Author
branislav34
View
157
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Jednakopravnost kao ključni cilj obrazovnih sistema
Po li ti ke obra zo va nja i obu ke
ne ma vi še ne u spe šnih: de set ko ra ka
do jed na ko prav no sti u obra zo va nju
SajmonFild,MalgoržataKučera,BeatrizPont
Sa en gle skog pre veo:DušanSpasojević
Stručnirecenzent:MartinaVukasović,MSc
Prevodistručnurecenzijuovogizdanjajefinansirao Fond za otvo re no dru štvo - Sr bi ja
OR GA NI ZA CI JA ZA EKO NOM SKU SA RAD NJU I RAZ VOJ (OECD)
oeCD je je din stve ni fo rum u okvi ru kog za jed no de lu ju vla de 30 de mo-kratskihdržavakakobiodgovorilenaekonomske,društveneiekološkeizazoveglobalizacije.OECDtakođepredvodinaporeuciljurazumevanjanovihtrendovaiproblema,poputkorporativnogupravljanja,informacioneekonomijeiizazovapopulacijekojastari,ipomaževladamadananjihreaguju.Organizacijaobezbeđujeokruženjeukomevlademoguporeditisvojaiskustva,tražitiodgovorenazajedničkeprobleme,identifikovatidobreprakseiraditinakoordinisanjudomaćihimeđunarodnihpolitika.
ZemlječlaniceOECDasu:Australija,Austrija,Belgija,Češka,Danska,Finska,Francuska,Grčka,Holandija,Irska,Island,Italija,Japan,Kanada,Koreja,Luksemburg,Mađarska,Meksiko,Nemačka,Norveška,NoviZeland,Poljska,Portugal,SjedinjeneAmeričkeDržave,Slovačka,Španija,Švajcarska,Švedska,Turska,VelikaBritanija.EvropskakomisijaučestvujeuraduOECDa.
OECDovoizdavačkopreduzeće(OECDPublishing)činijavnodostupnimrezultate prikupljenih statistikaOrganizacije i rezultate istraživanja o ekonomskim,društvenimiekološkimtemama,kaoikonvencije,smerniceistandardeokokojihsusedogovorilezemlječlanice.
Za ob ja vlji va nje ovog de la od go vo ran je Ge ne ral ni se kre tar OECD-a. Iz lo že ni sta vo vi i ko ri šće ni ar gu men ti ne pred sta vlja ju nu žno zva nič no gle di šte Or ga ni za ci je ili vla da ze ma lja čla ni ca.
5NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Pred go vor
Svesevišepažnjeposvećujepitanjujednakopravnostiuobrazovanju.Masifikacijaobrazovanjabila jepovezanasatalasomoptimizmadaćeobrazovanjemladimljudima,bezobziranadruštvenipoložaj,omogućitidaostvaresvojepunepotencijale.Iakojepostignutomnogotoga,bilojeirazočarenja.FokusOECDovogPISAistraživanjapodsećanasdaumnogimzemljamanedopustivovelikibrojmladihneuspevadausvojiosnovneveštine.„Nemavišene u spe šnih“ pred sta vlja od go vor na do sa da šnje ne u spe he, ka ko in di vi du al-nihučenika,takoiobrazovnihsistema, ipredlažedesetkorakauagendizapostizanjejednakopravnostiuobrazovanju.
OvaknjigazasnovanajenaOECDistraživanjuojednakopravnostiuobrazovanju,ali ina jošnekimOECDistraživanjima.Desetzemaljakojesuučestvovaleu istraživanjupripremilesuanalitički izveštajoaktuelnomstanju,dokjetimOECDeksperatadodatnoposetiopetzemaljaisačinioizveštajsakonkretnim preporukama. Svi izveštaji dostupni su naOECDovoj internetstraniciwww.oecd.org/edu/equity/equityineducation.
„Nemavišeneuspešnih“tvrdidajejednakopravnostuobrazovanjuključniciljobrazovnihsistemaidasenjommorabavitinatrinivoa:struktureobrazovnogsistema,obrazovneprakseiresursa.Ovaknjigakoncipiranajetakodabudedostupnazauzetimljudima.Desetkorakaprezentovanojenasamojednojstraninasamompočetku,zatimprošireno,aliidaljeusažetojverziji–takodasepredstaveosnovnipokazateljiuprilogtezi.Nakrajusledidetaljanizveštaj.
Autoridugujuzahvalnostzemljamakojesuučestvovaleuistraživanju,predstavnicimadrugihzemalja,timueksperatakojijeučestvovaouistraživačkimposetamadržavamaidavaodragocenekomentarenaizveštaj,kaoikolegamai z oeCD-a u Dire kt ora tu za o brazova nje i Direkt orat u za zapošl javanje, radna isocijalnapitanja.PosebnosmozahvalniSuzanKopland(SusanCopeland)zapripremanjekonačnogtekstaiKristinMersjer(ChristineMercier)zaprevodnafrancuskijezik.
7NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Sadržaj
Deset kor aka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pr vo p ogla vlje. Uvod:Određivanjeagende . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1.1. Zaštoposmatratijednakopravnostuobrazovanju? . . . . . . . . . . . . . .1.2. Osnovistudije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1.3. Kontekst:jednakopravnostkaociljjavnepolitike. . . . . . . . . . . . . . . .1.4. Zaštojednakopravnostuobrazovanju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dr ug o pog lavl je . Uvidiunejednakopravnostuobrazovanju. . . . . . . . . . . . .2.1. Nejednakapoboljšanjaobrazovnihpostignuća. . . . . . . . . . . . . . . . . .2.2. Jednakopravnostkaopravičnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.3. Jednakopravnostkaoinkluzija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.4. Preklapanjedvejudimenzijajednakopravnosti . . . . . . . . . . . . . . . . .2.5. Posledicezaobrazovnepolitike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .lite ra tu ra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Trećepoglavlje. Struktureiputanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.1. razlikeustrukturamaškolovanjairizicipojednakopravnost. . . . .3.2. ranousmeravanjeiopšteobrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.3. Stvaranjeinkluzivnogsistemavišegsrednjegobrazovanja. . . . . . . .3.4. Izbegavanjeslepihulicaidavanjedrugešanse. . . . . . . . . . . . . . . . . .3.5. Završnizaključciirazmatranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Aneks3.A1–Koeficijentikorelacijeizmeđuindeksaseparacije
i PiS a i sh oda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Aneks3.A2–regresionaanaliza:uticajselekcijeposposobnosti
narazličitepokazatelje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .l it erat ura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Četvrtopoglavlje. Prakseuškoliivannje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.1. Jednakopravnostuučionici:merezaonekojimajepotrebnapomoć. .4.2. Približavanješkoledomovima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.3. uticajdomanapostignućauškoli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.4. Zbirnizaključciipreporuke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . liter at ura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Petopoglavlje. Resursiiishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.1. raspodelaresursaizmeđuobrazovnihsektora. . . . . . . . . . . . . . . . . .5.2. raspodelaresursapojedincima,institucijamairegionima. . . . . . . .5.3. Određivanjeishodauzimajućiuobzirjednakopravnost . . . . . . . . . .5.4. Zbirnizaključciipreporuke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . li teratur a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Šestopoglavlje. Ugroženegrupe:Posebanslučajmigranataimanjina . . .6.1. Migracionikontekst. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.2. Lošijipoložajimigranatauobrazovanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.3. Mereobrazovnihpolitika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.4. Zbirnizaključciipreporuke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .napom en e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . lite ra tura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Listaprimera
1.1. OECDovTematskipregledojednakopravnostiuobrazovanju . . . .1.2 Dvedimenzijejednakopravnostiuobrazovanju. . . . . . . . . . . . . . . . .1.3. Prepoznavanjejednakopravnostiinejednakopravnosti . . . . . . . . . .1.4. Jednakopravnostuekonomijiznanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.1. Koznakakobisestvarizavršile?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.2 Programizaparalelnozavršavanjesrednješkoleupojedinimzemljama . .3.3. Inicijativazasrednješkolesaelementimakoledža uSjedinjenimAmeričkimDržavama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.4. reformastručnogobrazovanjaiobuke uciljuunapređenjajednakopravnostiikvaliteta . . . . . . . . . . . . . . . .3.5 Institucijezaobrazovanjeodraslihurazličitimzemljama. . . . . . . . .3.6. Obrazovneinicijativezazaposleneinezaposlenebaziranenaradu. . .4.1 AlternativnipristupponavljanjurazredauFrancuskoj. . . . . . . . . . .4.2 rešavanjeproblemauučenjuuFinskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.3. NastavničkaprofesijauFinskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.4. Stvaranjezajednicazaučenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.1. usmeravanjeresursanaškolekojepohađajudeca izdruštvenougroženihgrupauFrancuskoj,IrskojiBelgiji. . . . . . . .5.2. Ciljevijednakopravnostiuobrazovanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.3. uticajtestiranjaodvelikogznačajauSAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.4. različitipristupiizveštavanjuotestovima na n ivo u škole u zemlja ma oe CD-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.1. Dalibitrebaloprikupljatipodatkeoetničkimmanjinama?. . . . . . .6.2. Švedskiprogramzaromskudecu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Listatabela
3.1. Primeriselekcijeiizboraškole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.2. Pristupipriznavanjuprethodnogučenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.1 Ponavljanjegodineuosnovnominižemsrednjemobrazovanju . . .4.2 Procenatroškovaponavljanjarazredauodabranimdržavama . . . .5.1. Javnafinansijskapodrškazaučenikeuobaveznomobrazovanju iobrazovanjunakonobaveznog(beztercijarnognivoa). . . . . . . . . .6.1. Jezičkaobukazadecuimigranatauosnovnomobrazovanju. . . . . . .6.2. Kursevijezikazaodrasleimigrante. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Listagrafikona
1.1. NejednakostiuprimanjimavarirajuuzemljamaOECDa . . . . . . . . .2.1. Mlađiljudiimajuvišistepenobrazovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.2. Ženenapreduju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.3. Kakodruštvenipoložajutičenarezultateizmatematike . . . . . . . . .2.4. Postignućaidruštvenastrukturauškolama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.5. Kvalifikovanijiimajunajvišekoristiodobrazovanjazaodrasle . . . .2.6. Kolikoučenikanastavljadalje, akolikoodustajenarazličitimnivoimaobrazovanja? . . . . . . . . . . . .2.7. Sticanjedobrihpočetnihpozicijauživotu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.8. Kolikoučenikaimaproblemesačitanjem? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.9. Kolikoučenikanapustiškoluprekrajavišegsrednjegobrazovanja?. . .2.10.Slabijapostignućaučenikaimigranata(2003) . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.1. Društvenosortiranjemeđuškolama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.2. Gderezultatiodređujukojuškolupohađati. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.3. Daliizborškolepovećavasocijalnerazlikeizmeđuškola?(2003). . .3.4. Nekezemljesavećimsistemimastručnog obrazovanjaiobukeimajunižestopeosipanja(2000,2001) . . . . .4.1. Kolikoučenikaponavljarazreduosnovnom inižemsrednjemobrazovanju?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.2 Kakokućneokolnostiutičunaškolskapostignuća. . . . . . . . . . . . . . .4.3 Vremezaučenješkoliivannje(2003). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.1 rasttroškovapremanivoimaobrazovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.2. univerzitetiiliškole?Prioritetiufinansiranju. . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.3 Dobarstart:velikadobitodobrazovanjauranomdetinjstvu. . . . . .5.4 Naštasetrošiuobrazovanju(2003) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5.5. regionalnevarijacijeudavanjimazaobrazovanje:primerŠpanije. . . .5.6. TroškovizaizgradnjujavnihškolauSAD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.1 Imigrantskapopulacijainjihovaobrazovnapostignuća(2002,2004) . .
11NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Deset k or aka
Preporukeоbrazovnihpolitika zajednakopravnostuobrazovanju
u ovom izv ešt aju tvrdi se da obra zovni si st em i mor aju biti pr avedni i inkluzivni u strukturi, praksi i raspodeli resursa. Izveštaj predlaže desetkoraka–velikihpolitičkihpreporuka–kojićeumanjitineuspehuškoliiosipanje,učinitidruštvopravednijimismanjitivelikedruštvenetroškovezaodraslenekvalifikovanemarginalizovaneosobe.
St ruktur a 1.Ograničitiranousmeravanjeirazvrstavanjeiodložitiakademskuselekciju.2.upravljatiizboromškoletakodaseograničipretnjapojednakopravnost.3.Obezbeditiprivlačnemogućnostiuvišemsrednjemobrazovanju,umanjitibrojslepihulicaisprečitiosipanje.
4.Ponuditidrugušansuzaobrazovanjeisticatidobrobitiodobrazovanja.
Praks a 1.Identifikovatiiobezbeditisistemskupodrškuonimakojizaostajuuškoliismanjitivisokestopeponavljanjarazreda.
2.Osnaživanje veza izmeđukuće i školekakobi sepodstakli roditelji izugroženihdruštvenihgrupadapomognudeciuučenju.
3.reagovati na različitosti i obezbediti uspešnu inkluziju imigranata imanjinauglavnetokoveobrazovanja.
R aspodel a r es ursa1.Obezbeditidobroobrazovanjezasve,uzdavanjeprioritetaobrazovanjuuranomdetinjstvuiosnovnomškolovanju.
2.Direktnoobezbeditisredstvazaučenikeiregionesanajvećimpotrebama.3.Postavitikonkretneciljevezavećujednakopravnost–naročitouvezisalošimškolskimrezultatimaiodustajanjemodškole.
u izveštaju sedajupreporukeoprioritetima za ulaganje iz ograničenog
budžeta, štoomogućuje dase javni troškovine povećavaju.realni troškoviiliuštedekojinastajuizovihpreporukanisuprocenjivani, jerćezavisiti odnacionalnogkonteksta.
13
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Sažetak
Uvod
DefinisanjejednakopravnostiuobrazovanjuJednakopravnostuobrazovanjuimadvedimenzije.Prvajepravičnost,k oja
podrazumevadasemoraobezbeditidaličneidruštveneokolnosti–kaoštosu,naprimer,pol,socioekonomskistatusilietničkoporeklo–nebudupreprekazaostvarivanjeobrazovnihpotencijala.Drugadimenzijajeinkluzivnost, koja impliciraobezbeđivanjeosnovnogminimalnog standardaobrazovanjazasve–naprimer,dasvinaučedačitaju,pišuidaračunaju.Ovedvedimenzijesu isprepletene: bavljenje neuspehom u školama pomaže da se prevaziđuposledicedruštvenedeprivacijekojaobičnoizazivaneuspehuškoli.
Zaštojejednakopravnostuobrazovanjubitna?
Koristi od obrazovanja su velike. u Sjedinjenim Američkim Državama, naprimer, radnici sa kvalifikacijama tercijarnog obrazovanja zarađuju duplo više nego oni koji nemaju obrazovanja veće od obaveznog nivoa. Obrazovanje sepovezuje saboljim zdravljem,dužim životom, uspešnimroditeljstvom igrađanskomparticipacijom.Pravednoiinkluzivnoobrazovanjejednajeodnajmoćnijihmetodakojesemogukoristitidabisedruštvoučiniloravnopravnijim.
Pravednoiinkluzivnoobrazovanjepoželjnojeizsledećihrazloga:•Postoji imperativ ljudskih prava na potpun razvoj svojih kapaciteta i participaciju u društvu. Pravo na obrazovanje je prepoznato, na primer, uDeklaracijiopravimadetetaujedinjenihnacijaiuustavimavećinezemalja.
•Dugoročnidruštveni i finansijski troškovineuspehauobrazovanju suvisoki. oni koji n emaju v eštine i znanja za d rušt vene i ek ono mske aktivno st i stv ara ju veliketroškovezazdravstvenuisocijalnupomoć,dečijedodatkeibezbednost.•Povećanjemigracijestvaranoveizazovezadruštvenukohezijuunekimzemljama,doksedrugezemljedugoročnosuočavajusapitanjimaintegracijemanjina.Pra-vednoiinkluzivnoobrazovanjezamigranteimanjineključnojezaoveizazove.Jednakopravnostuobrazovanjupodstičesocijalnukohezijuipoverenje.
14
SAŽETAK
Daliobrazovanjepogodujejednakopravnosti?•Obrazovanjeserazviloinapredovalouposlednjihpolaveka,alinadedaćeonoučiniti društvopravednijim samodelimično suostvarene. Žene sunapravilevelikinapredak(videtiGrafikon2.2.),alidruštvenapokretljivostuglobalunijeporasla,anejednakostuprihodimaibogatstvunanekimmestimasepovećala.
•Opštepovećanjeobrazovnihkvalifikacijadodatnojenaglasilopozicijuonihkojinisuučestvovaliuovomnapretku.Mnogiodrasliljudiostalisunekvalifikovani, a mnoštvo mladih i dalje ne uspeva da završi srednju školu. uzemljamaOECDaskorosvakatrećaodraslaosoba(30%)završilajesamoosnovnuškoluilinižesrednjeobrazovanje,štopredstavljastvarninedostatakkadajerečozaposlenjuiživotnimprilikama.
Ženenapreduju?(Grafikon2.2,Drugopoglavlje)razlikeizmeđumuškaracaiženaubrojugodinaprovedenihuformalnom
obrazovanju,zadvestarosnegrupe(2004)
Islan dPo rtugal
FinskaP oljska
Grčka Šp anija
Ital ijaŠve dka
HolandijaK an ada
Norveš kaIrska
B elgijaNovi Z eland
M ađa rskaSA D
Francu sk a Aust ra lija Slovačka
Če škaD an ska
L uk se mburg N ema čka
Kor ejaMeksik o
Japan1
Austrija Velika Britani ja
Švaj carskaTurska
-2.0 -1.5 -1.0 -0.5 0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0
o d 25 d o 34 god in e star osti od 4 5 do 54 godine starosti
Izvor:OECD(2006),EducationataGlance:OECDIndicators2006, oeCD , Paris
viša p ostignuć a muškara ca
viša postig nu ća žena
G od ine Podaciseodnosena2003.godinu
15
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Štasunajvećiproblemi?Grafikon2.3.ilustrujeproblemnepravičnosti.Onpokazujedajeunajve
ćembroju zemaljaOECDa tri ili četiri puta verovatnijeda ćedeca iz siromašnijihdomaćinstavabitiugrupikojajeostvarilanajlošijerezultateizmatematikemeđupetnaestogodišnjacima.
Kakodruštvenipoložajutičenapostignućaizmetematike (Grafikon2.3,Drugopoglavlje)
relativnešanseučenikaunajnižojinajvišojsocioekonomskojgrupidazavršesaveomalošim(ispodilinanivou1)postignućimaizmatematike(2003)
1.Naprimer,uPortugalu jetriputaverovatnije daće učenikulošijemdruštvenompoložajuimatislabuspehizmatematike,negonjegovvršnjakboljegdruštvenogpoložaja.
Izvor:OECD(2006),EducationataGlance:OECDIndicators2006, oe CD, Paris
Grafikon2.8.ilustrujeproblemnedostatkainkluzivnosti.Onpokazujeko-
likoučenikaimaproblemasačitanjemuzemljamaOECDaikolikonjihjeuopasnostidanapusteškolubezsticanjaosnovnihveštinazaživotiradu21.veku.Takođe,grafikonpokazujeidapostojiznatnarazlikuizmeđuzemalja.
Postojetridomenapolitikauokvirukojihsemožeuticatinajednakopravnost u obrazo van ju: strukturaobrazovnogsistema(očemusegovoriuTrećempoglavlju),praksauškoliivannje(Četvrtopoglavlje)iras pod ela res ur sa (Peto poglavlje). Šesto poglavlje,kojese baviposebnimslučajemmigranatai manjina, takođe sadrži i preporuke za obrazovne politike. unutar ovih
Verov at noća da uč enici sa n aj ni žim soc io -e konomskim st at usom ima ju slabi je rezu lta te iz ma te matike u poređ enju sa učenici ma sa v is okim s ocio-eko nomskim statuso m
Odnos ša nsi6
5
4
3
2
1
0
Isl an d
Turs ka
KanadaJ apan
Grčk aFinsk a
Norveška
ŠvedskaŠ panija
Po rtugal 1
It alija
A ustrijaP ol jsk
a
Austral ija
Luksem bu rgKor eja
No vi Zeland Irsk
a
Hol andija S AD
Švaj car sk
a
Me ks ikoDanska
Češka
Fr an cu ska
Nemačka
Mađ ar ska
SlovačkaBe lgija
16
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
polja,mipredlažemodesetkoraka–važnih preporukazapolitike –kojećepoboljšatijednakopravnostuobrazovanju.
Kolikoučenikaimaproblemasačitanjem?(Grafikon2.8,Drugopoglavlje)Procenatučenikaispodilinanivou1postignuća
uOECDovojskaličitanjaizPISAistraživanja(2003)
1.Zemljesurangiraneuopadajućemnizupremaprocentupetnaestogodišnjakananivoima2,3,4,5i6.2.SkalaizPISAistraživanjaimašestnivoapostignića.Nivo2predstavljagranični,nakojemučeniciposedujuveštinekoje imomogućuju daaktivnokoriste čitanje.Nivo 1 i ispodznačenedovoljneveštine čitanja zafunkcionisanjeusavremenomdruštvu.
Izvor:OECD(2004),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003, oeCD, Pa ri s
Koraciod1do4:Strukturazapravedno iinkluzivnoobrazovanje(Trećepoglavlje)
Strukt ur a obra zo vn og s istema i pu ta n je kroz nje ga mogu ola kšati il i o te-žatijednakopravnost.Tradicionalno,obrazovnisistemirazvrstavajuučenikenarazličitepravce,institucijeistrujepremapostignućima.Ovorazvrstavanjenekadapovećavanejednakostinejednakopravnost.
ispo d nivoa 1 (manj e od 335 poena) ni vo 1 (od 335 d o 407 po ena)
Finsk a Koreja
KanadaIr sk
a
Hola ndija
Au st ralija
Šv edska
No vi ZelandDans ka
Šva jcarsk
a Pol jsk
a
Francusk a Belg ij a
Norv eš ka Isl
and Japan
Č eška SAD
Mađarsk a
Austri ja
Šp an ija
Po rtugal
Ne mačka
L uksemburg
It al ija
Slo va čk aGrčk
a Rus ija
T urs k
a
Me ks i ko
%6
5
4
3
2
1
0
17
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Prvikorak:Ograničitiranousmeravanje irazvrstavanjeiodložitiakademskuselekciju
Pokazatelji•Sistemisrednjihškolasavelikimsocijalnimrazlikamaizmeđuškolauprosekudajulošijerezultateizmatematikeičitalačkepismenostiivećirasponishodaizčitanja.Društvenistatusjevećapreprekauspehuuobrazovanjuuodnosunasistemeukojimanepostojevelikesocioekonomskarazlikeizmeđuškola.
•Sistemakademskeselekcijenaosnovuškolepovezanjesavelikimdruštvenimrazlikamaizmeđuškolaisasnažnimuticajemdruštvenoekonomskogstatusanapostignuća,aliisaboljimpostignućimanagornjemkrajuskaleizmatematikeiprirodnihnauka.
•PokazateljioučenicimasrednjihškolaizPISAistraživanja(OECDprogramzameđunarodnovrednovanje učenika)upoređenisapokazateljimasaosnovnognivoaizPIrLSistraživanja(ProgressinInternationalreadingLiteracyStudy–Studijaomeđunarodnomnapretkuučitalačkojpismenosti)ipodacimaizzemaljakojesuuveleopšteškolovanjeukazujudajeranousmeravanjepovezanosasmanjenomravnopravnošćuuishodimaidaponekaddovodidoslabijihrezultatauopšte.
Preporuke•Ranousmeravanjeirazvrstavanjemorajubitipostavljeninanačinzakojijeutvrđenodadonosikorist,jerveomačestopredstavljajupretnjupojednakopravnost. •Školskisistemikojikoristeranousmeravanje treba lo bi d a ra zmotre podi-zanje starosnog nivoa na kojem se događa prvo usmeravanje kako bi seumanjilenejednakostiipoboljšaliishodi.
•Akademskuselekciju trebalo bi k oris titi sa mn ogo opreza jer i ona pr edstavl ja pretnjupojednakopravnost.
Korak2:Upravljanjeizboromškoletakodaseograničipretnjapojednakopravnost
Pokazatelji •Izbor škole može predstavljati pretnju jednakopravnosti jer obrazovanijiroditeljimogupravitimudrije izbore.Bolje stojeći roditelji imaju resursedaistražemogućnosti,aakademskaselekcijaubrzavanapredakonihkojisuvećstekliboljustartnupozicijuuživotuzahvaljujućiroditeljima.
•umnogim zemljama, većamogućnost izbora škole u školskim sistemimapovezanajesavećimrazlikamaudruštvenojstrukturirazličitihškola(vid-etiGrafikon3.3.).
18
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Preporuke
•Izborškolepredstavlja pretnjuza jednakopravnost izahtevapažljivoupravljanje,anaročitokakobiseobezbedilodanerezultirapovećanjemrazlikaudruštvenojstrukturirazličitihškola.
•upostojećemsistemuizboraškola,onezakojevladavelikointeresovanjemorajunaćinačinedaosi gu raju adekvatanudruštvenuraznolikostuškolama–naprimer,metodeodabiraučenikakaoštojelutrija.Finansijskapomoćškolamakojeupisujuučenikeizdruštvenougroženihgrupamožetakođedatidobrerezultate.
Trećikorak:Obezbeditiprivlačnemogućnostiuvišem1srednjemobrazovanju,umanjitibrojslepihulicaisprečitiosipanje
Pokazatelji•Između5% i 40%učenikanapusti školovanja u zemljamaOECDa (merenonaosnovubrojaosobaizmeđu20i24godinekojenisuuobrazovnomsistemuikojenemajuvišesrednjeobrazovanje).Onićeimatimaluradnusposobnostivisokustopunezaposlenosti.
Daliizborškolepovećavadruštvenerazlikeizmeđuškola?(2003)(Grafikon3.3,Trećepoglavlje)
1Podvišimsrednjimobrazovanjempodrazumevamoekvivalentsrednješkole,dokpodnižimsrednjimobrazovanjemmislimonavišerazredeosnovneškole(prim.prev.)
0.50
0.45
0.40
0.35
0.30
0.25
0.20
0.15
0.10
0.05
00 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Indeks sepa racije šk ol a1
% uče n ika u školam a gde nadlež ni smatraju da je m es to stanovanja «pre duslov» ili neš to š to pred st av lja «visok pr io ritet» za upi s u šk ol u
1.Indeksseparacijepokazujeobimsortiranjadece(petnaestogodišnjaka)različitogdruštvenoekonomskogpoložajaurazličiteškole,pričemunulaoznačavazemljuukojojsveškoleimajusličnudruštvenustrukturu.IndeksjerazvijensaESCS,PISAindeksekonomskih,socijalnihikulturnihstatusa.VidetiDodatak1uOECD(2004),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,Paris.
Izvor:OECD(2004),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,OECD,Paris.
Mađarsk a
T urs ka
Ne mačkaGrčk a
Šp an ija
Belg ij aMe ks i ko
Rus ija
Šv edska Norv eš ka Finsk a
Isl and
Pol jsk aSAD
Šva jcarskaKanadaDans ka
Po rtugal
No vi Zeland
Australija
Ir ska
JapanKoreja
Austri ja
Hola ndijaL uksemburg
It al ijaSlo va čk a
Č eška
19
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•Pored drugih faktora,odustajanjeodškolovanjaposledica jenezadovoljstvaškolom,nedostatkompodrškekodkuće,lošimiskustvimasaučenjemiponavljanjemrazreda.
•rano uočavanje ugroženih učenika pomaže da se poprave ishodi i da sesprečiosipanje.
•Dobro karijerno vođenje i savetovanje, kombinovano sa fleksibilnijim idiverzifikovanijim(istogaprivlačnijim)kurikulumompomažedaseumanjistopaosipanja.
Preporuke•Ranaprevencijanapuštanjaškolejenajboljimetod.Osnovnoškolovanjebitrebalodapodržiiuključionesaproblemimauučenju,aliionesanajboljimrezultatima.
•Praćenje ugroženih učenika (na osnovu informacija o prisutnosti, postignućimaiuključenostiuškolskeaktivnosti)trebalobidabudepovezanosameramakojezaciljimajudaseunaprederezultatiisprečiodustajanje.
•Višesrednjeobrazovanjemorabitiprivlačnoizaonekojinespadajuuelitu koja n ag inje akadem skom ob razovanju, sa ponudo m dobrih i kvali tetnih putanjabezslepihulicaisaefikasnomvezomsasvetomrada.
•Lakiprelazisprečavajuneuspeh iosipanje.Dodatnapodrškauučenju prikrajusrednješkolemožeohrabritiučenikedanastavesaobrazovanjem.
•Kvalitetna stručna usmerenja veoma su važna. uklanjanje akademskogopterećenja sa ulaska u opšte više srednje obrazovanje i omogućavanjepristupatercijarnomobrazovanjuiizstručnihprograma,kaouŠvedskoj iNorveškoj,možepoboljšatistatusstručnihusmerenja.
20
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Kvalifikovanijiimajunajvišekoristiodobrazovanjazaodrasle (Grafikon2.5,Drugopoglavlje)
relativnešanseodraslihsatrećimstepenomobrazovanjadaučestvujuuobrazovanjuodraslihupoređenjusaonimkojiimajusamoosnovnoobrazovanje(2003)
1.Naprimer,uAustriji jepet putaverovatnije daćeuprogrameučenjaza odrasleuključitiosoba sauniverzitetski m obraz ov anjem nego o drasli sa osno vnim obra zo va njem
Izvor:EuropeanLabourForceSurvey,2003
Korak4:Ponuditidrugušansuzasticanjedobrobitiodobrazovanja
Pokazatelji•Onikojineuspejuuškoliseveomateškokasnijeoporave(vrateuškolu).usvimzemljamaOECDa,onisaslabimosnovnimkvalifikacijamamnogoseređeopredeljujuzaučenjeuodraslomdobu(videtiGrafikon2.5).Zanimljivojedaovajgrafikontakođepokazujeznačajnerazlikemeđuzemljama.
• u z emljama o eC D- a veliki br oj odraslih osoba i m la dih koj i su od ustali od školovanja pre sticanja osnovnog obrazovanja stiču školske kvalifikacijekrozprogramedrugešanse.uSADskoro60%onihkojisuodustaliodškolovanjatokomživotasteknusrednjoškolskekvalifikacije(GEDsertifikat).
Preporuke• Drugešanseneophodne s u onima koj ima ne dos taj u osnovno ob razovanje i vešti-ne.Ovouključujeprogrameopismenjavanja,osnovnoisrednjeobrazovanje,programezasnovanenaraduiaranžmanezapriznavanjeneformalnogučenja.
Danska
Šve dskaFinsk a
Fran cu skaI rs k
a
Kana daŠpanij a
Belgija
Švajcar sk
a
Aus tr ija1
Vel ika Britani ja
Nemačka
Slovačka
Po rtuga l
Če šk aIta
lija
Ma đar ska
Od no s participa cije odra slih sa tercijarn im i onih sa osn ov nim obr az ovanjem
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
21
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Koraci5,6i7:Pravednaiinkluzivnapraksa (ČetvrtoiŠestopoglavlje)
Prakse u učionici utiču na jednakopravnost, kao i praksa izvan njih, anaročitokada je rečoodnosu izmeđuškola, roditelja i zajednice.Naučenjepozitivnoutičeefektivanodnosškoleikuće,alidecaizsiromašnijihslojevanemaju tukoristako imajuslabupodrškukodkuće.Efikasnaponudazamigranteimanjineuobrazovnomsistemujetakođejedanodključnihizazovajednakopravnosti.
Korak5:Identifikovatiiobezbeditisistemskupodrškuonimakojizaostajuuškoliismanjitivisokestopeponavaljanjarazreda
Pokazatelji•unekim školskim sistemima,do jednečetvrtineučenikaponavljagodinutokomškolovanja.udrugimsistemima,takvapojavajeretkost.Nekezemlje,p oput l uk semburga, p redu zi maju mere k ak o bi uman ji le o bim po na vljanj e godine.
•Iakonastavnicičestopodržavajuponavljanjegodine,malojedokazadadecaimajukoristiodtoga.Ponavljanjejeskupo–ukupniekonomskitroškovisudo20.000dolarazasvakogučenikakojiponavljarazred,ališkolenemajupodsticajdauzmuuobzirovetroškove.
•učionica jeprvi stepenborbeza jednakopravnost.Pokazateljiukazujunato da jemoguće da se unaprede postignuća korišćenjemmetoda kao štosuformativnovrednovanje–procesdavanjapovratnihinformacijaoraduučenikainastavnika,iprilagođavanjeiunapređenjenastaveiučenjauodnosunapodatke,naročitosaugroženimučenicima.
•Kratkoročneintenzivneintervencijeuviduindividualnihčasovamogupomoćislabimčitačimadanapreduju.
•uFinskojsekoristenaizmeničnoformalneineformalnemeredabisepomoglo onima koji zaostaju u školi.Ovaj pristuppokazao se kao koristan:samo1%petnaestogodišnjakanijeumogućnostidapokažeosnovnefunkcionalneveštinečitanja,dokjeproseknanivouOECDa7%.
Preporuke•Visokestopeponavljanjarazredaunekimzemljamamorajusesmanjitiuvođenjempodsticajazaškoleipružanjempodrškealternativnimpristupima.
•Mere u uočionici mogu biti veoma efikasne u borbi sa lošim rezultatima.Međupostojećimpristupima,trebaistaćiformativnovrednovanje,reading recove ry strategijuipažljivopraćenje.
22
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•Mnogozemaljamožeefikasnokoristitifinskipristupproblemimauučenju, kojinudinizoveintenzivnihmeraonimakojizaostajuuodnosunaostale.
•Nastavnicimorajudobitipodrškudarazvijusvojenastavnetehnikezapomoćonimaurazredukojizaostaju.
Korak6:Osnaživanjevezaizmeđukućeiškolekakobisepodstakliroditeljiizugroženihdruštvenihgrupadapomognudeciuučenju.
Pokazatelji•uproseku,decauzemljamaOECDaproveduvišeod20%ukupnogvremenaposvećenogučenjuvanškole–radećidomaćizadatak,radećisatutoromiliudrugimaktivnostima.
•Kućni faktori, uključujući podršku roditelja obrazovanju dece, roditeljskouključivanjeuprocesučenjaikulturnikapital(poputknjiga)povezanisusaboljimpokazateljimauškoli.
•Domaćizadacimogudaunapredeškolskerezultate,alioslanjanjenadomaćiradmožedaugrozi jednakopravnost, jernekadeca imajuslabijupodrškukodkuće,aonajeneophodnadabioddomaćegzadatkabilokoristi.
•uključivanje roditelja– rad sadecomkodkuće iučestvovanjeuškolskimaktivnostima–poboljšavarezultate.Akosusvedrugestvarijednake,školekojeforsirajukomunikacijuiučešćeroditelja,ipodstičuroditeljedapomažudeciuizradiškolskihzadatakapostižuboljerezultate.
Preporuke•Kakobipomogleučenjedeceizugroženihdruštvenihgrupa,školebimorale
da usm ere svoje na por e ka unapređenjukomunikacijesaroditeljima u dru št-venonajranjivijimdomaćinstvimaidaimpomognudausvojimdomovimastvoreokruženjepogodnozaučenje.
•Školskesekcijezaizradudomaćihzadatakamogutakođepomoćidecikojakodkućenemajuadekvatnookruženjezaučenjeilipodršku.
Korak7:Reagovatinarazličitostiiobezbeditiuspešnuinkluzijuimi-granataimanjinauglavnetokoveobrazovanja.
Pokazatelji•uspeh u obrazovanju i zaposlenju veoma varira između različitih imigrantskihimanjinskihgrupaiodzemljedozemlje.
•Manjinske grupe, uglavnom, u manjojmeri učestvuju u obrazovanju i staranju tokomranogdetinjstva, i veće su šanse da ćedospetiu institucijezaspecijalnoobrazovanje,daćenapustitiškolovanjeizavršitirazvrstanii
23
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
usmerenikanižimnivoimaobrazovanja,tj.katipovimaobrazovanjanižegstatusa.
•Zaneke„vidljivemanjinske“ grupe,diskriminacija na tržišturada jeveća.Ovoograničavašansezazaposlenjeiumanjujepodsticajdasesteknukvalifikacije.
•uvećini zemalja, učenici imigrantiprve idruge generacijepostižuslabijerezultate u odnosuna domicilno stanovništvopremaPISA istraživanju izmatematike,prirodnihnaukaičitanja,dokučenicidrugegeneracijeostvarujuboljerezultateodučenikaizprve.Analizepokazujudaseznatandeoovihpokazatelja,madaneisvi,moguobjasnitifaktorimadruštvenogpoložaja.
Preporuke •Obrazovanje i staranjeu ranom detinjstvu pomažedeci i obezbeđuje okruženjezaučenjedrugogjezika.Posebnemeremogustimulisatiučešćeimigrantskedece.
•Kadaseimigrantskaimanjinskadecadisproporcionalnousmeravajuuspecijalneobrazovneinstitucije,moraseposvetitipažnja(a)opasnostiodkulturnepristrasnostiprilikomodlučivanjai(b)pitanjudalijeodvojenoškolovanjeunajboljeminteresuučenikakojiseunjegausmeravaju.
•Novopridošlojimigrantskojdecičestojeneophodnaposebnajezičkaobuka, alimehanizmifinansiranjaipristupikojisekoristeuobezbeđivanjuobukenebitrebalodapodstičuizolacijuovedeceodglavnogtokanastavenakoninicijalnogperiodaodnajvišegodinudana.
•Naročito u zemljama u kojima je imigracija naglo narasla, nastavnicimaj e neophodno stručno usavršavanje k ako bi se no sil i sa no vi m zahtevim a kao što suučenjedrugog jezika,multikulturnikurikulum iobrazovanjeotolerancijiiantirasizmu.
Koraci8,9i10:Pravednaiinkluzivnaraspodelaresursa(Petopoglavlje)
umnogimzemljamaukupniporasttroškovazaobrazovanjebićesvetežeop ra vdati u p ogledu doprinosa j ed nakopr avnosti, i ak o oni m og u doprinet i ekonomskomrastu.Ovoističeznačajusmeravanjaulaganjauobrazovanje–kakokrozobrazovnesektoretakoikrozregioneiinstitucije–dabiseobezbedio njegov doprinos jednakopravnosti. Definisanje nacionalnih ciljeva zapostizanjejednakopravnostmogubitiodpomoći.
24
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Korak8:Obezbeditidobroobrazovanjezasve,uzdavanjeprioritetauslugamauranomdetinjstvuiosnovnomškolovanju
Pokazatelji•Obezbeđivanje javnog obrazovanjamože pospešiti jednakopravnost ondakadapredstavljakontrabalanslošimuslovimakodkućenapočetkudečjegživota.Ali,javnoobrazovanjemožepovećatinejednakostkadaobezbeđujezajedničkeresursekojekoristeonikojisunajboljepripremljenizato.
•Obrazovni troškovi se u mnogim zemljama pomeraju između sektora;u nekima od njih ekspanzija tercijarnog2 obrazovanja pre dstav lja veliki pritisak na budžet za obrazovanje. Iako je zemljama potrebno tercijarnoobrazovanj e visokog kvaliteta i s a puno res ursa, j avni trošk ovi z a ovaj seg-ment školstva se smanjuju. Privatni izvori mogu biti nova šansa za ovajsektor.
• visokokva li tetno i do stupn o obrazo va nj e i star anje u ra nom detinjs tv u stvarajudugoročnukorist,naročitozadecuizdruštvenougroženihgrupa.
•Dodacizasiromašnijeporodicesadecomuškolskomdobumoguumanjitiosipanjenavišemsrednjoškolskomnivou.
Dobarstart:velikadobitodobrazovanjauranomdetinjstvu
(Grafikon5.3,Petopoglavlje)Perijevapredškolskastudija:uticajobrazovanjaistaranja
uranomdetinjstvumerenudvaslučajnauzorka
2 Pojam tercijarnoobrazovanjeseodnosinasvevrsteobrazovanjanakonsrednjeg,tj.obuhvataiuniverzitetskoobrazovanje,aliivisokostručnoobrazovanje(prim.rec.)
% grupe k oja je uče st voval a u progra mu % grupe ko ja ni je u čestv ovala u program u
Hapšeni vi še od 5 p ut a do 40 godine
Zaradil i viš e od 2 0 000 d ol ar a do 40 go dine
Zav rš ili sred nju ško lu
O s novna p os tignuća u četrnaest oj godi ni
Pos ve ćenost školi u četrnaestoj go dini
Spremnost za školu u p etoj god in i
Izvor:OECD(2006d),StartingStrongII:EarlyChildhoodEducationandCare,OECD,Paris,Figure5.1.
25
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Preporuke
• Post oje jasn i p okazatel ji da su obrazovanje i staranje u ranom detinjstvu, zajednosameramajavnepolitikedaseunaprediživotmaledece,najvažnijiprioriteti kadagovorimoo jednakopravnosti.Akoseuslugeobrazovanja istaranjauranomdetinjstvunaplaćuju,troškovibitrebalodabuduumereniiumanjenizaonekojisuprevišesiromašnidaihplate.
•Osnovnoobrazovanjeostajeprioritetzajednakopravnostjeruključuječitavukohortu.unutarovogsektora,posebnupažnjutrebalobiposvetitinaporimadaseočuvajupostignućaonihsaproblemimauučenju.
•Kadasubudžetiograničeni,javnapotrošnjazatercijarnoobrazovanjeretkoćebitiprioritetzapostizanjejednakopravnosti.Zemljekojenaplaćujuobrazovanjeistaranjeuranomdetinjstvu,alineitercijarnoobrazovanjetrebalobidarazmotresvojeobrazovnepolitike.
•Zemljeukojimasudodacizaporodicesadecomuškolskomdobupov ezani sa n jihovim š kolskim rezultat ima treb alo b i da ra zm otre ova kv u p olitiku s obziromnatodaovakvapraksamožedovoditidonapuštanjaškole.
Regionalnevarijacijeudavanjimazaobrazovanje:primerŠpanije (Grafikon5.5,Petopoglavlje)
Javnadavanjazaobrazovanje(bezuniverziteta)uŠpanijiiudve autonomnezajedniceuŠpaniji,sanajvećiminajmanjimdavanjimaza
obrazovanjepoučeniku
6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0 Andaluz ija Bas ki ja cela Špa nij a
3,8
3,7
3,6
3,5
3,4
3,3
3,2
3,1
3,0
2,9
2,8
Evri % BDP
godišnji troškovi po učenik u u ev rima t roš kovi ka o proc en at BDP-a 1
1.uAndaluzijiiBaskiji,davanjepremaprocentimaBDPuautonomnojjedinici.
Izvor:Calero,J.(2005),EquityinEducationThematicReview:CountryAnalyticalReport–Spain;Teese,r.,S.Field,B.Pont(2005),EquityinEducationThematicReview:SpainCountryNote,OECD,Paris.
26
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Korak9:Direktnoobezbeditisredstvazaučenikeiregionesanajvećimpotrebama
Pokazatelji•unutarzemalja,regionalnaautonomijautrošenjumožeizazvatidisparitet
u st epen u po nude, os im ak o po nud a nije i z ba lansiran a meh anizmima redi-stribucijeresursasiromašnijimregionima.
•Mnog e zemlje imaj u p osebn e šem e za usmer av anje dodat ni h sreds tava školama ili oblastimakojepohađajuučenici izugroženihdruštvenihgrupa.Ovakvešemebitrebalodaobezbededasedodatniresursikoristekako bi p omogli o ni ma koji ma su najviše pot rebni i d a se izbegn e etiketi ranje pojedinihškolakaoonihzadecuizdruštvenougroženihgrupa,štobimoglodaobeshrabiučenike,nastavnikeiroditelje.
•umnogimzemljama,nastavnicisamanjeiskustvaradeu„zahtevnim“školama.
Preporuke•Državama jeneophodanadekvatanmehanizamzaredistribuciju re sursa i minimiziranje regionalnih nejednakosti kada je reč o ponudi, a kako bi sesvudaobezbediliminimalnistandardi.
•Dodatniresursimorajubitikanalisanikrozškoledabisepomogloučenicimaizugroženihdruštvenihgrupa.Ovobitrebalodapomogneuprevazilaženjune po voljnih e fek at a društvenog status a, u borbi pr oti v slab ih rezult at a be z nagrađivanjazanjih i trebalobidaodvratiškoleod „izbegavanja“dece izugroženihdruštvenihgrupa.Trebalobiizbećistigmukojanastajeprioznačavanjuškolekao„onezadruštvenougroženudecu“.
•Iskusnijinastavnicivažansuresurszaškolekojepohađajudecaizdruštvenougroženihgrupa.Trebalobida postojepodsticaji za nas tavni ke da rade u ovakvimškolama.
Korak10:Postavitikonkretneciljevezavećujednakopravnost–naročitouvezisalošimškolskimrezultatimaiodustajanjemodškole
Pokazatelji•Brojčano izraženi ciljevimogu biti korisne političke poluge za jednakop
ravnost u obr az ovanju, putem art ik ulisan ja poli tike u po gl edu ono ga što bi trebalo da budepostignutoumestoprostogdonošenja formalnih zakona.Određenibrojzemaljausvojiojeciljevezajednakopravnostuobrazovanju.
•Međunarodnapoređenjasazemljamasanajboljimrezultatimasugerišudabinekezemljemogleznačajnodaumanjestopuosipanjaiđačkihneuspehapriusvajanjuosnovnihveština.
27
SAŽETAK
NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•Nacionalnatestiranjeučenikaoosnovnimveštinamafundamentalansumetod merenja individualnih pokazatelja i pokazatelja obrazovnog sistema.Međutim,rezultatitestasuograničeninaonoštomere,azaviseodobuhvata,kaoiodkvalitetaškole.
•umnogimzemaljaverujudajeobjavljivanjerezultatananivouškolepoželjnoili politički i/ili pravno neizbežno. u manjem broju zemalja testiranja sevrše, ali se izbegava objavljivanje podataka.Neke zemlje koristemerenje„dodatevrednosti“kvalitetaškole,pričemuseuobziruzimaobuhvatškole,tj.sastavučeničkepopulacije.
Preporuke• ze mlje b i t rebalo da r az mo tre usv aj an je m al og broj a brojčanoizraženihciljeva za ostvarivanje jednakopravnosti, naročito za smanjenje broja onih k oji h napušta ju škol u sa sl ab im o snovnim veš tinam a i onih k oji o dust aju o d školeuranimstadijumima.
•Obrazovnisistemimorajupažljivoisplanirativođenjejavnedebatekojasledinakonobjavljivanja rezultata testiranjananivou škola imorajupružitisnažnupodrškuškolamasaslabimrezultatima –koristećipodatketakodadovedusveškolenaželjeninivo,umestodadozvoledapritisakrangiranjapolarizujekvalitetškola.
Prvo po glavlje
Uvod:Određivanjeagende
Ovopoglavljepredstavljauvodutemujednakopravnostiuobrazovanjuiunjemuseopisujumetodeovestudijeiobimizveštaja.Upoglavljusebavimotemamakaoštosujednakopravnostuobaveznomobrazovanju,ranonapuštanješkolovanjaiuticajrazličitihobrazovnihputanjanajednakopravnost,i tvrdimoda se, iako je rečo veoma čestimproblemima, onimogu rešiti idavećjesuuspešnorešavani.Upoglavljureferiramonafilozofskuraspravuojednakopravnostiuobrazovanjuinudimojednostavnudefinicijudveosnovne dimenzije jednakopravnosti u obrazovanju: pravičnost (da društvenipoložajnijepreprekarezultatima)i inkluzija(osnovniminimalnistandardobrazovanjazasve).Zatimsegovorioširemkontekstujavnihpolitikaunutarkojihsetragazaciljevimavezanimzajednakopravnostiopokazateljimatrendovaunejednakostiprimanja.Uposlednjemdelubavimosetvrdnjomdajejednakopravnostuobrazovanjufundamentalnipolitičkicilj.
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
30 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
1.1.Zaštoposmatratijednakopravnostuobrazovanju?
PISA istraživanje (Programme for International Student Assesment – Programzameđunarodnovrednovanjeučenika)pokazaloje2003.godinedauzemljamaOECDa8%petnaestogodišnjakaimaveomaslabeveštinečitanja(ispodNivoa1)–štojepotencijalnaopasnostzamilioneškolskedece.Slabeosnovneveštineznačemanješansezazaposlenje,slabijezdravlje,višekriminalitetaikraćiživot.Podaciukazujunatodaseopasnostiuvećavajuzaoneizsiromašnijihdruštvenihslojevaionekojiimajuslabijeobrazovanje.rečjeopoznatojpričinakojudobijamopoznateodgovore.Nekikažudaćeuvekusvakojgrupibitijedandeoneuspešnih,uvekćenekibitigubitnici,nekićeodustati,nekibitiloši,nekinećehtetiilimoćidauspeju–idaškole,nastavnici,pačakniroditeljinemogutuništadapromene.Onitvrdedanikadanećebitimogućedasviuspeju,dasuvelikerazlikeneizbežandeoživotaidajemislitidrugačijejednostavnonerealno.
Ovo jemračna slika.Ali, kadadođedo testiranja, uFinskojbezmalo ni-jednadevojčicanemaslabesposobnostimačitanja–svega0,3%njihmeđupetnaestogodišnjakinjama.Finskidečacinisubilitolikodobri–1,8%suslabičitači.Ali,tojeidaljemanjeodpetineOECDovogprosekazadečake.razlozizaovajizvanredanishodmorajubitiuvezisanačinomškolovanjauFinskojibićeopisanikasnijeuovomizveštaju.No,očigledanjedometonogaštojemogućepostići.Iovdenijerečomalomnapretkuprimerpokazujedaproblemmožebitirešenuvelikojmeri.
Naravno,nemogusvibitidobriuškoli,aliciljpostizanja jednakopravnostiuobrazovanjujestedaosiguradaštojevišemogućeučenikabudeuspešnoidausvojeosnovneidrugeveštine,daseostvarekaoljudskabićeiprevaziđunesrećneokolnosti i kućneuslove.Nepostoji neminovnostneuspehauobrazovanju.Finska,kao i različite inicijativeudrugimzemljama,pokazujudajemogućeuspešnoseboritiprotivneuspehauškoliiosipanja.Po sto ji ve li ki broj ja snih pri me ra, pot kre plje nih do ka zi ma, ko ji bi mo gli bi ti primenjeni širomOECD zemalja dabi seunapredile životne šansemilionaljudiizdruštvenougroženihgrupaiizbeglivelikiisramotnigubiciljudskogpotencijala.Predstavilismoprimeretogauovomizveštajuuoblikudesetkorakadojednakopravnostiuobrazovanju.
Trebalobiodmahrećidanekeodovihlekcijanisunove;mnogeodnjihpredstavljajuehorezultataobjavljenihudrugimizveštajima.Neizvinja
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
31NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
vamosezbogtoga.Poželjnepolitikenemoguseuvekimplementiratiodmah,nesamozbogtogaštopostojimnogopolitičkihpritisakanaobrazovnesisteme,mnogointeresnihgrupakojevaljazadovoljitiipraktičnihpitanjasprovođenjakojasemorajurazraditiirešiti.Alinašciljjedaobezbedimosetprincipazajednakopravnostuobrazovanjuipolitičkuagendu.
