of 21 /21
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE BALTAZAR ADAM KRČELIĆ Specijalistički studij: Komunikacijski menadžment Neverbalno komuniciranje odjećom Seminarski rad Mentor: prof.dr.sc. Goran Popović Student: Kristijan- Toni Križić

Neverbalno komuniciranje odjecom

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminar

Text of Neverbalno komuniciranje odjecom

VISOKA POSLOVNA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE BALTAZAR ADAM KRELISpecijalistiki studij: Komunikacijski menadment

Neverbalno komuniciranje odjeomSeminarski rad

Mentor: prof.dr.sc. Goran Popovi

Student: Kristijan-Toni Krii

U Zapreiu, sijeanj 2013. godine

SADRAJ

1. Uvod.......................................................................................................................................... 3 1.1. Predmet istraivanja................................................................................................................ 3 1.2. Svrha i ciljevi istraivanja....................................................................................................... 2 1.3 Struktura rada........................................................................................................................... 2 1.4 Metodologija istraivanja......................................................................................................... 4 2. Neverbalna komunikacija....................................................................................................... 4 2.2 Halo-efekt................................................................................................................................ 7 2. 3 to je dress code ................................................................................................................... 72.4 Smart casual stil ...................................................................................................................... 8 2.5 Odijevanje/odjea vizualna prezentacija....................................................................... 9

3. Poslovno odijevanje............................................................................................................... 11 3.1 Poslovno odijevanje mukaraca............................................................................................. 11 3.2 Poslovno odijevanje ena....................................................................................................... 12 4. Boja kao dio komunikacije.................................................................................................... 12 5. Sinteza.................................................................................................................................... 13 5.1. Zakljuak............................................................................................................................. 13 6. Literatura............................................................................................................................... 13

2

1. UVOD1.1 Predmet istraivanja Dobar i njegovan vanjski izgled osobe nije nuno i jamstvo poslovne uspjenosti, no zaputen, neadekvatan i neprilian izgled bacit e sjenu i na najblistavije poslovne odnose . Vanjski izgled o kojem u u ovom radu govoriti nije superiornost ljepote i ne znai diskriminaciju osoba koje se smatraju manje atraktivnima ,vanjski izgled u poslovnome svijetu predstavlja kombinaciju higijene i prikladnog odjevanja koje svatko moe postii i ija je svrha iskazivanje naeg potovanja spram osoba radimo i s kojima komuniciramo bilo na verbalan ili neverbalni nain.

1.2. Svrha i ciljevi istraivanja U ovom radu su istraene i analizirane znaajke odjevanja , imida kao i znaajke samih boja odnosno,kako ih drugi ljudi percipiraju. Cilj je dokazati da je pravilan dress code vaan imbenik poslovnog uspijeha i njegov veliki utjecaj na neverbalnu komunikaciju.

1.3. Struktura rada Odjea je aspekt ljudskog fizikog izgleda, a kao i druge aspekte ljudskog fizikog izgleda ima drutveni znaaj. Sva drutva imaju pravila oblaenja, veina od kojih su nepropisana, ali ih razumije veina lanova drutva. Dress code je izgraen od pravila ili signala te odailje poruke odjee koje osoba nosi i kako je nosi. Ovakva poruka moe sadravati naznake osobe drutvene

3

klase, prihode, zanimanje, etniku i vjersku pripadnost, stav, brani status, seksualnu dostupnost seksualne orijentacije te kod pregovora isto tako moe naznaiti potovanje prema drugoj strani. Odjea prenosi drugima poruke prikazivajui osobine ili kulturni identitet, te uspostavljanje, odravanje drutvenih grupa prkosei normama,cijenama udobnosti i funkcionalnosti. Na primjer, noenje skupe odjee moe prikazati bogatstvo, (sliku bogatstva), ili jeftinija odjea moe prikazati pristup na kvalitetu odjee..

1.4 Metodologija istraivanja Putem razliitih literatura kojim sam se sluio u realizaciji ovog rada doao sam do razliitih spoznaja vezanih uz poslovni dress code i njegov utjecaj na nau neverbalnu komunikaciju te sam ih prenio na ovaj rad. Tokom pisanja seminara malo sam se udaljio od teme i dotaknuo sam se znaenja boja i na koji nain one utjeu na nae sugovornike i kako se percipiraju.

