No Vine

Embed Size (px)

Citation preview

POVIJEST MEDIJSKE KOMUNIKACIJE U HRVATSKOJPOECI NOVINSTVA U HRVATSKOJ: U DUHU GERMANIZACIJE I CENZURE Prvi oblici komunikacije: - Zvukovi (trube, vikanje, "vikai") - Vijesti su irili bogovi i polubogovi (epski spjevovi) - Prve novine ACTA DIURNA (rimska civilizacija; novinarsko zanimanje je tada bilo cijenjeno i dobro plaeno!) Srednji vijek: - svitci, skriptoriji - Venecija gazette Prve tiskane novine poetak 17. stoljea, Njemaka Kraj 17. stoljea: - prekretnica u novinstvu opsada Bea, protuturska ofenziva - poelo se sistematski izvjetavati s bojita u obliku letaka 18. i 19. stoljee: gotovo sve zapadne zemlje imaju svoje novine 19. stoljee: - nagli razvoj novinstva - 1789. Josip Bolti, Pismo novinama opisuje tadanju situaciju u novinstvu, daje neka pravila i naela pisanja novinarima (pretea novinarske profesije) Zato su prva stoljea novinstva zaobila Hrvatsku? NEPOVOLJNE PRILIKE U HRVATSKOJ: - protuturski ratovi - slaborazvijena tiskarska djelatnost - poari (gradovi uglavnom od drveta) - slaba pismenost i potanske veze - cenzura - tiskarska djelatnost je bila privilegija (crkvene i svjetovne vlasti) Druga polovica 18. stoljea: - revolucionarna zbivanja novine prerastaju u oruje ideoloke borbe - dekret iz 1795. svi rukopisi alju se u Budim koji odobrava/neodobrava tiskanje (cenzura) U vrijeme kada nema novina, vijesti se ire: - vatrom, dimnim signalima (upozorava se na opasnost od Turaka)

1

-

muarima potanskom slubom (sjedite u Karlovcu) letcima (prvi sauvani bio je na njemakom jeziku, izvjetavano je o bitci na Mohakom polju)

Poeci novinstva u Hrvatskoj prve novine u Hrvatskoj: Ephemeridies Zagrebiensis - Zagreb, 1771. - Urednik ostao nepoznat, pretpostavlja se da je to bio Baltazar Kreli on je prije prvih novina tiskao ANULE - Prve novine tiskane su na latinskom jeziku (otpor prodiranju njemakog jezika) - Tiskara u kojoj su novine tiskane nije dugo radila, stradala je u poaru - Novine su brzo propale Zagreb je u to vrijeme imao 2500 stanovnika; malo pismenih, jo manje visoko obrazovanih = malo zainteresiranih - Nije sauvan niti jedan primjerak novina (o postojanju se zna iz oglasa) prve njemake novine u Hrvatskoj: Agramer Deutsche Zeitung - Zagreb, 1786. - Takoer nema primjeraka Kroatischer Korrespondent - Zagreb, 1789. - Njemake vojne novine, namijenjene stranim asnicima u Hrvatskoj i svima koji su bili povezani s vojskom - Uglavnom vijesti s ratita, nije bilo politikih lanaka - Novine nisu bile podlone cenzuri! MIRKO DANIJEL BOGDANI - 1792. podnio molbu za izdavanje novina na hrvatskom jeziku - Namjeravao tiskati novine na latinici i irilici - (1790. Hrvatska podvrgnuta maarskoj upravi; 1791. u kole se uvodi maarski jezik) - Carska vlast doputa tiskanje novina na narodnom jeziku kako bi se stvorila protutea maarskim nacionalistikim tenjama - No, novine nisu nikad pokrenute - Bogdani pretea Ljudevita Gaja ANTUN NAGY - 1813. Slavonski Feniks - Prva molba mu je odbijena, druga odobrena pod uvjetom da novine izlaze u skladu s tadanjom cenzurom