1.2.Osnovistudije
Ovajizveštajimazaciljdaponudilekcijezaobrazovnepolitikeuoblastiunapređenja jednakopravnosti u obrazovanjuoslanjajući senamaterijal izzemaljauključenihuOECDovTematskipregledojednakopravnostiuobrazovanju(ThematicreviewofEquityinEducation)(Primer1.1),alijepostavljenuširemkontekstusvihzemaljaOECDa.Oslanjasenaanalitičke izveštajenadležnihusvimzemljama,izveštajeodržavamakojejeradioOECDovekspertskitiminadrugarelevantnaistraživanja.
Primer1.1. OECD-ovTematskipregledojednakopravnostiuobrazovanju
Tematskipregledojednakopravnostiuobrazovanjuuključujedvapravcaradazadesetučesnikaprojekata:Belgiju(Flandriju),Finsku,Francusku,Mađarsku,Norvešku,rusiju,Sloveniju,Španiju,ŠvedskuiŠvajcarsku.Svaka od ze ma lja je pri pre mi la analitičkiizveštaj o jed na ko prav no sti u obra zo-vanju;posetaekspertskogtimajednomdeluzemaljauistraživanjurezultira la je pri pre mom beleškiodržavama.
Analitičkiizveštajiopisujukontekstsvakedržaveitrenutnostanjejednakopravnosti, daju profil jednakopravnosti u obrazovanju, razmatrajuuzroke,dajuobjašnjenjaiistražujuefikasnostaktuelnihpolitikaimogućihpolitičkihrešenjazaprobleme.
Petzemaljaučesnica(Finska,Mađarska,Norveška,Španija iŠvedska)optiralesuizaposeteekspertskogtimaOECDa.Njihovciljjedaseprocenipolitikakrozistraživanjepozicijarazličitihakteraiposmatranjeprakseuspecifičnominstitucionalnomokruženju.OECDovtimeksperatasproveojedubinskoistraživanjenacionalnihpolitikaiprakseipripremiobeleškeodržavamakojesadržeevaluacijuipolitičkepreporuke.
Svi do ku men ti do stup ni su na www.oecd.org/edu/equity/equityineducation
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
32 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Ovajizveštajusmerenjenasledećapitanja,kojasuzemljeučesniceistaklekaovažneizazovejednakopravnosti:
•Jednakopravnostuobaveznomobrazovanju: u pr kos op šte m obra zo vanju, neki suneuspešniu školi.PISA istraživanjeotkriva složenu pravilnostrazlikau rezultatimameđudržavama, sarazlikama izmeđuškola iunutarškola.Takođe,porastbrojazemaljasaprivatnoilijavnofinansiranimprivatnimškolamapovećava zabrinutostuvezi saslobodnim izboromškoleiuticajemtogizboranajednakopravnost.
•Ranonapuštanješkole: Prelazak k a višem s re dnjem obra zovanju i n ivo osipanja na ovom nivou obrazovanja značajan je izazov za obrazovnesistemeupojedinimzemljama.uŠpaniji,naprimer,samo57%starijihod16godinanastavljavišesrednjeobrazovanje,dokjeciljEvropskeunijedado2010.ovustopupodignena85%.
•Različiteobrazovneputanjeinjihovuticajnajednakopravnost: u n ek im zemljamastrukovno obrazovanje je lošaopcija,adruge alternativeneomogućavajupovratakuobrazovnisistem.
•Integracijamigranataimanjinauobrazovnisistem: ovaj fenom en je od dugoročnogznačajauvelikombrojuzemalja,alijetonovoirastućepitanjezadruge,naročitoevropskezemlje.uMađarskojjeponudakvalitetnogobrazovanjazaromskupopulacijuključnopitanje.
Ovajizveštajnudikomparativnipreglednačinanakojerazličitezemljeodgovarajunaizazoveuvezisaravnopravnošćuuobrazovanju.uizveštajusu objedinjene različite politike i strategije usvojene u zemljama OECDanamenjene rešavanju ovih pitanja.Namera je da izveštaj podigne svest oproblemu nejednakopravnosti i da obezbedi koherentan set političkihmehanizama za akciju. Istovremeno, izveštaj je selektivanu smislu da istražuje konkretne teme otkrivene putem istraživanja u zemljama koje suučestvovaleuprogramu.On,stoga,pokušavadadopunipostojećuliteraturukrozmeđunarodnuperspektivuiširokobuhvat,aliikrozdubljezalaženjeukonkretnapitanja.
P ošt o je v el ik i de o oeCD-ovog ra da na obr az ovanju za sn ovan na pi tanjim a j ednakopr avn osti, ovaj izveštaj koris ti r ezultate preth odni h tematski h pr eg leda, kao što su o ni o o brazova nj u u ranom detinjs tv u, o politikam a koje setičunastavnika, prelazu odškolekazaposlenjuioučenjuodraslih,kaoirezultaterazličitihPISAistraživanja.Trudilismosedaizbegnemopreklapanjesa ovim i drugim tekućim OECDovim tematskim pregledima uključujućii pregledeo tercijarnomobrazovanju.Zajednički efekat ovihpostavki jestedaovajizveštajimavećifokusnaškole.DrugeOECDoveaktivnostibavesepozicijomučenikasaposebnimpotrebamailisainvaliditetom(OECD,2004a),pajeovdesamoograničenapažnjaposvećenatimtemama.
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
33NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Izveštaj se takođe zasniva na radu naručenom za ovaj pregled (Levin,2003),kojidajedubinskukonceptualnudiskusijuojednakopravnostiipoliticiuobrazovanjuipregledishodarazličitihranijihradovaOECDauovojoblasti.Drugi aktuelni izveštajizaslužujuda bududirektnopomenuti.Prvo,skorijasaopštenjaizEvropskekomisije(CounciloftheEuropeanunion,2006;Commision of the European Communities, 2006) pružila su neke veoma korisneanalizeipreporukebavećisesličnimtemama.radEvropskeunijenaindikatorimajednakopravnosti(Bayeatal.,2006)takođejeveomaznačajan.
u Prvom poglavlju objašnjeni su ciljevi studije i usvojene metode. uDrugom poglavlju dat je veliki statistički presek nejednakopravnosti uobrazovanju, istražujućikakvajedistrubucijaobrazovnihpostignuća ikakonanjihutičedruštvenipoložaj.Ostatakizveštajafokusirasenatrigrupepolitičkihmehanizamakojesemogukoristitizaostvarivanjejednakopravnostiuobrazova nj u: strukturu obra zovno g s istema, praksu u š koli i van nj e i rasp ode-lu res urs a.Trećepoglavljebavisedizajnom–strukturomobrazovnogsistemaiputanjamakojekroznjegavode.uČetvrtompoglavljugovorimoonačinuradauškoliivannjeiookruženjuuškoliikodkuće.uPetompoglavljuistražujemokako se resursimoguprioritetizovati iusmeravati sobziromnajednakopravnost.uŠestompoglavljubavimosevelikomgrupomugroženih–migrantimaimanjinama.
1.3.Kontekst:jednakopravnostkaociljjavnepolitike Jednakopravnostnijeistoštoijednakost.Onajepovezanasaširimidejama
pravdeipravičnosti,ponekadsa„jednakošćušansi“,aponekadsa„jednakimtretmanom“.Postojidostafilozofskeliteratureoovome.Ovajizveštajnećebitiprilogtakvojliteraturi,veććesepragmatičnobavitiovimdvemadimenzijamajednakoprav nosti: pravičnošću i inkluzivnošću(videtiPrimer1.2.).
Primer1.2.Dvedimenzijejednakopravnostiuobrazovanju
Zapotrebeovestudije, jednakopravnostuobrazovanjuuključujedvedimenzije,pravednostiinkluzivnost.
•Pravičnostpodrazumevadaličnei društvenekaraktersitike,kaoštosupol,društvenoekonomskistatusilietničkoporeklo,nebitrebaloda b udu prepre ka za usp eš no obrazovanje
•Inkluzivnostpodrazumevaminimalnistandardobrazovanjazasve.
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
34 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Postojiširikontekstjavnihpolitikakojesebaveravnopravnošćuisocijalnomzaštitom.razvojOECDovihmehanizamasocijalnezaštiteuposlednjihpolavekapokazujekakorazličitedržavepristupajujednakopravnosti.Nekezemljepokušalesudaograničesocijalnuzašitunaveomaugroženegrupe–pružajućisamoosnovnupodršku–doksudrugeproširiledoprinosenaširispektardruštvenihgrupa.Ovipristupiukazujunarazličituvoljudaseredistribuirajuresursiiodslikavajurazličitevrednostikojesepridajujednakopravnostinasuprotdrugimciljevima,kaoštosuekonomskirastilinagrađivanjepreduzetništva.Ipak,onoštojezajedničkoskorosvimovimsistemimajestedapokušavajudaobezbedeosnovnu mrežusocijalnezaštitedabiumanjilidruš tve ne rizike i d a za go varaju masovno ob razovanje kao m eha ni zam post-izanjajednakopravnosti(EspingAndersen,2002).
ne jedn akost pri ho da i bogats tva var ira u zeml jam a, sa nor dijski m zeml-jama,Holandijom,Austrijom,ČeškomiLuksemburgomkojeimajunajmanjistepennejednakosti, iPortugalom, SjedinjenimDržavama,Poljskom,Turskom iMeksikomnadrugoj straniskale. Iako se životni standardpopraviouvećinizemalja OECDa,a sistem socijalnezaštiteproširio,odsredinesedamde se ti h do sred in e devedes et ih godina pr ošlog veka po rasle su nejedna ko-stiuprihodima(Grafikon1.1).SamouAustraliji,Irskoj,FrancuskojiDanskojumanjenesunejednakostiuperioduodsredineosamdesetihdokrajaveka.u drugi m zem ljama n eje dnakos t je ras la od o sa md es etih godina, iako je bilo nekihsmanjenjaizmeđusredinedevedesetihi2000.(OECD,2005a).
Grafikon1.1.NejednakostiprimanjavarirajuuzemljamaOECD-a (1)Džini(Gini)koeficijentnejednakostiudistribucijiprihodapodomaćinstvu(2)
sredina osamde set ih 3 sredin a deve desetih4 d vehiljadi ta5
60
50
40
30
20
10
0
Dan sk a
Švedsk a
Holandija
Austrij a
Češka
Lu ksembur gFinsk a
Norveška
Švajca rsk
a
F ra ncuska
Ne mačka
Mađa rskaKan ada
Ir sk a
Aust ra lija
Ja pa n
Velika Br itani ja
Novi Z elandG rčk
aIt a
l ija
Portug al
SADP oljsk
aT ursk
a
M eks ik o
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
35NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
1.Državesurangiraneuopadajućemnizuuodnosunanejednakostiuprihodima(slevanadesno).2.Džinikoeficijentimavrednosti0uslučajusavršenejednakostikojapodrazumevadasvakideopopulacijedobijaistideoprihoda,do100uslučajusavršenenejednakosti,štoznačidasavprihodidedelustanovništvasanajvećimprihodima.
3.Podaciza„sredinuosamdesetih“odnosesena1983.zaAustriju,Belgiju, DanskuiŠvedsku;1984.zaAustraliju,Francusku,ItalijuiMeksiko;1985.zaKanadu,Japan,HolandijuiVelikuBritaniju;1986.zaFinsku,Luksemburg,NoviZelandiNorvešku;1987.zaIslandiTursku;1988.zaGrčkui1989.zaSjedinjeneDržave.PodacizaNemačkuizsredineosadmedesihodnosesesamonaZapadnuNemačku.
4.Podaci zasredinudevedesetihodnosesena1995.zasvezemlje sa izuzetkom1993. zaAustriju, 1994.zaAustraliju,Dansku,Francusku,Nemačku,Grčku,Irsku,Japan,MeksikoiTursku;i1996.zaČeškuiNoviZeland.
5.Podaciza2000.odnosesena2000.zasvezemljeosimna1999.zaAustraliju,AustrijuiGrčku;2001.zaNemačku,Luksemburg,NoviZelandiŠvajcarsku;i2002.zaČešku,MeksikoiTursku.
Izvor:OECD(2005a),SocietyataGlance,OECD,Paris.
Distribucija prihoda zavisi od primanja, zaposlenosti i kapitala, i od togakako vlade redistribuiraju prihode putem poreza i transfera. Vlade su i daljeorijentisanenasocijalnuzaštitu,društvenukohezijuiobrazovanještojenačindaseboreprotivproblemasiromaštvainejednakihprihodaurazličitimzemljama.Stogavladeigrajuznačajnuuloguuubrzavanjuiliusporavanjukretanjaudistribucijiprihodaisiromaštva(OECD,2005b)iobrazovanjejeključnoutojstrategiji,jerjejedanodglavnihelemenatakojidoprinoseproduktivnostiiprimanjima.
Primer1.3.Prepoznavanjejednakopravnostiinejednakopravnosti
„Filozofisevećduževrememučedarazjasneštabiusocijalnojpoliticiznačiotermin ‘jednakopravnost’.Sumiranje tediskusije,abezpokušajada jojdoprinesemo,iznadjekapacitetai,srećom,izvanopsegaovepublikacije.Postojiopšterazumevanjedaciljjavnepolitikenemožeinebitrebalodabudejednakopravnostusmisludasusviistiidasviostvarujuistiishod–štojestanjekojeizgledainemogućeinepoželjno.Nasuprottome,posvećenostjednakopravnostipodrazum eva da ra zli ke u ishodima ne bi trebalo da budu pripisan e r azlikama u oblas-timakaoštosubogatstvo,primanja,moćivlasništvo.Pitanjeje,stoga,dokojejemereilistanjanejednakostprihvatljiva.Odgovornaovopitanjeuvekćebitiosporavan,okonjegaćeseboritiupolitičkimarenamasvihvrstaneprekidno.Poljeoveborbese,činise,pomerilouposlednjihtridesetgodinakasmanjenjujazauishodimaizmeđuvrhaidnakrozpomaganjeonimanadnudakrenupremagore.Ovomožebitinezadovoljavajućekaodefinicijaizanalitičkeperspektive,alijekorisnosaaspektapolitike.uvezisakvalitetomjerečeno(Pirsig,1974)da,iakonismoustanjudagadefinišemo,sviznamokakodagaprepoznamo.Zajednakopravnostbisemoglorećidaiakonemožemodajedefinišemo,sviznamokadasmodalekoodnje.“(Levin,2003).
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
36 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Kada je reč o platama, Nikl (Nickell, 2004) je pokazao da većina varijacija unejednakostiprihodameđuzemljamamogubitipripisanevarijacijamauposedovanjuveština među tim zemljama. Distribucija obrazovnih dostignuća krucijalna je zaobjašnjenjedisperzijeprihodaisiromaštva(SchütziWössmann,2006).Omogućavanjeobrazovanja i obukesvima jevažnozapovećanjeučešćana tržišturada izaumanjenjedruštveneisključenostiodređenihgrupa(BrunelloanddePaola,2006).
Dvapitanjapostavljajuseuvezisaobrazovanjem.Kakvujeuloguimaloobrazovanje u prošl os ti u ov im pr om en jivim o dno si ma nejednakosti i k ak o obrazov-nepolitikemogudelovatiubudućnostidabiseograničileovenejednakosti?
1.4.Zaštojednakopravnostuobrazovanju?
Nejednakostiuprihodimaokojimasmogovorilisuvažne,alinisujedinirazlogzazalaganjezajednakopravnostuobrazovanju.Obrazovanjejeuočenokaodeterminantaekonomskograstaiindividualnihživotnihšansiuviduplataimogućnostizaposlenja,dokjerazvojonogaštopodrazumevamopoddruštvomznanjapodiglo vrednostobrazovanja i veština(Primer1.4). Istovremeno,globalizacijaipovećanemigracijemenjajustrukturustanovništvauzemljamaOECDaipostavljajuizazovezajednakopravnostisocijalnukoheziju.Sveusvemu,većajednakopravnostuobrazovnimšansamamožeunapreditiživotnemogućnostipojedinaca,podržatidruštvenujednakopravnostiumanjitijavnetroškovedruštvabezugrožavanjaefikasnosti.
Primer1.4.Jednakopravnostuekonomijiznanja
„Nemožemosebipriuštitidanebudemoegalitarijanciunaprednimekonomijama21.veka.upitanju suneizbežna pitanjasocijalnepravde.Alitu je i veoma dobar argument da jednakostmogućnosti i životnih šansitakođepostajesinequanonzaefikasnost.Našhumanikapitalpredstavljanajvažniji resurs kojimoramomobilisati da bismoobezbedilidinamičnui kompetitivnu ekonomiju znanja. Suočavamo se sa ogromnim demografs ki m disbalanso m sa v eo ma m alom k oh ortom u radnim g odinam a u budućnosti, idabismoizdržavalistarijegrađane,moramomaksimiziratiproduktivnostmladihiimigranata“(EspingAndersen,2002).
•Obrazovanje uvećava životne šanse pojedinaca: Obrazovanje je ključnadeterminantaprimanjaišansizazaposlenje(Boothetal.,2002;Dearden
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
37NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
etal., 2000;OkandTergeist,2003)ineekonomskihishoda, kaoštosudobrozdravlje,dugovečnostiuspešnoroditeljstvo(Deardenetal.,2000;Vernezetal.,1999;Osberg,1998).
•Jednakopravnostuobrazovanjupospešujedruštvenujednakopravnost: P oš to jeobrazovanjetakomoćnadeterminantaživotnihšansi,jednakopravnostuobrazovanjurezultiraravnopravnošćuuživotnimšansama.SkorijastudijaOECDapokazujedaobrazovanjenajvišedoprinosinasleđivanjuekonom-skihprednostikrozgeneracijeidruštvenojstratifikaciji,alijeistovremenoi najdostupniji politički instrument koji se može koristiti za povećanjemeđugeneracijskemobilnostiu smisluprihoda(OECD,2006a).Nikl(Nickell, 2004), na primer, pokazuje da trendovi u varijacijamapo državamaunejednakostiprihodamogubitiobjašnjeniprekovarijacijauraširenostiveština,idajedistribucijaobrazovnihpostignućakrucijalnazaobjašnjavanjedisperzijezaradaisiromaštva.Iztogasledida,akojavnepolitikeimajuzaciljpromocijudruštvenejednakopravnosti,ondaćejednakopravnostuobrazovanjubitisuštinskisastojakpolitičkestrategije.Dalje,obrazovanjeseposmatrakaoključnimehanizamzaunapređenjeintergracijeimigranata–putemjezičkepodrškeikrozolakšavanjeprenošenjanormiivrednostikojeobezbeđujuosnovuzadruštvenukoheziju.
•Nejednakirezultatiuobrazovanjuimajuvelikucenu: n euspe šn i u školi i oni kojijenapusteizloženijisurizikudabuduzavisniodpomoći,rizikumaloletnedelinkvencijeipovezanimdruštvenimtroškovima(LochneriMoretti,2004;SchütziWössmann,2006;McMahon2002).Testiranjanekihdrugihmodelasugerišudabiseunapređivanjeobrazovnihdostignućazaosobeizdruštvenougroženihgrupadugoročnoisplatilo,nesamokrozdugoročneuštede u transferu prihoda, javnim socijalnim programima i zdravstvu,već ikroz povećanjeprihodaodporeza ivećeprihodekojimamogusvida raspolažu (rand, 2003; Statistic Canada and OECD, 2001). Drugaistraživanjapokazalasudaštojevećaobrazovnanejednakopravnost,tojenižinivodruštvenekohezije(Greenetal.,2003;DaytonJohnson,2001).
•Javnapotrošnjanaobrazovanjeumanjujeinicijalnerazlikeuprimanjima:o eC D-ova s tud ija o ja vnoj p ot rošnji p ok az uje da tr ošenje na o bra zov anje umanjujepočetnerazlikeuprihodima,najvišezbogprogresivneporeskestopekojasevišeoslanjanabogatije,doksenovackoristizafinasiranjeobrazovanjazasve,barufaziobaveznogobrazovanja.Potrošnjanapredškolskoiobaveznoobrazovanjeznatnosužavanejednakostiuprihodima,jerpopulacijasanajmanjimprihodimaimanajvišekoristi.Potrošnjanatercijarnoobrazovanjeponekadneutičenanejednakostuprimanjima,aliumnogozemaljafavorizujebogatije,povećavajućinejednakostuprihodima(OECD,2006b).
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
38 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•Jednakopravnostuobrazovanjujeciljposebi: jedna ko pravnost je opšte prihvaćenakaojednaodosnovnihpotrebauživotuipravonaobrazovanjejeprepoznato,naprimer,uDeklaracijiopravimadetetaujedinjenihnacijaiuustavimamnogihdržava.
•Ne postoji kontradikcija između jednakopravnosti i efikasnosti u obrazovanju:Nekiekonomisti tvrdedaredistribucijaresursakaonimaunevolji pomaže jednakopravnost, ali ugrožava efikasnost jer uključujeoduzi ma nje nek ih do bi taka od r ad nih lju di i p re du zetnika kako bi se pomogloonimakojimajenajteže.Drugiekonomistiseneslažusatim.Skorašnji izveštaj Svetske banke tvrdi da su jednakopravnost i efikas-nost u suštini komplementarni u ekonomskom razvoju (World bank,2006). Kada je reč o osnovnom obrazovanju, teško je jasno razlučitiodnosizmeđujednakopravnostiiefikasnostiokojojgovoreekonomisti.Neuspehuškoli imaveliketroškovenesamo za onedirektnouključene,većizadruštvo,jersutroškovisocijalnepomoćizamarginalizovanevisoki.Stogaćerazumnoskupeiefikasnemeredoprinetiiefikasnostiijednakopravnosti(Primer1.3).Evropskaunijapozvala je svoječlaniceda podrže i efikasnost i jednakopravnost u obrazovanju, jer se onemeđusobnoosnažuju(CounciloftheEuropeanunion,2006;CommisionoftheEuropeanCommunities,2006).Nekaistraživanjaukazujunatodaravnopravnadistribucijaveština upopulaciji takođe imasnažanuticajnaopšteekonomskepokazatelje(Coulombeetal.,2004).
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
39NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Literatura
Barth,E.andC.Lucifora(2006),“WageDispersion,MarketsandInstitutions:TheEf-fectof theBoominEducationon theWageStructure”, Institute forthe StudyofLabor(IZA)DiscussionPaper,No.2181.
Baye,A.,M.Demeuse,C.Monseur,C.Goffin(2006),ASetofIndicatorstoMeasureEq-uityin25EuropeanunionEducationSystems,EuropeanCommission,universityofLiège.
Booth,A. andM.Bryan (2002), “WhoPays for GeneralTraining?NewEvidence forBritishMenandWomen”,IZADiscussionPaper,No.486,April.
Budria,S.andP.Pereira(2005),“EducationalQualificationsandWageInequality:Evi-denceforEurope”,IZADiscussionPaperNo.1763.
Budria, S. and A. Egido (2005), “Education, OverEducation, and Wage Inequality:EvidenceforSpain”,MunichPersonalrePEcArchive,PaperNo.93.
CommissionoftheEuropeanCommunities(2006),CommunicationfromtheCommis-siontotheCouncilandtotheEuropeanParliament,EfficiencyandEquityinEuro-peanEducationandTrainingSystems,SEC(2006)1096.
Coulombe,S.,S.MarchandandJ.Tremblay,(2004),InternationalAdultLiteracySur-vey,LiteracyScores,HumanCapitalandGrowthacrossFourteenOECDCountries,StatisticsCanada,Ottawa.
Council of the European union (2006), Conclusions of the Council and the representativesoftheGovernmentsoftheMemberStates,MeetingwithintheCouncil,onEfficiencyandEquityinEducationandTraining,15November2006.
DaytonJohnson,J.(2001),SocialCohesionandEconomicProsperity,JamesLorimerandCo.,Toronto.
Dearden,L.,H.reedandJ.Vanreenen(2000),“Estimatesoftheimpactofimprovementsinbasicskillsonaggregatewages,employment,taxesandbenefits”,inJ.Bynner(ed.),TheSocialBenefitsofBasicSkills,DfEEresearchCentreontheWiderBenefitsofLearning,London.
EspingAndersen,G. (2002),WhyWeNeedaNew Welfare State,OxforduniversityPress,Oxford.
Green,A.,J.Prestonandr.Sabates(2003),“Education,EqualityandSocialCohesion:aDistributionalApproach”,Compare,Vol.33,No.4,December,routledge,pp.453470.
Levin, B. (2003), Approaches to Equity in Policy for Lifelong Learning, a papercommissionedbytheEducationandTrainingPolicyDivision,OECD,fortheEquityinEducationThematicreview,www.oecd.org/dataoecd/50/16/38692676.pdf.
Lochner,L.andE.Moretti(2004),“TheEffectsofEducationonCrime:EvidencefromPrisonInmates,ArrestsandSelfreports”,AmericanEconomicreview94(1),pp.155189.
Martins,P.andP.Pereira(2004),“DoesEducationreduceWageInequality?QuantileregressionEvidence from16Countries”,Labour Economics, Vol. 11(2004), pp.355371.
McMahon, W. (2002), Education and Development: Measuring the Social Benefits,OxforduniversityPress,Oxford.
Nickell,S.(2004),“PovertyandWorklessnessinBritain”,EconomicJournal,Vol.114,royalEconomicSociety,BlackwellPublishing,Oxford,pp.C1C25.
OECD(2003),TheSourcesofEconomicGrowthinOECDCountries,OECD,Paris.
1.uVOD:ODrEđIVANJEAGENDE
40 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
OECD(2004a),Equity inEducation:StudentswithDisabilities,LearningDifficultiesandDisadvantages,OECD,Paris.
OECD(2005a),SocietyataGlance,OECD,Paris.OECD(2005b),ExtendingOpportunities:HowActiveSocialPolicyCanBenefitusAll,
OECD,Paris.OECD (2006a), “Intergenerational Transmission of Disadvantage”, Directorate for
Employment,LabourandSocialAffairs,OECD,Paris.OECD(2006b),“PubliclyProvidedGoodsandtheDistributionofresources”,Director
ateforEmployment,LabourandSocialAffairs,OECD,Paris.Ok,W. and P. Tergeist (2003), “ImprovingWorkers’ Skills: Analytical Evidence and
theroleoftheSocialPartners,”OECDSocialEmploymentandMigrationWorkingPapers10,OECDDirectorateforEmployment,LabourandSocialAffairs,Paris.
Osberg, L. (1998), “Economic Policy Variables and Population Health”, in CanadaHealthAction:DeterminantsofHealth:SettingsandIssues,Vol.3,MultiMondes,SainteFoy,Québec,pp.579610.
Pirsig,r.(1974),ZenandtheArtofMotorcycleMaintenance,Bantam,NewYork.Schütz,G.andL.Wössmann(2006),EfficiencyandEquityinEuropeanEducationand
TrainingSystems,preparedbytheEuropeanExpertNetworkinEconomicsinEdu-cationtoaccompanytheCommunicationandStaffWorkingPaperbytheEuropeanCommissionunderthesametitle,http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/eenee.pdf.
StatisticsCanadaandOECD(2001),Literacy,NumeracyandLabourMarketOutcomesinCanada,StatisticsCanada,OttawaandOECD,Paris.
Vernez,G.,r.KropandP.rydell(1999),ClosingtheEducationGap:BenefitsandCosts,rand,SantaMonica.
WorldBank(2005),WorldDevelopmentreport2006:EquityandDevelopment,WorldBankandOxforduniversityPress,WashingtonDCandNewYork.
41
Drugo poglavlje
Uvidiunejednakopravnost uobrazovanju
u o vo m po gl avlju sumi ra mo odabran e k vant itati vn e pokazat elj e nejednako pra vnosti u o br azova nju i postav lja mo teme lj e za pogl avl je o obrazovnimpolitikamakojesledi.Poglavljezapočinjepregledomistorijskeekspanzijeobrazovanjaipitanjemkakojeonauticalanajednakopravnost,beležećidobitizaženeirazočaravajućerezultateudrugimaspektima.Zatim se istražuje kako se nejednakosti menjaju i razvijaju tokom životnogciklusa, različite fazeuobrazovanju ipozicijeugroženihdruštvenihgrupa,kaoštosu migranti ilionikoji sunapustiliškolu. Nadovezujući se naprethodno poglavlje, u ovome istražujemo isprepletanost pravičnosti iinkluzivnosti,pošto su učenici izugroženihdruštvenihgrupačestoneuspešniji, i ispitujemo kako nejednakopravnost može biti produbljenaelementimaobrazovnogsistema.
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
42 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
ekonomskočudokojejeuKorejipodigloživotnistandardsanivoazemaljaurazvojunanivozemaljaOECDautokujednegeneracije,bilojepraćeno
neverovatnimpromenamau obrazovanju. Godine 2004. polovinamladihuKoreji (od25do 34godine)bilo jeobrazovano do tercijarnognivoa, što jepetputavišeodprosekastarihKorejaca(od55do64godine).ŠiromzemaljaOECDa,obrazovanjenakonobaveznogveomasebrzoširilo,skorokaouslučajuKoreje.Zabeleženirastpotkajeovogpoglavljazbogsvojepovezanostisavelikimdruštvenimulaganjimaisarevolucijomuočekivanjima.upoglavljupos tavl jamo pitanj e o tome ko li ko je p raved na bila ra spode la ovog na pr etka međurazličitimgrupamaikakosadaobrazovnisistemiuspevajudaobezbedevećujednakopravnostišansiiishoda.
2.1.Nejednakapoboljšanjaobrazovnihpostignuća
to ko m dvadeseto godi šnjeg period a, broj osoba sa višim s rednjim obrazo-vanjem u zemljama OECDapovećao se za13 % uproseku,naštaukazujepoređenje starije i mlađe kohorte (videti Grafikon 2.1). Tokom istog perioda,broj tercijarnoobrazovanihporastao je za8%.Okodve trećineovograstaposledicasuneverovatnognapretkažena.u22zemljeOECDa,mlađeženesadaimajuvišenivoeobrazovanjanegomuškarci(videtiGrafikon2.2).Kadaporedimo rodnunejednakopravnostsa prethodnomgeneracijom,ovojedruštvenarevolucijakojubitrebaloslaviti.Zaženesuključniizazovijednakopravnostnatržišturadaiusocijalnoj politici,aneuobrazovanju,iakoi dalje postoje pitanja povezanosti pola i odabira određenih obrazovnihpolja,naročitoutercijarnomobrazovanju.uspehkojisunapravileženeučinio je vidljivijimproblemneuspeha kodmuškaraca,sa slabijimrezultatimadečakaučitanju(duploviševeomaslabihčitačauproseku),višimstepenomnapuštanjaškolovanjaimanjimučešćemuvećinioblikaposleobaveznogobrazovanja.
Istovremeno, opšte povećanje kvalifikacija učinilo je vidljivim pozicijeonihkojisuzaostaliuobrazovnojtrci.Mnogeodraslesoobeostalesunekvalifikovaneanekemladeosobeidaljenezavršavajuuspešnosrednjuškolu.uproseku,uzemljamaOECDaskorosvakatrećaodraslaosoba(30%)imasamoosnovnoilinižesrednjeobrazovanje(OECD,2006c).
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
43NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Mnogi ljudi nadalisu se daće širenjeobrazovanjapoboljšati obrazovnerezultate i umanjiti uticaj društvenog porekla na životne šanse. u nekimzemljama se obrazovnom ekspanzijom upravljalo tako da se podstičejednakopravnost.udrugim,ekspanzijajezapravougrozilajednakopravnost.
Grafikon2.1.MlađiljudiimajuvišistepenobrazovanjaProcenatpopulacijesavišimsrednjimobrazovanjem,
postarosnimgrupama(2005)(1)
1.NeračunajućiISCED3Ckratkeprograme.2.Podaciseodnosena2003.godinu.3.uključujućinekeISCED3Ckratkeprograme.
Izvor:OECD(2007),EducationataGlance:OECDIndicators2007,OECD,Paris.
Postojerazličitipokazateljikojiilustrujuoveobrasce:•Svudajedruštvenoporekloidaljevažnozarezultateuosnovnomobrazovanju.uprosekunanivouzemaljaOECDa,dvaputajevećaverovatnoćadapetnaestogodišnjiučenikizsiromašnijihslojeva(iznajnižegsocioekonomskogkvartala)budeunajnižemkvartaluizčitanjaiprirodnihnauka,a trostruko veća dabudeunajnižemkvartalu izmatematike,upoređenjusasituacijomkadadruštvenipoložajnebiimaouticaj(OECD,2001;OECD,2004b).
•u mnogimzemljamaOECDa,tercijarnimobrazovanjemidaljedominirajustudentiizboljeobrazovanihslojeva.u1995.godini,mladiljudi
od 2 5 do 34 godine s tar osti o d 45 do 5 4 godin e starost i%
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Koreja
J apan2 Češk a
Slovačka
Rusija2
Š vedskaKana da
Fins ka
Švajca rs k
a
Aust ri ja
3SAD
Danska
Mađars ka
N ovi Zeland
Nemačka
N orveška Belgij a
Franc us ka Irsk
a
Holandi ja
Austr al ija
Luk semburgG rčk
a
Ve lika Bri ta nija
3
Islan d
I ta lijaŠpanija
P oljska
P ortugal
Tu rska
Me ks iko
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
44 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
čijiroditeljisuimalivisokoobrazovanjedvadošestputasuverovatnijezavršavali visokoobrazovanje u odnosuna one čiji su roditelji imaliobrazovanjenižeodsrednješkole.Iakosuuapsolutnimterminimauodnosu na ranije periodemladi iz siromašnijih slojeva1995. godineimalivećešansedaupišu tercijarnoobrazovanje,uopštenogovoreći,mladaosobaizbogatijihslojevaimalajemnogovećešanse(Hiroshietal.,1995).
Grafikon2.2Ženenapreduju?razlikeizmeđumuškaracaiženaubrojugodinaprovedenihuformalnom
obrazovanju,zadvestarosnegrupe(2004)
o d 25 d o 34 god in e star osti od 4 5 do 54 godine starosti
-2,0 -1,5 -1,0 -0,5 0 0,5 1 1,5 2,0 2,5 3,0
viša p ostignuć amuškara ca
viša postig nu ća žena
Islan d Po rtugal
FinskaP oljska
Grčka Šp anija
Ital ijaŠve dka
HolandijaK an ada
Norveš ka Irska
B elgija Novi Z eland
M ađa rskaSA D
Francu sk aAust ra lija Slovačka
Če škaD an ska
L uk se mburgN ema čka
Kor ejaMeksik o
Japan1
Austrija Velika Britani ja
Šva jcarskaTurska
1.Podaciseodnosena2003.godinu
Izvor:OECD(2006),EducationataGlance:OECDIndicators2006, oeC D, Pa ris
Go dine
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
45NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•Širenje obrazovanja ima različite uticaje na društvenu mobilnost.Nordijskezemljeimajuvećistepenmobilnostioddrugih,auFinskojpostoje dokazi da se socijalna mobilnost uvećala, verovatno naročitooduvođenjaopštegobrazovanja(Pekkarinenetal.,2006).Eriksoni Jonson (Erikson and Jonsson, 1996) utvrdili su da je povezanostklasnogporeklaiobrazovnihrezultataopalaizmeđukohortiuŠvedskoj iNemačkoj, ali ne i uEngleskoj, i danejednakost ostajenajvećau Nemačkoj. Druga studija tvrdi da su nordijske države (naročitoNorveška i Švedska)međunajotvorenijimdržavama, dok Nemačka,Francuska i Italija imaju rigidnu klasnu strukturu samalommobilnošću.uVelikojBritanijitercijarnoobrazovanjedoprinelojetomedaljudiizsrednjeklaseprenesusvojuprednostnadecu(Blandenetal.,2005).ISjedinjeneAmeričkeDržaveocenjenesukaorigidne,naročitoupoređenjusanordijskimzemljama(BreeniLuijkx,2004).Drugipokazatelji,izFrancuske,VelikeBritanijeiSjedinjenihAmeričkihDržava,ukazujunatodajeuzemljamasavećimprosečnimbrojemučenika upisanih u tercijarno obrazovanje uticaj roditeljskih primanjamanji(OECD,2006b).
• Mn ogi š kol sk i sistem i postal i su op šti, sa man je razlika i m ehaniz ama sel-ekcijenanižemsrednjemnivou.Ališirenjeobrazovanjanakonobaveznognivoaznačidamnogimapredstojivelikafazaselektivnogobrazovanjakojaprethodiulaskunatržišterada,iakojetosadauobičajenozavišesrednjeitercijarnoobrazovanjeumesto(kaouprethodnojgeneraciji)zanižesrednjeobrazovanje.
2.2.Jednakopravnostkaopravičnost
Visokjeuticajdruštvenoekonomskogpoložajanapostignućaučenika
Slabi rezultatiuškoliposledicasumnogofaktora, aliGrafikon2.3pokazujedaučenicinižegsocioekonomskogstatusa imaju slabijerezultateusvimzemljamaOECDa.Iakopostojerazlikemeđuzemljama,sobziromna ovaj kriterijum, velika većina ih spada u prilično usko polje (Shavit iBlossfeld,1993;EriksoniJonsson,1996;OECD,2001;OECD,2004b).
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
46 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon2.3.Kakodruštvenipoložajutičenarezultateizmatematikerelativnešanseučenikaiznajnižeinajvišesocioekonomskegrupedaimajuveoma
niska(nanivou1iliniže)postignućaizmatematike(2003)
1.uPortugalu je, naprimer, triputaverovatnije da ćeučenici niskogsocioekonomskog statusa imatislabijerezultateizmatematike,uodnosunaučenikevisokogsocioekonomskogstatusa.
Izvor:OECD(2006c),EducationataGlance:OECDIndicators2006,OECD,Paris.
Razlikeizmeđuiunutarškolaipostignuća
PISA istraživanje donelo je, takođe, jedan zapanjujući rezultat. rezultatsvakogpojedinačnogučenikapovezan jene samosanjegovim individualnimdruštvenim položajem,već i sa društvenimpoložajemdrugihučenikautoj školi. Grafikon 2.4. pokazuje razlike u rezultatima učenika u različitimškolama(varijansaizmeđuškola)iuistojškoli(varijansaunutarškole).Dokusvimzemljamapostojevelikaodstupanjaunutarškola,uvećinizemaljajeodstupanjeizmeđuškola takođevelikoiuznačajnoj meriseobjašnjavadruštvenomstrukturomučenikaurazličitimškolama.
unekimzemljamapostojimalavezaizmeđuindividualnihrezultataiškolekojedetepohađa.Ovdespadajunordijskezemlje,Poljska,VelikaBritanija,SjedinjeneAmeričkeDržave, Kanada, Irska, NoviZeland,Australija,ŠpanijaiMeksiko.Sadrugestrane,uzemljamakaoštosuNemačka,Austrija,Italija,
Verov at noća da uč enici sa n aj ni žim soc io -e konomskim st at usom ima ju slabi je rezu lta te iz ma te matike u poređ enju sa učenici ma sa v is okim s ocio-eko nomskim statuso m
Odnos ša nsi6
5
4
3
2
1
0
Isl an d
Turs ka
KanadaJ apan
Grčk aFinsk a
Norveška
Švedska
Š panija
Po rtugal 1
It alija
A ustrija
P ol jska
Austral ija
Luksem bu rgKor eja
No vi Zeland Irsk
a
Hol andija S AD
Švaj car sk
a
Me ks ikoDanska
Če šk a
Francuska
Nemačka
M ađars ka
S lo vačkaBelgi ja
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
47NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
JapaniMađarskapostojevelikerazlikeizmeđuškola,uvelikojmeripovezanesasocioekonomskimpoložajemškolaiučenika.
Odrasli:onimakojiimajubićedato
Odraslikojisusteklivišepočetnogobrazovanja,višeučestvujuiukasnijemobrazovanju.Ljudinapuštajuformalnoobrazovanjesanejednakimpostignućimaiovenejednakostipovećavajusetokomvremenajerobrazovanijiodrasli traže i stiču više naknadnihobuka (Grafikon2.5.), i dobijajuposaokojizahtevakorišćenje irazvijanjeveštinavišeg nivoa(OECD,2005d).Pos-ledicesudvostruke.Prvo,početnoobrazovanjemoradaosiguradasvisteknudovoljno osnovnih veština i dovoljnu uključenost u obrazovanje i procesučenjadabibili sposobnidakasnijeunapredesvoje veštine.Drugo,dobrousmereniprogramidrugešansemorajusekoncentrisatinaonesanajnižimnivoimakvalifikacija.Grafikon2.5.pokazujedasunekezemljemnogouspešnijeuovomeoddrugih.učešćeniskokvalifikovanihodraslihosobauučenjuvažnojenesamozbognjihsamihvećizbognjihovedece,jerboljeobrazovaniroditeljimoguboljedapodržeučenjesvojedece.
uopštenogovorećiopravičnosti, dr uštveno -e ko nomski status svuda os-tajevažanzapostignućauosnovnomškolovanju(Marksetal., 2006).učeniciizsiromašnijihslojeva(najnižikvartalsocioekonomskeskale)uprosekuimajudvaputavećešansedabuduunajnižemkvartaluučitanjuiprirodnimnaukamauuzrastuod15 godina, i triputavećešansedabuduunajnižemkvartaluizmatematikeuodnosunaprosečnogOECDučenika(OECD,2001;OECD,2004b).NadvakrajaskalesuŠvajcarska,ukojojje2,7putaverovatnijedaćesenekoiznajnižegsocioekonomskogkvartalanaćiunajnižemkvartalupočitanju,iFinskaukojojjeovaverovatnoća1,5put.
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
48 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon2.4.PostignućaidruštvenastrukturauškolamaVarijansaučeničkihrezultataizmatematikeizmeđuiunutarškolaizraženakrozprocenatprosečnerazlike1učeničkihpostignućauzemljamaOECDa(100)iuticajsocioekonomskogstatusaučenikaiškolenarazlikeupostignućimaučenika2(2003)
- ukup na varijan sa između šk ola - varija nsa među š ko lama o bj ašnjena indeksom ekono ms kog ,
druš tvenog i kultu rn og status a učeni ka i šk ola - uku pna varija nsa unutar š kole - varija nsa unutar š kola o bj ašnjena indeksom e kon omsko g,
društ venog i ku ltu rnog s tatusa učenika i škola
varija nsa izme đu škola
varija nsa unutar šk ole
Tur sk aMađa rska
J ap anBel gij aItal ija3
Ne mač kaAust rij a
Holand ij a3
Češ ka Korej a
SlovačkaGrčk a
Švajc arska Luksemb ur g
Por tu galR usija
M eksikoS AD
Austr alijaN ov i Zeland
ŠpanijaKana da
Irsk aD anskaPoljs ka
Šved sk a Norveška
F inskaIsl an d
Velika Bri tan ija4
100 80 60 40 20 0 20 40 60 80 100
1.Prosečnavarijansauučeničkimpostignućima(100)sastojiseodprosečnevarijanseizmeđuškola(33,6–štosemožepripisatirazliciučeničkihrezultataostvarenihurazličitimškolama)iprosečnevarijansenanivouškole(67–naosnovurasponaučeničkihpostignućananivouškole).
2.Varijansauučeničkimpostignućima,objašnjenaputemindeksaekonomskog,socijalnogikulturnogstatusaučenikaiškole,pokazujekojideovarijansesemožepripisatisocioekonomskomstatusuučenika,biloizmeđuiliunutarškola.
3.Naprimer,varijansaizmeđuškolajesličnauItalijiiHolandiji,alijeobimovevarijansekojijeobjašnjensocioekonomskimpoložajemučenikavećiuHolandijinegouItaliji.
4.Brojodgovorakojijeprevišenizakzapoređenje.
Izvor:OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,OECD,Paris.
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
49NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon2.5.Kvalifikovanijiimajunajvišekoristiodobrazovanjazaodraslerelativnešanseosobasatrećimstepenomobrazovanjadaučestvujuuobrazovanjuodraslihupoređenjusaonimakojiimajusamoosnovnoobrazovanje(2003a)
1.Naprimer, uAustriji jepetputa verovatnijedaće uprogramimazaobrazovanje odraslih učestvovati os obe s a za vršen im unive rzitets ki m obrazova njem nego osobe ko je ima ju zav ršeno samo osn ovn o obrazovanje.
Izvor:EuropeanLabourForceSurvey,2003
Napredakzemaljasanajslabijimrezultatimadomeđunarodnoodređenog
nivoabi stogadoprineo napretku životnih šansi onih unižemdruštvenompoložaju.uŠvajcarskoj,naprimer,odgovarajućacifrabimoglabitismanjenasa2,7naprosekOECDakojiiznosi2,0.
2.3.Jednakopravnostkaoinkluzija
Prelazaksajednognivoaobrazovanjanadrugi
inkluz iv n os t podrazum ev a da svi imaju min imu n v eštin a po tr ebnih z a funkcionisanje u današnjem društvu. univerzalno završavanje obaveznog(nižeg)srednjegobrazovanjaključjezapostizanjeovogcilja.Visokestopeprelaskausrednjeobrazovanjeinjegovozavršavanjetakođebipodrazumevaleomogućavanjesticanjaveštinavisokognivoa,traženihusavremenimekon
Od no s participa cije odra slih sa tercijarn im i onih sa osn ov nim obr az ovanjem
Danska
Šve dskaFinsk a
Fran cu skaI rs k
a
Kana daŠpanij a
Belgija
Švajcar sk
a
Aus tr ija1
Vel ika Britanij a
Nemačka
S lovačka
Por tugal
Češ ka Ita
lija
Mađ ars ka
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
50 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
omijama. Iz ovog razloga, univerzalno više srednje obrazovanje postalo jeciljobrazovnihpolitikaunekimzemljama.Grafikon2.6pokazujedanakrajuobaveznog obrazovanja i u nivoima koji slede, veomamali deo generacijeuspešno„preživljava“tranzicijukavišemsrednjemitercijarnomobrazovanju.Iakopostojigrupazemaljaukojimaskoro100%odraslihimazavršenosrednjeobrazovanje,ovonevažizadrugezemljeitranzicijasajednognadrugiobrazovninivo pokazujeopadajući trendučešća.Ali,ova slikaprelazakanepokazuje koje grupe imaju većumogućnostdanastavedalje udveključneprelaznetačke(odnižegsrednjegkavišemsrednjemiodvišegsrednjegkatercijarnom obrazovanju), kao ni uticaj socioekonomskog položaja na oveprelaske.
Grafikon2.6.Kolikoučenikanastavljadalje, akolikoodustajenarazličitimnivoimaobrazovanja?1
Procenatpopulacijeod25do34godinanarazličitimnivoimaobrazovnihpostignuća(2004)2
B elgijaČ eškaF rancuska
120
100
80
60
40
20
0
120
100
80
60
40
20
0
Nemačka M ađarskaIr sk a
Grč kaIslan d
KandaDansk a
najmanje n iže srednj e ob razovanje
najmanje n iže srednj e ob razovanje
najmanj e više s re dnjeobraz ovanj e
najmanj e više s re dnjeobraz ovanj e
terci ja rn oobrazo va nj e
terci ja rn oobrazo va nj e
od 25 do 34 go dine s taros ti od 25 do 34 go dine s taros ti
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
51NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
1.Nijemogućeprikazatiugrafikonimadalićenekeosobezavršitiobrazovanjekrozprogramedrugešanse.2.ZapodatkeizNorveške,videtiinternetstranicunorveškogZavodazastatistikunawww.ssb.no/English.
Izvor:OECDEducationDatabase.
razlikeupostignućimaprvosepojavljujukoddeceupredškolskomuzrastu,odslikavajućiličnekarakteristikeiuticajokoline.različitimehanizmimoguihpovećatiiliumanjititokomvremena.Pododređenimokolnostimaškolskisistemmožeosnažitipočetnenejednakosti(smanjivanjemočekivanja, ma nje zah tev nim pu ta nja ma, ili jed no stav no gu blje njem ve ze sa oni-makojisupočelidazaostaju).Alternativno,školskisistemimoguprevazićipočetnenejednakostipomažućionimakoji zaostaju.Aliupraksi,početnerazlikeobičnosevremenompovećaju.Farkas(Farkas,2003)jeproceniodase inicijalne razlikemoguudvostručitidokrajaXII razredauSjedinjenimAmeričkimDržavama(videtitakođeShavitiBlossfeld,1993;Grubb,2006).Hekman(Heckman,2000)smatradajeobrazovanjedinamičanproces,idajepočetnoučenje,kojeuključujekognitivnesposobnosti isticanjeveštineučenja,preduslovzabudućeuspešnoučenje.Posledicatogajedajemnogolakšepostavitiučenikanadobarobrazovniputnapočetku,negopopravljatislabostiukasnijimfazama.
120
100
80
60
40
20
0
120
100
80
60
40
20
0
Italija Luksembu rgHoland ija
Kor ej aMeksi ko
P ortugal Sl ovačkaT urska
Španij a Šveds ka SAD
najmanje n iže srednj e ob razovanje
najmanje n iže srednj e ob razovanje
najmanj e više s re dnjeobraz ovanj e
najmanj e više s re dnjeobraz ovanj e
terci ja rn oobrazo va nj e
terci ja rn oobrazo va nj e
od 25 do 34 go dine s taros ti od 25 do 34 go dine s taros ti
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
52 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Pohađanjeprogramazaedukacijuistaranjeuranomdetinjstvu(ECEC)
upisivanjemaledece(od3do6godinastarosti)uprogrameobrazovanjaistaranjauranomdetinjstvusvevišepostajepravilo(Grafikon2.7.) inekezemljenudesvojdecinajmanjetrigodinejavnofinansiranihprogramailipristupprogramimakaozakonskopravoodtrećegodine(OECD,2006d).Pohađanjenaglorastesauzrastomnakonperiodaodtrećedošestegodine(videtiGrafikon2.7).Ovi sirovi podaci oučešću zahtevaju opreznu interpretaciju:obra zo va nje i sta ra nje u ra nom de tinj stvu ve o ma va ri ra u smi slu bro ja sa ti nedeljno,aikvalitetjetakođeponekadneizvestan.
Grafikon2.7pokazujeda jeunekimzemljamaparticipacija trogodišnjedeceubilokojojformipredškolskogobrazovanjaveomamala.umnogimzemlja ma u ko ji ma obra zo va nje i sta ra nje u ra nom de tinj stvu ni je bes plat no, učešće u programima je blisko povezano sa porodičnim primanjima (ChiswickiDebBurnam,2004;Bainbridgeetal.,2005)idecaizdruštvenougroženihgrupanajčešćemanjeučestvujuunjimauprkospokazateljimadabašonaimajunajvišekoristiodnjega(Leseman,2003;Machin,2006;OECD,2006d).OpolitičkimmeramazapovećanjeučešćauedukacijiistaranjuuranomdetinjstvugovorićemouPetompoglavlju.
