Upload
nataami
View
1.270
Download
11
Embed Size (px)
SADRŽAJ
Uvod ...........................................................................................................................................3
Glagoli s nepravilnim odnosom osnova i glagolski oblici nepravilnog građenja u
književnoumjetničkom funkcionalnom stilu ..............................................................................7
Zaključak ..................................................................................................................................16
Literatura ..................................................................................................................................17
Izvori ........................................................................................................................................18
2
1. Uvod
Morfologija glagola je prilično složena. Glagoli se u svojoj promjeni razlikuju od drugih,
također, promjenljivih i punoznačnih riječi. Glagolskih oblika ima veoma mnogo i ne grade se
od jedne osnove, kao imenske, pridjevske i druge riječi, nego od dvije, a ponekad i od tri. Za
razliku od ostalih promjenljivih riječi, glagoli imaju dvije, često nejednake osnove: infinitivnu
i prezentsku. Ime su dobile prema glagolskim oblicima u kojima ih redovito nalazimo. Za
tvorbu prostih glagolskih oblika uzima se jedna od njih, rijetko obje:
a) od infinitivne se osnove grade: infinitiv, aorist, glagolski pridjev radni i glagolski prilog
prošli;
b) a od prezentske: prezent, imperativ i glagolski prilog sadašnji;
c) od infinitivne i prezentske osnove grade se: imperfekt i glagolski pridjev trpni.
Infinitivna osnova većine glagola dobija se odbijanjem infinitivnog nastavka -ti, ali se
najjasnije razaznaje u prvom licu jednine aorista (zato se zove i infinitivno-aoristnom
osnovom); dobija se odbijanjem nastavka -h ili -oh: čitati – čitah < čita- + -h.
Prezentska osnova pouzdano se dobija od trećeg lica množine prezenta pošto se odbije
nastavak -u, -e ili -ju.: vezati – vežu < vež- + -u; tražiti – traže < traž- + -e; pjevati – pjevaju
< pjeva- + -ju
Glagole je moguće klasificirati ne samo prema značenjskim nego i prema čisto
morfološkim kriterijima: prema završetku infinitivne osnove, prema završetku prezentske
osnove, ili dovodeći u suodnos završetak infinitivne i prezentske osnove.
Glagolske riječi (kao i imenske) imaju više obličkih sistema (paradigmi); na osnovu
sistema nastavaka moguće je uočiti vrste promjena glagola. Sve glagole bosanskog jezika
možemo podijeliti na četiri vrste.
Po prvoj vrsti mijenjaju se glagoli kao pjevati – s infinitivnom i prezentskom osnovom na
a (pjeva-) i s prezentskim nastavcima -m,-š, -ø; -mo,-te, -ju.
Po drugoj vrsti mijenjaju se glagoli s prezentskim nastavcima -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u.
Ova promjena ima pet razreda:
a) u prvom su glagoli kao tresti – s infinitivnom i prezenskom osnovom na suglasnik
(tres-);
3
b) u drugom su glagoli kao pisati, orati, čija se infinitivna osnova završava vokalom a; a
prezentska suglasnikom (pisa-. ora-: piš-, or-);
c) u trećem su glagoli kao brinuti, čija se infinitivna osnova završava vokalom u, a
prezentska suglasnikom (brinu-: brin-);
d) u četvrtom su glagoli kao čuti, piti, umjeti, smjeti – s infinitivnom osnovom na -u, -i ili
-je, a s prezentskom osnovom na suglasnik j (ču-, pi-, umje-, smje-: čuj-, pij-, umij-, smij-);
e) u petom su glagoli kao kovati, darovati, kazivati, kljuvati – s infinitivnom osnovom na
a i morfima -ova-, -iva-, -uva-, a s prezentskom osnovom na suglasnik j (kova-: kuj-).
Po trećoj vrsti mijenjaju se glagoli s prezentskim nastavcima -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e. Ova
glagolska vrsta ima dva razreda:
a) u prvom su glagoli kao kositi, vidjeti – s infinitivnom osonovom na i ili e, a s
prezentskom osnovom na suglasnik (kosi-, vidje-: kos-, vid-);
b) u drugom su glagoli kao držati – s infinitivnom osnovom na a, a s prezentskom
osnovom na suglasnik (drža-: drž-).
