of 53 /53
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, tel. 01 610 60 95 faks: 01 610 93 21 http://www.hzn.hr Normizacija Normizacija u procesu kreiranja u procesu kreiranja pametnih gradova pametnih gradova mr.sc. Branko Burazer Viši stručni savjetnik za normizaciju u području telekomunikacija Zagreb, 8. studenoga 2013. P&P 2013 Zagreb 6.- 8. studenoga 2013.

Normizacija u procesu kreiranja “pametnih gradova”

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Normizacija u procesu kreiranja “pametnih gradova”

Microsoft PowerPoint - Burazer_P&P 2013_Normizacija i proces kreiranja pametnih gradova..pptUlica grada Vukovara 78, Zagreb, tel. 01 610 60 95 ♦ faks: 01 610 93 21 ♦ http://www.hzn.hr
Normizacija Normizacija u procesu kreiranjau procesu kreiranja ““pametnih gradovapametnih gradova””
mr.sc. Branko Burazer Viši struni savjetnik za normizaciju u podruju telekomunikacija
Zagreb, 8. studenoga 2013.
222
SadrSadrajaj
Uvod
Koncept „pametnih gradova“ • ICT, pametna mrea, pametno mjerenje, M2M i IoT, ITS, energetska
uinkovitost
Normizacija – temelj za realizaciju „pametnih gradova“ • Globalna razina: ISO, EC, ITU
• Europska razina: Direktive, Mandati, CEN & CENELEC, ETSI
• Nacionalna razina: HZN
Pametni gradovi trebaju postati najvaniji element buduih integriranih odnosno cjelovitih gradova
Razvoj pametnih gradova mora u znatno veoj mjeri biti otvoren prema društvenoj emocionalnoj i duhovnoj strani ovjekova ivota
Više od polovine stanovništva na Zemlji ivi u gradovima koji iskorištavaju preko 80% raspoloivih resursa
Normizacija proizvoda, usluga i sustava predstavlja osnovni uvjet uspješnog razvoja pametnih gradova
444
Potrebno je riješiti razliite izazove meu kojima su najznaajniji:
•optimalna podrška nestrukturiranim mješovitim mreama
•kreiranje procedura otkrivanja i uklanjanja jednostavnijih kvarova u mrei
•otkrivanje novih inteligentnih algoritama prilagoenih sve sloenijem okruenju
777
Razvojem novih nadzornih i kontrolnih strategija i procedura za zgrade kao i energetske mree potrebno je osigurati
• dinamino i efikasno upravljanje energetskim resursima
posebno imajui u vidu promjenjivu prirodu
• alternativnih energetskih izvora
888
• podatkovni model za potrebe razliitih servisa
• znatno vei kapacitet razmjene podataka u realnom vremenu
Informacijsko komunikacijske tehnologijeInformacijsko komunikacijske tehnologije
• efikasnu kontrolu kvalitete isporuene energije
• interaktivnu komunikaciju s krajnjim potrošaima
999
• generatora • ustava prijenosa • distribucijskog sustava • pametnog mjeriteljskog sustava • sustava za usklaivanje
ponude i potranje • sustava za povezivanje na
mreu • administrativnog sustava koji
101010
• individualizirane tarife
Pametna mjerila u redovitim intervalima registriraju potrošenu elektrinu struju ili plin te podatke automatski šalju isporuitelju putem fiksne ili mobilne mree
111111
• obrada podataka
121212
• inteligentni beini podatkovni moduli
Podaci se šalju u nadzorni centar
• telefonskom mreom
Internet of ThingsInternet of Things Slijedei korak u širenju procesa automatizacije sustava i procesa jeste povezivanje M2M komunikacija preko interneta u jednu jedinstvenu zajedniku inteligentnu mreu tzv. . „„Internet of Things””
141414
Inteligentni transportni sustaviInteligentni transportni sustavi
Veliki broj automobila i drugih prometnih sredstava koja koriste fosilna goriva za pogon uzrokuju
• poveano oneišenje zraka
• emisiju staklenikih plinova
• veliki broj prometnih nesrea
• veliki broj sati izostanka s posla
151515
ICT tehnologija se primjenjuje u procesu proizvodnje vozila, za unapreenje komunikacijske mree izmeu
• izmeu vozila i infrastrukturne (V2I – Vehicle to Infrastructure)
161616
• optimiziraju prometne rute i tijek prometa na cestama
• omogue lagano i jednostavno biranje izmeu razliitih vrsta prijevoznih sredstava
• pozitivno utjeu na proces proizvodnje vozila kroz nove funkcije potrebne u pametnim gradovima
• poveaju kapacitet protoka roba i ljudi u prometu
Od primjene inteligentnih prometnih sustava, oOd primjene inteligentnih prometnih sustava, oekuje se da u realnom vremenu ekuje se da u realnom vremenu
171717
Energetska uEnergetska uinkovitostinkovitost
• smanjenje emisije staklenikih plinova za 20 % u odnosu na razinu iz 1990.