2. Neverbalna komunikacijaNeverbalna komunikacija, govor tijela, kinetika, analogna komunikacija vrlo je vaan i neizostavni dio cjelokupnog komuniciranja s drugima. Nju ine ponaanje tijela (dranje, usmjerenost i pokreti pri sjedenju, stajanju, hodanju i leanju), mimika (ela, obraza, brade, obrva, usta), oni kontakt (pogled, zjenice, oni miii), govorno ponaanje (brzina, ritam, jaina i boja glasa, artikulacija, melodija, jasnoa, smijanje, glasovi bez verbalnog sadraja), gestikulacija (govor ruku, velike i male geste, radnje), dodirivanje, odijevanje, prostorno ponaanje (intimna, osobna, drutvena i javna zona razmaka), vremensko ponaanje (intimno, osobno, drutveno i javno vrijeme za kontakte), vanjski kontekst (vanjske okolnosti za vrijeme komuniciranja).(Braja,1994.) Najea podjela neverbalnih znakova razlikuje tri tipa: 1. paralingvistiki - izgovor, popratni glasovi, visina i jaina glasa, ritam i tempo govora, naglasak.

4

2.kinetiki - pokreti,geste,kontakt oima, dodir, miris; 3. proksemini - distanca u odnosu, znakovi kontroliranja osobnog izgleda. Mnogi autori bavili su se neverbalnom komunikacijom i do danas je zabiljeeno oko milijun neverbalnih znakova. Veina se slae da se govorni kanal prvenstveno koristi za prenoenje poruka, a neverbalnim putem se prenose meusobni stavovi i pokazuju odnosi. Ljudi esto nisu svjesni neverbalnih znakova koje alju i ne znaju ih opisati. Stoga neverbalni znakovi manje obvezuju i njima se mogu izricati stavovi koji bi drutvu mogli biti neprihvatljivi. Prema Peaseu i (1991.), cjelokupan utjecaj poruke sastoji se od verbalnog dijela (rijei) koji je zastupljen sa 7%, vokalnog (ton glasa) zastupljenog s 38%, te neverbalnog zastupljenog s 55%. Izravna verbalna komponenta u komuniciranju iznosi manje od 35%, a ostatak (65%) komuniciranja je neverbalan. Neverbalni znakovi se razlikuju od rijei jer ih se istovremeno moe odaslati vei broj, a svaki ima razliita znaenja ovisno o ostalim znakovima koje aljemo.1 Neverbalna komunikacija ima mnogo vrlo vanih funkcija u naem cjelokupnom meusobnom komuniciranju. Na sadrajnoj razini neverbalne poruke mijenjaju ili potvruju znaenje izgovorenog sadraja, oblikuju izgovorene poruke, zamjenjuju, dopunjuju i proiruju verbalno tee izrazive sadraje, vrednuju izgovorene sadraje i upuuju na postupanje sa sadrajem. Na osobnoj razini neverbalnim porukama izraavamo svoja emocionalna stanja namjere i oekivanja, ali i otvaramo sebe drugima. Na odnosnoj razini neverbalnim porukama izraavamo stavove prema izgovorenim sadrajima, odreujemo uzajamne stavove i odnose, odravamo i reguliramo strukture moi i socijalni poredak kao i nae ope duhovne stavove. Na utjecajnoj razini neverbalne poruke su snano sredstvo priopavanja, kao i utjecaja naih poruka. One potiu ili koe komunikacijski feedback i dijalog. (Braja, 1994.) Neverbalna komunikacija ne mora biti svjesno odaslana i primljena, ali mora potencijalno prenositi obavijest. Tu obavijest poiljatelj kodira, a dekodira je primatelj. Budui da ne postoje1

