Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE planovi/Ljetni/IVsemPD.pdf · Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija PRAKTIKUM EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJE III

Status kolegija obavezni Godina 2. Semestar IV. ECTS bodovi 5

Nastavnik Benjamin Banai, mag. psych.

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija srijeda 12:00-14:00 sati (uz najavu e-mailom)

Suradnik / asistent Krešimir Jakšić, mag. psych e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Srijeda; 12:00-14:00

Suradnik/asistent doc. dr. sc. Ana Šimunić e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak, utorak; 12:00-14:00

Mjesto izvođenja nastave

Informatička učionica; psihologijski laboratorij (stari kampus) Podjela ocjenjenih izvještaja: četvrtkom u 11.45 u informatičkoj učionici

Oblici izvođenja nastave seminari i vježbe

Nastavno opterećenje P+S+V 0+2+2

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirano ocjenjivanje samostalnih istraživačkih izvještaja, te ocjenjivanje samostalnog izvođenja vježbi.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin - - - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 10. 06. 24. 06. 02. 09. 16. 09.

Ishodi učenja

Očekuje se da će nakon položenog ispita studenti moći: - samostalno izraditi eksperimentalni nacrt i provesti mjerenje - odabrati adekvatne statističke postupke (deskriptivne i

inferencijalne) za obradu podataka - obraditi podatke korištenjem računalnog programa (Statistica

v12.0), te napisati izvještaj na računalu - objasniti dobivene rezultate i usporediti ih s teorijskim

znanjima - upotrijebiti specifičnija znanja iz područja iz kojeg se izvode

vježbe - kritički analizirati provedeno istraživanje, prepoznati

eventualne nedostatke i predložiti moguća poboljšanja

Preduvjeti za upis Praktikum eksperimentalne psihologije II

Sadržaj kolegija

Okvirni sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta predviđeno je provođenje složenijih eksperimentanih nacrta i tehnika mjerenja iz područja psihomotorike, percepcije i pamćenja.

Cilj: Stjecanje osnovnih znanja i vještina potrebnih za samostalno provođenje psihologijskih eksperimenata te odlučivanje o adekvatnoj statističkoj obradi podataka i interpretaciji. Usvajanje vještine obrade rezultata na računalu i pisanja istraživačkog izvještaja.

Obvezna literatura

• Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.

• Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet.

• Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

• Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company.

• Nakić, S. (2006). Kvantifikacija težine mentalnih zadataka. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru.

• Petz, B. (1999). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Pinel, J.P.J. (2002). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori Recentni radovi dostupni u bazama podataka

Način praćenja kvalitete

Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete)

Samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa

Potpis će biti uskraćen studentima koji imaju dvije ili više negativnih ocjena iz pisanja izvještaja i/ili iz izvođenja vježbi.

Potpis će biti uskraćen studentima kojima je utvrđeno plagiranje bilo kojeg dijela izvještaja.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Ishodi učenja provjeravaju se ocjenjivanjem izvještaja (8) i provođenja vježbe. Ukupna ocjena iz izvještaja je u rasponu 1-5. Dijelovi izvještaja: Uvod, Rezultati, Rasprava i Literatura se zasebno ocjenjuju ocjenama 1-5. Ukupna ocjena iz izvještaja formira se na slijedeći način: 0.2*ocjena iz Uvoda + 0.3*ocjena iz Rezultata + 0.4 ocjena iz Rasprave + 0.1*ocjena iz Literature Ukoliko student iz ijednog dijela izvještaja bude ocjenjen s 1, ukupna ocjena iz izvještaja je 1. Ukoliko student iz izvođenja vježbe dobije ocjenu 1, izvođenje vježbe nastavljaju predmetni nastavnici, a student dobiva još jednu priliku (na kraju semestra) da osmisli i izvede novu vježbu. Ukoliko oba puta bude neuspješan ne može pristupiti polaganju kolegija.

Student piše 8 izvještaja, a u svakom od njih oko tri kartice teksta za što utroši oko 120 sati, što odgovara opterećenju od 4 ECTS boda. Nadalje, za pripremu samostalnog izvođenja vježbe potrebno je uložiti oko 30 sati što je ekvivalent opterećenju od 1 ECTS boda.

Način formiranja konačne ocjene

Ukupna ocjena se formira iz dva segmenta: samostalno izvođenje vježbe i pisanje izvještaja. Pravo na potpis stječe student kojemu je pozitivno ocijenjeno najmanje 6 izvještaja s vježbi i koji je pozitivno ocijenjen za izvođenje vježbe. Izostanak s vježbe tretira se kao negativno ocijenjen izvještaj. Konačna ocjena se formira iz ocjena izvještaja s vježbi (60% ukupne ocjene), ocjene pripreme i izvođenja jedne vježbe (40% ukupne ocjene). Na oba dijela koja čine ukupnu ocjenu, student mora biti pozitivno ocijenjen za prolaz na ispitu.

Nastavne teme-predavanja, seminari i vježbe Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 25.02.2019

Uvod u Praktikum eksperimentalne psihologije III

2. 11.03.2019

Mjerenje 1. Identifikacija (CRD 241-244) 2. Učenje labirinta (CRD 341)

3. Kratkoročno pamćenje (CRD 321-325)

4. Složeno vrijeme reakcije (CRD 411-412; CRD 421-422)

3. 18.03.2019

Pisanje izvještaja: 1. Identifikacija

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ Ključne riječi: perceptual identification

4. 01.04.2019

Pisanje izvještaja: 2. Učenje labirinta

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ključne riječi: Učenje, pamćenje,

5. 08.04.2019

Pisanje izvještaja: 3. Kratkoročno pamćenje

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ključne riječi: pamćenje, učenje

6. 15.04.2019

Mjerenje: 5. Rezoniranje (CRD 331-335)

6. Rješavanje problema (CRD 12) 7. Spacijalna vizualizacija (CRD 13)

8. Vizualna orijentacija (CRD 21-23)

7. 29.04.2019

Pisanje izvještaja: 4. Složeno vrijeme reakcije

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ Ključne riječi: complex reaction time

8. 06.05.2019

Pisanje izvještaja: 5.Rezoniranje

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ Ključne riječi: reasoning

9. 13.05.2019

Pisanje izvještaja: 6. Rješavanje problema

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ Ključne riječi: problem- solving

10. 20.05.2019

Pisanje izvještaja:

7. Spacijalna vizualizacija

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ ključne riječi: spatial visualisation; mental rotation

11. 27. 05.2019

Pisanje izvještaja 8. Vizualna orijentacija

Drenovac, M. (2010). Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Filozofski fakultet. http://www.crd.hr/ ključne riječi: visual orientation

Nastavnik: Banai Benjamin, mag. psych.

http://www.crd.hr/

http://www.crd.hr/

http://www.crd.hr/

http://www.crd.hr/

Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan Godina 2018/2019 Semestar četvrti ECTS bodovi 4 Nastavnik prof. dr.sc. Nataša Šimić

e-mail [email protected]; [email protected] vrijeme konzultacija petak 12-14 sati

Suradnik / asistent Benjamin Banai, mag. psych.

