Norman W. Walker - I vi možete postati puno mlađi

8/3/2019 Norman W. Walker - I vi moete postati puno mlai

1/106


2/106

O knjizi

Dobro zdravlje ne ovisi o starosti. Svojini

sedamdesetgodinjim istraivanjem na podruju zdravlja iprehrane dr. Norman W. Walker dokazao je da zdravlje idugi ivot idu ruku pod ruku. Na samom prijelazu iz 19. u20. stoljee poeo se dr. Walker u Londonu baviti zdravijimnainom ivota. Pokuao je istraiti uzroke bolesti i zdravljakod ljudi. Godine 1910. otvorio je u New YorkuNorwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje. Njegovnajvei doprinos bio je 1930. otkrie terapeutskihvrijednosti sokova od voa i povra.

Iz sadraja:ovjek nikad nije prestar da bi postao mlad!Ugljikohidrati, itarice, eer i mlijekoPravilan omjer izmeu pojedinih sastojaka hranePost, sokovi, pravilno sastavljeni obroci

O autoru

Dr. Norman W. Walker bio je jedan od najznamenitijihlijenika zdravlja i istraiva prehrane u SAD-u. Prvi jeukazao na djelovanje sokova od voa i povra, prijekopotrebno za ovjekovo zdravlje. Dr. Walker napisao je svojuzadnju knjigu, u nizu brojnih naslova, u starosti od 113godina. Sve do smrti u 116. godini ivota bio je u posjedusvojih moi, radio je poslove u kui i vrtu, i jo uvijek sevozio na biciklu.

Dr. Norman W. Walker

IVI MOETEPOSTATI

PUNO MLAI


3/106

Dr. Norman W. Walker

I VI MOETE

POSTATI

PUNO MLADI


4/106

Naziv njemakog prijevodaAUCH SIE KONNEN WIEDER JUNGER WERDEN

Njemaki izdavaNATURA VIVA VERLAG GmbH

WEIL DER STADT, 12. AUFLAGE 2004

Sadraj

5


5/106

6

Predgovor

Dr. Walkerbio je jedan od najznamenitijih lijenika zazdravlje i strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige

bile su uzor mnogim lijenicima, istraivaima i autorima.ak su i Harvey i Marilyn Diamond, autori bestselera"Sposoban za ivot" koristili iskustva dr. Walkera u svojimstudijama 0 prehrani.

Dr. Walkerbio je jedan od pionira koji je ukazivao naveliko znaenje to ga sokovi od voa i povra imaju zaovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacijama bitno jepridonio tome da se danas u svakom amerikom domainstvupiju ogromne koliine sokova. Naalost, u veini sluajevaradi se 0 pasteriziranim tvornikim sokovima, a ne o svjee

pripremljenim domaim napitcima od voa i povra.Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bogate da

bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo dovlastita zdravlja. Stoga smo preveli i objavili itav niznjegovih knjiga. Evo najvanijih naslova:

"Sjajno zdravlje"

"Voda moe razoriti vae zdravlje"

"Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje"

"Sokovi od svjeeg voa i povra"

1


6/106

"Zdrava probava bez zatvaranja""I vi moete postati puno mladi""Povratak prirodi"

Svoju zadnju knjigu dr. Walker napisao je u 113. godini

ivota. I poslije stotog roendana obavljao je poslove u kui ivrtu, te se jo uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestansvojih moi i sposobnosti sve do smrti u 116. godini.

Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce.Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirodnog iZdravog naina ivota.

Manfred G. Longer

8

Prvo poglavlje

Nikad niste previe stari,da ne biste opet mogli postati mladi

Vi ste ono to jedete, vi ste mladi (ili stari) prema onomekako se osjeate. Godine nemaju nikakve veze s ovjekovomstarou, osim to registriraju prohujalo vrijeme. ovjekmoe biti star u tridesetoj, a moe biti mlad u sedamdesetojgodini. Stanje tijela najizravnije pokazuje kojim je psihikimi fizikim utjecajima bio izloen u prolosti.

Ja osobito naglaavam ulogu duevnih utjecaja, jer jeduevnost od ivotnog znaenja za stanje svakog ovjeka.

ovjek ne moe biti zdrav, ako stalno misli na potekoe ibolesti. ovjek ne moe biti sretan, ako je istovremenoispunjen turobnim mislima. ovjek ne moe biti mlad, ako jeistovremeno ispunjen strahom od starosnih bolesti.

Biti mlad znai posjedovati sve ili barem veinu sljedeihkarakteristika: mladost, zdravlje, energinost, vitalnost, tepostojani osmijeh u oima i na usnama. Znai odnositi seprijateljski, srdano i pouzdano prema svakome, bez obzirana vjersku pripadnost, na boju koe ili na socijalno stanje.

Znai biti stalno aktivan, posjedovati u sebi mnogo eljeza i


7/106

vatre, tako da se nijedan trenutak ne moe osjetiti kaooptereenje.

To je duevna strana na kojoj nam valja raditi da bismopostali mlai i ostali mladi.

Tjelesna strana izgleda mnogo jednostavnije, meutim, itu je potrebna odlunost i jaka volja. I tu se radi o stalnomobnavljanju i regeneriranju tijela. U stvarnosti je to mnogo

jednostavnije negoli se na prvi pogled ini; ali to iziskujevrijeme, strpljenje i ustrajnost. Bilo bi prejednostavno nakontridesete, etrdesete ili pedesete samo prieljkivati:

"Da mije sauvati mladost."

"Kamo sree da izgledam koju godinu mladi."

"Volio bih da te bore nestanu s mog lica.""Volio bih da mi koa ne bude tako mlohava. "

"Volio bih..."

Da, svi bismo mi voljeli, voljeli i voljeli, sve dok nas neuhvati panika te posegnemo za umjetnim sredstvima, nebismo li preduhitrili pojave starenja, za sredstvima pomoukojih moemo sami sebe jedno vrijeme zavaravati - ali nemoemo zavaravati ljude s kojima se susreemo.

Postati mladim - je li to problem? Na to morate samiodgovoriti, nitko vam tu ne moe biti od pomoi. Postatimlaim nije nikakva tajna. To jednostavno znai posluiti sezdravim razumom i vjebanjem u samodiscipliniranju.

Da bismo postali mlai, moramo biti zdravi. To znaimnogo vie od izraza "dobro se osjeati". Mi moramopoznavati svoju anatomiju i razumjeti se u nju, ba kao to seautomehaniar razumije u auto.

Znadete li zato morate jesti i piti?

10

Znadete li za razliku izmeu prehrambenih artikala iivenih (ivotonosnih) namirnica?

Znadete li to se odigrava u vaem tijelu dok jedete i to sedogaa satima nakon toga?

Znadete li zato diete?

Znadete li to se zbiva kada zrak kojega udiete dospije uvaa plua?

Nasluujete li to se dogaa nakon izbacivanja zraka izvaih plua?

Znadete li zato su vam potrebni spavanje i mirovanje?Znadete li zato i kako tijelo odstranjuje otpadne tvari?Znadete li to se dogaa kad otpadne tvari ne moete

izbaciti?

Jeste li se koji put osjetili premorenima, bezvoljnima ili

iscrpljenima? Jesu li vam poznati uzroci takvih osjeanja?Jeste li imali koji put glavobolju?

Je li vam poznat uzrok glavobolje? Znate li kakve tetevam nanosi aspirin i ostali slini lijekovi, kako ubrzavaju vaestarenje?

Jeste li imali problema s hemoroidima? Znadete li to ihprouzrokuje? Moete li uope zamislili do koje mjerenaruavaju ne samo va organizam, nego i va moral'?Znadete li da odstranjivanje hemoroida pomou kirurkog

zahvata ili pomou elektrine igle stanje samo pogorava i dase oni najee opet pojavljuju nakon jedne ili dvije godine?Patite li od sranih tegoba? Znadete li da tobonje srane

tegobe u veini sluajeva nemaju veze sa stvarnim stanjemsrca, ve s neim drugim, stoje moda daleko jednostavnijeodstraniti? Znadete li da su te tegobe najee posljedicaprobave odreenih prehrambenih artikala?

Vjerujete li daje svaka ponuda i preporuka prehrambenihartikala i lijekova o kojima itate ili ujete preko radija i

I l


8/106

televizije istinita i korisna? U tom sluaju silno se varate.Veina tih ponuda temelji se na poluistinama ili su viestrukolane. Veina tako ponuenih i preporuenih prehrambenihartikala, prije svega onih koji u sebi sadre krob i eer, tepreteni dio lijekova, doprinose zapravo skraivanju vaegivota. Naliite se razlikovati istinu od neistine, ispravno odneispravnog!

Da bismo postali mlai, nama treba energija. A prije logamoramo upoznati i primijeniti jednostavna pravila po kojimase energija stvara i pohranjuje. Zabrinjavaju vas iliuznemiravaju stvari na koje nemate nikakvog utjecaja?Znadete li da u tom sluaju energiju bre trotite negoli jeproizvodite? Znadete li da su zabrinutosl i uznemirenostnajvei neprijatelji mladosti?

Obavljate li svoj posao, a da se pritom ne obazirete navlastitu snagu i predah? Je li vam jasno da time troiteenergiju - na raun svoje mladosti i sposobnosti?

Znadete li u kojoj mjeri kvaliteta zraka u vaim pluimaoduzima energiju te izaziva premorenost?

Je li vam jasno kojom brzinom kokakola i limunada - anita manje i sva alkoholna pia - razaraju tkivo?

Da bismo postali mlai, potrebna nam je vitalnost.Vitalnost nije tek povremena aktivost, okretnost ili nervozna

kreativnost; vitalnost proizlazi iz dubokog osjeaja mira,oputenosti, svijesti i jakosti, iz osjeaja bili na vrhuncu, izosjeaja daje ivot od poetka do kraja vrijedan ivljenja.

Znadete li kako nastaje vitalnost? Je li vam jasno da jevitalnost jedna od najjaih snaga privlanosti, da vitalnost udrugim ljudima budi najbolja svojstva, da vitalnost trai odnas i cijeni u nama ono najbolje? Znadete li da vitalnost moeod nas nainiti vodee osobnosti zato to svaki nedostatakvitalnosti ostavlja po strani? Poznajete li neku bru metodu

12


9/106

starenja od one po kojoj se ovjek nae negdje po strani? Jesteli ikada razmiljali o tome kako vitalnost najjednostavnijeljude ini uzornima i lijepima? Jeste li ikada pomislili kakoljepota moe brzo nestati, ako se zbog ivotnih iprehrambenih navika zanemaruje vitalnost?

Je li vam ikad palo na pamet zato brani drugovi vrlo brzonakon vjenanja poinju starjeti? Zato ne uspijevaju zadratii njegovati u sebi velianstvenu sliku branog druga izzarunikih dana? Je li vam jasno to u takvim sluajevimapotkopava zdravlje?

Ta i mnoga druga pitanja stoje u neposrednoj vezi spomlaivanjem. Na sva ta pitanja moramo imati ispravne itemeljile odgovore. Samo u tom sluaju bit emo u stanjuizabrati i provoditi svrsishodan program i tako korak po korakodstraniti sve to nam polako oduzima mladost.

Moramo se nauiti i biti spremni odbaciti sve navike ipojave preranog starenja kojima najee nasjedamo bezrazmiljanja, neovisno o tome koliko nam je godina. Dabismo to mogli uiniti i postii eljeni cilj, moramo uiti; anema boljeg uenja od iskustva. Doivjeti godine u kojima jeveina ljudi ve sahranjena i pokojna, biti u sedamdesetima iliosamdesetima jo uvijek vitalan, budan, paljiv i pundivljenja, te imati tijelo slino nekom tredesetgodinjaku - to

je po mom iskustvu cilj kojeg se svakako isplati postii.

Slanice i tkiva u organizmu svakog mukarca i svake enepo svojoj prirodi su gotovo isti. Sve to moe pojedinacpostii, mogu postii i svi ostali na podruju mogueg,dostinog. To elimo imati stalno pred oima tijekomupoznavanja onog naina ivljenja koji je nuno potreban dase pripremimo za zlatne godine novog i mlaeg ivota.

14

Drugo poglavlje

Oslobodite se stare gnjavae!

elimo li postati mlai, moramo promijeniti neke navike.

To se u pravilu moe postii samo ako smo vrsto odluili teako od sveg srca elimo iskusiti jesmo li u stanju to uiniti.Nedovoljna odlunost u borbi protiv silnog pritiska duhovnihpredrasuda te pribjegavanje izgovoru da se ne isplati razbijatiglavu radikalnim promjenama u miljenju, navikama idjelovanju - to su najvee prepreke na putu pomlaivanja.

