;

Pri tome valja nastojati da se u zalihama nepotrebno ne zamrzne mnogo kapitala (trebaju biti u skladu s dinamikom potreba korisnika i mogućnostima dobavljanja).

PLANIRANJE ZALIHA

Premalene zalihe ugrožavaju normalnu opskrbu korisnika, pri čemu može doći do: zastoja u odvijanju procesa reprodukcije; potrebe hitnog naručivanja predmeta rada; preorijentacije proizvodnje na druge zadatke; kašnjenja ugovorenih isporuka gotovih proizvoda; smanjenja udjela na tržištu prodaje.

Previsoke zalihe smanjuju ekonomičnost poslovanja, jer nepotrebno nastaju troškovi skladištenja i zaliha; pored toga postoji opasnost zastarijevanja, kvarenja i gubitka materijala na zalihama, te pojave nekonkurentnih zaliha.

TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA ZALIHAMA Osigurati nesmetano odvijanje poslovanja (odgovarajuće

količine i odgovarajući rokovi isporuke);

Zadržati troškove na minimalnoj razini izbjegavajući prevelike zalihe, nekurentne zalihe i nedostatne zalihe;

Planiranje zaliha omogućuje da se smanji vezanje kapitala u zalihama te da se zalihe usklade s potrebama poduzeća i sa situacijom na tržištu;

Polazište u planiranju zaliha su pokazatelji prosječnih količina i vrijednosti zaliha u prošlom razdoblju te pokazatelji koeficijenta obrtaja i vremena obrtaja zaliha.

NORMATIVI ZALIHA

Predstavljaju određene količine materijala, dijelova, sklopova i trgovačke robe unutar koji se moraju kretati zalihe da bi osigurale nesmetano odvijanje procesa reprodukcije;

Mogu se odrediti: Iskustveno: na temelju subjektivne procjene čimbenika o

kojima ovise količine zaliha (često su postavljeni prenisko ili previsoko);

Egzaktno: prema postavljenim pravilima.

NORMATIVI ZALIHA

Egzaktno utvrđeni normativi zaliha omogućuju: odvijanje procesa reprodukcije uz racionalne zalihe i

racionalno korištenje skladišnog prostora; realno planiranje potrebnih obrtnih sredstava, planiranje

kamata i troškova osiguranja predmeta rada; primjenu adekvatnih sustava nabavljanja; bolju kontrolu i analizu zaliha; stimulativnu raspodjelu osobnih dohodaka djelatnika

nabave.

NORMATIVI ZALIHA

Normativi zaliha ovise o: planiranoj potrošnji/prodaji materijala/roba; uvjetima nabave; uvjetima transporta; obilježjima predmeta rada; uvjetima skladištenja.

U praksi se najčešće utvrđuju normativi sigurnosnih, signalnih i maksimalnih zaliha (Ferišak, 2006).

SIGURNOSNA ZALIHA

Služi za: pokrivanje potreba samo u slučajevima kada dođe do veće

potrošnje predmeta rada nego što je planirano; u slučajevima kašnjenja isporuka, isporuka na krivom mjestu

ili isporuka pogrešnog materijala; ako je zbog gubitka i krađa stvarna zaliha manja nego što

pokazuju podaci u evidenciji.

Kada ne bismo planirali sigurnosnu zalihu, došlo bi do smetnja ili zastoja u odvijanju procesa reprodukcije zbog pomanjkanja predmeta rada.

KOLIKA TREBA BITI SIGURNOSNA ZALIHA?

Optimalno je rješenje kod količine sigurnosne zalihe kada se izjednače troškovi skladištenja i zaliha s troškovima nedostatne zalihe;

Jednom određena sigurnosna zaliha nije fiksna, jer su rizici potrošnje i isporuke promjenjive veličine;

Zsig= P x vH

(P) Prosječna dnevna potrošnja predmeta rada(vH) Period nabavljanja hitne narudžbe (izražen u danima)

SIGNALNA ZALIHA

Količina zalihe kod koje valja započeti ciklus nabavljanja kako bismo pravodobno nadopunili zalihu, da tijekom nabavljanja ne moramo koristiti sigurnosnu zalihu ako ne nastupe neki od mogućih rizika;

Za određivanje normativa sigurnosne zalihe moramo imati točne informacije o potrošnji predmeta rada u planskom razdoblju te o rokovima isporuke dobavljača;