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija srijeda 12:00-14:00 sati (uz najavu e-mailom)

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju, predavaonica 007

Oblici izvođenja nastave Predavanja, pismene i usmene provjere, izrada seminarskog rada, diskusije, i sl.


Način provjere znanja i polaganja ispita pismeni ispit, usmeni ispit, kolokviji, radni zadatci

Početak nastave 1.03.2019. Završetak nastave 07.06.2019.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 5.4.2019. 10.05.2019. 7.6.2019.

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

14.06.2019., u 09,00 sati

28.06.2019., u 09,00 sati

06.09.2019., u 10,00 sati

20.09.2019., u 10,00 sati

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita student će moći: Opisati i objasniti biološku osnovu emocija Objasniti poremećaje neurotransmiterskih i drugih sustava kod shizofrenije, depresije i anksioznih poremećaja Objasniti biologiju stresnog odgovora Opisati faze spavanja, objasniti ulogu REM stadija i sporovalnog spavanja Objasniti biološke osnove pamćenja, učenja, jezika Objasniti pojam i načine ispitivanja cerebralne lateralizacije Navesti primjere poremećaja u funkcioniranju mozga Analizirati radove iz područja biološke psihologije

Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegija Vegetativni i endokrini sustav

Sadržaj kolegija

Biopsihologija emocija (teorije, uloga limbičkog sustava , strah, agresivnost); Biološke osnove shizofrenije, depresije i anksioznih stanja; Modeli stresa; Reakcija „borba-bijeg“ u stresnim situacijama; učinci stresa na imunosno funkcioniranje; Spavanje (stadiji spavanja, sanjanje, teorije, neuralni mehanizmi, poremećaji); Biološke osnove pamćenja i učenja; Cerebralna lateralizacija; Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija

Obvezna literatura Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap Izvorni znanstveni radovi

Dopunska literatura

Begić, D. (2011): Psihopatologija. Medicinska naklada, Zagreb. Heffer, M., Puljak, L. i Kostić, S. (2016). Neuroznanost. Medicinska naklada, Zagreb. Kalat J.W. (2016). Biological Psychology. 12th edition. Boston: Cengage Learning. Kocijan Hercigonja i sur. (2006). Biološke osnove i terapija ponašanja Školska knjiga, Zagreb. Hodoba, D. (2002): Poremećaji spavanja i budnosti i njihovo liječenje. Medicus, 11(2), 193-206.

Horne J. (2009): Putovanje snovima. Putovanje kroz znanost o spavanju.Algoritam, Zagreb. Netter, F.H. (2006). Atlas of human anatomy. Philadelphia : Saunders/Elsevier (ili Anatomski atlas: živčani sustav drugog autora) Tkalčić, M. (2010). Biološka psihologija - CD priručnik. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Vaughan, C., Dement W.C. (2009): Spavajte bolje, živite dulje. Zagreb: Školska knjiga

Internetski izvori Judaš, M., Kostović, I. Temelji neuroznanosti. www.hiim.hr Znanstveni radovi

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija


Pohađanje nastave je obavezno. Studenti koji izostanu više od 30% od predviđenog fonda sati neće dobiti potpis nastavnika. Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare, te izradio i prezentirao seminarski rad.


Predviđena su dva ili tri kolokvija koja će uključivati pitanja nadopunjavanja, povezivanja, T-N, pitanja i pitanja esej tipa. Uspjeh na kolokvijima će biti izražen kao postotak točno riješenih zadataka. Ocjene iz kolokvija (i pismenog ispita) se donose prema slijedećem kriteriju: Nedovoljan (1) – 0- 59 % Dovoljan (2) 60-70 % Dobar (3) 71 – 80% Vrlo dobar (4) 81 – 90% Izvrstan (5) 91- 100 %


Konačna ocjena se formira na način da prosječan uradak na kolokvijima (ukoliko je veći od 60%) ima udjel od 80%, a seminarski rad 20%. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Student koji tijekom semestra nije rješavao kolokvije može pristupiti pismenom ispitu. Konačna ocjena će se formirati na način da pismeni ispit (ukoliko je uradak viši od 60%) ima udjel od 80%, a seminarski rad 20%. Student ima mogućnost odgovaranja usmenim putem za veću ocjenu.

Napomena Studenti će u okviru terenske nastave posjetiti Hrvatski institut za istraživanje mozga u Zagrebu i/ili Centar za medicinu spavanja KBC i Medicinskog fakulteta u Splitu.

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 01.03.2019. Biološke osnove ponašanja-uvod, sadržaj, literatura Obvezna i dopunska literatura

2. 08.03.2019. Biopsihologija emocija Neuralni mehanizmi uvjetovanog straha

Obvezna i dopunska literatura

3. 15.03.2019. Biološki modeli stresa; Učinci stresa na imunosno funkcioniranje


4. 22.03.2019. Model dijateze-stresa Biološke osnove shizofrenije


5. 29.03.2019. Biološke osnove depresije i anksioznih poremećaja Obvezna i dopunska literatura

6. 05.04.2019. Spavanje: stadiji spavanja, REM spavanje i sanjanje; Dnevnik spavanja i sanjanja (radni zadatak)


http://www.hiim.hr/

7. 12.04.2019. Neuralni mehanizmi spavanja-budnosti; teorije spavanja


8. 26.04.2019. Analize rezultata prikupljenih dnevnicima spavanja i sanjanja


9. 03.05.2019. Poremećaji spavanja Obvezna i dopunska literatura

10. 10.05.2019. Neuralne osnove pamćenja i učenja Obvezna i dopunska literatura

11. 17.05.2019. Neuralne osnove pamćenja i učenja Obvezna i dopunska literatura

12. 24.05.2019. Lateralizacija cerebralnih funkcija : metode ispitivanja


13. 31.05.2019. Lateralizacija cerebralnih funkcija Obvezna i dopunska literatura