Ne akceptira li ovjek neto to veina ljudi smatraneortodoksnim, ak pomalo ekstremnim, bez predrasuda, unajmanju ruku izazovnim - za takvog je ovjeka bolje da se

prepusti ivotnom tijeku te ostatak svojih dana proivi unutarutabanih koloteina, preputen struji koja ga odnosi usenilnost i staraku nemo.

injenica da velika veina ovjeanstva slijedi po naviciodreeni stil ivota, da jede i pije takozvane "osnovne ivenenamirnice", da razmilja i razgovara po propisanim uzorcima,ne znai da su te navike ispravne, ili da su ti ljudi u pravu. Dabismo dobili neoporeciv dokaz za to, dovoljno je osvrnuti seoko sebe i promatrati alost i bijedu u kojoj ivi veina mladih

15


10/106

i starih ljudi. Ti ljudi slijede bez ikakvog razmiljanja ilipitanja put koji je utaban reklamama. Djeca se ve za vrijemedojenja truju gnojem i drugim izluevinama bolesnihivotinja u obliku cjepiva. Znanstvenik Alexis Carrel u svojojknjizi "ovjek nepoznanica" tvrdi da injekcije odreenihcjepiva ili seruma protiv bolesti nisu nimalo poeljna sredstvaza uklanjanje dotinih bolesti.

Prije stotinjak godina javnost je bila izloena masovnojzloporabi milijuna i milijuna djece kao pokusnih pilia. S trimjeseca cijepljenje protiv kozica, s etiri do pet i pol mjesecitri cijepljenja protiv hripavca, sa sedam i osam mjeseci dvijeinjekcije protiv difterije i tetanusa. S tim u vezi valja sepodsjetiti daje Dr. Abraham Zingher u "New Yorker Journal

for Medicine" objasnio da je serum protiv difterije veetrnaest puta mijenjan i da je svaki novi serum dokazanoopasan!

U devetom mjesecu slijede tri cijepljenja protiv tifusa.Raniji tuberkolozni test u desetom mjesecu zamijenjen jezbog svoje opasnosti rendgenskim pregledom. U

jedanaestom mjesecu slijedi injekcija difterijskih bakterija izbolesnih ivotinja, poznatija kao "schicktest". (Zapamtite:"Schicktest" potjee iz Austrije. Kad su austrijske vlasti

primijetile koliko je opasan za djecu, stavile su izvan snagelanak zakona koji je propisivao njegovu obaveznu primjenu.

Meutim u SAD-u i Njemakoj taj se test jo uvijekprimjenjuje!)

Posljedice tih cijepljenja i injekcija mogu biti bolesnikrajnici, mastoiditis', koni osip, upala slijepog crijeva,srane bolesti , katkada i reumatska groznica, leukemija ili rakkrvi, paraliza ili uzetost, encefalitis ili upala modane kore.

1 Upala mastoida, sisate izasline na slijepoonoj kosti lubanje.

16

Nije li to oiti dokaz da e budui narataji biti ve prijesvoje zrelosti osueni na senilnost i starost? Kod tolikogtrovanja ovjek moe ostati mlad samo zahvaljujui silnomstrpljenju, mukotrpnom radu i postojanosti. Obratite baremmalo panje na to kako djeca, djeaci i djevojice, svojamlada tijela, koja se tek trebaju oblikovati dozrijevanjem,pune otrovanom "hranom". U nervnom i psihikom pogleduodrastaju zapravo u podrtine za koje uskoro nee vie bitimjesta u bolnicama i klinikama za psihike bolesti.

Promatrajui ostale ljude, s pravom se pitamo nije li nainna koji tako velik broj pojedinaca upropatava svoj kratkiivot u biti posve pogrean. Ali, promatrajui sebe, moemopitanje zamijeniti sasvim konkretnim djelovanjem. Mi nemoemo ivjeti ivot drugih ljudi, niti moe itko drugi ivjetina ivot. Radi se nedvojbeno, posve oito o naem ivotu, o

naem jedinom ivotno vanom kapitalu.Tijelo u kojem provodimo svoj ivot jedina je fizika

konstrukcija s kojom moemo upravljati i u kojoj se moemodobro ili loe osjeali. U izreci da "moe ovjek biti sasvimnisko, ali nikad na kraju" ima vie istine nego li otkria - nakraju moe biti samo ako se sam za to odluio. U stvarnosti nepostoji nekakvo beznadno stanje; jedino je ovjek taj kojimoe izgubiti nadu.

Naposljetku, postoji samo jedan recept kojega moramo

primijeniti ako se elimo srediti: samodisciplina. 1 moramoznati, ako nismo nauili da disciplina mora zapoeti od malihstvari, mi se nikad ne moemo dovoljno disciplinirati navelikim stvarima.

Iskustvena spoznaja da ste upravo zahvaljujui disciplini umalim stvarima, na svoje veliko zadovoljstvo, rijeili i mnogeteke, bremenite zadae ispunja vas predivnim osjeajem. Taj"recept" bolje ete shvatiti ako do kraja proitate ovu knjigu.Moda ete ak iskusiti kako se neke stvari, koje su vau duu

17


11/106

optereivale poput kria ili muke, pretvaraju u zadovoljstvo iodreenu prednost. Svako duevno optereenje, svaka brigakoju postojano podgrijavamo i ustrajno nosimo na svojimramenima, doprinosi stanju koje se moe jasno inedvosmisleno opisati rijeima: "Nalazim se na najboljeml>utit da postanem star".

Zadivljujua mudrost krije se u odgovoru nekog dekiana lijenikovo pitanje: "Deder, maleni, reci ti meni, to bi

elio postati, kad jednom bude veliki"

Deko odgovori: "iv i zdrav, ivahan".

On oito nije znao mnogo o tome da biti iv. ivahan idjelotvoran znai daleko vie od samog egzistiranja. Bitiivahan i djelotvoran znai vladati svakim podnoljivimstanjem, znai uzdii se iznad tjeskobe, straha, briga i osjeajamanjevrijednosti. Nitko vam ne moe nametnuti osjeajmanje vrijednosti bez vaeg pristanka. Kad se jednom pomoudiscipline domognemo samodostatnosti i pouzdanja usamoga sebe, nemamo se ega bojati u bilo kakvimokolnostima.

to se tjeskobe tie, pada mi na pamet kineska uzreica:"77 ne moe ptiicu tjeskobe primorati da ne leti iznad tvojeglave; ali je moe primorati da ne gradi gnijezdo u tvojojkosi".

Hrana koju jedemo i pie koje pijemo imaju za stanjenaeg tijela gotovo isto znaenje kao i tee dokuive stvarikojima smo se netom bavili. Nema nikakve sumnje da smoupravo ono to jedemo. Nikakvim drugim putem ne moemoobnoviti stanice i tkivo svog tijela osim putem jela i pia.

Obnova (regeneracija) je "najstroi zakon ivota". Usvakoj sekundi nae egzistencije, sve dok u tijelu ima ivota,stare stanice zamijenjuju se novima koje nastaju na udesannain. Te nove stanice mogu nastati jedino iz onih tvari koje

18

pribavljamo svom organizmu, iz atoma i molekula hrane koju jedemo, iz tekuine koju pijemo, iz zraka kojeg udiemo. Taregeneracija je strahovito vana, njene posljediceprepoznatljive su na licu i konstituciji svakog mukarca, enei djeteta. I zato je naprosto nezaobilazna u naem nastojanju

da opet postanemo mladi.Blijeda boja lica, naborana i izbrazdana koa na obrazima

i vratu, bezbojne i mutne oi zacijelo nisu znakovi mladosti.Ti znakovi jasno daju do znanja da sve to smo dosad jeli nijesadravalo u sebi dovoljno kvalitenih hranjivih tvari zaregeneriranje stanica i tkiva.

Naslage masnoe u dijelovima tijela, gdje dodatnamasnoa nije nuna ni poeljna, takoer ukazuju na to dahrana koju smo dosad uzimali nije bila ispravna - usprkos

svim reklamama. Umjesto da se stanice tijela regeneriraju,takva prehrana ubrzava slabljenje tkiva i prouzrokujeskupljanje masnoa.

Takvo stanje je nezdravo - od kolijevke pa sve do groba.Takvo stanje moramo odstraniti, ukoliko elimo biti mladi.Ba kao to je u prolosti nedovoljna ishrana imala zaposljedicu razne bolesti, danas razvoj tih bolesti iprijevremenog starenja potie i omoguuje upravonagomilavanje otpadnih tvari u organizmu.

Otpadne tvari u tijelu ne sastoje se samo iz konanihproizvoda koji nastaju probavljanjem (ili neprobavljanjem)hrane. Ti proizvodi mogu dodue prouzroiti mnogeprobleme i smetnje, od glavobolje do raka. Meutim, mnogoproblematinije su otpadne tvari koje nastaju iz onih stanica itkiva tijela koje su istroene prilikom tjelesne aktivnosti, a nemogu se odstraniti iz organizma. Nagomilavanje takvihotpadnih tvari ima u naem nastojanju da postanemo opetmladi osobito veliko znaenje, zato u kasnije o tome govoriti

19


12/106

mnogo iscrpnije i detaljnije. Ja sam vrsto uvjeren da jepraktiki nemogue postati mlad, ako je tijelo optereenotetnim tvarima koje su trebale biti izluene ili odstranjeneve godinama ranije.

Uvijek iznova moram vas upuivati na to da ovu knjigu

valja obraditi svrhovito i postojano. To znai da morate svakurije, svaku reenicu i svaku tvrdnju temeljito prouiti, neobazirui se na stajalita drugih teorija prema kojima osjeatemoda osobnu naklonost.

Dok itate ovu knjigu, ne obazirite se na druge teorije -bez obzira na njihovu uvjerljivost u prikazivanju iste leme.Znamo da za svaku temu, pa tako i ovu, postoje mnogi autori i"eksperti", od kojih mnogi tvrde upravo neto suprotno odostalih, stvarajui na taj nain sebi autoritet na dotinom

podruju.Ne dovodite sami sebe u zabludu. Najprije se morate

uvjeriti u istinitost tumaenja koje vam jami najbolji uspjeh,pa tek onda izaberite ovu ili onu metodu. Samo ako sekoncentrirate na neki cilj, moi ete spoznati dublje znaenjeprirodnih zakona.

Sve to nije u skladu s prirodnim zakonima usporava nanapredak. Stoga elim ponoviti da ovu knjigu valja dobroprouiti, kako biste nauili neto to je mnogim ljudimapomoglo, a to je iskustvo kojim se ponovno stjeu zdravlje,energija i vitalnost.

Ako ste suglasni s onim to je kod drugih ljudi - svihivotnih doba, od najranijeg djetinstva do visoke starosti -imalo uspjeha, moete i sami primijeniti ova naela i ocijenitimogu li ta naela u vaem sluaju imati uspjeha.

Svatko eli biti mlad, ali nije svatko spreman poraditi natome barem malo vie od beznadnog izraavanja puste elje.

20

elite li uistinu biti mladi, morate sami raditi na tome. I viete zacijelo imati uspjeha kad jednom postanete svjesnisnage koja se krije u vama.

21


13/106

Tree poglavlje

Nemojte zavidjeti drugima!Postanite i vi mlai!

elite li stvarno postati mlai? Dozvolite onda da tajproblem detaljnije obrazloimo.

elite li preko noi postati mlai, samo za kratko vrijeme?To nije mogue, odnosno mogue je uz kasnije potekoe.Ukoliko elite postati mlai i ostati trajno mladi, moratesustatvno raditi na tome i drati se odreenog plana koji jeprimjeren vaoj starosti, vaoj okolini i vaem tjelesnomstanju.

Razmislite malo o tome koliko ste roendana proslavili odtrenutka kad ste ugledali svjetlo dana. Trideset, pedeset,sedamdeset ili devedeset? Razmislite malo o broju godinakoje ste proivjeli i prosudite koliko vam je trebalo da sedomognete stanja u kojem se danas nalazite. Zacijelo se nisteodjednom, preko noi, domogli tog stanja. Vi ste danas krajnjiproizvod hrane koju ste tijekom itavog ivota probavljali,proizvod nedovoljne skrbi i brige koju ste svakog dana usvom ivotu trebali imati za svoje tijelo.

22

Vi ste moda iz iste navike uzimali dnevno tri obroka. Toznai da ste godinje u prosjeku probavili oko tisuu obroka.Ako vam je 40 ili vie godina, uzeli ste dosad preko 40.000obroka. Pitanje o kojemu bi sada valjalo razmisliti glasi:koliko je od tih obroka bilo poeljnih u smislu da pruaju

stanicama i tkivu vaeg tijela ive hranjive tvari, nunopotrebne za njihovo obnavljanje, razmnoavanje,regeneriranje?

