1. Zakonodavna praksa pravni propisi predstavljaju veoma sloenu materiju. njihovo stvaranje osim strunog rada nuno zahtijeva i odreeni postupak u zakonodavnoj praksi i znanje kako neki propis ostvariti.tenja za boljim i efikasnijim pravnim regulisanjem (better legal regulation).

Sloenost zakonodavne prakserazvojem drutvene kulture i sve veom sloenou drutvenog poretka postajao je sve sloeniji i postupak zakonodavne prakse. danas je to najsloeniji postupak u savremenoj dravi.zakonodavna praksa se stvarala stalnim radom zakonodavnih tijela.

Faze zakonodavne praksezakonodavna praksa obino ima sedam faza:a. plan normativne djelatnosti,b. utvrivanje grae za pojedini propis,c. izrada teza,d. izrada prednacrta,

Faze zakonodavne praksee. sastavljanje obrazloenja,f. rasprava o propisu i njegovo donoenje,g. priprema za objavljivanje.s aspekta nomotehnike postupak s nacrtom i prijedlogom i samo donoenje propisa nema vei znaaj.

Donoenje propisaako se radi o PA koji nema snagu zakona postupak se skrauje, neke faze otpadaju, a neke se pojednostavljuju.slian nain donoenja propisa u nedravnim organima. u praksi se esto insistira na brzom donoenju propisa; brzina jeste korisna, ali pri tome se ipak treba osloniti na ozbiljnost rada i potovanje pravila nomot.

a. Plan normativne djelatnostiplanom normativne djelatnosti bi trebalo utvrditi koje i kakve PA je nuno donijeti u konkretnom pravnom sistemu. prethodno izvriti analizu drutvenog stanja, a posebno pravnog sistema u zemlji. nakon toga je mogue utvrditi ta je sve potrebno normirati i kojim normativnim oblicima i sredstvima.

a. Plan normativne djelatnostivane su i drutvene, materijalne i pravne mogunosti jer, pitanje je vrijedi li donositi neki zakon ako za njegovu realizaciju u praksi ne postoje finansijska sredstva.

Plan izrade propisa republiki organ uprave u godinji plan rada obavezno unosi i izradu propisa, bilo da je rije o novom propisu ili izmjenama i dopunama postojeeg.plan sadri cilj propisa koji se priprema sa rokom u kojem se mora izraditi.nosilac izrade propisa je organizaciona jedinica nadlena za normativne poslove.

Radna grupa za izradu propisaako je rije o sloenom propisu pa se strunost ne moe obezbijediti unutar republikog organa uprave, starjeina organa e obezbijediti tim strunjaka, uz odobrenje Vlade, iz drugih republikih organa koji ine radnu grupu - eksperte.rad grupe koordinira org.jedinica za normativne poslove iz sastava organa.

Izrada propisa u RS eventualne konsultacijezakoni i drugi propisi u republikom organu uprave izrauju se u obliku prednacrta, nacrta i prijedloga.mogue konsultacije i sa drugim organima uprave na koje se odnosi materija propisa, udruenjima graana i zainteresovanim privrednim subjektima.

Postupak konsultacija kroz koji prolazi nacrt propisa1. ministarstvo nadleno za budet,2. ministarstvo nadleno za davanje potvrde o usklaenosti propisa sa zakonodavstvom EU,3. ministarstvo nadleno za davanje miljenja o usklaenosti propisa sa krivinim zakonodavstvom,4. republiki organ uprave nadlean za davanje miljenja o usklaenosti propisa sa Ustavom i pravnim sistemom RS.

b. Utvrivanje grae za konkretni propisfaza utvrivanja materijala za konkretni propis podrazumijeva:a) utvrivanje materijala - grae koja e se regulisati i b) odabir samog propisa koji e se stvarati.

b. Utvrivanje grae za pojedini propisono podrazumijeva utvrivanje injeninog stanja, dotadanja pozitivna pravna rjeenja, ali i injenice koje se odnose na ranija istorijska rjeenja. sama izrada PA ne trpi improvizaciju, te je upravo zbog toga uvijek potrebno obaviti pripremne radnje, odnosno svestrano, opseno i znalaki pripremiti materijal.