2

URO PORER - 1817. Oglasnik Ilirski, Be - Student medicine, nije dobio podrku Maksimilijana Vrhovca - Novine nisu bile tiskane Novine na hrvatskom jeziku nisu izlazile jer je hrvatska obrazovana elita itala strane novine i novine na latinskom jeziku, te smatrala hrvatske novine nepotrebnima. Prve novine na hrvatskom jeziku: Il Regio Dalmata Kraljski Dalmatin (1806.-1810., Zadar) Propagandistiki list, biskupske poslanice Urednik je bio Talijan list se tiskao na talijanskom i hrvatskom jeziku - (1811. slubeni jezici francuski, talijanski i njemaki) Prve godine novinstva u Hrvatskoj u duhu germanizacije i cenzure 1815. Agramer Theater Journal, Zagreb 1826. 1858. Luna Agramer Zeitschrift, Zagreb (hrvatski asopis na njemakom jeziku) 1830. 1918. Agramer politische Zeitung, Zagreb

(Horvat: 21.-73. str.)

GAJ I NOVINSTVO U VRIJEME NARODNOG PREPORODAprve godine novinstva u Hrvatskoj (uoi narodnog preporoda): o cenzura o germanizacije (prve novine iskljuivo na njemakom jeziku) o maarizacija

Preporodno razdoblje: - prve novine na hrvatskom jeziku otpor maarizaciji (Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske s knjievnim prilogom Danicom, Zagreb, 1835.) Gajevi problemi pri pokretanju novina: o pravopis o nedostatak financijske potpore (morao se poeti koristiti vlastitom oevinom kako bi pokrenuo novine) o dobivanje preporuka za molbu (razdoblje prvih sukoba Hrvata i Maara; preporuka ipak dobivena) Gajev argument za pokretanje novina: 3

-

o diljem Monarhije postoje novine na narodnim jezicima, dok Hrvati nemaju svoje novine Be je bio sumnjiav zbog jaanja hrvatskog nacionalizma u to doba, no molba je odobrena kako bi stvorena protutea maarskim nacionalistikim tenjama (kao i kod Bogdania) Gaj odluuje tiskati PROGLAS o Odlueno je koritenje starog pravopisa kajkavtine o Proglas je upuen svim staleima i svim ograncima Junih Slavena o Proglasom su se pozivali pretplatnici jer se jedino tako moglo financirati tiskanje novine poinju izlaziti 1835. (Gaj prvi urednik) suradnici: o nisu bili plemii, nisu bili plaeni za taj posao o nisu poznavali tehniku nastajanja novina o nisu poznavali novinarski stil o susretali su se s pravopisnim problemima novine su imale odreene priloge koji su u poetku bili sporadini, a kasnije sve vaniji bile su ureene po njemakim i maarskim principima do 1842. novine su bile politiki "bezbojne" (prenosile su vijesti iz bekih, ve cenzuriranih, novina) kroz Danicu (koja je trebala biti list za zabavu) je Gaj, polako, poeo uvoditi politike ideje ("Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti") novine su u poetku imale dosta veliki odaziv naklada od 750 primjeraka (veliki dio je bio besplatan) u Zagrebu i okolici samo 190 primjeraka! (Ve u 2. mjesecu izlaenja Gaj je odluio u kazalitu, u sklopu igrokaza, dijeliti letke sa svojom budnicom "Jo Horvacka ni propala" na kraju pjesme dodao je 2 strofe u kojima je slavio cara kako vlastima ne bi pobudio sumnju) zatim naklada pada: o prelo se na Gajev pravopis tokavtina o loa prometna povezanost o loa potanska sluba novine su morale 8 puta promijeniti "glavu" (1835.-1869.) zbog tadanjih politikih zbivanja

-

-

-

-

-

Razdoblje cenzure:

4

-

'40.-e godine na elu je Maar koji je slabo poznavao hrvatski jezik opasnima su smatrane razne rijei (npr. rije ar za koju se mislilo da znai car), usklinici, tri tokice itd. unato cenzuri, novinska djelatnost postoji:

