of 53/53
Naziv kolegija Kemija 1 Šifra FT111 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Predavanja: Mjerenje u kemiji i mjerne jedinice. Smjese,kemijski spojevi i elementi. Elektronska i kvantna struktura atoma.Kemijska veza i struktura molekula.Agregatna stanja tvari (plinovi, tekućine i krutine). Homogena i heterogena kemijska ravnoteža.Kemijska kinetika. Otopine. Puferi,hidroliza i ionski produkt vode. Ionska ravnoteža u vodenim otopinama kompleksnih iona. Produkt topljivosti. Protolitičke reakcije i titrimetrijske metode. Teorija oksido/redukcijskih reakcija. Instrumentalne analitičke metode. Vježbe: Osnovne laboratorijske operacije i oprema. Mjerenje mase, volumena i gustoće.Rastavljanje heterogenih i homogenih smjesa. Određivanje molarnog volumena i realativne molarne mase plinova. Topljivost plinova, tekućina i krutina u tekućinama. Priprava standardnih otopina. Gravimetrijsko određivanje nikla. Određivanje klorida po Mohr-u. Neutralizacijske titracije: određivanje natrijeve lužine.Kompleksometrijsko određivanje cinka. Određivanje željeza prema Zimmermann-Reinhardt-u. Jodometrijsko određivanje bakra. Potenciometrijsko određivanje acetilsalicilne kiseline. Kolorimetrijsko određivanje bakra. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj) Priprema studenata za studij prirodnih znanosti, te pojednih specijalističkih kolegija koji se osnivaju na znanjima što ih daje opća i analitička kemija. Pored teorijskih znanja student savladava računanje u kemiji, te kroz laboratorijske vježbe stječe samostalnost i vještinu u eksperimentalnom radu. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 4 2 2 (ukupno) 60 30 30 Način polaganja ispita Ispit se polaže pismeno i/ili usmeno. Predavanja nakon odslušanih 20 sati (3 puta), seminari nakon 15 sati (2 puta) i vježbe nakon 15 sati (2 puta) Bodovi 10 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija , Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. M. Sikirica,Stehiometrija, Školska knjiga ,Zagreb, 1991. 3. B. Mayer, B. Bach-Dragutinović, Vježbe iz opće i anorganske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 4. D. A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1999. 5. Z. Šoljić, Računanje u analitičkoj kemiji, FKIT, Zagreb, 1998. Preporučena literatura 1. F. A. Cotton, G. Wilkinson, Basic Inorganic Chemistry, A Wiley- Interscience Publ. New York, 2000. 2. R. Kellner, J.M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel, Analytical Chemistry, John Wiley&Sons. Inc. ,New York, 2004.

Naziv kolegija Kemija 1 Status kolegija - apfmo.org kolegija-PT.pdf · 4. V. Devide i dr., Riješeni zadaci iz više matematike, Školska knjiga, ... Osobine izolatora. Struja i elektri

  • View
    233

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Naziv kolegija Kemija 1 Status kolegija - apfmo.org kolegija-PT.pdf · 4. V. Devide i dr.,...

  • Naziv kolegija Kemija 1 ifra FT111 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Mjerenje u kemiji i mjerne jedinice. Smjese,kemijski spojevi i elementi. Elektronska i kvantna struktura atoma.Kemijska veza i struktura molekula.Agregatna stanja tvari (plinovi, tekuine i krutine). Homogena i heterogena kemijska ravnotea.Kemijska kinetika. Otopine. Puferi,hidroliza i ionski produkt vode. Ionska ravnotea u vodenim otopinama kompleksnih iona. Produkt topljivosti. Protolitike reakcije i titrimetrijske metode. Teorija oksido/redukcijskih reakcija. Instrumentalne analitike metode. Vjebe: Osnovne laboratorijske operacije i oprema. Mjerenje mase, volumena i gustoe.Rastavljanje heterogenih i homogenih smjesa. Odreivanje molarnog volumena i realativne molarne mase plinova. Topljivost plinova, tekuina i krutina u tekuinama. Priprava standardnih otopina. Gravimetrijsko odreivanje nikla. Odreivanje klorida po Mohr-u. Neutralizacijske titracije: odreivanje natrijeve luine.Kompleksometrijsko odreivanje cinka. Odreivanje eljeza prema Zimmermann-Reinhardt-u. Jodometrijsko odreivanje bakra. Potenciometrijsko odreivanje acetilsalicilne kiseline. Kolorimetrijsko odreivanje bakra.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Priprema studenata za studij prirodnih znanosti, te pojednih specijalistikih kolegija koji se osnivaju na znanjima to ih daje opa i analitika kemija. Pored teorijskih znanja student savladava raunanje u kemiji, te kroz laboratorijske vjebe stjee samostalnost i vjetinu u eksperimentalnom radu.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe

    (sati/tjedan) 4 2 2 (ukupno) 60 30 30 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae pismeno i/ili usmeno. Predavanja nakon odsluanih 20 sati (3 puta), seminari nakon 15 sati (2 puta) i vjebe nakon 15 sati (2 puta)

    Bodovi 10 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija , kolska knjiga, Zagreb, 1991.

    2. M. Sikirica,Stehiometrija, kolska knjiga ,Zagreb, 1991. 3. B. Mayer, B. Bach-Dragutinovi, Vjebe iz ope i anorganske kemije,

    kolska knjiga, Zagreb, 1988. 4. D. A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitike kemije, kolska

    knjiga, Zagreb, 1999. 5. Z. olji, Raunanje u analitikoj kemiji, FKIT, Zagreb, 1998.

    Preporuena literatura

    1. F. A. Cotton, G. Wilkinson, Basic Inorganic Chemistry, A Wiley-Interscience Publ. New York, 2000.

    2. R. Kellner, J.M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel, Analytical Chemistry, John Wiley&Sons. Inc. ,New York, 2004.

  • 1

    Naziv kolegija Matematika I ifra FT112 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Uvod: Skupovi. Prirodni i cijeli brojevi. Princip matematike indukcije. Racionalni i realni brojevi. Supremum i infimum. Apsolutna vrijednost. Kompleksni brojevi.

    Funkcije: Pojam, naini zadavanja i neka svojstva funkcija. Kompozicija funkcija. Inverzna funkcija. Elementarne funkcije. Pojam i konvergencija niza. Neki specijalni nizovi. Granina vrijednost funkcije. Neprekidnost funkcije.

    Diferencijalni raun: Fizikalno i geometrijsko znaenje derivacije. Pravila deriviranja. Derivacija implicitno zadane funkcije. Derivacije elementarnih funkcija. Derivacije vieg reda. Osnovni teoremi diferencijalnog rauna. LHospitalovo pravilo. Primjene diferencijalnog rauna (tangenta i normala, monotonost, lokalni ekstremi, konveksnost, toke infleksije, zakrivljenost). Parcijalne derivacije. Lokalni ekstremi funkcija vie varijabli.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Upoznati studente s osnovnim idejama i metodama diferencijalnog rauna koji su osnova za mnoge druge kolegije. Kroz predavanja obraivat e osnovni pojmovi na neformalan nain, ilustrirati njihova korisnost i primjena. Na vjebama studenti trebaju savladati odgovarajuu tehniku i osposobiti se za rjeavanje konkretnih problema.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Predavanja i vjebe su obavezne. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polae se nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi. Tijekom semestra organizirat e se pismene zadae koje mogu zamijeniti pismeni i usmeni dio ispita.

    Bodovi 6 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. D. Juki, R. Scitovski, Matematika I, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Odjel za matematiku, Osijek 2000.

    2. B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.

    Preporuena literatura

    1. M. Crnjac, D. Juki, R. Scitovski, Matematika, Osijek, 1994. 2. J. Peari i dr., Matematika za tehnoloke fakultete, Zagreb, 1994. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 1 i 2, Tehnika knjiga, Zagreb, 1972. 4. V. Devide i dr., Rijeeni zadaci iz vie matematike, kolska knjiga,

    Zagreb, 1979.

  • 2

    Naziv kolegija Tehnika fizika ifra FT113 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Uvod i sustavi jedinica. Vektori. Gibanja u jednoj dimenziji. Gibanja u dvije dimenzije. Newtonovi zakoni dinamike. Primjena Newtonovih zakona dinamike. Newtonov zakon ope gravitacije. Rad, energija i snaga. Zakon ouvanja energije. Koliina gibanja, centar masa i gibanje sustava masa u cjelini. Zakon ouvanja koliine gibanja. Sudari. Moment sile. Uvjeti ravnotee krutog tijela. Rotacija krutog tijela. Kutna brzina i ubrzanje. Kinetika energija rotirajueg tijela. Moment tromosti (inercije). Moment vrtnje. Rotacijska dinamika krutog tijela oko vrste osi. Zakon ouvanja momenta vrtnje. Analogija izmeu translacijskih i rotacijskih veliina. Oscilacije. vrsta tijela i fluidi pod djelovanjem sila. Bernoullieva jednadba. Viskoznost. Temperatura i prijenos topline. Kinetika teorija plinova. Prvi i drugi zakon termodinamike. Coulombov zakon i elektrino polje. Gaussov zakon. Elektrini potencijal. Kondenzatori i kapacitet kondenzatora. Osobine izolatora. Struja i elektrina otpornost. Energija i struja. Baterije i elektrina struja u elektrolitima. Magnetsko polje. Izvori magnetskog polja. Faradayev zakon elektromagnetske indukcije. Magnetsko polje u materijalnim sredinama. Electromagnetske oscilacije i izmjenini strujni krug. Valovi. Zvuk. Elektromagnetski valovi. Geometrijska optika. Valna optika, interferencija, ogib i polarizacija. Osnovni elementi relativnosti. Kvantizirano elektromagnetsko zraenje i meudjelovanje s materijom (fotouinak). Elementi kvantne fizike atoma i molekula. Laseri. Novi tipovi mikroskopa (AFM, SPM). Informacije iz podruja novih materijala. Program seminara : Seminar slui da kroz raspravu i auditorne vjebe produbljuje nastavno gradivo na odabranim primjerima kao i za pojanjenje nekih matematikih operacija pri izvoenju zakonitosti. Laboratorijski pokusi: Ope upute za rad u laboratoriju. Eksperimentalne pogreke i analiza podataka. Mjerenja duina, vremena, mase, zapremine i gustoe. Jednostavne harmonijske oscilacije, matematiko i fizikalno njihalo. Vrtnja krutog tijela oko vrste osi, moment tromosti. Mehanika fluida, odreivanje povrinske napetosti i viskoznosti. Zvuni valovi, odreivanje brzine Kundtovom cijevi. Toplina, odreivanje specifine topline vrstih tijela i plinova. Odreivanje elektrinog otpora Wheatstoneovim mostom i odreivanje temperaturnog koeficijenta otpora. Geometrijska optika, odreivanje arine daljine lea. Fizikalna optika, mjerenje valne duljine svjetlosti difrakcijom. Uvod u kvantnu fiziku, fotouinak.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Temeljna znanja iz fizike usmjerena prema klasinim tehnologijama

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 1 (ukupno) 45 15 15 Nain polaganja ispita

    Kontinuirano ocjenjivanje tijekom semesta najmanje 2 puta pismenim i/ili usmenim putem.

    Bodovi 6 Jezik hrvatski Obvezna literatura N.Cindro, Fizika I, II, kolska knjiga, Zagreb, 2000.