karid, Ivo(2000) :Temeljci suvremenog govornitva, kolska knjiga,Zagreb

5

jasna pravila esto dolazi do greaka u dekodiranju. Taj proces moe biti neuspjean iz vie razloga: razlike meu spolovima, kulturalne i subkulturalne razlike. Zbog prenoenja poruke neverbalnim putem ni jedna strana nije svjesna tih razlika. Tajna uspjenosti interpersonalnog komuniciranja sastoji se u meusobnoj usklaenosti verbalnih i neverbalnih poruka. Taj proces usklaivanja verbalnog i neverbalnog dijela nae komunikacije sastoji se od tri etape. Prva etapa je uoavanje, prepoznavanje i osvjetavanje vlastitog i tueg neverbalnog ponaanja tijekom meusobnog komuniciranja. Druga etapa je razgovor, verbalizacija, metakomunikacija u vezi s vlastitim i tuim neverbalnim porukama. Trea etapa je zajedniko uklanjanje neusklaenosti, tj. obostrano usklaivanje uoenih i protumaenih razilaenja verbalnih i neverbalnih poruka. (Kuftinec, 1998).Kako bi poruka imala potpuni utjecaj, koristimo neverbalne znakove kako bi proirili komunikacijski kanal. 2 Kontakt oima: Pomae regulirati tijek komunikacije. Signalizira zanimanje za druge i poveava kredibilitet govornika. Govornici koji koriste kontakt oima otvaraju komunikacijski kanal, potiu zanimanje, stvaraju osjeaj brige, topline te kredibilitet. Govor lica: Osmijeh je najuinkovitiji znak koji prenosi osjeaj sree, prijateljstva, topline i sl. to se ee smijete, vie ete biti doivljeni kao prijateljska, topla i dopadljiva osoba. Geste: Ako u komunikaciji izostavljate gestikulaciju, okolina e vas doivjeti kao dosadnu i tvrdu osobu. ivo govorenje hvata panju okoline, razgovor ini zanimljivijim te poveava razumijevanje. Stav tijela: Nainom kretanja i hodanjem odailjamo niz poruka. Uspravni stav s laganim pomicanjem tijela naprijed poruuje sluatelju da ste pristupana i prijateljska osoba. Blizina lica u komunikaciji rezultira osjeajem bliskosti dok okretanje lea ili gledanje u pod ili strop komunicira nezainteresiranost.

2

karid, Ivo(2000) :Temeljci suvremenog govornitva, kolska knjiga,Zagreb

6

Blizina: Kulturna pravila diktiraju pristojnu udaljenosti izmeu sugovornika. Uvijek je potrebno obratiti panju na signale koji upuuju na ugroavanje prostora sugovornika. Neki od signala su: izbjegavanje zurenja, krianje nogu, udaljavanje... Glas: Neverbalna komunikacija kod govorenja ukljuuje vokalne elemente kao to su: ton, ritam, visina, glasnoa, boja. Jedan od glavnih prigovora veine govornika jest da govore monotono.

2.2 Halo-efekt Naroito vaan aspekt neverbalne komunikacije je tzv. halo-efekt. Halo-efekt je naziv za prvi dojam o pojedinoj osobi koji se moe stvoriti u prvih 7 sekundi susreta dvije osobe, a koji esto determinira cjelokupni budui odnos tih osoba. Posljednjih desetljea provedena su brojna istraivanja iji je cilj bio utvrivanje onih elemenata koji utjeu na halo -efekt. Veina otkria ukazuju na vanost slijedeih elemenata: cjelokupni izgled osobe (visina, teina, stav, kretnje, hod, simetrinost i ljepota lica, boja oiju, duina nosa, itd.), miris osobe, slinost osobe s drugim osobama uz koje nas vezuju pozitivne ili negativne emocije, glas i druge karakteristike govora osobe, te, naravno, odjea i drugi tjelesni ukrasi osobe.

2.1 to je dress code? Dress code je anglizam koji opisuje skup pravila oblaenja u odreenim prigodama. Primjerice postoje pravila oblaenja u poslovnom svijetu gdje su odijela i kravata obvezni za mukarce, a kostimi za ene. 3Ta pravila oblaenja su u stvari nepisani opis uniformi za odreenu prigodu. U psihologiji je poznato da odreeni tip uniforme odgovara i odreenim atributima koji prate tu uniformu. Svi ti atributi ostavljaju u svijesti ovjeka peat ili utisak, dojam kojeg ta odjea simbolizira. Svaki komad odjee moe kod osobe ostaviti odreeni utisak te se ne moe strogo

podijeliti i sistematizirati kako psiha djeluje na pojedini komad odjee. No, postoje neke ope prihvaene konotacije kojeg preko mehanizama kolektivne svijesti pojedini komadi odjee3

http://en.wikipedia.org/wiki/Dress_code

7

ostavljaju u psihi. Svaka profesija, a u novije vrijeme i brojne tvrtke imaju svoj dress code ili ''propisano'' odjevanje koje se zahtijeva u svrhu prepoznatljivosti i slike koja se eli odaslati potencijalnim poslovnim partnerima , klijentima i sveukupnoj javnosti. U nekima od zvanja ( i u nekim tvrtakama ) to su vrsta pravila koja zaposlenici ne smiju zaobilaziti i o kojima se poetnici trebaju pravodobno informirati kako se ne bi doveli u neugodne situacije.