Croatia - 1839.-1842., Zagreb - asopis na njemakom jeziku - zabavno.pouni mjesenik, kasnije tjednik - naklada od 350 primjeraka - podupirao ideju ilirizma (Pisanje na stranom jeziku esto bi se ispostavilo kao bolje prenoenje hrvatskih ideja nego pisanje na narodnom jeziku) - Croatia objavljivala razne priloge - u njima su objavljivali neki od najpoznatijih preporoditelja (Bogoslav ulek, Pavao toos, ) - ponekad su se objavljivali domai izrazi, nastojalo se pobuditi ljubav prema domaem jeziku; pisalo se o narodnom kazalitu - razlog pisanja na stranom jeziku je i elja da se stanje u zemlji pokae i drugima - Croatia prestaje izlaziti 1842. zbog slabe naklade jer se urednitvo poinje priklanjati maaronima Il Nacionale (1862.) - asopis Narodne stranke na talijanskom jeziku - upuen Hrvatima obrazovanima na talijanskom jeziku i irem graanstvu Zora Dalmatinska - 1844.-1849., Zadar - Prvi asopis na hrvatskom jeziku u Dalmaciji - postaje glavni u irenju ilirskih ideja u Dalmaciji - prvi koji razvija dijaloki anr (neto poput intervjua) - urednik: Ante Kuzmani Prvi hrvatski komunikolog, poinje razvijati novinarsku profesiju Zagovarao maksimalizaciju argumentacije Novine su trebale imati obrazovnu i informacijsku ulogu Ureivao desetak glasila - zastupa se ideja hrvatstva Kuzmani nije mogao prihvatiti Gajev pravopis (zagovara tokavsku ikavicu i slavonsko-dalmatinsku grafiju) - mladi suradnici Petar Preradovi, Stanko Vraz, Antun Vrdoljak, - pojavljuju se i ene kao spisateljice (Ana Vidovi, Jagoda Brli, ) - suradnici su uglavnom bili upnici (dobro obrazovani, u kontaktu s narodom); s cijelog etnikog prostora Der Pilger

5

-

1841.-1847., Karlovac prvi ekonomski list u Karlovcu jako razvijena graanska klasa list imao dopisnike u drugim gradovima

Jeka od Osijeka (?) - 1841., Mate Topalovi - neuspio pokuaj svi su listovi nastajali u vrijeme cenzure! Branislav - 1843.-1845., Beograd - prvi necenzurirani hrvatski list, pripomogao veoj slobodi tiska - Beograd Zemun Sisak - objavljivao lanke protiv vlasti - izaao govor Ivana Kukuljevia Sakcinskog (1843.) - prisilio austrijsku vlast na poputanje cenzure (zbog miljenja da e u Hrvatskoj zbog cenzure ojaati pristalost prema Srbiji koja e utjecati na okupljanje Junih Slavena car dopustio ilirsko ime, tisak dobio vee slobode) - poetak senzacionalistikog novinstva: o zagrebaki listovi na njemakom jeziku o Croatia donosila vijesti iz razliitih podruja ivota, ukljuujui i crnu kroniku (Horvat: 75.-123. str.)

NOVINSTVO PRIJE I POSLIJE REVOLUCIONARNE GODINE 1848./1849.doba europskih revolucija proljea naroda u Hrvatskoj ukinuto plemstvo, odran prvi Zastupniki sabor 15. 3. 1848. proglaena sloboda tiska o Car je bio prisiljen otpustiti kancelara Metternicha razvoj hrvatskog novinstva!

- vijest o slobodi tiska popratio je i hrvatski tisak!: Narodne novine - 22. oujka, preko cijele stranice, velikim masnim slovima - Uvodnik napisao Bogoslav ulek Zora dalmatinska - 27. oujka