Pogledate li sami sebe u ogledalu, vi ete po svoj prilicividjeti na sebi zapisan odgovor: u svakoj crti vaeg lica. usvakoj bori i brazdi na vaem obrazu i vratu, u svakoj porivae koe, u svim konturama i oblicima vaeg tijela koje suonakve kakve ne bi trebale biti. Ako je vrsta hrane koju jedetetakva da gotovo u svemu odgovara hrani koju svi jedu -najee je rije o dobro reklamiranim tvornikim

proizvodima koji se nalaze na policama supermarketa - ondamoete zakljuiti da ste jo uvijek na ivotu usprkos a nezato to uzimate hranu te vrste.

Ta vrsta hrane odrava ivot na utrb svega to je doistavrijedno ivljenja. Takva prehrana ne sadri u sebi ivot, niti

je u stanju posredovati ivot, bez obzira na sve prividnedokaze da to nije istina. Mi ne moemo istovremeno biti ivi imrtvi. Kupovanje hrane u konzervama i bocama u kojoj ivotne bi bio razoren naprosto je zakonski zabranjeno, jer ta hrana

mora biti podvrgnuta visokim temperaturama, mora bitipasterizirana ili konzervirana.

Jedete li bilo koju ivenu namirnicu koja je zbog svojeodrivosti bila preraivana i podvrgnuta visokimtemperaturama, vi unosite u sebe hranu u kojoj nema ivota.To ete dodue rijetko uti, ako niste sami poeli o timstvarima razmiljati. Neposredne posljedice probave obrokakoji se preteno ili u cijelosti sastoje od mrtvih prehrambenihartikala mogu biti duevne i tjelesne tegobe, razne bolesti i

23


14/106

prijevremeno starenje. Upravo taj problem zahtijeva temeljitopromiljanje, ako smo uistinu zainteresirani za iskustvo pokojem moe ovjek opet postati mlad.

To je u biti izvanredno fascinirajui problem. Ako seodstrani prirodnim nainom, moe uroditi tako povoljnim

uincima da ih neupueni mogu prihvatiti jedino kao uda. Napameti mi je interesantna zgoda neke mlade dame. Iako jeimala tek 31 godinu, probudila se jednog jutra prilinouspaniena. Bilo je sumorno, mlaglovito jutro, jedno od onihkoja probuenoj dui uskrauju svaku volju za ivotom.Dama je prethodne veeri otila pravovremeno na spavanje,ali probudila se ukoena - kako joj se inilo - s bolovima usvakoj kosti svog tijela. Za nepuna dva sata trebala je biti naradnom mjestu i pitala se kako e ustati iz kreveta. Osjeala se

kao da ima tisuu kilograma, svaki trenutak bio je ispunjentjeskobom. U glavi je osjeala bolove i vrtoglavicu, u svakojmisli koja se provlaila njenim mozgom naziralo se slabanosvjetlo koje se tek trebalo probiti kroz gustu maglu. Bolovi uleima i ramenima bili su gori nego ikad ranije; kao da -posluim li se njenim rijeima - potjeu s "uarenognakovnja". Bila je jako nervozna te bi vjerojatno vikala iupala sebi kosu da nije bila vina samosvladavanju.

ena je tog jutra bila tako oajna da se pitala emu se

uope probudila, isplati li se uope ivjeti. Pogled na satupozori je da nema vie vremena razmiljati o toj temi. Jedva je stigla neto malo dorukovati i pourila je na autobus.Radila je u uredu neke velike tvrtke, zajedno s mnogimdrugim damama. Kad se autobus pribliavao njenom uredu,opet je uhvati panika, plaila se dana koji joj predstoji.Osjetila je bol u svojim rukama i pitala se kako e izdratiitav dan za pisaim strojem. U svoj je ured danomiceodlazila iz iste nude da zaradi za ivot. Na svretku svakog

24

radnog dana bila je tako iscrpljena da nije znala hoe lislijedeeg dana moi izdrati.

Meutim, tog dana zbila se prekretnica u njenom ivotu.Kad se na kraju radnog vremena vratila kui, dola joj je uposjet stara prijateljica, medicinska sestra, koju ve godinama

nije vidjela. Prijateljica je takoer imala odreenih problema:najmanji od njih bila je zloudna izraslina zbog koje zamalonije umrla. No, kad je promijenila svoj nain ishrane i poela

jesti obilne koliine svjeeg sirovog voa, salata i povra, tepiti sokove od sirovog voa i povra, ta je izraslina posvenestala.

"Ali, ti izgleda tako zdrava, izgleda ak puno mladanego to si izgledala prije est godina - naprosto ne moguvjerovati da si bila bolesna jedan jedini dani", obrati se mladadama medicinskoj sestri. Navaljivala je na prijateljicu, ne bili dobila odgovor na pitanje stoj e toj medicinskoj sestri - koja

je bila dvije ili tri godine starija od nje - podarilo tolikuvitalnost i tako sjajno zdravlje. Ako je prijateljici uspjeloizvesti na sebi tako znaajne promjene, onda sigurno postojinada i ansa da i sama uspije u tome, pod pretpostavkom da esvoje navike promijeniti na isti nain kao to je to uinilaprijateljica.

"To je zaista vrlo jednostavan program", priala jemedicinska sestra, "ali kod mene je to znailo odbaciti gotovo

sve to sam nauila za vrijeme stjecanja zvanja na klinici.Prvo to sam uinila bilo je klistiranje i ispiranje crijeva.

Drugo, iz prehrane sam posve izbacila krob i eer. I tree, poela sam redovno iz dana u dan piti sokove od svjeegsirovog voa i povra. Jednom bih tijekom dana pila sok odmrkve te mijeani sok od mrkve, celera, perina i pinata;drugi put bih pored soka od mrkve pila mijeani sok od mrkve,repe i krastavaca. Pila bih naizmjence te sokove, jednomjeavinu danas, drugu sutra. Svakog jutra, samo to sam

25


15/106

ustala iz kreveta, popila bih au vrue vode pomijeanu sasokom od jednog limuna, bez zasladivanja. Tijekom dana pilasam osim spomenutih sokova i sok od narane - svjeeiscijeen - te sok od grejpfruta. to se pak tie mojih obroka,nit vodilja u njihovom pripremanju bila mi je knjiga 'Dnevno

svjee salate odravaju vae zdravlje'.""To mi se ini tako jednostavnim da djeluje ak pomalo

smijeno", ree mlada dama medicinskoj sestri, "a ja sam sezamalo nala u stanju kad ovjek pomisli da je s njime gotovo. Dola si kao naruena, dala mi prijedlog kako postupiti i elim ga isprobati."

Pod vodstvom svoje prijateljice mlada je dama svakitjedan imala dva ispiranja crijeva i odmah je osjetila kakonestaje magla u njenom mozgu, kako joj se duh prosvjetljuje.

Svoju ishranu nije radikalno promijenila, jedino je dnevnoispijala svjee sokove, a iz svog jelovnika odstranila je svakuhrajlU koja sadri u sebi krob i eer.

Otila je u oblinju knjiaru i kupila primjerak knjige"Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Uporedo sprouavanjem te knjige poela je postupno mijenjati svojnain prehrane, svakog tjedna odbacila bi neke nepotrebnenamirnice te umjesto njih stavljala na jelovnik sve viesvjeeg voa i povra. Unutar est tjedana bila je u stanju

svoje obroke jesti s uivanjem, te je sa svog jelovnika upotpunosti izbacila krob, eer, mlijeko i meso.

Osim toga, prestala je piti kavu i aj, zamijenivi tenapitke sokovima od voa. Svakog dana uzimala je sa sobomu ured dvije termosice te je umjesto limunade i kokakole pilasvjee sokove. Za doruak je uzimala pripremljeno voe. Zaruak je uzimala salatu od raznog povra s ponekim plodomvoa ili samo razliite plodove voa. Veera se sastojala izlagano dinstanog povra i svjee salate, malo kozjeg sira, te

26

ponekog vonog ploda za desert. Svakog dana popila je odpola litre do jedne litre sirovog soka od povra.

Naa mlada dama izgledala je do onog dana kad joj jedola u posjet prijateljica dobrih desel godina starija nego to je stvarno bila. U uredu nije u niemu odskakala od svojih

suradnica, bila je prosjena inovnica. Nijedan mukarac nijezaprosio njezinu ruku, budui daje openito ostavljala dojamsuhoparnosti i dosade.

Za nepuna dva ili tri mjeseca, kako je poela mijenjatisvoje prehrambene navike, njezina se radna sposobnostpoboljala do te mjere da je postala privatnom tajnicomvodeeg namjetenika u tvrtki. Nekoliko godina kasnije udalase za dotinog namjetenika.

Volio bih vam pokazati dvije fotografije koje lee predamnom na stolu, jedna je snimljena prije dvanaest godina,godinu ili dvije prije velikog ivotnog preokreta, a druga prijenekoliko mjeseci. Na starijoj fotografiji naa dama izgledakao gospoa etrdesetih godina, a na novijoj kao gospoakoja nije prekoraila ni tridesetu.

U svom ivotu uvijek sam se povodio za osnovnimnaelom da sve to elim uiniti i to je nekome drugomuspjelo uiniti mora i meni uspjeti. Ako elite postati mlai,onda nauite kako se to radi s povjerenjem u uitelje kojiimaju iskustva u tome.

I vi ete imati uspjeha, kad jednom postanete svjesnisnage koja se krije u vama.

27


16/106

etvrto poglavlje

Zaponite danas! Sutra bi modave moglo biti prekasno

Ma kako neobino zvualo - mi ipak pripadamo vremenuu kojemu smo razvili posve pogrean osjeaj za vrijeme.Treba nam etrdeset, pedeset, ezdeset godina ili due dabismo nauili stoje zapravo ivot. I kad napokon pokuamoto znanje primijeniti u svom nainu ivljenja, najeekonstatiramo daje nae tijelo postalo nemono, oronulo. Mise zapravo, i prije nego to postanemo toga svjesni, nalazimou tijelu koje je doslovce postalo neupotrebljivo, i to najee

ba u vrijeme kad bismo od njega morali imati najveu korist.Kad ponemo osjeati da nas starost polako nagriza, mi u

pravilu ne znamo kako dugo e to trajati, kako dugo emoizdrati, a da nas nee snai razne bolesti i slabosti. Kad nas

jednom snae bolest, oekujemo da e tablete i injekcijepreko noi uiniti udo, a ne mislimo koliko nanije trebalo dadospijemo u takvo stanje. Ne daju li prvi pokuaji oekivanerezultate ili "zajameno" djelovanje, skloni smo naslijepopovjerovati novim pokuajima, slijediti bijednike koji se

28

nalaze u slinoj ili jo goroj dilemi, lutati s njima od nemila donedraga i isprobavati svaki lijek koji je trenutno u modi.

S velikim nestrpljenjem oekujemo ozdravljenje, a da naosobnom planu nismo u tom pogledu ba nita uinili.Najee nismo spremni uzeti sebi barem malo vremena i

pustiti da priroda radi za nas, dozvoliti joj da svoje zadaeuspjeno i potpuno izvri. Rezultat toga ve je sada vie negooit: skrupulant u nama iskoritava nae praznovjerje, sve doknije kasno ili ve prekasno za izlijeenje.

Bilo bi svakako daleko bolje uzeti stvar u svoje ruke, kadpostanemo svjesni da s nama nije sve u najboljem redu.

Moj savjet svakom mukarcu, svakoj eni i svakomdjetetu vrlo je jednostavan:

Proitajte ovu knjigu danas i po njoj ivite.Sutra bi moglo biti prekasno.Uile danas- Sutra bi moglo bili prekasno.Istraite danas kako stoji stvar s vaim tijelom.Sutra bi moglo biti prekasno.Mijenajte svoje prehrambene i sve ostale pogrene navike jodanas.Sutra bi moglo biti prekasno.

Ponite ve danas s nastojanjem da ponovno postanete mladi.Sutra bi moglo biti prekasno.Izgraujte svoja znanja na promiljanju, iskustvu i dobro od-vagnutim ocjenama, a nipoto na navikama i rekla-kazala saznanjima. Ponite ve danas.Sutra bi motilo biti prekasno. .

Nauite se pronai istinu prije negoli donosite zakljuak.Mi moramo sa svojim tijelom initi isto to ini graditelj


17/106

Kako ije, tako e i eti!

Podruje mozga

Do tegoba i oteenja dolazi zahvaljujui:duhanu

alkoholuaspirinu i drugim "lijekovima"iz ugljinog katran a.