U svakom dress codu uvijek valja biti jasno to se podrazumjeva kao neformalno, to kao svakodnevno a to kao obavezno odijevanje. Kompanije to propisuju u vidu noenja odreene uniforme ili u vidu preporuke i sugestije za odjevanje. Ako pri zapoljavanju niste dobili takve smijernice,nemojte se sramiti niti ustruavati upitati starije kolege ili nadreene to je uobiajeno kao kodeks odijevanja u njihovoj,vama novoj poslovnoj sredini. 4Pomoi e vam id a se osvrnete oko sebe i pogledate koju vrstu odjee ostali zaposlenici nose a zasigurno neete pogrijeiti ako za prvi dan odaberete diskretniju varijantu odjevanja umjesto jakog i nametljivog izgleda.

Praktino je pri odabiru odjee voditi rauna o odgovarajuem konfencijskom broju, usklaenosti boje odjee s osnovnom bojom osobe koja ju odjeva, s klimom i s mjestom na kojem se radi.Najvanije ipak jest : da je odjea ista i odravana. Sve to odjevamo mora biti oprano i ( ovisno o tkanini) izglaano.

4

Babi,Mirjana (2004):Korporativni imid, adami,Rijeka

8

2.1 Smart casual stil

Prvi dojam je naroito vaan, a cilj svake velike kompanije je da se zaposlenici na radnim mjestima osjeaju ugodno i sigurno, a opet da u meusobnom kontaktu odaju odgovoran i profesionalan dojam. ena na radnom mjestu moe imati vrhunski smisao za posao, no ako svojim predubokim dekolteom navodi na grijeh i raspiruje matu, neprofesionalna atmosfera ve je stvorena Zbog pretjeranog otkrivanja 'kljunih tjelesnih atributa, kolege vas esto nee shvatiti ozbiljno. Panju poslovnih suradnika treba usredotoiti na govor i lice te profesionalni 'outfit koji govori da ste ovdje iskljuivo zbog posla. Do 80-tih godina u poslovnom svijetu je vladao ozbiljan i formalan dress code pun kravata, koulja s tvrdim kragnama, te ulatenim crnim cipelama. Ipak, poetkom 90-tih i pojavom elektronikog poslovanja zahtjevi u modi su se promijenili. Vrhunski modni dizajneri pokrenuli su trend leernijeg smart casual stila koji i danas vlada poslovnim svijetom. Iako ne uvijek definiran ovaj stil odbacuje strogost i formalnost, a stavlja naglasak na udobnost i eksperimentiranje. 5 Ipak, nije dobro da je odjea preuska, prozirna, golih lea, a suknja ne bi trebala biti kraa od dva prsta iznad koljena.

2.2 Odijevanje/odjea vizualna prezentacija

Kao to porotnik u par sekundi odlui je li optuenik kriv ili nevin prema prvom dojmu, na isti nain i mi prosuujemo pri upoznavanju. Budui da znamo da govor tijela ini 55% komunikacije i da nas drugi najprije vide pa tek onda uju, treba voditi rauna o nainu odijevanja. Odjea kao vana komponenta u definiranju imagea jedne osobe, pored toga to priopava informacije o njenoj osobnosti, socijalnom statusu, pripadnosti odreenoj grupi, seksualnosti, agresivnosti i ostalim sklonostima, utjee i na ponaanje osobe koja je nosi.