c. Izrada tezateze su izraz za prikupljeni materijal za izradu propisa. u svom osnovnom znaenju teza znai tvrdnju ili odreenu postavku. teze s miljenjima o izradi propisa ne mogu se poistovjetiti ni s prednacrtom, a pogotovo ne s propisom koji je dobio pravnu snagu.

c. Izrada tezateze su opirnije od prednacrta. slue da se sagledaju politiki i struni problemi i pitanja, razliita miljenja i ukupno drutveno stanje u oblasti kojoj pripada materija koja se normira.posebno su korisne kod normiranja materije koja je nova ili se prvi put ureuje.

d. Izrada prednacrtanakon prihvatanja teza pristupa se izradi prednacrta pravnog propisa. prednacrt je iri i obimniji tekst s vie dodatnih pojanjenja, rijenikom pojmova i alternativnim rjeenjima. dostavlja se irem krugu zainteresovanih lica i strunjaka.

e. Sastavljanje obrazloenja, pojam i kakvo treba da budeobrazloenje je poseban dodatak, elaborat budueg pravnog propisa ili motivi kako se nekad govorilo. treba da je pregledno, struno, argumentovano i uvjerljivo, jasnog i preciznog stila.

e. Sastavljanje obrazloenjanedopustivo je da obrazloenje bude samo prepisani tekst prednacrta, da bi se ispunila formalnost. upravo obrnuto, obrazloenjem se tumai propis i time je njegov znaaj vei. u prilogu obrazloenja bi trebala biti i potrebna dokumentacija.

e. Sastavljanje obrazloenjaobrazloenje je veoma vano i korisno kad se propis donosi u parlamentu, ali moe koristiti i subjektima koji e propis primjenjivati kako bi im on bio razumljiviji. nije neracionalno obrazloenje javno objavljivati uz propis.daje se uz definitivni prijedlog teksta zakona.

Sadraj obrazloenjasastavni dio propisa, obavezno sadri:1. ustavni i zakonski osnov za donoenje propisa,2. razloge za donoenje propisa i objanjenje odabrane politike,3. usklaenost propisa sa evropskim zakonodavstvom,4. mehanizme i nain obezbjeenja sprovoenja propisa,

Sadraj obrazloenja5. obrazloenje ponuenih rjeenja s posebnim osvrtom na cilj koji se eli postii ponuenim rjeenjem,6. obrazloenje finansijskih sredstava i izvora potrebnih za sprovoenje propisa, kao i finansijske efekte koje e proizvesti njegova primjena,7. reviziju postojeih propisa.

f. Rasprava o propisu i njegovo donoenjesljedea faza je razmatranje propisa u zakonodavnom tijelu, stavljanje primjedbi, i glasanje o prijedlogu propisa. ova faza ne spada u domen nomotehnike pa emo se time ukratko baviti.

g. Priprema za objavljivanjenakon to se propis usvoji, posebno ako je bilo amandmana, treba ga dotjerati. u konani tekst za objavljivanje propisa stavljaju se sve usvojene primjedbe, otklanjaju jezike, stilske, terminoloke i eventualne druge greke i nedostaci. nakon konane redakcije tekst propisa se objavljuje.

Nunost postojanja propisaprvobitno drutvo moglo je postojati bez pravnih propisa. danas su pravni propisi nunost bez kojih nema opstanka drutva.meutim uvijek, pa i danas, ima podruja u drutvu uopte, a posebno u pravnom poretku koja nisu propisima ureena, pa ak i koja se ne mogu ni urediti.

Propisi u okviru pravnog poretkasvaki propis je sastavni dio pravnog poretka kao cjeline i vri odreeni uticaj na pravni poredak. taj uticaj zavisi od snage propisa i moe biti jai ili slabiji.propisi izmeu sebe nisu uvijek tekstualno, misaono niti sa drugih tehnikih, a pogotovu sadrinskih aspekata jednaki.

2. Naini usklaivanja propisa1. interpretacija (tumaenje),2. analogija,3. obavezno tumaenje,4. izmjene i dopune propisa,5. usklaivanje s ustavom,6. izrada preienog teksta propisa i7. donoenje novog propisa.