14. 07.06.2019. Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija Obvezna i dopunska literatura

Seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 01.03. 2019. Uvodno predavanje i sadržaj; Odabir tema za seminarski rad znanstveni radovi

2. 08.03.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 3. 15.03.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 4. 22.3.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 5. 29.03.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi

6. 05.04.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave Kolokvij 1. znanstveni radovi

7. 12.04.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 8. 26.04.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 9. 03.05.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi


11. 17.05.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 12. 24.05.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi 13. 31.05.2019. Prezentacije seminarskih radova i rasprave znanstveni radovi


Nastavnik:

prof.dr.sc.Nataša Šimić

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Teorije mjerenja Status kolegija obvezni Godina 2 Semestar 4 ECTS bodovi 3 Nastavnik prof. dr. sc. Ana Proroković

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Utorak 10,00-12,00 Srijeda 10,00-12,00

Suradnik / asistent doc. dr. sc. Ana Šimunić e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Ponedjeljak 12,00-14,00 Utorak 12,00-14,00

Mjesto izvođenja nastave Stari kampus, informatički kabinet

Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe


Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 27.02. 2019. Završetak nastave 07.06.2019.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 25.04.2019. 30.05.2019. - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 12.06.2019. 26.06.2019. 04.09.2019. 18.09.2019.

Ishodi učenja

Student bi trebao nakon položenog ovog kolegija moći: - upoznati osnovne probleme psihologijskih mjerenja - upoznati i pravilno interpretirati osnovne metrijske karakteristike mjernih instrumenata -primijeniti adekvatne transformacijske postupke pri formiranju rezultata psihologijskih mjerenja - procijeniti, izračunati i interpretirati različite tipove pouzdanosti mjernog instrumenta - procijeniti, izračunati i interpretirati različite aspekte osjetljivosti mjernog instrumenta - pravilno manipulirati statističkim podacima i upotrijebiti adekvatne tehnike za procjenu objektivnosti, pouzdanosti i osjetljivosti mjernog instrumenata koristeći program STATISTICA.

Preduvjeti za upis Položeni kolegiji: „Uvod u deskriptivnu i inferencijalnu statistiku“ i „Osnove inferencijalne statistike“

Sadržaj kolegija

Odabrane nastavne cjeline imaju cilj uvesti studenta u probleme psihologijskih mjerenja te ih osposobiti za procjenu (izračunavanje) različitih aspekata pouzdanosti i osjetljivosti mjernih instrumenata uz adekvatno korištenje računalnog statističkog programa STATISTICA. Naglasak je na usvajanju temeljnih pojmova, definicija i načela na području klasične teorije mjerenja i psihologijskog testiranja te stjecanju vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata psihologijskih mjerenja.

Obvezna literatura

Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal) Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

Dopunska literatura

Stanislav Fajgelj (2009). Psihometrija - Metod i teorija psihološkog merenja, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd

Furr, M. & Bacharach, V.R. (2013). Psychometrics – An Introduction, SAGE Publications, Inc; 2 edition

Nunnally, J.C., Bernstein, I.H. (1994). PSYCHOMETRIC THEORY. New York: McGraw-Hill.

Jackson, C. (2000). PSIHOLOGIJSKO TESTIRANJE. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori http://documentation.statsoft.com/STATISTICAHelp.aspx?path=common/AboutSTATISTICA/ElectronicManualIndex


Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao vježbe (može izostati s 30% vježbi), koji u prosjeku iz oba kolokvija ima uradak 60% ili veći*, te koji je pravodobno odradio zadane samostalne/grupne vježbe.


U postotku (od – do) Ocjena <60% 1 (nedovoljan) 60%-69% 2 (dovoljan) 70% do 79% 3 (dobar) 80% do 89% 4 (vrlo dobar) 90% do 100% 5 (izvrstan)


-Prosječan uspjeh na kolokvijima ili uspjeh na pismenom dijelu ispita (60 % ocjene) -Uspjeh na usmenom dijelu ispita (30% ocjene) -Poznavanje sadržaja iz dopunske literature (10%)

Napomena *- izlasci na kolokvije su obavezni i ne mogu se kompenzirati na druge načine -ako student nije zadovoljan postignutom ocjenom, može je povećati jedino na ponovljenom pismenom dijelu ispita (u okviru dopuštena 4 ispitna termina)

http://documentation.statsoft.com/STATISTICAHelp.aspx?path=common/AboutSTATISTICA/ElectronicManualIndex

http://documentation.statsoft.com/STATISTICAHelp.aspx?path=common/AboutSTATISTICA/ElectronicManualIndex


1. 27.02. Upoznavanje s ciljem kolegija, osnovnom terminologijom, načinom rada i provjere znanja, literaturom

-

2. 06.03. Psihologijsko mjerenje, definicije i klasifikacije; osnovni pojmovi

Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

3. 13.03. Mjerne skale: svojstva podataka dobivenih mjerenjem


4. 20.03. Uvod u teoriju testova, vrste testova i područja primjene, kompozitni testovi, linearni zbirni model


5. 27.03. Osnovne metrijske karakteristike

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

6. 03.04. Pojava i razvoj psihologijskih testova, povijesni pregled


7. 10.04. Klasična teorija mjerenja i drugi modeli

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

8. 17.04. Pristranost odgovora i formiranje testovnih rezultata


9. 24.04.

Uvod u teoriju pouzdanosti, pojam paralelnih testova, determinante pouzdanosti


25.04. KOLOKVIJ 1 (termin vježbi)

10. 08.05. Empirijske metode za određivanje pouzdanosti

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997.

Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu


11. 15.05. Teorija odgovora na zadatke - Uvod Furr, M. & Bacharach, V.R. (2013). Psychometrics – An Introduction, SAGE Publications, Inc; 2 edition

12. 22.05. Objektivnost i osjetljivost mjernih instrumenata


13. 29.05. Uvod u valjanost mjernih instrumenata


30.05. KOLOKVIJ 2 (termin vježbi) Vježbe Red. Br. Datum Naslov Literatura

1. 27.02. Upoznavanje studenta s ciljem, literaturom i načinom izvedbe vježbi (u terminu predavanja)

-

2. 28.02. Osnovni pojmovi, operacije i simboli


3. 07.03. Demonstracija različitih psihologijskih testova i priručnika (1)

4. 14.03. Demonstracija različitih psihologijskih testova i priručnika (2)

5. 21.03. Neke tipične transformacije rezultata psiholoških mjerenja


6. 04.04. Linearne kombinacije (ručna i računalna obrada)

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

7. 11.04. Relacije linearnih kombinacija i drugih varijabli (ručna i računalna obrada)

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

8. 25.04. KOLOKVIJ 1 -

9. 02.05. Kvantitativni indikatori pouzdanosti


10. 09.05. Determinante pouzdanosti mjerenja


11. 16.05. Kvantitativne mjere osjetljivosti


12. 23.05. Računalna obrada rezultata (pouzdanost i osjetljivost) te ponavljanje i priprema za ispit

Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

13. 30.05. KOLOKVIJ 2 -

Nastavnici: Ana Proroković i Ana Šimunić

Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij psihologije Naziv kolegija Psihologija adolescencije Status kolegija Obavezan Godina 2. godina Semestar 4. semestar ECTS bodovi 4 ECTS Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Marina Nekić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom i četvrtkom od 10 do 11

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave SK-203

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari

Nastavno opterećenje P+S+V 1P+1S

Način provjere znanja i polaganja ispita Seminari, kolokviji, pismeni ispit i usmeni ispit


Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

11.4.2019. 6.6.2019.


13.6.2019. 27.6.2019. 5.9.2019. 19.9.2019.

Ishodi učenja

Nakon završenog kolegija studenti/ice će znati opisati i objasniti različite pristupe adolescenciji, te će razlikovati rana od suvremenih shvaćanja adolescencije – vrednujući svaki od pristupa kroz njihove prednosti i nedostatke na temelju znanstvenih provjera. Nadalje, moći će pravilno opisati, objasniti i usporediti različita područja razvoja.

Preduvjeti za upis Dječja psihologija

Sadržaj kolegija Zadatak ovog kolegija je stjecanje znanja o različitim teorijskim pristupima adolescenciji, o pravcima i dinamici adolescentnog razvoja u različitim domenama u suvremenim društvenim zajednicama.

Obvezna literatura

Arnett, J.J. (2004). Emerging Adulthood: The Winding Road From the Late Teens Through the Twenties. Oxford: Oxford University Press (3-26) Arnett, J.J. (2013). Adolescence and Emerging Adulthood. A Cultural Approach. Boston: Pearson. (2-15) Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (dijelovi koji se odnose na razdoblje adolescencije) Santrock, J.W. (2014). Adolescence. NY. McGraw-Hill Education. (131-162, 284-294, 419-427, 431-467) Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (13-39, 53-75, 77-123, 125-197, 195-239)

Dopunska literatura

Arnett , J.J. (2011). Emerging Adulthood(s): The Cultural Psychology of a New Life Stage. In L. A. Jensen (Ed.). Bridging cultural and developmental psychology: New syntheses in theory, research, and policy. Oxford: Oxford University Press. Aspass Scoe, E.E., von der Lippe, A.L. (2005). Personality Development in Adolescence. London: Routledge

mailto:[email protected]

Crouter, A.C., Booth, A. (2006). Romance and Sex in Adolescence and Emerging Adulthood: Risk and Opportunities. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lacković-Grgin, K. (2008). Usamljenost. Jastrebarsko: Naklada Slap Kroger, J. (2004). Identity in Adolescence. New York: Routledge Santrock, J.W. (2011). Life-span development. New York: McGraw Hill Shaffer, D.R., Kipp, K. (2007). Developmental psychology: Childhood and Adolescence. Boston: Belmont: Thomson Higher Education. Vulić-Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori http://www.sciencedirect.com/ http://web.ebscohost.com http://www.online-baze.hr/


Studentska evaluacija rada nastavnika (anketa) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student/ica: * koji/a je redovito pohađao/la nastavu (s najviše 30% izostanaka od ukupnog broja održanih predavanja, seminara i vježbi) * koji/a je na vrijeme obavio/la svoje obaveze, te kojem/joj su svi seminarski zadaci pozitivno ocijenjeni Studenti/ice koji polože oba kolokvija i ispune gore navedene uvjete biti će oslobođeni završnog ispita (pismenog i usmenog) te će im se ocjena formirati ovisno o ukupnom broju bodova koji su dobili iz oba kolokvija. Ocjene iz kolokvija ulaze u ukupnu ocjenu iz kolegija.


* Kolokviji će biti bodovani po sljedećem obrascu: <60% = 1 (nedovoljan) 60%-69% = 2 (dovoljan) 70%-79% = 3 (dobar) 80%-89% = 4 (vrlo dobar) 90%-100% = 5 (izvrstan)


Ukupna ocjena će se formirati na temelju rezultata kolokvije, te pismeno/usmenog ispita.

Napomena

* Na nastavi iz kolegija Psihologija adolescencije strogo je zabranjeno korištenje mobitela i/ili tableta, osim ako predmetni nastavnik drugačije ne naglasi. Svi studenti trebaju svoje mobitele stišati na bešumno (bešumno ne uključuje i vibraciju). Korištenje mobitela u svrhu pisanja poruka, ili provjeravanja statusa na društvenim mrežama je zabranjeno i sl. Studenti se trebaju držati ovog pravila jer će u suprotnom biti zamoljeni da napuste učionicu te će im se to tretirati kao izostanak. * Također na nastavi je zabranjeno unositi hranu i konzumirati je. Boca vode je dozvoljena. * Studenti koji su upisani kao studenti s invaliditetom, dužni su se javiti predmetnom nastavniku na početku semestra, te će se za njih program prilagoditi u skladu s preporukama i pravilnicima.

http://www.sciencedirect.com/

http://web.ebscohost.com/

http://www.online-baze.hr/


1 28.2.2019. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija; definiranje obveza studenata i plana rada.