Podruje plua

Ovdje se isti krv, ako udiemo ist zrak.To podruje zagaujemopuenjem duhana.

Podruje crijeva

Ovaj profil ukazuje na zaepljenje.Ukazuje na injenicu da ova enaunosi u s eb e mnogo kruha, 'itarica, kolaa, slatkia, bombona i limunade.

Ukazuje na to da povlauje svomapetitu na utrb svog zdravlja isvog izgleda.

(Slika 2.)

prilikom obnavljanja neke stare kue. Sva nepotrebna krama isav ljam moraju biti odstranjeni, a to zahtijeva odreenovrijeme. Graditelj se moe posluiti dinamitom i graevinu"oistiti" pomou eksplozije. Ali to mu ostaje nakon toga?Opustjelo mjesto, prepuno smea koje moraju odstraniti

komunalni djelatnici. Puno vremena treba za izgradnju kue,puno vremena treba da se stara kua obnovi.

itav ivot treba ovjeku da dovede svoje tijelo u stanje ukojem se danas nalazi. Pogrena injekcija moe ga smjestavratiti u prah i pepeo.

"Prah si bio i u prah e e pretvoritii", te rijei nemajunikakve veze s naom duom. elimo li svojoj dui pripremitiugodno prebivalite, moramo sebi uzeti vremena koje jepotrebno da najprije temeljito oistimo svoje tijelo.

Istovremeno ga moramo opskrbiti hranom koja moeobnoviti i regenerirati njegove stanice i tkiva.

esto sam iscrpno tumaio da nema starenja ako je ovjekodluio biti zdrav i mlad. Vodio sam sanatorij i pacijenti subili podvrgnuti strogoj terapiji uz upozorenje: "Da ili ne-povaoj elji". Jeli su samo svjee salate, povre i voe, ponetokozjeg sira i oraha, sve ukusno pripremljeno, a pili jedinosvjee sokove od sirova povra i sirova voa, pripremljenepomou hidrauliki izraene pree.

Jednog dana doe mi u posjet i razgledavanje sanatorijastariji gospodin, bilo mu je 87 godina, sa svojomnjegovateljicom. Patio je preko dvadesetipet godina odtegoba s prostatom, a unatrag dvanest mjeseci stanje se takostrano pogoralo da je morao uza se imati njegovateljicukamo god je krenuo i gdje god se nalazio. Svaki put kad bimorao svoj mjehur isprazniti, bilo danju bilo nou, morala mu

je njegovateljica staviti kateter i na taj nain olakatimokrenje.


18/106

Kad mu je u sanatoriju bilo objanjeno da mora jestiiskljuivo naprijed navedene ivene namirnice od svjeeg isirovog povra i voa, prosvjedovao je u smislu da ne moebez svojih itarica i tjestenine. Nakon upornog objanjavanjadaje po naem miljenju njegovo stanje upravo neposredna

posljedica probave njegove omiljene hrane, pristao je daostane u sanatoriju jedan do dva mjeseca i pokua s naommetodom. Zahvaljujui ispiranju crijeva i strogoj dijeti, nakraju prvog mjeseca mogao je otpustiti svoju njegovateljicu,budui da su tegobe s prostatom gotovo sasvim nestale.

Potkraj drugog mjeseca osjeao se dvadeset godinamlaim, a tako je i izgledao!

Uvjeravam vas da to nipoto nije bio jedini sluaj u momdugogodinjem iskustvu s lijeenjem. Upoznao sam velikbroj mukaraca razliite ivotne dobi koji su imali isteprobleme i mogu po istini kazati da ne poznajem nijednogmukarca koji nije profitirao s naim programom, poput87-godinjeg mukarca koji se opet domogao svoje iskonskesnage i vitalnosti.

Siguran sam da bi se taj ovjek i danas osjeao kaopedesetogodinjak ili ezdesetogodinjak i da bi takoizgledao, da je dvadeset ili trideset godina ranije svojusudbinu uzeo u svoje ruke te se pridravao naprijedspomenutog programa. Kako stvari stoje, predmnijevam da

e prekoraiti stotu godinu, bude li se pridravao naemetode. A zato ne? Kome smeta predskazivanje trajanjanaeg ivota? Nisu li stari patrijarsi ivjeli preko 750 godina!

Kad jednom temeljito prouimo svoju anatomiju, svojelijezde i razliite funkcije krvi i limfe u svom tijelu - sve uto prikazati u kraktim crtama na stranicama ove knjige - viese neemo izrugivati s predodbom prema kojoj ljudi mogunadivjeti prvih sto godina. Moda je prvih sto godina najteerazdoblje, ali meni se stogodinjica ini znaajnim obiljejem

32

za kojim se isplati teiti, ako je tijelo mlado, ivahno, budno,paljivo i oduevljeno.

Bez obzira jesmo li se odluili za program koji see prekostote godine ivota, svaki od nas morao bi znati:

- kako moemo ve danas sprijeiti degeneriranje bilo

kojeg dijela naeg tijela;- kako moemo ublaiti pokuaje starenja naeg tijela;- koje smo pogreke u prolosti inili, kako bismo ne

samo izbjegli njihovo ponavljanje, ve sve to je biloloe pretvarali u vlastitu dobrobit.

Nije dovoljno skupljati samo teoretska znanja. itavabiblioteka ne znai nita, ako stranice knjiga ostanuneproitane. No, knjige mogu biti samo napola proitane, akoznanje sadrano u njima dodue prihvaamo, ali ga neostvarujemo, ne pretvaramo u djelo.

Jedna od najveih ljudskih tekovina je naa moprosuivanja. Samo to mi ne moemo prosuivali, nemoemo donositi nikakav sud, ako nita ne znamo; a nemoemo nita ni znati, ako ne uimo.

Ne pokuavajte nikad prosuivati neto o emu neposjedujete potrebno znanje. Ne ispostavljajte se nikad kriticitako to ete kazati: "Ne vjerujem u to!" Istu stvar mogli bisteizrei i ovako: "Ja ne znam nita o tome, zato je to pogreno".Pozabavite se temeljitim istraivanjem prije svakog

prosuivanja je li neto ispravno ili pogreno, istinito ilineistinito. Iskustvo je vrijednije od svake predaje.

Savjetujem vam da ovu knjigu neodgodivo i najozbiljnijeprouite i promislite o njenom uenju. Tada ete i vi bitisigurni da ste pronali zdravu i solidnu podlogu na koju etemoi oslanjati ostvarivanje svog plana glede ponovnogzadobivanja mladosti.

I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesnisnage koja se krije u vama.

33


19/106

Peto poglavlje

To djeluje!

Uvijek iznova naglaavam kako je vano odravati svoje

tijelo istim iznutra i izvana. U svom istraivakom poslu kojije trajao gotovo pola stoljea, tragajui za osnovnim uzrocimaljudskih patnji i traei sredstva i naine kako se zatititi iizlijeiti od tih patnji, doao sam do zakljuka da je najveaprepreka na putu do eljenih rezultata nagomilavanjeotpadnih tvari u tijelu.

Moja obitelj i prijatelji esto su mi govorili - posluim lise njihovim rijeima - da bi svoje vrijeme "trebao posvetitimnogo smislenijim stvarima od istraivanja kojima se bavim,

jer na takvim istraivanjima ionako ve odavno zaraujumilijune dolara klinike i zavodi". Predviali su straneposljedice po moje zdravlje, ako budem i dalje inzistirao natim istraivanjima koja su u znanstvenim i medicinskimkrugovima izazivala gnuanje.

Meutim, kad sam se suoio s injenicom kako semukarci, ene i djeca posvuda u svijetu koriste kao pokusnikunii u raznim eksperimentima koji su, koliko sam tadamogao spoznati i razumijeti, bili posve neprirodni, i kad sam

34

vidio kako su ti ljudi za nekoliko godina bili doslovcepokoeni - stoje bila neposredna posljedica tih "znanstvenopriznatih obrada" pomou rendgenskih snimanja i cijepljenja- donio sam definitivnu odluku da moram pronai korijennaih problema, pa makar istraivanje trajalo itav ivot.

Danom donoenja te odluke postao sam sebi samomevlastiti pokusni kuni. Odluio sam hraniti se preteno

itaricama i piti puno mlijeka - bili su to stupovi takozvane"jake hrane". Te ivene namirnice bile su openito - odnajviih "autoriteta" - prikazivane kao najvanija i najboljahrana, kao najdragocjenija hrana, kao hrana koja sadri svehranjive tvari potrebne za zdravlje, snagu i tome slino. Na tojhrani razvijao sam se oigledno sjajno pune dvije godine, aonda sam jednog jutra iznenada ostao prikovan uz krevet.

U meuvremenu sam na tjelesnoj teini dobio oko 15kilograma. Po vanjskom izgledu i vaeim mjerilima nije miapsolutno nita nedostajalo - do sudbonosnog jutra, kad mepogodilo neto poput groma iz vedra neba. Lijenicima je bilo

jasno da se nalazim u beznadnom poloaju; govorili su da mojivot moe potrajati svega nekoliko tjedana, budui da seradilo o cirozi jetre s uasnim bolovima neuritisa koji se tadasmatrao definitivno smrtonosnim.

Dvoumio sam se glede njihovih savjeta i uzimanjalijekova. Prisjetih se razgovora s jednim prijateljem, voenog

nekoliko godina ranije. Bio sam tada duboko dirnut mudroutog strogog vegetarijanca koji mi izmeu ostalog ree: "Akosluajno oboli i ne mogne ustati iz kreveta, ne uzimajnipoto lijekove - lijekovi su otrov. Radije nemoj tri dananita jesti. Bolest je posljedica otpad/uh tvari koje senagomilavaju u tvom tijelu. U ta tri dana popij svakih polasata au iste vode i ti e opet biti zdrav".

Taj prijateljev savjet obuzeo je moju svijest tek sada kadsam bespomono leao u krevetu. Poeo sam razmiljati da

35


20/106

nemam zapravo to izgubiti, da mogu jedino biti na dobitku,ako ga posluam i primijenim. I zaista, prijatelj je bio u pravu.Za nepuna tri dana opet sam bio na nogama. Treeg dana,nakon ispiranja crijeva, moje izluevine bile su tako naprasnei gnusne da mije smjesta bilo jasno stoje prijatelj mislio kad

je govorio o tome da su bolesti posljedica otpadnih tvari utijelu. Pitao sam se odakle toliko toga u mom tijelu i kako jesve to moglo ostati u njemu. Naravno, jeo sam sve to mi jeprijalo i postao bolestan.

Moj prijatelj bio je vegetarijanac i zdrav poput svih ljudikoji puno vremena provode u prirodi. Hranio se jedinosirovim povrem, sirovom salatom i voem - zato se i ja nebih tako hranio? Uinio sam to i unutar est mjeseci bio punenergije i stvaralakog poleta. Poeo sam istraivati

vrijednost hrane u svjeem, sirovom stanju, usporeujui je shranom u kuhanom stanju. Hranei se sirovom hranu, osjeaosam se savreno dobro i poletno, bez ikakvih problema sastolicom. Za razliku od kuhane hrane koja bi me narednogdana jednostavno smlavila; moj duh nije bio bistar, aizluivanje bi se znatno pogoralo.

Opet sam se sav zauen pitao to li se to krije u sirovojhrani te ona tako brzo djeluje na poboljanje mog stanja?Uzeo sam nekoliko mrkvica i naribao ih; iscijedio sam iz njih

sok i bio zadivljen koliinom tekuine u mrkvi . Gotovo tjedandana nisam radio nita drugo nego "igrao" se s voem ipovrem, ribajui ga i cijedei iz njega sokove; dnevno sampio do etiri litre svjeih, sirovih sokova, a prednjaio je sokod mrkve. Lijenici su mojim prijateljima govorili da neuivjeti due od nekoliko tjedana; ali ja nisam posustajao, traosam okolo poutjele puti poput Egipana, besprijekornozdrav. Nijednog od svojih prijatelja nisam uspio nagovoriti daproba moje sokove!

36

Kad se moja jetra i uni mjehur oporavie, brzo je nestalapoutjelost puti. Spoznao sam da je obojenost koe bilaprouzroena djelovanjem ui i otpadnim tvarima koje seoslobaaju u jetri i unom mjehuru za vrijeme ienja iregeneriranja uslijed uzimanja velikih koliina soka od

mrkve.Otprilike mjesec dana primjenjivao sam (na svoj troak)terapiju pomou sokova na mukarcima i enama prikovanimuz krevete, pod budnim okom lijenika koji mi je bio prijatelj.Lijenik je bio tolerantan prema mojim teorijama, ak ih jedobronamjerno prihvaao. Rezultati su bili izvanredni,pogotovo ako su pacijenti primjenjivali dijetu koja sesastojala od sirova povra i voa.