Osnovneveštinezasveuobaveznomobrazovanju
Mnoga deca na uspevaju da usvoje osnovne veštine u školi. u prosekuOECDa,skoro22%svihpetnaestogodišnjakaimaskornivoa1iliispodnjeganaPISAtestučitanja,a25%skornivoa1ilinižeizmatematike(OECD2004b,Table2.5ai6.1).Dečaciionikojikodkućegovoredrugijezikimajunaročiteproblemesaveštinomčitanja(OECD2004b,Tabele6.3i4.2g).uticajnanjihjeveomavelik,jerpismenostomogućavaosnovnualatkuzaživotiradizbogtogaštoseonanalaziuosnoviskorosvihveštinavišegnivoa.Nekezemljeveomasuefikasneusmanjenjuneuspeha.Samo6%finskih,7%korejskihi10%kanadskihpetnaestogodišnjakasuispodilinanivou1učitanju.Samo7%učenikauFinskoji10%uKorejiiKanadisuispodilinanivou1izmatematike.Aliupetzemalja–Grčkoj,Italiji,Meksiku,PortugaluiTurskojvišejeod30%učenikananivoa1izmatematikeiliispodnjega(OECD2004b,Table2.5a).
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
53NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon2.7.SticanjedobrihpočetnihpozicijauživotuPohađanjeprogramazaobrazovanjeistaranje(ISCED0i1),pouzrastu(2004)
iz vor: euro stat
Osipanje
u mno gim ze mlja ma oeCD-a, vi še sred nje obra zo va nje sma tra se obra zov-nimminimumomneophodnimzapunoučestvovanjenatržišturadaiudruštvenomživotu.Osobebezovognivoaobrazovanjanaročitosuuopasnostiodmarginalizacije.Grafikon2.9.pokazujedaunajmanje17zemaljaOECDa,svakadesetaosobaizmeđu20i24godinenijezavršilavišesrednjeobrazovanje,nitisenalaziunutarobrazovnogprocesa.unekimodovihzemalja,kaoštosuŠvedskaiSjedinjeneAmeričkeDržave,dobardeoonihkojisuodustalivraćajuseškolovanjujerpostojirazvijensistemobrazovanjazaodraslekojiomogućavakasnijesticanjekvalifikacija.
tro go di šnja de ca če tvo ro go di šnja de cape to go di šnja de ca še sto go di šnja de ca
Ho lad ni jaTur sk
aIr sk
a
Švaj car sk
aPolj sk
aFin ska
Luk sem burgAustri
ja
Ve li ka Bri ta ni ja
Slo vač ka
Por tu gal
Slo ve ni jaJa pan
Če ška
Ne mač ka
Ma đr ska
Nor ve škaDan ska
Šved skaIsla
ndŠpa ni ja
Ita li ja
Bel gi ja
Fran cu skaGrč k
a
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
%
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
54 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon2.8.Kolikoučenikaimaproblemesačitanjem?1Procenatučenikananivou1inižeuOECDovojPISAskali
zasposobnostičitanja2(2003)
1.Državesurangiraneuopadajućinizpremaprocentupetnaestogodišnjakananivoima2,3,4,5i6.2.PISAskalaimašestnivoaznanja.Druginivopredstavljaosnovnugraničnulinijunakojojučenicipočinjudastičuveštinekojeimomogućuvajudaaktivnokoristečitanje.Nivo1inižeodnjegapodrazumevanedovoljneveštinečitanjazafunkcionisanjeudruštvimadanašnjice.
iz vor: OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,OECD,Paris.
Stoga,kadajerečo inkluziji,postojevelikerazlikemeđuzemljama.upisnastopausistemobrazovanjaistaranjauranomdetinjstvuvarirameđuzemljama,aliuglavnomdostiževisoknivoupetojgodinistarosti.Kadajerečoveštinamapetnaestogodišnjaka,postojevelikerazlikeupostignućima.Idaljepostojivelikibrojučenikakojiodustajuprekrajavišegsrednjegškolovanjabezveštinaneophodnihzauspešnofunkcionisanjeudruštvu.
2.4.Preklapanjedvejudimenzijajednakopravnosti
Posmatranjerezultataimigrantskihgrupatakođemožeilustrovatikakodvedimenzijejednakopravnosti–pravičnostiinkluzija–radezajednoikakomogubitiposmatranekaodvestranejednognovčića.Pravičnostznačidastatusimigrantailisocioekonomskistatusnisupreprekasticanjuobrazovanja.Inkluzijaznačidasvimaonimasalošijimrezultatimatrebapomoći,uključujućiiimigrante.
is pod ni voa 1 (ma nje od 335 po e na)ni vo 1 (od 335 do 407 po e na)
Fin skaKo re ja
Ka na daIr sk
a
Ho lan di ja
Austra li ja
Šved ska
No vi Ze landDan ska
Švaj car sk
aPolj sk
a
Fran cu skaBel gi ja
Nor ve škaIsla
ndJa pan
Če škaSAD
Ma đar ska
Austri jaŠpa ni ja
Por tu gal
Ne mač ka
Luk sem burgIta
li ja
Slo vač kaGrč k
aRu si ja
Tur ska
Mek si ko
60
50
40
30
20
10
0
%
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
55NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Imigranti,naročitoonikojitekučejezikzemljeukojusudošli,imajuslabijerezultateuškoli.uvećinizemalja,prvageneracijai(umanjojmeri)drugageneracijaimigrantskihučenikaimaslabijerezultateoddomaćihstudenata(videtiGrafikon2.10).Ovosugerišedapostoji(očekivan)nepovoljnijipoložajpridošlica.Pitanjejednakopravnostijestedalisuimigrantitretiranipravedno,takodanjihovpoložaj(nakonuzimanjauobzir„efekatapridošlice“)nepredstavljapreprekuzaostvarivanjerezultata.
Grafikon2.9.Kolikoučenikanapustiškoluprekrajavišegsrednjegobrazovanja?Procenatženaimuškaracakojinemajuvišesrednjeobrazovanje
inisuuobrazovnomprocesu(2002)1
1.Premanorveškimizvorima,stopaosipanjauNorveškojjeoko26%zamuškarcei18%zažene(videtiinternetstranicunorveškogZavodazastatistikuwww.ssb.no/English).
2.Podaciseodnosesena2001.godinu.
Izvor:OECD(2005e),FromEducationtoWork:ADifficultTransitionforYoungAdultswithLowLevelsofEducation,OECD,Paris.
Međuimigrantskimučenicima,onikojigovorerazličitejezikeuškoliikodkućepostižuslabijeobrazovnerezultate(njihovskorizmatematikenaPISAtestiranjujeoko40poenaniži).Iakofaktoripoputsocioekonomskogstatusa,poznavanjajezikanakojemsedržinastavailigodinastarostiprilikommigracijeobjašnjavajuvelikideoobrazovnihneuspeha,unekimzemljamaidaljepostojideofaktorakojinijeobjašnjen.uŠvedskoj,važandeorazlikeizmeđu
Slo vač kaČe ška
Ve li ka Bri ta ni je
Polj ska
Švaj car sk
a
Šved ska
Austri ja
Fin skaKa na da
Dan skaSAD2
Ma đar ska
Fran cu ska
Ne mač kaIr sk
aBel gi ja
Ho lan di jaGrč k
a
Austra li ja
Luk sem burgIta
li jaŠpa ni ja
Island
Por tu gal
mu škar ci iz me đu 20 i 24 go di ne ko ji ni su u obra zov nom pro ce su, a ne ma ju vi še sred nje obra zo va nježe ne iz me đu 20 i 24 go di ne ko je ni su u obra zov nom pro ce su, a ne ma ju vi še sred nje obra zo va nje
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
%
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
56 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
rezultataizmatematikeprvegeneracijeučenikairezultatadomicilnihučenikanemožebitiobjašnjenimigrantskimkarakteristikamaprvih.uNemačkoj,DanskojiBelgiji(Flandriji)značajandeodrugegenaracijeimigranataimaslabije rezultatekoji senemoguobjasniti socijalnimstatusom(OECD,2006e,Table3.5).
Grafikon2.10.Slabijapostignućaučenikaimigranata(2003)
1.Isprekidanelinijeoznačavajudapodacinisustatističkirelevantni.
Izvor:OECD(2006e),WhereImmigrantStudentsSucceed:AComparativeReviewofPerformanceandEngagementinPISA2003,OECD,Paris.
Društvenistatusimigranatatakođejepovezansarazlikamaupokazateljimaizmeđuškola,naročitouobrazovnimsistemimasavisokimstepenomrazvrstavanja, verovatnozato što se imigranstkadecanajčešćeusmeravajukaškolamasanižimobrazovnimstandardima.umnogimzemljama,učeniciimigrantismeštajuseuodređeneškoleusiromašnijimoblastima.uproseku,uzemaljamaOECDakojesubileuključeneuskorašnjeistraživanje(OECD,2006e,Table3.7ai3.7b)skorosvakitrećiučenikimigrant(prveidrugegeneracije)pohađaškoluukojojjevišeodpolovineučenikatakođeimigrantskogporekla(OECD,2006e).
raz li ka u re zul ta ti ma iz ma te ma ti ke iz me đu do mi cil nih uče ni ka i uče ni ka pr ve ge ne ra ci je imi gra na ta1
raz li ka u re zul ta ti ma iz ma te ma ti ke iz me đu do mi cil nih uče ni ka i uče ni ka dru ge ge ne ra ci je imi gra na ta1
Austra li jaAustri jaBel gi ja
Ka na daDan ska
Fran cu skaNe mač ka
Lu skem burgHo lan di ja
No vi Ze landNor ve ška
Ru si jaŠved ska
Švaj car skaSAD
Do mi cil ni uče ni ci ima ju bo lje re zul ta teImi granst kiuče ni ciima jubo ljere zul ta te
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
57NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
2.5.Posledicezaobrazovnepolitike
Kaoštojeranijevećobjašnjeno,jednakopravnostuobrazovanjumožeserazumetikrozdvedimenzije:pravičnost,kojapodrazumevadabiličneidruštveneokolnostimoralebitiminimalnapreprekazauspehusticanjuobrazova nja, i in klu ziv nost, ko ja pod ra zu me va mi mi mal ni stan dard obra zo va nja za sve.
Kada je reč opravičnosti, postoje poboljšanja koje jemoguće napravitiširomzemaljaOECDa.Krozuzastopnenivoeobrazovnogsistema,oniizsiromašnijihidruštvenougroženihslojevaimajuslabijerezultateiređeučestvujuuobrazovnomprocesu.Tostvarakumulativniefekatnaživotnešanse.Društvenoekonomski status,uključujući i nivo roditeljskihobrazovnihpostignuća inivoprihoda, rasni ili imigranstkidruštvenipoložaj, idrugi ličnifaktoriutičunaobrazovnirezultat.
ka da go vo ri mo o inkluziji, od no sno o to me da svi tre ba da stek nu mi ni mal-ninivoveština,postojevelikerazlikeizmeđuzemalja.razmotrimo,naprimer,grupu ljudikojanemaosnovneveštinečitanja (ispod ilinanivou1uPISAtestiranju).Velikinapredakbiseostvarioukolikobizemljesaslabimrezultatimamogledapopravenivopostignuća idaobezbededavelikideodecedosegnemimimumznanjakakobizavršioškolu.umanjenjestopeonihkojinapuštajuškolovanjebitakođeumanjiloudeomladihljudikojinestignudominimalnognivoaobrazovanja.
Međutim,postojeidrugifaktorikojisnažnoutičunapostojanjenejednakopravnostiurazličitimzemaljama.Međunjihspadajustrukturaobrazovnogsistemaimogućnostikojeonapruža,počevodobrazovanjauranomdetinjstvu,prekorazličithputanjausrednjemobrazovanju,svedoobrazovanjazaodrasle.Drugefaktorečinenačininakojejeorganizovanaisprovedenanastava,ljudskiifinansijskiresursikojisunaraspolaganjuškolamaifaktorinanivoučitavogsistema,kaoštosurazlikeukurikulumuiorganizacionepolitikeiprakse.Ovapitanjarazmatramoupoglavljimakojaslede.
oba aspek ta jed na ko prav no sti o ko ji ma ov de go vo ri mo mo gu bi ti pri me-njenanaobrazovnepolitike.unutaropštegokvirapolitikedapromovišeibudeposvećenauspehusvihučenika,nekestrategijemogusefokusiratinakompenzovanjeučeničkoglošegsocioekonomskogpoložaja,doksedrugemogufokusiratinaanaliziranje imodifikovanjemehanizamaobrazovnogsistemakojistvarajuiosnažuju(perpetuiraju)nejednakopravnostidiskriminaciju.
unarednimpoglavljimaanaliziraćemorazličitestrategijezapromovisanjeveće jednakopravnostiuobrazovanju ipredložiti setkomplementarnihpri stu pa ko ji mo gu bi ti ko ri sni za po sti za nje i bo ljih re zul ta ta i za sma nji va-njeuticajasocioekonomskogpoložaja.Ovajskuppolitičkihmera(kojimase
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
58 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
bavimouTrećem,ČetvrtomiPetompoglavlju)definisanjetakodaobezbedijasanokvirzaboljeodređivanjeciljevaiostvarivanjejednakopravnostiuobra zo va nju:
- Struktura:Elementiiputanjekrozobrazovnisistem.- Prakse:Inkluzivninačiniradaunutarškoleivannje- Raspodelaresursa: Pri o ri te ti u ve zi sa ostva ri va njem jed na ko prav no sti,
resursiiciljevi.
Poslednjepoglavlje,kojesebaviposebnimslučajemmigranataimanjina,takođesadržipraktičnepreporuke.
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
59NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Literatura
Bainbridge,J.,M.Meyers,S.TanakaandJ.Waldfogel(2005),“WhoGetsanEarlyEducation?Family IncomeandEnrolmentofThree toFiveYearOlds from1968to2000”,SocialScienceQuarterly,Vol.86,No.3,September2005,SouthwesternSocialScienceAssociation.
Blanden,J.,P.GreggandS.Machin(2005),IntergenerationalMobilityinEuropeandNorthAmerica,CentreforEconomicPerformance,London.
Breen,r.andr.Luijkx(2004),“SocialMobilityinEuropebetween1970and2000”inr.Breen(ed.),SocialMobility inEurope,OxforduniversityPress,Oxford,pp.3775.
Chiswick,B.andN.DebBurnam(2004),“PreSchoolEnrollment:AnAnalysisbyImmigrantGeneration”,CentreforresearchandAnalysisofMigrationDiscussionPaper,No.04/04.
Erikson,r.andJ.Jonsson(eds.)(1996),CanEducationbeEqualized:TheSwedishCaseinComparativePerspective,WestviewPress,Boulder,Colorado.
Farkas,G.(2003),“racialDisparitiesandDiscriminationinEducation:WhatDoWeknow,HowDoWeKnowIt,andWhatDoWeNeedtoKnow?”,TeachersCollegerecord105(6).
Heckman, J. (2000),“PoliciestoFosterHumanCapital”,researchinEconomics,Vol.54,No.1,pp.356.
Hiroshi,I.,W.MullerandJ.ridges(1995),“ClassOrigin,ClassDestination,andEducation:ACrossNationalStudyofTenIndustrialNations”,AmericanJournalofSociology,101(1),pp.14593.
Leseman,P.(2002),EarlyChildhoodandCareforChildrenfromLowIncomeorMinority
Backgrounds,DiscussionPaper at theOECDOsloWorkshop,67 June2002,OECD,Paris.
Machin,S.(2006),“SocialDisadvantageandEducationExperiences”,OECDSocial,EmploymentandMigrationWorkingPapers,No.32,DirectorateforEmployment,LabourandSocialAffairs,OECD,Paris.
Marks,G.,J.CresswellandJ.Ainley(2006),“ExplainingSocioeconomicInequalitiesinStudentAchievement:TheroleofHomeandSchoolFactors,”EducationalresearchandEvaluation,Vol.12,No.2,April,pp.105128.
OECD(2001),KnowledgeandSkillsforLife:FirstresultsfromPISA2000,OECD,Paris.
OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstresultsfromPISA2003,OECD,Paris.
OECD(2005a),SocietyataGlance,OECD,Paris.OECD(2005b),ExtendingOpportunities:HowActiveSocialPolicyCanBenefitusAll,
OECD,Paris.OECD(2005c),EducationataGlance:OECDIndicators2005,OECD,Paris.OECD(2005d),PromotingAdultLearning,OECD,Paris.OECD(2005e),FromEducationtoWork:ADifficultTransitionforYoungAdultswith
LowLevelsofEducation,OECD,Paris.OECD(2006b),“PubliclyProvidedGoodsandtheDistributionofresources”,Directo
rateforEmployment,LabourandSocialAffairs,OECD,Paris.
2.uVIDIuNEJEDNAKOPrAVNOSTuOBrAZOVANJu
60 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
OECD(2006c),EducationataGlance:OECDIndicators2006,OECD,Paris.OECD(2006d),StartingStrongII:EarlyChildhoodEducationandCare,OECD,Paris.OECD(2006e),WhereImmigrantStudentsSucceed:AComparativereviewofPerfor
manceandEngagementinPISA2003,OECD,Paris.OECD(2007c),EducationataGlance:OECDIndicators2007,OECD,Paris.Pekkarinen,T.,S.Pekkalaandr.uusitalo(2006),“EducationPolicyandIntergenerati
onalIncomeMobility:EvidencefromtheFinnishComprehensiveSchoolreform”,IZADiscussionPaper,No.2204.
ShavitandBlossfeld(1993),PersistentInequality:ChangingEducationalAttainmentinThirteenCountries,WestviewPress,Boulder,Colorado.
61NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Trećepoglavlje
Struktureiputanje
uovompoglavljubavimosedizajnomobrazovnihsistema–kakvaimjestrukturaikakvesuputanjekroznjih–kakobianaliziralinjihovuticajnajednakopravnost.upoglavljuseistražujuselekcijaiizboruosnovnomobrazovanju, različiteputanjeusrednjem iobrazovanjunakonsrednjeg,ipokazateljiotomekakoovomožeuticatinajednakopravnost.Kadagodoviprocesiusmeravajuučenikenarazličiteputanje (proceskoji zovemodiferencijacija)ikadaučeniciurazličitimputanjamaimajurazličitaiskustva,početnenejednakostimogubitiumanjeneiliuvećane.upoglavljusetvrdidaselekcijaiizborstvarajupretnjepojednakopravnostkojemorajubitikontrolisane,naprimer,korišćenjemlutrijskogizvlačenjaumestoodabiranaosnovuznanjakakobiseodabraliučenicizaveomatraženeškole.Takođe,privlačnestruktureusrednjoškolskomobrazovanjuiputanjebezslepihulicadoprinose jednakopravnosti,kao iefikasnisistemikojinudedrugušansuzaobrazovanjezaonekojiganisusteklikadasubilimladi.
3.STruKTurEIPuTANJE
62 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
traženjeputanjekrozobrazovnisistemjeizazovzasvakoga.Onočestoizgledakaoputpunpreprekaililavirintsamaloputokazaipunoslepihulica.Neki
učenicidobijajuboljausmeravanjaoddrugih,odroditeljailidrugihodraslihkojiimmogupokazatiputipomoćiimdaizbegnuzamkeiklopke.Drugimorajusamidapronađusvojput.Nekimorajudaplatekakobiprošliizabranomstazomdokonikojitonemogusebidapriuštesledesporijiizakrčenijiput.uopšteneiznenađuještonekiodustajuodoveborbe,padnupokrajputailizavršenegdegdenikadanisuočekivaliiliželelidabudu.uovompoglavljuistražujemozaštoobrazovnisistemičestoimajuovakavkarakterištasemožeuraditidaihpoboljšamo.
3.1.Razlikeustrukturamaškolovanjairizicipojednakopravnost
Kaošto jerečenouDrugompoglavlju,početnenejednakostičestorastutokomgodinaiobrazovnisistemmožedodatnodaihosnažiilimožepomoćidaseprevaziđutakvetendencije.uovomdeluposmatramokakoakademskaselekcijai izborškolemogupovećatiiliumanjititepočetnerazlike.Podogovo ru, go vo ri mo o od lu ka ma obra zov nog si ste ma kao o selekcijiučenika,aoodlukamakojedonoseučenici(inekadanjihoviroditelji)kaooizboru.
Diferencijacija,uraznimfazamaobrazovnogsistema,može imati idodatniefekat.Sastavučenikausvakojučionicizavisiodbrojafilterakrozkojisuoniprošlidotada.Naprimer,visokoselektivniobrazovnisistem,saselektivnimsrednjimškolama,usmeravanjemunutarškolaiodvojenimškolamazavećinudecesaposebnimpotrebama,možeproizvesti,krozprocessukcesivnogpročišćavanja,odeljenjasavelikomhomogenošćukadajerečopostignućimaučenika.
Bilokojaputanja(naprimer,akademskousmerenjeusrednjojškoli)utičenaučenjenadvanačina.Prvo,nastavnookruženjemožebiti različitozbogkurikuluma,kvalitetanastavnika,pedagoškogpristupailinastavnihresursa.Drugo,naučenikeutičuučeniciokonjih–uticajvršnjačkegrupe.rezultatiPISAtestiranjapokazujudajedrušvenastrukturaškolesnažnopovezanasaindividualnimishodima,nezavisnooddruštvenogstatusapojedinačnihučenika(videtiOECD,2004d,Grafikon4.11).uprethodnimistraživanjimadošlosedoistogzaključka.Hanušekisaradnici(Hanusheketal.,2001),naprimer,pokazujudauškolamauTeksasupovećanjestandardnedevijacijeod0,1u
3.STruKTurEIPuTANJE
63NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
prosekupostignućageneracijedovodidoporastaodoko0.02standardnedevijacijeudostignućimapojedinačnogučenika.
Socijalnadiferencijacijameđuškolamamoženastatizbogselekcijauobrazovnomsistemukaoizbogtogaštorazličitedruštvenegrupeživeurazličitimkrajevima.Grafikon3.1.predstavljaindeksseparacijepokazujućinivoedruštvenogsortiranjauškolamaOECDzemalja.Kaoštosemoževideti,postojivelikavarijacijaupraksi,sanordijskimzemljamakojeimajupriličnosličneško le u smi slu dru štve ne struk tu re sa jed ne stra ne, i ze mlja ma po put austri je, Belgije,Nemačke,Mađarske,Meksika,SlovačkeiTurskekojeimajuvisoknivodruštvenediferencijacijemeđuškolama.
Grafikon3.1.Društvenosortiranjemeđuškolama
1.Ideksseparacijepokazujemerudokojesudeca(petnaestogodišnjaci)u jednojzemljirazvrstanaposocioekonomskompoložajuurazličiteškole,pričemunulapredstavljazemljuukojojsveškoleimajusličnustrukturuučenika. IndeksjerazvijensaESCS, indeksomekonomskog,društvenogikulturnogstatusapoPISAstudiji.VidetiAneks1uOECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsformPISA2003,Paris.
2.Naprimer,uFinskoj,NorveškojiŠvedskoj,sveškoleimajusličnusocijalnustrukturu;uMađarskoj iTurskoj,pojedineškoleimajuveomarazličitusocijalnustrukturu.
3.Stopaodgovorajepreniskazapoređenje.
Izvor:OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsformPISA2003,Paris. Postojebartrirazlogazbogkojihjedruštvenoraslojavanjeizmeđuškolapro
blem.Prvo,sigurnodasemožetvrditidaseosećajzajedničkekultureipripadnostinajbolje razvijaakodeca iz različitihslojeva iduzajednouškolu.Drugo,
Fin ska2
Nor ve ška2
Šved ska2
No vi Ze landIsla
ndKa na da
Ve li ka Bri ta ni ja
3
Švaj car sk
aDan ska
Ru si ja Ir ska
SAD
Ho lan di jaPolj sk
a
Luk sem burg
Por tu gal
Špa ni ja
Austra li ja
Ja panGrč k
aIta
li jaKo re ja
Če ška
Ne mač kaBel gi ja
Austri ja
Slo vač ka
Mek si ko
Tur ska2
Ma đar ska2
0,50
0,45
0,40
0,35
0,30
0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
0
3.STruKTurEIPuTANJE
64 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
sistemisavisokimnivoomseparaciješkolaimajunajslabijeopšterezultateizmatematikeičitanja(Aneks3.1).Kaoštojevećpomenuto,socijalnastrukturaškolasnažnojepovezanasaškolskimrezultatima.Potpunoobjašnjenjeovevezebilobiveomasloženo,bezdilemejersurazlozizaseparacijuškolapriličnorazličiti.Treće,koncentracijadece izdruštvenougroženihgrupauodređenimškolamabezdilemepovećavaizazovezaradutimškolama.uzavisnostiodtogakakoseupravljakarijeramanastavnikaiodfinansijskihpodsticaja,sposobnijinastavnicičestoizbegavajudaradeutakvimškolama,dodajućijošjednupreprekudeciizdruštvenougroženihgrupa.Petopogavljebavisepokazateljimaovogfenomena.
Akademskaselekcija:pretnjapojednakopravnost
učenicisečestorazvrstavajunarazličiteputanjeuodnosusanjihovaakademskapostignuća.Ovomožeuključivatipismenopolaganjetesta,neformalnovrednovanjedostignućailiformalnekvalifikacije.Akademskaselekcijajeuobičajenazaupisuvišesrednjeobrazovanje,naprimeruFrancuskojzaupisnaliceje(lycées)iliuFinskojpriodređivanjukoseprimanaakademska,akonastrukovnausmerenja.uskorosvimzemljama,akademskaselekcijaodređujeupisutercijarnoobrazovanje,naročitonaelitneinstitucije.Grafikon3.2pokazujeobimzabeleženeakademskeselekcijeunižemivišemsrednjemobrazovanju.uovospadajuselekcijakonkretnihškola,kaoiselekcija,naprimer,akademskogistrukovnogusmerenja.
Grafikon3.2.Gderezultatiodređujukojuškolupohađati
1.Kategorija„upisnaosnovudostignuća“neodnosisenaNorveškuiIsland.2.Brojodgovorajeprevišemalizapoređenje.Izvor:OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsformPISA2003,OECD,Paris.
Po ru galGrč k
aŠpa ni ja
Fin skaDan ska
Ir ska
Šved skaIta
li ja
Austra li ja
Ve li ka Bri ta ni ja
2
Tur ska
No vi Ze landKa na da
Ru si ja SAD
Ne mač kaPolj sk
aBel gi ja
Mek si ko
Luk sem burg
Slo vač kaČe ška
Austri ja
Švaj car sk
aKo re ja
Ho lan di ja
Ma đar skaJa pan
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
%
3.STruKTurEIPuTANJE
65NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Ponekad,kaouprimeruMađarske,popularnesrednješkoleorganizujuprijemniispit.udrugimzemljama,kaoštoje,naprimer,Norveška,zanižesrednješkolenepostojinikakvaselekcijanaosnovuakademskihrezultata(Mortimoreetal.,2005).Alisviobrazovnisistemikoristeakademskuselekcijunanekomnivou.Najvažnijarazlikameđuzemljamajeizmeđuonihčijiobrazovnisistemikoristeakademskuselekcijunanižimnivoimaionihčijisistemiuvodeselekcijunavišemsrednjemilitercijarnomobrazovanju.Osamoddesetzemaljasanajvišimindeksomseparacijeuvodiselekcijuprepetnaestegodine;međuzemljamasanajnižimindeksomseparacije,samojednazapočinjesaselekcijomprepetnaestegodine(videtiOECD2004c,Grafikon5.20a).
Akademskaselekcijamožeimatiipozitivnedimenzije.Onamožepomoćiislabijimiboljimučenicimakrozadaptiranjeokolinezaučenjepotrebamasvakegrupe,omogućavajućisvakojgrupidaučisopstvenimtempom,dajućinagraduuoblikuupisaupoželjnuinstitucijuunutarusmerenjakojestimulišepostignuća.Nasuprottome,čestosetvrdidaakademskaselekcijaometaučenjeonihkojinisuselektovaninasledećenačine:
•Slabkvalitetobrazovanja:Institucijeiprogramivisokogkvalitetaivisokogstatusasu,naravno,vrlozahtevni.Kadasekoristiakademskaselekcijazaodabironihkojićeihupisati,onisaslabijimpočetnimpostignućimamoguzavršitisanižimkvalitetomobrazovanja.
•Nedostatakkoristiodefektavršnjačkegrupe:učenicisaslabijimrezultatimanisuumogućnostidaimajukoristodočekivanjaiaspiracijaboljihučenikaidatakounapredesvojerezultate.
•Stigma:Odabirzasnovannapostignućimastigmatizujeonekojinemogudapostignustandarde,označavajućiihkaoonesaslabimrezultatimaiumanjujućinjihovešanseubudućemobrazovanjuilinatržišturada.
•Nepouzdanodabir:ranijinivoipostignuća,naročitoumlađojdobi,slabsupokazateljbudućihpotencijala(Brunelloetal.,2005).
Tamogdesuovifaktoridominantnionikojinisuizabranićeotpasti.Svakipočetnarazlikaurezultatimaćerasti,povećavatinejednakostuobrazovnimishodima.Zbogtogaštomnogepočetnerazlikeupostignućimamožemopripisatidruštvenomporeklu,različituticajdruštvenogporeklanaživotnešansetakođećebitiuvećan.Akademskaselekcijamože,stoga,povećatiinejednakostishodaobrazovanjaiuticajsocioekonomskogstatusanaishode.NekeempirijskeanalizezasnovanenapodacimaizPISAistraživanjapružajudokazeuprilogpovezanostiakademskeselekcijeimogućeguticajanajednakopravnost:
•PISApodacinepokazujustatističkirelevantnukorelacijuizmeđuakademske selekcije i prosečnih rezultatapo zemljama ili disperzije rezultata.Ipak,zemljesavišeakademskeselekcijetakođeimajuvišeučenikasavisokimskoromizmatematike(nivo6iiznadnjega)iprirodnihnauka(više
3.STruKTurEIPuTANJE
66 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
od600poena),alineivišesadobrimveštinamačitanja(videtiAnex3.2.1).Nepostojipovezanostsaudelomučenikasaniskimnivoompostignuća.
•Sa dru ge stra ne, Pi Sa po ka za te lji uka zu ju na to da se u ze mlje ko je vi še koristeakademskuselekcijutakođepokazujejačiuticajdruštvenogpoložajanaindividualnerezultate(videtiAneks3.2.2).
•Akademskaselekcijauškolamatakođeječestopovezanasapovećanimdruštvenimrazlikamameđuškola (videtiAnekx3.2.3), aliu suštini jeodnossnažnoposredovanizboromškole(videtiAneks3.2.4).Bjorklundi saradnici (Bjorklund et al., 2004) su istraživali efekte švedske reformeškolstvakojajeomogućilanezavisnimškolamauStokholmudavršeodabirposposobnostima.Nakonreforme,segregacija izmeđuškola(upogledufaktorakaoštosuimigranstkistatusiprihodroditelja)znatnojeporasla,sugerišućidajeuovomslučajupovezanostizmeđuselekcijeisegregacijebilauzročna.DosličnihrezultatadošaojeiFicsasaradnicima(Fitzetal.,2001)uEngleskoj.
Ponekad,ukolikopostojipravonaizborškole,akademskaselekcijamožebitikorišćenazaškolesavelikomtražnjomdabiseodabralibudućiučenici.Pojedineškolemogubitipodstaknutedakoristeakademskuselekciju,jersedecakojavećimajudobrerezultatemogulakšepodučavatiimoguimatimanjepreprekazbogdruštvenogstatusakojibiuticaonanjihoverezultateiliponašanjeuškoli.Tabela3.1.pokazujedaodređenibrojzemaljaOECDaomogućuješkolamasaprevišeprijavljenihučenikadakoristeakademskuselekcijupriodabiru,alidatonebudejedinikriterijum.uŠpanijise,naprimer,selekcijazasnivainafaktorimakaoštosuporodičniprihodi,upisdeceizisteporodice,kaoiudaljenostškoleodkuće.
Jednoodmogućihrešenjajestedasezahtevaodškolasaprevišeprijavljenihučenikadakoristesistemlutrijekakobiodabralibudućeučenike.Evodvata kva pri me ra:
•uMinatoSitijuuTokiju(Japan)učenicikojećebitiprimljeniuosnovneinižesrednješkole,anisuiztogdistrikta,birajuselutrijom.
•u Mil vo ki ju, SaD, gde po sto ji raz vi jen si stem iz bo ra ško le, lu tri ja se ko-ri sti isto vre me no sa kri te ri ju mi ma kao što su sta no va nje u me stu gde se nalaziškolailipostojanječlanovaporodicekojivećiduutuškolu.
Alternativno,kaoštoćebitiraspravljanouPetompoglavlju,akojefinansiranje školeodmerenopremasocijalnimuslovimapopulacijekojapohađaškolu,popularnijimškolamasemogudatinovčanipodsticajidasačuvajuraznovrsnostdruštvenestruktureuškoli.
Nakraju,dokaziukazujunačinjenicudaranaakademskaselekcijapredstavljarizikzajednakopravnost,naročitoukontekstuizboraškole(očemugovorimo u narednomdelu). Popularnost školamože biti odraz kvalitetne
3.STruKTurEIPuTANJE
67NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
nastaveilijakevršnjačkepodrškeučenjuiliijednogidrugog.Kombinovaniefekatćeubrzatiučenjeboljihđakaimožestvoritijazuukupnimishodima.
Tabela3.1.Primeriselekcijeiizboraškole
Dr ža va Da li ro di te lji slo bod no bi ra ju ško le?
Fi nan sij ski me ha ni zmi i ško la ri ne Se lek ci ja na ni vou ško le
Bel gi ja (Flan dri ja)
- Ro di te lji ima ju pra vo da tra že da de ca po ha đa ju ško lu po nji ho vom iz bo ru.
- Nov ča na po dr ška od dr ža ve.- Ne ma ško la ri na.- U srednjim školama, roditelji mogu
pokriti troškove određenih školskih aktivnosti i nastavnih pomagala.
- Ško le pri ma ju uče ni ke na osno vu to ga ko se pr vi pri ja vio.
Fin ska - Upis se pri mar no vr ši po me stu sta no va nja, ali su mo gu ći iz u ze ci.
- Pri vat ne ško le do bi ja ju dr žav no fi nan si ra nje.
- Nema školarina.
- Kri te ri ju me od re đu je Mi ni star stvo obra zo-va nja.
Fran cu ska - Upis se pri mar no vr ši po me stu sta no va nja, ali su mo gu ći iz u ze ci.
- Pri vat ne ško le do bi ja ju jav na sred-stva ko ja po kri va ju deo tro ško va.
- Na vi šem sre de njem obra zo va nju: mi šlje nje raz red nog ve ća, mi šlje nje po ro di ce, me sto sta no va nja.
Ma đar ska - Upis se pri mar no vr ši po me stu sta no va nja, ali su mo gu ći iz u ze ci
- Dr ža va is pla ću je iz no se po uče ni ku (od 60% do 80%), osta tak po kri va osni vač ško le.
- Crkvene škole dobijaju 100% finansiranje po učeniku
- Ka da po tra žnja pre ma ši po nu du, mo gu ća je se lek ci ja na osno vu mo guć no sti.
Nor ve ška - Na osnov nom i ni žem sred njem ni vou upis se vr ši pre ma me stu sta no va nja.
- Na višem srednjem nivou postoji izbor škole unutar najbliže opštine.
- Pri vat ne ško le obič no do bi ja ju 85% ukup nih tro ško va.
- Ne ma uslo va za upis u osnov ne ško le.- Na vi šem sred njem ni vou: oce ne uče ni ka i
uslo vi ko je od re đu je okrug.- Više od 90 % učenika biva primljeno u školu
koja im je prvi izbor.
Slo ve ni ja - Upis se pri mar no vr ši po me stu sta no va nja, ali su mo gu ći iz u ze ci.
- Pri vat ne pred škol ske in sti tu ci je i ško le do bi ja ju 85% sred sta va ko je da ju dr ža va ili op šti na.
- Ka da po tra žnja pre ma ši po nu du, mo gu ća je se lek ci ja na osno vu mo guć no sti.
Špa ni ja - Ro di te lji mo gu da zah te va ju ško lu po nji ho vom iz bo ru za de te.
- Pri vat ne ško le (cen tros concer ta dos) do bi ja ju gran to ve iz dr žav nog bu dže ta.
- Nema školarina.
- Go di šnji po ro dič ni pri ho di, bli zi na ro di telj-skog do ma, pret hod no po ha đa nje ško le od stra ne ro đa ka, ve li či na po ro di ce, hen di kep i pret hod no po ha đa nje de ce u pred škol skoj usta no vi iste in sti tu ci je.
Šved ska - Ro di te lji mo gu da zah te va ju ško lu po nji ho vom iz bo ru za de te.
- Pri vat ne i jav ne ško le fi na si ra ju vla de.
- Nema školarina.
- Ako po tra žnja pre ma ši po nu du, se lek ci ja u jav nim ško la ma je za sno va na na me stu sta no va nja.
- Pri vat ne ško le pri ma ju uče ni ke na osno vu to ga ko se pr vi pri ja vio.
- U većim gradovima škole mogu primati učenike na osnovu njihovih postignuća.
Izvor:SchoolEuropeanJournalofEducationresearch,DevelopmentandPolicies,“Attitudes,ChoiceandParticipation–Dimensionsof theDemandforSchooling”(2006),Vol.41,No.1;OECD(2006f),PublicSpendingEfficiency:QuestionnaireonthePrePrimary,PrimaryandLowerSecondaryEducationSector,OECD/ECO,neobjavljanmaterijal;iizveštajipripremljenizaTematskipregledojednakopravnostiuobrazovanju(dostupnonawww.oecd.org/edu/equity/equityineducation).
3.STruKTurEIPuTANJE
68 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Izborškole
Izborinstitucijezaškolovanjeuobičajenjeutercijarnomobrazovanjuirelativnouobičajenuvišemsrednjemobrazovanju,alijeređeikontroverznijeuosnovnom školstvu.Poslednjihgodina,nekezemljepovećalesumogućnostizboraškole,naročitousrednjemobrazovanju.Ovosedelimičnodešavazbograstućihzahtevaroditeljazaovommogućnošćuiliizbogtogaštoizborškolepromovišuvladekaomeruzastimulisanjeboljihrezultata.Zbogovogaje„izborškole“prisutanujavnimdebatamaiakademskomistraživanju,iakoznačenjenijeuveknajjasnije.
Izbor,shvaćenbukvalno,možeznačitipravoroditeljadaodlučeukojućeškolunjihovodeteići.Takvopravomožebitipopularno,aliupraksiretkopostojijerjeograničenbrojmestauškolama.usuštini,sistemikojiuključujuizborškolepodrazumevajumnogomogućnostiukojimaroditeljskepreferenceimajuuticajna školukoju decapohađaju. Ishodi ne zavise samo odpotražnje za izboromškole,većiodfaktoraponude–kakoškoleodgovarajunaizraženupotražnjuikojekriterijumeselekcijekoristekadapostojivišeprijavljenihnegomestakoješkolanudi.Tabela3.1dajesažetakpolitikaipraksipriizboruškoleuzemljamakojeučestvujuuTematskompregleduojednakopravnostiuobrazovanju.
Aranžmani za izbor škole često se branenaosnovu efikasnosti, uz argument da će tržište ili kvazitržište u školovanju motivisati pojedine školeda unaprede kvalitet i umanje troškove (npr. Hoxby, 2002). Nećemo sadarazmatrati ovaj argument, iako smo uočili da umeđunarodnom poređenjunaosnovuPISAistraživanjaširinaizboraškolenijepovezananisaprosečnimrezultatimaizmatematike,nitisanjihovomdisperzijom.umestotoga,potražilismonekeodglavnihmogućihopasnostizajednakopravnostkojenastajuzbogizboraškole.
Obaveštenostroditelja
uopšteno govoreći, obaveštenost roditelja odslikava njihov obrazovni
nivo.Postojimnogodokazadauključenostroditeljaimapozitivneefektenapostignućadeteta(BobbittandHorn,2000).Ovoznačidaćeonisaslabijompodrškomroditeljabitiunepovoljnompoložaju,bezobzirana toda li jeupitanjudomaći zadatak, savetovanje oko izborapredmeta studija ili izboraškole. O metodama za prevazilaženje nejednakopravnosti koja nastaje kaoposledica porodičnog stanja govori se u Četvrtom poglavlju. Ali, opasnostiostajukadasedonosesloženeodluke,takodasu„pobednici“oniučenicikojiimajuobrazovanijeroditelje.Posebanrizikjedaćedobroobavešteniroditeljiizabratiškoluučijojdruštvenojstrukturidominirajuimućniji.Izperspektive
3.STruKTurEIPuTANJE
69NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
roditeljaovomožebitipoželjnojerodefekatavršnjačkegrupenjihovadecamoguimatikoristi,alitopovećavanejednakostizmeđuškola.
Troškovi
Čakikadanepostojiškolarina,mogupostojatidrugitroškovi,kaoštosuonizaudžbenike,uniforme,prevozdoškoleilidrugiočekivanidobrovoljnifi-nansijskiprilozi. u rusiji,naprimer, neformalni troškovi,kaoštosuonizaudžbenikeilidodatnečasove,imajuznačajanuticajnaizborškole(MinistarstvoprosveteruskeFederacije,2005).
u tradicionalnom modelu školovanja u komšiluku, bolje stojeći roditeljimoguizabratiškoluzasvojudecukupujućiiliiznajmljujućismeštajuoblastiizkojedecaiduukonkretnuškolu.Čestosupoželjniješkoleuimućnijimkrajevimasavišomcenomnekretninailinjihovogizdavanja.Ponekad,određenikrajizkojegdecaiduukonkretnuškolupovećavacenustanovanjautomkraju(GibbonsandMachin,2001).Obrnutiefekatovogajetajdaiakoješkolovanjebesplatno,ondakadasesmatrakvalitetnimmožepovećaticenenatržištunekretnina.
roditeljimogubiratiprivatneškole,onekojesupotpunonezavisneinaplaćujuškolarinebezprimanjapomoćiodvladeilionekoje,iakoprivatnovođene,primajusubvencijeinenaplaćujuškolarineiliihnaplaćujuuveomamalomizno-su.Dronkersi robert(Dronkersandrobert, 2003)nalazedadokjesubvencionisani sektorefikasniji odvladinog(najviše zbogboljeatmosfereuškolama),potpunoprivatnisektorjenajmanjeefikasan,kadaseuzmeuobzirefekatvršnjačkegrupenaučeničkupopulaciju.Ovirezultatimogubitiiznenađujući.Privatneškolečestosuskupljenegodržavne.Takođe,možesepretpostavitidaćepritisaktržištauprivatnomsektoruohrabritiefikasnost.Zaštosetonedešava?Jedanododgovorajedapostojelokalnimonopoli.Privatneškoleukojimaseplaćaškolarinausmerenesukabogatijemdeludruštvate,imajućiuviduudaljenostškola,može postojati samo ograničena lokalna kompeticija. Pod ovim okolnostima,privatneškolemogunaćidajeprofitabilnijedaponudeokruženjezaedukacijusličnogkvalitetakaoujavnimškolama.roditeljićeidaljebiratidaupisujudecuuprivatneškolejernjihovadruštvenastrukturamožeomogućitiboljeuslovezaučenjenegoujavnimškolama–naročitoondakadaješkolaetabliranaikadajevećprivuklaimućnijeučenikeizlokalnihškola.
Uticajizboraškolenadruštvenustrukturuuškolama
upraksi,zemljesavećommogućnošćuizboraškoleimajuškolskesistemesa većim društvenim raslojavanjem (videti Grafikon 3.3). (u ovoj analizi, školski izbor je meren kroz obrnuti PISA proksi –merudokojemesto
3.STruKTurEIPuTANJE
70 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
života određuje školupohađanja.)Kadase istražujezdruženi efekat izboraškole i akademske selekcije, izbor škole se pokazuje kao primarni pokretač separacije,dokakademskaselekcijapostajestatistički irelevantna (videtiAneks3.2.2).razumljivo,štosuškolevišedruštvenoraslojenetoćebitivećizahtevipriizboruškole(štotakođemožebitirezultatmogućnostiizboraškole)jerćeroditeljiizsrednjeklasepokušavatidaizbegnuškolesamnogodece iz siromašnijihslojevakojesmatraju rizičnim. Iakouzročneveze nisupotvrđene,rizicizajednakopravnostpriizboruškole–naročitokrozdruštvenupolarizacijuškola–priličnosuuočljiviizahtevajupažljivoupravljanje,izbegavanjeakademskeselekciještojevišemogućeikorišćenjemerakaoštojelutrijakakobiseosiguraladruštvenaravnotežauškoli.
Grafikon3.3.Daliizborškolepovećavasocijalnerazlikeizmeđuškola?(2003)
% učen i ka u školama gde nadležn i smatraju da je m es to stanovanja «pre duslov» ili nešt o št o preds ta vl ja «v isok pri oritet» za upis u ško lu
1. Ideksseparacijepokazujemerudokojesudeca(petnaestogodišnjaci) ujednojzemlji razvrstanaposocioekonomskompoložajuurazličiteškole,pričemunulapredstavljazemljuukojojsveškoleimajusličnustrukturuučenika.IndeksjerazvijensaESCS,indeksomekonomskog,društvenogikulturnogstatusapoPISAstudiji.VidetiAneks1uOECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsformPISA2003, oeCD, Par is
Izvor:OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,OECD,Paris.
u Španiji je zabrinutost zbog mogućeg slabljenja opšteg obrazovanja
putemsegregacijezasnovanenanejednakom izboruškoledovelado,baruslučaju regionalnevladeKatalonije,stvaranjapolitikekoordinirane ponude
I ndeks separ acije š ko la 1
0,50
0,45
0,40
0,35
0,30
0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
00 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Mađarsk a
T urs ka
Ne mačkaGrčk a
Šp an ija
Belg ij aMe ks i ko
Rus ija
Šv edska Norv eš ka Finsk a
Isl and
Pol jsk aSAD
Šva jcarskaKanadaDans ka
Po rtugal
No vi Zeland
Australija
Ir ska
JapanKoreja
Austri ja
Hola ndijaL uksemburg
It al ijaSlo va čk a
Č eška
3.STruKTurEIPuTANJE
71NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
zasnovanenaoblastima,usmerenanaobrazovnezoneuBarseloni(Teeseetal., 2005).regionalnai lokalnevlade suzajedničkiformiraleObrazovnikonzorcijum(odobren2002.godine,alijeteknedavnozapočeosaradom)kakobi razvili jaku obrazovnumrežu škola uzimajući u obzir principe socijalnekohezije.
3.2.Ranousmeravanjeiopšteobrazovanje
Mnogiobrazovnisistemisadržemehanizmezadeljenjeučenikaurazličite vrste obrazovanja,sarazličitimkurikulumima,različitimkvalifikacijamakojesestičunakrajuprogramairazličitimočekivanjimazadalješkolovanjeilizaposlenje,štopredstavljarazličitepravc e.Suštinski,pretežnoakademskausmerenja nude lakši pristup tercijarnom obrazovanju, dok stručna usmerenjadajuobukuzakonkretnazanimanja iliposlovenatržišturada(iakoiova usmerenjamogutakođenuditiopcije zanastavakobrazovanja).razdvajanjenarazličitausmerenjaobičnosedogađanarazličitimnivoimatokomsrednje škole.uMađarskoj, na primer,decaod12 godina (oko 6%njih u2005/06)mogudaseprijavezaupisurazličitausmerenja.Ostaliučeniciseučetrnaestojgodinisvrstavajuujednoodtrirazličitausmerenja:akademskeškole kojevodekatercijarnomobrazovanju,stručneškolekojeobezbeđujustručnekvalifikacije idajupristup tercijarnomobrazovanju ilikratkeprogramestručneobukeuškolamakojevodekaranomnapuštanjuobrazovanjaiulaskuutržišterada.udrugimzemljamapoputFinske,NorveškeiŠvedske,podela naakademske i stručnepravcedogađa seuvišem srednjemobrazovanju.
Mnoge zem lje oeC D- a uvele su opšte o brazovanj e do petnaes te godine , ukinuvšiusmeravanjaunižemsrednjemobrazovanju.Nordijskezemljebilesumeđuprvimakojesupromenilesistem,jošzaprethodnihgeneracija,dokje Španija uvela reformu teku ranimdevedesetim dodajući još dve godineopštegobrazovanja.NekezemljeucentralnojEvropizadržalesusistemkojideli decuna stručna i pretežno akademska usmerenjau ranoj adolescenciji.unekimzemljama, iakonepostoji sistem usmeravanja nanacionalnom ili regio nalnom nivou , n ef ormalno us me ravanj e pojavljuje se n a lokalnom nivou,krozselekcijuurazličiteškoleilizbograzličitihstrujaunutarškolakojenuderazličitekurikulume.Ovo,naprimer,karakterišeisituacijuunekimdelovima Sjedinjenih Američkih Država. Akademska selekcija je, naravno,važnazaodređivanjeusmerenjaukojećeučenikotići.umnogimzemljama,onisavišimpostignućimanajčešćeupisujuakademskausmerenja(iakoŠvedskaiNorveškapredstavljajuvažanizuzetak,usmisludaonenemajuprag
3.STruKTurEIPuTANJE
72 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
akademskogpostignućaneophodanzaupisuopštevišesrednjeobrazovanje).uodređenojmeri,svirizicizajednakopravnostuvezisaakademskomselekcijommoguseprimenitiinasistemusmeravanja.Ali,izborjetakođefaktor,iučenicikojitežeodređenomzaposlenjuzakojejestručnoobrazovanjevažno,moguizabratituopcijuiakosunjihoviškolskirezultatidovoljnodobridaonimogudanastaveakademskomputanjom.
Poslediceranogusmeravanjanajednakopravnostikvalitet
ZemljesaranimusmeravanjemimajuslabijeprosečnerezultateuodnosunazemljesaopštijimobrazovnimsistemimanaPISAtestiranjuiz2000.godine(OECD,2005e).uPISAistraživanjuiz2003.godine,nibrojrazličitihusmerenjanitigodinaprveselekcijenisuimalistatističkiznačajnuvezusaprosečnimpostignućimaizmatematikeilidisperzijomrezultata(standardnadevijacija,videtiOECD, 2004d,Grafikon5.20b, str. 263.).Međutim, efekatdruštvenogstatusana rezultate – kao indikator nejednakopravnosti – očigledno je biojačiuzemljamasaselekcijomuranojdobiivećimbrojemrazličitihusmerenja. Hanušek iVusman (Hanushek andWössmann,2005) daljesu istraživaliovutemuposmatrajućiposledicaranogusmeravanjakrozpoređenješkolskihrezultatananivouosnovneškole(merenoputemPIrLSa)sapostignućimaupetnaestojgodini.Njihovzaključakda„varijacijeurezultatima,merenenarazličite načine, rastu kroz nivoe školovanja kada zemlje uvode rano usmeravanje.Iakosupokazateljionivoupostignućamanjekonzistentni,postojivrlomalodokaza da postojipovećanjeefikasnostikoja je povezanasapovećanomnejednakošću“.Baueriripan(Bauerandriphahn,2005)analiziralisu podatke iz Švajcarske (gde se prva godina usmeravanja razlikujemeđukantonima)ipronašlidaranousmeravanjeosnažujerelativnuprednostdecevisokoobrazovanihroditeljaupoređenjusadecomroditeljasaniskimnivoomobrazovanja. Na osnovu ovih pokazatelja, u Saopštenju Evropske komisijetvrdisedabiusmeravanjetrebaloodložitidonivoavišegsrednjegobrazovanja(SavetEvropskeunije,2006;Evropskakomisija,2006).