6

KAKO SU REVOLUCIONARNA ZBIVANJA I SLOBODA TISKA UTJECALI NA DALJNJI RAZVOJ HRVATSKOG NOVINSTVA? 1.) POKREU SE NOVI LISTOVI 1848./1849. VARADIN: Lucifer list na njemakom jeziku, 1848., urednik Wiesner Lucifer svjetlonoa; donosi novo svjetlo, novo doba OSIJEK: Puki govornik za domovinu, slobodu i zakon, za umjetnost, obrt i znanost list na njemakom jeziku, 1848., urednik E. Dornau prve osjeke novine! DUBROVNIK: Rimembranze della Setimana list na talijanskom jeziku, 1848., urednik Ivan August Kazani L' Avvenire list na talijanskom jeziku, 1848.-'49., urednik I. A. Kazani zagovaraju ujedinjenje Dalmacije ZADAR: La Dalmazia Constituzionale talijanski jezik, 1848.-'49., urednik Giovani Rougier zagovaraju autonomiju Dalmacije La Staffeta talijanski jezik, 1848.-'49., Giovani Rougier - nijedne novine nisu preivjele revolucionarne godine! - 1849. Zora dalmatinska prestala izlaziti; poela ponovo s pojavom veeg broja pretplatnika 2.) POKREE SE PRVI STRANAKI LIST U HRVATSKOJ Saborske novine - prvi stranaki list u Hrvatskoj - lipanj 1848., Zagreb - urednici: Edvard Vrbani (saborski zastupnik i izvjestitelj Narodnih novina) i Nikola Kresti - list lijevog krila Narodne stranke - nisu donosili redovite izvjetaje sa saborskih sjednica - u srpnju je Sabor privremeno ukinut, a time i sam listopad 3.) POKREU SE PRVA GLASILA DEMOKRACIJE Slavenski jug (1848.-'50.) - glasilo demokracije - urednici: Dragojlo Kulan i Nikola Kresti, kasnije Bogoslav ulek - list je imao rubriku pregleda europskih dogaaja, inozemnih dogaaj, vijesti iz zemlje i regije..

7

vode se Gajevom izjavom "narod bez narodnosti kao tijelo bez kosti" i geslom francuske revolucije (sloboda, jednakost, bratstvo) - zastupaju ideju o preureenju Austro-Ugarske Monarhije i ostanku Hrvatske u njenim okvirima - dosta itan list; naklada od oko 400-tinjak pretplatnika - pojavljuju se potanske marke olakano raspaavanje novina Prijatelj puka (1848.) - tjedni prilog Slavenskom jugu - urednik Dragojlo Kulan - eljeli su se pribliiti narodu 4.) PRVI OPORBENI LIST Sdslavische Zeitung (1849.-1852.) - urednici: Dimitrije Demetar i Josip Praus - prvi doista domai list na njemakom jeziku (jezik kojim je govorilo graanstvo) - jedini oporbeni list sve do prve polovice 1852. - eli postati organ Junih Slavena koji e zastupati njihove interese 5.) DEFICIT STRUNIH NOVINA - Gajeve novine postaju nepouzdane - treba pisati saborske izvjetaje, a novinari nisu bili kompetentni - mnogi su se ukljuili u aktivni politiki ivot BOGOSLAV ULEK - prvi profesionalni novinar - glavni suradnik u Narodnim novinama - Gajev zamjenik, obavljao razne vrste poslova u redakciji uskoro su sve novine bile zabranjene! - 5.3. 1849. OKTROIRANI USTAV - 8. 3. 1849. Dragojlo Kulan donosi u lanku reakciju na Oktroirani ustav - 9. 5. 1849. PRIVREMENI ZAKON O TISKU (nastao prema austrijskom zakonu o tisku iz 13. oujka) - zakon donio kanonik Stjepan Mojzes (dogaaj popratio Slavenski jug) - posljedice: 1.) ukidanje tiskarskih i novinskih privilegija preduvjet za izdavanje novina je kapital (jamevina) - raspon jamevine bio je vrlo velik - svojevrsna garancija da novine nee objaviti neto u suprotnosti sa zakonom o tisku - jamevine nisu morali platiti knjievni listovi

-

8

2.) jaanje odgovornosti urednika urednik podlijee sankcijama ako prekri neki od propisa zakona o tisku - kazne su najee novane, nekad zatvorske, ali i obustava lista - razlozi za obustavu: veleizdaja, neprimjereno govorenje o caru i njegovoj obitelji 3.) gotovo svi listovi zabranjeni ili prestaju izlaziti Slavenski jug 1848.-'50 Jugoslavenske novine 1850. Gazzetta di Zara 1832.-1850.