• osigurati 20% proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
• za 20% poveati energetsku uinkovitost
Jedan od 5 ciljeva iz strategije razvoja Europe2020 odnosi se na klimatske promjene i energetsku odrivost
181818
• normizacija - pojedinih komponenti, procesa i sustava
• interoperabilnost - izmeu razliitih proizvoaa
• harmoniziranih norma
sukladno odgovarajuim
• direktivama i mandatima
Predviaju se velika ulaganja u razvoj pametnih gradova i zbog toga još veu vanost imaju • meunarodne norme
• regionalne norme
• vee povjerenje potrošaa u mogunost i tonost uštede energije
• kvalitetniju procjenu emisije staklenikih plinova
Meunarodne norme doprinose izgradnji pametnih gradova kroz
• poveanu sigurnost ulaganja u nove tehnologije i projekte
• donošenje jasnih propisa kojima se potie energetska uinkovitost proizvoda
21
ISOISO
poslovnim zgradama • planiranje ivotnoga ciklusa • društvena sigurnost • voda za pie • sustavi za zbrinjavanje otpadnih voda • sigurnost u prometu
Za razvoj i izgradnju gradova norme ISO-a imaju znaajnu ulogu, posebno u slijedeim podrujima
222222
izrauju norme u kojima su definirani prorauni i ispitivanja graevinskih elemenata zgrada posebno u odnosu na okoliš
ISO/TC 268 Odrivi razvoj u zajednici priprema normu
ISO 37101 Norma sustava upravljanja koja e predstavljati osnovu za izradu specifinih norma koje se odnose na zajednicu
ISO/TC 163 Toplinske znaajke i upotreba energije u prostoru graevina
ISO/TC 205 Izvedba graevinskih objekata
ISOISO
232323
ISO/TR 16344:2012 Energetske znaajke zgrada – Zajedniki pojmovi, definicije i simboli za vrednovanje i certifikaciju ukupnih energetskih znaajki
ISOISO
242424
ISO 16343 Energetske znaajke zgrada – Metode za prikazivanje energetskih znaajki i za energetsku certifikaciju zgrada
• definiran je pojedinani numeriki pokazatelj koji izraava ukupnu energetsku kvalitetu zgrade
• to je kriterij za energetsku klasifikaciju zgrada i koristi se u odgovarajue zakonske propise i pravilnike
ISOISO
252525
ISO/TC 257 Opa tehnika pravila za odreivanje energetske uštede u projektima renoviranja, industrijskim granama i podrujima
• u svojim normama odreuje i kvantitativne metodologije koje pomau razliitim dionicima kvalitetnije definiranje, poboljšanje i upravljanje tehnikim i organizacijskim mjerama
ISO 13153:2012 Okvir izvedbenog procesa energetske uštede za pojedinane obiteljske kue i male poslovne zgrade
• predstavljaju pomo dizajnerima i arhitektima u projektiranju energetski uinkovitih zgrada
ISOISO
26
• prilagoavanje promjenama,
ISOISO
27
• razliitim rizicima
Norme
ISOISO
28
ISO 39001:2012 Upravljaki sustavi sigurnosti cestovnog prometa (RTS) – Zahtjevi s upustvom za primjenu
pomae u kreiranju holistikog pristupa u vezi sigurnosti cestovnoga prometa i smanjenju broja teških prometnih nesrea
ISOISO
29
IECIEC Osim norma koje se odnose na komunikaciju i sigurnost, u IEC-u su i slijedea podruja predmet izrade odgovarajuih meunarodnih norma
• spreavanje blokade sustava
• automatski distribucijski sustavi
• spremanje elektrine energije
• elektrini automobili
IEC 61850: Automatizacija energetskih postrojenja
IEC 61968: Zajedniki model podatka (CIM )/ Upravljanje distribucijom