    Preporuena literatura

    Frederick J. Keller, Edward W. Gettys, Malcolm J. Scove, PHYSICS, Mc Graw-Hill

  • 3

    Naziv kolegija Biologija ifra FT114 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Kemijska osnova ivota, od atoma do makromolekule. Zajednika svojstva biljaka i ivotinja. Klasifikacija, meusobni odnosi organizama, kemijski sastav ive materije. Fizikalna svojstva ive materije: difuzija, osmoza, turgor, plazmoliza, pinocitoza. Prokarioti i njihova metabolika raznolikost. Graa i funkcija stanice. Reprodukcija i ontogeneza stanice. Reprodukcija i evolucija organizama. Nasljeivanje i raznolikost. Interakcije gena, mutacije, genetika biljnih i ivotinjskih organizama. Anatomija biljnih tkiva: podjela, glavna i osnovna. Vegetativni i generativni organi biljaka. ivotinjska tkiva: epitelna, potporna, miina, nervna. Informacijski i regulacijski sustavi ivotinja: hormonski, nervni, imuni. Metaboliki i transportni sustavi ivotinja: probavni, respiratorni, cirkulacijski, reprodukcijski, ekskretorni, kosti, miii, koa. Odnos populacije i ekosustava s bioloke toke gledita. Vjebe: Graa mikroskopa, tehnika mikroskopiranja. Organizacija stanice prokariota i eukariota. Produkti izluivanja protoplasta u biljnim stanicama. Fizioloke reakcije u stanici.. Anatomija biljnih tkiva i organa. Anatomija ivotinjska tkiva. Struktura organskih sustava ivotinja.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Kemijska osnova ivota od atoma do makromolekule, njihovu strukturu, funkcije, odnos s okolinom i zakonitosti njihovog djelovanja na pojedine fizioloke procese i preko njih na pojedine organe odnosno cijele sustave. Cilj je da studenti razumiju prirodne procese, posebice one koji se mogu nadzirati ili mijenjati, a utjeu na biljne i ivotinjske performanse. Pronai novi i bolji pristup, odnosno metode koje mogu biti uspjeno koritene u produkciji hrane ili predvianju uinka ambijenta na promjene u populaciji.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Usmeno, ili 4 puta pismeni test tijekom semestra.

    Bodovi 6 Jezik Hrvatski Obvezna literatura

    T. Bai: Morfologija i anatomija bilja. Pedagoki fakultet, Osijek 2003. T. Bai-Zaninovi i N. Peri: Biologija putovanje kroz ivot. Zagreb Kugler, 2004. Udbenici sveuilita u Zagrebu. M..W. Berns: Stanica. kolska knjiga, Zagreb 1991. L.C. Yunqueira, J. Carneiro, R.O. Kelley. Osnove histologije. kolska knjiga, Zagreb, 1999. M. Sabo Biologija. (interna skripta) Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek 2002. B. Durst-ivkovi. Praktikum histologije. kolska knjiga, Zagreb, 1998.

    Preporuena literatura

    D. Denffer, H. Ziegler: Botanika morfologija i fiziologija. kolska knjiga Zagreb 1991. K. Dubravec : Botanika. Agronomski fakultet Zagreb 1996. S. Jelaska: Kultura biljnih stanica i tkiva. kolska knjiga , Zagreb 1995. T. vob i sur.: Osnove ope i humane genetike. kolska knjiga, Zagreb 1991. O. Springar: ovjek i zdravlje. PMF Zagreb 1995..

  • 4

    Naziv kolegija Engleski jezik ifra FT115 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I + II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Studenti se postupno upoznavaju sa strunom leksikom s podruja prehrambene tehnologije kroz obradu jednostavnijih tekstova koji su usklaeni s programom strunih kolegija i obuhvaaju slijedee teme: struktura atoma, fizikalne i kemijske promjene, otopine i kiseline, oprema u kemijskom laboratoriju, rizici i zatita u laboratoriju, priroda organske kemije, ekologija i efekat staklenika. Vri se retorika obrada teksta, pronalaze primarne i sekundarne informacije, kljune reenice i rijei. Obrauju se najzastupljenije gramatike strukture na strunom tekstu: nain upotrebe glagolskih vremena, pasiv, pogodbene reenice, modalni glagoli i red rijei u reenici.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Cilj je nastave daljnje razvijanje sve etiri jezine vjetine, ali s posebnim naglaskom na tehnikama itanja, radi lakeg praenja strune literature, te razvijanje komunikacijskih vjetina kroz rad u parovima i grupama gdje studenti iznose svoja miljenja, te proirenje leksikog fundusa s vrlo specifinim izrazima s podruja prehrambene tehnologije.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 1+1 1+1 (ukupno) 30 30 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae pismeno i usmeno na kraju zimskog i ljetnog semestra uz dodatne testove tijekom oba semestra.

    Bodovi 2+2 Jezik Engleski Obvezna literatura

    1. L.Obad: An English Language Workbook for Students of Food Technology 1. Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 1997.

    2..Bujas: Veliki englesko-hrvatski rjenik, Globus, Zagreb,1999.

    Preporuena literatura

    1. R. Murphy: English Grammar in Use, Cambridge University Press,1985. 2. S.Greenal:Reward Intermediate, Heineman, 1995. 3. .Bujas:Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Globus, Zagreb, 1999.

  • 5

    Naziv kolegija Njemaki jezik ifra FT115 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I + II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Na tekstovima iz podruja kemije, ekologije i prehrane ( Laboratorij, Proizvodnja i okoli, Voda, Graa atoma, Elementi i spojevi, Oksidacija, Fotosinteza, Ugljikohidrati, Aktivne tvari, Namirnice i prehrana) student razvija tehnike itanja, usvaja struni vokabular i terminologiju, koristi glagolska vremena aktiva i pasiva u jednostavnim reenicama, uvaava pravila tvorbe rijei (izvedenice, sloenice), ui razumijevati struni tekst na vie razina i reproducira ga u razliitim oblicima. Student preko sadraja kolegija stjee uvid u specifinost njemakog jezika struke to bitno utjee na lake i pravilnije razumijevanje informacija u strunom tekstu. Predavanja i vjebe su integrirani u nastavnom procesu tako da student ima mogunost aktivnog sudjelovanja u primjeni znanja i vjetina.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Svladavanje osnovnog strunog vokabulara i specifinih gramatikih struktura za lake razumijevanje strunog teksta. Razvijanje vjetina itanja i pisanja za potrebe reproduciranja proitanog teksta.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 1+1 1+1 (ukupno) 30 30 Nain polaganja ispita

    Pismeni ispit 2 puta u semestru i nakon II semestra pismeni i usmeni ispit

    Bodovi 2+2 Jezik hrvatski i njemaki jezik Obvezna literatura

    S. Moro: Deutsch in der Lebensmitteltechnologie, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 1998. I. Medi: Kleine deutsche Grammatik, kolska knjiga, Zagreb, 1999. T. Mareti: Deutsche Grammatik im Ueberblick, kolska knjiga, Zagreb, 1999. M. Uroi, A. Hurm: Njemako - hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb 1994.

    Preporuena literatura

    Z. Glovacki - Bernardi: Osnove njemake gramatike, kolska knjiga, Zagreb, 1999. B. Jaki, A. Hurm: Hrvatsko - njemaki rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

  • 6

    Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura ifra FT116 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar I + II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Studenti su podjeljeni u grupe koje sainjava 30 do 40 studenata. Redovito ih djelimo ve prema broju upisanih na dvije enske i jednu muku grupu. U svakom semestru studenti sluaju po 30 kolskih sati to je ukupno za akademsku godinu 60 sati. Nastava se izvodi u nastavno sportskoj dvorani Medicinske kole na Zelenom polju. Cijeli zimski semestar i ljetni do 1. svibnja nastava se realizira u navedenoj dvorani, a zatim odlazimo na vanjske terene veslakog kluba Iktus i tranja uz obalu Drave. Studenti koji se natjeu u sportu u prvoj ligi Republike Hrvatske uz predoenje potvrde osloboeni su prisutstva na nastavi. U dvorani nastava se bazira na sportskim igrama odbojci, koarci i malom nogometu. Svi koji ele, fakultativno organiziramo tri do etri puta u semestru odlazak na bazen. Cilj je ako ima neplivaa obuiti ih, a zatim rad na nekoj tehnici plivanja.

    Mjesec Sati

    X.

    - opa fizika priprema (vedske ljestve i klupe,tranja) - tranja kratkih dionica, vjebe istezanja i jaanja - tranja kratkih dionica 10 do 15 metara, vjebe oblikovanja jaanja i istezanja, sportska igra odbojka, elementi tehnike vrno odbijanje eki i serviranje

    4 2

    2

    XI.

    - tranje kratkih dionica do 20 metara, vjebe oblikovanja jaanja i istezanja,odbojka serviranje i smeiranje - intervalna tranja 10 x 15 metara, istezanje, odbojka igra na 2 seta, muka grupa mali nogomet turnir

    4

    4

    XII.

    - hvatalica lopta je spas, istezanje i jaanje na vedskim ljestvama -odbojka igra na 2 seta, deki po izboru koarka i mali nogomet - stolni tenis za one koji ne igraju odbojku - vjebe jaanja na mosnicama i sa vijaom

    6

    I.

    - specifina fizika priprema za odbojku - intervalna tranja 10 x 20 metara, istezanje i jaanje na vedskim klupama - odbojka igra na 2 seta, nogomet za muku grupu, stolni tenis i vijae

    2

    6

    III. - opa fizika priprema za odbojku - hvatalica lopta je spas, istezanja, vjebe oblikovanja jaanja ruku, nogu i ramenog pojasa - odbojka igra turnir, muki mali nogomet i koarka

    2

    6

    IV. - intervalna tranja, vjebe oblikovanja jaanja i istezanja - odbojka turnir - deki koarka, odbojka i mali nogomet po izboru - stolni tenis pojedinano i parovi

    8

    V. - tereni veslakog kluba Iktus : tranja uz dravu i promenadu - tranja na mjestu sa poskocima i istezanjima - intervalna tranja 1500 metara - odbojka u grupi enske - mali nogomet muki

    8

    VI. - tranja dugih dionica ( kolni most-pjeaki most) 2,5 km, istezanja - mali nogomet za muke, utakmica 2 x 20 minuta

    6

  • 7

    Naziv kolegija Kemija II ifra FT121 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Uvodni dio. Stereokemija ugljikovih spojeva. Alkani. Alkeni. Alkini. Benzen i reakcije. Alkil - halogenidi. Alkoholi. Eteri. Karboksilne kiseline i funkcionalni derivati kiselina. Aldehidi i ketoni. Amini. Fenoli. Terpeni. Ugljikohidrati. Heterocikliki spojevi. Karboksilne kiseline s vie funkcionalnih skupina (dikarboksilne, oksi-, okso- i amino kiseline). Lipidi. Seminari: Nomenklatura, rjeavanje primjera iz stereokemije Vjebe: Uvodne vjebe (odreivanje talita, destilacija s vodenom parom, ekstrakcija indiferentnim i reaktivnim otapalom, prekristalizacija). Sinteze (esterifikacija, redukcija). Izolacija prirodnih spojeva (izolacija pigmenata i kromatografija, laktoza, oleinska kiselina, piperin).

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Tijekom kolegija student stjee osnovna znanja o strukturi i reaktivnosti organskih molekula, s posebnim naglaskom na mehanizme reakcija i stereokemiju. Osim toga upoznaje organske spojeve zastupljene u ivim sustavima i hrani.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 3 (ukupno) 45 15 45 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae pismeno i usmeno. Tijekom semestra polae se 3 pismena kolokvija. Prolaz na kolokvijima oslobaa studenta polaganja ispita.