2 7.3.2019. Povijesni pregled razvoja psihologije adolescencije i teorijska shvaćanja L-G: 13-39, Arnett: 2-15

3 14.3.2019. Biološki pristupi adolescenciji: proučavanje tjelesnog rasta i razvoja

Berk: 178-182, 200-207. L-G: 53-75

4 21.3.2019. Psihoanalitički pristupi adolescenciji: proučavanje seksualnosti adolescenata Berk: 209-218, L-G: 77-102

5 28.3.2019. Ljubavni i prijateljski odnosi i usamljenost u adolescenciji

Berk: 621-626, 546-547, 553-558, L-G: 141-169

6 4.4.2019. Obiteljski odnosi u adolescenciji Santrock: 284-294, L-G: 103-123

7 11.4.2019. Kolokvij I 8 18.4.2019. Uskrsni blagdani

9 25.4.2019. Psihosocijalni pristup adolescenciji: razvoj identiteta i razvoj samopoimanja

Berk: 463-478, Santrock: 131-162, L-G: 129-141

10 2.5.2019. Razvojno-kognitivni pristupi adolescenciji i moralno rasuđivanje i prosocijalno ponašanje mladih

Berk (2015): 251-256, L-G: 195-212 Berk (2015): 511-522, L-G: 212-230

11 9.5.2019. Službeno odsustvo - Erasmus 12 16.5.2019. Problemi u ponašanju u adolescenciji Santrock: 431-467

13 23.5.2019. Profesionalni razvoj i izbor zanimanja

L-G:230-242, Babarović, T., Šverko, I. (2011). Profesionalna zrelost…, Suvremena psihologija,1,91-109

14 30.5.2019. Mediji i mladi Tranzicija u odraslu dob - predodraslost

Berk (2015): 611-621, Santrock: 419-427 Arnett: 3-26

15 6.6.2019. Kolokvij II

Studenti će iz kolegija Psihologija adolescencije imati jedan seminarski rad u obliku pripreme i provedbe radionice (predavanja).

U suradnji s Udrugom CINAZ, u travnju/svibnju 2019. organizirat će se manifestacija „Dani dobrih veza“ koja će uključivati četiri tematske radionice:

- „Kako biti odrasla osoba u ljubavnoj vezi?“ - „Jesam li u toksičnoj vezi?“. - „Kako se zauzeti za sebe u bliskim odnosima?“ - „Kako preboljeti prekid?“

Napomene:

- VAŽNO: Prilikom korištenja literature za seminarski rad potrebno se voditi akademskim standardom tako da će se bilo koji oblik plagiranja i kopiranja sadržaja bez adekvatnog citiranja tretirati kao neispunjen zadatak što će u konačnici iznositi 0 bodova.

- Preporučuje se studentima, koji žele svladati zahtjeve ovog kolegija sljedeće: o Dolazite redovito na predavanja i vodite bilješke o Knjiga vam je prijatelj stoga si nemojte dozvoliti da je tek otvorite vikend prije kolokvija o Ako imate nedoumica, ako vam je nešto nejasno, ako ste pretražili sve knjižnice i baze

podataka, a ne možete naći adekvatnu literaturu i sl. dođite na konzultacije.

Nastavnik:

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija PSIHOLOGIJA UČENJA Status kolegija Obvezni Godina II. Semestar Ljetni ECTS bodovi 4 Nastavnik Prof. dr. sc. Izabela Sorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent Mr. sc. Lozena Ivanov e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak od 14 do15 sati

Mjesto izvođenja nastave Dvorana 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari, vježbe, konzultacije Nastavno opterećenje P+S+V 1P + 1S + 1V

Način provjere znanja i polaganja ispita Kolokviji, pismeni ispit, seminari, vježbe


Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 3.04.2019. 8.05.2019.


Ishodi učenja

Nakon položenog ispita studenti će moći: - objasniti ulogu učenja u razvoju čovjeka - opisati i usporediti klasično i instrumentalno uvjetovanje - primijeniti principe uvjetovanja na primjerima - prepoznati primjere modeliranja i vikarijskog učenja - opisati i objasniti biološke i kognitivne mehanizme u podlozi učenja - opisati i objasniti zakonitosti procesa učenja - opisati i objasniti neke tehnike za modifikaciju ponašanja - opisati i objasniti neke efikasne strategije učenja

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Osjeta i percepcije i Pamćenja

Sadržaj kolegija

Važnost učenja. Sazrijevanje i učenje. Klasično uvjetovanje. Instrumentalno uvjetovanje. Uloga pohvale i kazne u učenju. Kognitivni faktori i biološka ograničenja u procesu učenja uvjetovanjem. Teorije socijalnog učenja. Modifikacija ponašanja. Kognitivne teorije učenja. Povezanost učenja s različitim osobnim i socijalnim faktorima. Racionalna organizacija učenja.

Obvezna literatura - Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Poglavlje 3, 5 i 7.

Dopunska literatura

-Atkinson i Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. -Baddeley, A., Eysenck, M.W., Anderson, M.C. (2009). Memory. Hove:

Psychology Press. -Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Poglavlje 1 i 2. -Lieberman, D.A. (2012). Human learning and memory. Cambridge: Cambridge

University Press. -Klein, S.B. (1996). Learning: Principles and applications. New York: McGraw-

Hill, Inc. -Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. -Vizek Vidović, V., Vlahović Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003).

Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, Vern. Poglavlje 2 i 3.

-Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Poglavlje 8.

Internetski izvori razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete Uvjeti za dobivanje potpisa Redovito prisustvovanje nastavi, izvršavanje obveza iz seminara i vježbi


Kolokviji nisu obvezni, ali studenti čiji prosjek oba kolokvija bude viši od 70% bit će oslobođeni pismenog dijela ispita. Studenti će radom u manjim grupama obraditi jednu seminarsku temu te pripremiti, realizirati i analizirati jednu vježbu iz područja psihologije učenja. Oba rada studenti će izložiti u zadanim terminima.


Konačna ocjena na ispitu formira se na sljedeći način: - kolokviji/pismeni ispit – 80% - seminar – 10%

- vježba - 10% Ukupno ostvareni bodovi donose sljedeće ocjene: 0-59 - nedovoljan (1) 60-69 - dovoljan (2) 70-79 - dobar (3) 80-89 - vrlo dobar (4) 90-100 - izvrstan (5)

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 27.02. Uvodno predavanje. Definicije i značenje učenja. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

2. 6.03. Neasocijativno učenje. Klasično uvjetovanje – teorijske osnove Zarevski, predavanja, dodatni materijali

3. 13.03. Faktori važni za uspostavljanje i uklanjanje uvjetovane reakcije. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

4. 20.03. Operantno uvjetovanje – teorijske osnove. Teorije potkrepljenja i učinkovitost potkrepljivača. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

5. 27.03. Pozitivne i negativne strane potkrepljivanja i kažnjavanja Teorije socijalnog učenja. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

6. 3.04. KOLOKVIJ 1. Zarevski, predavanja, dodatni materijali 7. 10.04. Modifikacija ponašanja. Kognitivne teorije učenja. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

8. 17.04. Pojave koje prate učenje i zakonitosti procesa učenja. Povezanost učenja s osobnim i socijalnim varijablama.