IEC 62351: Sigurnost
U podruju pametnih mrea IEC je objavio više od stotinu norma od kojih jezgru ine slijedee: IEC/TR 62357: Arhitektura usmjerena na servise (SAO)
IEC 62056: Izmjena podataka za oitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom
31
IECIEC
• interoperabilnost
• prijenos
• distribuciju
• mjerenje
• povezivanje potrošaa
• mrenu sigurnost
IEC SMB (Standardisation Management Board) je osnovao Strategijsku grupu 3 za pametne mree
Kreiraju smjernice za sve tehnike odbore ukljuene u izradu norma za
323232
ITUITU ITU je kreirao • Izvješe o utjecaju ICT-a i pametnih mrea na energetsku uinkovitost i smanjenje proizvodnje ugljinog dioksida
Poetkom 2013. godine ITU je osnovao • Fokusnu grupu za pametne odrive gradove
Ova grupa djeluje kao otvorena platforma za • upravne i rukovodne gradske organizacije • obrazovne i razvojne ustanove • nevladine organizacije • industrijske forume i udruenja • ICT organizacije
333333
343434
U strateškom dokumentu Digitalna Agenda za Europu •razvoj pametnih mrea se prepoznaje kao velika mogunost za povezivanje energetske i ICT industrije
Na razini Europske komisije europska istraivako razvojna politika se fokusira na ona podruja u kojima Europa ima vodeu ulogu kao što su •zdravstvo
•zelena mobilnost
U okviru EU i2010 Inteligent Car Initiative (InCI10) •istaknuta je vanost razvoja inteligentnih transportnih sustava ukljuivo naprednih komunikacija izmeu • vozila (V2V) • vozila i cestovne infrastrukture (V2I)
Sredinom 2013. godine radna grupa koja okuplja dionike pametnih gradova (Smart Cities Stakeholder Platform Roadmap Group) kreirala je strateški dokument koji sadri temeljne smjernice za budui razvoj europskih pametnih gradova
363636
• koliina emisije štetnih plinova u prometu
te uvesti jasne kriterije u vezi
• obrazovanja
• vještina
• pristupa buduim uslugama
Pojam „pametan“ potrebno je definirati na razini Europske unije kroz skup jasno utvrenih kvantitativnih ciljeva kao što su:
Radna grupa dionika Radna grupa dionika ““pametnih gradovapametnih gradova””
373737
Za programsko razdoblje 2014-2020 • razviti strategiju za potrebe razvoja pametnih gradova, koja e planirati sredstva iz strukturnih fondova
Najmanje 3% sredstava za javnu nabavu nora se utrošiti na inovacije pri emu je jedan od vanih kriterija i smanjenje emisije štetnih plinova
Do 2016. godine u svim lanicama Europske unije potrebno je uspostaviti •regulativu kojom e se stimulirati ulaganja u projekte pametnih gradova
Radna grupa dionika Radna grupa dionika ““pametnih gradovapametnih gradova””
383838
•Direktive za energetske usluge (Energy Services Directive - 2006/32/EC) •Direktive za elektrinu energiju (Electricity Directive (2009/72/EC)
•inteligentni mjerni sustavi se moraju primjeniti kod 80% potrošaa, do kraja 2020. godine
393939
Zadatak je kreirati odgovarajue norme vezane uz funkcioniranje sustava pametnog mjerenja u podruju
• elektrine energije
Zadatak je:
• punjaa i
414141
• projektiranje i izgradnju pametnih mrea
• kreiranje razliitih usluga
Zadatak je izrada odgovarajuih norma koje e podrati
424242