Po četvrtoj vrsti mijenjaju se nepravilni glagoli, tj. glagoli koji svoje oblike tvore od
supletivnih osnova ili im se samo pojedini oblici razlikuju od oblika s pravilnom promjenom.
Takvi su:
a) pomoćni glagoli jesam, biti i htjeti;
b) ostali glagoli s drugačijim odnosom infinitivne i prezentske osnove (kao ići – idem,
slati – šaljem i dr.). Četvrta glagolska vrsta, odnosno glagoli s nepravilnim odnosom osnovni
je i predmet ovog rada.
Dakle, svi su glagoli u bosanskom jeziku svrstani u četiri glagolske vrste. U hrvatskom
jeziku ima šest glagolskih vrsta. Prva vrsta ima osamnaest, druga jedan, treća tri, četvrta tri,
peta dva i šesta dva razreda. Možemo uočiti da su svi glagoli u Gramatici hrvatskoga jezika
svrstani u šest glagolskih vrsta posebnog bez izdvajanja glagola nepravilne promjene kao što
je to slučaj u Gramatici bosanskoga jezika.
Mihajlo Stevanović autor je Gramatike srpskohrvatskog jezika iz 1954. god. U toj
gramatici Stevanović posebno izdvaja osam glagolskih vrsta s nepravilnim odnosom osnova:
a) U prvu vrstu spadaju sljedeći glagoli: ići (idem, idoh, iđah...), doći (dođem), naći
(nađem), otići (odem) i dr.
4
b) U drugu vrstu spadaju sljedeći glagoli: brati (berem), zvati (zovem), prati (perem) i dr.
c) U treću vrstu spadaju sljedeći glagoli: kleti (kunem), stati (stanem, stadoh...), ostati
(ostanem, ostadoh...) i dr.
d) U četvrtu vrstu spadaju sljedeći glagoli: kovati (kujem) i dr.
e) U petu vrstu spadaju sljedeći glagoli: klati (koljem), žeti (žanjem), mljeti (meljem) i dr.
f) U šestu vrstu spadaju sljedeći glagoli: dati (dam, daš, dadoh...), znati (znadoh), imati
(imadoh) i dr.
g) U sedmu vrstu spadaju sljedeći glagoli: vreti (vrijem / vrim, vriju / vru...), zreti (zrijem /
zrim) i dr.
h) U osmu vrstu spadaju sljedeći glagoli: zaspati (zaspim, zaspe / zaspu).
Stevanović izdvaja promjenu pomoćnih glagola (jesam, htjeti, biti) kao posebnu vrstu, a u
Gramatici bosanskoga jezika, kao što je već navedeno, pomoćni glagoli pripadaju četvrtoj
glagolskoj vrsti kao i svi ostali glagoli nepravilne promjene.
Zanimljivu građu o glagolskim vrstama, odnosno glagolima nepravilnog građenja
možemo pronaći u prvoj Gramatici bosanskoga jezika iz 1890. god. autora Franje Vuletića.
Ta je gramatika prilično zapostavljena, ali predstavlja izuzetno važan dokument za našu
kulturnu baštinu. Autor ove gramatike navodi šest glagolskih vrsta od kojih se neke dijele na
razrede:
Prva vrsta ima sedam razreda:
a) u prvom su glagoli: jesti (jedem), krasti (kradem), plesti (pletem) i dr.;
b) u drugom su glagoli: pasti (padnem, padoh...), vesti (vezem) i dr.;
c) u trećem su glagoli: grepsti (grebem), crpsti (crpem) i dr.;
d) u četvrtom su glagoli: reći (rečem / reknem, rekavši...), ispeći (ispekoh) i dr.;
e) u petom su glagoli: oteti (otmem), početi (počnem) i dr.;
f) u šestom su glagoli: znati (znam / znadem) i dr.;
g) u sedmom su glagoli: mljeti (meljem) i dr.;
Druga se vrsta ne dijeli na razrede: dignuti (dignem);
Treća vrsta ima dva razreda u koje spadaju glagoli pravilne promjene: umjeti, vidjeti;
5
Četvrta se vrsta ne dijeli na razrede: soliti (solim) – glagol pravilne promjene;
Peta vrsta ima četiri razreda:
a) u prvom su glagoli: kopati (kopam) – glagol pravilne promjene;
b) u drugom su glagoli: pisati (pišem) i dr.;
c) u trećem su glagoli: brati (berem), zvati (zovem) i dr.;
d) u četvrtom su glagoli: kovati (kujem), obećavati (obećajem) – oblik obećajem ne
poznaje naš aktuelni pravopis; normiran je oblik obećavam, jer je standardiziran odnos -avati:
-avam.