Interpretacijasvaki propis je u trenutku svog donoenja odraz odreenog stanja u drutvu. obzirom da je svako drutvo u stalnom procesu promjena, jednom doneseni propisi u odreenom trenutku manje ili vie odstupaju od stanja u drutvu s aspekta drutvenog cilja zbog kojeg su donijeti. taj nesklad neophodno je izbjei, odnosno izvriti usklaivanje propisa sa stanjem u drutvu.

Interpretacijaukoliko je nesklad manji usklaivanje se vri interpretacijom (tumaenjem) bilo jezikom ili logikom. zakone ne treba razdvajati od cilja, oni se danas prvenstveno shvataju kao sredstvo za ostvarenje ciljeva drutvene politike.

Odreivanje analogne primjene drugog propisa analogna primjena drugog propisa moe biti: interna i eksterna.kada se jednim propisom odreuje primjena PN sadranih u nekom drugom propisu.

Obavezno ili autentino tumaenjeposebno znaajno kao instrument usklaivanja propisa. njega po pravilu daje organ koji je donio opti akt za koji se daje tumaenje.akt o autentinom tumaenju mora biti u pismenoj formi: naziv organa nadlenog za donoenje, naziv opteg akta i konkretne njegove odredbe koje su sadraj tumaenja i sadraj (tekst) tumaenja.

Izmjene i dopune propisase donose kada propisi ne odgovaraju promjenama u pravnom sistemu ili promjenama u politici u odreenoj oblasti ili ih treba prilagoditi stvarnim potrebama i drutvenim ciljevima. izraz su nezadovoljavajueg stanja ili u drutvu ili u propisima. vano - da stvaraoci pravnih propisa veoma ozbiljno pristupaju izradi propisa kako bi kasnije, izmjena i dopuna bilo to manje.

Izmjene i dopune propisaako se vie od polovine lanova osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjuje, pristupa se donoenju novog propisa.izmjene i dopune propisa mogu se vriti samo propisom istog naziva i vanosti i u postupku propisanom za njegovo donoenje.naziv izmjena i dopuna u propisu treba da odgovara njegovom sadraju i ostaje isti.

Izmjene i dopune propisaako se vri samo jedna izmjena - dopuna, propis se naziva o izmjeni ili dopuni.ako se vre dvije ili vie izmjena - dopuna propis se naziva: o izmjenama i dopunama.uvodna odredba propisa o izmjenama i dopunama sadri naziv propisa koji se mijenja i dopunjuje, broj sl.glasila u kome je objavljen, brojeve svih glasila u kojima su objavljene izmjene i dopune tog propisa i prvu odredbu u kojoj se vri izmjena i dopuna.

Izmjene i dopune propisaunutranja struktura u izmjenama ostaje neizmijenjena, u izmjenama treba zadrati staru numeraciju lanova propisa. novi lanovi dobijaju broj lana poslije kojeg se dodaju, sa odgovarajuom slovnom oznakom; npr. 11a. na taj nain se izmjene razlikuju od preienog teksta gdje se mijenja i numeracija lanova.

Problem estih izmjena i dopuna propisaeste izmjene stvaraju pravnu nesigurn. subjekti na koje se propisi odnose i oni koji ih primjenjuju u situaciji su esto da tek to su saznali ili poeli da primjenjuju odreene PA imaju nove to sve u primjeni stvara znaajne tekoe i probleme.uobiajeno u praksi se koristi termin izmjene i dopune - adekvatan i dovoljan je termin izmjene jer i dopune su samo izmjene osnovnog teksta propisa.

Istraivanje, analiza, pribavljanje miljenja prije izmjenavano - prije pristupanja izmjenama propisa, uraditi istraivanje i analizu, te sastaviti osnovne teze i pribaviti miljenje o njima raznih dravnih organa, udruenja, naunih ustanova, strunjaka, ali i ire javnosti. nova norma ne smije biti protivrjena ostalim normama u propisu.praksa - okrugli stolovi esto nisu efikasni i ne daju oekivani rezultat.