CEN & CENELEC & ETSICEN & CENELEC & ETSI Osnovali su koordinacijsku grupu za pametno mjerenje (Smart Metering Coordination Group - SM-CG)
Ova radna grupa izdala je i posebno tehniko izvješe
CEN-CLC-ETSI/TR 50572:2011 Funkcionalna referentna arhitektura za komunikacije u sustavima pametnog mjerenja
434343
Formirali su koordinacijsku grupu za pametne mree (CEN-CENELEC-ETSI Smart Grid Coordination Group SG-CG))
Objavili su nekoliko tehnikih izvješa koja se odnose na
• referentnu arhitekturu
444444
CEN-CENELEC fokusna grupa o europskoj elektromobilnosti (CEN-CENELEC Focus Group on European Electro-Mobility) objavila je u 2011. godini strateško izvješe „Normizacija za cestovna vozila i pridruenu infrastrukturu“
Godine 2012. ova grupa je zamijenjena s CEN-CENELEC koordinacijskom grupom za elektromobilnost (CEN-CENELEC eMobility Coordination Group - eM-CG)
• koordinira zajednike normizacijske projekte koji su vezani za elektrina vozila
454545
Poetkom 2013. godine CEN i CENELEC su osnovali koordinacijsku grupu
„Pametni i odrivi gradovi i zajednice” (Smart and sustainable cities and communities - SSCC-CG)
• koordinira i savjetuje normizacijske aktivnosti iz ovoga podruja
464646
ETSIETSI
Tehniki odbor TC M2M (Machine to Machine) • odreen kao vodee tijelo koje koordinira sve aktivnosti vezane za primjenu mandata M490 o pametnim mreama
ETSI je objavio nekoliko normizacijskih dokumenata vezanih uz pametne mree i pametna mjerenja
474747
ETSIETSI
ETSI TR 102 935 V2.1.1 M2M komunikacija; Primjenjivost M2M arhitekture na pametne mree: Utjecaj pametnih mrea na M2M platformu
• analizira se mogunost primjene M2M arhitekture na pametne mree
• utvreni su normizacijski zadaci tehnikog odbora M2M
• definirana je suradnja s drugim tehnikim odborima unutar ETSI-ja te s CEN-om i CENELEC-om
484848
ETSIETSI
GS OSG 001 Otvoreni protokol za pametnu mreu (OSGP)
TS 103 908 Telekomunikacije energetskim vodovima (PLT); BPSK Uskopojasni energetski kanal za primjene pametnog mjerenja
494949
Inovativna rješenja iz podruja pametnih gradova nude i domae firme
•Erikson Nikola Tesla
U Hrvatskoj Zagreb, Rijeka i Varadin najviše investiraju u projekte informatizacije
U Splitu su pokrenuli zanimljiv projekt „SPLIT 2021 - Ugradi svoje ili svjetske ideje u Split budunosti – Pametan Grad“
Nacionalna razinaNacionalna razina
Zrcalni tehniki odbori, meu kojima su
• TO 163 Toplinska izolacija • TO T4 Normizacija u telekomunikacijama • TO E57 Upravljanje energetskim sustavom i
pridruene komunikacije • TO E13 Oprema za mjerenje elektrine
energije te upravljanje tarifom i potrošnjom • TO E65 Mjerenje, voenje i automatizacija
industrijskih procesa prihvaaju odgovarajue europske i meunarodne norme koje time postaju dio nacionalnog normizacijskog sustava
HZNHZN
Gdje nema zainteresiranih zrcalnih odbora, europske i meunarodne norme se prihvaaju kroz odgovarajue tehnike uprave
525252
ZakljuZakljuakak
Samo cjeloviti ljudi, koji u sebi integriraju Um i Srce, mogu izgraditi cjelovite i odrive gradove
• koji e harmonino zadovoljiti potrebe društva, gospodarstva i okoliša
Pametni gradovi su jedna faza na putu do cjelovitih i odrivih gradova
Normizacija pametnih gradova provodi se ubrzano na meunarodnoj i europskoj razini
535353