Bliski i srednji istok

• Rođenje agrikulture i stočarstva treba tražiti u područjima gdje su najvažnije biljke i životinje živjele u svom izvornom, divljem obliku. Prvobitna središta kultivacije biljaka leže u tropskom i subtropskom pojasu s obje strane ekvatora. Počeci pravog poljodjelstva počinju neovisno u različitim dijelovima svijeta gotovo istodobno: Bliski Istok - pšenica /triticum monococcum=Einkorn=pir, jednozrna pšenica, u divljem obliku raste na području od Irana pa do Balkana; malo zahtjevna sorta, širi se paralelno s triticum dicoccum=Emmer=dvozrna pšenica, najznačajnija sorta pljevaste pšenice od zapadne Azije, Mezopotamije, Egipta, preko Sredozemlja prenešena i u Europu. Ove dvije vrste međutim ne proizlaze jedna iz druge/, ječam hordeum vulgare, (8 000. g. pr. Kr.)

• Kraj kasnog glacijalnog razdoblja na Bliskom istoku nije bio podložan tako drastičnim klimatskim promjenama kao u Europi - klima je tu i u glacijalu bila blaža i toplija. Samo neka uža područja u Anatoliji bila su obuhvaćena regionalnom glacijacijom oko 10 000. g. pr.Kr., ali nema arheoloških potvrda. O nešto lošijim klimatskim uvjetima između 25 000. i 10 000. g. pr.Kr. u planinskim predjelima Kurdistana, Anatolije i Libanona svjedoče hijati u nastanjivanju pećina te mala gustoća populacije.

• pluvijal – razdoblje znatnih oborina, guste šume hrasta na sjeveru, šumski pokrivač seže daleko na jug – visoka zastupljenost drvnog polena / 70 000 – 45 000, 18 000 – 12 000 godina/

• interpluvijal – slaba zastupljenost drvnog polena, pustinja se proteže dalje na sjever nego je danas /125 000, 35 000 – 30 000, 9 000/, potpuni nedostatak drvnog polena, jaka erozija, izuzetno smanjenje jezera u dolini Jordana

• interstadijali – polenov spektar odgovara današnjoj situaciji: duga, suha ljeta, kratke kišovite zime pod utjecajem istočnomediteranskih oluja – bujice koje otječu u Sredozemlje – jaka erozija - nije pogodno za rast biljaka – siromašna vegetacija

• Proces neolitizacije, tj. prijelaza s lova i skupljanja na proizvodnju hrane odvijao se na Bliskom Istoku između 12. i 8. tisućljeća prije Krista u nekoliko razvojnih etapa:

• Mezolitik 15 000.- 9 000. - često zvan i finalnim gornjim paleolitikom, odn. epipaleolitikom

• Protoneolitik 9 000.-7 000. - umjesto klasičnog mezolitika• Pretkeramički neolitik 7 600. sjevernije, 7 300 južnije• Neolitik 7 000.-5 600.• Rani halkolitik 5 600.-5 000. prva pojava metala oko 5

500.g.• Srednji halkolitik 5 000.-4 000.• Kasni halkolitik 4 500.-3 000. ili kasnije

Zarzian kultura (zarzijen)

• područje Zagroz planina u Iraku i Iranu; Zarzi• najbogatije nalazište Shanidar, sloj B2, datiran C14

datumom u 10 000. g. pr. Kr. (12 500 – 10 500 (F. Hole: Iranian Neolithic, BAR 379(i), 1987

• epipaleolitička kultura mikrolitičkog obilježja: kratki strugači, zupčasto i jamičasto oruđe, strmo retuširane lamele s lučnim hrptom; razlikuje se od kebarijena po points a cran i lamelama s ankošem

• u kasnoj fazi pojavljuju se geometrijski artefakti, uglavnom trokuti, uz poneki kružni segment i trapez

• koštano oruđe rijetko

Kebaran kultura (kebarijen ) • epipaleolitička kultura Levanta (Izrael, Palestina, Sirija, Libanon)• Kebara (el-Kebarah) • špilja na obroncima Karmel gorja, nedaleko od Haife• iskopavanja između 1927. i 1982.• cluster F (slojevi VII-XII) = musterijen s levaloa industrijom• dva ukopa neandertalca: dijete od 7 mjeseci, mlađi muškarac

položen na leđa (nema lubanje i desne ruke)• cluster E – ahmarijenska kremena industrija• cluster D1 I D2 – levantski orinjasijen• cluster C – kebarijenska industrija• cluster B – natufijenska kultura. strmo retuširane lamele (pločice) sa

silikatnim sjajem, razvijena koštana industrija, alatka od kosti ukrašena glavom životinje; skupna grobnica 39 odraslih i 16 djece