Izrada preienog teksta propisapreieni tekst se izrauje kada se na propisu izvre najmanje tri izmjene ili se izmijeni vie od 10% osnovnog teksta, tako da njegova primjena postane nepregledna.preieni tekst propisa ima zvanini karakter, objavljuje se u slubenom glasilu, a utvruje ga za to ovlaeni organ (Odbor za zakon. NS RS ili Str. sluba Vlade RS).

ta sadri preieni tekst?on sadri osnovni tekst u koji su ugraene sve izmjene i dopune koje su usvojene i objavljene.sadri:a) uvod - preambulu koja sadri pravni osnov, b) naziv organa ovlaenog za izradu preienog teksta i c) datum kada je utvren preieni tekst.

ta se smije unositi u preieni tekst propisa?ne smije se unositi nita to nije bilo predmet izmjena i dopuna.u preienom tekstu je dozvoljeno ispravljati greke, izostavljati bespredmetne odredbe, ali i obavezno izostaviti eventualno ponitene odredbe od strane ustavnog suda.

Propisi po ovlaenjupropisi po ovlaenju se donose u granicama datog ovlaenja iz vieg propisa.praktino razrauju tekst osnovnog propisa. radi se o donoenju uredbi na osnovu zakona ili pravilnika, uputstava...

Ispravka propisa koji je objavljen u slubenom glasiluvri se u sluaju kada se utvrdi da objavljeni tekst propisa ne odgovara izvornom tekstu propisa.izvorni tekst propisa je tekst koji je usvojen i potpisan od nadlenog organa i iji se primjerak uva u strunoj slubi donosioca propisa.ispravke propisa ne vri donosilac ve upravno-strune slube.

Ispravke greaka u propisimaest sluaj - kada je propis objavljen s nekom oiglednom manjom grekom. daje se ispravka teksta uz potrebu da se navede ispravljeni i pogreni tekst propisa. ispravak se utvruje pismenim aktom kojeg ine uvod, naziv, tekst ispravke i potpis ovlaenog lica.

Ispravke greaka u propisimaispravka se objavljuje u slubenom glasilu u kojem je objavljen propis koji se ispravlja.vano je istai da se ispravka ne smije koristiti za izmjenu teksta propisa u sadrinskom i sutinskom smislu. time bi se dogodilo da pravo zakonodavca bude prisvojeno od strane drugog neovlaenog organa.

3. Sadraj propisaveliki broj propisa je sam po sebi nepregledan, najee zbog znaajnog obima. jedan od osnovnih zahtjeva je da propisi budu sastavljeni na to je mogue pregledniji nain. cilj preglednosti - da se subjekti -primjenjivai na to laki, razumljiviji i bri nain mogu upoznati sa sadrajem propisa.

Kakav mora biti sadraj propisa?informativan, imperativan,logiki i pregledno rasporeen, bez upitnih i nepotpunih reenica i misli,normalnog i razumljivog jezikog stila,jasno definisanih reenica i misli, bez metafora ili poslovica, bez poetskog stila, latinskih citata i uz upotrebu stranih rijei samo kad za to ne postoji adekvatan nacionalni izraz.

Kakav mora biti sadraj propisa?pojmovi koji se koriste ne smiju biti ni preiroki ni preuski, a jednom upotrijebljen pojam treba koristiti do kraja. da bi se izbjegla nepreglednost i monotonost propisa on se razdvaja na dijelove, i to:

4. Dijelovi propisa1. naslov ili naziv propisa, 2. uvodni dio ili osnovne odredbe, 3. sredinji - glavni dio - sadrinske odredbe,4. kaznene odredbe, 5. prelazne odredbe i 6. zavrni dio ili zavrne odredbe.ukoliko je propis veeg obima, on sadri i pregled sadraja.

Propisi u BiH i RSprema Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH, broj 11/05) i Pravilima normativno-pravne tehnike za izradu zakona i drugih propisa RS (Sl. glasnik RS, broj 13/06) propisom se smatra: 1. ustav,2. sporazum (ako je druga strana saglasna),3. zakon (i u RS),

Propisi u BiH i RS4. uredba (samo u RS)5. poslovnik (i u RS),6. odluka (i u RS),7. uputstvo (i u RS),8. naredba (samo u RS),9. pravilnik (i u RS) i 10. drugi opti pravni akti.

Originalni tekst propisatreba razlikovati originalni tekst propisa od onog koji se objavljuje u slubenom glasilu. originalni tekst se potpisuje vlastoruno, a objavljeni tekst faksimilom ili tampom. u sluaju neslaganja mjerodavan je originalni tekst.