TISAK U DOBA BACHOVA APSOLUTIZMA - 1851. ukinut Oktroirani ustav - uveden njemaki jezik - ban Jelai izgubio stvarnu vlast - novi zakon o tisku 27. 5. 1852. brani kolportau i javno prodavanje novina - sve su novine bile zabranjene osim Narodnih novina i Agramer Zeitunga - hrvatski grb zamijenjen je austrijskim kako bi se odrale Narodne novine; Gaj postaje omraena osoba - polemike Ante Starevia sa srpskim dnevnikom Beogradske novine HRVATSKO NOVINSTVO 1835.-1860. - moderne novine, slijede tadanje trendove - postoji jedinstvena numeracija, nastavljaju se, slinije su knjizi - uvodnik obino pie sam urednik, obraa se itateljstvu, komentira neki aktualni dogaaj na naslovnim stranicama - struktura: nakon uvodnika obino domae vijesti, vijesti iz austrijskih zemalja, vijesti iz drugih drava o vijesti se uglavnom prenose iz stranih novina i uvijek se poprati izvor informacija - postojali komercijalni oglasi (na zadnjim stranicama) - objavljuju se vijesti ve objavljene i cenzurirane u bekim i petanskim novinama - katkad imaju vlastitu dopisniku mreu (esto anonimni ili pod pseudonimom) - novinari = samouci - "velika etvorica" hrvatskog novinarstva: o Ljudevit Gaj o Bogoslav ulek o Edvard Vrbani o Dragojlo Kulan stvorena je italaka publika, pretplatnike liste i pozivi na pretplatu

9

-

novine u slubi: o narodnog preporoda (1835.-1848.) o irenja naela ustavnosti, liberalizma i demokracije (1848.-'60.) o politike propagande (1860.-)

(Horvat: 123.-166. str.)

STRANAKO NOVINSTVO DRUGE POLOVINE 19. STOLJEA: NOVINE KAO ORUE POLITIKE PROPAGANDERazdoblje: - nakon ukidanja Bachova apsolutizma (1859.) - apsolutizam u Slavoniji ostaje do sredine 1860.-e tada na mjesto bana dolazi Josip okevi vraa hrvatski jezik - listopad 1860. LISTOPADSKA DIPLOMA uspostavljena ustavnost u Monarhiji sve zemlje dobile zemaljske sabore uspostavilo se da je rije samo o prividnoj ustavnosti 1861. VELJAKI PATENT povratak na centralizam car ima velike ovlasti ograniena ustavnost

-

sazivanje SABORA 1861. (prvi put nakon 1849.) trebalo razrijeiti kakav odnos e Hrvatska imati prema Austriji i Ugarskoj rezultiralo razliitim miljenjima i pojavom politikih stranaka:

NARODNA LIBERALNA STRANKA - zagovara politiki savez s Ugarskom pod uvjetom jedinstva hrvatskih zemalja - Strossmayer, Raki, - glasilo: Pozor

10

UNIONISTIKA STRANKA (maaroni) - bezuvjetno ujedinjenje s Ugarskom - nisu imali glasilo, prezirali su novinare STRANKA PRAVA - teritorijalna samostalnost i cjelovitost Hrvatske - Ante Starevi, Eugen Kvaternik, - glasila: Hervacka, Zvekan na Saboru prihvaen prijedlog veine (Narodna liberalna stranka) i donesen je lanak 42 kojeg je priznao vladar - car se nadao da e Sabor donijeti odluku o imenovanju zastupnika za Carevinsko vijee SAMOSTALNA NARODNA STRANKA 1863. - Narodnjaci koji su se izdvojili iz Narodne liberalne stranke, a bili su skloni Beu - ideja austroslavizma - Ivan Maurani, Josip okevi, - glasila: Narodne novine, Domobran 1865. odstupa kancelar Schmerling donesen RUJANSKI MANIFEST ponovo sazvan Sabor Samostalna narodna stranka poraena