U ovom radu glagoli će biti praćeni prema glagolskim vrstama datim u Gramatici
bosanskog jezika, a kontrola će biti vršena prema Pravopisu bosanskoga jezika.
U ovom radu bit će korišteni primjeri iz sljedećih djela bošnjačkih pisaca: Nura Bazdulj-
Hubijar – Kad je bio juli, Abdurezak Hifzi Bjelevac – Pod drugim suncem, Saudin Bećirević
– Bore oko očiju, Enver Čolaković – Legenda o Ali-paši, Hamza Humo – Pjesme, Grozdanin
kikot, Pripovijetke, Nedžad Ibrišimović – Vječnik, Edhem Mulabdić – Zeleno busenje, Osman
– Aziz: Bez nade, Meša Selimović – Derviš i smrt, te primjeri iz Dnevnog avaza, broj 4838, 3.
3. 2009., Dnevnog avaza, broj 4882, 16. 4. 2009. i Oslobođenja, 16. 4. 2009.
6
2. Glagoli s nepravilnim odnosom osnova i glagolski oblici nepravilnog građenja u
književnoumjetničkom funkcionalnom stilu
Glagoli predstavljaju posebne teškoće pri jezičkom normiranju. Zbog toga u bosanskom
jeziku najčešće postoje alternativni, odnosno dubletni oblici. Tako, naprimjer, glagoli druge
vrste leći i reći pored normalnih odnosa osnove i prezenta ležem i rečem imaju i oblike
legnem i reknem koji u bosanskom jeziku imaju i prednost nad onim prvim:
Polahko me privedu postelji i ja legnem kao da sam bolestan, zažmirivši jedan tren. (N.
I., Vječnik, str. 21)
Napipavši sandale u mraku svoje sobe, ponovo pogledam vrč i reknem: vrč, ali se
njegovo ime odbi od njega. (N. I., Vječnik, str. 15)
Kolebanja između alternativnih oblika javljaju se i kod nekih glagola čija se infinitivna
(aoristna) osnova završava dentalima d i t. Od glagola sjesti, sresti i pasti postoje alternativni
prezentski oblici sjedem i sjednem, sretem i sretnem, padem i padnem. Sistem je poremetila
analogija, pa se javljaju i infinitivne forme sa infiksom -nu-: sjednuti, sretnuti i padnuti, tako
su u alternaciji i oblici sjesti i sjednuti, sresti i sretnuti, pasti i padnuti. Ovakve oblike
možemo naći u književnom jeziku, a u aktuelnom su Pravopisu bosankoga jezika normirani
sljedeći oblici: sjesti – sjedem, sjednuti – sjednem, sresti – sretnem, pasti – padnem. Dakle,
naš pravopis ne poznaje oblike sretnuti i padnuti.
Ja se provučem nekako između onog naroda i sjednem kraj onog Emina. (N. B-H., Kad
je bio juli, str. 42)
Htio sam da ih sretnem, sad kad su već tu. (H. B., Tuđe gnijezdo, str. 87)
Na hodniku sretem Sami-beya i zatražim od njega hladne vode. (A. H. B., Pod drugim
suncem, str. 48.)
Neki glagoli imaju alternativne oblike sa nastavkom -ti i infiksom -nu- , a prezent samo
sa infiksom -ne- : dići / dignuti, stići / stignuti, maći / maknuti, taći / taknuti. Tako, naprimjer,
prema dići / dignuti imamo oblike aorista digoh / dignuh kao alternativne oblike i prezent
dignem bez alternativne varijante, prema stići / stignuti imamo oblike aorista stigoh / stignuh i
prezent stignem. Normalno je očekivati da se neki glagolski oblici grade od infinitivne, a
drugi od prezentske osnove, međutim, kod nekih glagola ovo pravilo je u potpunosti
7
narušeno. Prvo, dio ovih glagola je izgubio infinitivne oblike na -ći, a drugi su u povlačenju,
tako da ih čeka ista sudbina kao one prve.