Utvrđuje se za predmete koji se kontinuirano troše;

s = P x vN + Zsig

(P) Prosječna količina zalihe u planskom razdoblju(vN) period nabavljanja

MAKSIMALNA ZALIHA

Gornja granica zalihe koju, u pravilu, ne treba prijeći; Zaliha do te granice još uvijek je ekonomski opravdana s

obzirom na troškove skladištenja i zaliha te stupanj sigurnosti zadovoljenja potreba korisnika;

U normalnim uvjetima maksimalnu zalihu možemo izračunati ako sigurnosnu zalihu povećamo za ekonomičnu količinu nabave;

Zmax= Zsig + Qnab

(Qnab) Ekonomična količina nabave

MAKSIMALNA ZALIHA

Ako zalihe pokazuju tendenciju rasta ili pada, normativ maksimalne zalihe jednak je dvostrukim prosječnim zalihama;

Zmax= 2 x Zprosj

2 tendencije u određivanju maksimalne zalihe:

1. Visoke maksimalne zalihe, koje se stvaraju nabavomvelikih količina predmeta u dugačkim ciklusima nabavljanja;

2. Niske maksimalne zalihe, koje se određuju na temelju nabave malih količina u kratkim ciklusima nabave.

PRAĆENJE I PROMJENE NORMATIVA ZALIHA

U skladu s promjenama moramo mijenjati normative zaliha;

Za predmete rada s velikim udjelom u vrijednosti potrošnje trebamo normative preispitatiprilikom svakog naručivanja i prilagoditi ih promjenama;

Za predmete rada s malim udjelom u vrijednosti potrošnje ne isplati se često mijenjati normative, jer bi troškovi tih poslova premašivali uštede, koje bismo postigli smanjenjem troškova skladištenja i zaliha;

PRAĆENJE I PROMJENE NORMATIVA ZALIHA

Pri svakoj kontroli utvrđuje se količina kojom će se stvarna razina zaliha dovesti na normiranu količinu;

M = W x (T+L) + S

(W) Prosječna dnevna potrošnja(T) Period kontrole u danima(L) Vrijeme potrebno za proizvodnju(S) Sigurnosna razina zaliha

NORMALNE ZALIHE

Kreću se u okviru potreba poduzeća; nalaze se između nedovoljnih i prekomjernih zaliha.

Spomenuti raspon može biti prilično širok, stoga razlikujemo:

minimalne,maksimalne ioptimalne zalihe.

MINIMALNE ZALIHE

Čine donju granicu u normalnom angažiranju obrtnih sredstava do koje poduzeće može ići ako ne želi ugroziti nesmetano odvijanje radnog procesa;

Zmin= Pdn x Tnab ili Zmin= (Pgod x Tnab) / D

(Pdn) Prosječna dnevna potrošnja

(Pgod) Prosječna godišnja potrošnja

(Tnab) Vrijeme nabave u danima

(D) Broj radnih dana u godini

ZADATAK

Dnevna prosječna potrošnja materijala iznosi 5.000 kg, a vrijeme nabavke je 8 dana. 1 kg materijala iznosi 20 kn, a broj radnih dana u godini je 300;

Izračunaj minimalnu zalihu po obje formule.

Zmin= 5.000 x 8 = 40.000 kg ili 800.000 kn

Zmin= (5.000 x 300 x 8) / 300 = 40.000 kg ili 800.000 kn

MAKSIMALNE ZALIHE

Čine gornju granicu u normalnom angažiranju kratkotrajne imovine; ulaganje preko te granice čini nekorisno ulaganje koje može dovesti do nelikvidnosti tj. nesolventnosti poduzeća;

Zmax= Zmin+ Qnab

(Zmin) Minimalne zalihe

(Qnab) Količina nabave

Minimalne i maksimalne zalihe vode računa samo o količini, a ne o troškovima nabavljanja i držanja zaliha.

OPTIMALNE ZALIHE

Čine količinu materijala koja uz najniže troškove nabave i držanja zaliha osigurava nesmetano odvijanje procesa proizvodnje ili prodaje;

x = √(pc (s + k) / 2f)

(x) Broj narudžbi za optimalnu količinu narudžbi(f) Fiksni troškovi nabave (nezavisni od količine)(p) Predviđena godišnja potreba(c) Prosječna nabavna cijena(s) Stopa skladišnih troškova(k) Kamatna stopa

OPTIMALNE ZALIHE

SST = T / Z x 100

(SST) Stopa skladišnih troškova

(T) Troškovi skladištenja

(Z) Prosječna vrijednost zaliha

Zprosj= Zpoč + Zkonač / 2

ZADATAK

Izračunajte optimalan broj narudžbi i optimalnu zalihu materijala, ako godišnja potrošnja materijala iznosi 100.000 količinskih jedinica, a cijena po jedinici je 20 kn te ako fiksni troškovi jedne narudžbe iznose 15.000 kn, skladišna stopa troškova 15%, a kamatna stopa 7%.

x = √(pc (s + k) / 2f)

x = √(100.000 x 20 (0,15 + 0,7) / 2 x 15.000)

x = √14,6666

x = 3,83 ili 4Optimalan broj naručivanja je 4; to bi moglo biti kvartalno ili

(360/3,83=93,99) trajanje jednog obrtaja od 94 dana.