    Bodovi 8 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura

    1. S. H. Pine: Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1994. 2. V. Rapi: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, kolska knjiga,

    Zagreb, 1994. 3. Vodi kroz IUPAC-ovu nomenkalturu organskih spojeva,

    preveli:Bregovec, Horvat, Majerski, Rapi, kolska knjiga , Zagreb, 2002.

    4. V.Rapi: Nomenklatura organskih spojeva, kolska knjiga , Zagreb, 2004.

    Preporuena literatura

    1. J. Clayden, N. Greeves, S. Warren and P. Wothers:Organic Chemistry, Oxford University Press, 2001.

    2. F. A. Carey: Organic Chemistry, Mc Graw Hill 2000. 3. T. W. G. Solomons, C. B. Fryhle: Organic Chemistry, John Wiley&Sons,

    New York, 2000. 4. D. E. Lewis: Organic Chemistry a Modern Perspective, Brown

    Publishers USA 1996

  • 8

    Naziv kolegija Matematika II ifra FT122 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Integralni raun: Pojam i svojstva odreenog integrala. Teorem srednje vrijednosti za integral neprekidne funkcije. Newton - Leibnizova formula. Neodreeni integral. Metode integracije (parcijalna integracija, integracija supstitucijom). Tehnika integriranja. Primjene odreenog integrala (duljina luka krivulje, povrina pseudotrapeza, volumen rotacionog tijela, primjene u tehnici). Nepravi integrali.

    Obine diferencijalne jednadbe: Ope i partikularno rjeenje diferencijalne jednadbe. Obine diferencijalne jednadbe prvog reda (separacija varijabli, homogena, linearna). Linearna diferencijalna jednadba drugog reda. Linearna diferencijalna jednadba drugog reda s konstantnim koeficijentima

    Linarna algebra: Vektori u prostoru. Operacije s vektorima. Vektorski prostor. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Projekcija vektora. Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Skalarni produkt. Vektorski produkt. Mjeoviti produkt. Matrice. Operacije s matricama. Rang matrice. Regularne matrice. Determinante. Sustavi linearnih algebarskih jednadbi. Gaussova metoda eliminacije. Gauss - Jordanova metoda. Diskusija rjeenja sustava linearnih jednadbi. Kramerova metoda.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Upoznati studente s osnovnim idejama i metodama integralnog rauna, teorije obinih diferencijalnih jednadbi i linearne algebre koji su osnova za mnoge druge kolegije. Kroz predavanja obraivat e osnovni pojmovi na neformalan nain, ilustrirati njihova korisnost i primjena. Na vjebama studenti trebaju savladati odgovarajuu tehniku i osposobiti se za rjeavanje konkretnih problema.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 2 (ukupno) 30 30 Nain polaganja ispita

    Predavanja i vjebe su obavezne. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polae se nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi. Tijekom semestra organizirat e se pismene zadae koje mogu zamijeniti pismeni i usmeni dio ispita.

    Bodovi 5 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. D. Juki, R. Scitovski, Matematika I, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Odjel za matematiku, Osijek 2000.

    2. B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.

    Preporuena literatura

    1. M. Crnjac, D. Juki, R. Scitovski, Matematika, Osijek, 1994. 2. J. Peari i dr., Matematika za tehnoloke fakultete, Zagreb, 1994. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 1 i 2, Tehnika knjiga, Zagreb, 1972. 4. V. Devide i dr., Rijeeni zadaci iz vie matematike, kolska knjiga,

    Zagreb, 1979.

  • 9

    Naziv kolegija Inenjerska termodinamika ifra FT123 Status kolegija Obvezni Studij Preddiplomski studij (Prehrambena tehnologija) Semestar II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Osnove termodinamike veliine i jednadba stanja. Toplinske veliine stanja. Energetske veliine u termodinamikim procesima. Osnovni zakoni termodinamike. Prvi zakon termodinamike. Osnovni termodinamiki procesi Termodinamike promjene stanja idealnih plinova (izobarna, izohorna, izotermna, adijabatska i politropska promjena stanja). Toplinska svojstva i promjene stanja realnih plinova i tekuina. Procesi kompresije i ekspanzije. Drugi zakon termodinamike. Kruni procesi. Termodinmiki stupanj djelovanja. Procesi s vanjskim, unutarnjim sagorijevanjem i procesi s vodenom parom kao radnom tvari. Procesi u ureajima za dobivanje niskih temperatura. Procesi u ureajima za ukapljivanje plinova. Vlani zrak. Tijekom vjebi obrauju se numeriki primjeri koji predoavaju preeno gradivo. Inenjerski prorauni procesa, ureaja i postrojenja, a ine s predavanjem jedinstvenu cjelinu.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Predmet inenjerska termodinamika pokriva osnove opih termodinamikih principa i njihovu primjenu. Cilj je pruiti studentima iroko znanje o osnovnim naelima povezano s njihovom primjenom, to e im biti od koristi u daljnjem studiju kao i u njihovom radu.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Pismeno i/ili usmeno. Pismena provjera najmanje dva puta tijekom semestra.

    Bodovi 6 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. R. Budin, A. Miheli Bogdani: Osnove tehnike termodinamike. kolska knjiga, Zagreb, 1990.

    2. I. Galovi: Termodinamika I i II dio. kolska knjiga, Zagreb, 2003. 3. E. Hnatko: Osnove termodinamike i termotehnike. Strojarski fakultet,

    Slavonski Brod, 1995.

    Preporuena literatura

    1. F. Bonjakovi: Nauka o toplini I i II dio. Tehnika termodinamika, Zagreb, 1990.

    2. A.Y. Cengel, M.A. Boles: Thermodynamics: An Engineering Approach. McGraw-Hill, Inc., 1998.

  • 10

    Naziv kolegija Elementi strojeva ifra FT124 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Graa materijala, izbor i vrste materijala, svojstva. Mehanika svojstva materijala, plastinost, puzanje, naprezanje, lom, umor. Toplinska i povrinska obrada, kaljenje, cementiranje, nitriranje, korozija. Zavarivanje, vrste i postupci. Elementi strojeva, vijci, matice, klinovi, opruge, osovine, vratila, leajevi, spojke. Prijenosnici snage, remenski, lanani, zupasti, tarni. Proraun, dimenzioniranje i princip konstruiranja ureaja, cilindrine stjenke, cilindri, cijevi cijevni lukovi, prirubnici, podnice, brtve. Tlane posude i kolone. Transportni ureaji, cijevni vodovi, armature, pumpe, ventilatori, kompresori, doziranje, transporteri krutina, prenosila i dizala. Toplinski strojevi.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Student kroz edukaciju na kolegiju stjee opa znanja iz elemenata strojeva, dok od posebnih znanja upoznaje se sa normama i standardima koji se koriste u projektiranju tehnolokih operacija u prehrambenoj industriji.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae kroz dva kolokvija tijekom predavanja ili pismeni i usmeni na kraju predavanja.

    Bodovi 6 Jezik hrvatski Obvezna literatura K.H.Decker, Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb 2003.

    Preporuena literatura

    Tehnika enciklopedija: HLZ-Zagreb, Zagreb 1993.

  • 11

    Naziv kolegija Osnove informatike ifra FT125 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Informacijska tehnologija i digitalno drutvo. Raunalni sustav. Podaci i informacije. Hardver. Softver. Ljudi. Organizacija. Komunikacija. Algoritmi i programiranje raunala. Model raunalnog sustava. Sredinja jedinica raunala. Procesor. Radna memorija. Izvoenje programa i skupovi instrukcija. Ulazno izlazni podsustav, Ulazni ureaji i naprave. Izlazni ureaji i naprave. Ureaji za pohranu podataka. Struktura podataka. Fizika i logika organizacija podataka. Sistemski software. Operacijski sustavi. Pomoni i usluni programi. Komunikacije i mree raunala. Informacijski sustavi. Uloga i zadaci IS. Projektiranje IS. Izgradnja IS. Upravljanje IS. Organizacija i upravljanje podacima. Datoteke. Baze podataka. Skladita podatka. Skladitenje podataka. Rudarenje podataka. Internet i elektroniko poslovanje. Internet. Funkcije Interneta. Pretraivanje Interneta.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Pruiti studentima osnovna znanja o informacijskoj tehnologiji i nauiti ih ovladati osnovnim vjetinama rukovanja raunalima, a u svrhu stvaranja temelja za stjecanje specijaliziranih znanja potrebnih za upravljanje informacijama u poslovanju. Specifine kompetencije razvijale bi se u okviru seminarskih radova i vjebi izradom projektnih zadataka prema preferencama studenata.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 1 (ukupno) 30 15 Nain polaganja ispita

    Kontinuirano ocjenjivanje tijekom semesta najmanje 2 puta pismenim i/ili usmenim putem.

    Bodovi 3 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura

    eri, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004. Novak, N.: Poseban studentski prirunik o ICT; Zagreb, Osijek, 2001.

    Preporuena literatura

    Gupta, U., Information Systems, Success in the 21st century, Prentice Hall, Upper Saddle River, NJ, 2000. Hinkle, D., Marple, M., Stewart, K., MS Office XP Suite: A Comprehensive Approach, Student Edition, Glencoe/McGraw-Hill, 2002.

  • 12

    Naziv kolegija Fizikalna kemija ifra FT211 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Idealni i realni plinovi. Temeljni pojmovi kemijske termodinamike (unutranja energija, entalpija, entropija, slobodna unutranja energija, slobodna entalpija, kemijski potencijal). Temeljni zakoni kemijske termodinamike (nulti, prvi, drugi, trei zakon termodinamike). Fazne ravnotee i fazni prijelazi. Koligativna svojstva otopina. Snienje ledita, povienje vrelita, osmotski tlak. Ravnotee na granici faza. Adsorpcija. Kinetika fizikalnih procesa. Viskoznost. Otopine elektrolita i njihova svojstva. Kinetika i mehanizmi kemijskih reakcija. Koloidni sustavi. Gelovi, emulzije, pjene. Struktura i stabilnost koloidnih sustava. Prehrambeni koloidni sustavi i njihova svojstva. Vjebe: Destilacija. Adsorpcija. Viskoznost. Kemijska kinetika. Konduktometrija. Potenciometrija. Kolorimetrija. Priprava, taloenje i svojstva koloida.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Osnovna znanja iz podruja kemijske termodinamike i o procesima, koji se odvijaju u otopinama i koloidnim sustavima, te na faznoj granici. Navedena znanja predstavljaju nuan temelj za razumijevanje i studij kolegija iz podruja prehrambene tehnologije, te prehrambenog i procesnog inenjerstva.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Usmeno ili putem 2 pismena ispita tijekom semestra.

    Bodovi 5,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. R. Brdika: Osnove fizikalne kemije. kolska knjiga, Zagreb, 1969. 2. P.W. Atkins, J. de Paula: Atkins`s Physical Chemistry, Seventh Edition.

    Oxford University Press, Oxford, 2002. 3. P.W. Atkins, C.A. Trapp, M.P. Cady, C.J. Giunta: Student`s solutions

    manual to accompany Atkins`s Physical Chemistry, Seventh Edition. Oxford University Press, Oxford, 2002.

    4. M. eruga: Laboratorijske vjebe iz fizikalne kemije. Osijek, 1988.

    Preporuena literatura

    1. I. Mekjavi: Fizikalna kemija 1. kolska knjiga, Zagreb, 1996. 2. I. Mekjavi: Fizikalna kemija 2. Golden marketing, Zagreb, 1999.