Takođe,postojeiprimerikadasupojediniškolskisistemiukinulisistem
ranog usmeravan ja:•Megir i Palme (Meghir and Palme, 2005) pokazali su da je švedska
re forma iz pe d esetih go dina pro šlog v eka, koja j e zamenil a us merav anje udvanaestojgodini sistemomopštegobrazovanja,povećalaopštinivopostignuća i umanjila nejednakopravnost stvaranjem naročito velikognapretkazaučenikečijisuočevinekvalifikovaniradnici.
•Tokom reforme poljskog obrazovnog sistema 2002. godine, selekcija
3.STruKTurEIPuTANJE
73NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
izmeđuobrazovnogistručnogusmerenjapomerenajesa14na15godina.Kada suupoređenipodaci izPISA istraživanja2000. i2003.godine,pokazalosedajeovareformapovećalaprosečnapostignućaiumanjilanejednakopravnost.(Alternativnoobjašnjenjajedajeodlaganjeusmeravanja za godinudana odložilo, ali ne i otklonilo, karakteristične lošeefekteprelaskanapostignuća).
•Pekarinenisaradnici(Pekkarinenetal.,2006)ukazujunatodajefinskarefor ma ško ls tv a iz sed am de s etih godi na p rošlog v eka, ka da je u smeravanj e pomereno sa jedanaeste na šesnaestu godinu života i kada je uvedenjedinstvenkurikulumzaniže srednješkole,unapredilajednakopravnostkrozumanjenjekorelacijeuprimanjimaizmeđuočevaisinova.
Postojanje ranog usmeravanja može stvoriti i druge pretnje jednako
pravnosti.resursisujednoodpitanja.Naprimer,Ouksisaradnici(Oakesetal.,1992)pokazujudaseusrednjimškolamauSjedinjenimAmeričkimDržavama,boljinastavniciivišeresursausmeravajukaakademskimiprestižnimprogramima.Pedagogijajejošjednopitanje.usistemimasaranimusmeravanjem,učenicismatrajudanjihovinastavnicimatematikeunačelupokazujumanjeinteresovanjazaučenje individualnihučenika (OECD,2004d).u sistemimaopštegobrazovanja,heterogenostuučionicipodstičeukazivanjepažnjeindividualnimpotrebamauučenju.Četvrtopoglavljedajeprimererazličitihpristupauovojoblasti.
Pos toji mno go m anje dokaza o e fe ktu u sm er avanja unut ar ško la, a li Pi Sa istraživanje iz2003.godine pokazujeda se boljirezultatipostižu tamogdese izbegava grupisanje po sposobnostima na časovimamatematike (OECD,2004b).
Da bi istražili da li konstrukcija obrazovnog sistema osnažuje ili slabiuticaj društvenog položaja učenika na postignuća, neki nacionalni sistemi(Francuska i Australija,na primer)prate kretanjeučenika iz različitih slojevakroz različiteputanjeunutarobrazovnog sistema. u drugim sistemima(poputŠpanije,naprimer)postojisamoograničenopraćenje.Ovakvoograničenopraćenjemožeprikritiproblemeupisaitranzicije,smanjujućipritisaknainstitucijeiprenosećiganapojedincedagasamirešavaju.
3.3.Stvaranjeinkluzivnogsistemavišegsrednjegobrazovanja
Struktura obrazovnog sistema može povećati ili umanjiti početnenejednakosti.Ključnifaktorizauspehobuhvatajuefektivanprelazaksajednognadruginivo(tačkenakojimaugroženiučenicirizikujudaispadnuizsis
3.STruKTurEIPuTANJE
74 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
tema),privlačnealternativeglavnomtokuvišegsrednjegobrazovanja,prelazeizmeđuobrazovnihusmerenjaipostojanjedrugešansezaobrazovanje.
Primer3.1.Koznakakobisestvarizavršile?
Sara, inteligentna, ali buntovna tinejdžerka sa turbulentim stanjem uporodici, počela je da izostaje sanastave i zaostaje za drugima u prvomrazredusrednješkole.Kaomnogidrugipetnaestogodišnjaci,bilajetalentovanazadonošenjelošihodluka.OnainjeniprijateljičestobipobegliizškolenakonručkaišetalisegoredolepoBrodveju.Nastavnicisuihretkozaustavljali,alisu uškoliznalištaona injeniprijateljirade. JednogjutrajeSaraotišladoškolekakobirazgovaralaopovratkunapraviputibilaiznenađena.Jedanodzaposlenihuškolskojadministracijipitaojuje„Zaštojednostavnonenapustišškolu?“.„Bilasamsamodete“,kažeSarakrozsmeh.„Činilomisekaodasamčulamagičnereči.reklasam:’OK’iotišla“.
Sara nikada ponovonije kročila nogomu školu.Dobila je srednjoškolskudiplomu,alisesadaprevišeplašidaupišekoledž,jer,kakokaže,neželidaispadneglupa.IakosasuprugomposedujekućuiimadobarposaokonobariceuMekDonaldsovomkafeuuobližnjemAktonu,Indijana,Saraseidaljekaje.„Bilobilepodamejenekopozvaodaostanem“,kaže,„Koznakakobisestvarizavršile?“
izvor: «D ropout n at io n», TimeMagazine,17April,2006
Završavanjeosnovnogobrazovanjaipoboljšanjeprelaskaizmeđunivoa
uspešno završavanje osnovnog (nižeg srednjeg) obrazovanja i dalje jeizazovza nekezemljeunutarOECDa i zanekegrupe. Naprimer,2001. naNovomZelandu(16%),uPortugalu(29%),Meksiku(33%)iTurskoj(47%)mnogeosobeizmeđu20i24godinenisuuspešnozavršilenižusrednjuškolu– što znači da su je napustili ranije ili nisu stekli završnu diplomu (OECD,2006b). uŠpaniji2001.godine, oko25% decenijeuspeloda steknediplomunižegsrednjegobrazovanja.Ponekadjediplomaobaveznogobrazovanjauslovzaupisusrednješkole.Zemljenarazličitenačinerešavajuovopitanje.u Sloveniji, učenici koji završe bar sedam od devet razreda osnovne školemogudanastaveobrazovanjeukratkoročnim strukovnimprogramima idaljenastavekazahtevnijimsrednjoškolskimprogramima(Flere,2004).ŠpanskiprogramDruštvenegarancije(SocialGuarantee)dajedobremogućnosti
3.STruKTurEIPuTANJE
75NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
z aposlenja z a mlade k oji ne zav rš e us pe šno osn ov no obrazovanj e, mad a i h ne vodi doformalnihkvalifikacija.učenicimasenedajuformalnekvalifikacije,idugoročno,onimogiimatiproblemasaprodužavanjemkavišemsrednjemobrazovanjuiintegracijomnatržišterada(Teeseetal.,2005).
Prelazaksanivoananivoznačimnogopromenazaučenika:novaškola,novousmerenjeiliprogram,inovekolegeinastavnici.Takvepromenemoguiza zvati osipa nje 1.upostojećojakademskojselekciji,nekimladimoždanećedostićiformalnezahtevepotrebnezadobijenjemestauškolikojusuizabrali.uŠvajcarskoj,naprimer,završavanjeobaveznogobrazovanjajepotreban,alineuvekdovoljanuslovzadobijanjepripravničkepozicije. Štaviše,nekiučenici–mnogisaimigrantskimstatusom–nisuumogućnostidaupišunijedanoblik obrazovanja ili obuke nakon završavanja nižeg srednjeg obrazovanja(CoradiVellacottandWolter,2004).
Zemljeimajurazličitestrategijekakobipodržaleučenikenaprelaznimtačkama.uŠvedskoj iFinskojučenicimakojibi želelidapoprave ocene i znanjanudeseposebniprograminakrajunižesrednješkole(videtiPrimer3.2).
Primer3.2Programizaparalelnozavršavanje srednješkoleupojedinimzemljama
uFinskojpostojiposebanprogramukojemučenicimoguostatigodi
nudananakon opštegosnovnog školovanja ipohađatiposebnunastavu.u2002.godini,35%učenikakojisuodabraliovuopcijubilojeupisanouopšteobrazovanje,45%ustrukovneprograme,3%bilojezaposlenoa2%sunezaposleniiliudrugimaktivnostima(Grubbetal.,2005).
Individualni program u Švedskoj osmišljen je za učenike kojimanedostajustandardipostavljenizavišusrednjuškolu,saciljemdaihvrateuglavniobrazovni tok.Tokom2002. učeniciupisaniu individualnepro-gramečinilisu7%odsvihučenikauvišemsrednjemobrazovanju,anajzastupljeniji su bili učenici imigrantskog porekla (40% u poređenju sa15%usvimprogramima).rezultatiprogramasu,međutim,biliskromni.Četirigodinenakonzavršavanjaobaveznogobrazovanja,polovinaonihkoji supohađali pomoćnunastavunapustili su više srednjeobrazovanje(Švedskanacionalnaagencijazaobrazovanje,n.d.).
uFrancuskoj postoji program (les dispositifs relais) koji pokušavadareintegrišeučenikekojisunapustilinižisrednjinivouopšteilistručnofor-malnoobrazovanje.Odučenikakojisupohađalir el aisnastavuu2000/01,80%njih se integrisalou škole ili pronašlo zaposlenje (MinistryofNa-tionalEducation,HigherEducationandresearch,France,2004).
3.STruKTurEIPuTANJE
76 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
uSjedinjenimAmeričkimDržavamasrednješkolesaelementimakoledža(Early College High School) (nedavno osnovane kako bi kombinovale višesrednje obrazovanje sa nekim kursevima iz tercijarnog obrazovanja) bilesuuspešneusmanjivanju osipanja. Ipak,nije jasnoda lise umanjenjedesilozbogkombinovanjaelemenatavišegsrednjegitercijarnogobrazovanjailizbogdrugihvažnihelemenataprograma(videtiPrimer3.3).
Primer3.3.InicijativazasrednješkolesaelementimakoledžauSjedinjenimAmeričkimDržavama
Ova inicijativakoju je podržalaFondacijaBila iMelindeGejts (Bill&Melinda Gates Foundation) pokušava da unapredi stopu završavanjasrednješkoleidapovećabrojučenikakojiupisujukoledže,naročitobrojučenikasaniskimprimanjima,afroameričkihučenikaionihkojimaengleskinijematernjijezik.Oveškolesumale(do400učenika)ipokušavajudapomognuučenicimausticanjudiplomasrednješkoleidobijanjukredita(poena)ekvivalentihdvemagodinamanakoledžuštoćeimomogučitidaseupišunauniverzitet.Svakistudentimapersonalizovanplanučenjaipodrškuodsavetnikainastavnikaunutarivanškoleuvidudužegškolskogdana,nastavusubotomikrozletnješkole. roditeljii zajednicatakođesuuključeniuoveprograme.
Oveinstitucijesuočilesusesanekimproblemima,kaoštosuzahtevankurikulumirazličitostnivoaakademskihidruštvenihveštimameđuučenicimakojisuseupisali.Izazovjeutomekakodatipodrškuslabijimučenicima i istovremeno održati standarde. rešenje problema neke školepronašlesuuuvođenjuprijemnihispitasaminimalnimzahtevima–štojemehanizamselekcijekojimožeugrozitijednakopravnost.Poredtoga,velikprotoknastavnikabiojenaročitovažanfaktoruškolamaukojimajeuspehučenikasnažnozavisioododnosaučenikainastavnika.
Prve evaluacije sugerišu pozivitne efekte na prisutnost na nastavi,akademsko angažovanje i samopouzdanje, povećanje stope završavanjasrednje škole i daljeg nastavka obrazovanja. u jednoj školi u Ferndejlu(Ferndale,Washington)ubliziniindijanskogrezervata(theLumniNationreservation),stopanapuštanjanakonštoseškolapridružilaovojinicijativi,2004.godine,opalajesa69%u2002.na16%u2004/05.Postojeplanovidaseosnujevišeod170ovakvihsrednjihškolado2008.
Izvor:AmericanInstituteforresearch,2006;Hoffman,2003;CentreforNativeEducation,n.d.,TheEarlyCollegeSchoolInitiativen.d;Wolk,2005.
3.STruKTurEIPuTANJE
77NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Ekvivalentnealternative:stručnoobrazovanjeidrugeputanje
Nekiučenicinapuštajuškolovanjejersmatrajudatradicionalannačinučenjanijeprivlačan.Atraktivneikonstruktivnealternativeusrednjemobrazovanjumogustogastvoritivišemogućnostizaovakveučenikeiumanjitistopuosipanja. Princip ekvivalentnosti pokušava da pomiri kvalitet i različitost:ekvivalentninivoiobrazovanjabi,uprincipu,trebalodaimajuekvivalentnuvrednostiuticajnašanseljudi(naprimer,usmislupristupatržišturadailidaljemitercijarnomobrazovanju).Ciljjedasv adecazavršenivoekvivalentan viš oj sredn jo j školi i d a sva imaju mogućnost da nastave ka tercijarnomobrazovanjuukolikotožele(Nicaiseetal.,2005).Ovakvastrategijazahtevaboljeusmeravanjeisavetovanjeučenika;unapređenjekvalitetastručnogobrazovanjaiobuke(VET)idrugihmogućnosti;i,kaoalternativaputanjamasavišeakademskogsadržaja,kurseve kojinude lakšiprelazu svet rada.Obrazovnisistemimoraju ponuditisnažne podsticaje zaučenje iobezbeditidastudenti razumejuove podsticaje, uključujući i one sa najslabijim rezultatima.Bezjasnopokazanekoristi,ranonapuštanješkoleislabirezultatićesenastaviti.
Tradicionalno,stručnoobrazovanjeiobukanamenjenisuučenicimaiznižihsocioekonomskihslojevai/ilisaslabijimakademskihpostignućima,naročitoupojedinimzemljama(ArumandShavit,1994).uperioduekspanzijeobrazovanja, „stručno obrazovanje omogućilo je obrazovnim sistemima daapsorbuju društveno ugrožene grupe na nivou srednjeg obrazovanja bezugrožavanjaosnovnihdruštvenihinteresaostalihdruštvenihgrupanavišimnivoimaškolskogsistema“(BlossfeldandShavit,1993).usuštini,uzemljamakojesuučestvovaleuTematskompregleduojednakopravnostiuobrazovanju(kao što su Švedska, Finska, Norveška i Mađarska), učenici stručnih škola naročito su podložni odustajanju od škole u poređenju sa učenicima uakademskimprogramima.Nasuprottome,zbogsvojepraktičneorijentacije,stručnoobrazovanjemožepomoćidaseuključeučenicikojimasenedopada akademskanastava. Arum i Šavit (Arumand Shavit, 1993) smatrajudastručnoobrazovanjemožedapostanesigurnosnamrežazaovakveučenike,jermožedaponudipraktičneveštinepotrebnenatršišturadazaoneučenikekojinenaginjuakademskomznanju.Poređenjeizmeđuzemaljapokazuje(Grafikon 3.4) dazemljesavišimudelomučenikaustručnomobrazovanjuimaju nižestopeosipanja (korelacijaod0.60,značajna).Ipak,ovepodatketeškojeinterpretirati.
3.STruKTurEIPuTANJE
78 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon3.4.Nekezemljesavećimsistemimastručnogobrazovanjaiobukeimajunižestopeosipanja(2000,2001)
Izvor:OECD(2005e),FromEducationtoWork:ADifficultTransitionforYoungAdultswithLowLevelsofEducation,OECD,Paris;Eurydice.
Mnogezemljepokušavajudaučinestručnoobrazovanjeatraktivnijimupogledukvalitetaisadržine,kakobizadržaleučenikeuobrazovanjuiobuci i unapredili njihov pristupvišimsrednjimakademskimprogramima ilitercijarnomobrazovanju.Neštofleksibilnijikurikulummožepomoćiovomobrazovanjudapostaneprivlačnijeidaseumanjistopaosipanja. ulongitudinalnojstudijikojomsuobuhvaćene22javneopštesrednješkoleuNo-vomJužnomVelsu(Australija),EjnliiŠeret(AinleyandSheret,1992)nalazedaširikurikulumzasnovannaalternativnimprogramimapovećavanapredakučenika.DeLukaisaradnici(DeLucaetal.,2005)nalazedameđuučenicimastrukovnogobrazovanja(uzakonomodređenojgodinikadaseupusijuu srednju školu)opadanapuštanje školekada učenici imaju i akademskeistručnepredmete. Istraživački tim koji jeposetioŠpaniju ističeda„vezeizmeđuakademskihistručnihstudijaimajuvelikiznačaj.rigidnoodvajanjeakademskogistručnogsprečavadaseiskoristepotencijaliobausmerenjaidoprinosivišojstopineuspeha“(Teeseetal.,2005).
s to pa osipanj a među u zr as tom od 20 do 24 go dine, 2002
procenat učenika u stručnom obrazovan ju , 2001/20 02
Portugal
Island
Italija
Grčka
Luksemburg
ČeškaVelika BritanijaAustrija
Holandija
PoljskaNemačka
Finska
Belgija
Slovačka
Švedska
FrancuskaDanskaMađarska
Španija
60
50
40
30
20
10
00 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
3.STruKTurEIPuTANJE
79NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Primer3.4.Reformastručnogobrazovanjaiobukeuciljuunapređenjajednakopravnostiikvaliteta
ŠvedskaiNorveškareformisalesuvišesrednjeobrazovanjeupokušajuda poprave kvalitet stručnog obrazovanja. Obe zemlje imaju fleksibilnesekundarnesistemebez„slepihulica“,sasvimusmerenjima(akademskimi stručnim) koja omogućavaju upis u tercijarno obrazovanje. u Norveškoj,učenicimogudaizaberuizmeđujednakocenjenihgrupapredmetauopštimakademskimistručnim/tehničkimoblastima.Kurikulimpokomeradesviučeniciuvišemsrednjemobrazovanjukombinujeteoretskoznanjesastrukovnomobukom,iakojepremaskorijimprocenamanorveškogZa-vodazastatistiku,osipanjeuovojzemljiidaljevisoko(oko23%).
Švedski sistem stručnog obrazovnja ima 17 različitih ekvivalentnihprogramavišegsrednjegobrazovanja,uključujućitriakademskai14stručnihprograma.Svistručnikursevidopunjenisuteorijskimpredmetima.uŠvedskoj,ipak,postojivisokastopaosipanjaizvišegsrednjegobrazovanja1.Jednaodmogućnosti jedasu novi stručni kursevipreteški ipredugačkiza manjeakademskiorijentisaneučenike. Kaoštoznamo,uticajreformestrukovnogobrazovanjanastopuodustajanjajošuveknijeistražen.2
Takođe, mnogo zemalja, uključujući Finsku, Francusku, Španiju iŠvajcarsku,stvorilesudirektneputanjeodvišegsrednjegstručnogobrazovanjakastručnomtercijarnomobrazovanju.
1. u Švedskoj je sistem stručnog obrazovanja i obuke reformisan na početku devedesetih godinaprošlogveka.Trajanjestudijabilojeproduženosadvenatrigodine,kurikulumjebiodopunjenteori-jskimpredmetimaimetodprocenjivanjajepromenjen.2.Ekstrom(2003)jeanaliziralauticajtrećegodineuvišemsrednjemstručnomobrazovanjunaupisutercijarnoobrazovanjeinastopunezaposlenosti.utvrđenjepozitivanuticajnovogstručnogobrazovanjanaupisivanjetercijarnogobrazovanjainikakavilinegativanuticajnamogućnostizaposlenja.
Karijernovođenjeisavetovanje
Nekimladiljudimogusenaćiuprogramimakojiihneinteresuju,ilizbognedovoljnih rezultata za željenu opciju, nedovoljno informacija ili zato štonisubilispremnidanapraveizborzanimanjauvažnommomentu2.uFinskojj e, na p rimer , n ed ostat ak int er esa za pre dmet studija jedan od faktora k oj i doprinoseranomnapuštanjuškole(Grubbetal.,2005).
uprincipu,uslugevođenjaisavetovanjapomažuučenicimadanapraveizborobrazovanjaikarijere.Ali,kvalitetiadekvatnostsavetovanjapriličnovariraipodrškazaonekojinapuštajuškolučestomožebitineadekvatna
3.STruKTurEIPuTANJE
80 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
(Mortimoreetal.,2005).Vođenjekarijerevišejefokusiranonadonošenjeobrazovnih odluka nego na izbor zanimanja i na ove učenike stručnih škola iz društveno ugroženih grupa. OECDovo istraživanje o karijeriiusmeravanjupokazuje dauBelgiji (Flandriji), Finskoj,Mađarskoj,Norveškoj i Švajcarskoj učenici u stručnimvišimsrednjim školamadobijajumanjeindividualnogsavetovanjaodonihkojipohađajuakademskestudije(OECD,2004c).
uslugevođenjai savetovanjamorajuvišedaseuključeusvetradakakobiomogućile učenicimadaprobajubudućeprofesije.Praktičnemogućnostiuključujuposeteisastankesapredstavnicimalokalneindustrije,agencijamazajednice,simulacijuradailistažiranje(OECD,2004c).uNorveškoj,naprimer,vođenjeisavetovanječinideokurikulumaodprimarnogobrazovanjanadalje.Nanivounižesrednješkoleučenicimogudaprovedubarjednunedeljunaradnommestu.
Boljevezesasvetomrada
Dobra povezanost sa poslodavcima pomaže da se osigura da veštinestečenekrozstrukovnoobrazovanjeodgovarajuzahtevimatržištarada,atosenajdirektnijepostižekrozuključivanjeposlodavacauosmišljavanjekvalifikacija zazaposlenja (OECD,2000).u Irskoj je, krozProgramza završavanješkole,vladapokrenulapartnerstvoizmeđuškolaibiznisakakobiunapredilaobrazovnuinkluziju,štoje,izgleda,umanjiloosipanje(NationalEconomicandSocialForum,2002).
Kvalitetna obuka za pripravnikemože umanjiti ranonapuštanje škole iolakšatiintegracijuusvetrada(OECD,2000).uFrancuskoj,naročitomeđuučenicimaizdruštvenoveomaugroženihgrupa,učenicikojičešćebirajušegrtovanje,imajuvećešansezazaposlenjeodonihsastručnimobrazovanjemiz škole (Schütz andWössman, 2006). Zanati se takođe smatraju važnommogućnošću zaučenike iz društveno ugroženih grupa u Norveškoj (Leney,2005).
u zemljama koje pripadaju nemačkom govornom području (kao što suAustrija,NemačkaiŠvajcarska)iuDanskoj,postojidualnisistemukomesekombinujepraktičnaobukukojasedobijakrozpraksunaradnommestusaakademskimobrazovanjemuškoli.učenicidobijajuobukuzazaposlenjakojasuprepoznatakaopotrebnaoddržave.uovimzemljama,većideogeneracijeupisujestručneškole.Naprimer,udeluŠvajcarskeukomesegovorinemački,80%učenikapohađastručnoobrazovanje(OECD,2005f).Ali,ipromenenatržišturadakojesupokrenutetehnološkiminovacijamatakođesuuticalenazemljesadualnimsistemima.Nekitradicionalnipoziviizanatisuugroženi,
3.STruKTurEIPuTANJE
81NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
sarelokacijomradaizvanzemaljaOECDailijednostavnozbogtogaštotajraddanasobavljajumašine.
3.4.Izbegavanjeslepihulicaidavanjedrugešanse
Mladi ljudi sazrevaju u različitom brzinom, i intelektualno i emotivno, ponekad sa zastajanjem i ponovnim kretanjem. Ovo znači da je veomavažnoomogućitidrugušansuzaonekojiželedasevrateuobrazovniproces kasnije tokom života. Iz istog razloga je važno iskoreniti slepe ulice izobrazovnog sistema – putanje koje zatvaraju ljudimadalje obrazovneopcije.Fleksibilansistemobrazovanjazaodraslemožebitidobraalternativa.uobzirsemorauzetiradniiporodični život,prethodno(ponekadnegativno)obrazovnoiskustvoičinjenicadaodraslimoguimativeštineiznanjadobijenaizvan formalnogobrazovnog procesa.u Švedskoj, gde jeuticaj roditeljskogdruštvenogpoložajanaobrazovnapostignućaznačajnooslabio(ShavitandBlossfeld, 1993;Bree et al., 2005), Erikson i Jonson (Erikson and Jonsson,1996)tvrdedaje,poredniskestopesiromaštvaiopštegobrazovanja,dobrorazvijen sis te m druge ša nse u švedsk om ob ra zovnom si stemu p om og ao da se savladajuoveprepreke.
Institucijeipraksaobrazovanjaodraslih
Obrazovanjeodraslihodvijaseurazličitim institucijama:onimakoje suposebnonapravljenezaodrasle,narodnimsrednjimškolama,koledžimaza-jednice (community colleges), kratkim sveobuhvatnim obukama (one stopshops, “sve na jednom mestu”), centrima zajednice, centrima za obuku upreduzećima i redovnimobrazovnim institucijamakoje suotvorenezaodrasleuvečernjimčasovimailitokomvikenda.Fleksibilniaranžmanizaučenje,uključujući i vanredno učenje i učenje na daljinu, umanjuju oportunitetnet ro škove ob razovanja1 jergačinekompatibilnimsasvakodnevnimživotomodraslih.Ovaponudamorabititakousmerenadaodgovaraspecifičnimpotrebamaidnevnimrasporedimaodraslihljudi.usuprotnom,nemadovoljnopodsticajazaonekojisuodustaliodškolovanjadasevrateuonookruženjeukojemvećjednomnisuuspeli(videtiPrimer3.5).
1 oportunitetni troškovi u suštini se odnose na to da neki prihodi nisu ostvareni zbog određenogizbora.Naprimer,osobakojabiradanastaviškolovanjenakonsrednješkoleimaoportunitetni trošak u vidu neostvarenih zarada koje je mogla da stekne tokom trajanja daljeg obrazovanjasakvalifikacijomsrednješkole(prim.rec.).
3.STruKTurEIPuTANJE
82 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Primer3.5Institucijezaobrazovanjeodraslih urazličitimzemljama
uFinskojpostojipreko260centarazaobrazovanjeodraslih.Prvobitnostvorenizastrukovnoobrazovanjeodraslih,ovicentrirazvilisumogućnostobrazovanjačitaveodraslepopulacije.Postojeopštevišesrednješkolezao dr asle, gd e on i mog u z avršit i osnovn o i opšt e vi še sr ed nj e ob razovan je i polagatimaturskiispititakođe,pohađatiindividualnepredmete,najčešćejezike.
uŠvedskoj,opštinskicentrizaobrazovanjeodraslih(Komvux)širokosurasprostanjeniiigrajuvažnuuloguupružanjuobaveznogivišegsrednjegnivoaobrazovanjazaodrasle.OvicentribilisuglavnifokusskorašnjeInicijativezaobrazovanjeodraslihsaciljemdasesrednjeobrazovanjeobezbedisvimodraslimkojiganemaju.
uŠpaniji jenajvećideoobrazovanjazaodrasleomogućenucentrimaza obrazova nje odras lih koje vode au to nomne re gio nalne v lad e, op št i ne ililokalnevlasti,ionouključujeiformalnoivaninstitucionalno2 o br az ov-anje.
u Meksiku, Opštinski centri (Plazas Comunitarias) omogućavajumladimaizdruštvenougroženihgrupaiodraslimadasteknuosnovnoobrazovanjeiradnuobukunatrinačina:uobičajenomnastavomuučionici,u obraz ovn oj tel evi zi jskoj i vide o s ali i i li u kom pj uterskoj s obi sa in te rn-etkonekcijom.Zbogmanjaka obrazovneponude i osnovnih informacija,Opštinskicentripokazalisusekaoveomavažnizaživotzajednica.Sanjihovimpristupom«svenajednommestu»,postalisuefikasniuprivlačenjunevoljnihučenikaidavanjupristupaICTodraslima.
u Australiji su Koledži za tehničko i dodatno obrazovanje (Tehnicaland Further Education Colleges, TAFE) otvoreni za učenike koji nemajusertifikatenižegsrednjegobrazovanja.Zanezaposleneljude,ljudeaboridžinskog porekla ili ljudekojima engleski jeziknijematernji,postojeposebnikursevikojiolakšavajuulazakilipovratakusvetrada.učenicimogudobitidiplomuzaprethodnoučenjeiosmislitiplanstudijakojijeuskladusa njihovim potrebama. usluga uključuje podršku tutora, pomoć okoprofesionalne orijentacije ili savetovanje, centre za negu dece, učenička
2Formaleducation,tj.formalnoobrazovanjeuključujeobrazovanjekojesesprovodiuokvirujavnopriznatihobrazovnihinstitucija.Nonformaleducatonpredstavljaproceseukojimajeobrazovanjejasanciljalisesprovodivanobrazovnihinstitucija.Tosu,npr.raznikursevijezikailiupotreberačunara,tesekoristiizrazvaninstitucionalnoobrazovanje(prim.rec.).
3.STruKTurEIPuTANJE
83NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
udruženjaibiblioteke.SviTAFEkursevipriznatisunanacionalnomnivouikvalifikacijesesmatrajuvalidnimodstraneposlodavacaiorganizacijazaobukuširomAustralije.
Izvor:OECD,2005d;TAFENewSouthWales.
Zasticanjeosnovnogobrazovanja,većinazemaljaOECDaimainstitucijekoje služe odraslima nudeći im opismenjavanje, i osnovno i srednjeobrazovanje.Priznavanjeprethodnogučenja (rPL3)možeda stimulišeonek oji su o dustal i od obraz ov anja da do bij u diplom e za neke od ve ština i zn anja kojesuusvojilivanformalnogobrazovanja(naprimernaradnommestu)idakoriste topriznavanjezazavršavanjenjihovih studija.radnomesto takođemože biti mesto za sticanje sertifikata o osnovnom obrazovanju i razvojuveština(OECD,2005d).Odraslikoristeovemogućnostiuzemljamaukojimasuonedostupne.uŠvedskojnaprimer,najmanje28%mladihljudiprimljenihnatercijarnoobrazovanjeprošlojekrozKomvux(opštinskaedukacijazaodrasle)iliLiberalnoobrazovanjeodraslih(Nicaiseetal.,2005).
Potencijalno, sistem druge šanse može podstaći napuštanje inicijalnogvišeg srednjeg obrazovanja, umanjujući troškove i rizike zaučenike ako toučine.Ovomožepredstavljatifleksibinostunutarkonceptadoživotnogučenja, ali takođemože stvarati neke nedostatke.u Švedskoj neki učenici odustajuodglavnog toka obrazovanja iupisuju institucijedrugešanse(gdeselakše napreduje kroz razrede) kako bi povećali šanse da upišu tercijarnoobrazovanje.
Primer3.6.Obrazovneinicijativezazaposlene inezaposlenebaziranenaradu
Neke inicijative baziranenaraduusmerenesuna mladenezaposlene
kojisunapustiliškolu.Francuskiprogram(Missiongénéraled’insertiondel’éducationnationale)pomažeučenicimadasteknuosnovneveštine.
uFinskoj,učenicikojisunapustilikonvencionalnovišesrednjeobrazovanjemogudaseupišuuradioničarskeprogramekojivodekastrukovnimkvalifikacijama.
3rPL–recognitionofpriorlearning(prim.rec.).
3.STruKTurEIPuTANJE
84 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
uSlovenijimladinezaposlenikojisunapustiliškolumogudaučestvujuuprojektunazvanom„učenjezamladeodrasle“,osmišljenomdaihmotiviše da nasta ve prekinut o škol ova nje i da im po nu di in dividualn u p odršku u sticanjuosnovnihveštinadokpopunjavajurupeuprethodnomznanju.
uVelikojBritaniji,Pilotprogramiobukezaposlodavce(EmployerTraining Pilots ETPs) stimulišu zaposlene da dobiju osnovne i složenijeveštinenudećiplaćenoodsustvozazaposleneisubvencionisanjeplatazaposlodavce.ETPsobičnoobezbeđujebesplatneinformacijeisaveteibesplatnu nastavu za zaposlene koji nemaju osnovne veštine. Svi zaposlenimoguučestvovatiukursevimaizpismenostii numeričkepismenosti.Preko80.000 osobana obuci i 11.000 poslodavaca trenutno su uključeniu program. Tri četvrtine od onih koji su obučavani napustilo je školu ušesnaestojgodiniilipreivećinanjihnemapriznatekvalifikacije.
Izvor:Ministry ofNational Education,HigherEducation andresearch, France, 2004;Grubb et al.,2005;Flere,2004;DepartmentforWorkandPensions,uK,2004.
Priznavanjeprethodnogučenja
Priznavanje prethodnog učenja (rPL) uključuje formalno priznavanjeveštinaiznanjausvojenihizvanformalnogobrazovanja(naprimernaradnommestu)ikorišćenjetogpriznavanjazadaljeobrazovanje.Onomožeumanjitiukupnovremeučenjaiohrabritiradnikedaučestvujuuedukaciji.Mehanizmipriznavanjavariraju,alinekisistemidajuparcijalnebodovezaformalnekvalifikacije; drugi nudeneke oblike formalnogpriznavanja ili diplomukoja jeprihvaćenaudruštvu.Nepostojezajedničkistandardiuprocesupriznavanjaveština.Koristeserazličitimehanizmiprocene,kaoštosuneformalniintervjuiilitestiranja,zasebnoiliukombinaciji.
3.STruKTurEIPuTANJE
85NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Tabela3.2.Pristupipriznavanjuprethodnogučenja1
Ini cijat iv a Broj ljudi koji učestvu ju
Fran cu sk a Sv aka os ob a koja pokaže da je imala ba r t ri mes eca p rofesional no g iskustva mo že da aplicir a za zvanično pr iz navanje tog isku stv a (le validat io n des acquis de l ’expérienc e - V AE ). Ne postoji ispit; pr ocenu obavl ja komisi ja na osnov u do ka za koje j e po dn eo kand id at. S vi le galno p re poznati sertifikati , kval ifika cij e i titu le mogu biti dobije ne kroz VEA (Le Cent re INFO internet strani ca : www.cen tre -i nffo.fr) .
U 2005. g odini, 21.379 os oba tra žilo je priz navanje preth od no g iskustva i 88 % je bilo us peš no. Od ukupnog broj a kandidata, ude o ne zaposlenih i n eaktivn-ih bi o je 26 % (m ini stère d e l a Jeunesse, d e l ’Éducation nation ale et la Rech erche, Direc ti on de l ’é valuat io n et de la pros pective, F ra nc e).
N orveška Odras li rođ eni pre 1 97 8. koj i nisu z avr šil i sredn ju školu imaju pr av o na proc en u njiho vog neformaln og znanja i p ra vo da po ha đaju skraćeni obrazov ni kurs zasnova n na pređaš njem isk ustvu.
Od u ku pnog bro ja od 2 0.000 odraslih u v iš em s rednje m obra zo van ju , svake go-dine njih 10. 00 0 verifikuje sv oje komp et-e nci je u višem sr edn je m obraz ov an ju .
Port ug al Nacio na ln i sistem p ri zna va nj a, val ida cije i i zdavanja ser ti fi kat a o kompetencijama (Sistema Nacional de Reconhecimento , Validação eCe rti fi ca çã o de omp etê ncias, R VCC) usm er en je ka ni skokvali fi ko van im aktivn im odr aslim lj udi ma , zaposl eni m i nez aposleni m, i doz-vo lj ava pr epozna va nj e pr ethodno g učenja. Prog ra m omo guć uje sla bo kv alifikova nim osobama da pobol jšaju moguć nost za poslen ja i pods ti če ih da se , u bil o koje vreme, v ra te procesu o brazovanja i obuk e.
Više o d 35 .0 00 ko ri snika, od kojih je 12 .707 stekl o kva lifika cij e izm eđ u 2001. i 2 003. go di ne.
Sj ed in j ene Am er ičk e Države
GED isp it (Gener al Educa ti on al Develo pme nt - O pšti obr azovni r az voj) pod razu meva s t andardi zov ane te s tove i z pisanja, d ru št venih na uka , pri rodnih nauka, č itanja i matem at ike. Po je dinci koj i u spešno polože svi h pe t isp ita dobija ju GED diplomu, k oj a je alternativa diplomi sr ednje š ko le.
Između 40 0.000 i 700.000 ame ri čk ih građ ana godišnje pol ož i GED
1.InformacijeoraduOECDopriznavanjuvaninstitucionalnogiimplicitnogučenjasudostupnenawww.oecd.org/edu/recognition.
3.5.Završnizaključciirazmatranja
Stuktura obrazovnih sistema i putanje kroz te sisteme mogu umanjiti ili uvećatijednakopravnost.Pravičaniinkluzivansistemmoradaupravljaobi-momovihrazlika,krozodlaganjeusmeravanjabardokasnih tinejdžerskihgodina i kroz izbegavanje društvenog raslojavanja između različitih tipovaškola.Sistemmoraiskorenitislepeulice,ponuditidrugušansuiobezbeditiusmeravanjetokomprelaznihfazauobrazovnomsistemu.
3.STruKTurEIPuTANJE
86 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Korak1:Ograničitiranousmeravanje irazvrstavanjeiodložitiakademskuselekciju
Pokazatelji
•Sistemi srednjih škola savelikimsocijalnimrazlikama izmeđuškolauprosekudajunajlošije rezultate izmatematike i čitalačkepismenosti ivećirasponishodaizčitanja.Društvenistatusvećajepreprekauspehuu obrazovanju u odnosu na sistemeu kojima ne postoje velike socioekonomskarazlikeizmeđuškola.
•Akademskaselekcijaškolskihsistemapovezanajesavelikimdruštvenimrazlikama izmeđuškola i sa snažnimuticajemdruštvenoekonomskogstatusa na postignuća, ali i sa boljim postignućima na gornjem krajuskaleizmatematikeiprirodnihnauka.
•Pokazateljioučenicimasrednjihškola izPISA istraživanja(OECDpro-gramzaMeđunarodnovrednovanjeučenika)upoređenisapokazatelji-ma sa osnovnog nivoa iz PIrLS istraživanja (Progres in InternationalreadingLiteracyStudy–Studijaomeđunarodnomnapretkuučitalačkojpismenosti) ipodacimaizzemaljakojesuuveleopšteškolovanjeuka-zujudajeranousmeravanjepovezanosasmanjenomravnopravnošćuuishodimaidaponekadslabirezultateuopšte.
Preporuke•Ranousmeravanjeirazvrstavanjemorajubitipostavljeninanačinzakojijeutvrđenodadonosikorist, jerveomačestopredstavljajupretnjupojednakopravnosti.
•Školski sistemi koji koriste rano usmeravenje trebalo bi da razmotre podizanjestarosnognivoanakojemsedogađaprvousmeravanjekakobiseumanjilenejednakostiipoboljšaliishodi.
•Akademskuselekciju trebalo bi koristiti sa mnogo opreza jer i ona pred-stavljapretnjupojednakopravnost.
Korak2:Upravljanjeizboromškoletakodase ograničipretnjapojednakopravnost
Pokazatelji•Izborškolemožepredstavljatipretnjujednakopravnostijerobrazovanijiroditeljimogupravitimudrijeizbore.Boljestojećiroditeljiimajuresursedaistražemogućnosti,aakademskaselekcijaubrzavanapredakonihkojisuvećstekliboljustartnupozicijuuživotuzahvaljujućiroditeljima.
•umnogimzemljamavećamogućnostizborauškolskimsistemimapov-
3.STruKTurEIPuTANJE
87NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
ezanajesavećimrazlikamaudruštvenojstrukturirazličitihškola(videtiGrafikon3.3.).
Preporuke•Izborškolepredstavljapretnjuzajednakopravnostizahtevapažljivoup-ravljanje,anaročitokakobiseobezbedilodanerezultirapovećanjemrazlikaudruštvenojstrukturirazličitihškola.
•upostojećem sistemu izbora škola, one za koje vlada veliko intereso-vanjemorajunaćinačinedaosiguraju adekvatanudruštvenuraznolikostuškolama–naprimer,metodeodabiraučenikakaoštojelutrija.Finansi-jskapomoćškolamakojeupisujuučenikeizdruštvenougroženihgrupamožetakođedatirazultate.
Trećikorak:Obezbeditiprivlačnemogućnostiuvišemsrednjemobrazovanju,umanjitibrojslepihulicaisprečitiosipanje
Pokazatelji•Između 5 % i 40 % učenika napusti školovanja u zemljama OECDa(merenonaosnovubrojaosobaizmeđu20i24godinekojenisuuobra-zovnomsistemuikojenemajuvišesrednjeobrazovanje).Onićestogaimatimaluradnusposobnostivisokustopunezaposlenosti.
•Pored drugih faktora, odustajanje od školovanja posledica je nezado-voljstva školom, nedostatkom podrške kod kuće, lošim iskustvima saučenjemiponavljanjemrazreda.
•ranouočavanjeugroženihučenikapomažedasepopraveishodiidasesprečiosipanje.
•Dobrokarijernovođenjeisavetovanje,kombinovanosafleksibilnijimidiverzifikovanijim(istogaprivlačnijim)kurikulumompomažedaseum-anjistopaosipanja.
Preporuke•Ranaprevencijanapuštanjaškolejenajboljimetod.Osnovnoškolovanjebitrebalodapodržiiuključionesaproblemima,aliionesanajboljimrezultatima.
•Praćenjeugroženihučenika(naosnovuinformacijaoprisutnosti,postignućimaiuključenostiuškolskeaktivnosti)trebalobidabudepovezanosameramakojezaciljimajudaseunaprederezultatiisprečiodustajanje.
•Višesrednjeobrazovanjemorabitiprivlačnoizaonekojinespadajuueli-tu koja naginje akademskom obrazovanju, sa ponudom dobrih i kvalitet-nihputanjabezslepihulicaisaefikasnomvezomsasvetomrada.
3.STruKTurEIPuTANJE
88 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•Lakiprelazisprečavajuneuspehiosipanje.Dodatnapodrškauučenjuprikrajusrednješkolemožeohrabritiučenikedanastavesaobrazovanjem.
•Kvalitetna stručnausmerenjaveomasuvažna.uklanjanjeakademskogopterećenjasaulaskauopštevišesrednjeobrazovanjeiomogućavanjepristupatercijarnomobrazovanjuiizstručnihprograma,kaouŠvedskojiNorveškoj,možepoboljšatistatusstručnihusmerenja.
Četvrtikorak:Ponuditidrugušansuzasticanje dobrobitiodobrazovanja
Pokazatelji•Onikojineuspejuuškoliseveomateškokasnijeoprave.usvimzem-ljamaOECDa, oni sa slabimosnovnimkvalifikacijamamnogo se ređeopredeljujuzaučenjeuodraslomdobu(videtiGrafikon2.5).Zanimljivojedaovajgrafikontakođepokazujeznačajnerazlikemeđuzemljama.
•u zemljama oeCD-a veliki broj odraslih osoba i mladih koji su odustali od školovanja pre sticanja osnovnog obrazovanja stiču školske kvali-fikacijekrozprogramedrugešanse.uSjedinjenimAmeričkimDržavamaskoro 60% onih koji su odustali od školovanja tokom života steknusrednjoškolskekvalifikacije(GEDsertifikat).
PreporukeDrugešanseneophodnesuonima kojima nedostaju osnovno obrazovanje
iveštine.Ovouključujeprogrameopismenjavanja,osnovnoisrednjeobrazo-vanje,programezasnovanenaraduiaranžmanezapriznavanjeneformalnogučenja.
3.STruKTurEIPuTANJE
89NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Anex3.A
Aneks3.A1Koeficijentikorelacijeizmeđuindeksaseparacije iishodaPISAistraživanja
matematika prirodne nauke čitanje
srednji rezultat -0,40* -0,30 NS - 0,48**
dobri učenici - 0,17 NS -0,2 NS -0,43*
slabi učenici 0,45 * 0,3 NS 0,47**
standardna devijacija 0,35 NS -0,07 NS 0,18 NS
Aneks3.A2Regresionaanaliza:Uticajselekcijeposposobnosti narazličitepokazatelje
Zavisna promenljiva Posmatrani slučajevi
proprcijaobjašenjene varijanse
Procenjeni koeficijent
Vrednost t-statistika
3.2.1 Procenat učenika sa na-jboljim rezultatom (nivo 6) iz matematike na PISA testu
27 zemalja OECD-a+ Rusija
0,40 Nezavisna promen-ljiva. Selekcija na osnovu sposobnosti
2,880,04*
4,372,26
Procenat učenika sa na-jboljim rezultatom (preko 600 poena) na PISA skali prirodnih nauka
27 zemalja OECD-a + Rusija
0,38 Nezavisna promen-ljiva. Selekcija na osnovu sposobnosti
14,40,11*
7,672,11
Procenat učenika sa na-jboljim rezultatom (preko 625 poena) iz čitanja na PISA skali
27 zemalja OECD + Rusija
0,10 Nezavisna promen-ljiva. Selekcija na osnovu sposobnosti
8,52-0,02 NS
7.50-0,54
3.2.2 Uticaj socio-ekonomskig statusa na performanse
27 zemalja OECD
0,47 Nezavisna promen-ljiva. Selekcija na osnovu sposobnosti
38,610,13*
20,922,65
3.3.3 Indeks separacije 28 zemalja OECD + Rusija
0,48 Nezavisna promen-ljiva. Selekcija na osnovu sposobnosti
0,210,001*
11,642,28
3.3.4 Indeks separacije 28 zemalja OECD + Rusija
0,48 Nezavisna promen-ljiva. Selekcija na osnovu sposobnosti
0,210,001*0,001 NS
11,642,281,12
Napomena:*značajanonanivouod5%;**značajnonanivouod1%;NSnijestatističkiznačajnoIzvor:OECD(2004),LearningForTomorrow’sWorld:FirstResultsfrom2003PISA, Paris
3.STruKTurEIPuTANJE
90 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Napomene
1.uIrskomizveštajuoodustajanjuodškolovanja,prelazaksaprimarnognasekun-darninivoopisanjekaoključnatačkazaonekojiranonapuštajuškolu(Nacionalniekonomskiisocijalniforum,2002).
2.Videti grafikon 5.20 o prvoj godini selekcije u obrazovnim sistemima u OECD(2004b), Learning for Tomorrow’sWorld: Forst results from PISA 2003, OECD,Paris
Literatura
Ainley,J.andM.Sheret(1992)“ProgressthroughHighSchool:AStudyofSeniorSec-ondarySchoolinginNewSouthWales”,ACErresearchMonograph,No.43.ACEr,Hawthorn,Victoria,Australia.
AmericanInstituteforresearch,SrIInternational(2006),EarlyCollegeHighSchoolInitiative. 20032005 Evaluation report, prepared for the Bill &Melinda GatesFoundation,AmericanInstituteforresearch,2006.
Arum,r.andY.Shavit(1994),“AnotherLookatTracking,VocationalEducationandSocialreproduction”,EuropeanuniversityInstituteWorkingPaper,No.94/1,Eu-ropeanuniversityInstitute,Florence.
Bauer,P.andr.riphahn(2005),“TimingofSchoolTrackingasaDeterminantofInter-generationalTransmissionofEducation”,EconomicsLetters91(2006),Elsevier,pp.9097.
Bjorklund,A.,P.A.Edin,P.FredrikssonandA.Krueger(2004),Education,Equality,andEfficiency:AnAnalysisofSwedishSchoolreformsduringthe1990s,InstituteforLabourMarketPolicyEvaluation,uppsala.
BlossfeldH.andY.Shavit(eds.)(1993),PersistentInequalities:AComparativeStudyofEducationalAttainmentinThirteenCountries,WestviewPress,BoulderColo-rado.
Bobbitt,L.andL.Horn(2000),“MappingtheroadtoCollege:FirstGenerationStu-dents’MathTrack,PlanningStrategies,andContextofSupport”,StatisticalAnaly-sisreport,March2000,NationalCentreforEducationStatistics,uSDepartmentofEducation,OfficeofEducationalresearchandImprovement.
Breen,r.,r.Luijk,W.Mullerandr.Pollak(2005),“NonPersistentInequalityinEdu-cationalAttainment:EvidencefromEightEuropeanCountries”,PaperpresentedforthemeetingofresearchCommittee28(ISA)InequalityandMobilityinFamily,School,andWork,LosAngeles,August1821,2005.
Brunello,G.,M.GianniandK.Ariga(2004),“TheOptimalTimingofSchoolTracking”,InstitutefortheStudyofLabor(IZA)DiscussionPaper,No.995.
CentreforNativeEducation(n.d.),Antiochuniversity,Seattle,www.antiochsea.edu/about/cne.
CommissionoftheEuropeanCommunities(2006),CommunicationfromtheCommis-siontotheCouncilandtotheEuropeanParliament,EfficiencyandEquityinEuro-peanEducationandTrainingSystems,SEC(2006)1096.
CounciloftheEuropeanunion(2006),ConclusionsoftheCouncilandtherepresen-
3.STruKTurEIPuTANJE
91NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
tativesoftheGovernmentsoftheMemberStates,MeetingwithintheCouncilonEfficiencyandEquityinEducationandTraining,15November2006.
CoradiVellacott,M.andS.Wolter(2004),Equity intheSwissEducationSystem:Di-mensions,CausesandPolicyresponses,Nationalreport fromSwitzerlandcon-tributingtotheOECD’sreviewofEquityinEducation,SwissCoordinationCenterforresearchinEducation.
DeLuca,S.,A.EstacionandS.Plank(2005),DroppingOutofHighSchoolandthePlaceofCareerandTechnicalEducation:ASurvivalAnalysisofSurvivingHighSchool,National Dissemination Center for Career and Technical Education, Columbus,Ohio.
Department for Work and Pensions, uK (2004), OECD Thematic review of AdultLearningintheunitedKingdom–Backgroundreport.
Dronkers, J. andP.robert (2003), “EffectivenessofPublic andPrivate Schools in aComparativePerspective”,PaperfortheSociologyofEducationregularSession:InternationalPerspectivesontheSociologyofEducationattheAnnualMeetingoftheAmericanSociologicalAssociationinSanFrancisco,1417August2004,Euro-peanuniversityInstitute,DepartmentofPoliticalSciences.
Ekström,E.(2003),“EarningEffectsofAdultSecondaryEducationinSweden”,Insti-tute forLabourMarketPolicyEvaluation (IFAu),WorkingPaper,2003:16,upp-sala.
Erikson,r. and J. Jonsson (eds.) (1996), CanEducationbeEqualized:The SwedishCaseinComparativePerspective,WestviewPress,Boulder,Colorado.
EuropeanJournalofEducationresearch,DevelopmentandPolicies,“Attitudes,ChoiceandParticipation–DimensionsoftheDemandforSchooling”(2006),Vol.41,No.1.
Eurydice(1994),MeasurestoCombatFailureatSchool:AChallengefortheConstruc-tionofEurope,www.eurydice.org.
Eurydice(1997),MeasuresTakenintheMemberStatesoftheEuropeanuniontoAs-sistYoungPeoplewhoHaveLefttheEducationWithoutQualification,www.eury-dice.org.
Eurydice,TheInformationNetworkonEducationinEurope,www.eurydice.org.Fitz, J., S. Gorard andC. Taylor (2001), “Explaining School Segregation”, Paper pre-
sented to British Educational researchAssociation (BErA)Annual Conference,universityofLeeds,1315September2001,CardiffuniversitySchoolofSocialSci-ences.
Flere,S.(2004),EducationalEquityandInequityinSlovenia:CountryAnalyticalre-port.