ZADATAK

Optimalna količina narudžbe: godišnju potrebu podijeliti s optimalnim brojem naručivanja;

100.000 / 3,83 = 26.109,66 količinskih jedinica

Postupak je moguće primijeniti kod izračunavanja optimalne količine narudžbe samo ako su jedinične nabavne cijene iste; u suprotnom je potrebno izračunati prosječnu cijenu i nju primijeniti u spomenutoj relaciji.

PROBLEMI SA ZALIHAMANEKONKURENTNE ZALIHE

Svaka količina zaliha koja prelazi optimalnu zalihu; U pravilu su iznad optimuma zaliha koji se nalazi

između minimalne i maksimalne zalihe, a čini onu količinu zaliha koja uz najniže troškove (troškovi nabave + troškovi držanja zaliha) osigurava nesmetano odvijanje procesa proizvodnje/prodaje;

Postaju smetnja normalnom radnom procesu; Zakrčuju kapacitete proizvodnje i skladišta; Povećavaju troškove zaliha; Smanjuju obrtaj i utječu na rentabilnost poslovanja.

RJEŠAVANJE PROBLEMA NEKURENTNIH ZALIHA

PROBLEMI SA ZALIHAMAPREKONORMNE ZALIHE

Nastaju kao posljedica poremećaja između nabave i prodaje, često radi povećanja dinamike proizvodnje i isporuke kad poduzeće počne naručivati robe iznad uobičajenih normativa;

Često se događa da poremećaj uzrokuje viškove roba na skladištu i smanjenje koeficijenta obrtaja, a time i nastanak nekonkurentnih zaliha.

PROBLEMI SA ZALIHAMANEDOSTATNE ZALIHE

Ne omogućuju redovan tijek poslovanja i uzrokuju zastoje u proizvodnji i plasmanu proizvoda;

Uzrok su povećanja troškova u svim razinama lanca nabave, a imaju i izravan utjecaj na imidž poduzeća koji se mjeri izgubljenom prodajom: U nabavi se povećavaju troškovi zbog dodatnog naručivanja; U proizvodnji dolazi do zastoja (ili proizvodnja ne uspijeva); U prodaji nastaju štete (može doći do raskida ugovora od

strane kupaca i sl).

KONTROLA RAZINE ZALIHA

POLITIKA KOLIČINA NABAVE

Jedan je od instrumenata politike nabave (potrebno je odrediti ukupnu količinu nabave predmeta rada);

KN = PK – ZP + ZZ

(KN) Ukupna količina nabave

(PK) Potrebna količina

(ZP) Zalihe početna razina

(ZZ) Zalihe završna razina


Količina koja je nužna da bi proces reprodukcije mogao ići kontinuirano u slijedećem planskom periodu (KN);

KN = PK – ZP + ZZ predstavlja materijalnu bilancu;

Utvrđena količina nabave osnova je za utvrđivanje: Troškova nabave; Troškova dopreme; Troškova skladištenja; Troškova zaliha.


Troškovi nabave i dopreme: vrijednost nabavljene robe + povezani troškovi nabave;

Troškovi skladištenja: skladišni prostor, rad, financijski troškovi, administrativni troškovi, trošak osiguranja, kvarovi i istek roka uporabe;

Troškovi nedostatnih zaliha: trošak propuštene prilike prodaje, gubitak povjerenja kupca, ugovorene kazne zbog kršenja uvjeta isporuke, trošak hitnih narudžbi od strane dobavljača, trošak nabave supstituta.


Kako se ponašaju spomenuti troškovi? Troškovi nabave i dopreme se smanjuju po jedinici s

porastom količine nabave; Troškovi skladištenja i zaliha rastu s porastom količine

nabave.