Promulgacija zakonaodluka o proglaenju propisa (promulgacija) je poseban akt, ukaz visokog dravnog organa (obino predsjednika drave) kojim se potvruje da je zakon donesen po odreenom postupku te da je postao obavezan. proglaavaju se samo zakoni.

Naslov ili naziv propisa konkretna oznaka propisanaslov propisa (titulus) izraava njegovu specifinost, odnosno razliku od drugih propisa; sadri osnovne podatke o predmetu regulisanja. u starom Rimu propisi su nazivani po imenima svojih predlagaa, u Austrougarskoj je takoe ponekad korien isti nain imenovanja propisa, a u SAD se i danas slino postupa.

Kakav mora biti naslov propisa?mora se podvrgnuti pravilima jezikog izraavanja, pisati punim sadrajem, bez skraenica, stavlja se iznad teksta, bez interpunkcije, tampa se posebnim slogom. s gramatikog aspekta naslov predstavlja jednu reenicu; bez stranih rijei i sloenica. sastavljen je od rijei; ne preporuuje se da se naslov oznaava brojem.

Naslov ili naziv propisaiz samog naslova bi trebalo da se vidi o emu se u propisu radi. naslov treba naelno izraavati sadraj propisa (npr. Zakon o radnim odnosima). naslov ne treba da bude sadran od vie rijei koje su sinonimi ili homonimi, ne smije biti preopiran niti alternativan.

Naslov ili naziv propisanuno je da bude to krai, jasniji do granice razumljivosti sadraja propisa.u sluaju izmjene naslova ili izrade preienog teksta koji podrazumijeva novi naslov propisa, uz taj novi treba staviti i stari naslov.s pravnog aspekta, naslov propisa ima samo interpretativni - informativni karakter.

Naslov ili naziv propisaako je naziv RS bitna odrednica samog zakona, naziv zakona moe da sadri i rijei: Republika Srpska (KZ RS; ZOP RS).ako zakon regulie dvije ili vie razliitih materija, naziv treba da izrazi sadraj one materije koja je za zakon najznaajnija.ispisuje se bez znakova interpunkcije.sastavljen iz sva dijela: prvi-ustav,zakon.. drugi dio- od 2-5 rijei, max 9.

Podnaslovi propisapropis moe imati i podnaslove. podnaslovi imaju ue znaenje od naslova, stavljaju se iznad, ili sa strane teksta. oni bi trebali biti izraz jedinstva teksta propisa (npr. - opti i posebni dio ili prvi i drugi dio...)

Pregled sadraja propisanije obavezan sastavni dio PA.potreban u sluaju da se radi o propisu koji je veeg obima, kad se normira neka nova materija ili se to ini nekom drugom metodologijom razliitom od uobiajene. cilj - da propis bude sadrajno pregledniji, te da se s njim moe lake i bre upoznati. cjelishodno je da se stavi na poetak propisa te da ima slubeni karakter.

Uvodni dio propisaima za cilj da istakne pravni i politiki smisao propisa. u pravilu sadri: preambulu, naziv propisa i predmet propisa.obino propis ima samo jedan uvodni dio, a izuzetno veliki propisi (npr. Graanski zakonik Njemake) za svako podruje imaju svoj uvodni dio.

Preambulauvodni struni izraz za dio propisa koji se nalazi na samom poetku, prije formalnog uvoda i naslova propisa, a kojim se objanjavaju razlozi donoenja i ciljevi propisa (pravni osnov za usvajanje propisa).u preambuli se ne koriste skraenice.unosi se samo u najznaajnije pravne propise (ustav, zakoni, kolektivni ugovori...).

Uvodni dio propisanekad se u uvodni dio stavlja i sasvim konkretan dogaaj - povod za donoenje propisa (Ustav BiH). danas se eventualno u uvodnom dijelu posebno znaajnog propisa mogu navesti odreeni ciljevi drutvene politike za njegovo donoenje.

Predmet i definicijapredmet je dio propisa koji se stavlja iza naziva ili ispod pregleda sadraja, a sadri informacije o cilju propisa.definicija je dio propisa koji se stavlja iza predmeta, a sadri informaciju o znaenju izraza korienih u propisu.