Pomogao mi je da se dignem. (M. S., Deviš i smrt, str. 219)
Morao sam ubrzati, da stignem prije nego što požar odmakne od kamenoloma. (S. B.,
Bore oko očiju, str. 94)
U grupu glagola sa infinitivnim oblikom na -ti i infiksom -nu- također alterniraju dvojaki
oblici u ostalim glagolskim oblicima. Prema oblicima infinitiva: iščeznuti, splasnuti, stisnuti /
stiskati, javljaju se alternativni likovi: iščezoh / iščeznuh, iščezao / iščeznuo; splasao /
splasnuo, stiskoh / stisnuh, stisnuo / stiskao.
Stiskao sam se kada me je doticala i nisam disao. (O-A., Bez nade, str. 35)
Tek sada Alaga rastvori oči, kojima je malo bio stisnuo kad je istom unišao. (O-A. Bez
nade, str. 58)
Neujednačenost i jedne i druge grupe glagola se ogleda, prije svega, u tome što se neki od
oblika javljaju češće sa infiksom -nu- , a drugi bez tog infiksa, ili se pak jedan oblik javlja po
jednoj, a drugi po drugoj vrsti. Međutim, precizni podaci o njihovoj distribuciji u bosanskom
jeziku još uvijek nedostaju. Predstoje ozbiljnija istraživanja njihove upotrebe u pojedinim
standardnojezičkim stilovima bosanskog jezika, odnosno u bosanskom jeziku uopće.
Prosti glagol stati – stanem i složeni glagol ostati – ostanem neobični su, kao što se vidi,
po odnosu osnova. Njihovi oblici se grade od prezentske osnove po istim principima kao i
ostali glagoli druge vrste (stanem, staneš; ostanem, ostaneš). Međutim, u oblicima aorista
imamo kolebanja (stadoh, stade; ostadoh, ostade, prema stanuh, stanu i ostanuh, ostanu). U
današnjoj jezičkoj praksi, u krajevima gdje je aorist još u živoj upotrebi i gdje je osjećaj za
njegovu upotrebu sasvim jasan i živ, uobičajene su tri alternativne varijante za složeni glagol
ostati (ostadoh, ostade; ostanuh, ostanu; ostah, osta), pa nema razloga osporavati im
književnojezički karakter. U standardnom bosanskom jeziku normirani su oblici ostah i
ostadoh.
Samo što sam pogledao u Nitagrit i ona nesta, rasplinu se, te dugo ostadoh uplašen i
nepomičan. (N. I., Vječnik, str. 16)
Postoji veliki broj glagola sa dvojakom nastavcima koji služe za izvođenje imperfektivnih
glagola u infinitivu. U jednoj grupi glagola javlja se odnos infinitiva i prezenta preko oblika
8
sa -avati: -avam (obećavati – obećavam, spavati – spavam), a u drugoj se umjesto
prezentskog oblika na -avati javlja -ajem (poznavati – poznajem), pa i -avati / -ajem kod istih
glagola (davati – davam / dajem) kao naporedni oblici u književnom jeziku, ali u standardnom
jeziku normiran je oblik dajem. U narodnim govorima i u jeziku nekih pisaca osjećala se jaka
tendencija prodora prezentskih oblika sa –ajem (obećajem, zadržajem), ali se naša norma
odlučno suprotstavlja toj pojavi.