5

Babi,Mirjana (2004):Korporativni imid, adami,Rijeka

9

Odijelo je glupost, ali je glupo ako mukarac nije lijepo odjeven prema drutvenom poloaju i nainu ivota (Pisma lorda Chesterfilda sinu strategija uspjeha u drutvu). Odijelo ipak ini ovjeka. Da bi vas trite kupilo va sadraj morate dodatno upakirati u kvalitetan omot, a to je va izgled: vaa njegovanost, vaa tjelesna teina, odjea koju nosite. Odjea, kao i frizura i minka, trebaju ulijevati dodatno samopouzdanje osobama, a posebno javnim komunikatorima kako ih ne bi odvajali od njihovih poruka6. Primjer 1 (Zoran Tomi: PrBlog) : Angela Merkel godinama je odolijevala svim pozivima da pokae vie ika, a to su od nje traile i ene. Bivi glavni tajnik CDU-a Heiner Geissler pozivao ju je u intervjuima na odabir ljepe odjee. Njemu nije jasno tko je savjetuje pri izboru odjee koju nosi. Trebalo je dosta vremena da Angela shvati do koje mjere u demokraciji koju formiraju mediji, vanjski izgled moe biti odluujui za izborni uspjeh. U meuvremenu je nauila da je frizura politiarki vana tema u javnosti. Da, obojila sam kosu, izjavila je listu Bild, to je vjerojatno bila i neizravna politika reakcija na raspravu voenu u javnosti o tome boji li kancelar kosu. U vezi s plakatom za europske izbore, list Bild am Sonntag je pitao: Tko je tako uljepao gospou Merkel. A razvikani berlinski frizer Udo Walz se reklamira kada medijima priopava da je upravo on olabavio frizuru Angele Merkel. Nain na koji se odijevamo ostavlja izuzetan trag na ljude koje susreemo profesionalno ili u svakodnevnom ivotu. Nae odijevanje utjee na njihovo ophoenje s nama. Nastup je sigurniji i poduzetniji kada ste dobro odjeveni. Odijelo je stoga dio imagea. Primjer 2(Zoran Tomi: PrBlog) : Predsjednik SAD-a John F. Kennedy navodno je obino oblaio dvije potkoulje i dvije majice kad je hladno. Na dogaajima na otvorenom on je bio jedini ovjek bez gornjeg kaputa, to ga je inilo muevnijim i jaim nasuprot njegovim kolegama koji su nosili gornje kapute.

6

Maja agar (2007):Poslovno ponaanje i etika,Zadar

10

Odjea, primjerice, jednog politikog kandidata ini vizualnu izjavu i zbog toga je vano odijevati se tako da odjea odraava sliku o sebi koju kandidati ele prenijeti drugima biraima. Odjea koju kandidat nosi na slubenim plakatima koji ga pribliavaju biraima, treba biti u skladu sa svim ostalim oblicima komunikacije, a takoer i s njegovom osobnou.

3. Poslovno odijevanje3.1 Poslovno odijevanje mukarca

Poslovno odijevanje za mukarce je suzdrano , svi dijelovi njegove garderobe su u skladu, naglasak je na kvaliteti. Pored klasinih mukih odjela esto su primjerene i razliite kombinacije: npr. sako-hlae uz paljivo usklaivanje boja i uzoraka. Kod mukog odijevanja nema ekstravagancije ni u detaljima ni u uzorcima.7 Dress down Fridays ( uobiajeno petak, ali moe bit ii neki drugi dan u tjednu) jesu dani kada menader ne oekuje nikakav posjet poslovnih partnera, niti se odravaju bilo kakvi vaniji sastanci . Takvim danom je menader obuen "slobodnije", manje formalno, bez kravate ili sakoa. Odijelo ili hlae, jakna lili vesta mogu biti leernijih materijala i uzoraka. "Dress down" Fridays nikako ne dozvoljava tipino sportsku odjeu, niti sportske majice ili kratke, bermuda hlae. Sportska odjea je namijenjena iskljuivo vremenu sportskih aktivnosti. Prihvate li strogo formalni nain odijevanja ili casul dress code, poslovne osobe moraju biti svjesne kako je odjea bitan initelj u stvaranju prvog dojma, a potom i imida. Meutim, ako je poslovna osoba izloeni javnosti i medijima, onda mora biti svjesna kako ona ne stvara samo prvi dojam o sebi, ve predstavlja organizaciju ili korporaciju kojoj radi i tako gradi korporativni imid.

7

Zoran Tomi: PrBlog

11

Menaderi najee koriste formalni stil u poslovnom odijevanju. ini nam se kako su uzor u tom stilu menaderi u bankarstvu, osiguravajuim i meunarodnim tvrtkama. Ti poslovni ljudi uvijek su top formalni i ozbiljni. Oni za razliku od brojnih drugih poslovnih osoba ne nose kravatu na koulju kratkih rukava. Taj balkanizam toliko je jo u igri da svakodnevno na televiziji moemo sresti politiare, biznismene, tajkune, pa ak i profesore, rektore i dr. kako usred ljeta nose kravatu na koulju kratkih rukava.