Naravno, bio sam tada mlad i znao sam odgovor na sve i

sva. (Poznajete li nekoga tko se u mladosti nije takoponaao?) Nisam imao novaca i bio sam opsjednut miljukako se domoi bogatstva. To je ubrzo postala sveopa manija-jedini i najbolji izlaz svega tjelesnog - i tijekom dvije ili trigodine moja oduevljena istraivanja urodila su sjajnimrezultatima, a nakon etvrte i pete godine pokazalo se da tajposao nimalo ne zaostaje za ostalim dohodovno unosnimposlovima. To su u najkraim crtama uspomene na jednogambicioznog mladog ovjeka koji je kroio putem "velikogbiznisa" (big busines).

Posljedice? Bile su posve prirodne, onakve kakve su se jedino mogle i oekivati: slom ivaca na samom praguispunjenja ambicioznih planova. Jedan londonski lijenik-umeuvremenu sam svoje aktivnosti prebacio u Englesku -doao je u moj stan i rekao mi da mojoj ambicioznoj karijeriprijeti neminovni krah, ukoliko se neu disciplinirati baremgodinu dana, u nadi da opet ozdravim. A bilo bi njabolje daodem u inozemstvo i ostavim po strani sve poslovneaktivnosti, kako bi se temeljito odmorio i moda se nakon

37


21/106

devet ili deset mjeseci mogao opet posvetiti svojimposlovima.

Za vrijeme razgovora dotini je lijenik primijetio namom stolu sliku umskog krajolika. Pi tao me to ta slika u bitipredstavlja.. Objasnio sam mu da je to perom i tintom

izraena slika koja prikazuje znatno uveano hvatanje zraka,a nastala je prije godinu dana u Bruxellesu. Morao sam mupriznati da sam se tom slikom intenzivno bavio devet ili desetmjeseci i da sam esto provodio za tafalajem po itavu no,sve do ranih jutarnjih sati. "Aha", ree on, "Vaproblem nijesamo posao i prehrana, va problem je i nedostatak sna u

jednom duem razdoblju".

Znajui da govorim teno francuski, savjetovao mi je daposvravam svoje obaveze u Londonu te umjesto na

putovanje brodom - to mi je prvobitno bio preporuio -krenem u Bretanju i sjevernu Francusku, da se nastanim nanekom seokom domainstvu, da se opustim i jedem sve to miondje pripreme.

To sam i uinio. Spakirao sam svoje stvari za jedan duiboravak u Francuskoj. Nekoliko dana proveo sam urazgledavanju Dinana i Briecua; ali ti gradovi bili za menepreveliki. Naruio sam taksi i provozao se kroz okolna sela.Kad smo stigli na kraj sela Pontivy, upoznao sam "seosko

domainstvo" starijeg branog para i odluio se ostati ondje.Domainstvo je bilo malice udaljeno od sela - koje je umeuvremeno preraslo u pravi grad - tako da se moglopjeaki, a blizu je bila i rijeka Aulne kamo sam odlazio napecanje. Taj divni brani par hranio se uglavnom sirom,povrem i voem iz vrta, to je meni itekako odgovaralo.Nedjeljom bi zaklali jednu od svojih kokoi ili neku druguperad, a povremeno bi se na stolu nala svjea riba iz oblinjerijeke.

3 8

Temeljito sam uivao u svom dolce far niente(besposliarenju) i primjeivao kako postajem sve snaniji.Jednog jutra, dok je gospoa pripremala povre i rezalamrkvu, primijetio sam kako su narezane krike obilovalevlagom. U mojoj podsvijesti neto je sijevnulo. Zamolio sam

gospou da mi dozvoli tog popodneva iupati nekolikomrkvica koje u usitniti. Vjerojatno je pomislila kako se radi onekakvoj luckastoj britanskoj ideji, ali je smjesta bilasuglasna. Usitnio sam jedno est mrkvica te iscijedio iz njihsok kroz jedan od istih lanenih stolnjaka. Ta metoda bila jetako jednostavna da sam - neovisno o svojim iskustvima odprije nekoliko godina - prvi put popio alicu izvanrednogsoka od mrkve pripremljenog za svega nekoliko sekundi.

Od tog dogaaja nadalje moja je zadaa bila da svaki danpripremim sok za nas troje. Moja tjelesna snaga i zdravljepoboljali su se do te mjere da sam se nakon devet ili netovie mjeseci, to mi je lijenik preporuio, osjeao dovoljnozdravim i jakim za povratak u London.

Razumije se da je moj lijenik bio iznenaen kad me jeugledao, zadivljen mojim dobrim izgledom. Naravno da senije mogao nauditi mojoj metodi lijeenja. Moje lijeenje utrajanju od osam tjedana nazvao je "fenomenalnim".

Od tih dogaaja u mojim mladim godinama ja neprestajem propagirati hranu od sirovih salata, povra i voa uz

obilne koliine sirovih sokova, kad god je to mogue.Vidio sam kako su ljudi u svim moguim stanjima zdravlja

ili bolesti uvijek na dobitku s tim dvostrukim programomlijeenja, bilo da se radi o ispiranju i klistiranju crijeva, bilo dase radi o brino pripremanoj i umjerenoj sirovoj hrani.

Pouzdano mogu tvrditi da su svi sljedbenici ovogprograma koje sam u proteklih trideset ili etrdeset godinapoznavao bili ne samo izlijeeni od svojih bolesti, ve su bili ustanju izbjei jo gore katastrofe - pa ak kad su im se

39


22/106

preporuivale kirurke mjere - i pronai svoj mir, te su uistinupostali mnogo mlai.

Prirodna reakcija ovjeka koji prvi put ita o tome svodi sena pitanje: ako je tome doista tako, ako je korist od toga zaistaod neprocjenjive vrijednosti - zato onda ostali svijet ne

prakticira te stvari? Odgovor je u biti vrlo jednostavan.Osnovni razlog zato taj program nije openito prihvaen leiu nestrpljenju veine ljudi koji boluju i pate. Oni ele brze ilitrenutane rezultate. Ovaj program je tei i traje mnogo dueod ispijanja tablete ili primanja injekcije u ruku. Ljudima jestalo do to breg djelovanja sredstava i, zaslijepljenitrenutanim uspjesima, olako prelaze preko injenice da sekao neposredne posljedice uzimanja tih sredstava mogupojaviti dodatni problemi u obliku kasnijih oboljenja i tegoba.

Istini za volju, priroda zahtijeva malo vie vremena zalijeenje, ali su zato rezultati tog lijeenja mnogo trajniji. Nepostoje bolovi ili tegobe u bilo kojem dijelu tijela koje ne bipogaale istovremeno itav organizam. Ljudi obino nerazumiju da se prilikom prirodnog lijeenja pojavljujureakcije u njihovom tijelu koje valja podnositi s velikimstrpljenjem i unutarnjom jakou, sve dok se prirodnim putemne stvori zdravije i mlae tijelo. Kad ljudi budu jednom toshvatili, razumjeli i primjenjivali, spoznat e da priroda odovjeka oekuje jedan sasvim jednostavan nain ivota.

ovjek je taj koji ini ivot kompliciranim ili sloenim.Kad bismo nauili svoj ivot prilagoavati jednostavnimpravilima, bilo bi nam mnogo lake nauiti kako se moeponovno postati mlad.


40

esto poglavlje

Ugljikohidrati i itarice

Nije mi namjera svoje itatelje zastraivati i primoravati ihda vjeruju kako e biti osueni na vjeno prokletstvo, akosmjesta ne promijene svoje prehrambene navike. To mi zaistanije namjera.

Uostalom, veina ljudi ne zna gotovo nita i vrlo malo opatnjama koje mogu ovjeka takorei preko noi drastinopromijeniti. A nije ni nuno da to znaju. Pa ipak, elimo li opetpostati mladi, po mom miljenju i iskustvu, vrlo je vanouiniti neto glede ienja unutranjosti svog tijela.

Polazei s tog stajalita, a radi to boljeg sagledavanjanaeg programa, preporua se na samom poetku u najkraimcrtama upoznati s procesom kroz koji mora proi hrana koju

jedemo da bi bila probavljena i tako postala ili hranjivom tvariza stanice i tkiva naeg tijela, ili bi se pretvorila u otrov protivkojega se moramo boriti.

Strano je velik propust naih kola koje u veini sluajevanisu u svoje osnovne programe uvrstile studij anatomijeljudskog tijela. Godinama se zauzimam zato da djeca nauesve o svom tijelu - izvana i iznutra - prije nego to naue

-t i


23/106

itati, pisati i raunati. Da naue kako je strahovito vanoitav ivot paziti na svoje tijelo. Da naue jednom zauvijekhraniti svoje tijelo ispravno, u skladu s prirodom, te na tajnain razvijati svoje osobnosti u inteligentne i korisnegraane, ispunjene snagom duha, vedrinom i radou. Dapostanu svjesni ljepote ivljenja te ne dopuste svom tijelu

prijevremeno starenje, beskorisnost i nemo. Osim toga,djeca bi trebala nauiti da bolesti nisu nikakva tajna, da nas jepriroda opremila svim moguim sredstvima za doivotnoodolijevanje bolestima.

Djeca bi trebala nauiti u velikom strahopotovanjuodrastati zajedno sa svim ivim biima. Odrastati u ljudekojima e ve sama pomisao o nanoenju tete ivotinjama iljudima biti odvratna. U ljude koji e se estoko usprotivitipraksi muenja ivotinja u svrhu dobivanja seruma i cjepiva -

stoje najvei zloin 20. stoljea. U graane koji znaju da se turadi o zavjeri poslovnih pojedinaca, o ogromnim zaradama odprodaje seruma i cjepiva, supstancija koje u biti ne pridonoseuklanjanju bolesti i lijeenju.

Ali vas unaprijed molim da ne povjerujete u te tvrdnje dokih sami ne istraite, kao to sam ih ja istraio: temeljito, bezpredrasuda, i nadasve odluno. Kasnije u pokuati objasnitikako je zapravo rije o fantastinim tvrdnjama.

Kamo sree da smo ve u djetinjstvu bili upoznati s

funkcijama svog tijela, jer bismo zacijelo znali da se tijelosastoji iz milijuna i milijuna mikroskopski malih stanica. Iznjih nastaju sva tkiva, tekuina i kosti u naem organizmu.Iako neznatne, te su stanice ive i inteligentne. One reagirajuna duevne podraaje, bez obzira jesmo li mi toga svjesni ilinismo. One su nam u svakom pogledu stalno na usluzi. Kaoradinim imbenicima u naem svakodnevnom ivotu njima

je za obavljanje svog posla potrebna hrana. Ako su gladne, nemogu raditi, ba kao ni zaposlenici u naim domovima,

42

uredima i tvornicama. Kvaliteta njihova rada obino je uneposrednoj vezi s kvantitetom i kvalitetom prehrane koja imstoji na raspolaganju. Priroda nas je sreom opremilasvestrano bogatom tjelesnom otpornou u usporedbi s naomneznatnom brigom za te siune pomonike, stanice naegtijela.

Ako se svojim radom ili svojom prehranom pribliimogranici te otpornosti, bit emo na izravan nain opomenuti.Osjeat emo se moda umorno ili iscrpljeno. Moda emoimati glavobolju ili emo osjetiti jednu ili vie drugih tegoba,pobrojenih u medicinskim leksikonima.

Ukoliko te upozoravajue signale zanemarujemo, bilo izneznanja bilo iz nehaja, priroda nam alje tjelesnu kaznu uobliku odreene bolesti. Bolest neposredno ukazuje na stanjei okolnosti stanica u naem tijelu. Ako ne jedemo hranu koja

sadri hranjive tvari za stanice te istovremeno nedozvoljavamo da se tijelo oisti od nagomilanih otpadnihtvari, mi ne samo to ostavljamo stanice gladnima, ve ihoptereujemo otrovima koji se stvaraju truljenjempohranjenog otpada u organizmu.

Na temelju vlastitog iskustva, ali i iskustva velikog brojadrugih ljudi, pouzdano znam da je tim siunim stanicamapotrebna iva (ivotunosna) hrana. Naa hrana mora bititakva da se atomi i molekule iz kojih je sastavljena mogu

rastvoriti i pretvoriti u hranjivu tvar koja putem krvi i limfedospijeva u te mikroskopski malene stanice.