VARIJABILNOST POTREBNOG VREMENA UNUTAR KOJEG SE MOŽE REALIZIRATI NABAVKA

Potrebno vrijeme nabavke: kritična komponenta u donošenju odluka u vezi s količinom raspoloživih zaliha;

PRIMJER 1:

Poduzeće Hrast d.o.o. prosječno dnevno troši 150 komada proizvoda X. Potrebno vrijeme nabavke je 7 dana. Koliko bi zaliha proizvoda X trebala biti, a da se pri navedenim uvjetima ne dogodi zastoj proizvodnje uslijed neraspolaganja proizvodom X?


Potrebna količina zaliha proizvoda X:

Prosječna potrošnja u

jedinici vremena

X

Potrebno vrijeme

realizacije nabavke

= 150 x 7 = 1.050 komada

Spomenuto bi mogli primijeniti i na primjeru poslovanja trgovačkog poduzeća i njegovih poslovnih jedinica tipa prodavaonica. Ako se prosječno dnevno prodaje 150 komada proizvoda X, a potrebno vrijeme nabavke je 7 dana, s kojom količinom proizvoda X bi trebala raspolagati poduzeće ako se želi da ne dođe do zastoja prodaje uslijed neraspolaganja proizvodom X? Isto kao u prethodnom slučaju:

150 x 7 = 1.050 komada


Što će se dogoditi ako iz bilo kojeg razloga vrijeme nabavke bude duže od 7 dana, a raspoloživa zaliha je na razini vremena nabave od 7 dana?

Zastoj u proizvodnji uslijed neraspolaganja proizvodom X; Zastoj u prodaji i propuštanje prilike da se ostvari prihod po

osnovu tražnje za proizvodom X; loš utjecaj na kupca; moguće nezadovoljstvo (kvaliteta je zadovoljstvo kupca).


Porast vremena nabavke za 2 dana (sa 7 na 9 dana).

Utjecaj na raspoloživu količinu zaliha:

150 x 7 = 1.050 komada

150 x 9 = 1.350 komadaPorast količine zaliha proizvoda X za 300 komada (28,6%), a

produženje potrebnog vremena nabavke za 2 dana (tih 300 komada čini sigurnosnu zalihu);

Što se događa ako potrebno vrijeme nabavke proizvoda varira na način da se povećava ili da se skraćuje?

Utječe na povećanje ili smanjenje raspoložive količine proizvoda između dvije nabavke.


PRIMJER 2: Ako poduzeće troši 140 komada proizvoda tjedno, a

potrebno vrijeme nabavke je 2 tjedna, tada je nužno raspolagati količinom od 280 komada proizvoda kako bi se osigurala dostatna količina proizvoda s kojom se može zadovoljiti tražnja u tako dimenzioniranom potrebnom vremenu nabavke proizvoda;

Variranje vremena potrebnog za realizaciju nabavke za 1 tjedan (+ ili -);

Moguće vrijeme potrebno za nabavku, uvažavajući potrebnu varijaciju je u rasponu od 1 do 3 tjedna;


U spomenutim okolnostima količina proizvoda kretala bi se u rasponu od max 420 komada (140 x 3) do min 140 komaba (140 x 1);

Odnos između najmanje i najveće raspoložive količine je 1:3, te nije svejedno o kakvom potrebnom vremenu nabavke je riječ;

Ukupno potrebna raspoloživa količina proizvoda uvjetovana je količinom njegove potrošnje u jedinici vremena i potrebnim vremenom nabavke.


Posljedica je utjecaja poslovnih odluka s kojima u potpunosti upravlja poslovni sustav tipa poduzeća (rapoloživa količina bi se zavisno od potrebnog vremena nabavke smanjivala ili povećavala);

Posljedica je okolnosti s kojima ne upravlja poslovni sustav: Promjene se događaju pod utjecajem niza vanjskih činitelja

na koje nije moguće utjecati; Bilo bi nužno raspolagati max količinom ako se žele izbjeći

posljedice (u našem primjeru 420 komada).

UTJECAJ VARIJABILNOSTI POTRAŽNJE NA RASPOLOŽIVU KOLIČINU ZALIHAProsječna tjedna tražnja je 140 komada proizvoda, potrebna su 2

tjedna za realizaciju nabavke, varijabilnost tražnje na tjednoj razini je 20 komada proizvoda. Kolika bi trebala biti raspoloživa zaliha proizvoda ako se žele izbjeći posljedice varijabilnosti tražnje za proizvodom?

Tražena količina (140 + 20) x potrebno vrijeme realizacije nab.

160 komada x 2 tjedna = 320 komada

Zahvaljujući varijacijama u tražnji raspoloživa količina je za 40 komada veća od količine na osnovu prosječne tjedne tražnje (ili za 14,3%).

Documents

NORMIZACIJA ZALIHA