Gibbons,S.andS.Machin(2001),“ValuingPrimarySchools”,CentrefortheEconomicsofEducation(CEE),DiscussionPapers,No.0015,LondonSchoolofEconomicsandPoliticalScience.
Grubb N., S. Field, H. Marit Jahr and J. Neumüller (2005), Equity in Educa-tion Thematic review: Finland Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/49/40/36376641.pdf.
Hanushek,E.A.andL.Wössmann(2005),“DoesEducationalTrackingAffectPerfor-mance and Inequality? DifferencesinDifferences Evidence Across Countries”,WorkingPaperNo.1415,CenterforEconomicStudiesandInstituteforEconomicresearch(CESifo),universityofMunich.
Hanushek,E.A.,J.F.Kain,J.M.MarkmanandS.G.rivkin(2001),“DoesPeerAbilityAf-
3.STruKTurEIPuTANJE
92 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
fectStudentAchievement?”,WorkingPaper8502,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Hoffman,N.(2003),“CollegeCreditinHighSchool:IncreasingPostsecondaryCreden-tialratesofunderrepresentedStudents”,Change,July/August2003,www.early-colleges.org/Downloads/collegecredit.pdf.
Hoffman,N.,M.L.Ferreira,S.FieldandB.Levin(2005),EquityinEducationThematicreview:HungaryCountryNote,OECD,Paris.
Hoxby, C.M., (2002), “The Power of Peers”, Education Next, No. 2, Summer 2002,HooverInstitution.
Istance,D.andA.Sliwka,(2006),“Choice,Diversityand‘Exit’inSchooling–AMixedPicture”,EuropeanJournalofEducation,Vol.41,No.1,pp.4558.
Jenkins, S., J. Miclewright and S. Schnepf (2006), “Social Segregation in SecondarySchools:HowDoesEnglandComparewithOtherCountries?”,InstituteforSocialandEconomicresearchWorkingPaper200602.
Kim,T.andK.Pelleriaux(2004),EquityintheFlemishEducationalSystem:CountryAnalyticalreport,universityofAntwerp.
Leney,T.(2005),AchievingtheLisbonGoal:TheContributionofVET,EuropeanCom-mission.
Meghir,C.andM.Palme(2005),“Educationalreform,AbilityandFamilyBackground”,AmericanEconomicreview,Vol.95,No.1,pp.414424(11).
MinistryofEducation,russianFederation(2005),EquityinEducation:CountryAna-lyticalreport–russia.
Ministry of National Education, Higher Education and research, France (2004),L’équitédans l’éducation enFrance:rapportdebasenational présentédans lecadredel’activitédel’OCDE,Paris.
Mortimore,P.,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:Nor-wayCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/10/6/35892523.pdf.
NationalEconomicandSocialForum(2002),“EarlySchoolLeavers,ForumreportNo.24”,TheNationalEconomicandSocialForum,Dublin.
Nicaise, I., G. EspingAndersen, B. Pont and P. Tunstall (2005), Equity in Educa-tion Thematic review: Sweden Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/10/5/35892546.pdf.
Oakes,J.,M.Selvin,L.A.KarolyandG.Guiton(1992),EducationalMatchmaking:Aca-demicandVocationalTrackinginComprehensiveHighSchools,randreport,randCorporation.
OECD(1994),School:AMatterofChoice,OECD,Paris.OECD(2000),FromInitialEducationtoWorkingLife:MakingTransitionWork,OECD,
Paris.OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstresultsfromPISA2003,OECD,
Paris.OECD(2004c),CareerGuidanceandPublicPolicy:BridgingtheGap,OECD,Paris.OECD(2004d),CompletingtheFoundationforLifelongLearning:AnOECDSurveyof
upperSecondarySchools,OECD,Paris.OECD(2005c),EducationataGlance:OECDIndicators2005,OECD,Paris.OECD(2005d),PromotingAdultLearning,OECD,Paris.OECD(2005e),FromEducationtoWork:ADifficultTransitionforYoungAdultswith
LowLevelsofEducation,OECD,Paris.
3.STruKTurEIPuTANJE
93NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
OECD(2005f),CountryreportonNationalSystemPoliciesandPracticesConcerningChildrenandYouth atrisk, PromotingPartnership for Inclusion– Switzerland,OECD,CErI,Paris.
OECD(2005g),SchoolFactorsrelatedtoQualityandEquity:resultsfromPISA2000,OECD,Paris.
OECD(2006b),PubliclyProvidedGoodsandtheDistributionofresources,OECD,Di-rectorateforEmployment,LabourandSocialAffairs,OECD,Paris.
OECD(2006f),PublicSpendingEfficiency:QuestionnaireonthePrePrimary,PrimaryandLowerSecondaryEducationSector,OECD/ECO,unpublished.
Pekkarinen,T.,S.Pekkalaandr.uusitalo(2006),“EducationPolicyandIntergenera-tionalIncomeMobility:EvidencefromtheFinnishComprehensiveSchoolreform”,IZADiscussionPaper,No.2204
Schütz,G.andL.Wössmann(2006),EfficiencyandEquityinEuropeanEducationandTrainingSystemspreparedbytheEuropeanExpertNetworkinEconomicsinEduca-
tiontoaccompanytheCommunicationandStaffWorkingPaperbytheEuropeanCommissionunderthesametitle,http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/eenee.pdf.
SwedishNationalAgencyforEducation(n.d.),OfficialstatisticsofSweden,Stockholm,www.skolverket.se/sb/d/356.
SwissContributiontoEurybase–theInformationDatabaseonEducationSystemsinEurope (2001), InformationDocumentationEducation Suisse,Berne,www.edk.ch/PDF_Downloads/Bildungswesen_CH/Eurydice_00e.pdf.
TAFE(TechnicalandFurtherEducation)NewSouthWales,www.tafensw.edu.au.Teese,r.,P.Aasen,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:
SpainCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/41/39/36361409.pdf.TheEarlyCollegeHighSchoolInitiative,www.earlycolleges.org.Wolk, r. (2005), “It’s Kind of Different”: Student Experience in Two Early Col-
lege High Schools, www.earlycolleges.org/Downloads/KindOfDifferent.pdf#search=%22wolk%20%22it’s%20kind%20of%20different%22%22.
95NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Četvrtopoglavlje
Prakseuškoliivannje
uovompoglavljuposmatramokakonačinradauškoli ivannjeutičena jednakopravnost, naročito u pogledu odnosa između škola, roditeljai zajednica. Među različitim pristupima, ističemo potrebu da se umanjistepen ponavljanja razreda u pojedinim zemljama, da se razviju pristupi osmišljeni za individualno učenje (uključujući mešovite mogućnosti zaučenje) i efikasne strategije za intervencije kako bi se pružila podrškaučenicima ili razredima sa slabijim rezultatima. Škole takođemorajudadosegnudodomovadeceizugroženihdruštvenihgrupa,koristećipristupekaoštosuklubovizaizradudomaćihzadatakaiunapređenakomunikacijasaroditeljima,dabisepoboljšalookruženjezaučenjevanškole.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
96 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Svadecamogudaukažunastvarikojeimnajvišeznačeuvezisanjihovomškolom i školskimradom.Onićevamreći sveonjihovoj školi, časovima,
predmetima,nastavnicima,otomedaliimnastavnicidobroobjašnjavajustvariidaliimpomažukadanerazumejunešto.Odnjihćetesaznatiikolikodomaćihzadatakaimaju,dali imunjihovojizradipomažuroditeljiikakoonireagujukadaimdecapostižudobreililošerezultateuškoli–daliotomerazgovarajusanastavnicima,naprimer.Poglavljejefokusiranonaovajsuštinskiprocesučenja,iuučioniciikodkuće.unjemuispitujemoizazoveiistražujemokakopolitikaipraksauovojoblastimogupostatipravičnijeiinkluzivnije.
4.1.Jednakopravnostuučionici: merezaonekojimajepotrebnapomoć
Kadaseuučionicipojaveproblemiuučenju,odgovorsemožedatinadvaprilično različita načina. Prvi je da se deca o kojima je reč premeste u drugookruženjezaučenje,itimesačuvarelativnahomogenostrezultataunutarorigi-nalnograzreda.Mereovogtipauključujuspecijalnoobrazovanje,usmeravanjeirazvrstavanje,okojimaseraspravljalouTrećempoglavlju.Druginačinzaost-varivanjejednakognivoapostignućaunutarsvakograzredajestedasezahtevadaonikojizaostajuponoverazred.Iakojeovo,nanekinačin,jošjednosredstvodiferencijacije,sličnoonimaokojimasmoraspravljaliuprethodnompoglavlju,onojetakođeinačinupravljanjaindividualnimproblemimauučenjunanivourazreda,pasezbogtogaonjemugovoriovde.Ostalemogućnostipodrazumevajurazličitenastavnepristupeimerekojesebaverazličitimnivoimapostignućaunu-tarrazreda.Dabiseosiguralisviovipristupi,posvećenostjednakopravnostimorabitiugrađenaukulturusistemaitotakodazainteresovanestrane,razmišljajućiosvimpolitikamaipraksama,uvek imajuuviduštaonemogupostićizaonekojimajepomoćnajpotrebnija,kaoizaonesanajboljimrezultatima.
Ponavljanjerazreda
Zahtevdaseponavljarazreduobičajenoslediposleformalnogilineformalnognastavničkogvrednovanjaučenikaprikrajuškolskegodine,kojepokazujedaon
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
97NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
nijeadekvatnorazumeopodučavanumaterijuilinijedosegaoočekivaninivoznan-ja(iakoponavljanjerazredaponekadznačineuspehsamounekimpredmetima).Nakontogaseškolasama,iliudogovorusaroditeljimaiučenikom,odlučujedabiučenik trebalodaponovi razred,uzočekivanjedaćena tajnačinnadoknadipropušteno.Tabela4.1predstavljamehanizmekorišćeneuodabranimzemljama.
Tabela4.1Ponavljanjegodineuosnovnominižemsrednjemobrazovanju
Kada? Koliko puta? Ko odlučuje? Prema kojim kriterijumima?
Belgija(Flandrija)
Svaki razred može biti ponovljen jednaput.
Nastavnik ili nastavnički tim i direktor škole, u konsultaciji sa učenikom i roditeljima.
Rezultati testiranja i ispitivanja. Informacije iz Centra za obrazovno savetovanje.
Finska Ponavljanje je moguće u teoriji, ali je u praksi retko.
Francuska OsnovnoPonavljanje na kraju ciklusa.
Nastavnički tim (conseil des maîtres de cycle), na osnovu preporuke učenikovog nastavnika.
Obrazovna postignuća merena u odnosu na ciljeve postavljene za kraj svakog ciklusa.
Niže srednje (collège)Ponavljanje je moguće na kraju godine.
Conseil de classe na osnovu preporuke nastavnika.
Usvajanje veština određenih kurikulumom.
Mađarska PredškolskoDeca mogu biti zadržana još jednu dodatnu godinu.
Institucija za obrazovno vođenje ili komitet stručnjaka uz konsultacije sa roditeljima i zaposlenima u predškolskim ustanovama.
Dovoljna zrelost da se započne školovanje
Osnovno i niže srednjeOd četvrtog razreda, najviše tri puta.
Školsko nastavno osoblje. - Ocene iz svih predmeta, osim neuspeha da se postigne standard veština stranog jezika u prva četiri razreda.
- prisustvovanje nastavi u manjoj meri od zakonski određenog nivoa.
- Na zahtev roditelja i učenika.
Norveška Ponavljanje je moguće u teoriji, ali je u praksi retko.
Slovenija Nastavno osoblje, na preporuku razrednog starešine, nakon konsultacija sa drugim nastavnicima, školskim savetnikom i roditeljima.
Nedovoljna ocena iz svih predmeta na kraju školske godine
Španija OsnovnoPonavljanje na kraju ciklusa (sastoji se od nekoliko razreda), ne više od jedanput.
Glavni nastavnik i razredni nastavnik uz konsultacije sa drugim nastavnicima, lokalnim timom obrazovnih psihologa, roditeljima i prosvetnim inspektorima.
Obrazovna postignuća mere se u odosu na ciljeve postavljene za kraj svakog ciklusa
Niže srednjeUčenici dobijaju ocene za svaki predmet. Jedan predmet je moguće ponavljati jednom.
Tim za procenu, sastavljen od posebnog nastavničkog tima za svaku grupu učenika, pod vođstvom razrednog starešine.
Nedovoljna ocena iz više od dva predmeta.
Švedska Ponavljanje moguće u teoriji, ali je u praksi retko.
Švajcarska PredškolskoDeca mogu biti zadržana jednu dodatnu godinu.
Dovoljna zrelost da se započne školovanje
OsnovnoAko ponavljanje ne vodi nadoknađivanju, dete se prebacuje u specijalni razred ili školu.
Nastavno osoblje, nakon konsultacija sa roditeljima
Postignuća tokom perioda ocenjivanja.
Niže srednjeJedno ponavljanje je moguće. Nakon toga se učenik prebacuje u sledeći niži tip/nivo škole.
Nastavno osoblje, nakon konsultacija sa roditeljima.
Postignuća tokom perioda ocenjivanja.
Izvor:Eurydice;SwissContributiontoEurybase–theInformationDatabaseonEducationSystemsinEu-rope(2001), InformationDocumentationSuisse,Berne; i izveštajipripremljenizaTematskipregledojednakopravnostiuobrazovanju(dostupninawww.oecd.org/edu/equity/equityineducation).
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
98 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
unekimzemljama,kaoštosuFrancuska,Luksemburg,MeksikoiŠpanija,višeod20%učenikamoradaponavljarazreduosnovnojilisrednjojškoli(videtiGrafikon4.1).uovimzemljama,ponavljanjegodinejedanjeodglavnihmehanizamakojisekoristekaoodgovornaslabaindividualnapostignuća.udrugim zemljama, kao što su japan, koreja i nordijske zemlje, ponavljanje je veomaretkoimožebitiposledicabolestiiliodsustvatokomgodine.
Grafikon4.1.Kolikoučenikaponavljarazreduosnovnom inižemsrednjemobrazovanju?1
Procenatpetnaestogodišnjakakojikažudasuponavljalirazred jedanilivišeputa(2003).
1.PodacizaNorveškunedostaju.PonavljanjerazredajeveomaretkouNorveškoj.
Izvor:OECD,PISA2003Database.
Efikasnostiselekcija
Daliponavljanjerazredapomažeučenicimadanadoknadeučenjeisus-tignu vršnjake? Kao što je i očekivano, oni koji ponavljaju razred postižuslabije rezultateu školi.Naprimer,oni imajumnogoslabijePISArezultatenanivouod15godina.uFrancuskoj,PoliTronsin(PaulandTroncin,2004)uočavajudapolovinaučenikakojiponavljajuprvirazredosnovnogobrazo-vanjanapuštajuškoluilibezkvalifikacijailisamosakvalifikacijamanižesred-
% učenika koji su ponavljali jednom ili više puta u osnovnoj školi% učenika koji su ponavljali jednom ili više puta u nižoj srednjoj školi
Meksiko
Holandija
Portugal
Belgija
Francuska
Luksemburg
Švajcarsk
aIrsk
a
Nemačka
Australija SAD
ŠpanijaKanada
Turska
Mađarska
Novi ZelandAustri
jaDanska
ŠvedskaFinska
PoljskaRusjij
a
Velika Britanija
SlovačkaČeška
ItalijaGrčk
aKoreja
30
25
20
15
10
5
0
%
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
99NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
nješkole.IstraživanjauKvebeku(Kanada)iSjedinjenimAmeričkimDržavamapokazalasudaonikojiponavljajurazredimajuvećešansedakasnijeodus-tanuodškolovanja.Ali,loširezultatimoguodslikavatičinjenicudasuslabijiučeniciodabranizaponavljanjegodine.Kakvebionirezultatepostizalidasutretiraninadruginačin?uodsustvu istraživanjaukontrolisanimuslovima,porede se ishodi onih koji su ponavljali godinu sa ishodima onih kojima je dozvoljenodanastaveobrazovanjeuprkoslošimrezultatima.rezultatipoka-zujumalukoristodponavljanja(Jimersonetal.,1997).Nakonskorijihvelikihispitivanjameđunarodnihpokazatelja(Paul,1997;PaulandTroncin,2004)zaključenojedajeovakvapraksaneefikasna,skupaidastigmatizuje.ujošjednomistraživanjutvrdiseda„...tokom50godinaispitivanjauobrazovanjunikojošnijeutvrdiodajebilokojioblikponavljanjarazredaefikasnameraprotivniskihpostignuća...“(Daltonetal.,2001).
Da bi sistem ponavljanja razreda bio efikasan, mora da odabere praveučenike.usvakomškolskomrazreduvarirauzrastdece.Naprimer,akosuškolskirazrediodređenikalendarskomgodinomrođenja,najmlađićeusva-komrazredubitionirođeniudecembru,anajstarijiujanuaru.utvrđenojedaškolskapostignuća,čakiusrednjojškoli,delimičnozaviseodtačnoguzrasta,paće,akoseutvrđenipragznanjakoristidaseodredikoćeponavljatigodinu,najmlađiusvakojgrupibitiunajrizičnijojpoziciji.Ponavljanjemoždanećeporemetitistarosnustruktururazredakaoštosemožeočekivati;mnogiodonihkojiponavljajugodinusamosunekolikomesecistarijiodonihurazredukojemsepriključuju.Stimuvezi,pokazaćesedamnogiponavljačinisuslabiučenici,većsusamopremladizasvojrazred.Istovremeno,nekistariji,zaistalošiučeniciizbećićeponavljanje.Akojeopravdanjezapostojanjeovemeretoda jeusmerenana slabijeučenike, sveprocedureodabira zasnovanenaustanovljenompraguznanjabićemanjkave.
Istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj takođesugerišudajedruštvenipoložaj,nezavisnoodškolskihpostignuća,važnade-terminantaponavljanjarazreda.Ovomožebitizbogproblemauponašanjukoje jepovezano sadruštvenimpoložajem, ili zbog toga što suobrazovaniroditeljiuboljojpozicijidaseusprotiveponavljanjukojepredlažeškola.Sto-gaprocesodabiratakođemožepredstavljatirizikza jednakopravnostzbogpristrasnostizasnovanenadruštvenomstatusu.
Troškoviipodsticaji
Troškoviponavljanjarazredasuprilični,aliindirektni.Nekolikoprocenaje dostupno u literaturi,mada jeDžimerson sa saradnicima (Jimerson etal.,1997) u SjedinjenimAmeričkimDržavama procenio da je 1990. samo
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
100 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
za troškovenastave izdvojenodo10milijardidolara.Podpretpostavkomda ponavljanje razreda podrazumeva jednogodišnje odlaganje sticanjadiplome, troškove predstavlja jedna dodatna godina nastave plaćena izjavnogbudžeta,plusoportunitetnitroškovigodineučenikovogvremena,štoćeuglavnomuticatinanjegauvidunižihprimanja,štojeuobičajenonakonodlaganja.Tabela4.2.postavljaprocenutroškovauodabranimdržavamazakojepostojedostupnipodaci.Onipokazujudatrošakpoučenikupoponov-ljenojgodinimožebiti ido20.000dolaranaNovomZelandu,dokukupnitroškovinanivoudržavemogubiti450milionadolaragodišnje,kaouBel-giji.
Tabela4.2Procenatroškovaponavljanjarazredauodabranimdržavama1
Ukupni troškovi države Troškovi po učeniku za ponavljanje jedne godineMereno u hiljadama dolara prema paritetu kupovne moći
Osnovno i niže srednje obrazovanjeMereno u milionima dolara prema paritetu kupovne moći
Osnovna škola Niža srednja škola
Belgija 440 16 18
Danska 30 14 14
Finska 10 8 11
Mađarska 80 9 9
Novi Zeland 50 20 19
Švedska 40 10 10
Sjedinjene Američke Države 5.270 13 14
1.Troškoviponavljanjaprocenjenisukaozbirdvejukomponenata:dodatnihtroškovanastaveivrednostiizgubljenogishoda.Procenajenapravljenaodvojenozaosnovnoinižesrednjeobrazovanje.Ovoznačidaponavljanjegodineimplicirajošjednudodatnugodinuprovedenuuškoli.Godinazakojusuuzetipodacije2003.Troškovinastave:godišnjitrošakpoučenikuizraženudolarimapriparitetukupovnemoći.Izgubljeniishod:Procenjennaukupnimprimanjimaosobaod15do24godine,uzimajućiuobzirstopunezaposlenosti,izraženoudolarimapremaparitetukupovnemoći.ukupnitroškovipodržavamaprocenjenisumnoženjemprocenjenihtroškovazaponovljenugodinusaukupnimbrojemponavljača.
Izvor:OECD(2005c),EducationataGlance:OECDIndicators2005,OECD,Paris;OECDEducationDatabase(2004).
Školeimajuveomamalopodsticajadauzmuuobziroveveliketroškove.Popravilu,produženjevremenakojeučenikprovedeuobrazovanjunamećedodatnetroškovenastavecelomsistemupovećanjembrojaupisanihučenika.Ali,pojedinačneškoleobičnodobijaju sredstvapoupisanomučeniku, takodaonenećemoratidaapsorbujupovećanetroškoveilidapreuzmuoportu-nitetne troškoveodneostvarenog rezultata.Ovo jenaročitovažnozato što
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
101NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
alternativnemogućnostizaborbuprotivproblemauučenju,kakvaje,recimo,intenzivnapomoćumalimgrupama,običnopredstavljajudirektnetroškovezaškole.
Smanjivanjeponavljanjarazreda
Dazaključimo,ponavljanjerazredajeneefikasnoiskupo,aškolenemajudovoljnopodsticajadauzmuuobzirove troškove.Ponavljanje seponekadbraninaosnovupotrebeda seodrže standardi. Standardi suvažni, ali onikojisuzaistabitnijesukonkretniishodizaučenike,aneteoretskaočekivanjazanivoučenikauodređenomrazredu.Nekeodzemaljakojemanjekoristeponavljanjekaomeru(iligauopštenekoriste) imajuizuzetnovisokestan-darde.Naravno,mogupostojatipojedinačnislučajevikadaponavljanjemožepomoći,ali izgledadasuovakvislučajeviizuzeci.Praksasesvevišemenjaumnogimzemljama.uLuksemburgujenedavnosprovedenareformakakobiseumanjiloponavljanjerazreda(Luxembourg,2005),dokjeuFrancuskojSavetzaevaluacijuškoladaopreporukudasesmanjikorišćenjeponavljanja(HautConseildel’Évaluationdel’École,2004).Tokomizradeovogtematskogpregleda, timovi eksperatadali su sličnepreporuke zaMađarsku i Španiju(Hoffmanetal.,2005;Teeseetal.,2005),auŠpanijisuvećpreduzetiodređenikoraci.
uprkos pokazateljima, ponavljanje godine je i dalje uobičajena praksau nekim zemljama. Postoje dva osnovna razloga za to. Prvo, istraživanja uBelgiji, Kanadi, Francuskoj, Švajcarskoj i SjedinjenimAmeričkimDržavamapokazujudanastavnicisnažnopodržavajuponavljanjeidasuuvereniunje-govuefikasnost(Paul,1997).Ovosemoždadešavazbogtogaštonastavniciosećajudaimnedostajeveštinazapodučavanjerazredasadiverzifikovanijimpostignućima.Drugirazlogbimogaobititošto,nanivouškole,kaoštosmoveć govorili, nepostojepodsticaji da seuobziruzmu troškoviponavljanjarazreda.
Izovogaproizlazedvazaključkakojasetičupolitika.Prvo,zemljekojekoriste ponavljanje u velikoj meri, trebalo bi da istraže, zajedno sa nas-tavnicima,alternativnenačinedapružepodrškuonimakojiimajuproblemauučenju.Poredpokazateljadajeponavljanjeneefikasno,nastavnicimasemorajuponuditikonkretnealternative.Kaoštotvrdimounastavkuteksta,međunarodnoiskustvosugerišedatakvealternativepostojeidaonemogubiti veoma efikasne. Primer4.1. opisuje jednuuspešnu incijativu u Fran-cuskoj.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
102 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Primer4.1Alternativnipristupponavljanjurazreda uFrancuskoj
Jedanodnačinadasepomognedecikojazaostajujestedaimseponudidodatnovremezanastavuidasenastavaprilagodinjihovimpotrebama.Primer francuske srednje škole koja se nalazi u oblasti u kojoj stanujudruštveno ugrožene grupe (les ulis) pokazuje kakomere usaglašene saindividualnimpotrebamamogukoristitinajugroženijimučenicima.Školaje imala visoku stopu ponavljanja i prilično slabe rezultate u poređenjusa drugim školama u okrugu. Onda je 2004. godine škola predložilaučenicima sa slabim rezultatima da pohađaju eksperimentalnu nastavuumestodaponavljajugodinu.Cilj jebioda sepoboljšaprelazučenikausledeći razredpomažući slabijimučenicimadadostignuostale razvijan-jemsamopouzdanja ipoverenjausposobnostiučenja.Pristup jebioba-zirannaosnaživanjuodnosaizmeđunastavnikaiučenika,nudećinastavukojajeprilagođenijaučenicimaikojaihpodstičedaaktivnoparticipiraju:“Les élèves ont enfin osé poser des questions concernant des savoirfairemêmetrèssimples.Celaleuradoncpermisd’éclairerdeszonesd’ombrequilesempêchaientdeprogresserdanscertainesmatières.Dansaucuneautreclasseprécédemmentsuivie, l’élèven’avaitosédemanderunetelleexplicationquandlanotionn’étaitpasmaîtrisée.”(“učenicisupostalihrabrijidapostavepitanjaotomekakoraditinekeveomajednostavnestvari.Toimjeomogućilodaraščistenejasnoćekojesublokoralenjihovnapredakupoje-dinimpredmetima.Naprethodnimčasovima,učenicisenisuusuđivalidapitajuzaobjašnjenjekadaimneštonijebilojasno“.)Nakongodineprove-deneueksperimentalnomrazreduučenicisuimalivišesamopouzdanja,astepenponavljanjajeumanjen.Ovosepokazalokaokorisnozaceluškolujer su smanjeni problemi u ponašanju i neopravdana odsustvanja s nas-tave.(Lyceedel’Essouriau).
Osimtoga,načinfinansiranjaškolamožebitipodešentakodaseuobzirvišeuzimajurealnitroškovi.Jednamogućnostbibiladaseškolamadozvolidazadržesveuštedenastalesmanjenjemponavljanjagodineidatajnovaciskoristezadrugenamene.Naprimer,školebimogledabudufinansiranepremagodišnjemprotokuučenikaodgodineupisakagodinimaturiranja,umesto na osnovu broja upisanih učenika. Smanjenje ponavljanja godinaproizvelobimanjibrojučenikaurazredimaioslobodiloresursezadrugenamene.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
103NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Mereuučionici
Škole se namnoge načine bave različitim nivoima znanja u razreduili učenicima koji zaostaju ili učenicima kod kojih se javljaju problemiu učenju. uopšteno govoreći, mora postojati posvećenost uspehu svihučenika, reprezentovana u visokim očekivanjima i organizaciji pro-grama i pristupima koji omogućavaju da se ostvare takva očekivanja.To podrazumeva prilagođavanje nastavničkog pristupa varijacijama upostignućima i omogućavanjedodatnepodrškeonimakoji imaju slabijerezultate. učionica je prvi nivo na kojem problemi u učenju mogu bitiuočeniiefikasnorazrešeni.Fleksibilneinstrukcije,prilagođenerazličitimrezultatimađakavećisu izazovzanastavnike i stogasemorajuosnažitidobrompripremomnastavnogosoblja.
Većinaobrazovnihsistema imarazličitemetodeobezbeđivanjaposebnepomoći onima sa problemima u učenju, iako one nisu uvek dobro evalu-irane.Ovdećemonajpre istaćipristupezakojepostoječvrstipokazateljiouspešnosti,azatimiprimerezakojesuishodimanjeizvesni.
Postoje čvrstipokazateljidakorišćenjegrupe tehnikapoznatihpodna-zivom formativno vrednovanje dovodi do uspeha, naročito kod učenika saslabim rezultatima. Formativno vrednovanje integrisano je u procese nas-taveiučenja,takodainformacijeonapretkuđakamogudasekoristedabiseuočilerazlikeurazumevanjuidabisenastavaoblikovala.Stogajepreupitanju „formativno“ nego „sumativno“ vrednovanje. Formativno vredno-vanje takođe uključuje promenu odnosa izmeđunastavnika i učenika takoda se učenici osećaju slobodnijima da kažu ukoliko im nešto nije jasno. upregledu istraživanja, Blek i Vilijam (Black andWilliam, 1998) zaključujudasupoboljšanjarezultatapovezanasa formativnimvrednovanjembila„...međunajvećimikadazabeleženimuvezisameramauobrazovanju“.Neko-liko studija citiranih u pregledu takođe pokazuje da formativne metodemogubitinaročitoefikasneupomaganjuučenicimasalošimrezultatimadanapreduju.uOECDovompregleduformativnogvrednovanjausrednjojškoli(OECD,2005h),opisujesenekolikostudijaslučajaškolaukojimajevelikibrojučenikaizugroženihdruštvenihgrupaprešaoizstatusalošegustatusprim-ernogučenikatokomgodina.Programikojisuusmereninapotrebeučenikasalošimrezultatimatakođedajupozitivnerezulate.
Nastavnici koji koriste formativno vrednovanje koncentrišu pažnju nanapredakkaciljevimaučenja,umestonaučenikovapsolutninivopostignuća.Nekolikoistraživanjapokazujevrednostovakvogpristupa,istučućidaonisaslabimrezultatimapripisujuneuspehnedostatkumogućnosti,ane truda, idadecastvarajusvestosvojimsposobnostimaimogućnostimaranouživotu
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
104 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
(BlackandWilliam,1998).Nastavnicikojikorisite formativnovrednovanjemogudapomognuučenicimadarazvijunizveštinaistrategijazaučenjekojeonitokomvremenamogudaljeunapređivati.Naprimer,ujednojškoliuNju-faundlendu(Newfoundland)uKanadi,učenicidevetograzredačitajuradovejedni drugima, koristeći metod rezultata da vrednuju i poboljšaju kvalitetpisanogtekstaupogledustila,strukture,gramatike ipisanja.učenicimasesvideoovakostrukturisanipristup.Jedanodnjihprokomentarisaoje:„Možešdavidišštasiuradiološeikakotomožešdapopraviš.Imnogojelakšedapostavljašciljevesamzasebe“(OECD,2005h).
osnovni elementi formativnog vrednovanja su:•atmosferauučionicikojapodstičeinterakcijuikorišćenjemehanizama
vrednovanja•uspostavljanjeciljevaučenjaipraćenjeindividualnognapretkaučenikakaovimciljevima
•korišćenjerazličitihmetodadavanja instrukcijadabiseodgovorilonarazličitepotrebeučenika
•korišćenje različitih pristupa za vrednovanje učeničkog razumevanjamaterije
•davanjepovratne informacijeopostignućimaučenika iprilagođavanjeinstrukcijadabisezadovoljileuočenepotrebe
•aktivnoučešćeučenikauprocesuučenja.
Ličnost i karakteristike nastavnika, ili njihova različita očekivanja odrazličitihučenika,takođemogudautičunapojedinačnerezultate.Kakobiseizbeglapristrasnost,nastavnicisuujednojškoliuBariju,uItaliji,diskutovaliutimovimaovrednovanjuučeničkihrezultata.Primetilisudasekvalitetnji-hovogvrednovanjapopravioidasubilisposobnidauočepotencijalnupris-trasnost(OECD,2005h).
Tzv.Readingrecoveryprogramitakođeutičunarezultateučenika.Readingrecovery je kratkotrajna, intenzivna mera individualne nastave za prvake sa slabimučinkom.Ovamerakoristisekaododatakdobrojnastaviurazredu.Pojediniučenicidobijajupolučasovnelekcijesvakogradnogdanatokom12do20nedeljasaposebnoobučenimReadingrecoverynastavnicima.Čimučenicidostignuočekivanupismenostnanivourazredaipokažudamogudanastavedaučebezpomoći,ovajvidnastaveseprekida,anoviučenicizapočinjusaindividualnimčasovima.Ciljreadingrecoverylekcijajedapromovišuubrzanoučenjepomoćukojegbiučenicimoglidasustignusvojevršnjake,umanjeraz-likuupostignućimaštojebržemogućeidanastavedaučenezavisno.Tokomsvakelekcijedetečitapoznatepriče,čitapričukojajevećpročitanadanranije,
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
105NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
radisaslovimai/ilirečimakoristećimagnetizovanaslova,pišepriče,sastavljaiseckanepričeičitanoveknjige.Nastavnikpokazujestrategijezarešavanjeproblema,podržavadeteipomažemudarazvijeefikasnestrategije(readingrecoveryCouncilofNorthAmerica).
Efikasnost Reading recovery strategija za one sa slabim rezultatima veoma je dobro potkrepljena pokazateljima iz istraživanja. BarouzLang(BurroughsLange,n.d.)ukazujenaznačajannapredakusticanjupismenos-ti koddecekojaučestvujuuprogramu.Ova studijauključuje42osnovneškoleizsiromašnijihkrajevaLondona.uizveštajuseposmatrajurezultatidecesaslabimpostignućima,uodnosunapostignućagrupedecekojasuučestvovala u programuReading recovery. učenici koji su imali približanpočetninivokaoonikojinisuučestvovaliuprogramu,dokrajagodinesu,uproseku,dobili20meseciu čitalačkoj starosti.Nasuprot tome,kontrol-nagrupapostiglajeveomamalinapredak.Ovamerapriličnojeskupa(jerzahtevaindividualnunastavuzadecuiobukuzanastavnike),alikakoBruks(Brooks,2002)tvrdi,nanivoupetogodišnjegprosekatroškovireadingre-coveryprogramabilisusamo10%višioduobičajenihtroškovazapomoćkojudajuškole.
Drugipristupionimakojizaostajuuškoli,akojisusepokazalinaročitouspešnim zasnovani su na efikasnom posmatranju i intervencijama narazličitimnivoima.uFinskojjemulitidisciplinarnipristupzasnovannainten-ziviranjunastave,uzobezbeđivanjevišesatisainstruktorimaialternativnimpristupimanastaviiučenju(videtiPrimer4.2).umestoponudeuzastopnihnivoa na kojima učenici mogu pasti, zaostati ili odustati, kao što se čestodešavauobrazovnomsistemu,pristupomogućujeuzastopneintenzivirajućemerekojegurajuonekojizaostajukaglavnomtokunastave.Konačniishodi,u vidumalog broja finskih petnaestogodišnjaka kojima nedostaju osnovneveštineizjezikaimatematike,zaistasuneverovatni.
udrugeprimeremeramožemoubrojati:•u školama koje je obuhvatila skorašnja oeCD-ova studijska poseta en-gleskojpostojipažljivo igrupnovrednovanje ievaluacijapojedinačnihučenika svakih šest nedelja; podaci su se koristili za identifikovanje irazvijanje strategija zaučenje sakonkretnimučenicima i odeljenjima;itimovizasprovođenjemeramoglisudareagujubrzoidapomognuipodržeučenikeinastavnikekojisuimalipostignućaispodočekivanih.Dveškolekojepohađajudecaizdruštvenoranjivihgrupapopravilesurezultateipostale„školekojedodajuvisokuvrednost“koristećimodeldistribuiranogliderstvaukojemjefokusnapostignućimaindividualnihučenika(OECD,upripremi)
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
106 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Primer4.2RešavanjeproblemauučenjuuFinskoj
Prvu borbenu liniju predstavlja nastavnik, koji je odgovoran za uočavanjeučenikakojizaostajuzadrugima.Nastavnikradi individualnosaučenikom iliponekadugrupamaodpodvadočetiriučenikakakobiispravioproblem.
Drugaborbenalinijajeasistentnastavnika,osobasaodređenimstepe-nomobukekojaradipodvođstvomnastavnika.Oniponekadsedeporedučenikaiodgovarajunanjihovapitanjamotivišućionečijapažnjapopušta.asistenti rade individualno ili u malim grupama, uvek pod rukovodstvom nastavnika,namaterijiredovnogčasa ilipomažupriobraditemazačijerazumevanjejeučenikupotrebnapomoć.
Trećalinijaborbejekvalifikovaninastavnikzaposebnepotrebe.Ponovo,ukonsultacijisanastavnikom,nastavnikzaposebnepotreberadiindividu-alnoiliumalojgrupisaučenicimakodkojihnisudovoljnorezultatadaleprvedvelinijepomoći.Nastavnicizaposebnepotrebesenajčešćefokusira-junajezik(finskiilišvedski)inamatematiku.Posebnaedukacijauključujeoko1,8%učenikasaozbiljnimposebnimpotrebamakojipohađajuspeci-jalneškole,tejoš4,4%onihsamanjeozbiljnimposebnimpotrebamakojiiduuobičneškole.Obeovegrupespecifičnosudijagnostifikovane.Trećagrupa,kojučinioko20%generacije,jesuučenicisaposebnimpotrebamakojinisuposebnodijagnostifikovanivećimjenaprostopotrebnaposebnapažnjadabinapredovali.
Četvrti pristup predstavlja multidisciplinarni tim, za učenike čije jeslabonapredovanjeuvezisakućnim(uširemsmislu)ilidruštvenimprob-lemima.Timčinenastavnik,nastavnikzaposebnepotrebe,školskisavet-nik inekolikopojedinacakojinisuzaposleniuškoli–psiholog,socijalniradnikizodeljenjazasocijalnuzaštitu,predstavnikzdrastvenogisistemazamentalnozdravlje,popotrebi,ipojedinciizsistemajavnogstanovanjaakosečinidajetodeoproblema.
Sveusvemu,ovipristupizasmanjenjebrojaučenikakojizaostajuzadrugimapokazujedveosobine:intenziviranje(obezbeđivanjeviševreme-nauzpomoćvišeinstruktora)ialternativnepristupe(umesto„višeistog“),naročitoputemnaporanastavnikazaposebnepotrebeimulitdisciplinar-nogtima.Ali,onitoradenakonzistentannačin,radećisarazrednimnas-tavnikomnaposebnimpredmetimasakojimaučeniciimajuproblema,um-esto da se oslanjaju na široko postavljene programe nakon škole i tutorsku nastavunasumičnoorganizovanuporazredimaipredmetima.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
107NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Ishod ovog niza procedura (pored ostalih pozitivnih osobina finskogobrazovnogsistema)potpunojezapanjujući.Samo1,1%finskihučenikaimalojenivo1naPISA2003.testiranjuizjezika,dokjeOECDprosek6,7%.Drugimrečima,petšestinaonihkojibipremaprosekuOECDstandardatrebalodabudulošiučitanjupostiglojevišestandardeučitanju.rezultatizaprirodnenaukeimatematikupribližnosupodjednakodobri.
Izvor:Grubbetal.,2005,skraćenocitiranje.
•uFlandriji(Belgija)sedodatnopodučavanjeobezbeđujedecikojaimajuteškoćeuučenjuilikojasunanekedrugenačinedruštvenoranjiva.Dabisekvalifikovalazadodatnopodučavanje,srednjaškolamoraimati10%učenikauciljnojgrupiuprvomrazredusrednješkole(od12do14godina)i25%udrugomitrećemrazredu(od14do18godina)kojaživeuekonomskiikulturnonepovoljnimokolnostima.Dabidobilepodrškuza dodatno podučavanje, škole moraju da posvete pažnju sledećimoblastima: prevenciji i tretmanu problema u razvoju i učenju, znanjuholandskog jezika, interkulturnom obrazovanju, socioekonomskomrazvojuiuključivanjuroditelja.Meremoguuključivatiidaljeaktivnostisapojedinačnimučenicima,diferencijacijuuprocesuučenjaiobukeizjezičkihveštinazastranudecu(KimandPellariaux,2004).
•ufrancuskimosnovnimškolamauslučajudadecaimajunaročiteprob-lemesaučenjem,onamogudobitipomoćkrozprogrammespersonalisésd’aidedeprogrès(PPAP).Onisuosmišljeniusaradnjisaroditeljimakako bi odgovarali učenicima, a nakon dijagnostifikovanja određenepoteškoćeuučenju.Programsprovodeobičnirazredninastavnicikojimauvećinislučajevanećebitipotrebnadodatnapomoć.Kadajepotrebnapomoćdodatnogspecijalizovanognastavnika,onasepružakrozréseauxd’aidesspécialiséespourlesélèvesendifficulté(rASED)(MinistryofNa-tionalEducation,HigherEducationandresearch,France,2004).
Takođe,postojeimereosmišljenezaonesadijagnostifikovanimposebnimpotrebama.Posebnepotrebemogubitidefinisaneuskoilipriličnoširoko,kaoštopokazujefinskiprimer.Iakoseovajizveštajnećebavitispecijalnomedu-kacijom(istraživanomuOECD2004a),onajebilaveomaznačajnazapoka-zivanjedaškolskikapacitetiefikasno integrišuučenikesaveomarazličitimpotrebama u vezi sa učenjem (videti takođe Šesto poglavlje). u jednomizveštajuizAustrijesezaključuje:
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
108 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
„Jedanodglavnihrazlogazaširokoprihvatanjeintergacijejestetajštojevećinaroditeljaposmatralaobrazovnekoncepteinačinedavan-jainstrukcijauovimrazredimaikaošansuzaučenikabezpoteškoća.Praktičnoiskustvopokazalojedajeinicijalnistrahdaćeučenicisaposebnimpotrebamaometati raduučionici i usporavatinapredakdrugih učenika bio neosnovan. Studije pokazuju da su uspešne in-tegracijerazredaprimeridobrepraksekojekarakterišuosobineodkojihkoristiimajuiučenicisaposebnimpotrebamaionibeznjih.utakvim razredima individualne potrebe svih učenika dobijaju većupažnjuisocijalnoučenjejenaglašenijenegoukonvencionalnimraz-redima.Evaluacijaprobnihintegrisanihrazredapokazalajedaučenicibezposebnihpotrebaprocenjujusvojodnossanastavnicimaisvojuličnudobitpozitivnijeidavidevećešanseuučestvovanjuuovakvimoblicimaobrazovanja“(Pecharetal.,2005).
Nastavnicisuodnajvećegznačajazaostvarivanjeovakvognačinaradauučionici.Njimasupotrebneveštinepomoćukojihtrebadavoderazredekojisesvevišerazlikujuponivoupostignuća,društvenomietničkomporeklu.Ovajsve veći diverzitet u učionici posledica је reformisanog školskog sistema–opštegškolovanjaiumanjenjаusmeravanjairazvrstavanja–kaoidruštvenihpromena,uključujući ipovećanustopumeđunarodnihmigracija.razvijanjepotrebnihveštinapodrazumevaprofesionalnirazvoj.Petopoglavlje,udeluoresursima,bavisekorišćenjemnastavničkihresursaupomaganjuonimasanajvećimpotrebama,dokŠestopoglavlje istražujeovopitanjeuodnosunapodučavanjemigranataimanjina.
Primer4.3.NastavničkaprofesijauFinskoj
Dobropodučavanjeključjeuspehaufinskimškolama.Postojeeksten-zivni programi visokog statusa koji pripremaju nastavnike da rade u integ-risanimrazredimasadecomkojaimajuraznolikepotrebepriučenju.
„Nastavna praksa isprepletena je sa praksom u učionici, kroz serijupraksi stažiranja sa različitimpedagoškimproblemima–najčešće jedanperiodusvakojodčetirigodinepripreme,iliulokalnojškoliiliuuniver-zitetskojškolizaobukunastavnika.Jedanodprincipapripremenastavnikajeda iskustvo izučionice, uzusmeravanjementoranastavnika, dajeno-vimnastavnicimamogućnostdasenosesarazličitimpitanjimaurazredu,počev od učenika koji imaju različite nivoa postignuća, preko posebnih
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
109NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
potreba imigrantskedecedo težih slučajeva fetalnogalkoholnogsindro-mailisindromaporemećajapažnjeihiperaktivnosti,kojizahtevajudaihevaluirajuposebniedukatori.Drugiprincipjedasenastavnicipripremajudabudunezavisniprofesionalci,sadobrimprosuđivanjemistručnošćuiupredmetnojmaterijiiupedagoškimmogućnostima,umestodasamoau-tomatskiizlažukurikulumkojisuodobrilidruginastavnici.KakojeiMini-starstvoobrazovanjaobjasnilosvrhuobrazovnihstudija,„njihovciljjedastvore profesionalne nastavnike koji su u stanju da sami razvijaju svoj rad iradnusredinu“.
Izvor:Grubbetal.,2005.
4.2.Približavanješkoledomovima
Dokjeuticajdruštvenogpoložajanaobrazovneishodedobropoznat,samimehanizmiuticajamanjesuosvetljeni.PISAidrugaistraživanjapokazujudasenekolikoposrednihfaktoraističe,ajedanodnjihjedalidecaimajuknjigekodkuće(videtiGrafikon4.2).Najverovatnije,nijerečodostupnostiknjigaposebi,štojetakođevažno,većoknjigamakaoindikatorudruštvenihikulturnihvrednostiuporodičnomživotu.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
110 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon4.2KakokućneokolnostiutičunaškolskapostignućaProcenatrazlikovanjaučeničkihpostignućaobjašnjenputemrazličitihfaktora(2003)
1.Brojodgovorajepremalizapoređenje.Izvor:OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,OECD,Paris.
uprilogovomstavupostojimnogopokazateljadaroditeljskakomunikac-ija sa decom i ohrabrenja koja im daju u vezi sa obrazovanjem doprinoseishodimaučenja.Nekadecaizugroženihdruštvenihgrupamoždanećedobitiovakvupodrškukodkućezbogdrugihpritisakanaroditelje,lošihuslovazaučenjekodkuće,ilizbogtogaštonekiroditeljimoždanećerazumetipotrebudapodržeobrazovanjesvojedeceilisaminećeimatisposobnostidaseup-usteumaterijupredmeta.Ovojeizazovzajednakopravnost.
međunarodno najviši socio-ekonomski indeks statusa po zaposlenju (HISEI) kod oba roditeljanajviši nivoi obrazovanja kod oba roditeljaimovina u vezi sa «klasičnom» kulturomporodice sa jednim roditeljemimigrantsko poreklojezik koji se govori kod kućeviše od jednog navedenog faktora
MađarskaBelgija
PortugalNemačka
TurskaFrancuska
DanskaLuksemburg
MeksikoSAD
HoladnijaSlovačka
SvajcarskaČeška
ŠvedskaAustrija
GrčkaPoljska
NorveškaNovi Zeland
IrskaŠpanija
AustralijaKorejaFinskaJapanItalija
KanadaRusijaIsland
Velika Britanija1 0 5 10 15 20 25 30
Procenat varijanse koji je objašnjen
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
111NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
4.3.Uticajdomanapostignućauškoli
Podrškaroditeljamožedapopravipostignućaputem:•pomaganjailiusmeravanjauvezisadomaćimzadacima•finansiranjaprivatnenastavevanškole•neformalnogpodsticanjaučenja•savetaipodrškepriizboruopcijazaučenjeiobrazovnihinstitucija•obezbeđivanjauslovazaučenjekodkuće,uključujućiknjigeiračunare,
uz savete kako da se koriste ovi resursi•podrškezaučestvovanjeuvannastavnimaktivnostimaodkojedecaim-ajuobrazovnukorist.
Istraživanja pokazuju da veće učešće roditelja u obrazovanju doprinosipozitivnijimstavovimapremaškoli,popravljanavikezaradkodkuće,smanjujeodsustvovanje sanastave inapuštanje škole ipodstičeakademskapostignuća(OECD,2004b).Aktivnijiobliciroditeljskogučestvovanjadajunajboljerezultate.Oniuključujuradsadecomkodkuće,boljukomunikacijusaškolom,pristust-vovanješkolskimaktivnostimainjihovopodržavanjeili tutorskiradsadecomuzkorišćenjematerijalakojesuobezbedilinastavnici(CottonandreedWike-lund,1989).StudijaPIrLS(Mullisetal.,2003;Exhibit4.1)otkrivadasuroditeljidece sa najboljim rezultatima iz čitanja (u četvrtom razredu)praktikovali ak-tivnostikaoštosučitanjeknjiga,pričanjepriča,pevanjepesmicaiigranjaigarasarečimailislovimaprenegoštosudecuupisaliuosnovnuškolu.uproseku,većeangažovanjeroditeljaukućnimaktivnostimakojesuuvezisapismenošćutokomranogdetinjstvapopravljarezultatezaoko20%naPIrLSskaličitanja.PrematvrdanjamaHoaiVilmsa(HoandWillms,1996),direktnouključivanjeroditeljauškoluputemvolontiranjaiprisustvovanjasastancimaroditeljskoginastavničkogudruženjaima(neočekivano)manjeefektanaakademskeishodenegopomagan-jedecipriizradidomaćihzadatakaipraćenjevremenakojeprovedugledajućiteleviziju ili izlazeći uveče tokom radne nedelje. Opšta podrška i uključenostroditelja, kao što su pokazivanje interesa za školske programe i razgovaranje o danuprovedenomuškoli,dajunajboljerezultate.
iako su roditeljski društveni status i nivo obrazovanja povezani sa obra-zovnimishodima,kvalitetatmosfereukućizaučenjejeključnavarijabla(Pro-jekatefektivnogpredškolskogobrazovanja).učeniciizmanjinskihiugroženihdruštvenih grupa mogu biti deprivirani obrazovno jer im nedostaje pristup mrežamadobroobrazovanihodraslihpojedinaca–društvenikapital,iunutarškoleivannje.Akobi,poredpružanjaboljepodrškeučenju,bogatijiiliboljeinformisaniroditeljitakođeimalimogućnostdaobezbedeboljikvalitetobra-zovanjazasvojudecu,ilidajednostavnoživeuoblastimagdesuškolebolje
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
112 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
igdevršnjačkookruženjepodstičeučenje–kaoštosečestodešavaupraksi–nepravedniefekatdruštvenogpoložajanaishodebiobiuvećan.
Mereobrazovnihpolitikazapovezivanješkolasadomovima
Istraživanjasupokazladauspešneškoleforsirajuboljukomunikacijusaroditeljima,ohrabrujuihdapomažudeciuradunaškolskimzadacimaire-grutujuihdaradekaovolonteriiliučestvujuuupravljanjuškolom(Epstein,1995).Dokovo,sjednestrane,možedaunaprediškolskerezultate,sadru-gestranemoželošedautičenajednakopravnost.Širokeiopštepostavljenemerezaosnaživanjepartnerstvaizmeđuškoleiroditeljaskoroćeneizbežnobitiboljeprihvaćeneuškolamaukojimasuroditeljiobrazovanijiiimajuvišeresursa.Posledicabimoglabitiunapređenjeishoda,alisamouškolamakojesuuboljestojećimoblastima–štobisamopovećalonejednakopravnost.Zbogtog razloga, ovakve incijativemoraju da dosegnu do najugroženijih delovadruštva.relevantnemerebiuključivalepomaganjepriizradidomaćegzadat-ka(iliuškoliilikodkuće),kaoiosnaživanjekomunikacionihkanalaizmeđuroditeljaiškolaipomoćiurazvijanjuzajednicazaučenje.
Pružanjepodrškeradukodkuće
uprosekuzemaljaOECDa,vremeprovedenovanškoleuizradidomaćegzadatka,uradusatutoromiliudrugimvidovimavanškolskenastavečinivišeod20%ukupnogvremenazaučenje,alijeunekimzemljamaudeoido40%(VidetiGrafikon4.3).