  • 13

    Naziv kolegija Opa mikrobiologija ifra FT212 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Temeljni pojmovi o mikrobiologiji. Oblici, graa i razmnoavanje mikroorganizama. ivotne funkcije mikroorganizama.Prehrana i specijalizacija mikroba u izboru hrane.Opskrbljivanje mikrobne stanice energijom. Biosinteza i rast mikrobnih stanica.Putevi razgradnje ugljikohidrata, masti i bjelanevina.Proizvodi mikrobnih stanica nastali u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Utjecaj okoline na rast i razmnoavanje mikroorganizama. Sistematika mikroorganizama. Vjebe: Laboratorijski pribor i mikroskop. Sterilizacija i aparati za sterilizaciju. Hranjive podloge i uzgoj mikroorganizama. Ope osobine i predstavnici plijesni, kvasaca i aktinomiceta.Izdvajanje iste kulture mikroorganizama. Determinacija bakterija, kvasaca i plijesni.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Kolegij upoznaje studente s morfologijom, ekologijom ,metabolizmom i sistematikom mikroorganizama, te proizvodima mikrobnih stanica nastalim u aerobnim i anaerobnim uvjetima.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Usmeno, uz dva pismena ispita, sredinom i na kraju semastra

    Bodovi 5,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1.S.Durakovi: Opa mikrobiologija.Prehrambeno tehnoloki inenjering, Zagreb, 1996. 2.S.Durakovi, S. Redepovi: Uvod u opu mikrobiologiju, knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2002. 3.S.Durakovi, L..Durakovi: Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, I.dio-knjiga prva.Durieux, Zagreb, 1997. 4.S.Durakovi, L.Durakovi: Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju I. dio-knjiga druga .Durieux,Zagreb, 1997.

    Preporuena literatura

    1.S.Durakovi, L. Durakovi: Specijalna mikrobiologija.Durieux,Zagreb, 2000.

    2.S.Durakovi:Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnoloki inenjering, Zagreb, 1996.

  • 14

    Naziv kolegija Inenjerstvo ifra FT213 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Fizikalne osnove. Newtonov zakon viskoznosti. Osnovni zakoni ouvanja tvari i energije. Mehanizmi prijenosa tvari i energije. Prijenos koliine gibanja. Zakon kontinuiteta. Bernoulliev teorem. Vrste strujanja i Reynoldsov broj. Gubici energije pri strujanju. Optjecanje. Strujanje u mijealici. Strujanje kroz sloj estica. Transport kapljevina. Transport plinova. Transport krutina. Prijenos topline. Prijenos topline voenjem (kondukcijom). Prijenos topline konvekcijom. Primjena teorije graninog sloja pri analizi prijenosa topline konvekcijom. Prijenos topline u mijealici. Prolaz topline. Prijenos topline isijavanjem (zraenjem). Ureaji za prijenos topline. Prijenos tvari. Prijenos tvari difuzijom. Prijenos tvari konvekcijom (vrtloni prijenos tvari). Primjena teorije graninog sloja pri analizi prijenosa tvari. Analogija prijenosa koliine gibanja, tvari i energije. Vjebe: auditorne - rjeavanje raunskih primjera vezanih za probleme prijenosa tvari i energije; laboratorijske i industrijske.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Prijenos tvari i energije prouava prijenos koliine gibanja, topline i tvari s jedinstvenim pristupom procesima prijenosa. Poznavanje fenomena prijenosa tvari i energije neophodne su za razumijevanje procesnog inenjerstva i primijenjene znanosti.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 4 2 (ukupno) 60 30 Nain polaganja ispita

    Pismeno te po potrebi usmeno. Provjera znanja provodi se tijekom semestra, a svaki pismeni ispit obuhvaa po dvije nastavne cjeline.

    Bodovi 7 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. E. Sokele: Transport fluida. Interna skripta, Osijek, 1999. 2. E. Sokele: Prijenos topline. Interna skripta, Osijek, 1998. 3. S. Tomas: Formule, dijagrami i tablice Prijenos tvari i energije. Interna

    skripta, Osijek, 1998. 4. S. Tomas, M. Planini: Prijenos tvari i energije - Mapa ureaja. Interna

    skripta, Osijek, 1999. 5. S. Tomas, M. Planini: Prijenos tvari. Interna skripta, Osijek, 2000. 6. K. Ranjevi: Termodinamike tablice. Svjetlost, Sarajevo, 1989.

    Preporuena literatura

    1. R. S. Brodkey, H. C. Hershey: Transport Phenomena. McGraw-Hill, New York, 1988.

    2. J. M. Coulson, et al.: Chemical Engineering I, III, IV. Pergamon Press, Oxford. 1999.

    3. R. H. Perry, D. W. Green: Perrys Chemical Engineers Handbook. 7nd Ed, McGraw-Hill, New York, 1997.

    4. A. F. Mills: Basic Heat & Mass Transfer. 2nd ed., Prentice Hall, Upper Saddle River, New Jersey, 1999.

    5. J. Welti-Chanes, J.F. Velez-Ruiz, G.V. Barbosa-Canovas: Transport Phenomena in Food Processing. CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D.C., 2003.

  • 15

    Naziv kolegija Biokemija ifra FT214 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Uvod u biokemiju. Aminokiseline. Proteini: struktura i funkcija. Enzimi: aktivno mjesto. Kinetika. Inhibitori. Nukleotidi. Nukleinske kiseline: struktura DNA i RNA. Duplikacija DNA. Transkripcija. Biosinteza proteina. Polisaharidi: graa i uloga u stanici. Lipidi: Graa i uloga. Stanine membrane. Energetika staninih reakcija. Metabolizam. Glikoliza. Citratni ciklus. Respiracijski niz. Sinteza ATP. Glukoneogeneza. Ciklus pentoza fosfata. Metabolizam glikogena. Razgradnja i sinteza masnih kiselina. Fotosinteza i Calvinov ciklus. Ciklus uree. Seminari: Problemi i zadaci vezani uz ionizaciju aminokiselina i proteina, enzimsku kinetiku te biosintezu proteina. Vjebe: Kvantitativno odreivanje proteina. Enzimska aktivnost i kinetika. Proiavanje proteina. Elektroforeza proteina. Raunalna simulacija postupka proiavanja proteina.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Temeljna znanja iz biokemije potrebna za stjecanje daljnjih spoznaja iz mikrobiologije, znanosti o prehrani i prehrambenih tehnologija. Osnovne sposobnosti rada s proteinima i posebno enzimima u standardnim biokemijskim laboratorijima.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 4 2 (ukupno) 60 30 Nain polaganja ispita

    Pismeni i usmeni ispit uz dva parcijalna ispita tijekom semestra.

    Bodovi 7 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura Stryer L.: Biokemija, II izdanje (prijevod), kolska knjiga (1991)

    Preporuena literatura

    Mathews, C.K. i Van Holde, K.E.: Biochemistry, 2. izdanje, Benjamin/Cummings Publishing(1996). Voet D.D. i Voet J.G.: Biochemistry, John Wiley & Sons (1995).

  • 16

    Naziv kolegija Biostatistika ifra FT215 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predoavanje podataka(Tipovi podataka, Prikupljanje podataka, Metode opisivanja skupa podataka) Vjerojatnost (Klasina definicija vjerojatnosti, Svojstva vjerojatnosti, Statistika definicija vjerojatnosti) Sluajne varijable (Diskretne sluajne varijable, Binomna sluajna varijabla i normalna aproksimacija, Neprekidne sluajne varijable) Uzorak (Planiranje pokusa, Sluajan uzorak) Zakljuivanje na osnovu jednog uzorka (Procjena proporcije, Intervalna procjena proporcije, Procjena oekivanja, Intervalna procjena oekivanja, Testiranje hipoteza o proporciji i oekivanju na velikim uzorcima) Zakljuivanje na osnovu dva uzorka (Usporeivanje oekivanja, Usporeivanje proporcija, Usporeivanje distribucija) Dvodimenzionalan sluajan vektor (Tablica distribucije, Uvjetna vjerojatnost. Uvjetne distribucije. Nezavisnost, Analiza kontingencijskih tablica, Koeficijent korelacije, Jednostavna linearna regresija) Zakljuivanje na osnovu vie od dva uzorka (ANOVA, Multivarijantna linearna regresija-osnove)

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Cilj kolegija je osposobiti studente za izvoenje zakljuaka i donoenje odluka koritenjem statistikih metoda. Pri tome je naglasak na razumijevanju mogunosti primjne statistike metode u pojedinim situacijama te na razvijanu sposobnosti primjene koristei trenutno dostupne raunalne resurse.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 1 1 (ukupno) 15 15 Nain polaganja ispita

    Studenti su obavezni prisustvovati nastavi i na vrijeme predati rijeene zadae da bi dobili projektni zadatak. Uspjeno rijeen projektni zadatak uvjet je da student pristupi usmenom dijelu ispita koji se sastoji od prezentacije projekta i odgovora na pitanja ispitivaa.

    Bodovi 3 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. G.R. Iversen, Statistics, The Conceptual Approach, Springer, Berlin, 1997

    Preporuena literatura

    1. G. McPherson, Applying and Interpreting Statistics, Springer, Berlin, 2001 2. S. Lipschutz, J. Schiller, Introduction to Probability and Statistics, Schaum's

    Outline Series, McGraw-Hill, New York Toronto, 1998 3. J.T. McClave, P.G. Benson, T. Sincich, Statistics for Bussiness and

    Economics, Prentice Hall, London, 2001 4. J. O. Rawlings, S.G. Pantula, D.A. Dicky, Applier Regression Analysis,

    Springer, Berlin, 1998

  • 17

    Naziv kolegija Engleski jezik ifra FT216 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Tijekom druge godine studenti obrauju sloenije tekstove sukladno strunim kolegijima: svijet mikrobiologije, mikrobi, struktura i funkcija bakterija, koritenje mikroba u prehrambenoj industriji, virusi, biokemija, proteini i ugljikohidrati, nadzor kakvoe hrane, utjecaj ambalae na hranu, tehnike koritene u analizi hrane. Obrada gramatikih struktura ukljuuje gerunde, participe prezenta i perfekta, infinitiv, tvorbu rijei, neupravni govor, konektore. Studenti se takoer obuavaju selektivnom traenju informacija u razliitim pisanim diskursima radi samostalnog usmenog izlaganja pojedinih tema, koje slue kao proirenje informacija ve obraenih tekstova. Naglasak se stavlja na pisanje saetaka strunih tekstova i vjebaju se osnovna sredstva koja pridonose koheziji i koherenciji teksta.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Cilj nastave je daljnje razvijanje sve etiri jezine vjetine, ali s posebnim osvrtom na tehnike pisanja, razumijevanje i interpretiranje sloenijih tekstova uz detektiranje tematskih reenica i kohezivnih sredstava, te usvajanje nove strune leksike i kolokacija.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 1 1 (ukupno) 15 15 Nain polaganja ispita

    Pismeni i usmeni ispit na kraju zimskog i ljetnog semestra i dodatna testiranja tijekom oba semestra.

    Bodovi 2 Jezik engleski Obvezna literatura

    1. L.Obad: Radni materijali iz engleskog jezika za studente druge godine, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 1997.

    2. .Bujas:Veliki englesko-hrvatski rjenik, Globus, Zagreb, 1999.

    Preporuena literatura

    1. S.Greenal: Reward Upper-Intermediate, Heinemann, 1997. 2. R.Murphy: English Grammar in Use, Cambridge University Press, 1985. 3. .Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Globus, Zagreb, 1999.