Ako dobro razmislimo i shvatimo princip hranjenjastanica, mi emo brzo stei naviku da svakog dana pojedemozadovoljavajuu koliinu ive hrane potrebne za odravanjestanica i tkiva naeg tijela, bez obzira na dosadanje navike u

jelu i piu. Pokuat u malo kasnije objasniti zato su svjeisirovi sokovi u tom pogledu najpoeljniji. Naime, popijemo lisvakog dana od pola litre do jedne litre tih sokova, izvui

43


24/106

emo iz toga enonnnu korist - moda ne odmah, ali svremenom sasvim sigurno. Naravno da je u tu svrhu dobro,ako ne ak i bolje, jesti svjee sirovo povre, salatu i plodovevoa u prirodnom, cjelovitom stanju.

Ovdje valja naglasiti da povre i salate tijelo izgrauju, aplodovi voa iste. Stoga moramo imati stalno na pameti davoe ne moe nadomjestiti povre i salatu, budui da nemaisti uinak u naem tijelu. Jo jednom elim jasno napomenutida sve te ivene namirnice moraju biti sirove, ukoliko elimoda budu ivotonosno djelotvorne. Preraivanjem, konzerviranjem ili pasteriziranjem tih namirnica unitava se u njimaivot i razara njihova ivolonosnn djelotvornost.

Atomi i molekule su najmanji dijelovi na koje se materijamoe rastaviti i kao takva posluiti u sasvim praktine svrhe.Povre, salata i voe sastoje se iz atoma i molekula. Kad se

dva ili vie atoma meusobno povezu, oni tvore molekulu.Zato je kemijska formula za vodu H2O; to znai da senajsitniji dijelovi vode sastoje iz dva atoma vodika i jednogatoma kisika. Formula za molekulu kroba je C6H10O6. Toznai da se sastoji iz est atoma ugljika, deset atoma vodika iest atoma kisika.

Molekula kroba je karakteristina po tome to jenetopljiva u vodi, alkoholu ili zraku. Kad sam prvi put postaosvjestan te injenice, bilo mije odmah jasno zato su itarice i

ugljikohidrati, kojima sam se hranio u velikim koliinama,dovodile do zaepljenja jetre te je taj organ otvrdnuo poputneke daske. Osim toga, bilo mi je jasno zato dolazi dostvaranja pijeska ili kamenca u unom mjehuru i bubrezima,zato dolazi do neprirodnog zgruavanja krvi u krvnimsudovima i kapilarama, zato dolazi do stvaranja hemoroida,tumora, raka i ostalih izraslina u svim dijelovima organizma.

Temeljito istraivanje otkrilo mi je, nadalje, razlog zatomnogi ljudi koji po ustaljenoj navici jedu bijeli kruh.

44

proizvode od brana i ugljikohidrale imaju priteve po koi irazna druga oneienja koe.

Ustanovio sam da molekula kroba - koja je netopljiva uvodi - kao stabilna molekula putuje krvotokom, a da zapravonije potrebna ni stanicama, ni tkivu, ni lijezdama. Zato je kao

takvu, suvinu i nepotrebnu, tijelo pokuava izluiti. Ako suorgani izluivanja preoptereeni tim molekulama - u oblikunanosa na stijenkama, to se moe usporediti s gipsom nazidovima sobe - one se ne mogu odstraniti iz organizma krozkanale tih organa. Postoji druga mogunost njihovogodstranjivanja, mogunost izluivanja kroz pore na koi.Odatle pojava bubuljica.

1 ovdje nam u pomo priskae priroda. Bakterije senajbre i najbolje razmnoavaju upravo na supstanciji kroba.

Zhvaljujui toj injenici, one pomau kod razgraivanjanagomilanih molekula kroba u gnoj te na taj nainomoguavaju njihovo lake izluivanje kroz pore na koi.Tako nastaju bubuljice.

S tom slikom pred oima moda ete daleko spremnijeakceptirati moju tvrdnju da nema trajnog uspjeha u lijeenju,ako se prije samog postupka lijeenja organi izluivanjatemeljito ne oiste od nagomilanog otpada i ako se iz

jelovnika ne izbace proizvodi koji u sebi sadre krob iitarice. Za svakog pojedinca koji se nije uzdigao iznaduobiajenog tradicionalnog miljenja to e naravno zvuatikrajnje drastino i radikalno u usporedbi s injenicom da suljudi tisuljeima ivjeli od itarica i namirnica koje u sebisadre krob. Moj odgovor na takvu argumentaciju jestukazivanje na injenicu da bolesni ljudi, koji ne jedunamirnice od iatrica i kroba, ne samo da poboljavaju svojeduevno stanje, ve se u veini sluajeva uspjeno lijee odsvojih bolesti.

45


25/106

Uostalom, niste li primijetili kako koa ovjeka koji seobilato hrani namirnicama od itarica i kroba s vremenompostaje naborana, isuena i uvela? Tvrdnje da se namirnicamaod itarica i kroba dobiva sve stoje nekom mladom ovjekupotrebno da postane vrsnim sportaem, ili djevojci da postaneRimskom zvijezdom, temelje se na poluistinama ili

neistinama.Ako vam za tu injenicu treba dokaz, osvrnite se po

stolovima u zalogajnicama, pivnicama i slastiarnicama tepobrojite djecu i mlade iji obrazi su prekrivenibubuljicama, pritevima, ekcemima i drugim izraslinama. Jasam vie nego siguran da ete doi do zakljuka kako krob utom pogledu prednjai ispred svake druge hrane.

To je posljedica pogrenog odgoja. Kad bi ti mladi ljudimogli vidjeti nekoliko godina unaprijed, itekako bi znali svoj

apetit drati pod kontrolom, te bi jeli i pili samo one ivenenamirnice koje e im u kasnijim godinama pomoi da ostanumladi, atraktivni, dinamini i uspjeni.


16

Sedmo poglavlje

eer i slatkii

Vi ste vjerojatno okirani spoznajom kako itarice i sve

ostale namirnice bogate krobom djeluju na ljudskiorganizam. Jednako tako bit ete vjerojatno okiranidjelovanjem eera i slatkia, o emu e biti rijei u ovompoglavlju. Mnogi ljudi znaju da su eer, slatkii i tome slinonamirnice vrlo tetne. eerna bolest je zdravlju djece iodraslih zadala tolike teke udarce da je upozorenje u vezi ssmanjivanjem obroka koji obiluju itaricama i krobompostalo ope poznatom injenicom. Pa ipak, ini se da toupozorenje kod mnogih ljudi ide kroz j edno uho unutra a kroz

drugo van, mnogi ga ne ele shvatiti kao signal koji najavljujeopasnost, sve dok se na djelu ne pokae kao dijabetes ili nekadruga smetnja.

Jedemo li rafinirani eer u bilo kom obliku - u hrani,slatkiima ili tekuinama - on u tijelu fermentira i dovodi dostvaranja octene kiseline, ugljine kiseline i alkohola. Octenakiselina je jaka, razorna kiselina, o emu najbolje svjedoinjena primjena kod spaljivanja bradavica na koi. Ako napovrinu koe djeluje tako razarajue, preputam vam da

-17


26/106

sami sebi predoite koje tete nanosi osjetljivoj sluzniciprobavnom traktu.

Njeno djelovanje jo je izraenije kad neoekivandospijeva u organizam. Zbog svoje sklonosti zpovezivanjem s masnim i ivanim tkivom stvara rekacijukoja dovodi do slabljenja ivaca.

Alkohol takoer djeluje ra/.aralaki, ak jae od octenkiseline, budui da postaje u tijelu jedinom otopinom za nektvari koje se teko obnavljaju. Obino je najskloniji razaranjububrenog tkiva. Naima ivce koji su u najuoj vezi smozgom te izaziva smetnje kod ovjekova opaanja,koncentriranja i kretanja.

Jedemo li eer ili slatkie u kojima je sadran alkohol - nprimjer u limunadi i kokakoli - njegovo je djelovanje jakopasno za guterau. Guteraa je najaktivnija probavna

lijezda, smjetena u dvanaesniku ili "drugom elucu". Od njdo njegova sredita vodi jedna cjevica. Kroz tu cjevicuguteraa alje nuno potrebne probavne sokove udvanaesnik, kako bi omoguila istovremenu probavuraznovrsne hrane. Jedemo li ili pijemo neto to sadri u sebieer, guteraa postaje preoptereena i ispostavljenareakcijama koje izazivaju razne smetnje u organizmu. Sve tozahvaljujui ponajprije injenici daje eer "mrtav", rafiniranproizvod, zato je njegova smetnja u organizmu razlog mnogihpatnji i tegoba.

Mogli bismo slobodno kazati da je eer u oragnizmuzapravo droga i da ljudi koji tu drogu esto uzimaju podlijeuprije ili kasnije istoj degeneraciji kao i svi ovisnici o drogama.

Kad govorim o razaralakom djelovanju eera, mislim uprvom redu na tvorniki eer. Toj kategoriji pripadaju bijeli ismei eer, sirov eer i sve druge vrste eera, ukljuujui isve nusproizvode. Svi ti proizvodi dobivaju se pomouvisokih temperatura. Bijeli eer djeluje u velikoj mjeri

48

razaralaki i degenerativno, budui da se najee "rafinira"pomou sumporne kiseline. Jedina vrsta eera potrebnaljudskom tijelu jest prirodni eer koji se nalazi u svjeemvou i medu. Razne vrste voa i povra sadre u svjeemstanju prirodni eer, poznat kao voni eer.

Rafinirani eer je osobito tetan za zube. Djeca koja jeduslatkie - bez obzira koju vrstu - imaju itekako razloga bitiljuta na svoje roditelje, jer e u kasnijim godinama imatiproblema sa zubima. Na primjer, paradontoza ne nastupaodmah. Paradontoza je posljedica podmuklog, laganogdegeneriranja zubnog mesa i zubiju, degeneriranja koje sesvodi na pretjerano uzimanje hrane od eera i kroba uproteklim godinama.

Najednom mom seminaru u Los Angelesu javila se jednadama kojoj je velike muke zadavao gnojni zub. Bila je jedna

od redovitih sudionica na mojim seminarima i za vrijemepredavanja o njegovnju usne upljine i zubiju ustala je i reklada ima slijedeeg dana dogovoren termin kod zubara koji e

joj zbog uasno bolnog apscesa morati izvaditi oboljeli zub.Pitala me to bih ja uinio na njenom mjestu. Rekao sam dabih smjesta otkazao dogovoreni termin sa zubarom i umjestotoga dogovorio termin s nekim specijalistom za ispiranjecrijeva.

Kad sam je dvije godine kasnije ponovno sreo, ree mi da

je postupila onako kako sam joj savjetovao. Bolovi su nestalivrlo brzo nakon ispiranja crijeva, a posve je nestao i apsces.Bilo je to sasvim prirodno, budui da apsces nije bio nitadrugo do vapaj tijela za odstranjenjem nagomilanog otpada unjemu. Kad je debelo crijevo bilo temeljito oieno, sav jeotrov bio odstranjen kroz taj prirodni kanal i nije moraoprobijati preko zubnog mesa.

No, eer ne samo daje tetan sam po sebi, ve je tetan ikao zaslaiva drugih jela. Ako se uzima zajedno s plodovima

49


27/106

voa, bez obzira na vrstu voa, on razara njihovu hranjivuvrijednost. Voe isti tijelo, pogotovo kiselkastije voereagira u organizmu alkalijski, naravno pod pretpostavkom da

je zrelo. Ako mu se dodaje eer, dolazi do promjenekemijskog procesa u samoj probavi i stvaranja velikih

koliina kiselina u tijelu.Navodim te injenice, ne bih li vas potakao na

razmiljanje. Ako dobro razmislite o njima, uvidjet ete damoramo izbjegavati sve vrste tvornikog eera, sve ivenenamirnice i napitke koji sadravaju eer, kao i sve slatkie,ukoliko elimo opet postati mladi. Trebamo li neto zasladiti,uzmimo radije med koji se vadi iz konica bez velikihtemperatura. Med je prethodno probavljen ugljini hidrat kojise moe primjenjivati u ishrani.

Osjeamo li potrebu za neim slatkim, onda jedimoneprskane datulje, smokve, groice i drugo voe bogatoprirodnim eerom. Ponudi li nam netko kriku okolade,nemojmo je uzeti, budui da znamo koliko je tetna zazdravlje. Jedenje okolade najbolji je dokaz kakozadovoljavanje naih potreba za slatkiima ne vodipomlaivanju.

Cesto moemo od sportskih trenera uti kako njihovisportai prije utakmica uzimaju eer. I to prvenstveno u

svrhu dodatnog "naboja energije". Ni treneri ni sportai nisu utakvim sluajevima svjesni to se zapravo dogaa kad se usportau potroi taj eerom dobiveni naboj energije. Sporta

je u pravilu na kraju utakmice posve iscrpljen i slomljen.Razlog tome lei u pogrenom stimulansu s eksplozivnimdjelovanjem. To je isto kao da benzin, koji ima daleko jaesagorjevanje i veu kalorijsku vrijednost, ulijemo u pe naulje. Posljedica takvog postupka moe biti jedino razornaeksplozija.