Pravio sam se da ih ne poznajem. (H. B., Tuđe gnijezdo, str. 87)
Otiću to ti tvrdo obećajem čim budem imao kakve kućice.(N.H., Kad je bio juli, str. 17)
Naredili su mi da mu povežem noge i dajem za jelo samo nemašćen pilav. (E. Č.,
Legenda o Ali-paši, str. 375)
Mi dajemo i dio tima Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla za transplantaciju jetre, što
se obavlja u Tuzli. (Oslobođenje, 16. 4. 2009., str. 16)
Ako ti nemajiš, ja tebe donesim i davam. (E. Č., Legenda o Ali-paši, str. 388)
Glagolski prilog sadašnji se gradi od 3. lica množine prezenta i nastavka -ći (radeći,
noseći, učeći). Analogija je poremetila pojedine sisteme u jeziku, pa su se neki oblici
glagolskog priloga sadašnjeg nametnuli u bosanskom standardnom jeziku. Prema glagolskom
prilogu sadašnjem ukorijenio se isti oblik kod glagola tipa poznavati, prodavati. Korektan
oblik glagolskog priloga sadašnjeg bio bi poznajući, prodajući. Međutim, u književnom
jeziku analogija je djelovala i prema glagolima sličnog obrazovanja tako da naspram
zakopavati, zakopavajući imamo poznavati, poznavajući:
Poznavajući tog čovjeka, otkrio je pravu istinu. (E. M., Zeleno busenje, str. 185)
Svojevrsna kolebanja pokazuju neki glagolski oblici glagola na -ći tipa ići, odnosno
glagolski kompoziti s ovim glagolima. Glagol ići (jednake su mu infinitivna i prezentska
osnova: id-) i svi glagoli od njega izvedeni pomoću prefiksa (doći, naći, otići, i dr.) imaju
nepravilnu promjenu:
- prezent: idem, ideš, ide...; dođem, dođeš, dođe...; nađem, nađeš, nađe...; odem / otiđem /
otidem;
Ja sad idem a ti ćeš čekati sve dok se ne vratim. (N. I., Vječnik, str. 157)
Volio bih da mi neko kaže koja banka ima takvu kamatnu stopu od šest posto da odmah
idem uzeti kredit. (Oslobođenje, str. 21.)
9
Zabrinutost je razumljiva, ali ne možemo pobjeći od činjenice da nauka ide naprijed –
izjavio je direktor klinike dr. Džef Stajberg. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 29)
Muftija mi je poručio da dođem, imamo važan razgovor. (M. S., Derviš i smrt, 151)
Nađem burad s pitkom vodom i napunim jedan drveni bokal. (N. I., Vječnik, str. 196)
Postoji mogućnost da se nađe iza rešetaka. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 16)
Odem odatle u vrt i, koračajući, pomislim da hodam. (N. I., Vječnik, str. 26)
Kao predsjednik smatram da sam najodgovorniji i zato je najbolje da odem. (Dnevni
avaz, broj 4838, str. 67)
- imperativ: idi, idimo, idite; dođi, nađi, otiđi / otidi;
Idi. Još ću se ja boriti sam. (N. I., Vječnik, str. 148)
Mesić kaže da je Pukaniću, kada ga je obavijestio da odlazi uraditi intervju sa
Gotovinom, rekao: „Idi“. (Oslobođenje, 16. 4. 2009., str. 16)
Eto prekosutra je petak – pa dođi mi malo izjutra. (O-A., Bez nade, str. 136)
Ti meni samo nađi neki prijevoz, za dalje ne brini. (H. H., Grozdanin kikot, str. 215)
Otiđi mu. Znam ja da on nije ni kriv ni dužan. (E. Č., Legenda o Ali-paši, str. 361)
- aorist: idoh, ide, ide...; dođoh, nađoh, odoh / otiđoh / otidoh;
A sada da ti ispričam kako sam postala i kako dođoh do tebe. (H. H., Pripovijetke,
str. 88)
Najzad velim im da ja odoh i da ih više neću čekati. (Š. S., Iz bosanske romantike,
str. 45)
Sreo sam koje tražim, ne nađoh koje sam mislio. (H. B., Tuđe gnijezdo, str. 87)
- imperfekt: iđah, iđaše, iđaše, iđasmo, iđaste, iđahu;
Jedne večeri iđaše on pred sami suton iz čaršije. (E. M., Zeleno busenje, str. 115)
- glagolski prilog sadašnji: idući;
Tako sam se, idući unatrag, prisjetio cijelog svoga života. (N. I., Vječnik, str. 25)
- glagolski prilog prošli: išavši / išav;
10
Išavši ulicom, svratio sam kod prijatelja. (E. M., Zeleno busenje, str. 96)
- glagolski pridjev radni: išao, išla išlo...