  • 18

    Naziv kolegija Njemaki jezik ifra FT216 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Tekstovi veeg opsega s podruja kemije, ekologije i prehrane (Prehrambene navike, Mlijeko, Analiza hrane, Koritenje i ouvanje okolia, Kemijski procesi i otpadne tvari, Voda u industriji, Otpadni plinovi i tehnologije, Organska kemija, Bjelanevine, masti i ugljikohidrati, Vitamini) daju studentima mogunost za nadogradnju strunog vokabulara i terminologije u uim specijalizacijama struke. Student usvaja sloenije gramatike strukture iz podruja sintakse zavisne reenice, uvjebava pasivne konstrukcije reenica i koristi ih u pisanju kratkih saetaka. Kod reproduciranja proitanog teksta koristi razliite vjetine itanja, kreira plan teksta koristei pri tom sloenice i izvedenice, provodi selekciju bitnih informacija i postavlja pitanja na razini teksta i reenice.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Osposobljavanje studenata u vjetinama itanja i razumijevanja strunih tekstova veeg opsega i vieg stupnja specijalizacije. Razvijanje vjetine pisanja za potrebe reproduciranja proitanog teksta u obliku plana teksta i kratkog saetka.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 1 1 (ukupno) 15 15 Nain polaganja ispita

    Pismeni ispit 2 puta u semestru, a nakon IV semestra pismeni i usmeni ispit

    Bodovi 1+1 Jezik hrvatski i njemaki jezik Obvezna literatura

    S. Moro: Radni materijal iz njemakog jezika II, Zbirka tekstova s razraenim vjebama i rjenikom, Prehrambeno tehnoloki fakultet Sveuilita J. J. Strossmayer u Osijeku, 2004. I. Medi: Kleine deutsche Grammatik, kolska knjiga, Zagreb 1999. T. Mareti: Deutsche Grammatik im Ueberblick, kolska knjiga, Zagreb, 1999. M. Uroi, A. Hurm:Njemako - hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1994.

    Preporuena literatura

    Z. Glovacki -Bernardi:Osnove njemake gramatike, kolska knjiga, Zagreb, 1996. B. Jaki, A. Hurm:Hrvatsko - njemaki rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

  • 19

    Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura ifra FT217 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar III i IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Studenti su podjeljeni u dvije grupe muku i ensku. Nastava za ovu godinu izvodi se u Fitnesu Studenskog centra, zimski ljetni semestar 2 x 30 kolskih sati. Kao i na prvoj godini fakultativno je organizirano 3 do 4 puta u semestru odlazak na bazen, a sa 2 godinom 2 do 3 puta odlazak na klizalite.

    - zagrijavanje tranje na mjestu, poskoci, unjevi, rad u parovima, vjebe oblikovanja istezanja sve uz odgovarajue laganu glazbu - aerobik Rad na spravama - upoznavanje sa svakom pojedinanom spravom, nainom koritenja, namjetanjem, svrhom i svim nezgodama koje se mogu desiti - rad na spravi 20% teine i frekvencijom izvoenja 10 do 30 puta - rad na spravi 30% teine i frekvencijom 15 puta, pauzom 10 do 15 sekundi x 2 izvoenja - rad na spravi 20% frekvencijom 15 puta na 18 radnih mjesta -rad na spravama pojedinano 20% sa ogranienjem vremena 20 do 30 sekundi - individualni rad po vlastitim eljama i potrebama - u ljetnom semestru kad vrijeme dozvoli zadnjih 15 do 20 minuta tranje duih dionica 1000 1500 metara na srednjokolskom igralitu

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Studenti fakulteta ukljueni su u sportska natjecanja na nivou Sveuilita u sljedeim disciplinama : mali nogomet, odbojka muki i enske, koarka muki, plivanje pojedinano i tafetno muki i enske, streljatvo muki i enske, cross, a za iduu godinu planiramo i veslanje osmerac. Okupljanje studenata sportaa ini Udruga sportaa fakulteta F.I.S.E.C. (Food Industry Students Europian Council Osijek ), koja zaduuje nositelje pojedinih sekcija tako da su nositelji i organizacija jednim djelom i studenti. F.I.S.E.C. je velikim djelom okupljalite sportaa studenata na fakultetu, koji imaju svoju prostoriju s kompjuterom, tel. 031/224-352, fax. 031/207-115 i e-mail [email protected] . Svake godine koncem svibnja ili poetkom lipnja odravaju se Tehnologijade natjecanja studenata srodnih fakulteta Republike Hrvatske. Na ovim natjecanjima redovito sudjelujemo, a sadraj natjecanja je : mali nogomet muki i enski, koarka muki i enske, odbojka mjeovito, streljatvo, tranje 100 i 1000 metara, plivanje 50 metara i znanstveni dio.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 (ukupno) 30

  • 20

    NuNaziv kolegija Znanost o prehrani ifra FT221 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Osnove anatomije probavnog sustava i probava hrane Energetske potrebe organizma (bazalni metabolizam, kalorigeniki efekt hrane, aktivnost, dob, klima) Hranjive tvari (bjelanevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali, voda) Namirnice-izvori hranjivih tvari: biljnog podrijetla (ito, voe, povre) i ivotinjskog podrijetla (meso, riba, jaja, mlijeko) Genetski modificirana hrana Osnove funkcionalne hrane Osnove sastavljanja obroka Osnove trovanja hranom (biolokim, kemijskim i radioaktivnim agensima) Ispitivanje kakvoe prehrane i ocjenjivanje stanja uhranjenosti

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Prehrana danas vie nije spreavanje deficitarnih bolesti, ve unapreenje dobrobiti, zdravlja i smanjenje rizika bolesti. Znanost o prehrani mora prihvatiti taj izazov, te edukacijom nutricionista, prehrambenih tehnologa i ostalih strunjaka, pa i nacije, mora doprinijeti unaprjeenju zdravlja, ali i spreavanju kroninih, nezaraznih bolesti.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 (ukupno) 45 Nain polaganja ispita

    Studenti e tijekom semestra dijelove gradiva polagati pismeno (rezultat ovoga uspjeha utjecat e na konanu ocjenu), a po zavretku nastave, ispit e polagati usmeno.

    Bodovi 4,5 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura

    M.L. Mandi: Znanost o prehrani, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 2003.

    Preporuena literatura

    S. Rodwell Williams: Essentials of Nutrition and Diet Therapy, Mosby, St.Louis, 1999.

  • 21

    Naziv kolegija Mikrobiologija hrane ifra FT222 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Primjena istih kultura mikroorganizama u prehrambenoj industriji i ire. Kontaminacija hrane mikroorganizmima tijekom proizvodnog procesa. Mikroorganizmi uzronici kvarenja itarica, brana, kruha i tjestenine, povra i voa, mlijeka i mlijenih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda, riba i ribljih proizvoda, toplinom konzerviranih proizvoda od mesa, voa i povra i dr. u hermetiki zatvorenoj ambalai. Mikrobna populacija zaina i ostalih dodataka koji se upotrebljavaju u prehrambenoj industriji. Mikroorganizmi zraka i vode. Kontaminacija hrane patogenim mikrooorganizmima. Odreivanje kritinih toaka tijekom proizvodnog procesa namirnica.Sprjeavanje razvoja i unitavanje mikroba u hrani. Zakonski propisi o mikrobnoj ispravnosti namirnica. Vjebe: Mikrobioloka kontrola nekih namirnica, zraka i vode.Izolacija i determinacija nekih patogenih mikroorganizama. Kontrola higijene pogona prehrambene industrije.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Kolegij upoznaje studente s kontaminacijom hrane mikroorganizmima tijekom proizvodnog procesa, mjerama sprjeavanja razvoja i unitavanja mikroba u hrani, te primjenom mikrobnih kultura u prehrambenoj industriji i ire.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    Usmeno,uz dva pismena ispita, sredinom i na kraju semestra.

    Bodovi 5,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. S. Durakovi, F. Dela, B. Stilinovi, L. Durakovi: Moderna mikrobiologija namirnica-knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2002. 2. S. Durakovi, F. Dela, L. Durakovi: Moderna mikrobiologija namirnica- knjiga druga. Kugler, Zagreb, 2002. 3. S. Durakovi: Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnoloki inenjering, Zagreb, 1996. 4. S.Kaleni, E. Mlinari-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Prehrambeno tehnoloki inenjering, Zagreb, 1995. 5. G.J. Banwart:Basic Food Microbiolgy.New York,1989.

    Preporuena literatura

    1. S. Durakovi, L.Durakovi:Mikrobiologija namirnica osnove i dostignua- knjiga prva.Kugler, Zagreb, 2001. 2. S. Durakovi, L. Durakovi:Mikrobiologija namirnica osnove i dostignua- knjiga druga.Kugler, Zagreb, 2001.

  • 22

    Naziv kolegija Kontrola kakvoe hrane ifra FT223 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Zakonodavstvo hrane aspekti sigurnosti i kakvoe. Statistika kontrola kakvoe-kontrola procesa, planovi prijema. Uvod u analizu namirnica: Trendovi i zahtjevi. Hrvatski i internacionalni propisi koji se odnose na analizu namirnica. Ocjena analitikih podataka. Uzorkovanje i priprema uzorka. Analiza vode i suhe tvari. Analiza pepala. Analiza masti. Analiza ugljikohidrata. Analiza minerala. Karakterizacija masti. Razdvajanje i karakterizacija proteina. Analiza vitamina. Primjena enzima u analizi namirnica. Imunoanaliza. Senzorske analize hrane. Vjebe: Odrevanje vode suenjem. Odreivanje ukupnog pepela. Odreivanje prirodnog i ukupnog inverta. Odreivanje eera HPLC metodom. Odreivanje masti po Soxhlet-u. Polarimetrijsko odreivanje kroba. Odreivanje bjelanevina po Kjeldahl-u, destilacija po Parnas-Wagneru. Odreivanje alkohola plinskom kromatografijom. Odreivanje askorbinske kiseline oksidimetrijski.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Kolegij upoznaje studenta sa zakonodavnom osnovom kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, te statistikim i analitikim metodama kontrole. Student ui analizirati i ocijeniti sastav hrane te primijeniti zakonske propise.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 3 (ukupno) 45 45 Nain polaganja ispita

    Provjera znanja provodi se kroz kolokvij koji je uvjet za pristupanje vjebama, pismeni i usmeni ispit, sa dvije pismene provjere tijekom trajanja semestra.

    Bodovi 6 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. M.L. Mandi, LJ. Primorac, T. Klapec: Nadzor kakvoe u prehrambenoj industriji. Prehrambeno tehnoloki fakultet,Osijek, 1997.

    2. J. Trajkovi, M. Miri, J. Baras, S. iler: Analize ivotnih namirnica.Tehnoloko- metalurki fakultet. Beograd, 1983.

    3. Zakoni, pravilnici, norme.

    Preporuena literatura

    1. S.S. Nielsen: Food Analysis .Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, Boston, Dordrecht, London, Moscow, 2003.

  • 23

    Naziv kolegija Ambalaa i pakiranje hrane ifra FT224 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Znaaj i uloga ambalae u pakiranju hrane. Podjela i funkcija ambalae. Elementi kreiranja ambalae. Ambalani materijali: metali (bijeli lim, aluminij, kromirani lim, elici), staklo, plastine mase, laminati, papir, karton i ljepenka, drvo, tekstil. Biorazgradivi ambalani materijali. Ambalani oblici. Ambalaa za pakiranje pojedinih vrsta namirnica. Sustavi pakiranja za pojedine vrste namirnica. Kemijske interakcije u sustavu hrana-ambalaa-okoli. Procesi permeacije i migracije. Novija odstignua u pakiranju prehrambenih proizvoda. Aktivno i inteligentno pakiranje hrane. Pakiranje u modificiranoj atmosferi. Ambalaa i okoli. Ekoloki prihvatljiva ambalaa. Recikliranje ambalae. Sigurnosni i zakonski aspekti vezani za upotrebu i primjenu ambalae u prehrambenoj industriji. Vjebe: odreivanje pH vrijednosti papirne ambalae, mase prevlake kositra gravimetrijskom metodom (Clarkova metoda), poroznosti laka na metalnoj ambalai metodom bez razaranja (metoda po Ettingeru), otpornosti stakla prema kiselinama i luinama, globalne migracije iz ambalanog materijala.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa ambalanim materijalima koji se upotrebljavaju u prehrambenoj industriji te sa tehnologijom pakiranja. Osim toga dobiva se znanje iz interakcija koje se odvijaju u sustavu hrana-ambalaa-okoli.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 1 (ukupno) 30 15 Nain polaganja ispita

    Pismeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra

    Bodovi 3 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. G. L. Robertson: Food Packaging-Principles and practice. Marcel Dekker, New York, 1993.