Sredinji ili glavni dio propisa sadrinske odredbesadri PN koje slue ostvarenju postavljenih ciljeva. pravno i politiki je najvaniji dio propisa i ima najveu snagu. u njemu se razrauje ono to je postavljeno u naslovu i uvodu. po svom karakteru on moe biti stvaralaki, regulativni, zatitni, obrazovni ili kombinovani.

Sredinji dio propisau sredinjem dijelu propisa ostvaruje se i sama sutina nomotehnike. ovdje se takoe odluuje hoe li taj konkretni propis biti jedino pravno sredstvo za ostvarenje postavljenog cilja ili e djelovati uporedo s drugim propisima. npr. krivini zakon djeluje samostalno, a graanski zajedno s nizom drugih propisa.

Sadrinske odredbesadrinske odredbe reguliu drutvene odnose koji su predmet zakona, prava i obaveze subjekata koje proizilaze iz zakona, te ovlaenja za donoenje podzakonskih propisa i odredbe o primjeni.nastojanje da se jednim zakonom obuhvate sva pitanja i odnosi iz jedne oblasti.

Kaznene odredbeda bi se ostvarili odreeni drutveni ciljevi zbog kojih je PA donesen, esto je neophodno predvidjeti kaznene odredbe za sluaj krenja odreenog PA. uobiajeno - kaznene odredbe se unose u poseban PA (KZ, zakon o prekrajima). ove odredbe imaju zakoni koji sadre nareujue i zabranjujue norme.

Kaznene odredbeda bi se nekom propisu dao poseban znaaj u njemu samom predviene sankcije. sankcije - krivine, graanske, prekrajne..vrlo je osjetljivo pitanje da li su sankcije uopte potrebne za ostvarenje drutvenih ciljeva, i ako jesu koje su to sankcije. sankcije je najbolje izbjegavati, a ako su nune, treba pribjegavati blaim.

Prelazne i zavrne odredbeobavezni dio svakog propisa i opteg akta.novi propis ove odredbe su kratke (sadre rok stupanja na snagu i rokove za donoenje provedbenih akata).ustav i ustavni mandmani ne sadre ove odredbe (donosi se poseban ustavni zakon).

Prelazne odredbeu drutvu i u pravnom poretku deavaju se stalne promjene; u odreenom trenutku postoji potreba da se neki drutveni odnosi urede drugaije nego ranije. u takvim situacijama javie se zaostali sluajevi koji su nastupili u vrijeme vaenja starog propisa, a do donoenja novog nisu rijeeni; takvi sluajevi rjeavaju se u novom propisu tzv. prelaznim odredbama.

Koji sluajevi se rjeavaju prelaznim odredbama?nisu potrebne u propisima koji neke drutvene odnose reguliu po prvi put.s pravnog aspekta, prelaznim odredbama se rjeavaju oni sluajevi koji su nastali u vrijeme vaenja starog propisa, a treba ih rijeiti po stupanju na snagu novoga.

Kakvo vaenje imaju prelazne odredbe?prelazne odredbe imaju uslovno vaenje tj. samo dok postoje sluajevi iz prethodnog reima koji se trebaju rijeiti. prelazne odredbe odumiru s rjeavanjem sluajeva na koje se odnose.odumiranje PA ne moe se poistovijetiti sa stavljanjem propisa van snage.

Kakav postupak se propisuje prelaznim odredbama?ako se novim zakonom drugaije ureuju materijalno-pravni odnosi i postupak za ostvarivanje pojedinih prava, u prelaznim odredbama se propisuje da e se postupak u stvarima u kojima je zapoet prema odredbama ranijeg zakona zavriti po odredbama ranijeg zakona. (novi NPP).prelaznim odredbama se utvruju i rokovi za donoenje novih akata.

Prelazne odredbeprelaznim odredbama se utvruju rokovi za preuzimanje prava i obaveza od strane novog subjekta koji je nosilac tih prava i obaveza, kao i prestanak rada onog subjekta koji je bio nosilac prava i obaveza po zakonu koji prestaje da vai.kad je neophodno da postojei subjekti usklade svoj rad sa novim zakonom, u prelaznim odredbama odreuje se rok za to usklaivanje.

ta se odreuje zavrnim odredbama?zavrnim odredbama odreuje se datum stupanja na snagu zakona i prestanak vaenja ranijeg zakona ili jednog njegovog dijela, kao i podzakonskih akata koji su doneseni po ranijem zakonu.prostorno vaenje je vidljivo iz samog ustava ili naslova zakona, a u sluaju da se odnosi samo na odreena podruja u dravi, to mora biti posebno naglaeno u zavrnim odred (ovaj zakon vai samo za...).