Svejevećadebataokokoličinedomaćihzadataka(videti,naprimer,BrownCenterreportonAmericanEducation,2003).Zagovornici tvrdedadomaćizadatakpomažeučenjuuškoli,stvaravezeizmeđuroditeljaiškole,ipodstičei razvija naviku samostalnog učenja. Bets (Betts, 1997) je, posmatrajućiameričkudecu izmeđuVII iXII razreda,uočioda jevremeutrošenona iz-radudomaćeg izmatematikebilonajvećipodsticajzapostignućauodnosuna bilo koje drugo standardno merilo školskog kvaliteta, kao što su obrazo-vanjeiiskustvonastavnikailiveličinarazreda.Kritičaripaktvrdedaprevišedomaćihzadatakamožestvoritinejednakost,dovestidozanemarivanjaos-talihvažnihaktivnostikaoštosusport,muzika,igraidruštvenainterakcijaiizazvatisukobeizmeđuroditeljaidece.
Mnogoroditeljaizimigrantskihiugroženihdruštvenihgruparoditeljanisuustanjudapomognusvojojdeciuizradidomaćihzadataka,zbogslabihjezičkihveštinailinedostatkavremena.Takođe,nemogunidapriuštedaplatenekomedapomognenjihovojdecidanebizaostajalazadrugimaizrazreda.Jedanododgo-
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
113NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
voranaovajproblemjedaseroditeljiinformišuoznačajudomaćihzadataka,daseosnažikomunikacija(uzkorišćenjeprevodiocauimigrantskimzajednicama)idaseobezbedipomoćroditeljimadabionimoglidapomognudeci.Školetakođemogudaobezbededodatnečasovezadecukojojjepotrebnapomoćokoradanadomaćimzadacimaidajeorganizujuuškolskimprostorijama.
Grafikon4.3Vremezaučenješkoliivannje(2003)Izraženoubrojusati
Učenički izveštaji o prosečnom broju sati koje provode u nekoj od navedenih «vanškolskih aktivnost» tokom svake školske nedelje:
Učenički izveštaji o prosečnom broju sati koje provode u nekoj od navedenih «školskih aktivnost» tokom svake školske nedelje:
domaći zadatak ili dugi rad zadat od strane nastavnikarad sa tutorompohađanje časova van škole drugi vidovi učenja
predavanjaremedial classenrichment class
KorejaMeksiko
IrskaItalija
TusrkaAustrijaBelgijaIslandRusija
ŠpanijaGrčka
PortugalJapan
FrancuskaKanada
AustralijaNovi Zeland
SADHolandijaMađarska
LuksemburgPoljskaFinska
ŠvajcarskaSlovačka
ČeškaNemačka
ŠvedskaNorveška
DanskaVelika Brtitanija1
30 20 10 0 10 20 30 40
Svi predmeti Van škole u školi
Broj časova nedeljno1.Brojodgovorajepremalizapoređenja.
Izvor:OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstResultsfromPISA2003,OECD,Paris.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
114 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
u Irskoj, programi za završavanje škole za ugroženu decu uključuju istrategijuzapomoćpreškoleiposlenje,kojasenudimimoškolskihčasova.Ove usluge, organizovane u saradnji sa drugim agencijama, pomažu lični idruštvenirazvojmladihljudiiporedtogapružajupodrškuiroditeljima.
u aktivnosti spadaju:•Klubovi:Klubovi(sahranom)zaizradudomaćihzadataka,kompjuterskiimuzičkiklubovi.
•Programiiprojekti:Edukacijaodrogama,porodičnaterapija,mentorskiprogrami,razvojzajednice.
•Podrškaroditeljima:Kursevizaroditelje,kompjuterskaobuka,pružanjepodrške za izradudomaćih zadataka (ExchangeHouseTravellers Ser-vice).
Osnaživanjekomunikacijesaroditeljima
Iakounekimzemljamapostojeformalniaranžmanikojipovezujuroditeljeiškole,ovočestonedajerezultatekadajerečodruštvenougroženimgrupa-ma,zbogjezičkihbarijera,nedostatkavremena,preklapanjaradnogvremena,nedostatka poverenja ili zbog toga što uključeni roditelji obrazovanje videkaoneštočimebisamoškoletrebalodasebaveilikaoneštonevažno.PIrLSistraživanje(Mullisetal.,2003,str.238)pokazujedajeuvećinizemaljaboljasaradnjaškoleikućepovezanasavećimpostignućima.uKanadi,Francuskoj,Holandiji, Sjedinjenim Američkim Državama i na Novom Zelandu, kontaktizmeđuroditeljaiškole,premamišljenjuškolskihuprava,svejeučestaliji.Višeod50%školasmatradaodržavajubliskeodnosesavećinomroditelja.OvakvihkontakatamanjejeuČeškoj,Mađarskoj,Norveškoj,Slovačkoj,ŠvedskojiTur-skoj,gdemanjeod35%školakažedasučestoukontaktusaroditeljima.PremapodacimaizPISAistraživanja,uticajroditeljskegrupenadonošenjeodlukauškolamajenajsnažnijiuoblastimanastavnogsadržajainačinavrednovanja,aslabijiupitanjimabudžetainajslabijikadajerečokadru.
uvećiniobrazovnihsistema,načinikomuniciranjaodređenisunalokal-nomnivou.uNorveškojjenedavnavladinainicijativa(Izveštajbr.30Parla-mentu[20032004])ukazalanavažnostodnosaškoleiroditeljaipotrebudasepojasnipodelaodgovornostiizmeđukuće,školeinastavnika,alijetakođeistakladasvetetrigrupedeleodgovornostzakomuniciranjeuvezisaobra-zovanjemsvakogdeteta(MinistryofEducationandresearch,Norway).
Određivanje nacionalnih prioriteta od vitalnog je značaja, ali onomoradabudepraćenouticajnompraksom.Mogusekoristitirazličitikanalikomu-niciranja.Poreduobičajenihizveštajaiinformatora,korišćenjemehanizama
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
115NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
poputDVDjevakojipokazujukakoseradiuškolimožebitiefikasno.Zadecučijisuroditeljimanjeupoznatisaradomškola,važnojedaseroditeljipovežusapostignućimauškoliiovakomunikacijamoradabudeuravnotežena.Akosu jedine informacijekoje stižudokućaone loše,postojimala šansedasedobijepodrškaporodicezanaporekojedecaulažuuškoli.Takođejevažnoprilagoditi način komuniciranja prirodi zajednice. Na telefonske poziveradničkoj porodici tokom radnih sati niko neće odgovoriti; pisma poslatakućamamoždanećebitipročitanailiihroditeljinećerazumeti.
uŠvedskoj,naprimer,škola(SunnadalsHelaVärldansSkolan)ukojojjebilomnogoučenikaimigranatasarađivalajesalokalnimorganizacijama(kaošto suNacionalnimuzejmoreplovstva,muzičkiklub, atletskiklub)kakobistvorilavezesa lokalnomzajednicom.Kafe icentarzadruženjesmešten jeuglavniholškoleizajednicamožedagakoristizasvojeaktivnosti,aorgani-zovanesuivečernjegrupezaučenjeodraslih,uzpodrškuzajednice(kurseviza roditelje, interkulturne večeri, sastanci sa poslodavcima i sa biroom zanezaposlene).Jednaškolaorganizovalajeneformalnesastankesatutorimailimedijatorimazajednicekojigovorejezikomzajedniceukojojseškolanalazi.Jednomnedeljnoorganizovanasumaladruženjasabesplatnomkafomzaonekojisuželelidasepribližeškoli.Poredtoga,osobaizzajednicezaposlenajedakontaktirasaporodicama,pomažeimokonejasnoćaidapokušadapribližiškoluiporodice.Drugaškolazaposlilajeprevodiocazaroditeljskesastanke(Nicaiseetal.,2005).
Primer4.4.Stvaranjezajednicazaučenje
uIrskoj,programPartnerstvoškolaibiznisa(Schools’BusinessPartner-ship–SBP)spajapojedineškolekojeučestvujuuProgramuzazavršavanješkole sa lokalnim kompanijama. Nastavnik kojeg imenuje Odeljenje zaobrazovanjeinaukuobavljafunkcijuizvršnogdirektoraObrazovnogpro-gramaunutarProgramazazavršavanješkole.ProgramiuključujuProgrammentorskogradasaučenicima,dvogodišnjiprogramzađakeod16do18godinaukojemsumentori,zapravo,zaposleniukompanijama.Dodanasjeuprogramuučestvovalo500volonteraiz16kompanijainjihovepartner-skeškole.Tvrdisedajeovajprogramrezultiraopovećanjembrojaučenikakojisuupisalitercijarninivoobrazovanja(OECD,2005i).
uBarseloni,Gradskiobrazovniprojekat(PEC)spajapredstavnikeci-vilnogdruštvaijavnihinstitucijakakobipromovisalimrežuintegrisanogobrazovanja. Projekat obuhvata aktivnosti od renoviranja školskih bašti
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
116 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
do uspostavljanja obrazovnog i imigracionog foruma.Obrazovni koordi-nacioniodborBarselone (1991)spajaorganizacijekojenudeobrazovneaktivnostizaškolskudecu.Aktivnostiuključujumuziku,muzeje,filmium-etnost,javniprevozinaukuitehnologiju(Institutd’Educació,AyuntamentdeBarcelona,2004)
- Fryshuset, Švedski omladinski centar koji je 1984. osnovao YMCAdanas „poseduju“ mladi ljudi i lokalna zajednica. Centar se bavi kul-turnim i sportskim aktivnostima i inovativnim društvenim projektima za sprečavanje nasilja i promovisanje društvene (re)integracije umulitkul-turnimurbanimsredinama.OvouključujeShadafHeroes(HerojiŠadafa),pokretmuslimanskihmladića koji se protive nasilju nad devojčicama usvojojzajednici;Exit(Izlaz),kojipomažeomladinidanapustineonacističkepokrete i CalmStreet(Mirnaulica),grupunezaposlenihmladihljudikojisuunajmljenidapatrolirajuisprečenasiljeusektorujavnogprevoza.CalmStreet takođenudimladimljudimatreningeizrešavanjakonflikata,prvepomoći,prava ietike itd.Knowledgecentre(Centarznanja),višasrednjaškola koja spaja sport i kulturno obrazovanje sa osnovnim kurikulumom gimnazije, obrazovni je stub Fryshuseta. Ovu školu pohađa 850 učenika(Nicaiseetal.,2005).
Stvaranjezajednicazaučenje
Jednoodgledištanaobrazovanjejestedaučenjeveomazavisiodopsegaakterau„zajednicizaučenje“,anesamoodnastavnikauškoli.uovommod-elu, roditelji sunezamenljivipartneriuobrazovanjudece,anesamokupcinakompetitivnomtržištu.roditeljimogudapomognunastavnicimadash-vatedečjeponašanjeipotrebeiučinenastavuefikasnijom.Onitakođemoguda doprinesu svojim različitim veštinama, koje su često značajna dopunanastavničkih.Zauzvrat,ulogaškolerazumesekaodajeonaresursnicentarzarazvojzajednice,štoznačidadajesvimzainteresovanimstranama,uključujućiiroditelje,osećajvlasništvaipokušavanafleksibilannačindaodgovorinanji-hovepotrebe.
Poslodavcitakođeigrajuzapaženuulogu,naprimer,dozvoljavajućisvojimzaposlenimadaposeteškoleukojeidunjihovadecatokomradnogvremenakada jetoneophodno.Obrazovniorganimoglibidapodstaknuposlodavcedapodržezaposleneroditeljeputemnagradazarazvojzajednice iliputemporeskiholakšica za kompanije kojepružaju zvaničnupomoć zaposlenimatokomodređenogvremena.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
117NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
4.4.Zbirnizaključciipreporuke
Korak5:Identifikovatiiobezbeditisistemskupodrškuonimakojizaostajuuškoliismanjitivisokestopeponavaljanjarazreda
Pokazatelji•unekimškolskimsistemima,dojednečetvrtineučenikaponavljagodinutokom školovanja. u drugim sistemima, takva pojava je retkost. Nekezemlje, poput luksemburga, preduzimaju mere kako bi umanjile obim ponavljanjegodine.
•Iakonastavnicičestopodržavajuponavljanjegodine,malojedokazadadeca imaju koristi od toga. Ponavljanje je skupo – ukupni ekonomskitroškovisudo20.000dolarazasvakogučenikakojiponavljarazred,ališkolenemajupodsticajdauzmuuobzirovetroškove.
•učionica jeprvistepenborbeza jednakopravnost.Pokazateljiukazujunatodajemogućedaseunapredepostignućakorišćenjemmetodakaoštosuformativnovrednovanje–procesdavanjapovratnihinformacijao radu učenika i nastavnika, i prilagođavanje i unapređenje nastave iučenjauodnosunapodatke,naročitosaugroženimučenicima.
•Kratkoročneintenzivne intervencije, individualničasovi,mogupomoćislabimčitačimadanapreduju.
•uFinskojsekoristenaizmeničnoformalneineformalnemeredabisepomogloonimakoji zaostajuu školi.Ovajpristuppokazao sekaoko-ristan:samo1%petnaestogodišnjakanijeumogućnostidapokažeos-novnefunkcionalneveštinečitanja,dokjeproseknanivouOECDa7%.
Preporuke•Visoke stope ponavljanja razreda u nekim zemljama moraju se smanjiti uvođenjempodsticaja za škole i pružanjempodrške alternativnimpristupima.
•Mereuuočionicimogubitiveomaefikasneuborbisalošimrezultatima.Međupostojećimpristupima,trebaistaćiformativnovrednovanje,readingrecoverystrategijuipažljivopraćenje.
•Mnogo zemalja može efikasno koristiti finski pristup problemima uučenju, koji nudi nizove intenzivnih mera onima koji zaostaju u odnosu naostale.
•Nastavnici moraju dobiti podršku da razviju svoje nastavne tehnike za pomoćonimaurazredukojizaostaju.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
118 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Korak6:Osnaživanjevezaizmeđukućeiškolekakobisepodstakliroditeljiizugroženihdruštvenihgrupadapomognudeciuučenju
Dečjem učenju pogoduju dobri odnosi između kuće i škole, ali deca izsiromašnijih slojeva često nemaju korist od ove mogućnosti zbog slabepodrškekodkuće.
Pokazatelji•uproseku,decauzemljamaOECDaproveduvišeod20%ukupnogvre-menaposvećenogučenjuvanškole–radećidomaćizadatak,radećisatutoromiliudrugimaktivnostima.
•Kućnifaktori,uključujućipodrškuroditeljaobrazovanjudece,roditeljskouključivanjeuprocesučenjaikulturnikapital(poputknjiga)povezanisusaboljimpokazateljimauškoli.
•Domaći zadacimogu da unaprede školske rezultate, ali oslanjanje nadomaćiradmožedaugrozijednakopravnost,jernekadecaimajuslabijupodrškukodkuće,aona jeneophodnadabioddomaćegzadatkabilokoristi.
•uključivanjeroditelja–radsadecomkodkućeiučestvovanjeuškolskimaktivnostima – poboljšava rezultate. Ako su sve druge stvari jednake,školekojeforsirajukomunikacijuiučešćeroditelja,ipodstičuroditeljedapomažudeciuizradiškolskihzadatakapostižuboljerezultate.
Preporuke•Kakobipomogleučenjedeceizugroženihdruštvenihgrupa,školebimo-
rale da usmere svoje napore ka unapređenjukomunikacijesaroditeljima udruštvenonajugroženijimdomaćinstvimaidaimpomognudausvojimdomovimastvoreokruženjepogodnozaučenje.
•Školske sekcije za izradu domaćih zadatakamogu takođe pomoći decikojakodkućenemajuadekvatnookruženjezaučenjeilipodršku.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
119NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Literatura
Betts,J.(1997),“TheTwoLeggedStool:TheNeglectedroleofEducationalStandardsinImprovingAmerica’sPublicSchools”,WorkingPaper9732,universityofCali-fornia,DepartmentofEconomics,SanDiego.
Black,P.andD.William(1998),“AssessmentandClassroomLearning”,inAssessmentinEducation,Vol.5,No.1,March1998,p.140.
Brooks,G.(2002),“WhatWorksforChildrenwithLiteracyDifficulties:TheEffective-nessofInterventionSchemes”,DepartmentforEducationandSkills(DfES)report380.31,DfES,London.
BrownCenterreportonAmericanEducation(2003),“HowWellAreAmericanStu-dentsLearning?WithSpecialSectiononHomework,CharterSchools,andruralSchoolAchievement”,Vol.1,No.4,BrookingsInstitution,Washington,DC.
BurroughsLange,S.(n.d.),EvaluationofreadingrecoveryinLondonSchools:Ev-eryChildAreader20052006,InstituteofEducation,universityofLondon,Lon-don.
CoradiVellacott,M.andS.Wolter(2004),EquityintheSwissEducationSystem:Di-mensions,CausesandPolicyresponses.Nationalreport fromSwitzerlandcon-tributingtotheOECD’sreviewofEquityinEducation,SwissCoordinationCenterforresearchinEducation.
Cotton,K.andK.reedWikelund(1989),StudentandParentInvolvementinEduca-tion,retrievedMarch,2006,SchoolImprovementresearchSeries,Northwestre-gionalEducationalLaboratory,www.nwrel.org/scpd/sirs/3/cu6.html.
Dalton,M., P. Ferguson and S. Jimerson (2001), “Sortingout of Successful Failures:ExploratoryAnalysesofFactorsAssociatedwithAcademicandBehaviouralOut-comesofretainedStudents”,PsychologyintheSchools,Vol.38(4),JohnWileyandSons,Inc.
Effective Provision of PreSchool Education project, www.ioe.ac.uk/schools/ecpe/eppe/index.htm.
Epstein, J. (1995), “School/family/communityPartnerships:Caring for theChildrenweShare”,PhiDeltaKappa,76(9),pp.701712.
Eurydice,TheInformationNetworkonEducationinEurope,www.eurydice.org/Eury-base/frameset_eurybase.html.
ExchangeHouseTravellersService,www.exchangehouse.ie/afterschools.htm.Flere,S.(2004),EducationalEquityandInequityinSlovenia:CountryAnalyticalre-
port.Grubb N., S. Field, H. Marit Jahr and J. Neumüller (2005), Equity in Educa-
tion Thematic review: Finland Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/49/40/36376641.pdf.
HautConseildel’Évaluationdel’École(2004),Avis14.HoSuiChu,E.andJ.Willms(1996),“EffectsofParentalIinvolvementonEighthGrade
Achievement”,SociologyofEducation,69(2),pp.126141.Hoffman,N.,M.L.Ferreira,S.FieldandB.Levin(2005),EquityinEducationThematic
review:HungaryCountryNote,OECD,Paris.Institut d’Educació, Ayuntament de Barcelona (2004), PEC 20042007, Barcelona
EducationalCoordinationBoard (2005),SchoolsandCivicEntities:NetworkingSchools.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
120 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Jimerson, S., E. Carlson,M.rotert, B. Egeland andL. Sroufe (1997), “AProspec-tive, Longitudinal Study of the Correlates and Consequences of Early Graderetention”,JournalofSchoolPsychology,Vol.35,No.1,Pergamon/Elsevier,pp.325.
Kim,T.andK.Pelleriaux(2004),EquityintheFlemishEducationalSystem:CountryAnalyticalreport,universityofAntwerp.
Luxembourg,ministèrede l’Éducationnationaleetde laFormationprofessionnelle,2005,Analysedes“Klassenwiderholens”imprimarenandpostprimarenBereich,www.gouvernement.lu/salle_presse/actualite/2005/09/28delvaux/etude_re-doublement.pdf.
Lycée de l’Essouriau (2005), “La première de détermination SES du lycée del’Essouriau”,Lycéedel’Essouriau,Lesulis,www.innovationpedagogique.acver-sailles.fr/IMG/pdf/0506lgtl_EssouriauLes_ulis.pdf.
Ministry of National Education, Higher Education and research, France (2004),L’équitédans l’éducation enFrance:rapportdebasenational présentédans lecadredel’activitédel’OCDE,Paris.
MinistryofEducationandresearch,Norway,www.odin.dep.no/ufd.Mortimore,P.,S.Field.andB.Pont (2005),Equity inEducationThematicreview:
NorwayCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/10/6/35892523.pdf.
Mullis,I.,M.Martin,E.GonzalezandA.Kennedy(2003),PIrLS2001Internationalreport: IEA’sStudyofreadingLiteracyAchievement inPrimarySchools in35Countries, International StudyCenter, Lynch School of Education, BostonCol-lege.
Nicaise, I., G. EspingAndersen, B. Pont and P. Tunstall (2005), Equity in Educa-tion Thematic review: Sweden Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/10/5/35892546.pdf.
OECD(2004a),Equity inEducation:StudentswithDisabilities,LearningDifficultiesandDisadvantages,OECD,Paris.
OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstresultsfromPISA2003,OECD,Paris.
OECD(2005c),EducationataGlance:OECDIndicators2005,OECD,Paris.OECD(2005h),FormativeAssessment:ImprovingLearninginSecondaryClassrooms,
OECD,Paris.OECD(2005i),PromotingPartnershipforInclusion:CountryreportNationalSystem
Policies and Practices Concerning Children and Youth at risk – Ireland, OECD,CErI,Paris.
OECD,“EnglandCaseStudyVisit,InnovativeApproachestoSchoolLeadership”,OECD, Paris, available at www.oecd.org/edu/schoolleadership. Paul, J.J. (1997),
“Leredoublement à l’école : unemaladie universelle? ”, InternationalreviewofEducation,43(56),pp.611627,forthcoming.
Paul,J.J.andT.Troncin(2004),“Lesapportsdelarecherchesurl’impactduredou-blementcommemoyendetraiterlesdifficultésscolairesaucoursdelascolaritéobligatoire”,HautConseildel’Évaluationdel’École,No.14.
Pechar,H.,M.ungerandM.Bonisch(2005),EquityinEducation:AnInventoryoftheSituationinAustria,unpublished,Vienna.
readingrecoveryCouncilofNorthAmerica,www.readingrecovery.org.
4.PrAKSEuŠKOLIIVANNJE
121NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
SwissContributiontoEurybase–theInformationDatabaseonEducationSystemsinEurope (2001), InformationDocumentationÉducation Suisse,Berne,www.edk.ch/PDF_Downloads/Bildungswesen_CH/Eurydice_00e.pdf.
Teese,r.,P.Aasen,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:SpainCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/41/39/36361409.pdf.
Willms,J.D.(2003),StudentEngagementatSchool:ASenseofBelongingandPartici-pation,resultsfromPISA2000,OECD,Paris.
123NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Petopoglavlje
Resursiiishodi
uovompoglavljubavimosenačinomnakoji su resursidistribuiraniu obrazovnom sistemu i pitanjem kako semere koje se tiču ishoda ko-riste zausmeravanje sistema;obapitanja imajuvažneposledicena jed-nakopravnost.upoglavljuistražujemovertikalnualokacijuresursameđurazličitimobrazovnimnivoima, i tvrdimoda suobrazovanje i staranjeuranomdetinjstvu(ECEC)iosnovnoobrazovanjeprioritetikadajerečojed-nakopravnosti.Zatimistražujemohorizontalnualokacijupoinstitucijamairegionima,kriterijumerazličitihpristupazausmeravanjeresursaškolamaiindividuamakojimajepotrebnadodatnapomoć,kaoinačinekompenzo-vanjaregionalnihnejednakosti.upoglavljusedaljeposmatrajudvaključnanačinanakojemereuvezisaishodimamogudasekoristeuostvarivanjuciljeva obrazovnih politika. Istražuje se upotreba numerički određenihciljevapolitikazajednakopravnost,uzrazmatranjenjihovihpotencijalnihzamki,kaoivrlina.upoglavljutakođeispitujemooblastškolskihtestiranja,njihovihposledicapojednakopravnost,razlogezaiprotivobjavljivanjare-zultatananivouškoleidodatnihmerazaškolezakojesepokažedapostižuslabijerezultate.
5.rESurSIIISHODI
124 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
jedanodnajvеćihizazovasakojimsesuočavajuministriobrazovanjajestekakodasenosesakonkurentskimzahtevimazatrošenjesredstava–zarenoviran-ješkole,širenjeuniverzitetakakobisepovećaobrojstudenata,pronalaženjedodatnihsredstavadabiseplatilinastavniciilidabisepružilapodrškaonimasaproblemimauučenju.Najčešćese izbegavapitanjeodređivanjaprioriteta.Delimičnozbogtogaštosebudžetizarazličitesektorerazmatrajuodvojeno,istogajemnogolakševidetidasuškolineophodnepopravke,negoodlučitidasepopravkefinansirajukrozzatvaranjeobdaništailipovećanjeporeza.Ponekadseovibudžetskiproblemidelesadrugimministarstvima–budžetzaobrazo-vanjeodraslihčestopripadaministarstvuzazapošljavanje,dokseministarstvozasocijalnapitanjaponekadbaviobrazovanjemistaranjemuranomdetinjstvu,aministarstvonaukedelovimatercijarnogobrazovanja.Neizbežno,takmičenjeizmeđuministarstava za resurse otežava dogovor o strateškimprioritetima.Čakikadasuodgovornostijasnopodeljene,ponekadjelakšedaseizbegneovopitanje.Jasno,dobropromišljeniprioritetiznaksujakeobrazovnepolitike.Ali,nemožesvebitiprioritet,anikoneželidajavituvestsektorukojinijeprior-itetan.uovompoglavljubavimoseprioritetimauvezisajednakopravnošćuipovezujemoihsaciljevimaiishodima.Ciljeviobrazovnihpolitika–nacionalnihililokalnih–jesukonkretninačinipokazivanjanesamoonogaštojepoželjno,većikorakakojisupotrebnidabisetajciljostvario.
5.1.Raspodelaresursaizmeđuobrazovnihsektora
Prioritetiiresursi
osnovni kriterijum prioritetnosti jeste volja da se vredni resursi posvete željenimciljevima.Podovimnemislimosamonanovac.Političkikapital–željadasesnosipolitičkirizik–nekoštaništaučistofinansijskomsmislu.Nijednavelika reforma nije sprovedena bez odlučnog protivnika i ponekad nejneo-phodnijereformeimajunajvišeneprijatelja.udemokratijamasumogućenekenepopularnereforme,alićevladekojeočekujudabudureizabraneograničitinjihovumeruibroj.Ovoznačidaprioritetetrebajasnoformulisati.
5.rESurSIIISHODI
125NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Kadajeupitanjunovac,određivanjeprioritetaunutarsektoraimafunkcijuupreciznojalokacijiresursa.Akoje,naprimer,osnovnoobrazovanjeoznačenokaovećiprioritetuodnosunasrednjeobrazovanje,toznačidasebilokojido-datni resurs usmerava ka osnovnom obrazovanju, ili da se, ako postoje sman-jenjabudžeta,onapresvegaodnosenasrednješkole.Dugoročnogledano,akoseizgodineugodinubudžetusmeravaujednuilidrugustranu,topredstavljajasnoodređeneprioritete.Velikideoodređivanjaprioritetaostaćeimplicitan,izbogpolitičkihteškoćakojedonosiizjavadapojedinisektorinisuprioritetni.
u Drugom poglavlju govorilo se o tome kako opšta ekspanzija obrazovanja nijedonelaonolikojednakopravnostikolikoseočekivalo.Daljiporastukupnihtroškovazaobrazovanjemoždanećedonetikoristusmislujednakopravnosti.ovo podupire argumente da bi dodatne troškove u obrazovanju trebalo us-meritinaobrazovnesektorekojinajvišedoprinosejednakopravnosti.
Postojeinekiizuzeci.urusijibiopštepovećanjejavnihtroškovazaobrazo-vanje bilo veoma korisno, jer bi moglo da umanji neke vrlo surove nejednakosti kojesupovezanesatrenutnimnedostatkomnovca.Dokjejavnoobrazovanjena predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom nivou besplatno, ja-vnaulaganjautercijarnoobrazovanjesuprepolovljenaizmeđu1991.i1999.godine.Tokomovogperioda,ulaganjepodetetusmanjeno jeza40%upri-marnomisekundarnomobrazovanjui70%uvisokomobrazovanju.Trećiniškolaneophodnesuhitnevelikepopravke,ačetvrtinaosnovnihisrednjihškolanematekućuvodu.Samo59%školaimaadekvatankanalizacionisistem.Ovojedovelodoparalelnogsistemazasnovanognaneformalnomplaćanjuzaobra-zovanjeukojimaroditeljiobičnoplaćajunastavnimaterijal,uređivanjepros-tora,obezbeđenjeiekskurzije.Ovosetakođedešavaiuvisokomobrazovanju,kojeuključujeizvaničnoplaćanjeknjiga,upisaiispita,inezvaničnoplaćanje,kojeobuhvataškolarine,mitozaupisnafakultetililažneškolarine,iplaćanjezaizraduradova.Ovojeneizbežnodiskriminativnozaporodicesaniskimpri-manjima(MinistryofEducation,russianFederation,2005).
Pokazateljiprioritetaposektorima
u većini zemalja OECDa, godišnji troškovi nastave po učeniku poste-penorastupogodinama,odpredškolskogkavisokomobrazovanju.Porastsedelimičnopripisujemanjojveličinirazredausrednjimškolama,adelimičnovišimplatamazanastavnikenakasnijimnivoimaobrazovanja.Pitanjakojaizovogaproizlazesufundamentalna.Dalijetoopravdano?Ilitroškovisamoodslikavajuistorijskonasleđeilirelativnusnagupregovaranjakoje,naosno-vu višeg statusa, imaju zaposleni u srednjem i visokom obrazovanju u odnosu naučiteljeinastavnikeuosnovnimškolama?
5.rESurSIIISHODI
126 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Ovajargumentdelimičnosetičeefikasnosti,načinadonošenjaodlukaotomekakoraspodelititroškoveškolovanjai,stoga,naporatokomcelogperiodaučenja,dasemak-simizirajuishodi.Naprimer,dalisedobijajuboljirezultatiakovišesredstavadamoosnovnomilisrednjemobrazovanju?Ali,tojedelimičnoipitanjejednakopravnosti,jernemajusviučenicikoristiodpredškolskogiliobrazovanjanakonobaveznog.Bezobziranadugoročnetrendove,postojepokazateljipomeranjatroškovatokompos-lednjedekadeštopokazujenekeodtrenutnihsektorskihprioritetazemalja.
Grafikon5.1RasttroškovapremanivoimaobrazovanjaJavniiprivatnitroškovipoučenikuuzemljamaOECDa,uekvivalentimaosobasa
punimradnimvremenom(procena)
Izvor:OECDEducationDatabase.
Neke promene u raspodeli troškova među sektorima pripisuju se de-mografskimpromenama.Naprimer,akoimasvevišemladihisvemanjedece,bilobiprirodnoda sevišedajenauniverzitete, amanjene škole.Kako semoževideti,troškovipoučenikustvarajujasnijusliku.
Grafikon5.2.pokazujedaseprioritetiunekimzemljamaznačajnopomerajuizmeđutercijarnogobrazovanjaidrugihsektora.umnogimzemljama,postojive-likiporastbrojastudenatauvisokomobrazovanju–preko50%uČeškoj,Grčkoj,Mađarskoj,Koreji,PoljskojiSlovačkoj.unekimzemljama,poputGrčke,MađarskeiliMeksika,poklapajuseiznosipovećanogbrojastudenataipovećanjesredstavazatercijarnoobrazovanje.Drugezemljeumanjilesupritisaksmanjujućitroškovepopojedinačnomstudentuuvisokomobrazovanjuzbograstabrojastudenata.(Ovipodaciuključujuijavnoiprivatnotrošenje,pastoganepokazujudalijeterettroškovavisokogobrazovanjaprebačennaprivatnisektor.)
javno privatnoamerički dolari
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0predosnovno
obrazovanje (za decu ispod 3
godine)
osnovno obrazovanje
niže srednje obrazovanje
više srednje obrazovanje
svo tercijarno obrazovanje
5.rESurSIIISHODI
127NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Troškovidomaćinstavazaobrazovanje Privatna domaćinsta obično učestvuju u plaćanju obrazovanja, putem
školarina,nastavnogmaterijala,kaoštosuudžbeniciilikrozizdržavanjeučenikatokomobrazovanja.uzemljamaOECDa,ovadavanjasuznačajna(OECD2006c,TabeleB3.2aiB3.2b),naročitouranomdetinjstvuiutercijarnomobrazovan-ju, i relativno govoreći, teret padana ugroženije porodice1. Poredeći zemlje,opterećenjeuvelikojmerizavisioddarežljivostidržavepopitanjimakaoštosuškolskiobroci,knjige idrugimaterijal iprevozdoškole.Dokjeobaveznoobrazovanjeuglavnombesplatno,postojevelikevarijacijeuplaćanjunastavnogmaterijalaidodatakazadecuuškolskojdobi.Tabela5.1pokazujeosnovneka-rakteristikefinansiranjauodređenimzemljamaOECDa.
Grafikon5.2.Univerzitetiiliškole?PrioritetiufinansiranjuPokazateljipromeneurealnimtroškovimaibrojuučenikau2003.godini(1995=100)
1.Nekinivoiobrazovanjaobuhvaćenidrugimnivoima.2.Samojavnitroškovi.3.Samojavneinstitucije.
Izvor:OECD(2006c),EducationataGlance:OECDIndicators2006,OECD,Paris.
1PodaciOECDaneobuhvatajuprivatnofinansiranjeizvanobrazovnihinstitucija,kakvisunaprimer,privatničasovi.Stoga,porodičnitrošakzaobrazovanjemožebitiimnogoveći.
300
250
200
150
100
50
0
realni troškovi na primarnom, sekundarnom i nivou nakog tercijarnogrealni troškovi na tercijarnom nivoubroj učenika na primarnom, sekundarnom i nivou nakon tercijarnogbroj učenika na tercijarnom nivou
Indeksi promene između 1995 i 2003 (1995 = 100)
Australija
AsutrijaKanada
Češka
Danska1Finska
Nemačka
Grčka1,2
Mađarska3 Irsk
a
Italija
2,3
Japan1Koreja
Meksiko
Holandija
Novi Zeland2
Norveška
Poljska2,3
Portugal2,3
Slovačka1
Španija
Švedska
Švajcarsk
a2,3
Turska2,3
Velika Britanija SAD
5.rESurSIIISHODI
128 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Začuđujuće je da neke zemlje uslovljavaju dodatke za decu iz društvenougroženih grupanjihovim školskim rezultatima.Dokbi teoretski ovomoglodapodstakneškolskerezultate,totakođepodstičeosipanje,jersekažnjavajuoni čija posvećenost školimožebiti dovedenaupitanje. Postoje pokazatelji,na primer iz britanskog sistema za obrazovne dodatke, da ovi grantovi mogu dadoprinesuzadržavanjuučenikaizugroženihdruštvenihgrupauškolskomsistemu(Deardenetal.,2006).Stogajepotencijalnoštetnozajednakopravnostdasedodacioduzimajuoddecekojasuugrožena.Ali,postojanjenekihosnovnihuslovaimasmisla.uMeksiku,Oportunidadesdodaci,usmereninasiromašneporodicejesuuslovljeni.Transfernovcazavisiodtogadalideteideuškoluidalisepodvrgavaredovnimzdravstvenimpregledima(OECD,2005b).
Tabela5.1.Javnafinansijskapodrškazaučenikeuobaveznomobrazovanjuiobrazovanjunakonobaveznog(beztercijarnognivoa)
Direktna podrška Indirektna podrška
Belgija (Flandrija): Stipendije za redovne učenike srednjih škola iz porodica sa niskim primanjima.
Besplatan školski materijal (npr. udžbenici i vežbanke).
Finska: Stipendije i zajmovi dostupni za redovne studije nakon opšteg nivoa (najmanje osam nedelja u višim srednjim školama, narodnim visokim školama i stručnim školama). Iznos zavisi od škole, starosti i bračnog statusa učenika, i vrste smeštaja.
U osnovnim školama: Besplatan nastavni materijal, topli obrok u školi, zdravstvena i stomatološka zaštita, i ako je potrebno, prevoz i smeštaj. U višem srednjem obrazovanju ili stručnim institucijama: besplatni obroci i usluge učeničkog standarda. Dostupna je i finansijska pomoć za putovanje do škole.
Francuska: Dečiji dodatak za porodice sa niskim primanjima sa decom od 6 do 18 godina koja pohađaju školu. U nižim srednjim školama: stipednije za učenike siromašnijeg porekla, sa nagradama za diplomiranje ili napredak i dobre rezultate. Srednje škole imaju fond za učenike iz društveno ugroženih grupa.
Osnovnoškolske knjige su besplatne. Na višem srednjem nivou, knjige nisu besplatne, ali mnogo regiona obezbeđuje učenicima besplatan materijal ili finansijsku pomoć za njegovu kupovinu.
Mađarska: Opšta mesečna subvencija za roditelje dece ispod 18 go-dina ili redovne učenike u sekundarnom obrazovanju do 22 godine.
Besplatni udžbenici i ishrana za učenike iz ugroženih društvenih grupa u redovnom školovanju.
Norveška: Finansijska pomoć od Državnog fonda za obrazovne zajmove za učenike i pripravnike iz porodica sa niskim prihodima. Učenički zajmovi su bez kamata tokom obrazovanja. Dečiji dodatak za svako dete ispod 16 godina.
U osnovnom i srednjem obrazovanju, nastavni materijal, zdravstvena i stomatološka zaštita, i prevoz (u slučaju potrebe) su besplatni.
Rusija: Različiti oblici podrške kao što je besplatna ishrana i udžbenici. U praksi je podrška organičena. Tokom 2003. godine, ruska vlada prestala je da finansira obroke u školama iz centralnog budžeta. To znači da samo bogatiji regioni mogu da održe uobičajene standarde.
Slovenija: Stipendije za srednje škole se određuju na osnovu visine porodičnih prihoda, mesta obrazovanja ili stanovanja tokom obrazovanja, godina obrazovanja i rezultata.
U osnovnim školama: prevoz za decu koja žive dalje od četiri kilo-metra od škole. Jedan obrok u školi dnevno za decu iz društveno ugroženih grupa u osnovnim i višim srednjim školama.
Španija: Stipendija ili zajam za učenike više srednje škole, dodeljivane na osnovu porodičnog prihoda i akademskih rezultata (na primer, stipendije se ne daju učenicima koji ponavljaju godinu).
U obaveznom školovanju: troškovi ishrane, transporta i smeštaja za učenike iz ugroženih društvenih grupa.
5.rESurSIIISHODI
129NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Švedska: Dečji dodatak za svako dete ispod 16 godina. Sti-pendije pokrivaju troškove života i druge troškove za učenike viših srednjih škola.
U obaveznom obrazovanju i do određene mere u višem srednjem obrazovanju: besplatne knjige, ishrana i trans-port do najbliže škole.
Švajcarska: U većini kantona, dečji dodatak za decu ispod 16 godina. Ako dete nastavi sa obrazovanjem, većina kantona nastavlja sa davanjem dodataka sve do 25 godine.
Velika Britanija: Dodatak za obrazovanje (Educational Maintenance Allowance) daje se redovnim učenicima između 16 i 18 godina iz porodica sa niskim prihodima. Evalaucije pokazuju da dodatak povećava zadržavanje u obrazovanju od 4 % do 8 %, naročito kod onih sa siromašnijim poreklom i sa niskim prethodnim akademskim postignućima. Mnogi od učenika prebacili su se iz ekonomskih akivnosti ka obrazo-vanju. Slične mere postoje u Australiji i Meksiku.
Izvor:Crouch,D.,“Schoolmealsaroundtheworld”,30.Mart2005,Guardianunlimited;Dearden,L.,etal.(2006),EducationSubsidiesandSchoolDropOutRates,CenterfortheEconomicsofEducation, london SchoolofEconomics;Eurydice;TheSwissPortal,www.ch.ch; i izveštajiurađenizaTematskipregledojednakopravnostiuobrazovanju(dostupnonawww.oecd.org/edu/equity/equityineducation).
Zahtevisvakogsektora
Trošenjeparanajedandeoobrazovnogsistemaimaposledicenadrugede-love,jersepojedinačniučenicikrećuodjednefazekadrugoj.Akovišemladihljudiostajeuobrazovnomprocesu,toznačidaćebitivišezainteresovanihzatercijarnisektor.Velikizazovzasveobrazovnesistemejesteurazvojusistem-skog pristupa i njegovog povezivanja sa odlukama oko prioriteta po sekto-rima.Naprimer,nemaprevišesmislaimatiizvanredneosnovneškole,akosenjihov rezultat kvari slabim sistemomsrednjegobrazovanja (videti takođeCunhaetal.,2005).Kaoštoisamoplaniranjebrojaučenikaipredviđanjenji-hovog prolaska kroz sistem zahteva posvećivanje pažnje kvalitetu ishoda ikonzistentnostiizmeđusukcesivnihnivoaobrazovnogsistema.
Obrazovanjeistaranjeuranomdetinjstvu
Postojebrojnipokazateljidazdravo,brižnookruženjekojepodstičeobrazo-vanjezaveomamaludecustvaravelikepozitivneefektetokomčitavogživota,naročitozadruštvenonajugroženijegrupe(McCabeandSmyth,2000;CarneiroandHeckman,2003;Heckman,1999;Leseman,2002;OECD,2006d).uSjedin-jenimDržavama,naprimer,Perijevpredškolskieksperiment(thePerryPreschoolexperiment) Abecedarijan projekat (Abecedarian project) i Čikaški programcentrazaroditeljeidecu(ChicagoChildParentCenterProgram)pokazalisudadecaizdruštvenoranjivihgrupa,kojasuimaladobroikvalitetnoobrazovanjeistaranje u ranom detinjstvu, imaju bolje rezultate u školi i da je manje verovatno daseuključujuukriminalneaktivnosti.uFrancuskoj,ŠvedskojiVelikojBritaniji,
5.rESurSIIISHODI
130 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
dodatna istraživanjapokazujuda jeučešćeuvisokokvalitetnomobrazovanju istaranjuuranomdetinjstvuupozitivnojkorelacijisadugoročnimkognitivnim,socijalnimiemocionalnimrazvojemdeteta,saspremnošćuzaškoluiškolskimrezultatima,idaimanaročitosnažanuticajnaoneizugroženihdruštvenihgru-pa(GoodmanandSianesi,2005).Silvaisaradnici(Sylvaetal.,2003)nalazedaekstenzivniji sistem predškolskog obrazovanja u smislu upisa i trajanja znatno uvećavajednakostšansi,akojemerimokrozmaluzavisnostrezultataučenikaosmograzredanatestovimauodnosunanjihovimovinskistatus.
Grafikon 5.3. pokazuje dugoročne ishode američkog Peri programa, us-merenogkaekstremnodruštvenoranjivojameričkojdeci.unjemuseporedeishodigrupeizprogramaikontrolnegrupeupotpunonasumičnoj(usmisluodabiraučenika)kontrolisanojprobi.Svakidolaruloženupredškolskunasta-vuisplatiseskoro13putakrozkoristiodvećegprocentazavršavanjasrednješkole,boljegiskustvanatržišturadaiumanjenjasocijalnihtroškovauoblastimakaoštojekriminal.Barnet(Barnett,1995)zaključujedasunacionalnitroškoviveoma visoki ukoliko se ne obezbede bar dve godine kvalitetnog obrazovnja i staranjau ranomdetinjstvu, ida redveličineovih troškova iznosi100.000dolarazasvakodeterođenousiromaštvu.Iakosuoviargumentivezanizamerepoduzeteprevišegodinaipremaveomaugroženimdruštvenimgrupamaiiakosetakvakoristdanasnebimoglaočekivatiodbilokojeopštemere,imnogomanjidobicibiidaljebiliveomaprivlačnizakreatorejavnihpolitika.
Grafikon5.3Dobarstart:velikadobitodobrazovanjauranomdetinjstvuPerijevapredškolskastudija:uticajobrazovanjaistaranjauranomdetinjstvumeren
udvaslučajnauzorka
Izvor:OECD(2006d),StartingStrongII:EarlyChildhoodEducationandCare,OECD,Paris,Figure5.1.
% grupe koja je učestvovala u programu % grupe koja nije učestvovala u programu
Hapšeni više od 5 puta do 40 godine
Zaradili više od 20 000 dolara do 40 godine
Završili srednju školu
Osnovna postignuća u četrnaestoj godini
Posvećenost školi u četrnaestoj godini
Spremnost za školu u petoj godini
0 10 20 30 40 50 60 70 80
5.rESurSIIISHODI
131NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
KaoštojeobjašnjenouDrugompoglavlju,obrazovanjejedinamičanproc-es,ukojemranijesteknuteopštekognitivneisocijalnesposobnostipredstav-ljajuosnovuzadaljeučenje.Ovoznačidaćeonikojineuspejudaihsteknunapočetkuživotaimatiproblemadakasnijesustignuostale(CarneiroandHeck-man,2003;Cunhaetal.,2005;Heckman1995).Ovidokazisuuzapanjujućojsuprotnosti sa tendencijama obrazovnih sistema širom OECDa, ilustro-vanih u iznosima troškova percapita,daseobrazovnaulaganjapovećavajukakoučeniciodrastaju.Iakomoždapostojedobrirazlozizaovakveobrasce,potrebnojedodatnopraćenjeiistraživanje.
Istorijski,obrazovanjeistaranjeuranomdetinjstvučestosejednostavnosmatralometodombrigeodecidoksunihoviroditeljinaposlu.Danasseonosmatrasuštinskivažnimstadijumomuobrazovanjusadugoročnimdobrobit-ima,ukognitivnimiudruštvenimveštinama;pravonaobrazovanjeistaranjeu ranomdetinjstvuveoma je čestobilopovezanosazaposlenjemroditelja.Naprimer,Švedskajeteknedavnoukinularestrikcijezapristupobrazovanjuistaranjeuranomdetinjstvuzadecuroditeljakojisunezaposleniilinapo-rodiljskomodsustvu.
Postoje velike razlike među zemljama kada je reč o vladinoj podršci iučestvovanju u obrazovanju i staranju u ranom detinjstvu. Mnoge zemljeOECDa imajuvećpostojećebesplatnesistemeobrazovanja i staranjaura-nomdetinjstvu,makarza svudruštvenoranjivudecu.Naprimer,uBelgiji,svadecauzrastaodtriipogodine,auFrancuskojodtrigodine,imajupra-vonabesplatnoobrazovanjeistaranjeuranomdetinjstvu.Švedska,ukojojjebesplatnoobrazovanje i staranjeu ranomdetinjstvuobezbeđenoza svučetvorogodišnjuipetogodišnjudecu,imaorganizovanbesplatanpoludnevniboravakzabilingvalnudecustarostiodtrigodine.usistemimaukojimaobra-zovanje i staranjeu ranomdetinjstvunijebesplatno, istraživanjapokazujuda jeporodičniprihod jedanodprognozeraupisauprogrameobrazovanjaibrigeuranomdetinjstvu,kojimogubitinaročitorelevantnizaimigranteimanjine(ChiswickandDebBurnam2004;Bainbridgeetal.,2005).Ali,slaboosmišljenabudžetskapodrškaporodicamamožedatiroditeljimavišefinansi-jskihpodsticajadadecudržekodkućeumestodaihšaljunaprogrameobrazo-vanjaistaranjauranomdetinjstvu.uNorveškoj,roditeljikojidecuneupisujuupredškolskeustanoveilisubvencionisanednevneboravkedobijajunovčanunadoknadu(programnovčanekoristi).Ciljoveinicijativebiojedaseroditelji-maomogućiširispektaropcijazabriguoeciidasejavnasredstvaraspodeleravnopravnoporodicamabezobzirananačinbrigekojisuizabraliroditelji.Jednaodposledica šemenovčanekoristimoglabi bitimanja stopaučešćaimigrantskedeceuranomobrazovanju,jerovinovčanipodsticajiimajuvećiznačaj (u odnosunadruge izvoreprihoda)u siromašnijimdomaćinstvima
5.rESurSIIISHODI
132 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
(Mortimoreetal.,2005).roditeljimaledece(od1do2godinestarosti)idaljedobijajunovčanupomoć.
Obaveznoobrazovanje
Podefiniciji,obaveznoobrazovanjenamenjenojesvima,uključujućiislabeučenike,onekojidolazeizsiromašnijihdruštvenihslojevailisuugroženinanekedrugenačine.Nasuprotovome,ikadaseučineodlučninaporidasepod-stakneupis,većideoneobaveznihsektoraobrazovanjazanemaridruštvenougrožene grupe.umnogim zemljamaOECDa postoji obnovljeno intereso-vanje za obavezno obrazovanje, povezano sa zabrinutošću za standarde ikvalitet.Nedostatakresursamožebitiznačajan,naročitoukontekstupotrebedaseprivukuizadržedobrinastavnici.Dokpostojimalodokazadamanjiraz-rediilivećenastavničkeplatepopravljajuopštirezultat,istraživanjapokazujudadobrousmereninaporidasepomogneučenicimaunevoljimogudonetirezultate(rouse,2000;Hanusheketal.,1998,Hanusheketal.,2001,LevacicandVignoles,2000).Izovihrazloga,obaveznafazaobrazovanjaimaprvenst-vokaoprioritetzajednakopravnost.Ovojeprostastvar,alibezobzirazahtevapažnju.ŠiromzemaljaOECDamanjeodpolovinesvihjavnihdavanjaidenaosnovnoinižesrednjeobrazovanje(tj.naobaveznufazu).Jedanodrazlogaza ovo jeste taj da je percapita trošakvećiuvišemsrednjemi tercijarnomobrazovanju(videtiGrafikom5.4).
Grafikon5.4Naštasetrošiuobrazovanju(2003)DistribucijaukupnihjavnihdavanjanaobrazovanjeuzemljamaOECDa(procena)
Izvor:OECDEducationdatabase.
Tercijarno obrazovanje 20%
Predškolsko obrazovanje (za decu ispod 3 godine i stariju) 8%
Više srednje obrazovanje i obrazovanje nakog tog
nivoa koje nije tercijarno 23% Osnovno i niže srednje obrazovanje
- 49%
5.rESurSIIISHODI
133NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Obrazovanjenakonobaveznognivoaiobrazovanjeodraslih
Van obaveznog obrazovanja, dodatni resursi često se koriste da bi sepovećalaparticipacija–tojeulaganječijiishodizaviseodciljnegrupedodat-nihučesnika.umnogimzemljamaOECDa, u višemsrednjemobrazovanjujeod70do80%dece.Naovomnivoujavljajusesnažniargumentivezanizajednakopravnost i zapovećanje stopedo100%, jer ćepreostalih2030%,skoropodefiniciji,bitiugroženinatržišturada.
Obrazovanjeodraslihdrugačijajekategorija,usvetluopširnihdokazadaonikojivećimajukvalifikacijeimajunajvišekoristiodponuđenihmogućnosti.Izazovzaobrazovanjeodraslihležiuusmeravanjujavnihsredstavakaonimkojimasusredstvanajpotrebnija.Ovojenaročitizazov,imajućiuvidudajezahvatuovojgrupiveomanizak.Zadrugebibiloadekvatnijedadele troškoveobrazovanjaodraslih–uskladusadobitkom–izmeđuučenika,vladeiposlodavaca.