I ponovo pustim sebe da idem tamo gdje sam išao i da činim ono što sam činio. (N. I.,
Vječnik, str. 37)
Tako su mi rekli na birou kad sam išao da tražim zdravstvenu knjižicu. (Dnevni avaz,
broj 4838, str. 3)
Ovi glagoli nemaju glagolski pridjev trpni.
Glagol izići / izaći ima prezent: iziđem / izađem;
Iziđem onako radostan – nije sve u parama. (N. B-H., Kad je bio juli, str. 117)
Napunim jedan drveni bokal te opet izađem na palubu. (N. I., Vječnik, str. 196)
- imperativ: iziđi / izađi;
Nećemo ti ništa, samo izađi! (S. B., Bore oko očiju, str. 284)
- aorist: iziđoh / izađoh;
Ja iziđoh u dvorište. (H. H., Grozdanin kikot, str. 225)
Rano izađoh iz konaka. (H. B., Tuđe gnijezdo, str. 45)
- nema imperfekt;
- nema glagolski prilog sadašnji;
- glagolski pridjev radni: izišao, izišla, izišlo.../ izašao, izašla, izašlo...;
Izišao je radostan, a taki je bio sve te dane. (O-A., Bez nade, str. 136)
Profesor je izašao, a mi smo ostali u učionici. (S. B., Bore oko očiju, 8)
Union banka je izašla u susret građanima. (Oslobođenje, 16. 4. 2009., str. 20)
- nema glagolski pridjev trpni.
Pomoćni glagol jesam ima naglašene (jesam, jesi, jest(e), jesmo, jeste, jesu) i nenaglašene
(sam, si, je, smo, ste, su) oblike prezenta.
Izgled čovjeka i nije toliko važan, to sam čuo mnogo puta; izgled, kažu, vara. (N. I.,
Vječnik, str. 7)
11
Mi trebamo žaliti jer smo izgubili zbog svojih grešaka. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 67)
Odrični oblici ovog glagola također su nepravilni; odrična riječca ne spaja se s glagolom i
daje oblike: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu. U standardnom bosanskom jeziku stilski su
obilježeni oblici nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu:
Nisam siguran da ćeš te ljude i te žene koje sam ja vidio i ti vidjeti. (N.I., Vječnik, str.6)
Da nismo sami sebi zabili gol, domaćini nikad ne zatresli mrežu golmana Šehića.
(Dnevni avaz, broj 4838, str. 67)
Nijesam, ja sam se samo branio. (O-A., Bez nade, str. 35)
Glagol biti ima sve oblike osim glagolskog pridjeva trpnog (a njega nema jer je
neprijelazan). Naprimjer, oblici prezenta glagola biti su: budem, budeš, bude, budemo, budete,
budu; oblici aorista: bih / bjeh, bi / bje, bi / bje, bismo / bjesmo, biste / bjeste, biše / bješe.
U svakom slučaju reći ću šta budem mogao i onako kako budem umio. (N. I., Vječnik,
str. 6)
Glagol biti pored naglašenih ima i nenaglašene oblike aorista: (ja) bih, (ti) bi, (on, ona,
ono) bi; (mi) bismo, (vi) biste, (oni, one, ona) bi. Ovi oblici služe isključivo za tvorbu
potencijala. Oblici prezenta služe za tvorbu futura II; oblici perfekta i imperfekta za tvorbu
pluskvamperfekta; odgovarajući oblici upotrebljavaju se i za tvorbu pasiva.
Da me je tada zgrabio krokodil za nogu ja bih urlao od boli. (N. I., Vječnik, str.11)
Dobit ćemo nove stručne ljude, te pojačati sastav kako bismo pomogli privredi i
domaćim vlastima. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 21)
Glagol htjeti također ima sve oblike osim glagolskog pridjeva trpnog; u prezentu ima
dvojake naglašene oblike – nesvršene (od osnove hot-) i svršene (od osnove htjed-): hoću,
htjednem; hoćeš, htjedneš; hoće, htjedne; hoćemo, htjednemo; hoćete, htjednete; hoće,
htjednu:
Hoćeš li, Abdullahu, da ti časni budisatva ponovi ono što sam ti ja govorio? (N. I.,
Vječnik, str. 308)
Ne možemo više čekati socijalna primanja od države, hoćemo da budemo partneri u
vlasti tako što ćemo ponuditi svoje ideje o samozapošljavanju. (Dnevni avaz, broj 4838,
12
str. 13)
Glagol htjeti pored naglašenih nesvršenih oblika prezenta ima i nenaglašene: (ja) ću, (ti)
ćeš, (on, ona, ono) će; (mi) ćemo, (vi) ćete, (oni, one, ona) će. Ovi oblici služe za tvorbu
futura I.