1867. Austro-Ugarska nagodba POSLJEDICE PO HRVATSKO NOVINSTVO: - broj listova raste - razvija se stranako i frakcionako novinstvo (novinstvo nije informativno, ve u slubi stranaka) - novinstvo najprije oivljava u Primorskoj Hrvatskoj bili su inspirirani talijanskim protuhabsburkim pokretom: 1865. Echo di Fiume La voce Dalmatica - urednici: Cosimo Begna di Passidaria, Giuseppe Ferrari Cupilli - kasnije slubeno glasilo autonomaa Il Nazionale - urednici: Miho Klai, Mihovil Pavlinovi - list Narodne stranke POZOR - prvi stranaki list razdoblja - studeni 1859. Edvard Vrbani podnosi molbu za izdavanje lista, u Zagrebu (tada izlazile samo Narodne novine i Agramer Zeitung)

11

1864. 1865. -

dobio potporu Bogoslava uleka i Mojsija Baltia (ekonomist koji je htio unijeti neke gospodarske promjene) te Matije Bana iz Beograda predloio ime Vrbani je imao financijskih sredstava (odvjetnik), Balti je bio dravni slubenik, a ulek novinar prva molba je odbijena, prihvaena je tek druga 1860. 1862. list obustavljen na neko vrijeme, mijenjaju se urednici struktura lista na uobiajen nain: uvodnik, osvrti na vanjskopolitike dogaaje, dopisi, u svojim prvi poecima nije bio politiki orijentiran suradnici: stariji i obrazovani ljude u listu je okupljala mrnja prema apsolutizmu, a zatim se on postupno pretvara u glasilo Narodne liberalne stranke urednici: Bogoslav ulek, Ivan Perkovac, Matija Mrazovi, ime Mazzura list prvi puta obustavljen u meuvremenu u Dalmaciji osnovana Narodna stranka zastupaju ideju ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, uvoenje hrvatskog jezika list ponovno pokrenut izlazi u prekidima

1867. - Novi Pozor, urednik Josip Mikatovi DOMOBRAN - 1864.-1866. - list Samostalne narodne stranke - pokreta Ljudevit Vukotinovi, urednik uro Deeli - orijentacija prema Beu; zastupaju ideju unije s austrijskim narodima - list zaostaje za Pozorom nisu imali pristaa, politika lista nije bila popularna GLASONOA - 1861.-1865. - prvi samostalni tjednik, prvi ilustrirani list - urednik Abel Luki iz Karlovca - mjeavina zabavnika i politiko-informativnog tjednika - izvanstranaki tjednik NAE GORE LIST - 1861.-1866. - prvi obiteljski zabavnik, tjednik - pokrenuo ga karlovaki trgovac Mijo Krei - nakon zabrane Pozora okree se idejama Narodne stranke

12

OST UND WEST - 1862.-1865., Be - asopis na njemakom jeziku - politiki asopis s najotrijom kritikom postojeeg sustava u cjelokupnoj austrijskoj publicistici - pokrenuo ga Imbro Tkalac - pokrenut uz potporu srpske vlade i Miloa Obrenovia - urednik: Aleksandar Sandri - protiv Tkalca je pokrenut sudski proces, on gubi doktorski naslov, bjei u Italiju gdje ga Ministarstvo vanjskih poslova prima kao referenta za tisak o sudi mu se prema starom Bachovom zakonu o tisku; u meuvremenu je donesen novi, puno blai zakon SVIJET travanj 1866. - prosinac 1866. dnevnik pokrenuo ga Ivan Vonina istupa i protiv unionista-maarona i protiv liberalnih narodnjaka Vonina je bio dosta omraen, bezobzirno napadao protivnike tako stvorio novi, osoban, zajedljiv stil u novinarskoj prozi (za razliku od pedagoko-advokatnog stila)

(Horvat: 167.-197. str.)