50

Prije nekoliko godina posjetio sam prijatelje na istokuzemlje ija kua stoji na obali rijeke u kojoj su sveuilitarcitrenirali za veslako natjecanje. Upoznao sam se s jednimtrenerom i savjetovao mu da prije takmienja svakom lanuveslakog tima dadne liicu meda. On je to uinio. Njegov

tim izgubio je s vrlo malom razlikom. Ali je svaki lanprotivnikog tima na kraju takmienja bio posve iscrpljen,dok su lanovi njegovog tima bili u stanju veslati natrag dosvojih klupskih prostorija. Trener protivnikog tima dao jesvakom lanu tri liice bijelog eera neposredno prijetakmienja.

Bilo bi dobro da se prije svakog gutljaja ili zalogajakoristimo svojim mozgom i svojom inteligencijom.

51'


28/106

Osmo poglavlje

Bjelanevine

Kad ljudi koji ne poznaju moj nain prehrane uju da ne

jedem nikakvo meso, pa ak ni meso od riba i ptica, obinome pitaju: "Odakle vam onda bjelanevine?"

Vjerujem da je to najee postavljano pitanje kad seraspravlja na temu vegeterijanstva. Tu se najbolje vidi kako suvelike rupe u znanju iz anatomije, u znanju glede nastajanja iodravanja stanica i tkiva u tijelu. Takva pitanja najboljedokazuju da ljudi nemaju nikakve predodbe o tome kakoprobava koncentriranih bjelanevina, na primjer u mesu,djeluje na zdravlje i trajanje ivota.

Ta su pitanja postala tako znaajna da sam u svojoj knjizi"Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje"posvetio posebno poglavlje bjelanevinama i amino-kiselinama. Da bismo izbjegli ponavljanje dvanaest ilitrinaest stranica spomenute knjige, na kojima se obrauje tatema, savjetujem vam da nabavite sebi primjerak te knjige idobro je prouite. Ono to u ovdje rei samo je nadopunaranijih izlaganja.

52

Ljudsko tijelo ne moe upotrijebiti nijednu cjelovitubjelanevinu - na primjer u svinjskom i goveem mesu, zatimmesu od riba ili peradi - ve mora to meso rastvoriti i rastopitiu atome i molekule iz kojih se tek onda stvara bjelanevina. Utoj bjelanevini atomi su tako poredani da mogu proizvoditi

ba onoliko aminokiselina koliko nanije trenutno potrebno. Ita bjelanevina moe biti posve razliita od mesa koje

jedemo.

Za vrijeme samog procesa rastvaranja i otapanja probavnisustav radi u biti prekovremeno, a posljedica togprekovremenog rada jest stvaranje mokrane kiseline.Mokrana kiselina dospijeva u tijelo i zadrava se poglavito umiiima. Prije ili kasnije neki miii postanu prezasieni tomkiselinom, ona se u njima kristalizira, stvara mikroskopski

siune, otre kristalie.Tek sada poinju pravi problemi. Pokretljivost miia

dovodi do toga da ti otri krislalii probijaju opne ivaca tenam zadaju tegobe poznate pod nazivima reuma, neuritis,iijas itd.

S tim u vezi imam vrlo zanimljivo iskustvo. O toj temiraspravaljao sam s lijenikom koji mi je bio prijatelj i kolegasa studija. Kod jedne od njegovih pacijentica razvila seanemija i on joj je propisao dijetu bogatu mesom i jetrenim

ekstraktom.Dok mi je priao o tome, zaboravio sam na svoje

diplomatsko ponaanje i naprosto planuo: "Jadnog listvorenja - od jetrenog ekstrakta dobit e Brightovu bolest(negnojnu upalu bubrega), a od mesa neuritis ili reumu\"Naravno da je njemu moja uzrujanost izgledala smijenom,pogotovo jer se krvna slika njegove pacijentice znatnopoboljala. Zamolio sam ga da najmanje pet godina biljei sveu vezi s tim sluajem i obeao mije da e to uiniti. Za nepune

53


29/106

tri godine pojavile su se reumatske tegobe, a u narednimgodinama razvila se Brightova bolest (upala bubrega).

Taj je dokaz naravno podloan prigovoru, budui da seradi o njegovoj pacijentici koju ja nisam vidio. Meutim,njezin lijenik sloio se sa mnom i poeo je eksperimentirati s

ispiranjem crijeva. Propisao joj je dijetu koju smo zajednosastavili u svrhu korigiranja nje/inih navika i naina ivota.

Traio je od nje da ujutro odmah nakon ustajanja popijesok od limuna u ai vrue vode, da to ponovi prije ruka iprije veere. Savjetovao joj je da svakog dana pije sok odsvjeeg sirovog povra u najveim moguim koliinama. Pila

je svakodnevno od pola litre do jedne litre soka od mrkve,repe i krastavaca, pola litre soka od mrkve i pinata, i ukoliko

je bilo mogue, pola litre soka od mrkve, celera, perina ipinata. Kod pripremanja tih sokova sluila se receptima izknjige "Sokovi od svjeeg voa i povra".

Nakon nekoliko tjedana svratio je k meni i rekao mi da senjegova pacijentica oporavlja na jedan vrlo zagonetan izauujui nain.

Starost je gotovo istoznana sa slabou. esto moemouti kako se ljudima koji nemaju snage da uine ono to se odnjih oekuje postavlja pitanje: osjeaju li se starima?

Ako niste znali, bit ete neugodno iznenaeni spoznajomda nas ivene namirnice bogate krobom i mesom ineslabima i nejakima. Predodba prema kojoj je meso nunopotrebno nekome tko obavlja teak i naporan posao totalno jepogrena i oprena. Jeste li ikada imali priliku primijetiti kakose ljudi osjeaju umornima nakon obilnih rukova za Boi iliUskrs? Umjesto da pucaju od energije, da se osjeaju jakima iaktivnima, oni bi najradije spavali i mnogi od njih to i ine,poslije obilna ruka odlaze na spavanje. Da su meso i krobnamirnice od kojih se dobiva energija, ti rukovi zaci jelo ne bitako zavravali.

54

S druge strane, ljudi koji jedu samo sirove salate, povre ivoe te piju puno svjeih sokova, osjeaju se poslije obrokauvijek bolje nego to su se osjeali prije uzimanja obroka.Gosti koji jedu takvu hranu za naim stolovima ude se otkudim osjeaj sitosti i ne mogu se nauditi odakle im tolika

energija i svjeina satima nakon obroka.Objanjenje je vrlo jednostavno i logino. Sveane gozbe

sastoje se od mesa i kroba, ali to nije hrana za tijelo. Ta hrananije iva, nije ivotonosna. ivot je u toj hrani razorenkuhanjem, jelo slui samo za punjenje eluca i obino stvaravelike koliine nimalo ugodnih vjetrova u probavnom traktu.Za razliku od kuhane hrane, sirova hrana je iva, onaopskrbljuje tijelo hranjivim tvarima koje nam pruaju trajnusnagu i energiju.

Ponekad se mogu uti primjedbe da vegetarijanci upravilu nisu najbolji primjer za zdravlje i vitalnost. I touglavnom zato to prevladava miljenje da su li ljudi iz svojih

jelovnika izbacili sve vrste mesa, a umjesto toga jedu velikekoliine itarica i namirnice bogate krobom. esto kuhajusve vrste povra i piju, ako uope piju, premalo svjeihsokova. Kod takve prehrane praktiki je nemogue imatizdravo tijelo koje bi "pucalo" od snage i vitalnosti, zato tosvaka, pa i najmanja, molekula kroba potkrada dobrunamjeru.

Vegetarijance ne bi trebalo osuivati kao jedinstvenuskupinu sve dok se jasno ne definira skupna pripadnost.Strogi vegetarijanci koji se hrane sirovom hranom i pijumnogo svjeih sokova gotovo su bez izuzetka izvanredni isvakog dana sve mlai ljudi.

Vrlo je interesantno da se kod ljudi koji jedu meso osjetizadah po trulei - makar jedva zamjetan - tek kad sepodvrgnu ispiranju crijeva. To je gotovo neizbjeno, buduida svako meso sadri u sebi znaajne koliine adrenalina iz

55


30/106

polububrega ivotinja. Polububrezi su mali organi nalik nakapuljau koji sjede na bubrezima. Adrenalin kojega stvarajuima tako uinkovito djelovanje da je atomska bomba gotovobeznaajna stvarica u usporedbi s tom monom tvari u

naem tijelu. Kad polububrezi ispuste kap adrenalina u krv,krv se smjesta razrjeuje za jednu ili dvije milijarde puta. Tose moe usporedili s jednom jedinom kapi tinte koja serastvori u etrnaest milijuna litara vode.

Ukoliko te proporcije ne moete shvatiti, predoite sebiodnos izmeu pola kilometra duge ceste i putanje od pettisua mjeseevih ophodnji kugle zemaljske. Je li vam sada

jasno o kakvom se otrovu radi kad je u pitanju adrenalin i kadse nae izvan kontrole? Kad god smo ispunjeni bijesom ilistrahom, polububrezi se aktiviraju i u krv isputaju adrenalin

ovisno o tome koliki je na bijes ili strah.Kad se neka ivotinja vodi na klanje, ona je sva u strahu,

ba kao to bi bio ovjek na njenom mjestu. Polububrezi teivotinje putaju loliko adrenalina da je njeno tijelo posveproeto njime. Unutar nekoliko minula nakon stoje nastupilasmrt dolazi do rastvaranja svake stanice i svakog tkiva.

Jedenje mesa je obiaj koji prelazi s narataja na narataj,zahvaljujui tisuama i tisuama godina staroj praksi, obiajza koji ne postoji razumno objanjenje ili opravdanje. ovjekse naprosto naviknuo na to da mu meso ivotinja prija, nerazmiljajui o tome je li ta hrana za njega korisna ili tetna.On to naprosto eli, prohtjelo mu se, jede meso - a potomsilno pati zbog tog ina.

U svojoj dugogodinjoj praksi nisam naiao na ovjekakoji bi deset ili vie godina ivio od svjee sirove salate,povra i voa te pio razumnu koliinu svjeih sokova odpovra i voa, a da bi u tom razdoblju ikada patio od tegobato ih izaziva nagomilavanje mokrane kiseline u tijelu. Alisam zato kod svakog sluaja reume, neuritisa ili iijasa s

56

kojima sam se susretao i kod kojih sam mogao kontroliratiprehranu, morao konstatirali daje neizbjeni sastavni dio teprehrane bilo meso. Na temelju tih opaanja donio sam vedavnih godina zakljuak da ovjek ne bi trebao jesti nikakvomeso, ako eli biti mlad.

Naravno da nisam ba svakom pacijentu savjetovao damora mijenjati svoje prehrambene navike i nain ivota.Svaki ovjek ima pravo jesti i ivjeti prema svom vlastitomnahoenju. Sve to ja mogu uiniti jest pokazati put. Nisam lii sam morao prei teak i naporan put? Zato to ne bi uinili idrugi ljudi? Nikad nisam zadovoljan eksperimentima,iskustvima ili savjetima, ukoliko ih sam nisao isprobao iukoliko se nisam osobno uvjerio u njihovu ispravnost. Tekkad to uinim, znam da sam u pravu.

Ako netko drukije misli, mene to ne pogaa. Sve dokpoznajem istinu, istina me ini slobodnim.

57


31/106

Deveto poglavlje

Mlijeko, vrhnje i mlijeni proizvodi

Mlijena industrija narasla je u posljednjih nekolikodesetljea poput hobotnice; njeni krakovi seu danas u eter, u

tiskovine i kunu propagandu: na prvom mjestu je prodaja,bez obzira na gubitke i bez poznavanja stvarne tete koja setime ljudima nanosi. Propaganda i pogrean odgoj navodevelik broj ljudi na to da kupuju pasterizirano kravlje mlijeko,uvjereni kako se radi o savrenoj hrani za ljude svakoguzrasta, od kolijevke do groba.

Mi elimo odgovoriti na pitanje to je mlijeko i kakodjeluje, bez ikakvog tematiziranja unaprijed donijetihzakljuaka. Mlijeko ima po svojoj prirodi zadau jaanja

kotanog tkiva pojedinih ivotinja. Stoga se dijete trebaodreeno vrijeme hraniti kemijskim sastojcima majinamlijeka, sve dok se u njemu ne razvije kotano tkivo koje ezadovoljavati potrebe odraslog ovjeku ija teina se kree od55 do 80 kilograma. 2

2 Izgraivanje kotanog tkiva samo je jedan dio zadae koju imamajino mlijeko: ono slui openito za izgraivanje zdravog tijela,ono je za novoroene jedina i naj viijednija zdrava hrana.