Koja tri momenta su vana za vremensko vaenje propisa?to se tie vremena vaenja propisa, u propisima su bitna tri momenta: 1. poetak vaenja, odnosno stupanja na snagu ili poetak primjene propisa, 2. prestanak vaenja propisa i 3. datiranje propisa.dan stupanja na snagu mora biti odreen u svakom optem aktu.

Datiranje propisadatiranje je vremenska klauzula koja se nalazi ispod teksta propisa i pokazuje dan kada je propis nastao. dan nastanka zakona dan kada je prijedlog zakona potpisan od strane predlagaa.direktno datiranje postoji kad je ispod teksta propisa objavljen datum, a indirektno ako taj datum nije naznaen pa se uzima dan objave u slubenom glasilu.

Neophodnost objavljivanja propisa i nainineophodno da bi se subjekti i primjenjivai propisa mogli blagovremeno upoznati sa sadrajem propisa i ponaati onako kako oni odreuju. objavljivanje je zbog toga javno i pretpostavka je vaenja propisa. istorijski, propisi su se objavljivali na razne naine: usmeno, saoptavanjem na javnim mjestima, na oglasnoj tabli, putem dnevnih novina...

Objavljivanje propisa danasdanas - savremene drave imaju svoja javna glasila koja slue za ove namjene. javna glasila mogu imati i pojedini dravni organi, kao i jedinice lokalne samoup.objavljuju se propisi i njihove izmjene, odnosno dopune i obavezna tumaenja, kao i odluke ustavnog suda kojima se neki propis mijenja, ukida ili potvruje.

Kada i kako se zakon objavljuje i stupa na snagu?praktiki i formalni razlozi nalau da se propis objavljuje odjednom i u cjelosti, a ne u nastavcima, pa i kad je veoma obiman.zakoni se objavljuju u Sl.glasniku RS-BiH.zakon stupa na snagu nakon proteka odreenog roka od dana objavljivanja (u pravilu 8 dana, u opravdanim sluajevima i krae, ne ranije od jednog dana).

Stupanje na snagu i primjena zakonaprilikom odreivanja dana stupanja na snagu zakona, primjenjuje se pravilo da dan stupanja na snagu i poetak primjene zakona imaju isto znaenje.izuzetno, moe se odloiti primjena pojedinih odredaba ili cijelog zakona za pojedine sloenije zakone (teh. i org. pripreme, priprema podzakonskih akata...

ta se jo navodi u zavrnim odredbama?u zavrnim odredbama mora se odrediti kad prestaju vaiti propisi kojima su do tada bila ureena ta pitanja.retroaktivno djelovanje propisa se takoe navodi u zavrnim odredbama.

ta znai dosljednost u izraavanju?znai da upotrijebljen termin u jednom znaenju mora u istom tom znaenju da se upotrebljava kroz cijeli propis. dosljednost je preporuljiva i na nivou pravnog sistema, odnosno barem u okvirima vie srodnih propisa jedne pravne grane.

Nabrajanje u tekstu propisamora biti jasno vidljivo, a bolje je da bude eksplicitno nego implicitno. pri tom se ne smiju upotrebljavati rijei homonimnog znaenja. nabrajanje lanova u propisu treba da bude arapskim brojevima, jer su razumljiviji i pregledniji od rimskih.

Ponavljanje u propisimaza razliku od naune literature, biljeke ispod teksta (fusnote) nisu u propisima dozvoljene.ponavljanje u propisima je esta pojava, a znai da se jedna misao izraena na jednom mjestu ponavlja u istom ili drugom propisu.

Ponavljanje u propisimaono se dogaa posebno u velikim propisima. ima svoje prednosti (laka percepcija, lake pamenje, laka upotreba), ali i mane (poveava tekst, poveava nepreglednost, izaziva monotoniju i nepotrebne dileme). u praksi prisutno ponavljanje propisa vieg ranga u propisu nieg ranga. stvaralac prava treba da koliko je god mogue izbjegava ponavljanje u propisima.