• za clustere A i B nema datuma

kebarijen

• karakteristični kremeni artefakti, tzv. kebarijenski šiljci u obliku vrlo izduljenih trokuta. Ranija faza (17 000 – 12 000 g.) = nema geometrijskih oblika, no u kasnijim se pojavljuju najprije trapezni i četverokutni mikroliti (kebarijen A) a zatim trokutasti i polumjesečasti oblici (kebarijen B)- općenito mlađu fazu karakterizira sve izrazitija geometrizacija; sječiva za srpove

• izrađuje se i koštano oruđe: igle i glačalice• glačani kamen: stupe i tučkovi• staništa na otvorenom s kružnim osnovama koliba oko 2

m u promjeru, katkad s vatrištem

• kebarijenska kultura obično se smatrala zajednicom izrazito pokretnih skupina koje podižu kratkotrajne privremene logore ne veće od 400 m – u njima borave manje skupine lovaca tijekom lova u određenom području: prisutnost skupljanja cerealija dokazuju nalazi žrvnjeva i satirača

Neve David

• naselje geometrijskog kebarijena, nedaleko od Haife, smješteno u podnožju zap. obronaka Karmel gore, oko 1 km udaljeno od morske obale (u vrijeme nastanka naselja morska obala je bila dalje 10-12 km); izvori vode duž vadija, znatna ležišta kremena u vapnenačkoj stijeni Karmela

• površina naselja cca 1000 km• stratigrafija: slojevi kebarijena (1,3 m) prekriveni su s 1,5 m depozita

koji je sadržavao nalaze od halkolitika/ranog brončanog doba, do recentnih nalaza; neke od halkolitičkih jama i drugih struktura ušle su u donje slojeve i poremetile ih

• radiokarbonski datumi na kosti 12 610 ±130 BP i 13 400±180 BP; pripadaju u raspon tipičan za geometrijski kebarijen 15 000 – 12 000 BP, ali je problem što je među njima jaz od 800 godina

• iako prevladavaju mikroliti trapezno/pravokutnog tipa, oruđa su vrlo raznolika što sugerira općenitu aktivnost, a ne neku usko specijaliziranu

• fauna: lokalitet na razmeđi dvaju ekosustava – otvorena travnata ravnica uz obalu (gazele) i šumovito područje Karmel gore (jeleni)

• morski mekušci, školjke – neke kasnije korištene za nakit• nalazi od brušenog kamena: duboki mužari, plitke zdjele, žrvnjevi –

od bazalta ili vapnenca – neki od njih nađeni u kontekstu grobova • Neve David je prvi lokalitet gdje se nalaze svi tipovi takvih

predmeta, a ne samo pojedini, i to u sasvim specifičnom kontekstu (poput groba) – njihova pojava ukazuje na korištenje biljaka u ishrani i to raznovrsnih s obzirom na raznovsnost pribora za mljevenje i drobljenje

Pokapanje

• na lokalitetu su pronađena dva ukopa• jedan je imao kamenom označenu raku, kostur u zgrčenom položaju

na desnom boku, 25-30 muškarac, kao priloge imao je tri pribora za mljevenje – ulomak mužara bio je položen na čovjekovu lubanju, konkavnom stranom prema dolje, tako da štiti lubanju; drugi je ulomak plitke zdjele od bazalta i stajao je okomito iza vrata i ramena, treći je ulomak ravnog bazaltnog žrvnja, stavljen između bedara, vj. tijekom pogrebnog rituala

• drugi ukop nije imao nikakvih grobnih struktura ni priloga, uništila ga je mlađa halkolitička jama

• ovo su prvi ukopi koji se sigurno mogu povezati s geometrijskim kebarijenom i jedina dva ukopa datirana u razdoblje između 40 000 i 12 000 godina; ovdje je pribor za mljevenje prvi put udružen s ljudskim ostacima što jasno pokazuje kontinuitet u ritualnom ponašanju između geometrijskog kebarijena i natufijenske kulture

• Neve David pokazuje da za epipaleolitičku kebarijen kulturu nisu karakteristična samo mala pokretna privremena boravišta – naseobeni sustav uključuje i veća, trajnija naselja

• tijekom takvih naseljavanjadolazi do sociokulturnih promjena koje tvore temelje naredne natufijenske društvene organizacije

• iako Neve David temeljem svoje litike pripada geometrijskom kebarijenu, u nekim drugim aspektima (veličina naselja, označeni grobovi i grobni prilozi, pribor za mljevenje i drobljenje) pokazuje obilježja natufijena – očit kontinuitet, a ne prekid između dviju pojava, odnosno malih mobilnih lovačko-skupljačkih zajednica i trajno naseljenih skupina intenzivnih skupljača

Nebekian

• istočni obronci Antilibanona, sjeverno od Damaska• epipaleolitička kulture Levanta (17 000 – 12 000),

definirana temeljem nalaza iz abrija III u Jabrudu /Jabrud: 3 zaklona pod stijenom u Siriji, istraživani 1931-1933 (Rust); 1963-1965 (Solecki)