Zarevski, predavanja, dodatni materijali

9. 24.04. Neke strategije efikasnog učenja. Zarevski, predavanja, dodatni materijali 10. 8.05. KOLOKVIJ 2. Zarevski, predavanja, dodatni materijali

Seminari Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 15.05. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama Studenti će za izradu seminarskih radova sami potražiti

2. 22.05. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama

3. 29.05. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama relevantnu literaturu.

Vježbe Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 15.05. Demonstracija vježbe prema dogovorenim temama Studenti će za izradu vježbi sami potražiti relevantnu literaturu.

2. 22.05. Demonstracija vježbe prema dogovorenim temama

3. 29.05. Demonstracija vježbe prema dogovorenim temama

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija UVOD U SOCIJALNU PSIHOLOGIJU Status kolegija Obvezan Godina II. Semestar IV. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom 11:00-12:00 i 14:00-15:00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V 1+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit


Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 16.4.2019. 28.5.2019. - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 11.6.2019. 2.7.2019. 3.9.2019. 17.9.2019.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: • definirati područje socijalne psihologije i temeljne značajke socijalno-

psihologijskog pristupa proučavanju ljudskog doživljavanja i ponašanja u odnosu na druga područja psihologije i srodne znanstvene discipline;

• navesti i pojasniti osnovne oblike socijalne motivacije, socijalne zavisnosti i socijalnog učenja te opisati, pojasniti i ilustrirati načine na koji se oni manifestiraju tijekom socijalizacije u stjecanju socijalno relevantnog ponašanja, preuzimanju socijalnih uloga, korištenju strategija socijalnog utjecaja, podlijeganju socijalnom pritisku i utjecaju u interpersonalnom i grupnom kontekstu;

• navesti i pojasniti primjere klasičnih studija spomenutih procesa i fenomena te na primjeru tih studija ilustrirati tipične i specifične metodološke i etičke probleme u socijalno-psihologijskim istraživanjima;

• primijeniti stečena teorijska znanja u identificiranju i analizi konkretnih primjera socijalno relevantnog ponašanja;

• samostalno proučavati relevantnu literaturu te argumentirano i kritički ocijeniti i diskutirati ključne teorijske i empirijske spoznaje o temama pokrivenima kolegijem.

Preduvjeti za upis -

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti upoznaju područje i temeljne značajke socijalno-psihologijskog pristupa proučavanju ljudskog doživljavanja i ponašanja u odnosu na druga područja psihologije i srodne znanstvene discipline. Naglasak je na razumijevanju elementarnih oblika socijalne motivacije, socijalne zavisnosti, socijalnog utjecaja i učenja, te na razvijanju sposobnosti prepoznavanja značajki koje reakcije pojedinca i kontekst njihova javljanja čine socijalnima i socijalno relevantnima. Na osnovi proučavanja sadržaja s nastave i samostalnog proučavanja zadanih izvora za individualne seminarske provjere i grupne rasprave, te kolokvije i ispit, studenti će steći temeljno poznavanje ključnih termina, koncepata te teorijskih i metodoloških pristupa u socijalnoj psihologiji, koji su pretpostavka za razumijevanje složenijih socijalno-psiholoških pojava i procesa koji se obrađuju na kasnijim vezanim kolegijima.

Obvezna literatura Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija, Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja) Pennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura Milgram, S. (1990) Poslušnost autoritetu. Beograd: Nolit. Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike

Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija

mailto:[email protected]


• Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

• Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije do zadnjeg termina seminara koji je predviđen izvedbenim planom.


• Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

• Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

30% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

45% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 25%

Napomena

• Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

• Položeni kolokviji kao alternativa pismenom ispitu vrijede samo za ispitne rokove u tekućoj akademskoj godini.

• Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

• Budući da se dio aktivnosti na ovom kolegiju izvodi putem sustava za e-učenje (Merlin), studenti se u sustav trebaju prijaviti tijekom prvog tjedna nastave.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2018./2019.)

Red. br. Datum Naslov

1. 26.02.2019.

Upoznavanje s ciljem i sadržajima kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije. Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća.

2. 05.03.2019. Predavanje: Predmet i područja istraživanja u socijalnoj psihologiji Seminar: Razvoj socijalne psihologije

3. 12.03.2019. Predavanje: Utjecaj puke nazočnosti drugih Seminar: Metodologija u socijalnoj psihologiji

4. 19.03.2019. Predavanje: Utjecaj gomile Seminar: Uspješnost izvedbe u interakcijskim grupama

5. 26.03.2019. Predavanje: Socijalizacija i kulturalizacija Seminar: Agresivno ponašanje

6. 02.04.2019. Predavanje: Socijalna zavisnost i socijalni utjecaj Seminar: Razvoj socijalne kognicije, interakcije i odnosa s drugima

7. 09.04.2019. Predavanje: Odupiranje socijalnom pritisku Seminar: Utjecaj manjine

8. 16.04.2019. Kolokvij I.

9. 23.04.2019. Predavanje: Izvori i strategije socijalne moći Seminar: Prosocijalno ponašanje

10. 30.04.2019. Predavanje: Uvod u psihologiju grupe Seminar: Predrasude i diskriminacija

11. 07.05.2019. Predavanje: Autoritarni sindrom Seminar: Poslušnost autoritetu.

12. 14.05.2019. Predavanje: Etička pitanja u socijalno-psihologijskim istraživanjima Seminar: Analiza nekih klasičnih socijalno-psihologijskih eksperimenata

13. 21.05.2019. Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća (samo za studente koji izlaze na kolokvij II. i ispitni predrok)

14. 28.05.2019. Kolokvij II. 15. 04.06.2019. Završna evaluacija i ispitni predrok za studente koji su položili kolokvije

Nastavnik: izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Kvalitativne istraživačke metode u psihologiji Status kolegija izborni Godina 2. i 3. Semestar IV i VI (ljetni) ECTS bodovi 3 Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Ana Slišković

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija četvrtkom u 12.00 i po dogovoru preko e-maila

Mjesto izvođenja nastave INFO kabinet Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 15+15+0 Način provjere znanja i polaganja ispita Seminarski i timski zadaci; usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

- - - -


13.06.2019. 27.06.2019. 05.09.2019. 19.09.2019.