Ipak ću sada uzeti da čitam; tako ću bar na trenutak ponovo biti sa onim kojih nema.
(N. I. Vječnik, str. 6)
Odrični oblici prezenta glagola htjeti također su nepravilni (1. l. jd. završava vokalom u
umjesto suglasnikom m; u 3. l. mn. umjesto očekivanog nastavka -u imamo -e. Sa glagolom
se spaja odrična riječca ne i daje oblike: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
Budem li ih spomenuo, neću moći opisati onako kako to narav knjiga traži. (N. I.,
Vječnik, str. 6)
U pregovorima neću imati specijalnih zahtjeva, mislim da neće biti problem dogovoriti
se – rekao nam je jučer Škoro. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 67)
Glagol moći (pored glagola htjeti) u 1. licu jednine prezenta završava se vokalom u – za
razliku od svih ostalih glagola, koji se u tom obliku završavaju suglasnikom m:
- prezent: mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu.
To i mogu zahvaljujući ponajviše vremenu koje sam sabrao napretek. (N. I., Vječnik,
str. 6)
Pobjedom nad Hamburgom pokazali smo da možemo igrati protiv najjačih i da ova
ekipa ima velike domete. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 65)
Glagol dati pored oblika pravilne promjene: dam, daš,...daju ima i oblike: dadem, dadeš,
dade, ...dadu te: dadnem, dadneš, ...dadnu.
Odmah onaj čas pospremi sve ostalo i dade natovariti, pa da sutra krene u Mostar. (O-
A., Bez nade, str. 94)
Čak i oni što skupljaju koru po kontejnerima hljeba dođu i dadnu marku. (N. B-H., Kad
je bio juli, str. 85)
13
Glagol imati nepravilan je u odričnim oblicima prezenta: nemam, nemaš, nema, nemamo,
nemate, nemaju (odrična riječca ne spaja se s potvrdnim oblikom koji gube početni vokal i; ali
i: ne imati).
Za tako što ja, zapravo, nemam dara. (N. I., Vječnik, str. 6)
Neću vam reći koja su to lica, jer nemam dokaza i ne bih nikoga da imenujem ili
prozivam. (Dnevni avaz, broj 4838, str. 17)
Glagoli imati i znati osim pravilnih oblika (imam, znam; imah, znah...) imaju i oblike
nepravilne promjene (imadem, imade; imadnem – za budućnost; znadem; imadoh, znadoh...).
Sama imade svojih boli, i nije htjela svojoj kćeri ni za dlaku da umanji sreće. (O-A.,
Bez nade, str. 119)
Ja to lično znadem.(N. B-H., Kad je bio juli, str. 85)
Ode od mene, a ja, Boga mi, ne znadoh šta drugo već vrcem amo. (O-A., Bez nade, str.
91)
Kod glagola oteti – otmem, uzeti – uzmem nepravilnosti su samo u odnosu završetaka
prezentske i infinitivne osnove, a nepravilnosti u građenju njihovih pojedinih glagolskih
oblika nema.
Priđem i uzmem ga u ruke, ali ga više nisam vidio. (N. I., Vječnik, str. 15)
Svi smo mi imali priliku da uzmemo njen pasoš kao što su to uradili mnogi. (Dnevni
avaz, broj 4882, str. 76)
Na sve sam bio spreman samo da se otmem toj nesreći. (O-A., Bez nade, str. 174)
Djelimično su nepravilni i neki drugi glagoli, npr.: brati – berem...beru, klati –
koljem...kolju, mljeti – meljem...melju, slati – šaljem...šalju (zato što u osnovama imaju
različite leksičke morfeme: bra- / ber- itd.); kleti – kunem...kunu, početi – počnem...počnu,
popeti – popnem...popnu (zato što imaju okrnjenu osnovu).