3.2 Poslovno odijevanje ena Poslovno odijevanje ena zahtijeva usklaenost brojnih detalja. Prvo s im se poslovne ene suoavaju jeste dilema suknja ili hlae. Najjednostavnije je odgovor nai listajui poslovni derss code tvrtke ili organizacije u kojoj radite. Neke tvrtke iskljuivo propisuju hlae, dok neke preferiraju, vjerovali ili ne, suknje. Ako su pak suknje onda se njena duina mora spustiti do koljena ili due. 8 Koulja je takoer bitan odjevni predmet. Nije dobro da su boje prejake, kriave. Bijela, plava ili neka druga. Vodite rauna samo da je pristojno zakopana. Majica uvijek s rukavima. Cipele trebaju biti iste. Poviene pete mogu poi ali tikle neto manje. Ako se odluite za niske potpetice neete pogrijeiti. Previe minke nije dobro. Moete u poslovnom svijetu ostaviti dojam da vie vremena ulaete u svoj izgled, nego u posao. Miris kao hvata panje nije nebitan. Posao i jak miris nikada ne idu zajedno. Ljudi oko vas moraju disati dok rade. Pripazite i da lak za nokte ne upada previe u oi. Piercing i posao ne idu zajedno.

4. Boja kao dio komunikacijeBoja predstavlja vaan dio komunikacije - ako se ne upotrijebi u svrhu povezanu sa njenom simbolikom, ona sama moe komunicirati na zauujue naine. Simbolizmu boja potrebno je8

Zoran Tomi: PrBlog

12

pristupiti jednako ozbiljno kao i samom odjevanju. 9Najmanje to se moe uiniti jest potovati bezvremenske asocijacije boja - npr. crvena je boja vatre i krvi, radosti, strasti i energije, pa niti uz najrazvijeniju matu ona ne moe postati boja smirenosti ili pouzdanosti. Postoje razna istraivanja koja se bave bojama, njihovim znaenjem i uticajem na tijelo i um ovjeka. Boje predstavljaju svojevrsnu neverbalnu komunikaciju i o vama mogu rei vie nego stotinu rijei. Boje mogu biti pasivne, aktivne i neutralne. Jake boje posebno crvena, narandasta i uta su aktivne boje i ljudima daju dodatnu energiju. Boje koje podsjeaju na nebo i vodu plava, zelena i svijetloljubiasta su pasivne boje i djeluju umirujue. Siva boja je neutralna i nema nekog posebnog efekta na ovjekovu psihu. Zelena boja je najprihvatljivija za ljudsko oko dok je uta iritirajua.

5. Sinteza5.1 Zakljuak Ono to komuniciramo vanjskim izgledom je ono to drugi o nama vide i prihvaaju kao nau sliku , ali ne sliku nas kao privatne osobe, ve poslovnog ovjeka koji je i sam dio imida organizacije i tvrtke za koju radimo. To je ono to drugi na nama vide i to prije no to nam stisnu ruku i prije no to mi ita izustimo. Ta slika je kombinacija nekoliko kljunih faktora i nema nita zajedniko s pojmom ljepote i tjelesne atraktivnosti.Najvanije od svega je da vaa profesionalna slika mora biti u skladu s poslovnom slikom vae tvrtke i svega onog to vi u njoj predstavljate. Dobar dress code nosi poruku, a jedan od naina izraavanja te poruke odnosi se i na boju koja je snaan psiholoki alat. Kao to sam i spomenuo u seminarskom radu da boje predstavljaju svojevrsnu neverbalnu komunikaciju i o vama mogu rei vie nego stotinu rijei.

Odijelo je glupost, ali je glupo ako mukarac nije lijepo odjeven prema drutvenom poloaju i nainu ivota (Pisma lorda Chesterfilda sinu strategija uspjeha u drutvu)

9

http://www.antiage.hr/lifestyle/90-boje-i-njihovo-znaenje.html

13

6. LiteraturaAnton Trstenjak (1978):ovek i boje ,Univerzum ,Ljubljana Babi,Mirjana (2004):Korporativni imid, adami ,Rijeka Maja agar (2007):Poslovno ponaanje i etika ,Zadar kari, Ivo(2000) :Temeljci suvremenog govornitva, kolska knjiga,Zagreb Zoran Tomi: PrBlog Linkovi : http://en.wikipedia.org/wiki/Dress_code http://www.antiage.hr/lifestyle/90-boje-i-njihovo-znaenje.html

14