Nitratna direktiva i manipulacija stajskim gnojem

Virje

29.11.2018.

Tomislav Mesid, dipl. ing. agr.

VIŠESTRUKA SUKLADNOST ADMINISTRATIVNA KONTROLA I KAZNE

PODRUČJE GLAVNO PITANJE

(godina početka obveze) ZAHTJEVI I STANDARDI

Okoliš,

Klimatske

promjene,

Dobro

poljoprivredno

stanje tla

Vode (2015.)

SMR 1 Standardi za nitrate

GAEC 1 Zaštitne zone oko vodotokova

GAEC 2 Korištenje vode za navodnjavanje u skladu sa zakonskim

zahtjevima

GAEC 3

Zabrana izravnog ispuštanja u podzemne vode i mjere za

sprečavanje neizravnog onečišdenja podzemnih voda

ispuštanjem opasnih tvari na zemlju i njihovim

procjeđivanjem kroz tlo

Tlo i zalihe ugljika (2015.)

GAEC 4 Minimalna pokrivenost tla

GAEC 5

Minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem

prema specifičnim karakteristikama tla u svrhu očuvanja

tla od erozije

GAEC 6

Upravljanje žetvenim ostacima i

Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina

neželjenom vegetacijom

Bioraznolikost (2015.)

SMR 2 Standardi za očuvanje životinjskih vrsta i okoliša

SMR 3 Standardi za očuvanje prirodnih staništa i divlje flore i

faune

Krajobraz, minimalna razina

održavanja (2015.) GAEC 7

Očuvanje obilježja krajobraza i minimalna razina

održavanja

VIŠESTRUKA SUKLADNOST ADMINISTRATIVNA KONTROLA I KAZNE

PODRUČJE GLAVNO PITANJE

(godina početka obveze) ZAHTJEVI I STANDARDI

Javno zdravlje, zdravlje

životinja i biljaka

Sigurnost hrane (2016.)

SMR 4 Standardi za sigurnost hrane

SMR 5

Standardi za korištenje određenih tvari

hormonskog ili tirostatskog djelovanja i beta-

agonista na domadim životinjama

Identifikacija i registracija

životinja (2015.)

SMR 6 Standardi za Identifikaciju i registraciju svinja

SMR 7 Standardi za Identifikaciju i registraciju goveda

SMR 8 Standardi za Identifikaciju i registraciju ovaca i

koza

Bolesti životinja (2016.) SMR 9

Standardi o sprečavanju, nadzoru i iskorjenjivanju

određenih transmisivnih spongiformnih

encefalopatija

Sredstva za zaštitu bilja (2016.) SMR 10 Standardi za korištenje sredstava za zaštitu bilja

Dobrobit životinja Dobrobit životinja (2018.)

SMR 11 Standardi za zaštitu teladi

SMR 12 Standardi za zaštitu svinja

SMR 13 Standardi za zaštitu životinja koje se uzgajaju u

svrhu proizvodnje

PROPISI KOJI REGULIRAJU ND U RH:

• Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

• Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

• II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/2017)

NITRATNA DIREKTIVA U RH

Uvjeti i mjere propisani II. Akcijskim programom zaštite voda od

onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN

60/2017) = NITRATNA DIREKTIVA U RH, obvezujući su u

primjeni za poljoprivredna gospodarstva s

poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar

podruĉja proglašenim ranjivim na nitrate (9% površine

RH u 9 ţupanija) prema Odluci o određivanju ranjivih područja u

Republici Hrvatskoj (NN 130/12), dok se za ostala područja

smatraju preporukom.

NITRATNA DIREKTIVA U RH

PODRUĈJA RANJIVA NA NITRATE U RH

II. Akcijski program zaštite voda od oneĉišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17), stupio je na snagu 01. srpnja 2017.

Cilj Akcijskog programa u RH je zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla radi:

• postizanja dobrog stanja površinskih i podzemnih voda

• sprečavanja pogoršanja stanja voda u pogledu onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla

NITRATNA DIREKTIVA U RH

I. AKCIJSKI PROGRAM ZAŠTITE VODA OD ONEĈIŠĆENJA UZROKOVANOG NITRATIMA

POLJOPRIVREDNOG PODRIJETLA (NN 15/13)

Program propisuje:

• Uvjete i način primjene gnojiva

• Opća načela korištenja gnojiva

• Skladištenje i zbrinjavanje stajskog gnoja

PRILOZI:

• Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje

• Količina N u stajskom gnoju dobivena godišnjim uzgojem životinja (UG)

• Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini

• Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m3

• Granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema biljnim vrstama

• Evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu

UVJETI I NAĈIN PRIMJENE GNOJIVA

ŽELIMO STABILAN I VISOK PRINOS, A DA PRI TOM PAZIMO I NA OKOLIŠ

UVJETI I NAĈIN PRIMJENE GNOJIVA

Gnojiva se koriste na naĉin da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe:

• postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kvalitete

• optimalna opskrba usjeva hranjivima

• održavanje ili popravljanje plodnosti tla

• Poštuju se granične vrijednosti unosa dušika iz stajskog gnoja u tijeku jedne kalendarske godine:

maksimalno 170 kg N /ha

• Poštuje se zabrana primjene radi smanjivanja gubitaka N ispiranjem i isparavanjem: gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez

obzira na pokrov od 15. studenog do 15. veljače

gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 01. svibnja do 01. rujna

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

Poštuje se zabrana primjene gnojiva:

na tlima zasidenim vodom

na tlima koja su prekrivena snježnim pokrivačem

na smrznutim tlima

na poplavljenim tlima

na nepoljoprivrednom zemljištu

na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine 5 m ili više,

na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajade vode,

na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom vedim od 10% na

udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka

pomiješanog s otpadnim muljem

s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s

uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

Poštuje se zabrana primjene gnojnice i gnojovke: u II zoni sanitarne zaštite izvorišta (osim kod zakonskih

izuzetaka)

na 25 metara udaljenosti od bunara

na 20 m udaljenosti od jezera

na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova

na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine

na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom vedim od 10%

na udaljenosti manjoj od 10 m od vodotokova

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

• Stajski gnoj skladišti se samo na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj

gnojišnim jamama

lagunama

jamama za gnojnicu

u drugim spremnicima

• Spremnici su vodonepropusni i tako izvedeni da nema rizika od: izlijevanja u okoliš

ispiranja u okoliš

otjecanja u okoliš

onečišdenja površinskih voda

onečišdenja podzemnih voda

• Kapaciteti spremnika trebaju osigurati mogudnost 6-mjesečnog prikupljanja stajskog gnoja

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

• Poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti: gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora,

preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora,

zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

• Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja.

• Zbrinjavanje viška stajskog gnoja provodi se u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse.

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

Ako gnojidba stajskim gnojem ne osigurava granične vrijednosti unosa dušika u tijeku jedne kalendarske godine (postoji višak stajskog gnoja s obzirom na raspoložive površine) tada:

postoji ugovor ili drugi pismeni dokaz o korištenju površina drugog gospodarstva

upotrebljava se za proizvodnju bioplina i/ili komposta i/ili supstrata ili drugo na gospodarstvu ili negdje drugdje temeljem višegodišnjeg ugovora

zbrinjava se na druge načine (npr. prodaje se)

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

GAEC 1 - ZAŠTITNE ZONA OKO VODOTOKOVA

Gnojiva se ne smiju koristiti na sljededim udaljenostima od vodotokova:

na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajade vode

na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine 5 m i više

na nagnutim terenima uz vodotokove s nagibom vedim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka

• Obveznik mora provoditi kemijsku analizu tla za svaku proizvodnu parcelu na poljoprivrednom gospodarstvu najmanje jednom u četiri godine.

• Rezultati kemijske analize čuvaju se na gospodarstvu najmanje četiri godine od dana provođenja analize

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

• Obveznik mora voditi evidenciju korištenja gnojiva na svom gospodarstvu.

• Na poljoprivrednom gospodarstvu gnojivo se unosi u tlo na poplavljenim područjima po završetku razdoblja poplave.

• Na poljoprivrednom gospodarstvu u područjima zona sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu, primjena gnojiva s dušikom provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta.

SMR 1 – STANDARDI ZA NITRATE

Primjer evidencije korištenja gnojiva

I SKLADIŠTENJE STAJSKOG GNOJA

LOŠE LOŠE

LOŠE LOŠE

SKLADIŠTENJE I ZBRINJAVANJE STAJSKOG GNOJA

• Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima

• Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda.

• Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.

• Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.

Veličina spremnika za stajski gnoj je propisana, a ovisno o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja.

Iznimka: spremnike za gnoj nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

SKLADIŠTENJE I ZBRINJAVANJE STAJSKOG GNOJA

Izgradnja navedenih, odgovarajućih spremnika za stajski

gnoj je u obvezi od 1. srpnja 2017. godine na

područjima proglašenim ranjivim na nitrate, a na ostalim

područjima je preporučena.

SKLADIŠTENJE I ZBRINJAVANJE STAJSKOG GNOJA

DOMAĆA ŽIVOTINJA GNOJOVKA KRUTI STAJSKI GNOJ GNOJNICA

Odrasla goveda starija od 24 mjeseca 7,1 7,0 3,5

Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca 5,8 4,2 2,9

Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca 2,3 2,1 1,2

Rasplodni bikovi 7,1 7,0 3,5

Telad 1,2 1,0 0,7

Konji - 7,0 -

Ždrebad - 3,5 -

Ovce i koze - 1,0 -

Janjad, jarad - 0,5 -

Krmače 2,55 1,73 0,84

Nerasti 2,55 1,73 0,84

Svinje u tovu od 25 do 130 kg 0,64 0,44 0,21

Odojci 0,21 0,09 0,035

Kokoši nesilice 0,032 0,016 -

Tovni pilići - 0,006 -

Purani - 0,03 -

Kunići i pernata divljač - 0,042 -

VELIĈINA SPREMNIKA ZA STAJSKI GNOJ PREMA VRSTI DOMAĆE ŢIVOTINJE I OBLIKU STAJSKOG GNOJA, ZA ŠESTOMJESEĈNO RAZDOBLJE

PRIKUPLJANJA, U M³

SKLADIŠTENJE I ZBRINJAVANJE STAJSKOG GNOJA

Veliĉina skladišta za stajski gnoj:

GOVEDARSKA FARMA – proizvodi kruti gnoj i gnojnicu (smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda) te treba slijedeći skladišni prostor:

KATEGORIJA KOMADA PLATO ZA KRUTI

GNOJ (m³)

JAMA ZA GNOJNICU

– OSOKU (m³)

KRAVE 32 224,0 112,0

STARIJE JUNICE 6 25,2 17,4

MLAĐE JUNICE 7 14,7 8,4

JUNAD 6 12,6 7,2

TELAD 8 8,0 5,6

UKUPNO 59 284,5 150,6

Potrebno je izgraditi vodonepropusni plato veličine cca 300 m³ (npr.: 20mx15m, s visinom slaganja gnoja od 1 m, ) s kanalima za odvod tekudeg dijela u vodonepropusnu jamu veličine

cca 150 m³ (npr.: 10mx8mx2m).

Zaštita podzemnih voda od onečišdenja

Neodgovarajuda primjena otpadnog mulja

Neodgovarajuda primjena tekudeg organskog gnoja - gnojovke

Načini primjene gnojiva

• Cilj: smanjiti onečišdenje voda uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora u ranjivim područjima i spriječiti takvo onečišdenje u bududnosti

Prikladna (lijevo) i neprikladna (desno) primjena stajskog gnoja i/ili umjetnih gnojiva (Fotografija: Dobra poljoprivredna praksa. Smjernice za poljoprivrednike, 2004.)

LOŠE

LOŠE LOŠE

Poštivati rokove primjene gnojiva na poljoprivrednim površinama, ne gnojiti po smrznutom i snijegom prekrivenom tlu te na tlu zasidenom vodom

Rokovi primjene stajskog gnoja

• II Akcijski program zaštite voda od onečišdenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/2017)

• Ne preporučuje se:

1. Gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim P.P. bez obzira na pokrov od 15. 11. do 15.2.

2. Gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim PP u razdoblju 1.5. do 1.9.

• Mineralna gnojiva vodu onečišćuju, prije

svega, hranjivim tvarima: dušikom i

fosforom. Hranjiva koja se nalaze u

mineralnim gnojivima vrlo su lako topiva u

vodi. Procjeđivanjem vode u dublje slojeve

tla, hranjive tvari se izravno unose u

podzemnu vodu. Dušične tvari (nitrati i

amonij) vrlo su mobilni u vodenoj otopini tla i lako završavaju u podzemnoj vodi.

• Gnoj životinjskog podrijetla vodu može onečistiti prvenstveno hranjivima, naročito problematična su tekuća i polu tekuća gnojiva.

• Za razliku od krutog stajskog gnoja, tekuća gnojiva su bogata lako razgradivim oblicima dušika i brzo prodiru u dublje slojeve tla, naročito pri naglašenom nemarnom gospodarenju gnojem.

• Ispiranjem nitrata iz stajskoga gnoja događa se višestruka šteta - ugrožava se zdravlje ljudi i okoliš, a gubi se vrijedan izvor dušika kojega bi poljoprivredne kulture mogle iskoristiti.

• Potencijalno velik izvor onečišdenja površinskih i podzemnih voda jest ispiranje nitrata iz stajskoga gnoja. To se prije svega odnosi na područja s vrlo intenzivnim uzgojem u kojima je velika gustoda stočarskih farmi, odnosno veliko opteredenje poljoprivrednih površina brojem životinja.

• Gospodarstva s vedim brojem UG/ha višak stajskoga gnojiva mogu zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskoga gnoja u bioplin, kompost ili supstrat.

20 m od ruba zaštidenog vodotoka

Potok u kojem su se nekada kupali a danas??

Nažalost ova gnojovka često završi u bunarima

NADZEMNI I PODZEMNI SPREMNICI STAJSKOG GNOJA

Nepropusni spremnici

Rezultati analiza vode iz bunara

• Karane – Križevci » Ustanovljeno max dopuštena konc

• Nitriti mg/l 0,056 0,1

• Nitrati mg/l 311,23 50

• Escherichia 2 0

kom/100 ml

Rezultati analiza vode iz bunara

• Cepidlak – Sv. I. Žabno » Ustanovljeno max dopuštena konc

• Nitriti mg/l 0,16 0,1

• Nitrati mg/l 199 50

Rezultati analiza vode iz bunara

• Carevdar – Križevci » Ustanovljeno max dopuštena konc

• Nitriti mg/l 0,05 0,1

• Nitrati mg/l 240,45 50

• Kod konzumacije ovakve vode može se javiti Methemoglobinemija

Što je to Methemoglobinemija?

• Poremedaj kod kojeg je hemoglobin u oksidiranom obliku i ne može vezati kisik !

• Posebno je štetna za djecu

• Povišenjem koncentracije methemoglobina u krvi, dolazi do akutne anemije!

Efluent iz silosa