Oh, Bože mi oprosti, šta ja meljem. (M. S., Derviš i smrt, str. 300)
Možda sam i ja krivac što šalju djecu u kasabu, zavodi ih glas o meni. (M. S., Derviš i
smrt, str. 409)
Dermatolozi savjetuju muškarcima da sa redovnom njegom počnu po izlasku iz
14
puberteta, a svakodnevna njega hranjivom kremom je apsolutno obavezna.
(Oslobođenje, 16. 4. 2009., str. 38)
Možemo li ga vidjeti kad se popnemo na vrh topole? (M. S., Derviš i smrt, str. 227)
Dakle, svi navedeni glagoli nisu se mogli uklopiti u neku od triju glagolskih vrsta pravilne
promjene, stoga su u Gramatici bosanskoga jezika posebno izdvojeni u četvrtu glagolsku
vrstu u koju spadaju pomoćni glagoli i svi drugi glagoli nepravilne promjene.
15
ZAKLJUČAK
Na osnovu navedenog istraživanja mogu se donijeti određeni zaključci o glagolima,
glagolskim vrstama i glagolima nepravilnog građenja. Usporedba Gramatike bosanskoga
jezika sa Gramatikom hrvatskoga jezika i Gramatikom srpskohrvatskoga jezika iz 1954.
godine dokazuje nam da je morfologija glagola prilično složena. U navedenim gramatikama
glagolske se vrste znatno razlikuju. Najjednostavnije su prikazane u Gramatici bosanskog
jezika u kojoj se navode tri glagolske vrste pravilne promjene, a posebno su izdvojeni glagoli
nepravilne promjene koji su svrstani u četvrtu glagolsku vrstu. Također, možemo reći da
glagolski oblici nemaju ujednačenu osnovu kao što to imaju imenske riječi. Kod glagola
alterniraju infinitivna (aoristna) i prezentska osnova. Ove dvije osnove mogu biti identične:
naprimjer, pjevati – pjeva- je i infinitivna i prezentska osnova. Međutim, mogli smo uočiti da
ne nailazimo uvijek na ujednačenu situaciju kada su u pitanju odnosi infinitivne i prezentske
osnove. Problematika glagola nepravilnog građenja nije dovoljno istražena, stoga je
neophodno da se vrše dodatna istraživanja kako studenata, tako i lingvista.
16
LITERATURA
Halilović, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo, 1996.
Jahić, Dž., Halilović, S., Palić, I.: Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica, 2000.
Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
Stevanović, Mihajlo: Gramatika srpskohrvatskog jezika za više razrede gimnazije,
BRATSTVO-JEDINSTVO, Novi Sad, 1954.
Vuletić, Franjo: Gramatika bosanskoga jezika (1890), Bosanska riječ, Sarajevo, 2007.
Književnost i jezik, broj 3 – 4 , Beograd, 1995. god., XLIII (Ostojić, Branislav: Neka
kolebanja u glagolskoj morfološkoj strukturi)
17
Izvori
a) knjige:
Bašić, Husein: Tuđe gnijezdo, Sejtarija, Sarajevo, 2000.
Bazdulj-Hubijar, Nura: Kad je bio juli, V. B. Z. , Zagreb, 2005.
Bjelevac, Abdurezak Hifzi: Pod drugim suncem, Preporod, Zagreb, 1996.
Bećirević, Saudin: Bore oko očiju, Štamparija FOJNICA d. o. o. Fojnica, Sarajevo, 2007.
Čolaković, Enver: Legenda o Ali-paši, Sarajevo – Publishing, Sarajevo, 1998.
Humo, Hamza: Pjesme, Grozdanin kikot, Pripovijetke, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
Ibrišimović, Nedžad: Vječnik, Svjetlostkomerc d. d., Sarajevo, 2006.
Mulabdić, Edhem: Zeleno busenje, Svjetlost, Sarajevo, 2002.
Osman – Aziz: Bez nade, BH MOST, Sarajevo, 1999.
Sarajlić, Šemsudin: Iz bosanske romantike, Preporod, Sarajevo, 1999.
Selimović, Meša: Derviš i smrt, LOGOS-ART, Beograd, 2007.
b) časopisi:
Dnevni avaz, broj 4838, 3. 3. 2009.
Dnevni avaz, broj 4882, 16. 4. 2009.
Oslobođenje, 16. 4. 2009.
18