Iakobimoždabilo isplativijedatiprednost ranomučenju, još jedanar-gument u prilog obrazovanju odraslih tiče se međugeneracijske jednako-pravnosti.Obrazovnaočekivanjatolikosuporasladastarijegeneracijenećeimatiistešansekaomlađe,naprimerdadobijukvalifikacijenakonobaveznognivoa.Pravednostizmeđugeneracijaznačidaodraslikojisupropustiliinici-jalnoformalnoobrazovanjezaslužujurazumnudrugušansu.
Tercijarnoobrazovanje
Kaoštojeranijenapomenuto,znatnoopštepovećanjebrojastudenatautercijarnomobrazovanjunijegeneralnoizjednačiloživotnešanseljudiizrazličitihslojeva.uprosekuzemaljaOECDa,okotrećinamladih ljudi (od25do34godine)sadaimatercijarnekvalifikacije,asamoudvezemlje(Ka-nadiiJapanu)ovajbrojprelazipolovinuitozanekolikoprocenata.uvećinizemaljaOECDa, tercijarnoobrazovanje jošuveknijedosegloželjeninivood100%stanovništva.Dodatnoučestvovanjeu tercijarnomobrazovanjustogaćeumnogimslučajevimanajvišekoristitigrupikojasenalaziusre-diniskalekadasegovoriokvalifikacijamaipostignućima.usmislujedna-kopravnosti,trošenjejavnognovcasamodabisepovećalaparticipacijanedelujeubedljivo.Aliovonebitrebalodasprečirazmatranjeprioritetauter-cijarnomobrazovanju.uFrancuskoj,naprimer,30%ukupnogbudžetazavisoko obrazovanje troši se na grandesécoles i na njihove classes préparatoires što je sektor koji ima svegaoko3%od svih studenata tercijarnognivoa(renaut,2002).
Istovremeno,započetajeiintenzivnadebatauvezisaškolarinamaiter-cijarnimobrazovanjem.Argumentjednakopravnostiuvezisaškolarinama
5.rESurSIIISHODI
134 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
je tajdasubvencijezaškolarineuvisokomobrazovanjunajćešćeodlazeonimakoji su iz bogatijih porodica i koji će i sami biti bogatiji. Takođe,postoje iuspostavljenimehanizmi,kaoštosuzajmovičijaotplatazavisiodprihodaistipendijezaodređeneciljnegrupe,kakobiseumanjilaopas-nost da će školarine odvratiti studente iz siromašnijihporodica odupi-sivanja tercijarnogobrazovanja.Oviargumenti suoslabili, alinisuelim-inisani, poduticajemvišihmarginalnihporezanaprihod, jer ovi porezidelujukaoporezinadiplomu.Sveviše istraživanjapokazujedauvećinizemaljaOECDatrenutninivoijavnihizdavanjazaobrazovanjeomogućujudovoljne finansijskepodsticaje za pojedinceda se dalje obrazujunakonobaveznognivoa(delaFuente,2003;CarneiroandHeckman2002;Cam-eronandHeckman,1999).
Kadagovorimooefikasnosti,nepostojidovoljnopokazateljadatroškovitercijarnog obrazovanja više doprinose ekonomskom rastu od troškova udrugimobrazovnimsektorima(delaFuente,2003)i,sobziromnamogućnostnastavkadaljeekspanzijetercijarnogobrazovanjakrozpovećanjedoprinosastudenata, teško je tvrditi da su budžetska davanja neophodna kako bi setercijarnisektorodržaonaadekvatnomnivou.Dasumiramo,imajućiuviduveomakonkurentnezahtevedrugihsektora,zahtevitercijarnogobrazovanjaza javnim ulaganjem nedovoljno su utemeljeni, kako sa aspekta jednako-pravnosti,takoisaaspektaefikasnosti.
5.2Raspodelaresursapojedincima,institucijamairegionima
u prethodnom delu bavili smo se vertikalnom alokacijom resursa, porazličitim sektorima obrazovanja. u ovom delu bavimo se horizontalnomraspodelom,izmeđupojedinaca,institucijairegiona.Jednakopravnostzahtevada se različiti resursi daju različitimučenicima, zbog toga što neki učeniciimaju veće potrebe od drugih. Dve osnovne dimenzije jednakopravnosti –pravičnostiinkluzivnost–podrazumevajudvapristupa:
•usmeravanje više resursa ka učenicima u skladu sa pokazateljimadruštvene ugroženosti ili socijalnih potreba, na primer porodičnogsiromaštva ili statusa imigranta, što odgovara na pitanje pravičnosti; i
•Davanjedodatnihresursaučenicimakojipokazujuslabostiuučenju,štoodgovara na pitanje inkluzivnosti.
Ovipristupipreklapajusejerpomoćdataonimasapoteškoćamauučenjutakođemožedaumanjiuticajdruštvenogstatusanaishode.Ovadvapristupa
5.rESurSIIISHODI
135NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
mogubitidaljerazvijenanarazličitimnivoima–nanivoupojedinca,školeilioblasti.
Nadoknađivanjeregionalnihekonomskihnejednakosti
u mnogim zemljama, odluke o resursima donose se na lokalnom nivou i neki regioni imaju manje resursa ili daju manji prioritet obrazovanju od drugih.Ovomožerezultiratiregionalnomnejednakopravnošćuinejednakošćuuponudi.uŠpaniji,naprimer,Andaluzijadajedvaputavišenaobrazovanje(procentualnoodAndaluzijskogBDP)odŠpanijeucelini(procenatdržavnogBDP).Ali,davanjepoučenikuostajemnogomanjeuAndaluzijinegošto jeprosečnodavanjepoučenikuucelojŠpaniji(Grafikon5.5).
jedan drugi indikator obima do kojeg regionalne ekonomske nejednako-stimogustvoritinejednakopravnostdolaziizSjedinjenihAmeričkihDržava,i tičesedavanjazaškolskezgrade i izgradnju.Grafikon5.6pokazujedasujavnadavanjanaizgradnjuškolavećauoblastimagdeživibogatijapopulacija.Višitroškoviuovimoblastimadelimičnodajuobjašnjenje,alipostavljaseipi-tanjenejednakopravnosti.unastavkućemosebavitimeramaosmišljenimzausmeravanjedodatnihresursazaškoleudruštvenougroženimoblastima,aliovipodacipodsetniksudamnogodecentralizovanihobrazovnihsistemadajemanje resursaovimoblastimazbog toga što imajumanjuporeskuosnovu.Mnogozemaljaredistribuiraresursesiromašnijimoblastimanaosnovunižeporeskeosnoveivećihsocijalnihpotreba.Naprimer,uEngleskoj,centralnavlada distribuira resurse iz fonda za siromašne lokalnim vlastima, imajućiu vidu njihov nivo ugroženosti. u Švedskoj nacionalna vlada redistribuiraresurse od bogatijih ka siromašnijim opštinama putem donacija. (Diskre-ciono pravo lokalnih vlasti da koriste ove donacije kako žele može voditika nejednakopravnosti. Ekspertski tim koji je posetio Švedsku preporučioje daponovnouvođenje specifikovanihdonacija, naprimer, za poboljšanjedostupnostipredškolskogobrazovanjamanjinskojdeci[Nicaiseetal.,2005]).u Norveškoj, specifikovane donacije usmerene na društveno ugroženostanovništvopokrivajupitanjakaoštosumanjinskijezici,posebnaedukacija,obrazovanjeSampopulacije,socioobrazovneusluge(Eurydice).
5.rESurSIIISHODI
136 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Grafikon5.5.Regionalnevarijacijeudavanjimazaobrazovanje:primerŠpanijeJavnadavanjazaobrazovanje(bezuniverziteta)uŠpanijiiudveautonomnezajed-
niceuŠpaniji,sanajvećiminajmanjimdavanjimazaobrazovanjepoučeniku
1.uAndaluzijiiBaskiji,davanjepremaprocentimaBDPuautonomnojjedinici.
Izvor:Teese,r.,S.Field,B.Pont(2005),EquityinEducationThematicReview:SpainCountryNote, oeCD, Paris;Calero,J.(2005),EquityinEducationThematicReview:CountryAnalyticalReport–Spain.
Grafikon5.6.TroškovizaizgradnjujavnihškolauSjedinjenimAmeričkimDržavamaJavnadavanjapooblastimaklasifikovanimpremaprosečnimprimanjimapodomaćinstvu
(2000)
Izvor:BuildingEducationalSuccessTogether(2006),“GrowthandDisparity:ADecadeofuSPublicSchoolConstruction”,BuildingEducationalSuccessTogether,Washington,DC.
godišnji troškovi po učeniku u evrima troškovi kao procenat BDP-a1
evri6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
14 000
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
3,8
3,7
3,6
3,5
3,4
3,3
3,2
3,1
3,0
2,9
2,8
% BDP
Andaluzija Baskija cela Španija
troškovi po učeniku
ulaganja po učeniku u dolarima
veoma nizak prihod nizak prihod skroman prihod srednji prihod visok prihod
5.rESurSIIISHODI
137NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Resursizapojedinačneproblemeuučenjuiugroženeoblasti
u Četvrtom poglavlju opisali smo neke načine rešavanja individualnihproblema u učenju, uključujući formativno vrednovanje, reading recoverystrategije i finskipristupproblemimauučenju.uprincipu,dodatniresursiza podršku ovakvim pristupima mogu biti usmereni na škole u kojima se os-tvarujuslabijirezultati.Jedanodrazlogazatojedajeefekatvršnjačkegrupevažan,pajecelojškolipotrebnadodatnapomoćuslučajuovakvograzvrsta-vanja.Ali,ovajpristupimaznačajannedostatak:slabiješkolebićenagrađenedodatnim resursima dok će škole koje se poprave biti kažnjene njihovimoduzimanjem(Demeuse,2003).
Sa druge strane, resursi mogu biti usmeravani na škole koje upisuju učenikeizsiromašnijihoblastiilionekojikodkućegovoredrugijezik.Postojetrimogućeprednostiovogpristupa:
•njimeseizbegavajunepodsticajneposledicekojenastajuusledvećegda-vanja školama sa slabijim rezultatima
•njimesezadovoljavazahtevzapravednošćukaodimenzijom jednako-pravnosti–jernastojedaseprebrodepreprekedruštvenogstatusanaputu ka obrazovnom uspehu
•njimeseumanjujetendencijarežimaizboraškoledakoncentrišeučenikeiz siromašnijih slojeva u određenim školama, jer će popularnije školebiti novčano nagrađene prihvatanjemučenika iz društveno ugroženihgrupa.
Pregled skorašnjih istraživanja pokazuje da iako efektivnopodučavanjenaročito pomaže slabijimučenicima,manje su šanse da ga upravo oni do-biju (OECD, 2005j; DarlingHammond, 2000). u Francuskoj i SjedinjenimDržavama, bolje kvalifikovani nastavnici ređe će raditi u školama kojepohađajumanjinskaidruštvenougroženadeca(OECD,2005j;HaycockandPeske,2004;Hanusheketal.,2001).KaoštojepomenutouTrećempoglavlju,društvenapolarizacijaškolastvaraopasnostdaćeboljinastavnicibiratidaradeuškolamasrednjeklase.Ovojepokazaloifrancuskoiskustvosazonesd’éducationprioritaire(ZEP)(OECD,2005j;HaycockandPeske,2006;videtitakođeiČetvrtopoglavlje).
u pojedinim zemljama ovaj problem jednostavno je izbegnut zbog toga što surazlikeizmeđuškolamale.uFrancuskojseulažunaporidasenastavnicidodatnimdavanjimaprivukuuškolesadruštvenougroženimučenicima,aliHanušekisaradnici(Hanusheketal.,2001)procenjujunaosnovuporeskihpodatakadaškolesaugroženim,afričkimililatinoameričkimučenicimadaju20%iličak50%višezaplateodškolasabelimiazijskimučenicimadabi
5.rESurSIIISHODI
138 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
sprečiliodlazaknastavnika.Ovoje,očigledno,mnogovišeodbilokojegfinan-sijskogpodsticajakojisetrenutnokoristi.Efektismanjenjaveličinerazredatakođesudovedeniupitanjeukolikonastavnicinisudobropripremljenidaradesazahtevnijimučenicima(PaulandTroncin,2004).Nekezemljepodstičunastavnikedaunapredepraksukrozposebnefondovezastručnirazvojnas-tavnika.KaoštojeprimećenouŠpaniji,školeće,upoređenjusanastavnicima,morativišedautičunatokakosetrošesredstvazastručnirazvojnastavnika(Teeseetal.,2005).radirešavanjasličnihproblema,uBelgijinezavisnotelosvake trigodineproveravaostvarivanjeciljevauškolamakojedobijajudo-datnasredstva.Akoškoladobijenegativnuocenu,gubidodatnasredstva.
Primer5.1.UsmeravanjeresursanaškolekojepohađajudecaizdruštvenougroženihgrupauFrancuskoj,IrskojiBelgiji
uFrancuskoj,zonesd’éducationprioritaire:Školamajedatstatuséducationprioritairenaosnovusocioekonomskihkarakteristikaučenikaiishodaučenja.Najvišesuuključenegradskeškole.Tokom2005.godine,14%svihosnovnihškola,21%nižasrednjaškolai11%stručnihvišihsrednjihškolaimalesuovajstatus.Evaluacijajepokazaladazonese’éducationprioritaire nisuimaleznatanuticajnaškolskerezultateupogleduprelaskanasledećiobrazovninivo,postignućairezultataučenika,kaoidapohađanjeovihškolamožebitistigmatizujućezaučenike,decuinastavnike.učeničkapopulacijau éducationprioritairetakođejetokomvremenapostaladruštvenohomoge-nijazbogodlivadeceizsrednjeklase.Nastavnicikojiradeuovimškolamasumlađiiimajumanjeiskustvaodonihudrugimškolama,aplateibonusizanastavnikepredstavljajuvelikideododatnihsredstavadodeljenihškolama.
u svetlu ovih problema, 2006. godine, Ministarstvo obrazovanja us-vojilo je reforme i napravilomrežu nazvanu «ambition réussite» (ambi-ciozniuspeh).Podovimreformama,institucijećebitipraćeneievaluiranesistematičnije,kakobiškolemoglelakšedaostvareiliizgubestatuséducationprioritaire.Postojaćeitrinivoaéducationprioritaire statusa u zavisnos-tiodnivoaugroženostiučenikaškole.Pristupnastavnikabićeindividuali-zovaniji,uzizbegavanjeponavljanjarazredaiuzvećuponudusavetovanjaivođenja,naročitonakrajuobaveznogškolovanja.Boljenapredovanjekavišimnivoimaobrazovanjabićepodsticanoputemdodatnihstipendijazaéducationprioritaireučenikesadobrimocenama,ikrozboljupovezanostsainstitucijamavišegsrednjegitercijarnogobrazovanja.Vezesaroditelji-maizajednicombićeosnažene.učeniciéducationprioritaireškoladobiće
5.rESurSIIISHODI
139NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
pomoćdapronađuposaojerimajuvećušansudabududiskriminisaninatržištu rada.Nakraju,nastavnici ćebitiboljeobučenizaposaosaovak-vim učenicima (kroz osnovno obrazovanje i profesionalni razvoj) i bićeimponuđenipodsticajizaraduéducationprioritaireškolama(Bénabou,KramarzandProst,2004;Ministarstvonacionalnogobrazovanja,visokogobrazovanjaiistraživanja,Francuska,2004).
uIrskojseodsvihškolakojetražedodatnasredstvakrozprogramGivingChildrenanEvenBreak (Jednakešansezadecu)očekujedapoštujusetprincipa:stvaranjetrogodišnjegplanarazvoja,kojiobuhvataškolskupolitikuzapodsticanjekontinuiranogupisanajugroženijihučenika ipodrškunjiho-vomintegrisanjuuškoli;zajedničkoplaniranjesalokalnimjavnimivolont-erskimslužbama, kakobi sepružileuslugemladim ljudima injihovimpo-rodicama;obezbeđivanjeodgovarajućepodrškezaučenike,uškoliivannje;boljeraspoređivanjepostojećihresursa;novamaksimalnaveličinarazreda;identifikovanjeučeničkih,društvenihiličnihpotrebaikreiranjestrategijadasetepotrebezadovolje;boljauključenostroditeljauobrazovanje;izahteviuvezisaizveštavanjem,evaluacijomifinansijskimrukovođenjem(DepartmentofEducationandScience,Ireland,n.d.).
u Belgiji dva programa obezbeđuju dodatne resurse školama. Na os-novnom i srednjem nivou, škole dobijaju dodatna sredstva ako školska popu-lacijauključujenajmanje10%društvenougroženihučenikanaosnovusocioekonomskih indikatora.Više srednje školedobijajudodatne resurseako jevišeod25%upisanedeceulošempoložajupremarazličitimkriterijumima(KimandPelleriaux,2004).
Formalno označavanje škola kao siromašnihmože dovesti do toga da ih inastavnici i učenici izbegavaju. Kako bi se izbegao ovakav scenario, jedna odmogućnostijestedasefinansiranjesvihškolavežezamešovitudruštvenustrukt-uru.Ovoomogućavadasepostigneraznolikostškolaidaseizbegneetiketiranje.
5.3Određivanjeishodauzimajućiuobzirjednakopravnost
Ciljeviobrazovnihpolitikazaostvarivanjejednakopravnosti
Zagovornici postavljanja ciljeva politika u brojčanom obliku smatrajuda brojčano izraženi ciljevi predstavljaju snažno sredstvo za koncentrisanjestrateškihnaporanaishode,naročitotamogdenacionalnimvladamanedostaju
5.rESurSIIISHODI
140 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
ovlašćenjazadirektnemereigdejeimplementacijadecentralizovanailiuključujemnogo različitih aktera i zainteresovanih strana. Objavljivanje ciljeva postav-ljaradniokvir,dajepreciznostciljevimapolitika, ipostavlja jasnaočekivanjaotomeštabitrebalodabudeostvareno.Ovakviciljeviostavljajuotvorenopitanjesredstavazanjihovoostvarivanje.Onisu,stoga,veomarazličitiodpolitikakojesuodređeneupogledunačinaostvarivanjakaoštosunoveinstitucije,praksa,proce-dureilizakonskiaranžmaniusmereninaostvarivanjeistihciljeva.
OdređenbrojzemaljaOECDaprimeniojeovakveciljeveuobrazovanju.unovi-jemOECDovomistraživanju,Australija,Belgija(flamanskopodručjeinemačkogovornopodručje),Finska,Nemačka,Grčka,Meksiko,Portugal,Slovačka,Švedskai Sjedinjene Američke Države izvestile su da koriste ciljeve izražene prekoočekivanihrezultatauosnovniminižimsrednjimškolama(OECD,2006f).
uciljevimajenaglasakstavljennaimplementacijunaterenukaoinaformalnepolitikeiponekadsukombinovanisameramakojepovećavajulokalnuiškolskuautonomiju.Idejaovogpristupajedabiškoletrebalodabudufleksibilneuizborumerakojećeprimenitiislobodnedaihprilagodeokolnostimasredine,aliidabitrebalodaostanuodgovornezaostvarivanjeodređenihciljeva.NekiprimericiljevaobrazovanjauvezisajednakopravnošćudatisuuPrimeru5.2.
Primer5.2.Ciljevijednakopravnostiuobrazovanju
•MilenijumskirazvojniciljeviUjedinjenihnacija: uklanjanje rodnih razlika uosnovnomisrednjemobrazovanjudo2005.godineinasvimnivoimado2015.godine
•LisabonskiciljeviEvropskeunijeza2010.godinu:Nevišeod10%onihkojiranonapuštajuškolovanjeusvimdržavamačlanicama;manjeod15,5%petnaestogodišnjakasaslabimveštinamačitanjauškolamaunutarEu;
•VladaŠkotske: Prepoloviti udeo mladih od 16 do 19 godina koji nisu u obrazovanju,naobuciilizaposleni.
•Francusko inemačkogovornopodručjeBelgije:Svakičetrnaestogodišnjiučeniktrebalobidasteknediplomuosnovnogobrazovanja.
•FrancuskogovornopodručjeBelgije:85%dvadesetogodišnjakabitrebalodaimastručnekvalifikacijeilidiplomuvišesrednješkole.
•SjedinjeneAmeričkeDržave:Do2012. godineudvostručiti brojmanjin-skih (latinoameričkih, afroameričkih i starosedelačkih) učenika kojipohađajurigoroznijekurikulume(AdvancedPlacement)uodnosunanji-hovbroju2005.godini.
Izvor:Eurydice,2005;uSDepartmentofEducation,2007
5.rESurSIIISHODI
141NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Postavljanje ciljeva kritikovano je zbog toga što usmerava praksu odopštih,alipoželjnih,ishodakaograničenijim,alimerljivim,ciljevima.Gorardisaradnici(Gorardetal.,2002)smatrajudasuciljevizadoživotnoučenjeuVe-likojBritaniji(određenikrozudeoodraslihkojinemajukvalifikacije)postig-nuti putem redefinicije pojma odrasle osobe. Ipak, težnja za inkluzivnošću naročitojeadekvatnazapostavljanjeciljeva:dokseoopštimciljevimaobra-zovanjamožedebatovati,potrebazaosnovnimstandardima–naprimerumatematičkojijezičkojpismenosti–uglavnomnijekontroverzna.
Samoograničenbrojciljevauvezisajednakopravnošćumožebitirazum-nopostavljen,ausuprotnomoninemajuefekta.Iakoovakviciljeviobičnood-slikavajunacionalnepotrebeiokolnosti,međunarodnapoređenjaukazujunadveoblasti,okojimasmogovoriliuprethodnimpoglavljima,ukojimadržavemogunakoristannačinostvaritijednakopravnostkaocilj:
•Prvo, postoje velike razlike između zemalja u osnovnim sposobnosti-mačitanjananivouod15godinatedobripokazateljidaškolskemere,koristećinajboljumeđunarodnupraksu,mogudadonesuvelikinapredakurezultatima.Ovosugerišedabidržavemogledapostaveizazovne,alidostižne, ciljeve za ove veštine,mereneputemPISA testiranja.Ovo jekonzistentnosaopštimciljevimaEvropskeunijedado2010.budemanjeod200.000petnaestogodišnjakakojiimajuproblemasačitanjem.
•Drugo,napuštanješkoleukasnimtinejdžerskimgodinamapredstavljaoz-biljanizazovzajednakopravnost.Daponovimo,stopaosipanjaznačajnovariraodzemljedozemlje,pokazujućidanekezemljerealističnomogudatežeznačajnimunapređenjima.CiljeviEvropskeunijeformulisanisuprekoonihkojiranonapuštajuškolovanje.Drugačijinačinformulisanjacilja,kaoštojeuradilavladaŠkotske,možebitismanjenjeudelamladihljudikojinisuuobrazovnomprocesu,naobuciilizaposleni.
Ciljevizaostvarivanjepravičnostitakođesuvažni,alioničestoodslikava-ju specifičnedržavneprobleme, kao što je potrebada se unapredi položajodređenemanjinskegrupeilidaseumanjirodnidisbalans.
Testiranješkola
Nekiciljeviinamereobrazovnihpolitikamoguseiskazatiuviduadminis-trativnihpodataka,kaoštosubrojupisanihiprocenatonihkojizavršeškolu.Ali,ključnirezultatobrazovnogsistemasuosnovneveštine,običnomereneputemškolskihtestova–običnoputempismenihtestovaveštinakaoštosujezička ilimatematičkapismenost.Ovakvi testovimogukoristitiu različitesvrhe, kao što su:
5.rESurSIIISHODI
142 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•naindividualnomnivou,kakobisepomoglouučenjuiliuodređivanjuobrazovnihusmerenjaipravaca
•nanivouškoleilisistema,dabiseproceniliishodiučenjainastavničkeperformanse.
Akonekiodovihciljevamogubitiostvareni,potencijalnekoristiodtes-
tiranja su veoma velike. Istovremeno, o ograničenjima i slabim stranamaovakvih testovadetaljno jediskutovano.Testovi samoprocenjujuodređenibrojkognitivnihveština,ionisuograničenipokazateljkvalitetaškolaimajućiuviduda rezultati takođeuvelikojmeri zaviseod različitogzahvata školeupogleduučenikakoji jepohađaju.Kadase rezultatima testapridaznačajputemadministrativnihodluka–takozvanitestoviodvelikogznačaja–onimogudaošteteiizobličepolitikuškole.Pritisaknaškoleinastavnikedapo-praverezultatemožetakođeporemetitiisuzitinastavu,štonekiopisujukao„podučavanjezatestove“,iličakpodstaćinepoštenoocenjivanjeiliizveštavanjeorezultatima(videtiPrimer5.3).
Primer5.3.UticajtestiranjaodvelikogznačajauSjedinjenimAmeričkimDržavama
uTeksasujeoduvođenjatestiranjapočetkomdevedesetihbrojučenikakojiuspevajudaihpoložepovećanza25%tokomšestogodišnjegperioda,naročitomeđuučenicimaizugroženihdruštvenihgrupa.Ali,takođepostojeipokazateljinedoličnihpobuda.Haney(2001)tvrdidajepoboljšanjenarezultatimatestauTeksasuomogućenokrozpovećanjestopezadržavanjaslabijihučenika– što jeoblikodabiraučenika za testiranje. Stopaneus-pehazavršavanjadevetograzredazacrneilatinoučenikebilajetriputavećakrajemdevedesetihnegokrajemsedamdesetih,dokjezabeleučenikestopaostalapribližnoista.
FiglioiGecler(FiglioandGetzler,2002)nalazedasunakonuvođenjatesta vrednovanja (the Assessment Test) na Floridi slabiji učenici i onisaniskimSESsvečešćebiliklasifikovanikaoučenicisaposebnimpotre-bama,štojekategorijaizuzetaiztestiranja;učenicisaslabimrezultatimaiz siromašnijih škola češće subili prebacivani u kategoriju saposebnimpotrebama nego učenici sa sličnim ostvarenjima iz bolje stojećih škola.Siromašnije škole sa slabijim rezultatima suočavaju se sa opasnošću dabudu sankcionisane i stoga su agresivnije u pokušajima da se oslobodeonihsaslabijimrezultatima.
5.rESurSIIISHODI
143NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Dabiseodstranileneželjeneposledicetestiranja,Zakonobriziosva-komdetetu(NoChildLeftBehindAct)predviđadasuzasvakomerenješkolskihrezultatadržaveobaveznedauključeopšteciljeve,kojemorajuostvariti sve ključne podgrupe učenika (najvažnije rasne/etničke grupe,učenicičijiroditeljiimajuniskaprimanja,učenicisaposebnimpotrebamai oni koji slabije govoreengleski jezik). Škole i distriktimorajuostvaritigodišnje ciljeve za svaku učeničku podgrupu u školi i moraju testirati95%učenikausvakojpodgrupikakobiseostvario„adekvatangodišnjinapredak“ikakobisesačuvalofinansiranjesafederalnognivoa.
Izvor:Carnoyetal.,2001;FiglioandGetzler,2002;Haney,2001;Skrlaetal.,2001.
Jednoodmogućihunapređenjasirovihrezultatatestakaomereškolskihkvalitetajestedaseomogućidadruštvenistatusučenikaisličnekarakteris-tikeutičunadodatnuvrednostškoletakoštoćesepriračunanjurezultatauzimatiuobzir ikarakteristikeučeničkepopulacije.Ovajpristupkoristi seuNorveškoj(Hægelandetal.,2004).Švedskaimasličanpristup,alisamozapoređenjerazreda,neizarezultatetesta.razredipetnaestogodišnjihučenikaporedeseuzimajućiuobzirsastavučenikauoblastimaiškolamauodnosunapol,stranoporekloiobrazovanjeroditelja.Engleskasepomerakakomplek-snijimindikatorimakojidodajuvrednostiprilagođenisudrugimkarakteris-tikamaučenikaigeneracijama,apovezanisusarazlikamauishodima(kaoštosupol,etnicitet,siromaštvo,mobilnostizmeđuškola,posebneobrazovnepotrebe i prosečno prethodno postignuće određene generacije), poredećiučenike sa drugim učenicima u sličnoj poziciji. Ovi indikatori uključuju seuobjavljene tabele sapostignućimaškolaod2006. godine (OECD,2006g).osnovni problem ovakvih merenja uz dodavanje vrednosti jeste u tome da mogubititeškazainterpretaciju.Delimičnozbognjihovetehničkesloženosti,adelimičnozbogtogaštoizprikazauklanjajuuzorke,aonimogubitiospo-ravaniumestouzetizdravozagotovo–kaošto,recimo,možebitislučajsaefektomsiromaštvanarezultateškole.
Dok su standardizovani testovi ograničeno merilo učeničkih i školskihpostignuća,beznjihbibilomnogotežeporeditipostignućadečakaidevojčica,siromašnijeibogatijedece,urbaneiruralnedece,ilirazličitihzemaljairegio-na–ilijednostavnobilobimnogotežeuočitislabijeučenikekojimajepotreb-nadodatnapodrškaupodučavanju.rezultatitestovatakođesuvažanizvorinformacijazaunapređenješkola,jernastavniciiškolskimenadžerimogudaustanovedalisestandardiostvarujuilidaliimareakcijanarazličiterezul-
5.rESurSIIISHODI
144 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
tate.ukratko,ovakvitestovičestosu„najmanjeloša“dostupnamogućnostzaprocenu.
u prilog vrednosti testiranja, u istraživanju iz 2000. godine (OECD,2006f)većinazemaljaOECDaprijavilajedakorististandardizovanetestove,uključujući Australiju, francusko govorno područje Belgije, Dansku, Grčku,Mađarsku,Island,Italiju,Luksemburg,Meksiko,Holandiju,Norvešku,Portu-gal,Slovačku,Švedsku,TurskuiSjedinjeneDržave.IstraživanjaPISA,PIrLSiTIMSSdajuključnekomparativnepodatkeopostignućimarazličitihdržava.
Objavljivanjerezultatatestiranjaškola
Akosuopštikriterijumitestiranjaširokoprihvaćeni,ostajejošjednopitan-jekojejeidaljeveomakontroverzno:dalibirezultatitestazapojedinačneškoletrebalodabududostupnisamonastavnicimaiobrazovnojadministrac-ijiilibiihtrebalojavnoobjaviti.Samomanjibrojzemaljaredovnoobjavljujerezultate testovananivouškola.uovugrupuspadajuGrčka, Island, Italija,Meksiko,HolandijaiSjedinjeneDržave.uprimeru5.4.datesuinformacijeopraksiupojedinimzemljama.
ukoristobjavljivanjapodatakamožesetvrditidaučenici,roditeljiidrugigrađaniimajulegitimanintereszaškolskapostignućaizanepohodandijalogounapređenjuškole.Otvorenadebatauzpristupinformacijamaokvalitetuškolemože voditi inovacijama i poboljšanju. Nasuprot tome, tajnostmožeprikriti slabosti i otkloniti pritisak sa škola sa slabim postignućima da sepoprave.Poredtoga,kadasenaslobodanizborškolegledakaonapoželjanmehanizam, dostupni podaci mogu usmeravati roditelje u izboru škole zadecukada točinenaosnovumestastanovanja,odnosnokrajakojemškolapripada,ilidirektnijekroztraženjemestazadecuuškoliponjihovomizbo-ru.Takmičenjedaseprivukubudućiučenicibiće,tvrdise,pokretačkasnagapovećanjakvalitetaškola.
Primer5.4.Različitipristupiizveštavanjuotestovimananivou
školeuzemljamaOECD-a
Finska: Informacijeoevaluaciji školamahomsekoristedabi sepo-mogloškolamadasepoprave.Evaluacijaseizvodinauzorkuškola.Loka-lnavlastmožefinansiratitestiranjesvojihškola.Školeilokalnavlastkojiučestvuju u evaluaciji dobijaju svoje individualne rezultate i podatke održavnomproseku.Informacijenanivouškoleseneobjavljuju.
5.rESurSIIISHODI
145NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Danska:Testovisekoristedasepodrži individualnoučenjeučenika,ali podaci ostajupoverljivi nanivou škole. Svakegodine senanacional-nomnivouobjavljujenacionalniprofilpostignuća,kakobinastavnicimoglidauporederezultateodređenihrazredasaopštimpostignućimananivouDanske.
Norveška:Norveškidržavnitestovisetrenutnorevidiraju.Novisistemuključuje testove u čitalačkoj pismenosti (norveški i engleski jezik) imatematičkojpismenosti,upetomiosmomrazredu.Pristuprezultatimananivouškoleograničenješifrom(kojajedostupnaškoli,lokalnojvlasti...).
Švedska: Informacije su javnodostupneod2001.godine.Oneobuh-vataju podatke o školskim postignućima, osnovnu statistiku sistemaobrazovanja (broj učenika i nastavnika, troškove...), izveštaje inspekcijezakvalitet,izveštajesamihškolailokalnihvlasti,informacijeoposebnimdržavnimgrantovimazaodređeneoblastiikonačnododatnuvrednost.
Belgija(francuskogovornopodručje):rezultatinacionalnogtestiranjakoristesezaunapređenjekvalitetaškoleijednakopravnostiizmeđuškola.Pristupinformacijamaomogućenjeograničenombrojuinstitucijaiosoba.
Izvor:Haarder,2006;Mortimoreetal.,2005;Nicaiseetal.,2005;OECD,2006f.
Nasuprotovome,objavljivanjepodatakamožeugroziti jednakopravnostakomedijipretvorečak isofisticiranskuppodatakaoškolamausiroveta-beletakozvanih„dobrih“i„loših“škola.Javnaetiketalošeškolemožeugrozitisamopouzdanjenastavnika, ipoverenjeučenika iroditelja,štoćesamodo-datnopogoršatisituaciju.Takođe,nekedobreškolepostićićeslaberezultatesamozbogtogaštosunjihoviučeniciulošijempoložaju.Obrazovaniibogatijiroditeljiaktivnotražedobreškolezasvojudecuiizbegavanjelošihškolamožeosnažitipolarizacijunadobreilošeškole,istogapovećatinejednakopravnost.OvdejerelevantandokazizTrećegpoglavlja,kojipokazujekakojeslobodanizborškolepovezansapovećanimdruštvenimrazdvajanjemizmeđuškola.
Postojesnažniagrumentisaobestraneuovojdebati,sarazličitomtežinomurazličitimzemljamaiokolnostima(videti,naprimer,Visscheretal.,2000).Ipak,jednomkadasupodacisakupljeniidostupninanivouškole,možebititeškodaseizbegneobjavljivanje.Objavljivanjerezultatananivouškolemožepredstavljatirizikzajednakopravnostizgorenavedenihrazloga.Ali,moder-
5.rESurSIIISHODI
146 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
nodemokratskodruštvoskeptičnojepremaidejidavladiiliekspertukojegjevladapostavilatrebapoveritiinformacije,dokseistovremenonemoževero-vatijavnosti.Idejudabirezultatetestovatrebalodakoristeobrazovnevlastiiškolskeupraveinastavnici,aliidarezultatinebudeopštedostupni,postajeteškoodbraniti napolitičkomnivou.unekimzemljama, uključujući i nekenordijske,zakonioslobodnompristupuinformacijamasmatrajunezakonitimdaseovakveinformacijekrijuodjavnosti(Mortimoreetal.,2005).
iako postoje argumenti i za objavljivanje podataka o testiranju škola i protivnjega,važnapitanjasukakoodgovoritinarezultatetestovaidalionimogudaobezbedejasneinformacijeojednakopravnostiinejednakopravnos-ti unutar sistema. Obrazovni sistemimoraju pažljivo da planiraju kako davode javnu debatu koja će pratiti objavljivanje. Najvažnije je da obrazovnisistemimorajubitispremnidaenergičnopodržeškolesaslabimrezultati-ma–koristećipodatkedapodstaknujednakopravnostpodižućinivousvimškolamadoželjenog,umestodadozvoledapritisakrangiranjaškolaugrožavajednakopravnostpolarizujućikvalitetškola.
umnogimzemljamabiće teškoopravdatiukupnopovećanje troškovauobrazovanjuupogledunjihovogdoprinosajednakopravnosti,iakoonomožedoprinetiekonomskomrastu.Timeseističeznačajusmeravanjaobrazovnihulaganja–kakoposektorimairegionimatakoipoinstitucijama–dabiseosiguralodaonadoprinosejednakopravnosti.Postavljanjenacionalnihcilje-vazarezultatejednakopravnostimožebitiodpomoći.
5.4.Zbirnizaključciipreporuke
Korak8:Obezbeditidobroobrazovanjezasve,uzdavanjeprior-itetauslugamauranomdetinjstvuiosnovnomškolovanju
Pokazatelji•Obezbeđivanje javnog obrazovanja može pospešiti jednakopravnostondakadapredstavljakontrabalanslošimuslovimakodkućenapočetkudečjeg života. Ali, javno obrazovanjemože povećati nejednakost kadaobezbeđujezajedničkeresursekojekoristeonikojisunajboljepriprem-ljenizato.
•Obrazovni troškovi seumnogimzemljamapomeraju između sektora;unekimaodnjihekspanzija tercijarnogobrazovanjapredstavljavelikipritisaknabudžetzaobrazovanje.Iakojezemljamapotrebnotercijarnoobrazovanje visokog kvaliteta i sa puno resursa, javni troškovi za ovaj segmentškolstvasesmanjuju.Privatni izvorimogubitinovašansaza
5.rESurSIIISHODI
147NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
ovajsektor.•visokokvalitetno i dostupno obrazovanje i staranje u ranom detinjstvu stvarajudugoročnukorist,naročitozadecuizdruštvenougroženihgru-pa.
•Dodacizasiromašnijeporodicesadecomuškolskomdobumoguuman-jitiosipanjenavišemsrednjoškolskomnivou.
Preporuke•Postoje jasni pokazatelji da su obrazovanje istaranjeuranomdetinjst
vu, zajedno samerama javnepolitikeda seunapredi životmaledece,najvažniji prioriteti kada govorimoo jednakopravnosti. Ako se uslugeobrazovanjaistaranjauranomdetinjstvunaplaćuju,troškovibitreba-lo da budu umereni i umanjeni za one koji su previše siromašni da ih plate.
•Osnovnoobrazovanje ostajeprioritet za jednakopravnost jeruključujučitavukohortu.unutarovogsektora,posebnupažnjutrebalobiposvetitinaporimadaseočuvajupostignućaonihsaproblemimauučenju.
•Kadasubudžetiograničeni,javnapotrošnjazatercijarnoobrazovanjeretkoćebitiprioritetzapostizanjejednakopravnosti.Zemljekojenaplaćujuobrazovanjeistaranjeuranomdetinjstvu,alineitercijarnoobrazovanjetrebalobidarazmotresvojeobrazovnepolitike.
•Zemljeukojimasudodacizaporodicesadecomuškolskomdobupov-ezani sa njihovim školskim rezultatima trebalo bi da razmotre ovakvu politikusobziromnatodaovakvapraksamožedovoditidonapuštanjaškole.
Korak9:Direktnoobezbeditisredstvazaučenikeiregionesanajvećimpotrebama
Pokazatelji•unutar zemalja, regionalna autonomija u trošenju može izazvati dis-
paritet u stepenu ponude, osim ako ponuda nije izbalansirana meha-nizmimaredistribucijeresursasiromašnijimregionima.
•Mnoge zemlje imaju posebne šeme za usmeravanje dodatnih sredstava školama ili oblastima koje pohađaju učenici iz ugroženih društvenihgrupa.Ovakvešemebitrebalodaobezbededasedodatniresursikoristekako bi pomogli onima kojima su najviše potrebni i da se izbegne etiketi-ranjepojedinihškolakaoonihzadruštvenougroženudecu,štobimoglodaobeshrabiučenike,nastavnikeiroditelje.
5.rESurSIIISHODI
148 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
•umnogimzemljama,nastavnici samanje iskustvaradeu „zahtevnim“školama.
Preporuke•Državamajeneophodanadekvatanmehanizamzaredistribucijuresursa iminimiziranjeregionalnihnejednakostikadajerečoponudi,akakobisesvudaobezbediliminimalnistandardi.
•Dodatni resursi moraju biti kanalisani kroz škole da bi se pomoglo učenicimaizugroženihdruštvenihgrupa.Ovobitrebalodapomogneuprevazilaženju nepovoljnih efekata društvenog statusa, u borbi protivslabihrezultatabeznagrađivanjazanjihitrebalobidaodvratiškoleod„izbegavanja“deceizugroženihdruštvenihgrupa.Trebalobiizbećistig-mukojanastajeprioznačavanjuškolekao„onezadruštvenougroženudecu“.
•Iskusniji nastavnici važan su resurs za škole koje pohađaju deca izdruštvenougroženihgrupa.Trebalobidapostojepodsticaji za nastavni-kedaradeuovakvimškolama.
Korak10:Postavitikonkretneciljevezavećujednakopravnost–naročitouvezisalošimškolskimrezultatimaiodustajanjemodškole
Pokazatelji•Brojčanoizraženiciljevimogubitikorisnepolitičkepolugezajednako-
pravnost u obrazovanju, putem artikulisanja politike u pogledu onoga što bi trebalo da bude postignuto umesto prostog donošenja formalnih zakona.Određenibroj zemaljausvojio je ciljeve za jednakopravnostuobrazovanju.
•Međunarodnapoređenjasazemljamasanajboljimrezultatimasugerišuda bi neke zemljemogle značajno da umanje stopu osipanja i đačkihneuspehapriusvajanjuosnovnihveština.
•Nacionalna testiranja učenika o osnovnim veštinama fundamentalansu metod merenja individualnih pokazatelja i pokazatelja obrazovnog sistema.Ali rezultati testa suograničeninaono štomere, a zaviseodobuhvata,kaoiodkvalitetaškole.
•u mnogim zemalja veruju da je objavljivanje rezultata na nivou škole poželjno ili politički i/ili pravno neizbežno. u manjem broju zemaljatestiranja se vrše, ali se izbegava objavljivanje podataka. Neke zemljekoristemerenje„dodatevrednosti“kvalitetaškole,pričemuseuobziruzimaučeničkiobuhvatškole.
5.rESurSIIISHODI
149NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Preporuke•zemlje bi trebalo da razmotre usvajanje malog broja brojčanoizraženihciljevazaostvarivanjejednakopravnosti,naročitozasmanjenjebrojaonihkojih napuštaju školu sa slabim osnovnim veštinama i onih koji odustaju odškoleuranimstadijumima.
•Obrazovnisistemimorajupažljivoisplanirativođenjejavnedebatekojasledi nakon objavljivanja rezultata testiranja na nivou škola i moraju pružitisnažnupodrškuškolamasaslabimrezultatima–koristećipodatketakodadovedusveškolenaželjeninivo,umestodadozvoledapritisakrangiranjapolarizujekvalitetškola.
5.rESurSIIISHODI
150 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Literatura
Bainbridge,J.,M.Meyers,S.TanakaandJ.Waldfogel(2005),“WhoGetsanEarlyEduca-tion?FamilyIncomeandtheEnrollmentofThreetoFiveYearOldsfrom1968to2000”,SocialScienceQuarterly,Vol.86,No.3.
Barnett,W.(1995),“LongTermEffectsofEarlyChildhoodProgramsonCognitiveandSchoolOutcomes”, TheFuture of Children, LongtermOutcomesof EarlyChild-hoodPrograms,Vol.5,No.3,PrincetonBrookings,pp.2550.
Bénabou,r.,F.KramarzandC.Prost(2004),“Zoned’éducationprioritaire:quelsmoy-enspourquelsrésultats?”,Économieetstatistique,No.380,2004,http://media.education.gouv.fr/file/35/4/2354.pdf.
BuildingEducationalSuccessTogether(2006),“GrowthandDisparity:ADecadeofuSPublicSchoolConstruction”,BuildingEducationalSuccessTogether,Washington,DC,www.edfacilities.org/pubs/GrowthandDisparity.pdf.
Calero,J.(2005),ThematicreviewofEquityinEducation:CountryAnalyticalreport–Spain.
Cameron, S. and J. Heckman (1999), “TheDynamics of Educational Attainment forBlacks,HispanicsandWhites”,WorkingPaper7294,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Carneiro,P.andJ.Heckman(2002),“TheEvidenceonCreditConstraintsinPostSecondarySchooling”,InstitutefortheStudyofLabor(IZA)DiscussionPaper,No.518.
Carneiro,P.andJ.Heckman(2003),“HumanCapitalPolicy”,WorkingPaper9495,Na-tionalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Carnoy,M.,S.LoebandT.Smith(2001),“DoHighStateTestScoresinTexasMakeforBetterHighSchoolOutcomes?”,researchreportrr047,ConsortiumforPolicyresearchinEducation,universityofPennsylvania.
Chiswick,B.andN.DebBurnam(2004),“PreSchoolEnrollment:AnAnalysisbyImmi-grantGeneration”,CentreforresearchandAnalysisofMigrationDiscussionPaper,No.04/04.
CommissionoftheEuropeanCommunities(2006),CommunicationfromtheCommis-siontotheCouncilandtotheEuropeanParliament,EfficiencyandEquityinEuro-peanEducationandTrainingSystems,SEC(2006)1096.
CounciloftheEuropeanunion(2006),ConclusionsoftheCouncilandtherepresen-tativesoftheGovernmentsoftheMemberStates,MeetingwithintheCouncil,onEfficiencyandEquityinEducationandTraining,15November2006.
Crouch,D.,“SchoolMealsAroundtheWorld”,30March2005,Guardianunlimited.Cunha,F.,J.Heckman,L.LochnerandD.Masterov(2005),“InterpretingtheEvidence
onLifeCycleSkillFormation”,WorkingPaper11331,NationalBureauofEconomicresearch,CambridgeMA.
DarlingHammond,L.(2000),“TeacherQualityandStudentAchievement:AreviewofStatePolicyandEvidence”,EducationPolicyAnalysisArchives,Vol.8,No.1,http://epaa.asu.edu/epaa/v8n1/.
Dearden,L.,C.Emmerson,C.FrayneandC.Meghir(2006),EducationSubsidiesandSchoolDropOutrates,CenterfortheEconomicsofEducation,LondonSchoolofEconomics.
DelaFuente,A.(2003),HumanCapital inaGlobalandKnowledgeBasedEconomy,Part II:Assessment at theEuCountryLevel, Employment andEuropeanSocial
5.rESurSIIISHODI
151NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Fund,EuropeanCommission.Demeuse,M.(2003),“réduirelesdifférences:ouimaislesquelles?”,inLaDiscrimina-
tionpositiveenFranceetdanslemonde,Actesducolloqueinternationaleorganiséles5et6marsàParis,CNDPéditeur,pp.87102.
DepartmentofEducationandScience,Ireland(n.d.),GivingChildrenanEvenBreak,www.education.ie,accessed2March2007.
Dickens,W.,I.SawhillandJ.Tebbs(2006),“TheEffectsofInvestinginEarlyEducationonEconomicGrowth”,PolicyBrief153,TheBrookingsInstitution,Washington.
Eurydice(2005),KeyDataonEducationinEurope2005,www.eurydice.org/portal/page/portal/Eurydice/showPresentation?pubid=052EN.
Eurydice,TheinformationNetworkonEducationinEurope,www.eurydice.org.Figlio,D.andL.Getzler(2002),“Accountability,AbilityandDisability:GamingtheSys-
tem”,Working Paper 9307,National Bureau of Economicresearch, Cambridge,MA.
Goodman,A.andB.Sianesi(2005),“EarlyEducationandChildren’sOutcomes:HowLong Do the Impacts Last?”, Fiscal Studies Journal Articles, Vol. 26, No. 4, pp.513548.
Gorard,S.,G.reesandN.Selwyn(2002),“The‘ConveyorBeltEffect’:AreassessmentoftheImpactofNationalTargetsforLifelongLearning”,OxfordreviewofEduca-tion,Vol.28,No.1,CarfaxPublishing.
Grubb, N., S. Field, H. Marit Jahr and J. Neumüller (2005), Equity in Educa-tion Thematic review: Finland Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/49/40/36376641.pdf.
Haarder,B. (2006), “ACultureofEvaluation inDanishSchools”,http://eng.uvm.dk/evaluation.htm?menuid=15.
Hægeland,T.,L.Kirkebøen,O.raaumandK.Salvanes(2004),“MarksAcrossLowerSecondarySchoolsinNorway”,report2004/11,StatisticsNorway.
Haney,W.(2001),“Commentary.responsetoSkrlaetal.,TheIllusionofEducationalEquityinTexas:aCommentaryon‘AccountabilityforEquity’”,InternationalJour-nalofLeadershipinEducation,Vol.4,No.3,TaylorandFrancis,pp.267275.
Hanushek,E.,J.KainandS.rivkin(1998),“Teachers,SchoolsandAcademicAchieve-ment”,WorkingPaper,6691,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Hanushek,E.,J.KainandS.rivkin(2001),“WhyPublicSchoolsLoseTeachers”,Work-ingPaper8599,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Haycock,K.andH.Peske(2006),“TeachingInequality:HowPoorandMinorityStu-dentsAreShortchangedonTeacherQuality”,AreportandrecommendationsbytheEducationTrust.
Heckman,J.(1999),“PoliciestoFosterHumanCapital”,WorkingPaper7288,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Hoffman,N.,M.L.Ferreira,S.FieldandB.Levin(2005),EquityinEducationThematicreview:HungaryCountryNote,OECD,Paris.
Jacob,B.(2002),“Accountability,IncentivesandBehavior:TheImpactofHighStakesTesting intheChicagoPublicSchools”,WorkingPaper8968,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Kim,T.andK.Pelleriaux(2004),EquityintheFlemishEducationalSystem:CountryAnalyticalreport,universityofAntwerp.
5.rESurSIIISHODI
152 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Koertz,D.(2006),“LimitationsintheuseofAchievementTestsasMeasuresofEduca-tors’Productivity”,TheJournalofHumanresources,Vol.37,No.4,JSTOr,univer-sityofWisconsinPress,pp.752777.
Leseman,P.(2002),EarlyChildhoodandCareforChildrenfromLowincomeorMi-norityBackgrounds,OECD,Paris.
Levacic,r.andA.Vignoles(2000),“researchingtheLinksbetweenSchoolresourcesand StudentOutcomes in theuK:Areviewof Issues andEvidence”, EducationEconomics,Vol.10,No.3,routledge.
McCabe,B..andE.Smyth(2000),“TheEducationalSituationofDisadvantagedChil-dren”inI.Nicaise(ed.)TherighttoLearn:EducationalStrategiesforSociallyEx-cludedYouthinEurope,ThePolicyPress,Bristol,p.19.
MinistryofEducation,Finland(2004),EquityinEducation:CountryAnalyticalreport–Finland.
MinistryofEducation,russianFederation(2005),EquityinEducation:CountryAna-lyticalreport–russia.
Ministry of National Education, Higher Education and research (2004), France,L’équitédans l’éducation enFrance:rapportdebasenational présentédans lecadredel’activitédel’OCDE,Paris.
Mortimore,P.,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:Nor-wayCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/10/6/35892523.pdf.
Nicaise, I., G. EspingAndersen, B. Pont and P. Tunstall (2005), Equity in Educa-tion Thematic review: Sweden Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/10/5/35892546.pdf.
OECD(2005b),ExtendingOpportunities:HowActiveSocialPolicyCanBenefitusAll,OECD,Paris.
OECD(2005j),TeachersMatter:Attracting,DevelopingandretainingEffectiveTeach-ers,OECD,Paris.