58

Razlika izmeu majina i kravljeg mlijeka sastoji se utome to kravlje mlijeko sadri triput vie kazeina; kravljemlijeko treba izgraditi kotano tkivo teleta koje ezadovoljavati potrebe odraslog ivineta tekog do 750kilograma. Usporedba je vie nego jasna. Ogromne koliine

kazeina u kravljem mlijeku tele e bez problema probaviti iugraditi u svoje tkivo.

Nijedan seljak koji je kod zdrave pameti nee odraslukravu hraniti mlijekom. Znatno vee koliine kazeina ukravljem mlijeku postaju vrlo problematine za ovjejetijelo koje ih ne moe tek tako probaviti i ugraditi u svojetkivo. Mlijeko je, osim u rijetkim sluajevim, nepoeljno kaohrana za ovjeka, jer zaepljuje organizam stvaranjemsuvine sluzi (vidi knjigu prof. Arnolda Ehreta "Zdrava hrana

osloboena sluzi"). Kravlje mlijeko stvara prevelike koliinesluzi. Ta sluz ostaje obino u eonoj upljini, u dinimorganima i mnogim drugim ivotno vanim dijelovima tijela.

Svojevremeno sam doao do zakljuka daje mlijeko gledestvaranja sluzi najizdanija od svih ivenih namirnica. Prijenekoliko godina posjetila me jedna stara dama svazaprepatena. Taje dama zahvaljujui promjenama u nekimsvojim prehrambenim navikama postala znatno mlaa. Uranijim godinama patila je od astme i hunjavice. U tim je

godinama bila velika ljubiteljica mlijeka, samo zato jer se taivena namirnica tako esto i posvuda hvalila.

Kad je spoznala da bi se od svojih patnji mogla osloboditiako prestane piti mlijeko, odmah je tako i postupila. Umjestomlijeka pila je dnevno razliite svjee sokove i za nekolikotjedana disala je prirodno i s lobodno. Godinama je ivjela bezikakve naznake ranijih tegoba i bolova i bila je vrlozadovoljna stoje upoznala uzrok svojih problema i uspjela teprobleme zauvijek rijeiti.

59


32/106

Pokuajte ovo!Gucnuti i pritom osjetiti epi. Podizanje

i zatvaranje dunika za vrijeme otvaranja grkljana

60(Slika 3.)

Zaprepatenje prilikom njenog ponovnog posjeta prijenekoliko godina odnosilo se na problem njezina dvogodinjegunuka. Od samog roenja imao je velikih problema saspavanjem te nije zapravo nijednu no prespavao kako treba,a nije bilo ni dana kad mu iz nosa ne bi curilo kao iz nekoghidranta. Zamolila me da joj preporuim togod to bi djetetumoglo pomoi kao stoje svojedobno pomoglo njoj.

Djetetova majka nije se ograniavala na uobiajenemetode njege i prehrane: mlijeko u svim prilikama, lijekovi zasvaku sitnicu, a u meuvremenu obroci od itarica. Nikakvoudo, dakle, to se dijete nalo u takvom krkljancu! Problem

je bio kako kerku privoljeti da za nekoliko tjedana prepustidijete njegovoj bakici. To nam je nekako uspjelo, i dok jekerka bila odsutna, baka je bre-bolje poduzela kod djetetaklistiranje. Zatim mu je tijekom dana svako pola sata davalasok od narane.

Slijedee noi dijete je bez prekida spavalo od 20 satinaveer do 6 sati ujutro. Samo dva ili tri dana hranila je dijetesokom od narane i sokom od mrkve, s malo naribanih svjeih

jabuka i slinih namirnica, koje nadopunjavaju sokove ipruaju neto vru hranu, i ve su nos i oi bili osloboeniod sluzi. Na kraju prvog tjedna dijete je bilo posve normalno,zaigrano, radosno i sretno. Za vrijeme trotjedne majineodsutnosti dijete nije dobilo ni kapi mlijeka, ni trunku itaricaili hrane koja sadri u sebi krob, nikakvu kuhanu hranu. Napovratku je majica bila tako radosna da je nastavila dijetehraniti u skladu s prirodom; promijenila je vlastite navikeglede jela i naina razmiljanja. Od tog dana poela je i onabivati sve mlaom.

Kod odraslih osoba djelovanje mlijeka je posve isto.Otprilike prije etiri tjedna primio sam telefonski poziv od

jedne itateljice iji suprug nikako da prihvati i pomiri se s

h l


33/106

prirodnim nainom ivota. Glavne poslatice bile su mupalainke i ostala hrana od kroba, te ispijanje kave.

Ono najgore dogodilo se prije nekoliko mjeseci, kad gajebez ikakvih prethodnih naznaka spopala tako jaka astma da sezamalo nije uguio. Morala je intervenirati hitna pomo, kakobi se odrao na ivotu. Pod brinom njegom svoje ene vidno

je napredovao te je bio u stanju krenuti na slubeni put, stojebilo sasvim dovoljno da povjeruje kako je opet ozdravio.Otputovao je u New York, ali po pvratku opet gaje spopaonapad astme i mogao se uguiti. Odluio je doi k meni, ne bili se on i njegova supruga okoristili mojim iskustvima.

Nisam bio kod kue kad su njih dvoje doputovali, te sutaksijem produili u apartman kojega smo iznajmili za njega.Te noi morali su zvati tri razliita specijalista da hitnointerveniraju i sva trojica bila su u velikoj nedoumici hoe lipreivjeti cijelu no. Ali njegova je ena imala kod sebesokovnik i cijelu no naprosto ga zalijevala vonimsokovima. Kad sam se sljedeeg dana vratio kui, on je otiaok lijeniku koji se brinuo o mojim pacijentima, ako bi zatrai lilijeniku pomo. Podvrgnut je urednom ispiranju crijeva.Tog i naradnih dana njegova ena je uporno pripremala vonesokove te je on nastavio s ispiranjem crijeva.

Na kraju tjedna bio je u stanju sam otii k lijeniku, anarednih tjedana pjeaio je kilometar dugom stazom doordinacije i natrag. Danas, svega mjesec dana nakon to jepraktiki bio mrtav, on je izvan svake opasnosti, lijepo seoporavio, kree se po cijelom naselju, te je problem svojeene koja mu je eljela sve najbolje radosno preuzeo na sebe.

To nipoto nije jedini takav sluaj. Poznajem ljude diljemnae zemlje koji su temeljito promijenili svoje prehrambenenavike i nain ivljenja. Mogu posvjedoiti da su postalisavreno zdravi, zahvaljujui iskljuivo prirodnim meto-

62

dama, izbacivanju mlijeka i kroba iz svojih jelovnika, teistom i zdravom odravanju crijeva.

Vrhnje je svojevrsna mast koja se probavlja na posvedrukiji nain od mlijeka. Vrhnje treba uzimati u sirovom

stanju, a ne pasteririzano. U razumnim koliinama nijeposebno tetno, iako po svojoj prirodi doprinosi stvaranjusluzi.

Mlaenica ili stepka nema s vidika prehrane nikakvuposebnu prednost, ali djeluje ublaavajue kod upaleprobavnih puteva. Ako se pije hladna, njezino ublaavajuedjelovanje moe ovjek osjetiti po svoj duini probavnogtrakta. Dokazano je da mlaenica i bakterijske kulture, bez

obzira kako ih nazivali, ine zacijelo vrlo unosnu izmjenuprirodnih dobara. No, ja jo uvijek nisam pronaao nijednudobru stranu te izmjene za ovjeje tijelo.

Prije nekoliko mjeseci mogao sam najednom seminaru ozdravlju vidjeti i uti predstavljanje obogaene mlaenice ilistepke. Dama koja je prezentirala obogaenu mlaenicu nijese nimalo ustruavala hvaliti kako je taj napitak od velikekoristi i zato ga ona pije triput na dan. Pritom joj nije bilo napameti, kako se moglo primijetiti, da se kod nje godinama,

otkad pije taj napitak, nagomilalo enormno mnogospuvastog masnog tkiva. Njezina figura poprimila je izgledvree brana zavezane u sredini, a nateeni nos morala jestalno brisati velikom maramicom.

Upravo na to mislim kad govorim da proizvodi od mlijekastvaraju sluz. Nemogue je naravno osporavati injenicu dase mlijeni proizvodi mogu u odreenim prilikamaprimjenjivati s velikim uspjehom za odreenu svrhu - uhitnim sluajevima. No, ako se nita ne uini na

63


34/106

odstranjivanju nagomilane sluzi, bila bi sva pozitivnadjelovanja mlijenih proizvoda zanemariva, pogotovo kad seradi o viegodinjem nagomilavanju sluzi. injenica da se uhitnim sluajevima mlijeko i mlaenica, obogaenabakterijama, moe uspjeno primjenjivati ne moe nipotobiti razlog da svatko uzima te proizvode i time doprinosistvaranju suvine sluzi u svome tijelu.

Upala plua i tuberkoloza su bolesti prouzroenepretjeranim stvaranjem sluzi u tijelu. U svojimdugogodinjim istraivanjima nikad nisam naiao na nijednurtvu tih bolesti koja nije u svom ivotu konzumirala velikekoliine mlijeka. Meutim, u kontaktu s tisuama i tisuamavegetarijanaca nisam imao priliku upoznati jednog jedinogkoji bi patio od spomenutih bolesti.

Moda bi za vas bilo korisno potraiti informacije o

mlijeku u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravajuvae zdravlje". Ovdje sam se samo uzgred dotaknuo te teme,budui da nam valja istraiti mnoge druge aspekte u potrazi zanajsigurnijim putem pomlaivanja.


(.-I

Deseto poglavlje

Pravilan omjerpojedinih sastojaka hrane

Najbolji prijatelji starenja jesu vrenje i truljenje. Obaprocesa naravno prethode raspadanju. I zato ubrzavajustarenje kod ljudi. Vrenje moe ponekad biti posljedicasvrhovite razgradnje, ali truljenje ZflflSl nesumnjivodegeneraciju i nema mu mjesta u naem nastojanju dapostanemo mladi. Bakterije stvara priroda zato da razgraujui rastvoraju ljaku u nama. Same po sebi nisu ni najmanjetetne. tetiti su njihovi konani proizvodi koji nastajurazgradnjom ljake te svojim truljenjem stvaraju probleme.

Kod pripremanja naih obroka svaka ivena namirnicapredstavlja zapravo kemijsku kombinaciju elemenata, atoma imolekula u suglasju s prirodom. Ako se hrana sastoji iz sirovapovra i voa, ona sadri u sebi organske, ive, ivotonosneelemente koji se mogu kombinirati na sve mogue naine.

Svaka mjeavina te vrste je korisna. Elementi se povezujuna prirodan nain. Meutim, ako su namirnice preraivane ilikuhane, ivot se u njihovim sastojcima razara. To vrijedi zasve ivene namirnice. krob, itarice i eer pripadaju

65


35/106


36/106

alkalijskoj grupi , premda dovode do kiselinske reakcije utijelu, ako se jedu. U probavnom procesu potrebni sualkalijski sokovi probave. Ako u svom obroku uzbjelanevine uzimamo krob, itarice i eer - podzajednikim nazivom ugljikohidrata - moramo raunati sozbiljnom kemijskom situacijom. Probava ugljikohidrata bite poremeena prisutnou kiselih eluanih sokova, aistovremeno nee se temeljito obaviti probava bjelanevinazbog prisutnosti alkalijskih probavnih sokova. Posljedicatoga je vrenje ugljikohidrata i truljenje bjelanevina (vidi "Fit

za ivot" od Harveya i Marilyn Diamond).

Te su posljedice vrlo jasne i realne, nije to nikakva pukafantazija ili teorija. Te su posljedice preesto bile dokazane,da bi ostavljale bilo kakvu mogunost sumnje - osim uglavama onih koji su toliko zaljubljeni u svoje meso i svoj

krumpir da se naprosto ne ele suoiti s injenicama.Po mom miljenju ne moe biti boljeg dokaza za to od

sluaja s jednim ovjekom koji je nedavno doao u na gradda se pozabavi mojim istraivanjima. Bio je porijeklomBritanac i za njega naprosto nije bio dobar nijedan obrok kojinije sadravao meso i krumpir, a esto i Yorkshir-puding(teletina peena u tijest

Documents

Norman W. Walker - I vi možete postati puno mlađi