    2. P. Ackerman, M. Jgerstad, T. Ohlsson: Foods and Packaging Materials-Chemical Interactions. The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1997.

    3. R. Coles, D. McDowel, M. J. Kirwan: Food Packaging Technology. Blackwell Publishing, CRC Press, New York, 2003.

    4. R. Ahvenainen: Novel Food Packaging Techniques. Woodhead Publishing, Cambridge, 2003.

    Preporuena literatura

    1. N. Strievi: Suvremena ambalaa 1. kolska knjiga, Zagreb, 1982. 2. N. Strievi: Suvremena ambalaa 2. kolska knjiga, Zagreb, 1983.

  • 24

    Naziv kolegija Sirovine animalnog podrijetla ifra FT225 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Stanje i perspektive proizvodnje sirovina prehrambene industrije animalnoga podrijetla u Hrvatskoj i EU. Mlijeko, proizvodnja, imbenici koji utjeu na koliinu i sastav mlijeka. Munja i transport do prerade. Sastav mlijeka, osnovni sastojci i znaaj u preradi. Hranjiva vrijednost mlijeka. Jaja, kemijski sastav, vrste, kakvoa, primjena u prehrambenoj industriji. Med, fizikalno-kemijska svojstva, vrste, primjena u prehrambenoj industriji. Sirovine za proizvodnju mesnih i ribljih proizvoda (meso, riba, zaini, aditivi, dodaci). Graa i kemijski sastav mesa i ribe, te nutritivna i protektivna svojstva. Vrste i pasmine stoke za klanje, peradi i divljai. Transport ivotinja do klaonice. Trina klasifikacija i kategorizacija mesa. Sistematika riba. Bolesti ivotinja za klanje, peradi, divljai i riba. Vjebe: Fizikalno-kemijske metode ispitivanja kakvoe sirovog mlijeka. Ocjenjivanje svjeine i higijenske kakvoe mlijeka. Posjet industriji mesa. Izrada seminarskog rada tehnoloki raun proizvodnje odreenog mesnog ili ribljeg proizvoda.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Poznavanje grae, kemijskog sastava i prehrambenih svojstava sirovina prehrambene industrije animalnoga podrijetla neophodno je za pravilan odabir tehnolokih operacija, metoda konzerviranja te naina pakiranja i skladitenja mesnih, mlijenih i ribljih proizvoda. Spoznaje iz podruja bolesti ivotinja, osobito zoonoza, aktualni zakonski propisi te najnovije koncepcije veterinarsko-sanitarnog nadzora u mesnoj, mlijenoj industriji i industriji prerade ribe (osobito HACCP-a) u najuoj su vezi sa zatitom potroaa te preduvjet za izvoz u EU.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 1 (ukupno) 30 15 Nain polaganja ispita

    odraene vjebe, izvjetaji, usmeni ispit

    Bodovi 3 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. S. Mileti: Mlijeko i mlijeni proizvodi. Hrvatsko mljekarsko drutvo, Zagreb, 1994.

    2. J. Havranek, V. Rupi: Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2003.

    3. Kovaevi, D. (2005): Sirovine prehrambene industrije - meso i riba, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek (sveuilini udbenik).

    4. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo, NZ Globus, Zagreb.

    5. 3. Uremovi, Z., Uremovi, M., Pavi, V., Mio, B., Mui, S., Janjei, Z. (2002): Stoarstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

    Preporuena literatura

    1. Lj. Tratnik: Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 1998.

    2. D. Sabado: Kontrola i ocjenjivanje kakvoe mlijeka i mlijenih proizvoda. Hrvatsko mljekarsko drutvo, Zagreb, 1996.

    3. S. Durakovi: Prehrambena mikrobiologija. Medicinska naklada, Zagreb, 1991.

    4. Kovaevi, D. (2001): Kemija i tehnologija mesa i ribe, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek (sveuilini udbenik).

    5. Pierson, M. D., Corlett, D. A. (1992): HACCP - Principles and Applications, Van Nostrand Reinhold, New York .

  • 25

    Naziv kolegija Sirovine biljnog podrijetla ifra FT226 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Fizike i kemijske promjene u sirovinama biljnog porijekla (voe, povre, duhan, itarice, uljarice, eerna repa, eerna trska, kava, kakao) i sastojaka sa naglaskom na imbenike koji utjeu na kakvou finalnih prehrambenih proizvoda i znaaj pojedinih komponenti u ocjeni tehnoloke kakvoe. Botanika i tehnoloka klasifikacija. Najvanije vrste i sorte. Osnovni uvjeti skladitenja. Uvjeti branja (etve) te uvanja za uporabu u svjeem stanju i/ili preradu. Izabrane laboratorijske vjebe (analize).

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Kemijski sastav sirovina biljnog podrijetla s osvrtom na najvanije sastojke za preradu i finalne proizvode. Poznavanjem kemijskog sastava, te prehrambene vrijednosti potrebna za pravilan odabir naina prerade student/ica stjee znanje o znaaju pojedinih komponenti u ocjeni tehnoloke kakvoe.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 (ukupno) 45 15 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae pismeno ili usmeno na kraju predavanja ili u vidu tri usmena ispita tijekom semestra te usmeno na kraju semestra.

    Bodovi 5 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. . Ugari-Hardi: Poznavanje sirovina u prehrambenoj industriji. Biljni dio: itarice, mahunarke, uljarice. (interna skripta). Prehrambeno tehnoloki fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayer-a u Osijeku, 2001.

    Preporuena literatura

    1. R. Lsztity: Cereal Chemistry. Akadmiai Kiad, Budapest, 1999.

  • 26

    Naziv kolegija Instrumentalne metode analize ifra FT227 Status kolegija Izborni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar VI Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Pregled instrumentalnih metoda analize. Kriteriji za odabir instrumentalne metode analize. Elektroanalitike metode. Konduktometrija. Potenciometrija. Voltametrijske metode. Ciklika voltametrija (CV). Diferencijalno pulsna voltametrija (DPV). Pravokutnovalna voltametrija (SQV). Kromatografske metode analize. Plinsko-tekuinska kromatografija (GLC). Tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC). Ionska kromatografija (IC). Spektroskopske metode analize. Vidljiva (Vis), ultraljubiasta (UV) i infracrvena (IR, FTIR) spektroskopija. Atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS). Spektrometrija masa (MS). Nuklearna magnetska rezonantna spektroskopija (NMR). Vezani sustavi analize (npr. GLC-MS, HPLC-MS, HPLC-FTIR, itd.). Vjebe: Primjeri primjene pojedinih instrumentalnih metoda u analizi namirnica. Konduktometrija. Potenciometrija. Voltametrijsko odreivanje metala i nekih organskih spojeva (npr. aditiva i vitamina). UV/VIS, FTIR, GLC i HPLC analiza sastava i pojedinih sastojaka namirnica. Odreivanje tekih metala i metaloida u namirnicama pomou AAS.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Cilj ovog kolegija je davanje osnovnog znanja iz instrumentalnih metoda koje se upotrebljavaju u analizi namirnica. Kroz praktian rad studenti e se upoznati sa kriterijima odabira instrumentalnih tehnika te sa njihovim principom rada.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 1 (ukupno) 30 15 Nain polaganja ispita

    Usmeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra.

    Bodovi 3 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. J. R. J. Pare, J. M. R. Belanger: Instrumental Methods in Food Analysis. Elsevier Science, Amsterdam, 1997.

    2. D. A. Skog, F. J. Holler, T. A. Nieman: Principles of Instrumental Analysis. Saunders College Publishing, Harcourt Brace College Publishers, Philadelphia, 1998.

    3. K. A. Rubinson, J. F. Rubinson: Contemporary Instrumental Analysis. Prentice Hall, New Yersey, 2000.

    4. I. Piljac: Elektroanalitike metode. RMC, Zagreb 1995.

    Preporuena literatura

    1. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitike kemije. kolska knjiga, Zagreb, 1999.

    2. M. R. Smith, J. G. Vos (Eds.): Analytical Voltammetry. U Comprehensive Analytical Chemistry (vol XXVII), Elsevier, Amsterdam, 1992.

  • 27

    Naziv kolegija Procesi u prehrambenoj industriji ifra FT311 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar V Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Definicija pojmova, prehrambena tehnologija, znanost o hrani, prehrambenog inenjerstva, jedininih procesa i tehnolokih procesa. Fizika i termofizika svojstva hrane, gustoa razliitih sustava, specifina toplina, latentna toplina, entalpija, toplinska vodljivost, toplinska difuzivnost, dielektrina svojstva, viskozna svojstva, osnove reologije. Osnove procesa konzerviranja hrane: Kvarenje namirnica, principi konzerviranja hrane, pasterizacija, blaniranje, termika sterilizacija, konzerviranje hlaenjem i u kontroliranoj atmosferi, konzerviranje smrzavanjem, konzerviranje dodacima, bioloko konzerviranje, konzerviranje ionizirajuim zraenjem, netermike metode konzerviranja, Osnove procesa koncentriranja tekuih namirnica, koncentriranje uparavanjem, koncentriranje smrzavanjem, Teorijske osnove procesa dehidratacije hrane, faze procesa, oblici vode u hrani, aktivitet vode, izoterme sorpcije, promjene tijekom dehidratacije stabilnost dehidratirane hrane, sposobnost rehidratacije. Osnove membranskih procesa, reverzna osmoza, nanofiltracija, ultrafiltracija i mikrofiltracija. Osnove ekstruzije.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Stjeu se znanja o osnovama fizikih i termofizikih svojstava namirnica. Osnovna znanja o uzrocima kvarenja namirnica, osnovna znanja o konzerviranju namirnica i osnovna znanja o membranskim separacijskim procesima

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 2 (ukupno) 45 15 30 Nain polaganja ispita

    Pismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dva pismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestra

    Bodovi 7 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. T. Lovri: Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inenjerstva, Hinus, Zagreb 2003.

    2. D. R. Heldman, R. W. Hartel: Principles of Food Processing, Chapmen and Hall, 1998.

    3. J. G. Brennan, J. R. Butters, N. D. Cowell and A. E. V. Lilley: Food Engineering Operations, Third edition, Essevier applied science, 1990.

    4. D. R. Heldman: Food Process Engineering, Westport, Connecticut, 1975.

    Preporuena literatura

    1. G. V. Barbosa-Canovas, U. R. Pothakamury, E. Palon, B. G. Swanson: Nonthermal Preservation of Foods, Marcel Dekker, INC. 1998.

    2. C. P. Mallett: Frozen Food Technology, Blackie Academic & Professional, 1992.

    3. N. D. Frame: Technology of Extrusion Cooking, Blackie Academic & Professional, 1993.

    4. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes Academic Publishiers, 1996.