Razumljivost propisaje zasnovana na tanosti i preciznosti jezikog izraavanja. u svakom sluaju je neophodno poznavanje nomotehnike, tehnikih znanja i ukupnog pravnog poretka, odnosno sistema.

Razumljivost propisane treba izgubiti iz vida da se propisi piu za sve, pa i slabije obrazovane graane, pa je razumljivost vaan element svakog PA. ponekad se radi bolje preglednosti i lake percepcije koristi naglaavanje u propisima kroz naslove i podnaslove, crtice, navodnike, a mogue je i u samom tekstu.

Citiranjeu propisima se esto upotrebljava. ono moe biti:1. interno (u velikim propisima ima potrebe da se navodi neka odredba istog propisa) ili 2. eksterno (pozivanje na drugi propis).

Oponaanje stranih propisasvaki propis je izraz domaih drutvenih odnosa i drutvene politike. zbog toga se kod stvaranja propisa treba uvati nekritikog oponaanja stranih PA.svakako da dobra rjeenja treba prihvatiti, ali ih treba prilagoditi domaim potrebama.

5.Sastav i oblik propisa u naoj pravnoj praksisvaki vei propis je obino podijeljen na dijelove (najvee cjeline zakona), dijelovi na poglavlja (glave), poglavlja na odsjeke (odjeljke), odsjeci na pododsjeke (pododjeljke), pododsjeci na lanove, lanovi na stavove, stavovi na take i take na podtake ili alineje.rasporeivanje ide od ireg ka uem pojmu.

lan ili paragraf kao oznakaosnovna klasifikaciona jedinica. najmanji dio propisa koji predstavlja samostalnu cjelinu kojom se izraava odreeno pravilo. moe biti sastavljen od jedne ili vie reenica koje su povezane gramatiki i logiki.lan se oznaava rijeju lan i arapskim brojem, iza kog se stavlja taka.

Stav je dio lana...lan koji sadri vie PN rasporeuje se na stavove.stavom se izraava ua cjelina koja je povezana sa ostalim stavovima i s njima ini cjelinu.stav moe biti sastavljen od jedne ili vie reenica.poinje novim redom i oznaava se (1), a zavrava se takom.

Stav, taka, podtakaako lan sadri samo jedan stav, ne vri se njegovo brojano obiljeavanje.stavovi se mogu dijeliti na take koje se oznaavaju malim slovima azbunim redom, sa jednostranom zagradom.take se mogu dijeliti na podtake ili alineje koje se oznaavaju arapskim brojem sa jednostranom zagradom ili crticana (alineje).svaka taka i podtaka poinju novim redom, a zavravaju se zapetom.

Dio, glava, odjeljakzavisno od obima i sadraja propisa, lanovi se grupiu u dijelove, glave i odjeljke.dio kao zakonska cjelina mora da sadri najmanje dvije glave, a glava najmanje dva odjeljka. odjeljak mora da sadri najmanje 2 lana.zakon koji sadri do 20 lanova oblikuje se bez grupisanja.

Sistematizacija pojedinog propisa1. preambula2. uvod3. naslov4. dio5. glava6. odsjek7. lan8. stav 9. taka 10. alineja.

Oznaavanje dijela i glavedijelovi, kao najvee cjeline zakona, oznaavaju se velikim slovima, a koriste se u zakonima sa obimnijom materijom ili za isticanje posebnih tematskih oblasti.glava se oznaava rimskim brojem, a u nastavku u istom redu naslov glave ispisuje se velikim slovima (ona ne mogu biti vea od velikih slova kojima se oznaavaju dijelovi).

Oznaavanje odjeljka i pododjeljkaodjeljci u zakonu oznaavaju se tako to se iznad teksta odjeljka stavlja naslov malim slovima, a ispred naslova stavlja se odgovarajui arapski broj sa takom.ukoliko odjeljak sadri pododjeljak, on se oznaava tako da se iza broja odjeljka oznaava broj pododjeljka.

Kakve moraju biti reenice u propisu?moraju biti to:jednostavnije i jasnije, preciznije i razumljivije, potpune, saete, odnosno ne predugake, sa to manje, odnosno bez suvinih rijei,iskljuuje se svaka dvosmislenost.