• abri I – donji i sednji paleolitik →jabrudijen• abri II – srednji i gornji paleolitik• abri III – 10 kulturnih slojeva gornjeg paleolitika i

epipaleolitika• mikrolitička oruđa, sječiva sa strmo retuširanim

prijelomom srodna kebarijenskim

Belbasi kultura

• zaklon pod stijenom (abri) na sredozemnoj obali Anatolije, gdje je istražen kulturni sloj s 12 nivoa – starija faza epipaleolitika jugozapadne Turske; jedina ima prethodnika u gornjem paleolitiku (gravure i skulpture u špiljskim staništima); karakteristična fino izrađena mikrolitika srodna onoj kebarijen A

• datirana oko 13 000 godina

NATUFIJENSKA KULTURA

• ime prema špiljskom staništu Wadi en-Natuf (Izrael)• podrijetlo natufijenske kulture još nije razjašnjeno, ali se

pretpostavlja da je prenešena sa sjevera - ti došljaci su pripadali rasno staromediteranskom dolihokefalnom tipu, prosječne visine 1,60 m, naselili su špilje i otvorene terase na Karmel gori i Judejskim planinama, a tamo gdje nije bilo prirodnog zaklona grade naselja na otvorenom - prva trajna ruralna naselja (višeslojna - obnavljanje nastambi i naselja na istom položaju kroz nekoliko generacija)

• Lokaliteti - uglavnom smješteni u sredozemnom pojasu

• Lokaliteti - uglavnom smješteni u sredozemnom pojasu

• špilje na Karmel gori i naselja na terasama ispred špilja: Mugharet-El Wad, Wadi Fallah ili Nahal Oren, Kebarah, Eynan ili Ain Mallaha

• Beidha, nedaleko od Petre u Jordanu

Eynan/Ain Mallaha

Karim Shahir, Mugharet el-Kebarah, El Wad

JERIHON ( 9. tisućljeće - 8350. pr. Kr.)– natufijenska k.

• pored snažnog izvora• najniži sloj ostaci

natufijenskog svetišta, iznad toga 4m sloja s jamama za zalihe, žrvnjevima, kamenim oruđem natufijenskog tipa

• materijalni ostaci: kamena industrija ugl. od lokalnih vrsta kamena (kremen, lidijski kamen), nema tragova importa opsidijana; grube motike za obradu zemlje (?), dlijeta i šiljci za drvodjelske i rezbarske poslove (drvo, kost); oštrice za srpove, usađene u koštana držala, često ukrašena

KARIM SHAHIR KULTURA

u području Zagroz planina (Kurdistan) - Irak, Iran; • Shanidar – špilja u Zagroz planinama • kameni žrvnjevi, cijepane i polirane sjekire,

nešto opsidijana, bakreni, hladno kovani ukras (vj. malahit)

• domesticirane ovce i koze• hocker grob žene iz Shanidara s prilozima: oker,

kamen-drobilica za drobljenje, ogrlica od malih školjki

• Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km južno od špilje Šanidar

• Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km južno od špilje Šanidar• ovalne i kružne kamene strukture s ognjištem, vj. donji dio nastambi,

gornji dio od trske i hasure; tragovi tršćanih hasura i košara nađeni su i u odgovarajućem sloju špilje Shanidar (B1); jame za zalihe i otpatke i u selu i u špilji; žrvnjevi, tučkovi, mužari sugeriraju dobljenje hrane poput žira, bobica, oraha, mahunarki i cerealija, ali i okera

• kamena industrija: cjepane kremene alatke (sjekire) s poliranim vrhom ili oštricom - drvodjelsko oruđe, a krupniji primjerci potkovičastog oblika vj. poljodjelsko; kremene oštrice usađene u koštane drške, srpovi

• koštani predmeti ponekad ukrašeni rezbarenjem i urezivanjem• trgovina indicira uporabu opsidijana (koji potječe sa sjevera) i

bitumena (s juga) koji služi za učvršćivanje oštrica ili vršaka u držala

• Karim Shahir (Irak), nedaleko od Jarma• jedini znakovi naseljenosti ognjišta i ukopane jame za

zalihe - sezonska naselja• mnogo kosti ovaca, koza, goveda, pasa, pa i konja -

pitanje je koje su od njih domesticirane, a koje ne• lov na ptice, skupljanje školjki, žitarice (?)• kamena cijepana industrija mikrolitičkoga tipa, ali i

glačani kameni predmeti: mužari i tučkovi, žrvnjevi, perle, privjesci, prstenje, narukvice (od mramora); cijepane sjekire s brušenom oštricom, oruđa za glačanje sa žlijebom, perle od kosti i školjaka

• dvije figurice od nedovoljno pečene gline