OECD(2006c),EducationataGlance:OECDIndicators2006,OECD,Paris.OECD(2006d),StartingStrongII:EarlyChildhoodEducationandCare,OECD,Paris.OECD(2006f),PublicSpendingEfficiency:QuestionnaireonthePrePrimary,Primary
andLowerSecondaryEducationSector,OECD/ECO,unpublished.OECD (2006g), Proposal for an OECD Project on the Development of ValueAdded
ModelsinEducationSystems,OECD,availableonOLIS(EDu/EC/CErI[2006]14).Opheim,V.(2004),EquityinEducation,CountryAnalyticalreport–Norway,Econom-
icresearchinNorway(NIFu).Paul,J.J.andT.Troncin(2004),“Lesapportsdelarecherchesurl’impactduredou-
blementcommemoyendetraiterlesdifficultésscolairesaucoursdelascolaritéobligatoire”,HautConseildel’Évaluationdel’École,No.14.
renaut,A.(2002),Quefairedesuniversités,Bayard,Paris.rothstein,r.(2005),“TheLimitsofTesting”,AmericanSchoolBoardJournal,February
2005.rouse,C.(2000),“Schoolreforminthe21stCentury:ALookastheEffectofClassSize
andSchoolVouchersandtheAcademicAchievementonMinorityStudents”,Work-ingPaper440,Princetonuniversity.
Skrla,L.,J.Scheurich,J.JohnsonandJ.Koschoreck(2001),“AccountabilityforEquity:CanStatePolicyLeverageSocial Justice”, International Journal of Leadership inEducation,Vol.4,No.3,TaylorandFrancis,pp.237260.
5.rESurSIIISHODI
153NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Sylva,K.,E.Melhuish,P.Sammons,I.SirajBlatchford,B.TaggartandK.Elliot(2003)TheEffectiveProvisionofPreSchoolEducation(EPPE)Project:FindingsfromthePreschool
Period, Summary of Findings. Institute of Education/Surestart,www.ioe.ac.uk/cdl/eppe/pdfs/eppe_brief2503.pdf.
Teese,r.,P.Aasen,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:SpainCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/41/39/36361409.pdf.
uSDepartment ofEducation (2007), StrategicPlan for Fiscal Years20072012,uSDepartmentofEducation,Washington,DC.
VisscherA.,S.Karsten,T.deJongandr.Bosker(2000),“EvidenceontheIntendedandunintendedEffectsofPublishingSchoolPerformanceIndicators”,EvaluationandresearchinEducation,Vol.14,No.3and4,MultilingualMattersandChannelViewPublications.
154 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
155NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Šestopoglavlje
Ugroženegrupe:Posebanslučajmigranataimanjina
uovompoglavljukoncentrišemosenateškeputanjekretanjakrozobra-zovnisistemzamigranteimanjine.Oveputanječestopokazujukakosedvedimenzijejednakopravnostipreklapaju:mnogoimigrantskihgrupapostižeslabijerezultateinizaksocioekonomskipoložaj.Pristupizaprevazilaženjeovihpreprekapodrazumevajuosnaživanjeobrazovanjaistaranjauranomdetinjstvuzaovegrupe,izbegavanjeusmeravanjaimigranatauspecijalnoobrazovanje,unapređenje jezičkeobuke i jačanjeprofesionalnograzvojanastavnikazaradumultikulturalnomokruženju.Merezasmanjenjedis-kriminacijenatržišturadamogutakođepovećatipodsticajezaimigrantedasteknudobroobrazovanje.
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
156 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
6.1.Migracionikontekst
Migracijesepovećavaju.Širomsveta, između1990. i2000.godine,brojljudi koji živi van države rođenja skoro je duplo povećan i iznosi oko 175miliona (OECD, 2006e). Imajući u vidu globalnu ekonomsku nejednakost ismanjenjetroškovatransportaiinformacija,očekujesedaseovajrastnas-tavi. Iako je jedna važna podgrupa imigranata visokokvalifikovana, mnogiodnjihimajumalaznanjaiunepovoljnijemsudruštvenompoložaju.Takavpoložaj,uzkulturneietničkerazlike,možestvoritimnogomogućihpodelainejednakopravnost izmeđudruštva ipridošlica.Ovopoglavljeseuglavnombavimigrantima,aliijednommanjinskomgrupom–romima,čijapozicijajeznačajnaunekimodzemaljakojesuučestvovaleuistraživanju.
Imigrantske politike i imigrantska iskustva znatno variraju u različitimzemljama:
•Australija,Kanada,NoviZelandiSjedinjenjeDržavesuzemljeimigracije(videtiGrafikon6.1),saimigranstkimpolitikamakojefavorizujuonesaboljimkvalifikacijama(OECD,2005k,TableIIA2.4)
•u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog veka, evropske zem-ljepoputAustrije,Danske,Nemačke,Luksemburga,Norveške,Švedskei Švajcarske privukle su privremene imigrante radnike, koji su tamoostali trajno. Imigracija je ponovo porasla u poslednjih deset godina,saizuzetkomDanskeiNemačke.uAustriji,NemačkojiŠvajcarskoj,iumanjojmeriuŠvedskoj,manjejeverovatnodaimigrantiimajudiplomuvišesrednješkole,alijeverovatnijedaimajudiplomutercijarnognivoa(OECD,2005k,TableIIA2.4).Ovoukazujenadvevrlorazličitevrstemi-granata–onesavisokimionesaniskimkvalifikacijama.
•uBelgiji,Francuskoj,HoladnijiiVelikojBritaniji,mnogoimigranatadola-ziizbivšihkolonijaivećgovorijezikzemljedomaćina.
•ZemljekaoštosuFinska,Grčka,Irska,Italija,Portugal,rusijaiŠpanijaimalesuskorašnje iskustvo iznenadnogpovećanjabroja imigranata.uŠpaniji se stopa imigracije uvećala više od deset puta između 1984. i2004.Godine(OECD,2006h,TableA.1.1;OECD,2005c,TableIIA2.4).
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
157NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
u većini zemalja imigranti imaju niža obrazovna postignuća od domaćegstanovništva.Ipak,uAustraliji,Kanadi,Irskoj,Koreji,Meksiku,NorveškojinaNovomZelanduonikojisurođeniuinostranstvusuuprosekuobrazovaniji.Ovobimoglabitiposledicarazličitihmodelamigracija,kaoirazličitihobrazovnihmogućnosti1.
Grafikon6.1Imigrantskapopulacijainjihovaobrazovnapostignuća(2002,2004)
Svi preko 15 godina
1.Podaciseodnosena2003.godinuzaindikator„udeopopulacijerođeneuinostranstvuuodnosunaukupnupopulaciju“.
2.Podaciseodnosena2002.godinuzaindikator„udeopopulacijerođeneuinostranstvuuodnosunaukupnupopulaciju“.
3.Podaciseodnosena2001.godinuzaindikator„udeopopulacijerođeneuinostranstvuuodnosunaukupnupopulaciju“.
4.Podaciseodnosena2000.godinuzaindikator„udeopopulacijerođeneuinostranstvuuodnosunaukupnupopulaciju“.
5.Podaciseodnosena1999.godinuzaindikator„udeopopulacijerođeneuinostranstvuuodnosunaukupnupopulaciju“.
6.Manjeodvišegsrednjegobrazovanjaobuvata„neodređenaobrazovnapostignuća“.7.Obrazovninivoiljudiod16do74godina.
Izvor:OECD(2005k),TrendsinInternationalMigration:AnnualReport2004,OECD,Paris;OECD(2006h),InternationalMigrationOutlook:AnnualReport2006,OECD,Paris.
uraspraviomigracionojpoliticiobičnosesukobljavajumultikuturalističkipristup,kojipolaziodprepoznavanjaaponekadiisticanjakulturnihietničkihrazlika,iasimilacionipristupkojiohrabrujeimigrantedasespojesakulturom
procenat populacije rođena u inostranstvu u celokupnoj populaciji, 2004procenat rođenih u inostranstvu sa tercijarnim obrazovanjemprocenat rođenih u inostranstvu koji imaju manje od više srednje škole
Luksemburg
Australija
Švajcarsk
a1
Novi ZelandKanada
Asutrija
NemačkaSAD5
Švedska1
Belgija3
Isrka
HolandijaGrčk
a3
Francuska
Velika Britanija
7
Norveška4
Portugal
DanskaŠpanija
Češka2
Slovačka
Finska6
Mađarska3
Italija
Turska
Poljska4
MeksikoKoreja
60
50
40
30
20
10
0
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
158 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
društvaukojemsadažive.urealnosti,svakojasnorazgraničavanjepolitikaodređenihdržavajeteško.Naprimer,Francuskakojasvojumigracionupolit-kuformulišekaoasimilacionipristup,uposlednjejevremedalavišeznačajakulturnom diverzitetu2.
Imigrantiipripadnicimanjinamogusesuočitisadiskriminacijomusvo-jimnovimdržavama.umnogimzemljamaOECDa,imigrantisuuvećojopas-nostiodnezaposlenosti ičešćesuzaposleninaniskokvalifikovanimislaboplaćenimradnimmestima (Carneiroet al., 2005;GarnerMoyer (n.d.); ILO,2005; OECD, 2005e; OECD, 2006i). Istraživanja u Francuskoj pokazuju daljudi severnoafričkog porekla imaju mnogomanje šanse da budu pozvaninaintervju,čakiakoimajuboljekvalifikacijeivišeprofesionalnogiskustva(Amadieu,2005).Pridošlicekojesu,očigledno,strancimanjesudobrodošliuodnosunaonečijiizgledimdozvoljavadaseuklope(Cutleretal.,2005a;Cut-leretel.,2005b;Pitkanenetal.,2002;Alesinaetal.,2001).Istorijskikontekstmigracija takođe je značajan. Prema Šmidu (Schmid, 2001), u SjedinjenimDržavamasuboljeprimanipolitičkiimigrantikaoštosuKubanciiVijetnamciodimigranatakojisubežaliizsiromaštva–naprimer,HaićanailiMeksika-naca. Jednaod implikacija jeste tadaporedobrazovnihmera,politikemo-rajudasepozabaveivisokimstepenomdiskriminacijenatržišturada,dabisepoboljšalemogućnostiisamimtimpovećalipodsticajizasticanjedobrogobrazovanja.
umnogimzemljamapostoješirokizakonskiipolitičkiokvirizaborbupro-tivdiskriminacijeirasizmakojiomogućavajuostvarivanjejednakopravnostiuobrazovanju.Finskaje2004.godineusvojilaantidiskriminatornezakonekoji se primenjuju na diskriminaciju u zaposlenju, obrazovanju i obuci.Norveška je napravila Plan akcije za borbuprotiv rasizma i diskriminacijekojiuključuje zahtev javnimpreduzećimadana razgovor zaposaopozovubarjednogprijavljenogkandidataimigrantskogporekla.Francuskajeojačalasvojuantidiskriminacionupolitkunaročitosefokusirajućinainstitucionalnudiskriminaciju(OECD,2006h).
Primer6.1.Dalibitrebaloprikupljatipodatkeoetničkim manjinama?
različitipristupietničkimmanjinamautičunaprikupljanjepodataka:
•Državekojeimajumultikulturalnijepristupe,kaoštojeKanada,rutinskipitajugrađanedaiskažusvojeetničkoporeklo,dokdruge,poputFran-
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
159NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
cuske iMađarske,principijelno izbegavaju ispitivanjeetničkogporekla.Zagovornicisakupljanjapodatakasmatrajudadobripodacioetnicitetudajučvrstedokazenakojimasemožebaziratipolitika.Protivnicitvrdedaklasifikovanjepoetnicitetuštetiljudskomdignitetuimoževoditikadiskriminaciji.
•uMađarskojjeekspertskitimpredložiosakupljanjepodatakaoromima,alinaosnovudogovorasaromskimzajednicama.Timjesmatraodajeuodsustvutakvihpodatakaveomateškopomoćiromimaikasnijeevalu-irati rezultate tih mera. u Švedskoj je ekspertski tim dao preporukuzaskupljanjepodatakanaosnovuetniciteta, jezika i religijekakobi sepovećalasvestopotrebamaranjivihdruštvenihgrupa.Inače,skupljanjeovakvihpodatakajetrenutnoprotivzakonitouŠvedskoj.
Izvor:GarnerMoyer,n.d.;Hoffmanetal.,2005;Nicaiseetal.,2005.
6.2.Lošijipoložajimigranatauobrazovanju
Migracijskeputanje
Iskustvaimigranataveomasurazličita.uSjedinjenimDržavama,naprim-er,iakovećinaimigranatatokomvremenapoboljšavasvojpoložaj,nekeman-jesrećnegrupeimajusveslabijezdravlje,slabiješkolskerezultateismanjenuaspiraciju(SuarezOrozco,2000;Schmid,2001).uVelikojBritanijiobrazo-vanje je bilo kanal vertikalne mobilnosti za imigrantske grupe, ali je napredak sporiji za Pakistance i Bangladešane, dok imigranti iz Indije izjednačavajušansezaposaosadomicilnimstanovništvomutokusamojednegeneracije(Platt, 2006). Postignuća mogu zavisiti više od socioekomonskih faktoranegoodimigrantskogpoložaja.ČasopisEkonomist(TheEconomist,28.okto-bar2006.)primećujedasusiromašnibelcirođeniuBritanijimeđunajslabi-jimučenicima.unekimsiromašnijimdistriktima(BarkingiDegenam)pro-cenatbeledecekojadobijajudobreocenenatestovimanakrajuobaveznogškolovanja(„fivegoodGCES“)iznosisamo32%,štojenižeodcrne(39%)ilideceazijskogporekla(52%).Poredtoga,imigrantikojiočekujudasevrateuzemljusvogporeklamogubitimanjezainteresovanidaulažuunoveveštinekojećebitirelevatnesamouzemljidomaćinu(ChiswickandMiller,1994;vanTubergenandvandeWerfhorst,2006;CrulandVermeulen,2005).
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
160 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Učešćemigranataimanjinauobrazovanjuuranomdetinjstvu
KaoštojerečenouPetompoglavlju,učestvovanjeuobrazovanjuistaranjuuranomdetinjstvunaročitojekorisnozadecuizranjivihdruštvenihgrupa.Onotakođepružaokruženjeukojemmogubitistečeneusmeneveštinenadrugomjezikuprenegoštodecanaučedačitajuipišu.uprkostome,umnogimzemljama,imigranti idrugemanjinemanjepohađajuovajnivoobrazovanja.uNorveškojje2004.godine,72%svedeceod1do5godinapohađaloranoobrazovanjeistaranje,alimeđunjimajesvega58%deceimigrantskogporekla(Mortimoreetal.,2005).Kulturnebarijereponekadimajuuticaja.TurskiiMarokanskiimi-grantiuHolandijiviševoledamaladeca(dotrećegodine)ostanukodkuće(Lese-man,2002).ImigrantiizVantaa(blizuHelsinkija,uFinskoj)smatrajudaješkolapoželjna,alidajebrigazamaludecuodgovornostmajke(OECD,2006d).
Postignućauškoli
PISAistraživanjeiz2003.godinedajeinformacijeopetnaestogodišnjacimakojisuprva(onikojisurođeniuinostranstvu)idrugageneracijaimigranata(oni čiji su roditelji rođeni u inostrantsvu). Ograničenost ovih podataka jeu tome što neprave razliku između rezultata razičitih imigrantskih grupa.Najvažnijinalazisusledeći:
•SaizuzetkomKanade,prvaidrugageneracijaimigrantskihučenikaimaslabijerezultateizmatematike,prirodnihnaukaičitanjaodnjihovihdo-micilnihvršnjaka.
•uvećinizemalja,učenicikojikodkućekoristejedanauškolidrugijezikpostižuslabijerezultateuškoli.
•u načelu, druga generacije učenika ima bolje rezultate od prve, ali uBelgiji(Flandriji),Danskoj,NemačkojinaNovomZelandu,drugagener-acijaučenikazaostajezaprvomidomaćimučenicima.Ovomožeznačitizabrinjavajućustabilnostmanjkavostiuobrazovanju,aliitodajekasnijaimigracijadošlasaboljimobrazovanjem,moždazbogselektivneimigra-cionepolitike(OECD,2006e,Tables3.1,3.2).
•Faktori kao što su socioekonomski status, znanje jezika na kojem seodvija nastava i godine migranata objašnavaju neke aspekte rezultata koje postižu imigranstki učenici u većini zemaljaOECDa, ali u nekimzemljamaostajenerazjašnjenarazlikaizmeđudomicilnihiimigrantskihučenika.Kaoštojeistaknutoranije,uŠvedskojimigrantskeosobineneobjašnjavajuupotpunostirazlikuizmeđurezultataizmatematikeprvegeneracijeimigranataidomicilnihučenika,auBelgiji(Flandriji),Dan-
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
161NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
skojiNemačkojznačajandeološihrezultatadrugegeneracijeimigranatanemožebitiobjašnjenfaktorimakojisuuvezisadruštvenimporeklom(OECD,2006e;Table3.5).
•učeniciprveidrugeimigrantskegeneracijegeneralnoimajuvišenivoein-teresovanja imotivacije zamatematiku oddomaćih učenika i pozitivnijestavove o školovanju, naročito kada se u obzir uzmuučenikovdruštvenipoložaj ipostignuća. Ipak, iprva idrugageneracijaučenika imajumanjevereusvojemogućnostidarešavajumatematičkezadatke(OECD,2006d).
Ovoostavljanekapitanjaotvorenim.Karakteristikezajednice,uključujućikul-turnuvrednostkojasepridajeobrazovanju,čestosekoristeuobjašnjavanjuraz-likeuobrazovnimpostignućimaizmeđuimigrantskihgrupa–naprimer,visokinivoipostignućanekihazijskihzajednicauSjedinjenimAmeričkimDržavamaidrugde(Zhou,2005).udrugomkontekstu,slaborazumevanjerazlikauškolovanjuiodgovornadiverzitetmogubitivažnifaktori.Ovozahtevadaljeistraživanje.
Segregacijauspecijalnoobrazovanje
Većaješansadaučeniciiznekihmigrantskihimanjinskihgrupabududi-jagnostifikovanikaoučenicisaposebnimpotrebamaismešteniuspecijalneinstitucijekojesestarajuotakvojdeci.uSjedinjenimDržavama,naprimer,dvaputajeverovatnijedaćecrniučenicibitiidentifikovanikaomentalnore-tardiraninegobeli iveća jeverovatnoćadaćebitioznačenikaoemociona-lnoporemećeni(DonovanandCross,2002;LosenandOrfield,2002),madaučenicihispanoporeklanisuprevišezastupljeniuspecijalnomobrazovanju.unekimšvajcarskimkantonima,decaimigrantskogporeklaprevišesuzas-tupljena u specijalnom obrazovanju; više od polovine dece u specijalnimodeljenjima i školama nisu švajcarske nacionalnosti (Coradi Vellacott andWolter,2004).uBelgiji (Flandrija)decastranihnacionalnostiprebacujuseuspecijalnoobrazovanjebržeodnjihovihflamanskihkolega(KimandPelle-riaux,2004).uMađarskojjeoko40%romskedeceoznačenokao„umerenomentalnonesposobno“, nasuprot9%ukupnogbrojamađarskedece ispod14godina(Hoffmanetal.,2005)3.Ipak,odlukedonetetokom2007.godineoidentifikovanjudecekao„umerenomentalnonesposobne“bićerevidirane.
uobičajenojedaprocenjivanjedetetovihmogućnostiiponašanjaodređujeda li je onopogodno za specijalno obrazovanje. Iakoovomožeodslikavatiproblem organskog porekla, to takođe može biti rezultat snažnog uticajadetetove okoline (Cuhna et al., 2005; Leseman, 2002) i deca iz ugroženihdruštvenihgrupamogusustićivršnjakeako imseobezbediučenjedobrogkvaliteta4.Mogućaobjašnjenjaprezastupljenostimanjinskedeceuspecijal-
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
162 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
niminstitucijamauključujuslabiješkolovanje,nedostatakpoznavanjajezikai školskog sistema, kulturološki različito ponašanje i negativne stereotipe(DonovanandCross,2002).
Odvojeno usmeravanje i institucije za migrante i manjine mogu biti kon-traproduktivni.Postojedokazidadobroosmišljenemerezadecusaproblemimauučenju iuponašanju,ponuđeneuzajedničkimučionicama,poboljšavajure-zultatesvihučenika(DonovanandCross,2002).Hanušekisaradnici(Hanusheket al., 1998) u studiji o programima specijalnog obrazovanja uTeksasu, sma-trajudaomogućavanjeredovnenastaveurazreduuzspecijalizovanuindividu-alnupodrškuzaučenikesaposebnimpotrebamapoboljšavarezultateonihsaproblemimauučenjuiponašanjuineometaostale.Imigrantskadecasaslabimpostignućimaponekadučebržeuobičnimrazredimanegouspecijalnomobra-zovanju (Coradi Vellacott and Wolter, 2004). Američko istraživanja pokazujedajevećaverovatnoćadaćenekemanjinskegrupedobitineadekvatneuslugeuspecijalniminstitucijamaidajekoristkojudobijajuodspecijalnihinstitucijamanjaodonekojudobijajunjihovibelivršnjaci(NationalCenter forLearningDisabilities(Nacionalnicentarzaproblemeuučenju),n.d.).EkspertskitimkojijeposetioMađarskupreporučiojeukidanjeopštekategorije„umerenstepenmen-talnenesposobnosti“ismeštanjedeceuobičnerazredeiškolesaizuzetkomonihkojisuozbiljnomentalnoifizičkihendikepirani(Hoffmanetal.,2005).uFinskoj,Norveškoj,ŠpanijiiŠvedskojsuinstitucijespecijalnogobrazovanjarezervisanezadecusaozbiljnimorganskimimentalnimporemećajima,štojeoko2%popu-lacije(Leseman,2002).Drugadecasarazličitimpotrebamapohađajunormalneškolekojeimobezbeđujupomoćunutarglavnogtokaobrazovanja.
Koncentrisanjenaškolskinivo
Verovatnijejedaćeučeniciizvećinemanjinskihgrupazavršitiuusmeren-jimaniskogstatusa,daćebitiizloženijirizikudanapusteškolovanje,idabudupremalozastupljenautercijarnomobrazovanju.Često,društvenoporekloos-vetljavavelikideoovoga.Naprimer,uvelikojmeriobjašnjavazaštojemanjeverovatnodaćeimigrantiuŠvedskojiDanskojostatiuškoliinanivouvišegsrednjegobrazovanja.Nasuprotovome,lošiuslovikodkućenemoguupot-punostiobjasnitivisokustopuodustajanjadrugegeneracijeučenikaodus-merenogvišegsrednjegobrazovanjauDanskoj,gde60%imigrantskedeceneuspevadazavršistručnoobrazovanjeuodnosuna32%domicilnedece(Szulkin adn Jonsson, 2002; Colding, 2005). u Norveškoj je prelaz ka vi-sokomobrazovanjuvećikodmanjinskedecekoja suuspeladazavrševišusrednjuškolunegokodvećinskihučenikesaistimsocioekonoskihstatusom(Støren,2005).OvinalazibilisupotkrepljenistudijomkojusuuradiliFekjer
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
163NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
iBirkelund(FekjaerandBirkelund,2006)akojapokazujedapostojisnažnapolarizacijauobrazovnimpostignućimameđuimigrantima.Međuučenicimaimigrantskogporekla,većinazavršisamoobaveznoi/ilistručnoobrazovanje.Međutim,međuonimakojizavršenestrukovnesrednješkole,velikibrojnas-tavljadaljenakoledžeiuniverzitete.
Danska,francuskaišvajcarskaistraživanjapokazujudanekeimigrantskegrupe imaju manje uspeha u pristupu stručnim programima koji imajupraktičnu nastavu na radnommestu. u pitanju je začarani krug. Imigrantiimajumanješansedanađuposaoitežeimjedastaknuobukukojavodikazaposlenju(Colding,2005;GarnerMoyner,n.d;CoradiVellacottandWolter,2004).Takvepreprekečestoumanjujuinteresovanjemigranataimanjinadasteknukvalifikacijeustartu.
6.3.Mereobrazovnihpolitika
Poboljšanjeznanjajezika
učeniciimigrantikojikodkućegovorerazličitimjezikomodonognakomesedržinastavamoguimatislabijerezultateuškoli(OECD,2004b;OECD,2006e)anjihovimroditeljimabićetežedaimpomognuuizradidomaćihzadatakaidasepovežusaškolom.JedanmeksičkidečakjeuSjedinjenimDržavamaubediosvogaocada«F»(najnižaocena)unjegovojđačkojknjižiciznači„fantastičan“(SuarezOrozco,2000).uvećinizemalja,jezičkaobukazadecuimazaciljdaimomogućipotpunointegrisanjeučasoveglavnogtokaobrazovanja(Tabela6.1).
Doksemnogonovopridošleimigranstkedeceodmahraspoređujeuobičnaodeljenja (ponekad uz dobijanje podrške kako bi razvili jezičke veštine),drugadecadobijajujezičkuobukuupripremnimrazredimaprenegoštoserasporedeuglavnitoknastave.Iakoovajpristupmožedobrodafunkcioniše,ponekadse javljajuproblemi.uŠvedskojdecaostajudužeod jednegodineurazredimazaonekojinegovorešvedski,umestodasepridružeobičnimrazredima (Nicaise et al., 2005). Slično, u Norveškoj 20 % učenika imi-grantskogporeklanikadanenapustespecijalnečasovejezičkeobuke.Kakobiseolakšalatranzicija imigrantskedecekojadobijajuobuku iznorveškogjezikauobičnaodeljenja,ovazemljarazvila jenovikurikulumsarazličitimnivoimaistandardizovanemehanizmezaproverujezičkogznanja.Korišćenjenovogkurikulumajeopcionalnozalokalnusamoupravu.uŠvajcarskojčakinakondvegodineprovedeneuspecijalnimodeljenjimazapočetnike,većinadece imigrantskogporekla idalje sene smatra sposobnimza integracijuunormalnaškolskaodeljenja;oniimajunižinivokognitivnograzvojaiznanja
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
164 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
zvaničnog jezika.Dodatni troškovizaodvojenaodeljenjanekada iskrivljujuučenje,podstičućiškoledazadržavajuučenikeiprekomerekojaimdonosikorist(Mortimoreetal.,2005;CoradiVellacottandWolter,2004).Nasuprottome,uŠpanijidecanovopridošlihimigranatakojinegovorešpanskiobičnoprovedusamonekolikomeseciuodvojenim„razredimazadobrodošlicu“prenegoštoseintegrišuupostojećunastavu–očitobezvećihpoteškoća.
Tabela6.1.Jezičkaobukazadecuimigranatauosnovnomobrazovanju
Intenzivno učenja jezika na kojem se odvija školovanje
Bilingvalno podučavanje
Belgija (Flandrija) +
Finska + +
Francuska + -
Mađarska - -
Norveška + +
Slovenija + -
Španija + -
Švedska + +
Švajcarska + Zavisi od kantona
Izvor:Eurydice(2004)IntegratingImmigrantChildrenintoSchoolsinEurope,Eurydice,Brussels;OECD(2006e),WhereImmigrantStudentsSucceed:AComparativeReviewofPerformanceandEngagementinPISA2003,OECD,Paris.
Nekolikozemaljaopredelilosezabilingvalnipristup,podučavajućiinajezikuvećineinamaternjemjeziku5.uŠvedskojjezakonomzagarantovanapomoćiobukanamaternjemjezikuupredškolskomobrazovanju,naosnovušvedskogistraživanjakojepokazujedapodučavanjenamaternjemjezikupoboljšavapostignućaiishode,posebnouranomdetinjstvu(Nicaiseetal.,2005).Međutim,dokjepredesetgodina60%ukupnogbrojavišejezičnedeceupredškolskomobrazovanjudobijalopomoćnamaternjemjeziku,danastajudeoiznosisamo13%.
Bez obzira na pristup, mnoge zemlje bore se da zadovolje povećanupotražnju za učenjem jezika, posebno s obzirom namanjak kvalifikovanihnastavnikaspecijalizovanihzapodučavanjezvaničnogjezikakaodrugoginanedostatakadekvatnihnastavnihmaterijala.
Primer6.2.Švedskiprogramzaromskudecu
uŠvedskojseputemprogramaNytorpsskolanstvarajuijačajuvezeizmeđuromskihporodicailokalnihškolatakoštoseregrutujuromskinastavnicii
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
165NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
osoblje.Zaposebneromskerazredeorganizujeseposlepodnevnanastavašvedskogjezika.Sadržajnastaveprilagođenjeromskojkulturi:primerinačasovimamatematikedajuseizoblastitrkakonjaidevojčicesepodučavajutradicionalnomvezuizanatima.usaradnjisaroditeljima,romskinastavnicipostiglisudanapuštanješkolebudenanuli(Nicaiseetal.,2005,str.47.
Obukazaodrasleimigrante
Većinazemaljaobezbeđujeučenjejezikazaodrasleimigrante(Tabela6.2).unekimzemljajeznanjezvaničnogjezikai,iliučešćeukursevimajezikapostaouslovzadobijanjedržavnepomoćiipodrške.Nekezemljeimajušireprogrameintegracijezaskorodošleimigrante.uFinskoj,naprimer,jednogodišnjaintegracionaobukazaodrasleimigranteobuhvatakursevefinskogjezika,kurseveofinskomdruštvuikulturi,obukunaposlukojaomogućujeimigrantimadavidekakoizgledaposaouFinskoj ipripremnustručnuobuku.rezultatisu,očito,pozitivni(Mäkinenetal.,2005).
Tabela6.2.Kursevijezikazaodrasleimigrante
Belgija (Flandrija) Svi novi imigranti trebalo bi da pohađaju obavezne integracione programe koji obuhvataju kurseve jezika. Kursevi se organizuju u Centrima za osnovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Finska Odrasli imigranti dobijaju besplatnu integrativnu obuku koja obuhvata kurseve finskog jezika.Oni koji ne pohađaju obuku, mogu izgubiti integracione povlastice.Finski i švedski jezik mogu se učiti u centrima za stručno obrazovanje odraslih, u narodnim školama, centrima za obrazovanje odraslih, opštim višim srednjim školama za odrasle i u jezičkim centrima institucija visokog obrazovanja.
Francuska Ugovor između države i imigranta (le contrat d’accueil et d’intégration) precizira da država obezbeđuje jezičku obuku onima kojima je ona potrebna. Kursevi na osnovnom nivou besplatni su za nove imigrante sa nižim obrazovnim postignućima.
Norveška Od imigranata se zahteva da polažu test jezičkih sposobnosti i da pohađaju besplatne kurseve norveškog jezika, a strani radnici kurseve sami plaćaju. Za sve pridošlice dobi od 18 do 55 godina, obuka je uslov za dobijanje boravišne dozvole i državljanstva. Program se mora završiti tokom prve tri godine boravka u Norveškoj. Pravo na besplatnu učenje norveškog otklonjeno je za one koji traže azil.
Španija Kursevi španskog nisu obavezni i besplatni su.
Švedska Besplatne kurseve švedskog jezika za imigrante obezbeđuju opštine. Od 2006. godine, imigranti mogu da pohađaju fleksibilne kurseve koji se mogu kombinovati sa stručnom obukom i radnim iskustvom.
Švajcarska Imigranti mogu pohađati kurseve koje nude stručne škole, zajednice i privatne ustanove. Kursevi obično nisu besplatni, ali često ih kantoni subvencionišu.
Izvor:FinnishNationalBoardofEducation(2006),ImmigrantEducationinFinland, www.edu.fi/english;Kim,T.AndK.Pellariaux(2004),EquityinFlemishEducationalSystem:CountryAnalyticalReport,univer-sityofAntwerpen;OECD(2006h), InternationalMigrationOutlook:Annualreport2006,OECD,Paris;OECD(2006e),WhereImmigrantStudentsSucceed:AComparativeReviewofPerformanceandEngagementinPISA2003,OECD,Paris;Ministéredel’Emploi,delaCohésionsocialeetduLogement,France(n.d).www.social.gouv.fr.
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
166 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Švedska jepokrenula inicijativu „Vrednovanjeveštinanaposlu“kakobiubrzala priznavanje veština stranih radnika i njihovo sertifikovanje. Imi-grantima se nudi tronedeljna praksa u njihovoj profesiji u kojoj mogu da iskažuveštinekojesustekliuinostranstvu.Nakrajuovogpripravničkogpe-rioda,radnicidobijajudokumentkojiverifikujenjihovekompetencije(OECD,2006h).
Drugeinicijative
Jedanod izazovauobucinastavnika jestepripremanjezaradsadecomrazličitog porekla. Tim eksperata otkrio je da u Španiji, uprkos skorašnjojmasovnojimigraciji,nastavnicinisibiliobučenidaradesadecomkojaimajurazličiteosobine ipotrebe.Često im jenedostajalopraktično iskustvo,a toštosubilistručnizapredmetekojepredajuihnijeautomatskiučinilodobrimpredavačima.„uškolikojupohađajudecadvadesetpetrazličitihnacionalnos-tiiučijimsehodnicimagovoriosamdodesetrazličitihjezika,pitanjenijedalinovinastavnikimapotrebanakademskinivo(jersetopodrazumeva),većdalijenastavniksposobandaprenesesvojeznanjekrozfleksibilanprogramkojiprepoznajediverzitetmeđuučenicima“(Teeseetal.,2005,str.38).
Nastavnicimajeneophodanprofesionalnirazvojkakobibilipripremlje-ninakulturnidiverzitetuučionici,naročitouzemljamaukojimajebrojnaimigracijanovijapojava(OECD,2005j).učešćeuprogramimaovakvogpro-fesionalnograzvojavarirameđuzemljama,savisokomstopomunordijskimzemljamaipriličnoniskomstopommeđusrednjoškolskimnastavnicimauBelgiji(Flandriji),FrancuskojiŠpaniji(OECD,2004d,Table3.11b).učenicičijinastavnicisupohađaliprogramezaprofesionalnirazvojnamenjenradusa učenicima različitog kulturnog i jezičkog porekla postizali su bolje re-zultate.Minimalni zahtevi za kontinuiranim profesionalnim razvojem, uzpovezivanjeučešćauprogramimasaunapređenjemiliponovnimizdavan-jemsertifikataitakođesaprioritetimaurazvojuškolemogubitiodpomoći(OECD,2005j).
Iakomnoge zemlje imaju nastavu iz građanskih vrednosti i poštovanjarazličitihkultura,čestonijejasnokakodasenanaboljinačinohrabreovakviobliciponašanja.uŠvedskojjepokrenutainternetstranica,Swedkid, u okviru projektakojipodržavaEvropskaunijeikojiuključujevišezemalja.Stranicapovezujeantirasizam,tehnologijuiobrazovanje.Swedkid pokušava da opiše ipokažeprisutnostrasizmausvakodnevnomživotu.Manjinskadecatakođepohađaju i rodnu edukaciju. Odvojene grupe dečaka i devojčica dobijajusavetnikasaciljemdaseosnažimeđusobnopoštovanjeiosećajzarodnujed-nakopravnost(Nicaiseetal.,2005).
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
167NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
6.4.Zbirnizaključciipreporuke
Korak7:Reagovatinarazličitostiiobezbeditiuspešnuinkluzijuimigranataimanjinauglavnetokoveobrazovanja.6
Pokazatelji•uspehuobrazovanju i zaposlenjuveomavarira između različitih imi-grantskihimanjinskihgrupaiodzemljedozemlje.
•Manjinske grupe, uglavnom, umanjojmeri učestvuju u obrazovanju istaranjutokomranogdetinjstva,ivećesušansedaćedospetiuinstituc-ije za specijalnoobrazovanje,da ćenapustiti školovanje i završiti raz-vrstaniiusmerenikanižimnivoimaobrazovanja,tj.katipovimaobra-zovanjanižegstatusa.
•Zaneke„vidljivemanjinske“grupe,diskriminacijanatržišturadajeveća.Ovoograničavašansezazaposlenje iumanjujepodsticajdase steknukvalifikacije.
•uvećinizemalja,učeniciimigrantiprveidrugegeneracijepostižuslabijerezultateuodnosunadomicilnostanovništvopremaPISAistraživanjuizmatematike,prirodnihnaukaičitanja,dokučenicidrugegeneracijeost-varujuboljerezultateodučenikaizprve.Analizepokazujudaseznatandeo ovih pokazatelja, mada ne i svi, mogu objasniti faktorima društvenog položaja.
Preporuke•Obrazovanje i staranje u ranom detinjstvu pomaže deci i obezbeđujeokruženje za učenje drugog jezika. Posebne mere mogu stimulisatiučešćeimigrantskedece.
•Kadase imigrantska imanjinskadecadisproporcionalnousmeravajuuspecijalneobrazovneinstitucije,moraseposvetitipažnja(a)opasnostiodkulturnepristrasnostiprilikomodlučivanjai(b)pitanjudalijeodvojenoškolovanjeunajboljeminteresuučenikakojiseunjegausmeravaju.
•Novopridošlojimigrantskojdecičestojeneophodnaposebnajezičkaobuka,alimehanizmifinansiranjaipristupikojisekoristeuobezbeđivanjuobukenebitrebalodapodstičuizolacijuovedeceodglavnogtokanas-tavenakoninicijalnogperiodaodnajvišegodinudana.
•Naročitouzemljamaukojimajeimigracijanaglonarasla,nastavnicimaje neophodno stručnousavršavanje kako bi se nosili sa novim zahtevima kaoštosuučenjedrugogjezika,multikulturnikurikulumiobrazovanjeotolerancijiiantirasizmu.
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
168 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Napomene1.Napoređenjeobrazovnihpostignućameđuimigranstkomdecomizmeđuzemaljamožeuticatirazličitodefinisanjeimigrantskepopulacijeiupotrebarazličitihmetodauzorkovanjakojezemljekoriste.Napri-mer,podacizaNorveškuneuključujuimigrantesanorveškimdržavljanstvom.PremaStatističkomza-voduNorveške,„imigrantisazapadaobičnoimajuvisokobrazovninivo,aliretkomenjajudržavljanstvo.Zaimigrantekojinisusazapadasituacijajeobrnuta:njihovaobrazovnapostignućasunižaioničešćeuzimajunorveškodržavljanstvo“(StatisticsNorway).
2.ZavišeinformacijavidetiFASILD“Planstratégique20042006”,www.fasild.fr/ressources/files/plan_strategique/Plan_strategique_200420052006.pdf.
3.CifrezaMađarskusuprocenjene,jernepostojezvaničnipodacipremaetničkomporeklu.
4.Prema Lesemanu (2002), između 10% i 20%male dece u zemljamaOECDa imaju probleme saučenjemkojisuzasnovaninanjihovomporeklu.
5.Istraživanjenedajejasnepokazateljeotomedalibilingvalnanastavaimapozitivanilinegativanuticajnaishodeimigranata(Leseman,2002).
6.Sedmikorak „Korak7:reagovatina različitosti iobezbeditiuspešnu inkluziju imigranata imanjinauglavnetokoveobrazovanja“uključenјеupreporukeisažetakpodnaslovom„Pravičnaiinkluzivnapraksa“(strvidetistranenakonpreloma…)
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
169NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Literatura
Alesina,A.,E.GlaeserandB.Sacerdote(2001),“WhyDoesn’tTheuSHaveaEuropeanStyleWelfareState?”,DiscussionPaper,No.1933,HarvardInstituteofEconomicresearch.
Amadieu,J.F.(2005),“Discriminationsàl’embauche–Del’envoiduCVàl’entretien”,ÉtuderéaliséeparAdia/ParisI,ObservatoiredesDiscriminations,April2005.
Borjas,G.(2006),“MakingitinAmerica:SocialMobilityintheImmigrantPopulation”,WorkingPaper12088,NationalBureauofEconomicresearch,Cambridge,MA.
Calero,J.(2005),Thematicreview.EquityinEducation:CountryAnalyticalreport–Spain.
Carneiro,P.,J.HeckmanandD.Masterov(2005),“LabourMarketDiscriminationandracialDifferencesinPremarketFactors”,InstituteforLabourMarketPolicyEvalu-ationWorkingPaperNo.2005:3,,uppsala,Sweden.
Chiswick, B. and P. Miller (1994), “The Determinants of PostImmigration Invest-mentsinEducation”,EconomicsofEducationreview,Vol.13,No.2,Elsevier,pp.163177.
Chiswick, B. and N. DebBurman (2003), “Educational Attainment: Analysis by Im-migrantGeneration”, Institute for theStudyofLaborDiscussionPaperNo.731,Bonn.
Colding,B.(2005),“ADynamicAnalysisofEducationalProgression:ComparingChildrenofImmigrantsandNativeDanes”,AcademyforMigrationStudiesinDenmark
WorkingPaperSeries37/2005,Aalborguniversity.CoradiVellacott,M.andS.Wolter(2004),EquityintheSwissEducationSystem:Di-
mensions,CausesandPolicyresponses.Nationalreport fromSwitzerlandcon-tributingtotheOECD’sreviewofEquityinEducation,SwissCoordinationCenterforresearchinEducation.
Crul,M.andH.Vermeulen,“ImmigrationandEducation:TheSecondGenerationinEu-rope”,paperpresentedattheconferenceImmigrationinaCrossNationalContext,Bourglister,Luxembourg,2122June2005,www2.fmg.uva.nl/imes/books/
CrulVermeulen2004.pdfCunha, F., J. Heckman, L. Lochner and D. Masterov (2005),“InterpretingtheEvidenceonLifeCycleSkillFormation”,WorkingPaper11331,NationalBureauofEconomicresearch,CambridgeMA.
Cutler,D.,E.GlaeserandJ.Vigdor(2005a),“GhettosandtheTransmissionofEthnicCapital”inG.Loury,T.ModoodandS.Teles(eds.),EthnicityandSocialMobilityintheunitedStatesandGreatBritain,CambridgeuniversityPress,Cambridge.
Cutler,D.,E.GlaeserandJ.Vigdor(2005b),“IstheMeltingPotStillHot?ExplainingtheresurgencesofImmigrantSegregation”,WorkingPaper11295,NationalBureauofEconomicresearch,CambridgeMA.
Donovan,M.S.andC.Cross(eds.)(2002),MinorityStudentsinSpecialandGiftedEdu-cation,NationalresearchCouncil,NationalAcademiesPress,Washington.
Eurydice (2004), Integrating Immigrant Children into Schools in Europe, Eurydice,Brussels.
FASILD(Fondsd’actionetdesoutienpourl’intégrationetlaluttecontrelesdiscrimi-nations)(2004),Planstratégique20042006,Conseild’administrationdu19jan-vier 2004, FASILD, Paris, www.fasild.fr/ressources/files/plan_strategique/Plan_strategique_200420052006.pdf.
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
170 NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
Fekjaer,S.andG.Birkelund(2006),“ImmigrationandEducationinWelfareState:AMultilevelAnalysisoftheInfluenceoftheEthnicCompositionofupperSecondarySchoolsonNorwegianStudents’EducationalAchievementandEducationalAttain-ment”,SociologyWorkingPaper,No.200604,DepartmentofSociology,universityofOxford,Oxford.
FinnishNationalBoardofEducation(2006),ImmigrantEducationinFinland,www.edu.fi/english.
GarnerMoyer, H. (n.d.), Discrimination et emploi : revue de la littérature, DArES,Paris.
Grubb, N., S. Field, H. Marit Jahr and J. Neumüller (2005), Equity in Educa-tion Thematic review: Finland Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/dataoecd/49/40/36376641.pdf.
Hanushek,E., J.KainandS.rivkin(1998),“DoesSpecialEducationraiseAcademicAchievementforStudentswithDisabilities?”,researchWorkingPaper6690,Na-tionalBureauofEconomicresearch,CambridgeMA.
Hoffman,N.,M.L.Ferreira,S.FieldandB.Levin(2005),EquityinEducationThematicreview:HungaryCountryNote,OECD,Paris.
InternationalLabourOrganization(ILO)(2005),DiscriminationTestingBasedonILOMethodology,ILO,Geneva.
Kim,T.andK.Pelleriaux(2004),EquityintheFlemishEducationalSystem:CountryAnalyticalreport,universityofAntwerp.
Leseman,P.(2002),EarlyChildhoodandCareforChildrenfromLowincomeorMi-norityBackgrounds,OECD,Paris.
Losen,D.andG.Orfield(2002),“racialInequityinSpecialEducation”inD.LosenandG.Orfield (eds.),racial Inequity inSpecialEducation,HarvardEducationPress,CambridgeMA,p.336.
Mäkinen,A.K.,N.Niklas,A.TuominenandP.ussikylä(2005),“IsIntegrationTrainingWorthwhile?AStudyofIntegrationTrainingProgrammesforImmigrants”,LabourPolicyStudies267.
Ministèredel’Emploi,delaCohésionsocialeetduLogement,France(n.d.),www.so-cial.gouv.fr.
Mortimore,P.,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:Nor-wayCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/10/6/35892523.pdf.
NAACPLegalDefenseandEducationalFund,Inc.,CivilrightsProjectatHarvarduni-versity,CenterfortheStudyofraceandLawattheuniversityofVirginiaSchoolofLaw(2005),“LookingtotheFuture:VoluntaryK12SchoolIntegration”,www.naacpldf.org/content/pdf/voluntary/Voluntary_K12_School_Integration_ Manu-al.pdf.
NationalCenter forLearningDisabilities(n.d.),MinorityStudents inSpecialEduca-tion,NationalCenterforLearningDisabilities,NewYork,www.ncld.org/index.php?option=content&task=view&id=272.
Nicaise,I.,G.EspingAndersen,B.PontandP.Tunstall(2005),EquityinEducationThematic review: Sweden Country Note, OECD, Paris, www.oecd.org/
dataoecd/10/5/35892546.pdf.OECD(2004b),LearningforTomorrow’sWorld:FirstresultsfromPISA2003,OECD,
Paris.OECD(2004d),CompletingtheFoundationforLifelongLearning:AnOECDSurveyof
6.uGrOŽENEGruPE:POSEBANSLuČAJMIGrANATAIMANJINA
171NEMAVIŠENEuSPEŠNIH:DESETKOrAKADOJEDNAKOPrAVNOSTIuOBrAZOVANJu
upperSecondarySchools,OECD,Paris.OECD(2005e),FromEducationtoWork:ADifficultTransitionforYoungAdultswith
LowLevelsofEducation,OECD,ParisOECD(2005j),TeachersMatter:Attracting,DevelopingandretainingEffectiveTeach-
ers,OECD,Paris.OECD(2005k),TrendsinInternationalMigration:Annualreport2004,OECD,Paris.OECD(2006d),StartingStrongII:EarlyChildhoodEducationandCare,OECD,Paris.OECD(2006e),WhereImmigrantStudentsSucceed:AComparativereviewofPerfor-
manceandEngagementinPISA2003,OECD,Paris.OECD(2006h),InternationalMigrationOutlook:Annualreport2006,OECD,ParisOECD(2006i),MigrationinOECDCountries:LabourMarketImpactandIntegration
Issues,Working Party No. 1 onMacroeconomic and Structural Policy Analysis,OECD,Paris.
Opheim,V.(2004),EquityinEducation,CountryAnalyticalreport–Norway,Econom-icresearchinNorway(NIFu).
Pitkanen,P.,D.KalekinFishmanandG.Verma(eds.)(2002),EducationandImmigra-tion: SettlementPolicies andCurrentChallenges,routledgeFalmer, LondonandNewYork.
Schmid,C. (2001), “EducationalAchievement,LanguageMinorityStudents,and theNewSecondGeneration”,SociologyofEducation,ExtraIssue:CurrentofThought:
SociologyofEducationattheDawnofthe21stCentury,Vol.74,AmericanSociologicalAssociation,Washington,pp.7187.
StatisticsNorway(n.d.),www.ssb.no/english.Støren,L.A.(2005),“ungdommedinnvandrerbakgrunninorskutdanning–servien
fremtidigsuksesshistorie”inutdanning2005–deltakelseogkompetanse.Platt,L.,(2006),“Movingup?IntergenerationalSocialClassMobilityinEnglandandWalesandtheImpactofEthnicity,MigrationandreligiousAffiliation”,papersubmittedfortheConferenceonImmigration:Impacts,integrationandintergenerationalis-suestobeheldatuCL,2931March2006.
SuarezOrozco,C.(2000),“IdentitiesunderSiege:ImmigrationStressandSocialMir-roring among the Children of Immigrants”, inM. SuarezOrozco andA. robben(eds.),CultureunderSiege,CollectiveViolenceandTrauma,CambridgeuniversityPress,Cambridge.
Szulkin,r.andJ.O.Jonsson,“EthnicSegregationandEducationalOutcomesinSwedishComprehensiveSchools:AMultilevelAnalysis”,Stockholmuniversity,Stockholm.
Teese,r.,P.Aasen,S.FieldandB.Pont(2005),EquityinEducationThematicreview:SpainCountryNote,OECD,Paris,www.oecd.org/dataoecd/41/39/36361409.pdf.
Van Tubergen, F. and H. van deWerfhorst (2006), “PostImmigration InvestmentsinEducationWorkingpapers”, paperprepared for themeetingof theresearchCommitteeonSocialStratificationandMobilityoftheInternationalSociologicalAssociationinNijmegen,Netherlands,1114May2006,http://users.fmg.uva.nl/hvandewerfhorst/PostimmSchoolingrC28.pdf.
Zhou, M. and S. Kim (2006), “Community Forces, Social Capital, and EducationalAchievement:TheCaseofSupplementaryEducation in theChineseandKoreanImmigrantCommunities”,HarvardEducationalreview,Vol.76,No.1,pp.126.
172
Biografskipodaci
Autori suanalitičariОdeljenja zapolitikeuoblastiobrazovanja iobukeOECDovogDirektoratazaobrazovanje.
SajmonFild(SimonFiled)doktorirao je filozofiju isocijalnupolitikunauniverzitetu u Kembridžu i magistrirao iz oblasti ekonomije na BirkbekKoledžuuLondonu.uOECDuradiod2001.godine,bavećisetemamakaoštosu jednakopravnost u obrazovanju i ljudski kapital, a trenutno vodi akivnosti posvećenestručnomobrazovanjuiobuci.Poreklomje izSeverneIrske.([email protected])
MalgoržataKučeramagistrirala jenapolitičkimnaukamana Jagelonianuniverzitetu u Poljskoj i međunarodnoj administraciji na univerzitetu uParizuI,SorbonaPanteon.uOECDujeod2006,radilajenatemamajed-nokopravnostiuobrazovanjuistručnogobrazovanjaiobuke.PoreklomjeizPoljske.([email protected])
Beatriz Pont diplomirala je na političkimnaukamanaPitcerKoledžuuKlermontu,Kaliforniji,magistriralanaMeđunarodnimodnosimanaKolumb-ijauniverzitetu,abila je istraživačnaInstitutudruštvenihnaukaTokijskoguniverziteta.uOECDujeod1999.godoine,radilajenatemamakaoštosujednakopravnost u obrazovanju, učenje i veštine odraslih, i informacionokomunikacione tehnologije u obrazovanju, a trenutno vodi aktivnosti naunapređenjuškolskogvođstva.Poreklom je izŠpanije. ([email protected])
Zavišeinformacijaojednakopravnostiuobrazovanjuposetitewww.oecd.org/edu/equity/equityineducation.
impresum