    5. R. P. Borwankar, C. F. Shoemaker: Rheology of Foods, Elsivier Applied Science, 1992.

  • 28

    Naziv kolegija Tehnologija vode i obrada otpadnih voda ifra FT312 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar V Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Kakvoa vode. Fizikalni pokazatelji kakvoe vode: temperatura, miris i okus, boja, mutnoa, rasprene tvari, vodljivost. Kemijski pokazatelji kakvoe vode: ukupno otopljene tvari, koncentracija vodikovih iona, alkalinitet, tvrdoa vode, otopljeni plinovi, organske tvari, hranjive tvari, kovine, ostali kemijski pokazatelji. Bioloki pokazatelji kakvoe vode. Klasifikacija voda. Tehnoloki postupci pripreme vode: filtracija, flokulacija, deferizacija i demanganizacija, dezinfekcija vode. Ionski izmjenjivai. Membranski postupci. Tehnoloke sheme: tehnologija vode za pie, tehnologija vode za potrebe prehrambene industrije, rashladna voda, kotlovna voda Izvori oneienja voda: kuanske otpadne vode, industrijske otpadne vode, oborinske vode, rashladne vode. Postupci prethodnog i prvog stupnja ienja voda: reetanje, usitnjavanje, izjednaavanje, taloenje. Postupci drugog stupnja ienja: aktivni mulj, prokapnici, lagune, anaerobna digestija voda. Postupci treeg stupnja: fizikalni postupci, kemijski postupci, bioloki postupci. Vjebe: Analiza vode: pH, elektrovodljivost, alkalitet, ukupna tvrdoa, otopljeni kisik, kemijska potronja kisika, biokemijska potronja kisika, spojevi duika, kloridi, sulfati, eljezo, arsen. Dekarbonizacija i mekanje vode. Flokulacija koloidno dispergiranih estica u vodi JAR testom.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Upoznati studente s fiziko-kemijskim osobinama prirodnih voda, kvalitetom vode za pojedine namjene, zakonskim propisima kao i zagaenjima i obradom otpadnih voda.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 (ukupno) 45 15 Nain polaganja ispita

    Dvije pismene provjere tijekom semestra, Zavrni ispit pismeno i usmeno

    Bodovi 5 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. AWWA: Water Quality and treatment, A Handbook of Community Water supplies; Fifth Edition by The American Water Works Association, 1999.

    2. S.Tedeschi, Zatita voda, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1997.

    3. I.Guli: Kondicioniranje vode, Hrvatski savez graevinskih inenjera, Zagreb, 2003.

    4. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 20th Edition, American Public Health Association, 1999.

    Preporuena literatura

    1. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, Narodne novine br. 182/2004.

    2. M.Kule, M.Habuda-Stani, Analiza vode, PTF, Osijek, 2000.

  • 29

    Naziv kolegija Kemija hrane ifra FT313 Status kolegija Obvezni Studij Preddiplomski studij (Prehrambena tehnologija) Semestar V Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    to je kemija hrane? Pristup prouavanju kemije hrane. Kemijske i biokemijske reakcije koje mogu dovesti do promjena kakvoe i sigurnosti hrane. Hrana kao disperzni sustav. Sastojci hrane: ugljikohidrati (nenzimsko posmeivanje), lipidi, amino kiseline, peptidi, proteini, vitamini, elementi, pigmenti, tvari arome, enzimi, i uloga koju imaju kao dio sloenih biokemijskih sustava te promjene kojima podlijeu tijekom rukovanja hranom, kao i promjenama uvjetovanim procesnim i imbenicima okoline. Vijek trajanja hrane.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Analitiki pristup kemiji hrane, komponiranju hrane, njenom procesiranju i stabilnosti tijekom uvanja. Sastav i svojstva hrane. Upoznavanje sa kemijskim i biokemijskim reakcijama koje se mogu odvijati u hrani tijekom rukovanja, procesiranja i uvanja.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 (ukupno) 45 15 Nain polaganja ispita

    Pismeni uradci tijekom odravanja nastave i usmeni ispit na kraju godine.

    Bodovi 5 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura

    1. O.R. Fennema, Food Chemistry, 3 rd ed., by Marcel Dekker, Inc, N.Y., 1996.

    2. Norman N. Potter, Joseph H. Hotchkiss, Food Science (3th ed.), Chapman&Hall, New York, 1995.

    3. W. Baltes, Lebensmittelchemie (Dritte Auflage), Springer-Verlag Berlin, Heildelberg, 1992.

    4. H.-D. Belitz, W. Grosch; Lehrbuch der Lebensmittelchemie (4. Auflag), Springer-Verlag, Berlin, Heildelberg, 1992.

    Preporuena literatura

    1. A. L. Nelson, High-Fiber Ingredients, Eagan Press Handbook Series, 2003.

    2. F. J. Francis, Colorants, Eagan Press Handbook Series, 2003. 3. P. R. Mathewson, Enzymes, Eagan Press Handbook Series, 2003. 4. C. E. Stauffer, Fats and Oils, Eagan Press Handbook Series, 2003. 5. asopisi

  • 30

    Naziv kolegija Mjerenje i upravljanje procesima ifra FT314 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar V Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Pojam i svrha mjerenja. Mjerenje neelektrikih veliina. Senzori, mjerni lanovi i mjerni ureaji. Industrijsko, procesno i laboratorijsko okruje i instrumentacija. Postupci mjerenja; mehanikih (put, razina, debljina, gustoa, stezanje, sila, naprezanje, kut zakreta, brzina, brzina vrtnje, okretni moment, snaga, protok, viskoznost), termikih (temperatura, koliina topline, vlanost), optikih (fotoelektrikih, svjetlosnih) i ostalih neelektrikih veliina. Vrste smetnji i njihovi izvori. Pogreke pri mjerenju. Mjerni spojevi. Odabir prikladnog mjernog postupka za neke primjere iz prakse. Automatsko upravljanje i njegova uloga. Osnovna struktura i elementi regulacijskog kruga. Karakteristike objekata upravljanja. Dinamiko vladanje sustava i matematiki opis dinamikog vladanja sustava. Opis linearnih, kontinuiranih i vremenski nepromjenjivih sustava u vremenskom i frekvencijskom podruju. Laplaceova transformacija i prijenosna funkcija. Bodeov dijagram. Najvaniji prijenosni lanovi. Regulacijski krug i njegove karakteristike. Stabilnost regulacijskog kruga i postupci za ispitivanje stabilnosti. Pokazatelji kakvoe regulacije u vremenskom i frekvencijskom podruju. Standardni tipovi regulatora. Pojam sinteze regulacijskog kruga. Klasine metode sinteze linearnih kontinuiranih sustava upravljanja. Neki praktini postupci za sintezu regulatora. Primjeri iz prakse. Procesno raunalo.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Na ovom kolegiju stjeu se osnovna znanja o mjerenju procesnih veliina, opisu dinamikog vladanja sustava, strukturnom prikazu osnovnih komponenti i sustava automatskog upravljanja. Dopunski, studenti stjeu osnovna znanja o nainu projektiranja algoritma upravljanja i ocjeni postignute kakvoe regulacije. Na laboratorijskim vjebama studenti stjeu iskustva u radu s procesnom mjernom opremom, osnovnim programskim alatom za analizu i sintezu sustava upravljanja (Matlab), te se upoznaju s nainom praktine realizacije sustava upravljanja.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 1 (ukupno) 45 15 Nain polaganja ispita

    Zavrni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, odnosno samo usmenog dijela za studente koji su uspjeno rijeili kontrolne zadae koje se provode dva puta u semestru, za prvi dio gradiva te za drugi dio gradiva kolegija.

    Bodovi 5 Jezik hrvatski Obvezna literatura Tomac, J.: Osnove automatske regulacije - predavanja, Fakultetska skripta,

    ETF, Osijek, 2004. Preporuena literatura

    urina, T.: Automatska regulacija, kolska knjiga, Zagreb, 1991. anti, A.: Elektronika instrumentacija, kolska knjiga, Zagreb, 1988.

  • 31

    Naziv kolegija Higijena i sanitacija ifra FT315 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar VI Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Osnove higijene i sanitacije u prehrambenoj industriji. Mikroorganizmi. Izvori kontaminacije hrane i procesnih postrojenja. Higijena radnika (osoblja). Higijensko rukovanje hranom. Trovanje hranom, vrste i uzronici. Sredstva za ienje i sanitaciju procesnih postrojenja, pravilno ienje opreme. Kemijska kontaminacija hrane. Metode sanitacije. Sustavi za ienje i sanitaciju. Postupanje s otpadom. Kontrola tetoina (kukci, glodari, ptice). HACCP sustav (Analiza rizika I kritine kontrolne toke). Dobra proizvoaka praksa, dobra higijenska praksa, dobra laboratorijska praksa. Zakonski propisi. Vjebe: U sklopu vjebi obraivat e se, pojedinano za svaku industriju sljdea pitanja: zahtjevi glede projektiranja pogona i veza s higijenom i sanitaicjom, glavni patogeni mikroorganizmi, sredstva i oprema za ienje i sanitaciju. Uspostava HACCP sustava.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja iz podruja higijene i sanitacije u proizvodnji hrane. Budui da je proizvodnja zdravstveno ispravne hrane tema kojom su proizvoai hrane u svijetu, pa tako i kod nas, najvie zaokupljeni studenti e na ovome kolegiju stei znanja potrebna za proizvodnju iste vodei rauna o: prevenciji mikrobioloke kontaminacije hrane, uinkovitim postupcima ienja i upotrebi odgovarajuih sanitacijskih sredstava, primjeni dobre proizvoake prakse, odravanju procesnih postrojenja, higijeni osoblja, higijenskom rukovanju hranom te HACCP sustavu.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 2 (ukupno) 30 30 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae pismeno ili usmeno na kraju predavanja ili u vidu dva usmena ispita tijekom semestra.

    Bodovi 4 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. N. G. Marriott: Essentials of food sanitation., International Thomson Publishing, 1997.

    2. C. De W. Blackburn, P. J. McClure: Foodborne pathogens. Hazards, risk analysis and control. CRC Press, Boston, New York, Washington, 2002.

    3. V. Turi: HACCP i higijena namirnica. Zagreb, 2000.

    Preporuena literatura

    1. S. Durakovi: Primijenjena mikrobiologija. PTI Zagreb, 1996. 2. S. Durakovi: Prehrambena mikrobiologija. Medicinska naklada Zagreb,

    1991. 3. S. Durakovi, L. Durakovi: Mikrobiologija namirnica. Kugler Zagreb,

    2001.

  • 32

    Naziv kolegija Tehnoloko projektiranje ifra FT321 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambeno inenjerstvo (diplomski studij) Semestar VI Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Uvod u projektiranje: projektiranje kao kompleksna inenjerska djelatnost. Vanost i udio tehnologa pri projektiranju od ideja do putanja postrojenja u proizvodnju. Obrada faza u projektiranju: izvedbena studija, investicijski program (ekonomski i tehniki dio), idejni, glavni i izvedbeni projekt. Postavljanje projektnog zadatka i osnovni pripremni radovi za donoenje ideje o investiranju. Analiza trita, sirovinske osnove, energetskih izvora i radne snage. Izbor makrolokacije, mikrolokacije i situacijskog plana. Definiranje projekta: analiza tehnolokoga procesa. Prikaz moguih tehnolokih i tehnikih rjeenja prema postavljenom projektnom zadatku. Izbor kapaciteta: instalirani, optimalni tehniki i ekonomski kapacitet. Izrada situacijskog plana s rasporedom proizvodnih i pomonih proizvodnih objekata. Izbor, proraun i raspored procesne opreme u prostoru (tlocrti). Uveavanje tehnolokih procesa i tehnoloke opreme. Opskrba energentima. Protupoarna tehnoloka preventiva. Upoznavanje s osnovnim principima graevinarstva. Primjena raunala pri izradbi tehnolokih shema i dispozicija strojeva u tlocrtu (MS Visio). Izrada idejnog projekta.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Osposobiti studenta za izradu Tehnolokog projekta, to predstavlja osnovu za daljnja projektiranja, odnosno za definiranje projektnih zadataka ostalih projekata (graevinskog, strojarskog i dr.).

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 2 2 (ukupno) 30 30 Nain polaganja ispita

    Projektni zadatak i usmeni ispit. Tijekom vjebi kontrola pojedinih faza pri izradi Idejnog tehnolokog projekta.

    Bodovi 4 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. A. Lopez-Gomez, G.V. Barbosa-Canovas, Food Plant Design (Food Science and Technology), Marcel Dekker, 2005.

    2. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos, Food Process Design (Food Science and Technology), Marcel Dekker, 2003.

    3. F. ef, . Oluji, Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH, KUI, Zagreb, 1988.

    4. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta ope uporabe NN broj 118/99.

    5. I. Gulan, Protupoarna tehnoloka preventiva, NADING, Zagreb, 1997. Preporuena literatura

    1. C. Barker, S., Kimmings, C., Philips, GCSE Design and Technology: Food Technology, Causeway Press, 1996.

    2. E. Beer, Prirunik za dimenzioniranje ureaja kemijske procesne industrije, SKTH/KUI, Zagreb, 1994. 3. Zakon o gradnji NN broj 52/99.

  • 33

    Naziv kolegija Tehnologija prerade sirovina biljnog podrijetla ifra FT322 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar VI Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Osnove tehnologija prerade itarica. Proizvodnja brana. Postupci mljevenja brana. Proizvodi mljevenja. Postupci proizvodnje kruha i peciva. Pekarski proizvodi. Ocjena kakvoe, transport, pakiranje i uvanje pekarskih proizvoda. Sirovine, operacije i procesi u tehnologiji proizvodnje tjestenine i tehnologiji proizvodnje keksa i vafla. Proces ekstudiranja i proizvodi. Osnove tehnologije kroba. Proizvodnja kroba iz kukuruza. Proizvodnja i primjena krobnih hidrolizata. Proizvodnja modificiranih krobova. Nusproizvodi industrije kroba iz kukuruza. Proizvodnja kroba iz krumpira i penice. Svojstva eera. Proizvodnja eera iz eerne repe. Nusproizvodi industrije eera. Osnove tehnologije konditorskih i srodnih proizvoda. Fizikalna i kemijska svojstva i ponaanje sirovina biljnog podrijetla (voe, povre, itarice, eerna repa, kava, kakao) s naglaskom na sastojke iz sirovina vanih za prehrambeni proizvod. imbenici kakvoe sirovina vanih za formuliranje odreenih prehrambenih proizvoda i njihovu kakvou. Porijeklo i botanika svojstva vinske loze, mehaniki i kemijski sastav groa, sorte groa za proizvodnju vina, kemijski sastav mota. Sumporenje mota i vina, uloga SO2 u proizvodnji vina. Osnove tehnolokog procesa proizvodnje bijelih i crnih vina. Vona vina i osnove tehnologije proizvodnje vonih vina. Kategorizacija vina prema Pravilniku o proizvodnji vina. Osnove tehnologije ulja. Podjela uljarica (sjemenke i plodovi). Priprema uljarica za preradu. Proizvodnja biljnih ulja. Proizvodnja ulja preanjem (predpreanje, puno preanje, hladno preanje). Proizvodnja ulja ekstrakcijom s otapalom. Rafinacija (kemijska, fizikalna). Skladitenje, stabilizacija i transport ulja. Nusproizvodi industrije ulja. Osnove tehnologije proizvoda na bazi biljnih ulja. Vjebe: Fizikalno-kemijska ispitivanja brana i tijesta, te gotovih proizvoda. Industrijske vjebe u pogonima: mlina, pekare, tvornice tjestenine i keksa. Analiza kvalitete eera. Proizvodnja modificiranih krobova. Industrijske vjebe.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Studenti stjeu osnovna znanja iz mlinarstva, pekarstva, te osnova proizvodnje tjestenine i keksa. Pored navedenog cilj kolegija je i stjecanje znanja iz osnova tehnologije kroba, krobnih hidrolizata i modificiranih krobova, osnova proizvodnje saharoze iz eerne repe te osnova tehnologije konditorskih proizvoda. Tehnologija prerade voa i povra te osnovne spoznaje iz tehnologije ulja.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 5 2 (ukupno) 75 30 Nain polaganja ispita

    Ispit se polae pismeno ili usmeno na kraju predavanja ili u vidu dva usmena ispita tijekom semestra.

    Bodovi 8 Jezik Hrvatski Obvezna literatura

    1. . Ugari-Hardi: Tehnologija proizvodnje i prerade brana (interna skripta). Prehrambeno tehnoloki fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayer-a u Osijeku, 2002.

    2. S. Kljusuri: Uvod u tehnologiju mljevenja penice. Prehrambeno tehnoloki fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayer-a u Osijeku, 2000.

  • 34

    3. Y. Pomeranz: Wheat: Chemistry and Technology. Volumen I i II. American Association of Cereal Chemists, St. Paul, Minnesota, 1988.

    4. P. W. Van der Poel, H. Schiweck, T. Schwartz: Sugar Technology. Verlag Dr. Albert Bartens KG-Berlin, 1998.

    5. R. L. Whistler, J. N. BeMiller, E. F. Paschall (1984): Starch, Chemistry and technology.

    6. A. A. Kader, Postharvest technology of Horticultural Crops, Sec.Ed., 1992, Univ.of California, Division of Agriculture and Natural Resources Publication 3311.

    7. T. Lovri i V. Piliota 1994, Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra, ur. akademik Milan Maceljski, Nakladni zavod, GLOBUS, Zagreb.

    Preporuena literatura

    1. Y. Pomeranz: Advances in Cereal Science and Technology. Volumen I i II. American Association of Cereal Chemists, St. Paul, Minnesota, 1978.

    2. E. J. Pyler: Baking Science and Tehnology. Volumen I i II. Sosland Publishing Company, Marriam, Kansas, 1988.

    3. A. Hirsekorn, W. Nehrkorn, K. Miekley: Grundprozesse der Backwarenherstellung und Feinbackwaren. VEB Fachbuchverlag Leipzig, 1986.

    4. R.H. Walter: Polysaccharide association structures in food, Marcel Dekker, INC, New York, Basel, Hong Kong, 1998.

  • 35

    Naziv kolegija Tehnologija prerade sirovina animalnog podrijetla ifra FT323 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar VI Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Predavanja: Graa i kemijski sastav sirovina animalnog podrijetla. Nutritivna, protektivna i tehnoloka svojstva mesa i ribe te njihovih proizvoda. Postmortalne promjene i zrenje mesa i ribe. Trina klasifikacija i kategorizacija mesa. Sistematizacija mesnih i ribljih proizvoda. Tehnoloki procesi i ureaji za proizvodnju i konzerviranje mesnih, ribljih i mlijenih proizvoda. Postupci prerade mlijeka. Fermentacija i koagulacija mlijeka. Mikrobne kulture u proizvodnji mlijenih proizvoda. Veterinarsko-zdravstveni nadzor u industriji prerade mesa, ribe i mlijeka. Dostignua u pakiranju mesnih, ribljih i mlijenih proizvoda. Vjebe: Industrijske vjebe posjet industriji mlijeka, mesa ili industriji prerade ribe. Izrada tehnolokih shema s normativima i tehnolokim raunom za odreene mesne, riblje i mlijene proizvode. Laboratorijske vjebe odreivanje fizikalnih, kemijskih i organoleptikih svojstava mesa i ribe te mlijenih proizvoda.

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Dananji su potroai educirani i imaju svijest o zdravom nainu ivota i zdravoj prehrani. Takoer, spremni su platiti vie za organski proizvedenu i minimalno procesiranu hranu. To zahtjeva poznavanje grae, kemijskog sastava i prehrambenih svojstava mesa, mlijeka i ribe te osobito najnovijih tehnolokih dostignua i metoda konzerviranja ijim pravilnim odabirom u industriji, mesni mlijeni i riblji proizvodi koji se ne konzumiraju svjei mogu i kroz due vrijeme skladitenja ouvati najvei dio vrijednih nutritivnih svojstava.

    Nastava Predavanja Seminari Vjebe (sati/tjedan) 3 2 (ukupno) 45 30 Nain polaganja ispita

    odraene vjebe, izvjetaji, usmeni ispit

    Bodovi 4 Jezik hrvatski Obvezna literatura

    1. Kovaevi, D. (2001): Kemija i tehnologija mesa i ribe, PTF - Osijek, Osijek (sveuilini udbenik).

    2. Kerry, J., Kerry J., Ledward, D. (2002): Meat Processing: Improving Quality, C.H.I.P.S., Weimar, Texas.

    3. Hall G.M. (1997): Fish Processing technology, 2th ed., C.H.I.P.S., Texas. 4. Lj. Tratnik: Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Hrvatska

    mljekarska udruga, Zagreb, 1998. 5. S. Mileti: Mlijeko i mlijeni proizvodi. Hrvatsko mljekarsko drutvo,

    Zagreb, 1994. Preporuena literatura

    1. Kovaevi, D. (2004): Sirovine prehrambene industrije (meso i riba), PTF-Osijek, Osijek (sveuilini udbenik).

    2. ivkovi, J. (2001): Higijena i tehnologija mesa (I. Dio), (II. dopunjeno izdanje), Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

    3. Varnam, A. H., Sutherland, J. P. (1995): Meat and Meat Products. Technology, chemistry and microbiology, Chapman & Hall, London - Glasgow - Weinheim - New York-Tokyo - Melbourne - Madras.

    4. D. Sabado: Kontrola i ocjenjivanje kakvoe mlijeka i mlijenih proizvoda. Hrvatsko mljekarsko drutvo, Zagreb, 1996.

    5. Lj. Krev: Mikrobioloke kulture u proizvodnji mlijenih proizvoda. Udruenje mljekarskih radnika Hrvatske, Zagreb, 1989.

  • 36

    IZBORNI KOLEGIJI

  • 37

    Naziv kolegija Tehnologija itarica ifra FT Status kolegija Izborni Studij Prehrambena tehnologija (preddiplomski studij) Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju

    Sadraj kolegija

    Program predavanja: Preradbena i uporabna vrijednost itarica. Kemijski sastav i znaaj pojedinih komponenti u ocjeni tehnoloke kakvoe zrna. Skladitenje i uvanje itarica. Mljevenje penice, postupci, ureaji. Proizvodi mljevenja. Skladitenje, pakiranje i transport brana. Kemijski sastav brana. Reoloka svojstva tijesta i pecivna kakvoa brana. Tehnoloki postupci proizvodnje kruha i peciva. Strojevi i oprema. Pekarski proizvodi. Ocjena kakvoe, transport, pakiranje i uvanje pekarskih proizvoda. Sirovine, operacije i procesi u tehnologiji proizvodnje tjestenine i tehnologiji proizvodnje keksa i vafla. Proces ekstrudiranja i ekstrudirani proizvodi. Program vjebi: Laboratorijske vjebe: Fizikalno-kemijske metode ispitivanja brana i tijesta, te gotovih proizvoda. Industrijske vjebe: Posjeti i upoznavanje pogona industrije za proizvodnju i preradu brana (silos, mlin, pekara, tvornice tjestenine i keksa).

    Opa i posebna znanja koja se stjeu na kolegiju (cilj)

    Obzirom na iznimni gospodarski znaaj ove grane prehrambene industrije, vano je osposobiti strunjake, ko