Ishodi učenja

Opći cilj predmeta jest upoznavanje studenata s osnovnim metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih psihologijskih istraživanja kako bi 1) općenito bili u mogućnosti vrednovati zaključke dobivene suvremenim kvalitativnim istraživanjima te 2) mogli upotrijebiti prikladne istraživačke postupke kvalitativne metodologije. Na kraju semestra studenti bi trebali moći:

- opisati osnovna obilježja i specifičnosti kvalitativne metodologije - diferencirati osnovne metode prikupljanja i analize podataka u kvalitativnim

istraživanjima - samostalno izraditi nacrt kvalitativnog psihologijskog istraživanja - znati adekvatno interpretirati smjernice i zaključke dobivene kvalitativnim

istraživanjima Preduvjeti za upis Položen predmet Osnove psihologijske metodologije

Sadržaj kolegija

- Osnove metodologije kvalitativnih psihologijskih istraživanja (povijest i razvoj kvalitativne metodologije; specifičnosti kvalitativne metodologije u odnosu na kvantitativnu; epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju; faze procesa kvalitativnog istraživanja i izrada istraživačkog nacrta; pisanje izvještaja o rezultatima dobivenim kvalitativnim pristupom, osiguravanje kvalitete kvalitativnih istraživanja; etičke specifičnosti kod kvalitativnih istraživanja)

- Metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima ( kvalitativni intervju; fokus-grupe; sudioničko opažanje; studija slučaja; dnevnici)

- Transkripcija podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima (tematska analiza, metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza)

Obvezna literatura

Slišković, A.(2017). Kvalitativne istraživačke metode u psihologiji. Nastavni materijali. http://www.unizd.hr/Portals/12/pdf/Nastava/KIMP.pdf

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited.

Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press.

Dopunska literatura Banister, P., Burman E., Parker I., Taylor M., Tindall, C. (1994) Qualitative methods in psychology: A research guide. Buckingham: Open University Press.

Berg, B.L. (2001) Qualitative research methods for the social sciences. 4th edition Boston, MA: Allyn & Bacon.

Creswell, J.W. (2002) Research design: qualitative, quantitative, and mixed methods approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Creswell J. W. (2007) Qualitative inquiry and research design: Choosing among five approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Koller-Trbović, N. i Žižak, A. (2007) Kvalitativni pristup u društvenim znanostima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17: Pristupi i tehnike kvalitativnih istraživanja).

Neuman, W.L. (2007) Basics of social research: Qualitative and Quantitative Approaches. 2nd Edition. Boston, MA: Allyn and Bacon. (Part One – chapters 5&6; Part three: Conducting Qualitative research).

Patton, MQ (2002) Qualitative research and evaluation methods. 3rd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Ritchie, J. & Lewis J. (2003) Qualitative research practice: A guide for social science students and researchers. London: SAGE Publications.

Stake, R.E (2010) Qualitative research: Studying how things work. New York: The Guilford Press.

Internetski izvori WOS; Scopus Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija i samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa Aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog zadatka i aktivni doprinos u timskom istraživačkom projektu.


Pri bodovanju seminarskog zadatka vrednovat će se kvaliteta nacrta (prikladnost metode prikupljanja i analize podataka za odabrani istraživački problem). Pri vrednovanju rada u timskom istraživačkom projektu uzet će se u obzir individualni angažman svakog studenta u provedbi istraživanja.


Konačna ocjena će se zasnivati na osnovi kvalitete seminarskog zadatka (50%) i doprinosa u timskom zadatku (50%). Usmeni ispit je opcionalan.

Napomena

Teme seminarskih i timskih zadataka će se zasnivati na istraživačkim dizajnima kvalitativne metodologije, odnosno metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja. Način rada i obaveze studenata na seminarima: Na osnovi uvodnih predavanja na kojima se studenti upoznaju s osnovama kvalitativne metodologije psihologijskih istraživanja, studenti odabiru jednu od metoda prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja koja će biti okosnicom njihovog samostalnog rada (izrada nacrta). Sredinom semestra se održavaju prezentacije kvalitativnih istraživačkih nacrta koji odgovaraju na postavljene istraživačke probleme. Studenti imaju potpunu slobodu u odabiru samih istraživačkih problema ili pitanja. Nakon prezentacije nacrta odabire se manji broj nacrta čija se provedba zajedničkim timskim radom treba realizirati do kraja semestra. Odabir istraživanja utemeljen je na diskusiji koja podrazumijeva evaluaciju kvalitete te praktične strane provedbe predstavljenih istraživačkih nacrta. Provedba istraživanja uključivat će ravnopravan rad svih pojedinaca u timu u pojedinim fazama istraživanja (planiranje, odabir i regrutacija sudionika, prikupljanje podataka, analiza podataka). Prezentacija dobivenih rezultata, zaključaka i smjernica istraživanja održava se krajem semestra.

Nastavne teme-predavanja (P) i seminari (S) Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 28.02.2019.

P: Osnove kvalitativne istraživačke metodologije u psihologiji i recentni primjeri kvalitativnih istraživanja S: Opći dogovor vezan za seminarski zadatak i timski projekt

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17.) Slišković, A. (2010) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. (str. 69.-77.) Slišković, A. & Penezić, Z. (2015) Descriptive study of job satisfaction and job dissatisfaction in a sample of Croatian eafarers, International Maritime Health, 66(2): 97-105. Slišković, A.; Burić, I.; Macuka, I. (2016) The voice of Croatian elementary school teachers: Qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession. Teachers and Teaching: Theory and Practice, 23(5), 518-531

2. 07.03.2019.

P: Epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju i kratka povijest kvalitativne metodologije S: Izbor tema seminarskih zadataka

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 1.) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 1)

3. 14.03.2019.

P: Istraživačka pitanja i metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: kvalitativni intervju; fokus-grupe; sudioničko opažanje; dnevnici; studija slučaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 2; Chapters 3,4,5) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 2 & 5)

4. 28.03.2019.

P: Metode transkripcije podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: tematska analiza; metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 3; Chapters 6-12)

http://czasopisma.viamedica.pl/imh/article/view/IMH.2015.0023/28875




P: Principi kvalitativne istraživačke metodologije: osiguravanje kvalitete istraživanja; etički principi i pisanje istraživačkog izvještaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Harlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 4; Chapters 13-15)

5. 04.04.2019.

S: Rad na seminarskim zadacima Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

6. 11.04.2019.

S: Prezentacija seminarskih zadataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

7. 25.04.2019.

S: Evaluacija kvalitete i mogućnosti izvedbe potencijalnih timskih istraživačkih projekata i dogovor o daljnjem istraživačkom radu

Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

8. 02.05.2019.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

9. 09.05.2019.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

10. 16.05.2019.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

10. 23.05.2019.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

11. 30.05.2019.