KARIKATURA I HUMORISTIKO-SATIRIKO NOVINSTVO KAO VID POLITIKE PROPAGANDEvee se uz Stranku prava nije priznavala autoritete ve ih je ismijavala satira i humor postaju glavno sredstvo propagande Narodna stranka (Obzor) zazire od satire

PODRAVSKI JE - prvi humoristiko-satiriki listopad - 1861., Varadin - neposredno nakon pada Bachova apsolutizma - pokrenuo ga varadinski poduzetnik, no list nije zaivio (samo jedan broj) o Varadin malen grad o izdava nije znao organizirati distribuciju izvan Varadina (nije bilo eljeznice) - na naslovnici je koji je hvatao buba-vabe (varadinske Nijemce) - poziv na pretplatu "frajlici Agramerici" ZVEKAN - prvi PRAVAKI humoristiki list - 1867., Zagreb - ideoloko glasilo Stranke prava 13

-

-

pokreta stranke, glavni urednik i suradnik lista Ante Starevi naslovnica: bradati ovjek koji dri fenjer u ruci (Starevi koji trai ljude oportuniste koji su esto mijenjali ideologije ponajprije Narodnjake (Pozorae) Strossmayer, Raki, Maurani, ) list izvrgava ruglu cjelokupni hrvatski preokret 1866. (Hrvatska se izjasnila za prikljuenje Austriji) esta je dijaloka forma (Starevi u dijalozima koristi izmiljene likove) list izlazi nepunih godinu dana o vlasti ga nisu tolerirale o nije stekao popularnost (Starevi imao teko razumljiv stil) uzor svim kasnijim pravakim listovima!

HUMORISTIKI LIST - 1867., Zagreb - August enoa - dvojezini list (hrvatsko-slovenski) potreba vre suradnje sa Slovencima - list nije bio dugovjean zahtijevao toleranciju humoristiko novinstvo doivljava procvat '80.-ih godina 19. stoljea! (Vragoljan, Bi, Novi Bi, Trijes, Osa, uk, tipavac, ) VRAGOLJAN - 1881., Bakar - pravaki orijentiran, propagira i kult Zrinskih i Frankopana - slavi se Starevi, napada se Nagodba - zastupljena i protusrpska nota - uspio se odrati punih 5 godina - prestaje s radom kada je urednik zatvoren zbog tiskarske greke 1883. Khuen Hedervary i maarizacija! - ostali listovi su u pravilu kratkog vijeka zbog pritiska Khuenove vladavine KOMARAC - 1890., Be - nije opstao zbog nepovoljnih politikih prilika TRN 1891.-1899. naslovnica: maka i mievi (maka simbolizira narodni preporod, mievi maarone)

August Harambai glavni suradnik, esto i urednik pravakih novina; zajedljivi komentari (slino kao i enoa) AKTIV ZA ALU I SATIRU - 1885.-1886.

14

-

izvanstranaki list odgovorni urednik: dr. Julije Rorauer u poetku se jednako okomljivao i na obzorae i na ljude na vlasti namijenjen intelektualcima ironizirao i politike i drutvenokulturne prilike list se nije dugo odrao o bio je skup (kvalitetne ilustracije) o nedostatan broj suradnika (bio je to polumjesenik sam Rorauer nije stigao napisati toliko duhovitih priloga) o Zagreb jo nije bio spreman na takav humor koji ismijava i vlastite i tue slabosti prvi nepravaki humoristiko-satiriki list, pokrenut od strane obzoraa 1901.-1902. pokrenuo ga Marijan Derenin (pod pseudonimom Dundo Maroje) komediograf i kriminalist ismijava Khuenov reim, pojavu klerikalizma, modernu u knjievnosti

SATIR -

1903. slomljen Khuenov reim 1906. maaroni doivljavaju poraz na izborima humor postaje prihvatljiviji! KOPRIVE - 1906.-1941. - izvanstranaki list - ismijavao sve - najvie pridonio prikazu maaronskog poraza - sadri i viceve - najdugovjeniji humoristiko-satiriki list u povijesti hrvatskog tiska - nakon 1918. list postaje oruem politikih stranaka DUJE BALAVAC - 1908.-1923., Split - prvi splitski humoristiki list - lokalno-regionalni list - glavni urednik: Ante Katunari bavio se pisanjem drama, slikao, crtao karikature poznati Splianin toga doba

15

16