S: Priprema prezentacije rezultata Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

12. 06.06.2019.

S: Konačni istraživački izvještaj: Prezentacija rezultata i zaključaka istraživanja Evaluacija predmeta

Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija Osnove ekološke psihologije Status kolegija Izborni

Godina 2. i 3. (studenti psihologije i studenti drugih Odjela na Sveučilištu u Zadru)

Semestar Ljetni (IV. i VI.)

ECTS bodovi 2 Nastavnik Doc.dr.sc. Ana Šimunić

e-mail [email protected] Izvoditelj

e-mail vrijeme konzultacija Ponedjeljak 12:00-14:00

Utorak 12:00-14:00 Mjesto izvođenja nastave Učionica i teren Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V 1P+0S+1V

Način provjere znanja i polaganja ispita Pismeni ispit, usmeni ispit, grupne i samostalne vježbe

Početak nastave 28.02. Završetak nastave 07.06.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin - - - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 13.6. 27.6. 5.9. 19.9.

Cilj kolegija Cilj je da student upozna, usvoji i razumije najrelevantniju znanstvenu i stručnu terminologiju i literaturu iz područja ekološke psihologije, da upozna metode rada ekoloških psihologa, te da se potakne kritičko promišljanje temeljnih pitanja i problema u istom području.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će moći: - opisati, razlikovati i usporediti različite moguće odnose i glavne teorijske modele odnosa čovjeka i njegove okoline - opisati osnovne metode ispitivanja različitih pretpostavki o odnosu čovjeka i okoline - kritički procijeniti kvalitetu postojeće okoline i promjena u okolini - upoznati sadržaje i metode koje omogućuju psihologu sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline - opisati i predložiti različite načine poticanja ekološki osviještenog ponašanja - opisati i argumentirati izazove pred kojima se nalaze i pred kojima bi se u budućnosti mogli naći pojedinci i organizacije s obzirom na kvalitetu okoline

Preduvjeti za upis

Obvezna literatura

Steg, L., van den Berg, A.E., de Groot, J.I.M. (2013). Environmental Psychology: An Introduction. British Psychological Society i John Wiley & Sons: West Sussex, UK, 376 str. Ajduković, D. (1991). Čovjekova okolina i psihologija. U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.) Uvod u suvremenu psihologiju, 449-509. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Dopunska literatura

Popovich, P.A. (2008). Re-Connecting Adolescents with Nature Using Environmental Art and Photography. Master thesis. Jelić, M., Löw Stanić, A. (2014). Utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženost susjedstvu. Socijalna ekologija, 23(2), 151-174. Jelić, M., Šeruga, M., Mikloušić, I. (2014). Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova. Socijalna ekologija. 22 (3), 183-200.

Bechtel, R., Churchman, A. (2002). Handbook of environmental psychology. New York: John Wiley & Sons. Čorkalo, D. (1992).Psihologijski aspekti istraživanja percepcije opasnosti. Socijalna ekologija, 1, 63-81.

Internetski izvori http://www.tandfonline.com/loi/heco20#.VyB1qUfTZjk i drugi internetski izvori

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student koji je pohađao barem polovicu predavanja i vježbi (maksimalno 50% izostanaka), te odradio i prezentirao vlastitu vježbu u roku (do kraja termina ispitnih rokova).

Način bodovanja vježbi/ispita

<60% - 1 (nedovoljan) 60% do 69% - 2 (dovoljan) 70% do 79% - 3 (dobar) 80% do 89% - 4 (vrlo dobar) 90% do 100% - 5 (izvrstan)


30% ocjena provedene vježbe, 30% ocjena pismenog ispita, 40% uspjeh na usmenom dijelu ispita

Napomena Pismeni dio ispita se odnosi na pisani izvještaj o odrađenoj vježbi. Usmeni dio ispita odnosi se na usmenu prezentacija vježbe pred grupom, poznavanje sadržaja obvezne literature i predavanja i upućenost u vježbe drugih studenata u grupi.

Predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 28.02. Upoznavanje s načinom rada i sadržajem kolegija Sve tematske jedinice predavanja su vezane uz poglavlja knjiga u popisu obvezne literature

2. 07.03. Pregled područja ekološke psihologije: Povijest razvoja područja i osnovne metode

3. 14.03. Percepcija okolinskih opasnosti i okolinski stres 4. 21.03. Vizualna procjena i percepcija krajolika 5. 04.04. Zdravstvene koristi prirode. Eko-terapija.

6. 11.04. Odrednice zadovoljstva životom u urbanom prostoru i psihometrijski alati za njihovo mjerenje. Odnos individualne kvalitete života i održivog razvoja.

7. 25.04. Suradnja ekoloških psihologa i arhitekata u dizajniranju prostora za život

8. 02.05. Ambivalentne misli i osjećaji u kontaktu s nepripitomljenom florom i faunom

9. 09.05. Istraživanje znakova u okolini i njihova uloga u predstavljanju ekološkog ponašanja. Problematika mjerenja i konceptualizacije ekološkog ponašanja.

10. 16.05. Glavni teoretski modeli za objašnjavanje ekološkog ponašanja. Uloga navika u objašnjenju ekološkog ponašanja.

11. 23.05.

Strategije poticanja ekološkog ponašanja: Informacijske strategije, primjena nagrada i kazni i primjena tehnologije (pametnih sustava). Teoretski modeli promjene ponašanja. Podrška javnosti u provođenju politike zaštite okoliša.

12. 30.05. Simulacija 'socijalno-ekoloških sistema' (agent based modelling) i budući izazovi

Vježbe Red. br. Datum Naslov Literatura

Studenti će imati priliku birati između nekoliko oblika aktivnosti: istraživačkog rada, radionice, organizacije javnog predavanja, radne akcije i sl. Cilj o kojem student pri odabiru vodi računa jest da aktivnost uključuje neki oblik terenskog rada. Student ili više njih (ovisno o kompleksnosti teme i aktivnosti) samostalno bira i razrađuje odabranu temu i aktivnost te je prezentira ostalim studentima, nastavniku i/ili drugoj ciljanoj publici (ako se radi npr. o radionici za djecu). Korištena literatura za odabrane aktivnosti treba biti što recentnija. Način i termini provođenja i prezentiranja vježbi će biti dogovoreni odnosno razrađeni kroz prvih nekoliko termina zajedničkih vježbi na početku semestra.

Nastavnica: Ana Šimunić

Documents

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE planovi/Ljetni/IVsemPD.pdf · Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan