Upload
beslija-samir-enisa
View
298
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 1/332
NAUKA O MIRU(hrestomatija za internu upotrebu)
Priredili:
Prof.dr. Nerzuk Ćurak
Mr.sc. Sead Turčalo
Sarajevo, 2013.godine
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 2/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 3/332
UVOD U MIR
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 4/332
1
UVOD U MIR
(outline uvodnog predavanja)
„Ne postoji put ka miru. Sam mir je put“ – Mahatma Gandi
„Putniče, putovi ne postoje. Oni nastaju hodanjem“ –Španjolska poslovica
Šta je mir i zašto ga je potrebno izučavati?
Mir kao kosmički poredak, kao predhistorijski izraz svjetskog poretka koji svoje posljednje
utočište ima u razumu čovjeka
Mir kao izraz ljudske volje, kao racionalno opravdani politički i kulturni proizvod
Dolf Šternberger pravi razliku između političkog pojma mir i pojma mir (historijsko-religijskaopservacija shvata mir kao promjenu čovjeka i čovječanstva – „naći mir sa samim sobom i sasvijetom“ a politička elaboracija razumijeva mir kao sporazum
Dualna priroda političkog mira (Mir kao politički sporazum i etablirani društveno- političkiporedak i mir kao pravednost, primjer Bosna i Hercegovina)
Mir kao ćutanje oružja, odsustvo rata, mir kao nerat, mir kao prekid vatre
Da li je mir samo onda kada se ostvari svjetski mir- približavanje beskonačnosti?
Mir kao metaforički i simbolički kapital (pravi mir, pozitivni mir, negativni mir, vječni mir,grobni mir...)
Mir kao nenasilno društvo svijeta
Mir je dominantno shvaćan kao međudruštveni odnos nužan za održanje egzistencije
Nakon Drugog svjetskog rata mir je u sebi sabrao i razvijanje egzistencije što podrazumijeva povećanu zavisnost država, smanjivanje distance među njima i uključivanje ljudi iz različitih političkih jedinica (država) u mirovnu normu (razvijanje egzistencije) i mirovnu formu(stvaranje različitih organizacionih formi, nacionalnih i međunarodnih)
TEORIJSKE I PRAKTIČNE PRETPOSTAVKE RAZVOJA NAUKE O MIRU
Mirovna istraživanja – razvoj i akumuliranje znanja o miru
naučno bavljenje ratom i mirom staro je koliko i nauka, ali tek krajem 19. i početkom20.vijeka pod utiskom građanskih mirovnih pokreta i pod uticajem straha od velikog
svjetskog rata razvijaju se međunarodni instituti u kojima se debatiraju ideje okonstituiranju međunarodnih mirovnih organizacija. Nažalost ti instituti, debatni klubovii sl. postat će instrumenti za opravdavanje vanjskih politika pojedinačnih država
naučno verificiranje istraživanja mira priznato pedesetih godina dvadesetog stoljeća kaoodgovor na atomsku prijetnju i hladni rat – razvoj mirovnih instituta u Sj.Americi (SAD i
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 5/332
2
Kanada) i Norveškoj, Velikoj Britaniji, Japanu, Indiji, Francuskoj i Holandiji – polemologija se počinje sistemski istraživati kako bi se kroz izučavanje konflikatarazvijao i poticao mir
isključivanje rata kao društvene i međudržavne forme komunikacije – zalaganje za utopijusvjetskog mira
pedesetih i šesdesetih godina pojavljuju se centri i časopisi za istraživanje mira i
konflikata – najznačajniji za razvoj discipline u drugoj polovini dvadesetog stoljeća je Norvežanin Johan Galtung – uveo pojam „strukturalno nasilje“
utjecaj istraživanja mira na druge nauke
zašto je važno ostvariti otvorene definicije mira:
Mirovna edukacija (pedagogija mira) - razvoj procesa obrazovanja u i o miru
Pedagogija mira posrednik između teorije (nauka o miru) i prakse (mirovnog odgoja) Analiziranje konflikata
Socijalno i političko učenje
Mirovne studije – suštinska pitanja smisla i upotrebe znanja o miru
doći do sistemskih općevažećih saznanja o uzrocima koji dovode do rata ili eskalacije
konflikta
poznavanje uzroka rata – prethodni uvjet za stvaranje mira
Šta su, konačno, mirovne studije?
Cilj mirovnih studija je izučavanje mira kao uslova socijalnog i političkog sistema, u vezis pratećim konceptima kao što su pravda, rat, dostojanstvo itd. Predmet izučavanja su
ocjena mira, elementi mira, kao i njegova različita društvena tumačenja I procjene. Ne
postoji još uvijek jedinstvena metodologija za to, niti postoje određene granice. Otudaizraz “mirovne studije” koji je djelimično neprecizan ali je historijskim razvojem stvorio
uvjete za izgradnju nauke o miru.
Nauka o miru - konstitucija logosa mira
Nauka o miru je racionalni pokušaj podizanja mirovnih studija na viši nivo metodoške,empirijske i teorijske opremljenosti s ciljem stvaranja mreže znanja i ljudskog kapitala a u svrhu
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 6/332
3
povećavanja izgleda za mi na bilo kojoj razini ljudske egzistencije. Uloga civilnog društva u tompoduhvatu je neprocjenjiva.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 7/332
Rogers, Paul: Mirovne studije(iz: Collins Alan (ur.): Suvremene sigurnosne studije, Politička kultur a, Zagreb, 2010)
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 8/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 9/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 10/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 11/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 12/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 13/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 14/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 15/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 16/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 17/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 18/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 19/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 20/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 21/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 22/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 23/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 24/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 25/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 26/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 27/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 28/332
Galtung, Johan: Mirnim sredstvima do mira
(Službeni glasnik i NVO Jugoistok XXI, Beograd, 2009)
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 29/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 30/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 31/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 32/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 33/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 34/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 35/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 36/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 37/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 38/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 39/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 40/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 41/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 42/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 43/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 44/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 45/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 46/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 47/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 48/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 49/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 50/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 51/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 52/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 53/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 54/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 55/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 56/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 57/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 58/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 59/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 60/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 61/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 62/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 63/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 64/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 65/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 66/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 67/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 68/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 69/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 70/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 71/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 72/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 73/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 74/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 75/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 76/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 77/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 78/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 79/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 80/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 81/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 82/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 83/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 84/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 85/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 86/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 87/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 88/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 89/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 90/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 91/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 92/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 93/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 94/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 95/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 96/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 97/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 98/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 99/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 100/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 101/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 102/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 103/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 104/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 105/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 106/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 107/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 108/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 109/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 110/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 111/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 112/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 113/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 114/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 115/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 116/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 117/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 118/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 119/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 120/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 121/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 122/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 123/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 124/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 125/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 126/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 127/332
Schirch, Lisa (2012):Priručnik za stratešku izgradnju
mira
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 128/332
Lisa Schirch
Prirucnik
za
stratesku
izgradnju mira
Vizija i okvir za pravedni
mir
Fondacija Mirovna akademija
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 129/332
Podaci 0 izvomiku:
Schirch, Lisa: The Little Book of Strategic Peacebuilding ;
Good Books; Intercourse, PA, 2004.
rzd.,·ai::
Fondacija Mirovna abdemija
z ..
izduvaea:
Amda
l 'u1jek-
Shank
Recen,jja:
Coran Soute,ic
Preved:
Emina Trumi~
Rednkrura;
Amer Tikvesa
Lcktura:
Meida V ojic
Dinjn iprelom:
Mane Radmanovic
St~ml'.:
A lta Nova d .o.o., B eo grad
Tira,
300
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 130/332
Sadrzaj
Defiulranjesrm~ agntdnjemira
Vrijc:dnosri porrcbne za izgntdnju mira
Vjeitinc: U In ed ulju d..s .k iw odnos irn a p otre be e
%3
b:.gradnju
mini.
Ko'l iJtenjeenallza u bgr.tdnji min
Pregted prccesa izgndnje mira
Nenasilnc rjehvanje konfUkta
Smanjel'lje direkmog nru';ljll
T
rnns formaci j: l cdnosa
~.grndnj.
'pariUIlI
S rr nr es ko p ltl nir ll ujc : i1 .g ra dn je min
Evnluacij iko( )rdin:ac i ja i :r ..grad.nje n\ lra
I . . . i terarura
oQutol'ici
7
13
15
IS
21
2J
6
2S
8
49
60
65
69
71
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 131/332
Gooa~
,,,._c-.r-~~~aha_
C~-C~.wIJ-I ;fdr-~DI2
Predgovor izdanju
na nasern jeziku
Ks.ji&~koju drtitc: u ruci \'« ispunja\ ;l . svoju udatu. SAn, an tltltl~1I11VClJtrre~lw) ...nr.. E il1 i
\.;a_i ~6rn1om
taV ttn lkum /com (s;autes:n ikom lcom ) U
l : l C g r . J n j l
lu irJ not
tlv;m prDJI(lrimu.
O vaj
r r i . i c ' . . . . .
riumnki
''ledj'''''
pur. o:ubm
K...
ednim knJ.gam. i. p« n.ej. l>gr.Idnje
mtr.l objn Fmm ... F,ilw ii r.uwnije
p.. oamtI.IQ'
milliun. Ijudt. 10 g o d ga na-
z i . . w .
~ u
~Intdlw
U & n d n j u
rni:r.l'
i::t.azi\ ;l n.n \ - « :
sam im & \'O jim
n J .. il ( 1 y o m . 1 : I I I « t
je
po ~ prirubWt. QV3 bijiga se dcaJjoo
~i
ncOm 'ttl nije
u . - 1 I l , t . : : a j c = - ~
bu nc u n:Wm
~ina.;\Ltom ' n.J rune _.001 V=bnp
d o
T~I.,-..·(..... .I)i' je
Ia l<o
eeke
od .... cn'>j bra .. K l •• eeke -=u
d Db :u -.It .u
rwn jc ~
fog.
pomb,u.
nijc
U?)
bavimo
n,. ~IQ.. UDCdODo trn-c
n jego\ -og
o d A L i t f ' a .1 \ I j< d o c i OCIt2pn}2
i
Yr.l6..nj1 te
bo
abivni ~ •
puIL)f ' f \ ill bn. D~ I~ sarno nu nekohko
.totitu
b a .. se iz gra dn jom
min. Srecom po mi',
'I:
vU e judi mu dof'nt-i ig n d > go no m.b
je ..
jedn omh koji
lO
Cine
twnjctno.
utmiiljeoo.
plUlq,a
i-
rckb
bi Lila SdllK h - .tT.1fdki, O bj~\llji\--;an jc: eve
kojigt'
tit
IU ujcdru(:u povecan, a D:as 1wji
joj
pr iJULb.mo ubrac.l (lval1 i
I)...
ua}..ici.t\;t istl n :aC in
na5 ~
ouaaulo ukljubvanjc .. tnih
\~[et2.JU,
u iz gr; adnju mm., uhtjevnllg. duf tOR. teskog, no
~b
vrijed r
koji n;as sve obog;tC uje.
Soonrom d .. ~ ,...d, 0,'rirutniku, trc.b:l bititdtO u1rl:Uda nl. pod.je(l,podrt.l.orupoloii
i
p ota kn c. 1 ..1 10 p rc dla i.cm
It:. it '
~m cn:l;(C u
ndd
wm a
uNg
p '''p l r, ko ri ce
ron Cc
V; IU'Juzv ratiti.
0....oijc obIi . j;1I2o .ko uI.... W Ip e . : pootoj<- nv. knjig> Je rr.,,1 m.1I . l . r . po «;nadam
se,
lao t~ ..
n cn jc dr .o p o.lu iiti.. Om hi n: .un
awgIa dod k o M >
'pin;),
mam.;lnl
Pop:aju.
Izvor
~ baJ o o d a Iucb
nam
ucb:t.. S r o g : a . .
ne drorr
j\l
na po la .; :. tm : . Ova
l1ijc
knjig;a
7..a
police,
,.·et
22
ro.t>u, nrue, cr,pknu,
dol ;' ,
na
bptopu
iii
u
Iwlunj.
(u
oti>ujn.mprodgo nm. '
ne .mijc rca
. . l u o >
in ...
W( -.
i>ko« mnogi od .... pnxlUb d.
Ai
urn<>prot.nIi mru>go
~1't1t..w.m1.
Kumt ~
runujcnjcn .a on
knr~
Svim o nim :a ~ 'r :nLA I Wo I~ninu..Zn.a8.
b:d
svima..
Za c X : c I u Y . t b jc..u
te one
ukljr ..........
u ~ :a.bn-notti prije L21llct rftir&ti.cmc koji Iotudira-
ju ill_iu
no oo;m ~ d o ' .. jig;>.oc n.Jc put i
d o > . . o b t a > o s
¢owjclca',
S\-:Wko
n.am
lo im.a rrd)a ..:ri ~
n»
r.ltO\ e I toj i joS U\~k upr.lvlj;ajl,l
n.dim lI\1)tirda -
d a
lakk: ,
Q}1u'dprdUllC'ITk~ bL) u ntiim ;It\-am:t.
r : a I c o
iu Loiim. nqmmjcrmim. moanipubrivnim
i
o co un td nltk im p oL uk .&ma,
Sto
tum
OIU kL .
roruliti?
Da
su u
pr.t\ U.
n;
ani kojl
5C '
7..;t)~lu~~
l~jr:d laki
r . a . d
n a i7 _ .g r:l
dnj.
miD. i'''' nc .. J ''Olj ....
ju
i..n'OjenUn aktivnorom. (.projek.im.·), y<~ fele 'Sw.ti
cjel0\11U .hku. ukljutiti
no\-e
druit\'enc grupc:. Il f>O(tOto\ O polltitkc nCIItomiiJjcnikc iU\'e$O
rzgradnju Inlta na unlvcnitctc, • m iro\,110 obru<W lO jc u 'kole. Ow knjl~ 1I I c nllm ,rofitl
p o d r I J w d a : J . C i<Wjt
WJ.UnlO
z:l ~Cl\- U vL:adinog Urttla 7 . 0 &
i/ .gfU(lnju
Ini,.. i ii l il ien ih in
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 132/332
Itit\lcija.. ne da bl Oil' j1n::uzeli i)h :lV ljldi 11M 1'05.11 0 vet dll bi se t;ijcli spekmr ot)I'nN a 1 prist up;,
.I tu ;, ,· c: no p rl hva rl o, p ri z. nao iuskladio.
Z aI> g:U1J c z a < tn ne ik u iz gr:Id nju
m; ,
u Jmjizi Lise
Schech ••
127.1
plodn.
110 u evcm
ku,ku
mjet.L
Mtrl.>.
u
zgtOdnju
mi....
Fon da cJ pt M ,mvna
akadtmija,
Pluiorm ...
izgr:I
dnJu min. K02licija u [cgjon2lnu komi4iju, Cc:nw u mirovoc ~ije. ~linmjdan.i. rn.inn.'lli
,amlh itrt':nin/j i1.gr.Ldnjc:mirn same
$U
ncki
cd
svjc: nih. uskll.denih ik olc k,i,, ih ru PO_1'iI
..krcifl\Jlja prostorn Z I izgmdnju mira ~ kljutnog -st t; :a teakog ru ndpa izgr~dnjc m lm , bko nas
Li•• Schlrch pDclijc~..
S\; mi 1Mji
ou)
se dUb~roCno 1)() o' cUUt.gndnji mira, f.auuno koliko je v;linn ukljuliti
,.,zliC-itcwere u ~j r~ rame veterane, udJUgc: tru\~, wee. ramc razlne vb\tit od Ickal-
nih d o dravnih. uJnjctnikd~S\.~ut,Ii(t.\.mcdije. vjen.1u- £OIj«Inicc, ckologc. policij~ \'Ojsku,
poLtitar<,
pmf ,;o .lnc udrull'
i,d
Zn.m
d. nijc bk ••• 11
UrugAOjC
ne
mote.
Moogo
jc
I.
g OOnije rn diti
I
i5 to ln iJ lje oic im a n eg o
1,(.'
r'a.)J rilvljilti
5 (tuUllllllWranim
veterancm . No, 5am i
7 _u:,m o o no ftn ova
k J lj, ga n~g:I~~w ,
1 \ to jc z l1:~ caj
koordlnlnanj:a
rll'uiCitih PI'iMUI')1I
·l.grndnji
p ilvcdnog dr ll 'r \~
ko jem oru :Z :.t no
l1il UJe
nece pri jr ti tl
Kllko 0 ' knjlgo mmd ~I~i 1111 ,Upo$(jugool. .n.ttim umljom.? D. U POlllAUt
S\I7Jtalu). Dobili tmO tuwnljh O
i
kondmo napisano ith'O
koje
nam
ubmje
na doienosl
Izgnadnje mlra n~ natin
koji tc
n:as~ru.titi, a ee prcpl.lflti.lnUomo pristup:atan 'lniln~tvcni rad
koji je pisan jednosravmrn jezikem 1 \'iicstruko upotttbijiv. Ovdjc zastajcm je t teren pos-rnjc
kJ i1.QV. UI'IOucbijlv I. U ~IJ)? D a pob1.e kaJcfi sm o upm vu m i. K osow rilrll'V llfl jet sm o steklil
obtanili WQju nC'/.Qvl, us-f) lli d~
~nlO..
nli. Srbl, i7,guhili najviie? , dfl lstaknc k~1kosmc ..ml,
B()sl~:u;i.lUljveee trt\ ~ ?Nacijc: 0 3 ilr'a nl),lIC tre ba
li
ow
l c . n J i g a
pok:azaci da s -mo mi...gradanskl
nprcdjcJjeni ..ktn;)lilcc jedina ulnva nprija?
K a k . o ee Kknjlg:. L ls e S d ti.tc h odn04.iti ptana ovtm f\ rdo ukorijenjcnim N \'OVim a
i
izgnadenim narativ'lmM Hoee li ih PnL\'illlO
p«pozn:ati
j dckodinati
i
5'0 je mao /,nNJilnc?
N t: bi 1 i trr-bal.l n . , sL l o 3 k st'llv iti n n _ ctnltki 1Iu pro tstu vljen e 'tran c- I p utcw : p oln ircnja m ed u
njimflr
Prepo1.ll;aju li Ilfltlll-nClltl 1 feu tilr,lIc kt: izgradnjc m lrll ol)lisnosti svodcnjn konflikta nit
. .cmiCko- inude
U
n am o:lOC aJ e
dll
vidim o ono
stO $C
¥rdjeu
konaeno
mo,. .. ; c . lani jc: . ,e[ni&O
uttok
ntov.t
ru OYHn prostorinu.. \ort mchanizmi
\'tuti
koji fU do\'di do ralOYa. J7 loga proj~
Ubzi<b r :u li ti na rnmirenju prijc svqta zn.;Kituditi n~ mijcnjanju mcbanium:a vlbti kojl opet
' o gY
tkwesti
do
nuCMl.
Fanclac : ija ~1i rovnl l -ak .'\dcmi ja UllIn n\ldi nJlj~E,~cdbe'll. 'lUcn cduk:uivnl urfullik - knji?.icu
anl cr it ke p ro fe so rlc c uglednog b \ l ' c u t i J 1 A r : 1 5 medunaroclnl rn It,kustvom_ koja
,tit
s nllm :l PO-
dljditi
bi,
svojih (, ru& h)
opabnj. 0 rro': nt. l2gndnj
mira
dUJcm ijc ...
UmoCU I v ruC i
katen. usudio bih \C reCi. N'ije Ii
'0
ha
000
prociv e e g . te .i
ruluml.
i
nagama' borimo - c . b
nu. t:UO\; n iS lI b lli poput ~\ih lru glh ? V rijem e bela n:a:. do obu%.i.nu., dnl(f\ Cna pDvih i
ob-t.ir\ ae ruSe.
nUILni
igt .um..ivi
p ro tp crin tju , II
osjedjiviji pmrlwju.
13 uni~rl~I Oftt jc snagn ovc kn ji~ c : no injena s1-lIbost,jtr m i 5VQjcr :u .~un l u isu to posJo iiU .
Nije nam baAj:llI ll n IkQ
jc :
foeno &10 dohi(),
Q
~ro i7-s'-lhio,k a k o Jr do toga unpt'c dl 'l llh l,a kamol i
t . U I .
S o C
olto
t'O~
,Iot.uno.
Rebuivi:7.3clja
porut
.n~ svim
~TIlnllnJI iU 5e
CiniU
zl08ni·. gr-nt::r.llizaeijt.avi
rurni
\'e'
tcI2Jll bili SOu istoj poziciji- ill,..s\'e f'U tmT io;tt ~zam41gJjuiuI ilknvljuju Iltiu ~liku ax inakon
to lmo
isphnli h :
r o n c a o j a
. .mi ,m o \o C branili ihcroji
,mo,
a Wti
w rw.
nap3Cb1i irami
5U
>10000 .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 133/332
O V O l nam knjir neee S 2 m : l reO
tko je
S \ > ' Cp. t1i4
ii/G,
c l e o j e t o
naredro,
c l e o j e
p
1 0 z n a o 1 1
tuha.
tko
je 10 m ogao sprijctiri
:a
nije, te
dco je
t o f in :1 not aO
i
z lcXlnOIl\ ~ o -o ru rio .
Ip;ak.poIuu.« nam Ioko do6
do
odg<nwa koji je ujoclnicu i><jeljuju5. M ~
odgo-
\'O~
vee
7 . I \ ~ l n C ' l. O ' \> 1 o r O l j us e
ptilikc:
da
z a e e k e
UlUmG -
uhJ\I
huk.og
mhunal1
je
,wk.
ali
ru je je dln l, tC _~ l() ItnO u
mogu¢nO$ri
do5 d o CinjC'n'Cn~tStl.ne, al i ne uv ijc .K . .J toku su iml)ogi
p ro c e s1 p ri kup lj .n ja lV j edoc.: nja idokumenatt .
N o. 'to undJ? l'omjc:mo o tlo bo de ni 0 10 0\'; '1 a rn cm u tih o sm lai.i. mlIO\ 11
t'~
twmo
Ii rc s.lo ho du ?
JCl in10
li
,p~mni
l o . l n ju r Z elim o Iikon:.u no
tivjttl
u ujcdnlcl n kojnj trebam c
j I lijtnlO rc~i dn uam je fusjl d podoic ram l 7.loOn? Ova nam knjign jasno ukazeje
k a k o
su nM I $tmhovi. o gm nib :njll, trau me, pcrlcaoja, Stltnjc,
t...
hui iguhici 11 lCdUkObno POveUUL
Stoga, i : l h , v . Iz sve re ZlIlnl'§Cnosti [e u m edu sob no rn pov4.ozi\'\'InjlliVlh n,\pOnl izgnlt ;lnj t' mira,
1'0 jc t:.jn l re ce pi.S vi m i koji se b av lm c ratn lm na slje de m
( t : i t l t J
p tc:vcnri jon l ) 11 \f lr :lntOraditi
-z.ujcd(lo. No f :l .,mo
ZIltO
5to je
sut' .ld l\ j l nuinl1
za
lVI lkoga
cd
na. vee 7 :& 10
Itu ••
IJJ'UI
sunadnja
pl'edst';1vlja ((:'1ulr;u.
izl:l1..
·ram o K tlje 1 \1
Illlpo(i
(12izgrulnji mira U ;kI:uleni.hkolnunictrnni idogoVQreru igdjc: sura-
dnj;l IK )& toji- eam e je l m it:
Z ato. ncm ojm o se pretv .lD ti d a koordlnWja 0 kojoj lJ sa govur i pcx lr :ll. um i jc \ J r :a .z rn jenu
b U...... ( iro njo Itom b ija , S>$=ke =nih udtugll. ogcncija il l
alt•..,..
To ru som o sttds ...
n:abni.
Wh.
tck moguti 'Dlrtak
Mite
budu6: koordinxijc.
odnO$RO
i..rinske f}'tcmocxti
Mb ...
kojl
se bo,imo ~njom m ira
d a
pt<pOUWIlO I p ri ,a um<> pol drug , uldjul:imo
no\'e ljude, nlc:du~oo komunidr::uno. tujcm() jwni ~. n.1A.loS'uJ\jujemo.podrbvuno.
UU:JadUjClllt 'li7l1dovoljno ~radujell )o .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 134/332
Predgovor
autorice
V e6 dio S3driaj~ eve knjige nastao je kroe reflcksiju,
ucenje
irad
$1 1
hUjad:.nl;&
lItucltu:u v
ica l Ilktivistllkinjll koji su pchadal Program transformacije konftjkt:l na EI1.fII1 1f
IvI~tmr;niJ~
Un;wrJily
(El \llU)
u H arriscnburgu, V irdfinija. D uboko sara zahvalna m noglm srudenfim ;al
icama t prijaccljim2lcam li koji su pomogU u titunju iUtl\':lrtiu i c O t l l C : I I t : :l . .1 ' a n :. f ::l:z JiC i re vu zijc : a ve .
knjisc,:L pcgcrcvc Robe D:tvisu. Lnrri.tJi Fast, Debendri Manandhar; Tomu Ragnjiyju. KAtie
Rt.scndi1., t\1:triji Schircb d e S an ch ez I YQSho dh i S bre srb n. T ak od er se t.:l.h Vlllj\ljemmo jim
ko1egam .. Howardu Zehru 1 John Paulu L ederacbu na uleaeneru vremenu 2:1 rnentersrve
rut ovom polju ina njioovoj pomoci prililkom donoknj:l bimih odlu.ka U \'C2.i sa S3.~jCJn
Icnjige.
U n 'lattll2 00 3. g od in e, d o-k sam z iv jd a u N ljro bJ ju , K eru jl, p oc cL a s am ra diti n :t.o vo j knjizl.
SAD je t:lda mpo~eln rut protiv J . r n k a . . Zclim se zahvnliti svern suprugu I k¢crkj 500 5\1 me
wak cd nev no l>Od$ je ta llda. iskljuom nBC-ov~ i2.vjeStftjc0 raru , da se udaljlm od 1.:l.ptOPlna
kojcm sam pisala rad 0 mim, re d.as njim:~odem u scrnju medu 'l;lnU:UUll izebrama \I blizini
nllScg m an:. kakc bih doiiV jela ljepo w Oyog dnagocjcnog i..iV013 koji z iv imu ipoku 5a 3 Juo d e
o tuv t\m o . Isk o jc cilj j~lT.I(lnje mi ta p ok u~ ati ip:.siti s\'ijc:c...nesmi jCI110 zt lbutaviu da u njem u
u'iiwmo.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 135/332
Uvod
O s o b e s o o e e n e , 111l ll il Jcni 11 5VbJoj I I r c : d i n j SllS-flljU 5( d n b l r a z g o V < l . t ' a l c 0 kOr .1cinul. kQje
tn:baju podoeeu. I 'ol i¢ i jskilc , lutl ') ( l ,iwcc itlanovilcc: zajcdnicc n06.1 p :n ro liru ju UIlC fUlll'
koko
bi
'p rij« 'HV . ,,,iljo .
7 . < , 1 < 0
g 'I' b lokir.lz l • •
'01><
u ko )o )
OCodviJl~U
pregovorl knko bi
~'Pnje¢lIQ1dlll~ 'lk I lOhulljCf1i~1koji ne ic:lc: rnlmo pregowrarl , Jstr:luVll~ica
lnlct'ojuirn
vladlue
m in i$ lrc o u tje ca ju
cl\'ilnog sektcra, kao
Ito su crkve, rllzV()jl')e nrgani7.2cijc i
1.cl'ulk.c:
grupe, 1\3
n ed av ne lzb cre. O vo ill 6-arnO nek; od judi kojl 511 llkljll6:fli u pr( lcc~ izgmflnjo In,iN.Oni nc
'Iln\() d Illl lto je Z ltU 8tilV lti 1 l1 15 11 jo ,vet tde kretrstl SIr\lkttlI'C kcje III<>gU dCJpriuijcti praVCdOQIIl
1odrl .h 'Om
miru.
Ptlljc i1.grildnjc IItin j c : 11111080sire 1 kOlu plck tn iJc ne_ ~o '10 10 Innogi z 'l Inii lj l~u.
Ono
o uhwUI; aktere iz rn-ultitih J>oIJn:tl l'Iovtlicc l...ed nica ko ji/c tra;);c bo lji tivo li ncn :uiln i/c
aktiv is d/ic e kojVe
$C ;
bore t,1 ljUdllk l p rava ; m irovnc ~ Il:t{ te kojc ruWViljtlju tiu kobljtn c s tra ne 1
d C l l l o b i 1 l 1 J n ' j \ 1
bcre et v ode
v j c N k . i l l
' l . : a j ( : _ c . l n l ~
koji obrnbru ju v jc rn ik c/c o n t'l sk Jnpanjc
m l r
sa
8usjedhn.,; humanlt arnc I ••duikc:l ce koji/e pOlllll~U \1 dOprcul:u1jU l>omMI; mc:dijatnrc:l icc 7.41
[ednka l 'Iktlvi'ldiec:: re sto ra tlv ne p rsvde kojllc rllC ilitim jll d ij:\lo g ,.mcdu tuknhljc nlh .rmlla~
I ' C K l u l e U \ i k c . . l c c kojVe pru1A; ju f lOmot t . r r v l l m 3 : I v ladmc v c d e kojt Inidraju prom jenu putem
javnlh polluka, 0\'0 su samo nckl IIk tc rl u IlfC)CCIiU il~l .u:lnJe mlra,
SpO nl1:0U li uteri IH I
mui~itc
Il:lt'illC gevcre 0 8 w t J i n 1 vr ijcdn(lsr im.1 l ( l1,is\ lJ s \ ' o j c : . k l ' l v ~
1 l 0 1 l t i . Oni im ;aju N ' 1 1 i 8 1 - C I - (o l ' i j< ' 0 r o m e kako s e drulrvona p r o n lj e n :1 m r A . o d e s l r l , t e kojc: ( U ( 0
( ; Iz l i~i te loge
j
Odgo\'ONHIIII' unuear dru ',v ll . NIl ,rilnj ;r, nekl ,gO\'ort. 0 potrebl 7 . 7akonlmn
i
avnom redu, drngl, Jl;tk.
0
duhoYnoln
i z l j c t c ; n j u .
Ijudski'n
p r n v h n l i
drusrveno] pravdl, pc-
vr:uku I I d l c l o n n l n i m vrijedno$llmn, v j c h i n : \ 1 n ~ 1jr.ln~l~akonfllkm, N zv n j u , o h m z ( ) n J u , 1 1 1
komb lnnc1j'M:g iI nave< ieno J; U Jlr:l~i, nu l
IflOgu
dJdoYlllj na
itl10j
ttrito riji, n it
nik,.ld
uece
ulkJQdhl6V'()Je : .ktivno.ti. l?smdnj;t 1 '1 ': ,vcl ln (~ I adr liVQg l lM' : taht iJ tva d n .u r .' I?Ul-it i lktcl'i
i
n j lh o \ '~ ' d j c l o v :u ' j n usklnde'lli u JcdillS~l,i o k v i r ,
Ccnlll
( _ \ v w j I'ritutnlk
Ov:aj I>rinl~nik [e p()k\. l~a jv . b l i t: l v : : tI ~ l 'Q ' 1 . l i l l r i h p o l j a inkrlvnestl i tgrndnjc n , i m kllko h i l i e :
intcgri rn li u Jedins tv t.ni (lk,vlr.SuA-lin ov og ( l k v i r ; 1 je i c l c j ll 0 IIm/~JI()j;l,gnldnji ,Irff, irllcrdi~d~
pliullmi j usklndolli pl 'l snlj ll7 .grndnjc: odf ' livog ipn1 t~d ()g
, , , i n . , -
,nir kojl uklju~ \l jc Pl,IVdu,
Sm'lioika i 7 ,g n u ln j g m i r ' I L 7 ., . '1 h ti jc V ' . \ jillil1C cUjeve . Dole konce .,t p r:tv ednog m i r a p os-t.IJ C IiVC
populamijl, ro sto jl ,,,n10 ntkoliko autOI .v.l·3 kojl
m d e n n J c b '( l V ( ) j
vt7-ijli
l I 1 1 1 < . 1 I ; .
cdn~ ( l e i
m Jen> knjlJll' jc pm mncij' konccpr. I,,,,,,cdnog m ira k.o opteg cil1. 111vizije I7 grndllJe
miro.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 136/332
j',lru/niL. II
' r . I , , , Ia , I
,r;radnju I lra
Stratcika izgrndnjlt mirn etkoder z:lhtijev:\ uskladenost. Dok se
nekile
leoretitndlke
izgt:tdnjc m iN fokusiraju na pitnnje kako dirckm e lItjec.1tl na osobe ukljucene u kcnflikr, ova
knjig . predlaze dodam i [ok.,. no ~ ajcdn iC ku suradnju Ijudi koji rade n~ I2gradnjl
mira.
Knjiga
C c
poku5 t1 d Qb Jc din itl v nje dnos tl, v jc :s -rin c11 m edcljudskim odnoslm s, anallti~ ke okvire idjclo-
vanja Aireg kruga aktivisb lica izgradn j~ m irn. O vakv.t sinr.eu im .. za ~iljreiranjc 1.ajedni&og
jezika Zli razgo\'or 0 iz gr.ld nji m ira, re p o\'cc an jc sv ijc sri 1 ril7 .um ijev nn ja 0 b itn irn 1 rBz lic irlm
ulogam n kojc $U porrebne 7.2 OVI~ rmccs.
Okvir koji ce b i t p redsrav ljen n as tao je na osnovu p ro m i U '''ja bk u .v . mnogih ljud i I
mre i.~ sirom svijcrn koji &\1pcveeaul k r o z . . .Program trnllsronnacijc konfljktlt
p n
univerzitctu
EnJI~r Mtnuofll'lt U iw(1;ty. On sa~ .lnn m udm s-ci p rogrcsivnih ikenaervativmh, lijt\'e.nyaka
t
juznjaka strom
svijeta,
p rctho dnih Luicijati:v u
i
glasova
b u d u t u Q s t i
u
pokuiaju
da
se spo]e
razliC iti putcv i u jedn u kobcreum u nHlpu itgr.tdnje mira,
N edam se ds ce ova knjiga posluiiti ~ tudcnthnalC 'JJnn isvim zalnteresiranintn kao uvod u
izgradnju m ira. QIlIl je ujcdno pis-ana 2~1akriviste/lce i :tk nclo ln ik e k oji su u po zn ael
Ii
jednlm
segrnenrom i 'zg rl tr ln je mira ,
It
im ajn p ottr.h u p~iriri znanje I,) drugim priSlUpU113 kQji Inogu
II ldul'Ulliti
(X> tlOjctC.
U kr.uko,o\'> j prin.a.ik n as toji pro ti jcdlnstvenc i .. . ,clku viziju lzgrndnjc mlr a. Pokula,
ee pokazati k:,ko razliflri pt'isulpi ix grn dn jl m irn 7 .1 lje dn i~ki doprtnosc ukazivnnju na nasH jc: 1
ujedno doprinose dugorocnoj strukrurulno] pm m jcni.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 137/332
Definiranje
strateske izgradnje mira
Polj Il~dnjC nlir.1, kao I wkn drugo polje. lm n woju publlku IllvijabllIC:;I. krilit.malki
'ZbW1JCUiJ~
posn\ntna~alici1. Temun .itgtadnJa mlra
koristl se U n,di~ilC : i
ncrijelko opreene
sv rh e. N ek i
g.1 koriah:
d ;ah i
op iS1 li akt ivn05ri
k o j c : sh jed e n .ak an
rill ,.
d o k dnJ gi jim e opisuju
nove prilturc- ntxw>Ju, n:agl;ukoOl n;l mir~1'n:~ pak, ..ide iz.gr~dnjtl mira p 'en~M:ntt lao
tneciuljuJ.ki I p~ihololki proccs ill
t o l J
rennin
kori~lc Iuo BUK)IUm
UtilJ\~(ormxiju konB i ku . . .
0\ '1) potcl :avl jc ic NZnlOUltl mlteve iIlXt:nja iz gn do jc m ir.L
Poljc
i.gr..tnJ<
mira
ral'V1Jo se
lao
octgo.'Or
IU 1Ujgvr'e . w a j C \ ' < rusilp
u
ijcru: S i r o I c o
rnp tntnjcno inlotute Iiron,.un-o:p<J'U2n laiminal, r.ua.un inpmljJ~ ru.JJjt nad ~
te
lSI ;
lao Ito '
001 U Lobc rijl
iii Kolumbip gdjc
I II c tn il k< . K l ro ln lk< i
kb,oc
rnllk< •
c la rn o p olf ,:n . ru ru < om jtlo ba ln om u go vin om oruij<m. 8ilo Iwj. 0 . 1 1 1 ' '0 < na pIWljc:.sa se
bm d lie
n,\·nlc:ni
rroblcmi
rijdc:?
mo te d cp nm je n I Z f : , . ' 1 ' 1 . d l l J I
mtr;i .
PrOCClOln bgnadnje mira pokui:nr.a,J;C sprijeeiti,l lIullJlji ti l U'1u,~f 'ormi 't i konflikt. tc :
pom08
I)udim . d, se eporsve ad bdo kojc :g obhk>
lUSilja.
eak itruklUrnlnog koj<
joi uvijd.
ni jc: dovdo
do m aso vnllt tln.'tvcn ih eem lra, Istovrem eno, ch rabruje ljude da nJeguju I t l e d u l j l td o l . . k e odneee
Ito 1'011'1,,2(' nlhfll'IlQfflifOLl injihovom
oJauic:nju4
l 'S'1Adnj llni~
pod rJ J.w n zvijanje o dno8 .1 . n :a sv im d ru frve nlm n l'V fliln :.l iamedu
pojedinll+
en , l 'OU11&( . ,. ..mdi ce,T~ljednlca.,urgtlnlzaclj..., preduaeea , y ladlnih ,n .N tu C -'j,I.' u nu tilt kulrumlh.
rcUgi j~k1h.cko llOm,k ih I . ,o li l1~k ih in, ti tuc ij< l
i
poktcta.
OdMs i IU
cLo m() (l lh
, . n f t J i n c x
Air-
, t l I I ,
K>&da
Ie
ljud lru ,,, , • u~ t:lvlja ju mcdusobnc
odnOoJe,
vj.:ruv:atnije
je
d. t
tt
jundi''Iri
u pnx.:ou kmbtruktivnc~ rua(M)r'Il
0 konfLiau..
Mu .. ee
dt l .o. .
t< k
kG . On
se p
k>da
o o o b c :
pmluun ...ju rromill,...
koraJ..:
pri-
I i I<om do. ,~n j . odlub 0 du~ piaoo nu
i
oI<kn ..niln proI>knunu.
w djelujuti u
'lnoj
.nalld
konftik ikoblnog kont<bI2. te
koonh . .. .. .jua Male
w e n : i
akIi·.'_';
1 u k o m & V lh ( J7A k o n R I k - t a t n . & .w t m druin 'a1im n h ' O l m a . Strlteiu 11« tdnja mIn rrcp07.11l:jc:
koOlplc.k'n()t.t M'ih 1,ao:u )b
koji
SUpottthru
u
itgrldnju
nlira.
IlgndnJ1
miD i t
smttdk2
until k atla .u fC'HU\i, .kleri ip ri ir up l u sk ladcni u n .1 ..'- to j.t j ud tC J'O lIl::,'lIU vi1e: l I t ruki clljev1 i
Jlolcgnu , .LlJitJ llotpil lUtja na
u ug oro en om n iv ou .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 138/332
I',i~ ••
uatalu.acr ..
I .. .... .
Ilgnadnja miN nij~..
I . g m d n j a
In int nije
prljlll'lil i l l i d c a J lJ r ic .'U L
u
nnoge . id cja 0 it .g r.adn ji In ia .
je
ncuvjetljiv
~ n
u
sv ijc t'U pu nQ m n as Uj; ..
Dck
irntletk:t
agr.uinj .a . r n i t : a
IUcmi
bduso tom'o j v i : 1 i j i pra, , -ednog mira, ona C takod cr zun ion nJ . kom -
plchnnn
i% a z o v h n ; a
koji C
p t ) j l i v l J u j u
y nepesrednom okruUnj\l.~ttrovni krivinilcc iUoaWju
se
f;II. i Z _ i l } ' . ( ) \ I i m ~
h im n ja po lililke & m ucg iJc d jd o\,.n jl1 2 ,u niva ju Q svo j nu l nu v rije d nO llt h na j
principimll
k ojl d op riM s e d ug otoC nim
ciJjMm>.
- Iz gn ,d njn
, i n a
n . ij c ; ••
0
(0
i
rrnlulforll llJcij:.t konR ikta.
Ubl.uvonjc, upnl'IJ,njc, rjd.vanje iu,. .[orm,cij. konJIikm kcriste .Iibll ,kup vjtltiD' I
pmc... u izgQdnji
meduljud>kib
ad.,.,..
i
pron:il:tfcllju
I I2 l OIa kc m l l ikn . p u l m > dijaloga,
pre-
go,on iprocesa
medij,dje.
M edneim , pulje lzgrndnjc m rra podr=unijew , drug< p re ee se .
. . l¥ g f'lf Id n jllln i ra n i je n llllu jc n je n a s a rn o p o st ko n J lik tn im d t u n ·i m a .
1'S 'dnJ>
min 1 1 t h > bill clio
nih
d ru U \ .. Ian JUtin
~ja ousilj. i
7 : a d o v o I p v : u > j a l j ud -
sklh potn:h: i,Prevenrivm izgnldnj:l mlra, po? a , k.IU
pt f W dja Aonf t ,h t
nastoj i
i t g r ' o L d i r l
d tu m 'O u ko jtJ l'I K: m o t e U W o l t i IIIkonAikt
b ez upe tr eb e
na ,Uj;t ,
- I zg n dn jll
mira
n ijc prim am obil1 .it lln a n a
71padnjackim
i d c j : ama .
Vrijcdl' lOiti , v j d l i l l c , anal iti t ,ki instrumenti
i
procesi i zgnadnje t n i r l l su unlverzalnl. Sv~1u kul-
rurJ m.t< dOl i M>j doprino. u potll VaDju iu~<nju 0 izgndnji mi ....
Zopod
je ad drug ih
)Wln lt ll U l \'O j tO
' n o g e
preeese i zgndnje
nUn
bo it o s u f 'C J t( )r.a tiY I Upra vd a . rn rd lja oja
iii
nCnt l l lUna : a k c i j a .
- J t g r. td n j o l1 l ln i n .
ne 1elise: rmjm
konf l iJa i ii i gnor i sa t i
{Iruktunlnc
{o n ne n l ilja iDC ·
prasde.
N e k a kritizlrnju r o 1 j e
i zg tadnjc
mira n r a z i V l l j \ l c i J r - I . .
c lobzak
hlme p o m o t i ili iln~urllju¢i g'3
o d l t ' ' O r o M
n il
ktizu :I ne radom na p r e v e D c i j a
k on llik m . U n u fa r
okvir;a ~lr.ltd:~
i t gradnje
min opisanog u ' ' ' ' O J Imji ;.
Pn:I-.ncij.
kOIlJliknt iUposr.oY1 p , ,- .dnih dn.m 'enih suuklUr.\
.u
ad jcdn,kog
.nAQj..
Srr.ueib i .z .g n td n j2 m i tu je prO~forPOVC'. I . i \ ' · .wja
Dij:.g nu n n il IItran i 1 7 prika zu je n eke p nsrup e izg r:td nji m ira . lzg n1d nja m in z lllllijcv a
1 a > m h i n ir n n je p r i t t u p a p\ltcm prosrora 7,..apoyczlv~njc I I I s p o n a Zi t s U r A d n j u .
N•..dcru dJj.gnm prilc:uuj. protupc ... izgradnju m ir> .o nc > . I c t t r o a; problem. i'Q>dnjc
m i r ' 2 . P o jc d . i n i a k rC t l
tc .
koriJtit i n ek o h k o p r i s r u p < * , D O St. , IU u b r u ; O V l l n j c , e :k o n o n u k i
r . r z v o j
I
p to c e s e t r : I .n $ f o n n a c i j e k Q n ff i k m k .' 1 k o h i \Ipu tili n 3 r t t 7 J i C i t c : 1 1 1 ' O b l e . m e p a v c 1 . u n e I kollfl iktOln,
Ian 0 su HIV/AlDS III
zag>.dcnje
oko1i'
Ovaj
dlj P,n prub uvid u
n ek e mogua,o stl
nitenp
prist
0
k o jin .. ~
gm
u knjUi.
SV'J.ki pri.stul'
rredsmvlj~
jcd ins tvC'n dopd not 1 d opun j:aw d ru ge pri l tUPC. D io iu 7'o W :J ,k.
t e m lV b r t o l d n j ch ' < 1j e z a d l 1 - 'l v a n j c . , , . l j e 0 to (lle k o k o ruJ,~h-il )r i iNpi d o p r i n o ' c
miru .
A k t c r i
II> polju i2gndnJe min nekach n c : Jju lWco d 'gi priS lUpi 111081 'po ,Qti u n jib .v om du
pirl
bko
on t )O U lUm ogu pom 0 5 u m d d n tg ih .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 139/332
Koncepr ,J[Var:lnja prostora 7 . 3 . i ?.. gr \dn ju m i ra j c
klj\lon
s tr .l teg ij ,k l p ri nc lp ,
Cesm
nc
postoJ i fizitki prosto r u kojem $C : osobe kojc rade nil ~ lju i1 .gr.ldJ~e m in m ogu okuplt] l
r azm ij cn it i 'J kti vnos ti. u sp jeh c
i
I za zove , V i~u al ni d ijagrnm
spaDe Sl\'Olf'''
m je sto ill p rc src r
L3
susrete
1.1
ov a \ aw n
u.iI\kbdjvanjn
i
r azm jene p ti st upa.
T;,ckn s pllja nja p ris ru pa p rt'd ~ta vljQ S iJ/ r. 1 Ur i jt d lJ (I S /; , l Ij ~ JJ ; {1 I I J rw lu l jl ld tA .; 11 ( J( /no s i ,.
trl1l1li/;l l i lJ
tJktvim
iPr<M(SI I .
Nare dn o p og lllv lje
gOlfori
deF.tljnije
0
nnvedenirn
v r ij tdno Jt iln a. 'j e ti llD .m . l , :lnaiititkil11
okvirima iprecesima,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 140/332
Vrijednosti potrebne
za izgradnju mira
11.gmdnjla In in t nnlim jc 11; od red eneg s l s r e m a v n J c d n o u i k o j c I l O , n R 1 . u procesc d o n < K c n j l J i
odluke,
U
itlcnlnom
.Iublju,()sobc ZIJI,u~inju gl 't ldtti
mil' na kcn 'ro
$U
se o sv rnulc na ) 'o j
;i.j\'ot i
tKl luke k l) jc u~e ro nO.Ol 'ugo .I (lu. I I judi rode II drughnll
1 \ 1 . ' 1
i1 gr; ld nji m ira, nJlhovc vrijcdnosd.u
tetlin
.krivtl 'u : : i ll
uci~g()vorcnc.
Nil,
vriJedtllJ,tl
se d s] u la ko ockrld
po5t~ J J ;t ju tl p irnn jc
\I vC'li
c:l ljc i lnlt : SIr . &. e10nijc tl i1 ,g ,dnj:~ In ir a? O,:)f cni to govorc~i, Izgr. ldnj ll mar. 8-: ldr- 1vl 'i jc :dno:; fi
I lIdovc)l jonjl ll jl ld 'ik il l plU u ; h l J l1:,Atitu I J u c l , k lh I ,m VII.
Ljml,krll' rehe iIjud,kll I'm •••
l '1 .gratlnj ll Inint '11'StlYIU'U ( ) ( l r i a v l o I n j c : kvallrete 7 .ivom. l z g m d n j a l11ira 'tremi k i t S1'Vllr:lnju
drutrow .• koJa .r.rm im jll ljlld$ ki
ignitet
krm.
0 , , . ..
1)<11)<ljllJ.klh
1 l : O
I .alll ru lJ lld.kih
1 l 1 '1 l V : 1 O M J i JC koje rAdt nu n l j l l b.gnulnjc m lm l - n k C l d c r lfnllju a b l l v c Z U 1-:lltlle okolU,l1. Od
v remens d re vn lb t i vili'tlttija p . 1 dn .I lllll', umuur v t : C i l l I : vjersklh I mdi'i.i~ lm .ene ? ,.Q lllgnn JeZ i t
odnosc koji 'l~doV'o ljf \V I'j\l Ij,u J.k c JHllfehc. Uv.Hlcnje kor \venci J(1 0 l jl ld sk ilf l p ravhnu ruken
Or u gog svj< .skng m m pnvc< 'oln jr , ckiV l.llj l',cmo vlo,h . d lt lodovoljelj d ,k. po .be
k r o z
2 '''titu I rU'O fr,ociju 1'A kona u
ljud~k,m
I)t vinlll.
L judi hnllju m nfc ijglnc, dnl~tvt C iulturee I olrebe ipmva.' L judskra r l ' l l v a l O l u 1 . ( IjudinlQ
k.'10IYlor;,lnl' v o d i l j l a nu sv ekom dnl~ tvono \ nlvou. O n dllju linljcrniee
:fA
dOlloknje svih VJ'$tll
odlu~ a rome luke) Ijudi (1108'\11_j\fjeli II . nnjl'nnnjorn In'')3 'I~ '),n InjcnHn n~u.ilja
i
'lI'jV'c~om
m ogueem nlJ cm ln
u jc dn ii k(lg d uhm .
~ Muterijaiuc polJ 'cbe 1 1> t\lW 'lkljll(\~H h ranu, sm jcltnj, vrx tll, l,dm \''S tveutl Wb
i
I'CI nl~ k n j i
omog\l~~wju (,. ;tv:U'tI~ fi. ,; tkih JIOII 'dXl.z: 'dHijcv.~U od dn~ lnv a cia fidrc cko notns~ pmv.'l nc.n l
pravc:dne nspodjclc bogJtI;rA\~
i~lwnjen\ jedn.Ucih
n.ogtlcf~lj?.a
OOlttl.ova.njCi.apos1cnjc.
....Oruh.venc pcrrcbe isociJrun~
IJrI'~l
uklJutt,ju
Jlrllw) lUI
rlignilct, prip:t.dno$1 i
Ira(lIjp:l~
ron1nOI i 11eduos tmn , z :tHi tl l ed 11 It'iljn. ul C '~ ~c:1 utJ ecnj na c1onoScnjc odluJm koje u(jclu
,U1
i i v o t
Ijudi,
t c
mogutl lO$1 y..u1nhi jl ll lj ll I lu 1tovul lja
i
prh· .nAnJa. Z:lhtijevnjll od
c l n l S f i I , V : 1
d u z .M llu : d ru srv ena, civilnll , p f)l1ti~ 1rnIlrn v:, p utem pm ccd urnlnc p rav do .
Ovo
uldjut\IIC
d em c kra te ke s uu kru re . p ro vo dc nje
zi lkQIHI,progr l lne clnl~lvClne
pravde,
j1'l~llnjei
ebrszo-
Vilnje ~tQ ,tOO4'lttll') n jeguJe n lcduk tlilu f.llllo m :tA lIllijcwn je .
I Lb. Srhif \ h. ..~bul ldln& l:'ntll'\(''A ,d&: II) U l ll lumo.n H. . tl (hn~nd C4~nml:l Rt.'fC~Un£ln lI H ~ , . I
II . X hlll
Cf j lJ I I
(~ ItI 6 fA )I\. U C . .:U .S .
tnlll11\llt
(If Pt*'t ' .lOOS.).
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 141/332
Kul .
pou<be
ip<I'''
u lcIju bIju ~ ~ I i < n < > l : . I w I n u n o s
i..~
indcnblea h< 7 f'O'ljedia,
prijcmj. u . . . . truiv1nj>.
K u l n m : i r c f i g i _ ;
dsju
~..rtDU
oojcbj
7. l1aknjat
tnlim
i
t d en t i t c t : a .
0
ve pceebe I pr:M
ulm}....
u ad
dN>uva
d s
..srite
' : jmka
v a .
nunjuWa pran
i
t f f \ l K J
dn.l th't:na
i
5 0C i ja ln a p ra V1 pure ln uko n 2 iob~-nih prognml I w j i rotilu
nzumi-
jewnje itolC:fi lnciju.
L Jllcb m ogu binu bko ee . .. .oo.'OljJU
J W . i < p trdx.
S,u......,
je
p o t T < b n a hratU,
00
ee
I> -• • , . . ko.,.,
h=u.
S,u......, ~ pam :bno poI '2.njc. DO ljud l l ..J ob ip ju ipalazuju
pall >lli<
n a
ruliat ..anc. .judoka bota _0
ide z a d o o < > l j i n
' ' ' O J< poad>< .. iRi...a..
ta o Ito to dtugi nt<k. pa ako imiuaju p a < r c b e ~ p o o < b n o o:I Ih k oji .. aa ponciji mo6.
u
tu>lojanjucb
.-.=
e G o grupc
N b d s
je
tc ko
JlO2lllIb
J ' O ' T C I ' u
o cI
pobI<pc.
~do:
o o o b e
' * '
d a
.maju
J 2 O
O O ' . . ijni 'J'''''n1C pottd>c nl > lefU
dn Jltih . h lc pa
je
wj...
gomiIInJCll'
I kmnj<mih
koU ti n :a I n a tt fi ja f n ih rmu s~ o s t\ i lr iv .t n jcm
mn6
dono imj l odIuka I adobcJ l .n j c :rn ro 'tmo ;mja .
l Jnut lo ll 'n j i a s jcbj supericmosti
i
pchlepe m' ln l prt-kom;emu pottdru u nyJ.bt1m nV arim a.
Iz g rad nJa rn ir a
7 . a h t i j e . v n
cdku
11lt11llJt iJnltfli.ptJrt m tw I l1 lf tInU l lt _ 4 t 1JA I f.J ,J i1 j1 l U p.rocesi-
rn Ad on okn jl o d Iu b 0 to m e b ie n
z..uk~\1'ljiri potrebe
iWririri p an . .
,\ltduovi.snoSl
LjtId. IIIm < d u o v i s m :
n<ndo.oI)a1c:
1 jucL. l t poad>< iii paYl biIo
I o : > j e
o o o b e iii grope
i spo lj .v a ju . . iu tje tu n o cjcIokupno tovjcOn'''''''K..b sa Ijodi
. . ; c . m
-s ,w .o.n • drugi-
11 \ 1
i
c ije n r ju . cnl m klsd u ju ~ fU u o ja n ja d . ~ , , '* pombc ipn\'~or I'WIOkl6
It< :tu d nJ gima . N :t primjer, tUjbog:ttijc o o o b e
;jm' '
u mogumom
zado\'OIj'tl
n .. n'Oj<
potrebe, p o « b n o
ne
one .. sigwnolC u. u 'jew u kajem 50
0lJl0\'tIc:
pam:bc dnJ ;ih lju di
I1cuclo\'nljenc ..
ParlnC:~t '()
Pogl cd n . nip
kaii
se u.n .. . .. . ,dab
w b u d .
potbb:n' sw.ua.emdj ..
n u i r J o
Vri'.J«Ir-t
putncnM
jc
oItCJ'lUtlY>
dominoc:iji.
000
o h n h r u j c
Iju d c d s
lamne
mot
Lljcdno I
dtugum
bkub. se~Ik ..p nilkr pombc
i
pm'L K J d > . .. .. .. . lj.... 1r i
odn ooi _
no
jodnIko>tl ipartnetm um jcom .. c <.truna<iji, ljudi s u n d u j a iobnbruju jcdD i ~ bL>hi
. .dO\'OIJ if i . . patrebe i. ....
O~'l'I' ifa .nie .. Uj.
L Judl .. m < d U i O b n o pavrcduju kro.
ocI loo . .
.oje 0 tom< it> t r d > o . a 'Ill I t t ' karis·
u t i . < a k a
Ie
patUloti 1 ' = _ dnJb' ;ma Ilwb kari'tin iilu pmtiv d r u & i h IuJw hi ..
..oo.oIId.
pa.rcbe.
Knnftilal
IWtljU
bda IjuJI p o Iw . . voju
om'>riti bleD
d o b o d u
i
'irn-t.
ako
i
p riv .mu s vo jin u i d is ttib ut:ir nu ,-do. Bdo I o : > j e n>Siljc usmjamo prenu . w , ; . . m . • I o : > j e
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 142/332
K koriJ ti r:adl 7,:Ldovoijeuj I otrcb:a 1 pr :MI pojedinOl ' i i i grupe, 'I eti drugom e iI,prcbva ga
U 05t\...tri...
:anju f'r;lw. C lk Iu ' n ... H j:. n ~a jc k o I d . i e e pojedmc i
III
Jltna~
polUiaju
rw ilno jcdni
plml.l dru~im..
Ni \ o i na). il ja i ll
s n : l c :
poanjcnedrugirna su u
ncrnkidn-oj
\ C T . i.
J1gndnjom min
to(
flO\'Cbvt
broj IUOgUUHilifJ z :' uenas llno 7 . :ldr ..volj .t \.gn jcpoll'Cb:t.
Kon('cpli pnl fk1t,pr il t) (J D f m u ijw:hl~
JgurrllJrli
die 5U \'rijcdnOiti izgrsdoje mil'2..
PrtttJ-
da P O S I O J '
1 w L a
se osobam. omoguO d.
ua. ju
U ' \ 'ju ... 'Om< okoUnc:
U L k o
.u
m o g u
zodo,'OIjrn vjc
pou cbc. p,. h
I ~
1 w L a IjucL poIruju I jwWa
p r o '
dnagib ibd.t
poROji
p n< tUpa k ..
utmlMUlj<
Wb mO>t i osoIu
kojo ~ Ijudw
p ra . . dnagib
premo
njihmim
1 . r tY : u n iijclnj 1_:ajednid,
Konec l . .
1 p ru w .d no g m h n
ukljurujc
Zllmi~
dOlpravda LUJ»ii favl jcn: t
rudlnilD pueern
do-
< 1 : . , dnprinooi 1 'ravdi. 1<d. je mir ba pro.. c Iclko odrli,',
l,j_,ul:l n l a s PO'mj ' 'ad. AI osob<
1 i 6 :
od dnktruh I .mtlmuolnlh ronni n..up,
te bda su u
mogu6\(llal
d. o. -tv .U'C~' \'Ojc
Ot;nM'nC
potrebe 1 PJ ~ . Onl
koji
:QJfUp1ju
Jjudsku
l:igumo~1n l illra je umjjc .n itllU f ll'O ld ti tn lillc innQ lne nACiDnainc
definj_cije
&igumo.tlicojc
SU
fokusinane n1laitiru temorije \ I i n ~ inlclUa. . L judib .Igumo f 5~i b ,nu njen ju
f'WlO'h od boIC$ti, sirorual ... l:rimirub idtugth foIaora koj•• ,anjuju 'WItt t.lYOD.
U 0\ 'Oj <n jiz i s e koti.ti > <k u l a m i jczik do bi Ie d o p < 1 o d o 1U t jm lO 5ti. • rdogtj.lt grupc:
C e pmn.o 1 o O ' . . . .
'ene
nabnc
pren*nj. ovih
konttpaD. Pnpadnitl
rttltC i tlh > j< :rduh .kupiru t
(hvataju
na ill)jlnjc
Z < ' I mlrem.pravdom
i
om Jrcnjem m edu
IJudilllll
kac
Bouju
\ ·( 'IJju.St0g2 je
izgradUjll
mira r.a kodc r
wllUlk
I.jc:rniblc.
i
prcdmavlja
W.nu
duhovnu
d..uncnriju.
Opisan. YriiWnosb
preda,.,ij'ju .wiljc
i z t I r . r I n , j c mira. PojcdtnQ
i
ozganiUCij< mogu
do llO liti odIukc ioci piti 'I =i rail p c > < t IC l t . .. . dc ih
mi<dnoou.
Pcgb,I,I< 11 opit<l je
bko O\ C \T ijc dn osti m o gu po m oC i u rn ,,;jan iu l*P ~njt m ira . l-fedutun. v rijcdoosu
sam e po $ elll nisu do voljnc. V jcltinc U ma:1uljurl1kim o o n o lo J m ll r om a z l1 osobaml dJ u sv om
pona.~anju njeStUjunavcdC'nc vlijC'dJ\o~ti.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 143/332
Vjestine u meduljudskim
odnosima potrebne za izgradnju
•
rrura
Koollikl je S 1.¢ av ni d Jo c vih o o n Q f l a I/R rU np m ira je fnK uw r..na kako n .aiw nf\lktt \wh
r'aul1jcra Ultd1' n ao ru t.1 rum ..k up lI1A f •• 1.lIen Ina , vilk tK tnevnc : IwnAlkrc man jih ......njent koji
se pujavlju Jl1 tOkO 1 VVOI.. J
ndlt
U orgalli1.lcijam;1
i I I J t c l n l c l U l l l l .
Konlllkti se
c : 1 C ' ~ ~ ' V ' j l li
ondil
kadr j« l ir. oulut\J Ju 10m. gdj.
knp.ttl
bu .. u , w i; .myTtI
rh
korlstltl I.
kuj.g
YOdu
... b .. 1\ IIlkt , j,.liuj. medu ,b n, wj ....
,k
n, polju
i_I,,;<
Illlndok l ,kuA''>ju
obnhijc:dIU nxbt~'l U ' * Jktivnn.u. luwm d O J V ' n r a 0 razlialim nI4Jgutno~t1m imJe:njll
pri1.lIllJ1i l .; t 5VOj rsd.
G r u p e II k r : H u H k t u tClhlO d o i l v J J I \ \ l I I J U
visok
I I l \ ,O l m e m l h k o n R l k . 1 I. 1
koji III ci IlVlljU
ko
rn\lnikAclJu Ait f;Upf'tHlillIU IlrnnOm, CC'ICR \t dc.lAY .. dil , okopo1j\ tnnlranc osobe dulne nJ .
pregc)\ '\ rt • •
d a ih
LA
IU
rc nic iju n i' i,~bt.Jt owbc iw;C
r r u b t . 1 \ · l j ' 1 , j I J
O..obc
aJcll\ nC:
nJ.polju
i/pnje
Inif;t
kuje
nuu U
f I'hl(tUcno,tl
lI i1uOri iIlflln iJ tn lN ,,:icilju t' I)(lttebn c ,.
t1t(l adnju
met1ll ljud' lkih odn()o.
~ll1r'nl'8UtC:IIC:~\llia
r;lde
Ilj
1 1 , g m t l n j i mira,
Sljc:clc~c \ ;e4t il l~ u nu. . lul ju ihkhn lltlJIOlllm.1 J 'I'f tll~}\1hdboalna dolnlc1c not r j c - t ; a v I l l l j u kunRi
kata J k c)n 4lru ktiv an n ;a ~II 1:
VJf'''llne ~ 1 ' I 1 o l n o l ' 1 r 1 v . n j ; 1 I J lllo I) ,u O1Ob ;u n. , 1 1 1 n 4 1 h i j U~lcJ U .o PIlt'V e'\(' n hmM :(
1)()lI~'IUljll.
r c « h l r 1 l u l l i r l f ' Q j u
1.41t \'t ) ' ivvluc
f H l l u k r .
( )vt' vjeitillc dttJ;voUav' 'Ju ukJob:unll
d.1
.c
rrlbple N /Ii,'lrlru
dlowillotlhu ..
I kC ln lc Ju firu l ,
d.t
dob ...e
IlIlth,ole)
min., unut r
. J l luh
,bo .
. . Vje 'l il lC ' aklivlloH: . 1 1 I ' i l l 1)t lmlll1u II koti iO.lcl iju
'~rh; Jnlh i
C \ · C I I . , l l l l i h
HIU~lIia
u
Icl.nji
ki'
lut4.lulWJbllom
n ''I lI ln IJ , v ao Ju, I 'U f cl l h)J(l ' ,pok;l1uJu r~tnjuPlhtuV:UljC
prtm .1 d (UgO'l lC
i
I Ij ihuvv l11 I lku~(v\ l , r .t ll ni il j. lu ju
Vjell lnC' : d 'r lol ll 'l ,koj ( j Iknlvnog go\ '011I I IlI\I/U MOb) l1 'I .t d . .. l . .ko lnUI II1 .i l'. IJ u va tn l
l I l l ) l C c n r i j l t l l lt ' J kuulllklllA r i l l l n J . . n I l l - ;\ k l l t 1 I 1 1 , , ( ' i n k o J I jt l n l l \ ' Q l l l l v i j i
i
r l t y . t H I I I J l v i j i 1.:'
()1l1')g/u koJVSllllu~j,
Vjttllllt
poJ(I\
IJlnJ. r1tanjl . unI1u
4»obJm..ctll jrntlfi~il IU..q~t\tnr n.'gr
Iu\rjchc
k . t . o n l l t i n
poholj 'lInJa , ll )b rlh Ultfll'tIU:iI PQn.1 'Jnjl I I ,f tt dusob lll1n n tin ('l, imR
V jd rln c kmu lv llo lt rje\aV'o ln jilprohlcnlJ (IlnoKu~iI.\.,.j u odrt<h\< .Inj r ipeen ..l lc nJ c nOVlh
n
, I, 'i n. a 1
rieqwnic: ',mrlcbnlh r tblrm.1
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 144/332
- Vjeirinc dijaloga pomaZu
tmjc:tiincjrna igtUp.lmll
(III is kre no kom lln ic lru ju k a k o bi
pO\tigJt
I nc 4h J ..
obno r.tZUmij< 'wn je
i11UU~fOl'lnaciju.
.. Vjddnc prcgovvanja omogt.K.~~'''juuttnje ixr.tbY:lnj~
vlas ri rib J . lQfn 'b. .
lmajua u
vidu
peerebe
druJlih
I W c o
bi se proru(Jo udriivo IjdenJ< pnhY 2djivo svim
a,
- Vje~tinc medijllcije pcmafu 1I vadenju drugth kroz proees pregcvom kako hi se dn lo do
zadovolj.voJlIttg rjd.nj n.
Navcdene \jeitil1e
prin\atnO
proiuu~'U
iz . polp
rraruformacije kon.Hlkra,
ru-for3llvot:
pravdc
i u j < X c n p
IT>U, .
< > jima se
g '''ri ..
pogbvlju 9. Vje(tin< u mwuljudskim ocInoJiUJU
pred-
f uv lj;a ju c snov udcmokntske p f ' O C C K u kojima jc Iju dim a omog uCCOQ lied« u OOnoSen ju
b iru lh o ulu ct kojc it:m ogu odrn? 'tf ' n :~ njihov z h'n t. O ne p rc dsm v lj:a ju
n l : v . o ' O
La toCko~
iz gr.u ln jc : m lra . B ea n Jih , i2 gr:td nja lim 8 C vl'a ea n u o iV ()m cd uso bn cg
p repll ; 'ln j~ 050ha akd -
vnih na polju ItstndnJc mira, bijernih mnsa koje lUi':u pemkc mr7..njcipolili~kih odluks do ..
nesenlh zloupctrebcm policitkt nloCi. a nc z.:asnawnih na Ijlld $koj p crre bl, Mcdu rim , \jeStine
u u le du lju ds kim o o.n o. o in u n in e
po
~ bi nisu dcsram e. A naJititk i o .kvJri~koji su obr.u:Jcni u
naredeom
P lIb\~ju.
tNst:lVlj.Iju docL.rnu dimen2.iju u n~lc:m ruumij ..... ju i.gndnj< min.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 145/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 146/332
Svi cbliel nasilju $1 1 pov.,...nl
Str l l l : lur .Y/no II/uilj,
u :r .roku je n l Ul t>b Ut :nO 'i t,
ncjl dnakOit
p a . cak irurr,
do b:gtt dolazi kada
,ilttcllli.
Iustltuclje ill pclitlka rsde
u ko..ris l
zadovolj:lv:lnj-a potreba. l
prava jeduih na rn~un
drugih , Strukw rc koje podriavlIju nejcdnako.llt
i
? atio vo ljaV '.tju p otre be o so bs k oje p rip :ld nju
, ,: unn jcdno j ctnickoj, v jl r sko j, k Ja sno j, c.h,bnoj. jt:~ickoj ill rodne] skupiul n it TAcun drugih,
propllgiruju nasilje. It15tuti broj neuspjdih
ill
DcfunkdoooJnlh vladn ~ignalizim nemogecoost
edredenlh drbw. t la severe okruicllje u kojcm osobe 'nogu zadovoljirl csnevne poeebe.
DMtva kojll dO .tvuljavajuill ohrnbruju ekoncmske i sodjalnc nazli~ koje onernogu6lvaju
pojedinlrn skuplnama utclCe II proccsimn dono~enj1\ odluka vue su izlo~cnl1 svirn ohlicima
na.<rilja.Nanlne srru keure su 1I
rnogufnc>su
p re pla viti c jo lo kopno d ru srv o.
Strukiuralno nasilje eesre vedi ka SIJUIIUitJflU)lII IIfU; iU k oje u klju cuje gradan sk i rat, krlmi ..
nal, porodieno
1l1lsi lj e, ovisnO l1
1
sarnoublswo.
Navedeui
problerui
o l.Srnjudjclimitno kadn
srrukrumlnc
n lb;ije
s ev ar a v eliku neje dnakcs t p rillk om 2 ., td ovolja v:tn jaI jud sldh petr eb a
i
prnva.
Brojnll
krivitn~ djela koja pOlliiav:'ju ljude
i
srnylj~u ill \1pozlciju zrwe prolzilaze iz srruk-
tUl_.alnog
u:lsilja . Po sro jl jasna k orclacija Izru edu o sob a ko je sluu : eaw crsk u kaznu iunlh knji
su odrasli u siromastvu
Viii
nasllnlm pcrodlcama, ee dofivlja~1i stalno
PQnii,av:.Lnje,
a lmall
U . ITllnicXlle moguCnol>t i iprlllke dll budu pcsrovanl. V elikc raalike u pdhodima bog.ustvu
lzm ed u b og Jrlh i si tom a~ n1h pceds[AvJjaju pogodno rio UI razV(t i visckih stopa
cbisrava
u bilo
kojcm gmdu, dri.:tvi iii regionu.
OSQbc:kcjimaje cnemogueeno da pronadu konstruktivne n L~in~d.'\_7••tdovnljc svoje potrcbe
Zl\Vri:iVl~U u be7j7J.aZl~ofnkmgu v ik tim i z ..c ijc :. &'7Ji,lti ob ll cl n at ilja Sf nre k ao viru si, D ij~ -
g ram p rik l\z ~.I'
1\JJ
$tfll.f}J
25
prik.a7.ujc pcvezancst izmedu
luukturalnog
o:u~iljaI rri gJnvn:l
obUb eckcndamog n.:ls:ilj~koja proistilu
i7 .
njega.
OVlI
m
1l1lllliticb
p dn cipa du ju ken rek sr za i,trn iiV iln je
OpSCg2
po lj ~ d je lov san ja pmcc.~
mlrovncg
rada, Uapjc§ni proces l l. zg radnjc
nlira
mObrtlobuhvadti lokalne 1
w njske resurse 'X u
prevcncij\1
I nn :an jcn jc n:~'~:& iponluo U lI R tuiforrrl:&d jiiprutilnju pc .>mQ t i< )Sob:un . koJe s \
prctTpi le nl ls ll jl .
Pog l:tv ljc 1 1
0 't ll'tu dktnn p l:Hu ra li ju i 7 .g r: uln je :m int pl'ufa dod :a tne I lna li ti cke in$trulne ~
ra odlu tiv :anje IJ o dg ov .,raju on l p ro ce irn a u d ru .om k on ~e klll\l,
N :.ttc dno pogbv J je ittr .1Zujc c;ijel1 s~ktru procCS:l
koji
pomll iu u iZb'l '.l dn jimi rtL
I Jllm('l
ClIlipn, Prrumlittl Villlrnu (Nt'w Yorlc
IlllIUld
.lId t luthon. 1001.1.39.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 147/332
A/~(JIJ() :; ,a l f l
Koraf~ jt opojllih
SrrdJfOtNl
Sum()uj,'JfW
Depr~-Iljl
1 1 1 1 r. m illiz m tn ll o p r es fin
K n , , 1
Nasilj,
Po rQd i b lo na li /j t
ZJI IlffHJ{janit:
Po/)IJI1j~ni/~;poh-Lf;
Tcro r i zam
Gror/nnlil t ilf(ICJ
[~ltJOlu ;j~
DrtatlnluJlnn
Rd/() IJ;
S ek un da rn o n :uUje
Desm.tktivno p o n : l A O l l l j e :
Dnl51 .V tna dcsr rukci ja
Drj;'&Vlt:l inc:I1W1I1Jt.xiua dcsttukcljQ
Sekundarne
nllSilje
proj'ZlJazi lz
i tl'ukruralnog n :u Jl jl& ,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 148/332
Pregled procesa
izgradnje mira
Izgntdtl jla mita ' l. (4hfi jCVlln;oJ icite pr isrupe, Pris 'pi koji su die s-pone agl'D dnjc:: m lt~ m ogu
5C svrsrarl u ~edri kategorijc od kojih jc svaka fok1lsirall l .ua lpecifi~n zadarak,
RjeS:lvunjc konfliktn nenu ..~ilnin' pure.tn
Zagov:trnOlce
i
akrivisti/ce pokus:lvaju wtloblti p o d r s k u \J proecsu donQicnja promjena
r a k e to povecavaju m oe grope koja ~ c rndld na tjcS: .vtU lju problem a
i
t\,Oi'lti ueteve ee rrans-
fo-rm:)ciju oduoss.
S.nalljcnjc direkmog n~i1jn
N:\Stojanj;1 7.:1 S'olnnjc:nje.m dlrekurog t1 :lr ilj- a u sr nje rena s u ka SpCCC3~OjU onih kojl provcde
nus i1 je , pn:vcncij i ipTui.:toju pomoci ?.rtV:urtll naJ ilja, ee stvaD nju sigurnog proseore 2.a mirovne
aktivistc/ice. Kndn se srvere ovi uslovt, cmogucenc je poktct:'Ulje drugih procc$3 koji cc se
P<.l't.ab:lviti u...ckorn M ilja.
Trunsforl1Hlcijn odnosa
Kako b m ir z31nijcnio f llUUjC po rreb no je rQ dh i n il p ono vno j i:z.g r:adn jiOOn051l koMC4.' : i
[liz.
p re ce ss koji ukJ jtlC1 .J jumel na traurnama , tronsfornlllciji koufiiktll iU6POSt;lvipravdc. Navedeni
p ro ce sl omog u6 lv nju Ijlld im a d ll Sl ()J'C:dugorotna i
driiv.\
rjdcnja kcja su u skla_dusa rtjiho-
v im po rr eb ama ,
Izgrndnj. knpaclreta
Dl,lgorol nija nastDjanja izgrndnjc m ira bazirnju se
1 \ : &
mpoloilvim
1c tp :t.d tcrhn sa k oji d o-
prinose zadovolJenju porreba ipm v:l ljudi. Spom enuea n:tSfojanj:t ukljucuju p re v e nc j j u nasUja
putem obm zovunja ire nln gn , ra zv oja , d em lllta riz ac ije iv ojne lrn .L lS fo rn 1jdje . re iSll'Sl7j\l:lnjt1 i
e v;L lW lc ije . Ove a ktiv no s-ti n asr oje tzgn-diti pravedne srrukm re koje mogtl podr.i...,ti (1drih'OM
kulture mlra.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 149/332
Dok brojnile rnirovnile nktivistilc:c kcriste dvije iU
vise:
spomenurih
k:lrCgQTija.
navedena
n l: lp :t p redS01Vl jl l.
zaj~dnltke
ciljevc:
J>ujl dillllcnih
pristupa
izgradnji
mira.
Ova
nn.:.lojanja
ccsro
se primjcnjuju Isrovrcrnenc, u komlnulteru
i
u rneduovisuosd, Naredna letiri pogt:lvljll ispicuju
svrhu
i
funkciju svakog o d oavedenlh krugcva da bi $C polrn.z:llo kako oni 'Ziljednitki doprlnose
lzgrnd
Ilji mint .
S po nll b ;m ed u p l'l5 1U JN I
bpdnjc
t n i . n : .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 150/332
Nenasilno
rjesavanje konflikta
Ukonflikrim. u kojim.
jc mot
ncjccln.Jw =podijdjcnj. i knj.m. nijc dovoljno r,uvi.
}tnil.mjar j.l~'tlo-,riV oY'ilnprobltmlml. t ato je tcsko pot3.knuti \ukohljrne .trane nil r.t2gO-
v o r .
l ' u \- ;:&.k l· imoko lnos tin\ ito, oni k tlj i
'U
'rn:mni
na
di j : t Jog
WfO IU
nC'.t..t.dO JUljn.ier grupe
k(_)jcinl.aJu veeu m o e n ilu sp remne pregf)v:ltllH ii i ~po&-ri p en re bn e s tt\lk cu r.tln c p rum je nC '. U
tllkvi,n r.1\letljcvim .~ . vazn c je rjc -avold kd llfllk c n enasilnim pu tem kl'O llrm tc:lk o nc:n.l$ iljt:.
Nenasilno djelo-
oanje nastojipodiii
svijest javnosti i
izbalansirati odnose
moti.
S Ir; ltciik o n en asilje p rc :d sn .v lj:. ,,1%
I)tislupa
koji
PUIn.;;lViljU dOI~ijc:tlprolnjene k ro t t $kll Jt \c iju kon fli km
btl. koriCknj:. n:tSilj;t.Stnudko ncn.~lljc nije poUivnovet
rrcd'' ' ' ' ' l j ' ditekmi
i
...,romi bilk rjeia.....
j.
konBii=.
C U j ncnuilnog d jdov. tn j :1 je podinnjc
'V1 p t i
iemparije
j \''nOttl p utcm u kv .iv :tn ja n 2 m c dUOvUno .l su ko bljc nih
.tr.u1.l.
Ujcdno se srrernl
le a
izjcdn~a\ nju odflOQ moo
u bjn l a v:U1jcrn illpriiilpV1lnJcm .Irug,h d.prth,·.,c p o u d > c
ill icljc svib tlanov.vlcll zajednlce.
Ljuda IU ()(lIubtju
1\3
nen:u.lln(t djdo\l' ; lnje
i 7 . raul5.tih
r2zIC ' lSG'Smucski argurnerui
U k ; \ 2 u j u
nn
ne u t i nko v i t O l i 1
upc rre be n~liiljl&kto z c jc lokupnu
hb1oriju. Ntki nn:ur.lju
nClul.'f,llnn
djtlf)v.lnjc utinlwvitijim jer
l 'lhtijeva
f~huivno mala 6-
o ln .ij '- k,a sn: dr .t va . U J uf no j An lC f id
nt'll.lIllje
jc pouum ka o orutje ..ironu.iJ \ib . P.la .uinnjc
den \OQStr : tc l ja .nadl iran j: t. imjk£M
ilt
bojk.ol . . n e u htije vo t
ve hk e te6tJl'IC.
J 'nrcd t O J . . r . l . poje-
dmi ,
pC)~no osobc
iz
vjcsUih
uJcdn ...a,
smatnju
oawilje
mor .d no iUpe:r iomom rnc to do rn
tpOf1 ~lah;nm2. Candhi
i
~Iutin Luther
King
Jr. ~ O\ 'Orin
SU d.t
se rmr ne mote
posri6
n.u1ljcm,
\--rt
c J . a mora ponoj.ut hltm~nij.l u mOnirna na koje IC on pm i .e ,
NcoYitno
0
r . tZ Iogu koriiu~nj-:l
nCIl;lioilj.a,ttr.udko
neaasilje seeret
I e ; a '1 ;I~lo\'()ljcl1jupo~
lV ih Iju di u klju l c nib u kon fiik t. Obe srra uo
udovoljenje
porreba O itv ;L nlJ e Ie purem uspcs rav-
Ij.\ J.1 u~pjesnih pn :go \'Qr ll r e snHln jeuj clu IUOC; onib koji IIprrt:lvnJu dntgc u cetvadvan]u
IVoj ih pc treba i
prava,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 151/332
izgmdnja moti
Vojsk :J gmdl 1IV(~U tn oc k ro z. k va nn te t
i
kva lite t n~oru -Qnja j lJ ud srv n. c ,ru l c k uje k crlste
n cnOltiljc p o,'e t:lV '..lju l\-'O ju mot polu:l.iva.njcnl da druF; i
O\'l'C
0 njim::a.
Vl;adin~
polJli~k..
tu oe n em .iD O \o ln o
0 VlS1 () dogO VO N
i
JUradnji
gn&:.MIki ••
f'Oncbd
i
medunarodne ;t;I;jc(lni«. ~Iedun-amcln .. UjedniCl je talco SO'lh u\'eb c:.konoffil)kc I kulrume
~;lnwjeJuino~(nl koj republlcl koje eu
p oc om p rimo r:tlt:
vl.tdu predvcdenu bijclclma da u
v
'tdc
pmmj cn e.J u 'l,.f lu .lf rh ~k.1 c rnnc .k n 2 :lj c:d nh::a
por:cla
je b ojku lin lti
prodavnlce
H Vil ltn ii lvu
bijcl;,ca
kako hi OA ditan n ,tln poka.1.n1ada 1 hijctci zavise od CI'1l:U· . Ovakve : ; tmtcKijr: su dcvele de
krajl ap,lt(hejd. u Ju r ull'J <oj repuhlicl.
AiJII l ID
pnncsp
l\ikido
prine-irl,
kojl
pn.'f.istQvljllju
n en.uU nc borbene vjt:hhH :.
pom ll7 .u U IIhV lltanju k:ako
opo rb ll mo z e illlk urilitill1 l1Q ' drugcg U ,vo ,i t ke rl sr . U llkido borbl.osoba V 1 U CIIi Wlr~ n: 'pl,di1C v
I(OU
u lstcm
>.flljcru u kojc.m se on/;t kn-~, ulnjC ito c l a pruta mpor
Iii bloklm uapad. Om dovodl
do lZbaciva fl ja
prnrh.llika
iz ruvnolcic,'
()bUroln d a on/o1
cKckujc o rpor,
It ...
kG n :Lpada~
~n 'Cna siu dO\-odi do ncmoguenotoli dc1fninac::ijc iii konrroJe n a d aikido Mrt 'Cln.
Nenasilnc cljC l~njc r:l7.Dtkri..·.l n;l~tljC 1 a k o loblnom ltanu\lliitvu ako
i
InedunarodnQj
ujcdnirl. K ;ub
lU
p olica jd b ije ki
t4)k(1I1'I
I\)krem
:u
gm,I.lnika p rn \':l mk li
i
knri'ltili
P s t ' :
u
. du II.pro nt<. medu koJilll .u bib i djeca, IJudi 17SjediojenU\ Alllerl~kih Dm ... i
Ill'Om MJe,~ su
loll
lllh'S Irena (X>bunill. P()IIC a.Jdbijelcl su
llki.
uv~j nnc:in poklt1: li sebl
w i
isvl
JCIUtbnc se ,islem rasne 'Iegttgac::ijc. slu/J, pa su ih sopslvtnn laliiln:l djclsl <loyd do pada,
Gene Shup nmodi 1;0'0''0 200 rulibtih neo>.,llnlh .. klib u rj«. .nj< konlliktlt ne-
'ilniln patem.' 0....: taknke sp:atbju u jcJnu ad tedri lute~rije: monitoring; l . .ago\ v anje .
rl'Utctti;:tojc
i
ubj(d\wnje, OObijanjc aur:adnjc ee inte:l'\~n(;ii.'.
Nenasllne mknke
U
1).0 ,· nJuko Oikta
J\1onitoring
i
7..'ilI;OftI'llnjc
Neke grupe de-ode do esbbcijc kC)nfhkt-:lkorifrrnjrm ncna51lnih meted ..
low
'to $U mo-
nitoring prohlcln:l I lagoVllI'llllje promjcn;l. Ljudskopn ..
'kc
grope:
i
grupe za 1Jitiw
.,koliSa
n:,dHIc:.d.tjun~u~inn.' koji dri.a.vc, kor()o rlt.c ije , d ru ge grupe IUle lJudska pnlW
i
nlwll .
NjiJ l0vi i~vje tlO ljl poditu $vijC III H l.lo ul-'0 ttc l> ama. aU 1 ron1lltu \l cvldcnlll'SlJlju kdenja
pra ..'ll kojl mogu po,noQ UbudubJn pR)( csim~ izgntdnje ,,,ira
bo
ito su Prt'KO\'ori
z . a
kaje su
11C:»trcbni objcktivnl kfltMji
odrro lVoln ja
J 'Obn jc oc IlC 1C '
Amn~SI]fI,I lIfttJnlJl korisli . V . . ~ . .mobili7jranje p.rugc- I.J,tfuwnike koJe n:astaju bd.:a
nrJ (l In i7 . ac ij e puk tc ,\U vdlki broj Iju tli k ojl te j a . .11o oplulhi 111pnklluri Inlmn .. tljclil drla~ t .
prc.duzeea iiign.1P;'l.'
f lYe
U ci. lj\ 1pn) ln jcn~ njihovih lXII'nlll:,k;I. ~1t')bUiziJ 'luljc I '0ruge pre:dS-fav-
ljlt na~in podizuuJ.1.
JI.\YI1C
svijesti I
ja(,jlnj t1'l(11ni7.3Cij
u
cUju
Iw.lrnnjll
pn)n\jtn~I.
Sramotcnjt
d./tld
unlja.lo OJr,},/ jc v .a .J .n ojet _iecilj l:k,rugt I'mlnjeua u pon ..1..a.nju
i
poStu-
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 152/332
peim a, a ne 17.olacip grope ljudi koj. unaprijcd odbij. osjctaj oyun ,u e d n l g i I D 2 . 1Z4bcijs
mote poopjeiiti naruje
i
fWlijeti dod.,nu Ilena ,oInirom d. doprin '; <It .. grope dodatno
ukopaVJju U Idc:ologiju.mi ioni .
l)rutc6tiranje I ubjcdiV1lnje
C H j ovog prisfupa je pcdizanje svljC lifJ I.) ncpravdi
t
sr.u no «n jc Ilu iln ik ::l k r o z ja vnn d je lo -
\ i \n j l l
kao Gh)
su
publikacije.
g o v o r l , morkvl
U,1simbolleoe
1 a Z n c s a hr sn e kako
bi
li e
pri\'Ukb
p<11.nj:anil one koji
$U
poglnuLi. Tokom h'ool :1 2002. gedine u K~niji, ol'~nracije clvUnog
dru't\'1 oblijcpile su ~ dovc ~leriln;J iob j:Jv ljiV '.1 lcn .d tj.s kc naj avc s perukcm da
sv i
imaju
odgovorno .t u o rn ogu6 llOm ju m im ih 17 ..b on .Ovo je dopr io ij do b .i Jl or ij ~lw j prumjcni
\ -- o c W v . a
, smanjilo braj smrtrrih slueajcva
p o\ CU nlh ~ i7 .b nrin u...
Odbija n je suradnje
O aj
oblik
nenuilnog
djc:luV'mja u:&vljl
nlgJ:l~ 02
C i n
odb ija nj; a u
kojcln
J judi p fC$ t2 ju rs-
djd '''lIkodnevne ak tivnosn ~ o a~ n ,upro tstav ljlln ja drugoj gt'\Ip t S lorp navodi rri V T'Sre.0 ·
bljtlnja ,urndnje.
1
Dtust
vcno odbijanjc 5.urndnjc ukljutllje bojkotiranjc: 'pon,lUh iiidruftvenih
doglldnJ a, odususrvovnnje sa a50v;1 k ae o blik 'tro jk a $ t\ld en nn alh ;:~ 1 ill h ,c lje :n jc i~rnd$ l H i
drio'l'le. E konom sko odbijanjc lium dnjc odnosi se no.bojkot
potroillC:1
u n cdred ene prcizvcde,
nc rlat l1 jc l lcana tine .. podiunje ustedevlne i2 ban lk:t H i
nO\'C;1
7 .
inv('<I;ticionih
fondow , sm .jk
r-.wnlkalcol iii
uspcravacje
ptO izvodn~ precess, II uvcdenje S '.1 nk .Q j aill emootg . l v ladama
ill
p re du ze tim . k oj • ....u no d je luju . Po lltitko od bija nje su , nj< uk lju ruje bc )ji« >tit:u ljc
i2b0r:a ill
drtavnlh
in«1rucij:a.javnu nqxmwnost
prelnll ncpn\'ednim ukonim.a bo '10 su ap:zrthrjd
i
odbijanjc prim:m.nja
autonletl ,.Juli
Civiln. mnta korub stra1egiju odbljanj. rundDje
luko
hi .. .wIlIU. od vojDe sile;
ncn ''''' .. ni gr.d.nilke djeluju sa illumjeslo voj.ke k : t k o bi se odb .. nili/c od nap.da. Ci\'iJna
u~tit:\ til,koder kcrtsu
metod
odh ij an ja 1 i\lndnjc s osvajaClnla.
Tbkom D rugog $Yj. kog r a t a , 0. ..,, jc b il. jc dlna drlaw ko ja j e 'I~tlno <pa.H finu
$ v uJ ih gm d:u la lk iJ cv rtj3 ta ke fto J c :lk rtv no
l'nI7..,'liQ
tp cr 5 ur.ld nji. IH ld $ titk lm
okupaeorima,
K d:1
8\1
nacisti n atjem li d ltn sk c Jcvtcjc d:,
n05e tutu zvijczdu.
dlolnltki
IIcjcvrcjl i\l
jc mkodct
VUCtU
nosid no 'Zll3.k.solidllrno5ti.
N~
p ra je n eg o stQ $U n :le bo 'Z oa po «li
takciju
odvoicnjl l
J~TCj U logore smni, danski pd~nillc~ Itt otg'.mj~rali m sov ru sui..,..n j) Jevrcjl. injihovo
odvof.cnje
ribankun brodovuna
IZ
dr<.avc.
0.00 .u 1 Ikodcr korutiU ru lnitk . 'r~ jkove.lim bc)lifu pokretc IU ln j< . uniJ1:w 'je sop-
~tvt:nog
tcl jezniCkog saobtab.ja.. lC dru g.:: nc nuilne m e to de b.ko bl
nac:islima
olef::aJi oku·
padju D,n.ke. Inow.mono $U'''Iill lo,, lnu kuhuru
i
prutali o pOr okup, rim. pjewjue
d an~k e n lt.ro dl1 t p jesm t
i
o dria va ju o dCmQnm ';lC '-ijc u zn ak p od ...d k edA.n sk .om k ralju ivladi.
d ok su n :lc i llti mn riirn li UH~'lnl . · Ovaj l)runJer djclov :anja d anskih g r.IdA nnllO po kazuje
k n k o
civiln tallirn
IlIo-a
anemOhruthi 05VIIJaeilna dB
(
okorililC okupacijon',
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 153/332
InCtn t:nc:ije
e li; ',. <1ntegij. je prckicUoje I/~/U~I 1110i
ubzh'mje
IU IWilj. J W c o bl .. Ijudi mobiliz-
jnah
U pl'OCC'iU
stvJ.C.lDja p romjena. P . ., ho l( ') 1b inten-encija korisri
~t.n.jk
glacIu
iubziV'.mjc=
na
elemeete
i
OPMflO t i uoUravanja mora ln ih ..i t c:m :a ijudi.
F i Z o i c b .
inl~ncijll
uklju~ujc s jedcnje .,
.tujllnjc,
Icl:&njc:,
pje.. WI1je
li
nrlO
tln.lgi
vid okuJliranj3
jaYnog pro lt r lL
Oruih'cntl
intcrvencija
pn:: (L~t : lvl jngnlpne SlUtnnke
t
5fvnranjt 1fcia purem Inremen, clrkul.iUllu h ulje: p oru ka p urem
t elefona, p reds tsve
na javnim rlljt llhn:t iii
1Itr';tt'esb
oburntVII
~'lJkodncvnetg .Ji\'l')r.t kao
SID
$\I
prcnlurpavanje j3vnog
prijclJozJ
Il l prcllprcrttiY;tnjc tc lc fon~k ih lin ijlL Ekollunltjk~
inkn'Cncij~
se
du,j
nc:n:l .)uuirn oduzimanjem
11t'lqf lno I t<<cnc
imcvine iz c.m ljiiQ , re Jrv.tnnjem alter-
n:a tivnug t 'kononuk&-ttgav iMkog .(ilrc:ma
iii trl.iin.. f'tllititka
n tc t\ e:nc ij a obuhvat: l u -.d cnj e
priMlt :l . nk t lp i t: lt ljc . p\--nib U taoo\~, lr.;ar.anjc p a r a J c 1 n i h vbda.
Nenasilno djelownje
S2mO po
'<hi no mot , izgnodjti mit. Ona bk
moi.
dnprinijai es leo-
lariji 1mn8ikt~ itremrrnem po\'rbnju nctrpcljh'OSli itcnzija rnedu
tjuclun.t
igrupama. \'lade
i
dN~j organ; nl pozidji nu,a ntogu koriillf1 silu
i
nuiIno
(U7bijanjr
djclCMnja
grupa kojc
pO~:1Vllju rije§iti
konRikt
na nen;1.dI3n
natin.
a u
clju
uusl ilJijlluja
I )j ihovo~ rsda .Medur im,
akt ivnOfl ,i usrnjerene
I t a .
nenasilncm IJe~ ~njll konflikta u
najboljc.m ~Iubju dovode
e l l ' )
i'lI'Z~
rijtvlolnja uslow za rransfcrmacjju odnM:' I srrukrura, U mnoglm 1l111~~JC\fjnln. OV~I pro'njc-na
jc neophodnn , obzlrcm c i t strukrure I ' r u ' l l l j u orpor promjeni
1
II. esebe 1 1 1 1p 0 7 : i c i j : a m a moo
ignori r. aju molbe Z:\ J i jalogul1l il, ptcgt)\,Otlmll,
Na re deo P f Il:o vlj.
dublje
.n .u nr.l 0 >1 .1. d ijelov e
i2gr.1dnje mint
kojl
tin< 7.2jcdnitku ,i7;iju
nil pulU Iu pnlJrdnom miru,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 154/332
'~'''lfnlld1a~ .....
Smanjenje
direktnog nasilja
Oru g:1 iu rc gr >r ija nl:.rN: izgm dnjc: m ira kOjll se ocInasl nu 1Imllnjenjc d irek tno g n:.,II;:.
ukljui:ujc: r . a J c o n . l c . i
1 '''' oist tm<
clrW , ,jsIw i~ .niRMIih
. , i i i»
bo iw
OI'-.r.tnjc
ilbjeg lic.k ih kam l)O Vlllako bi
6C
om ob',nS o rig uran pro storzu
£h'tll.
O wIM plU l,'l'ilm i preknla ...
ju ciklus n l l \ i l J a
i
p O l . ; t v l j : 1 j u osnove ' 1 . . l l budutc proeese
izgAdnjc (rUB
rut.
I n
naBn;a:
p~na].1 viktimi%.J(l~
o gn ul1 blv nn je d je lo vlln j'J n aslln lk a ier
v
·. . 'Irnnjc sig\lrnog
pRKfoti..
il} ovih strategija
je p r e oenc i j a vikti-
mizacije.ograniia-
uanje djelouanja
nasilnika
i
stuara-
Pre \ 'encija ~;ktinlizacijc
U Innoghn gmdnnsklnl ratOvjm;1 c iva li p redsrav -
Ijaju
mete- IiItnih
smlc:gij1. . lasakri n~
civil.inu
.tva...
reju pogodno do 7 . ' buduee r:.tovc I ubistva
i - : t
O S Y C t e .
~1eduna.rodn.A ujedniC \ njjt'. rH gO\llll. bdlt je
upcYl.or.t~
vaeo
d:a
se nK IgU
dc:t;iti ~tlOcidi
u RuJ .n d'i
i
Burondiju..
nje sigunzog prosto-
ra za builuce procese
izgradnje mira,
U crcnudu bd....sc potd.
dd,,, ..
ti uhim ...
r o t « >
je c ik Ju s n ld alja p opu, gnjc:vnog vrclog; koji nlje po&kdio
nhi jednu uUcu. nlti jedno sele. 0:1. su ,nedunllfoone
m il'OV nc: m ;agc bile prisum e l porm gale u prcvencij. \U:-
liln iz :tC .ljc clvlla , l'on080 m anje ljudi b l poginulo l m llogo m ~njc bi bllo
onih
koji bi uzell
OMi<
U
Nice:
c ia
n
,, e uhiju pripadnikc:lcc drugc em
itkc:
gNp<.
Sto
jc
';Sc
mirovnih 'nop
koje mO~\I 'tallh; civile o d tog'll da postilnu ittvc:, to [e veta mQgucnOS[ d3: ee se sprljttiti
ck sp anx ij;a n m 1
dtrc:l1nng nuilj.
OgnnieaYatljc djclo,1lt1j. oasilnw
Osobe koje elne krivi~n:l djcb Ill
U;\srOJ
na civile
InO(llju
Ie: '1.2u.'itavlti.Z~p ..dni
prAvnj
okvir
UiltiY3
se
JU
provodcnju ukona 1 pravnlm
procesiml kaJut
bi se
u1tlwi ci,ili od
C l' talib
ooob:l kojc nisu u mogumosti 11.ne
tde
da
poI.tuju
l.1kan. } ko cvakav pcilhlp nijc \Ivijc:k
lltinkovil,
II .
m of.e b1li i
koutraprcduktlvan,
sistem zakon:a
i
j ; t llc>g
reda
Inora
I)()$\oj:ui.
1(.,\0
1'0 je ,...e deoo u pogl.vlju 6, mnogi $U nd>ci na porn ... rctOrmama
i
poboljbnju metod.
koje se kuristc kao odsovor n~
krl\'i01I\
djcla.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 155/332
Zakonski ;praoni
sistemi mogu pomoii
u odriavanjujavnog
reda imira itoje
neznobi azno /I stva-
S.vunanj(. sigumog JlrO~UUll
~rolu.)m
r;\tO\I''a
ina..iljl. IC ;Jw je ,aglcltul cjc.lokupnu 5lnudju I Iunijth obj<-kti\·ne cdluke.
U u)n'Hn nki)lslOSonu Ijudi mglnju I e . . prduku ru mo lus prr:uvlj.a ' . tnj . . iOOO'lC'nja reak-
ti\ ,ih 0II1h.lu
ko j t :
f D O K U
h .a.ik ocL n J ln .n u n d ul; 'O nX 'n irn in tC ft im a
t\thki
milo'' ' '
p~'Of1
g u b e n.t J ,t(,nl 5J.1\3im bomhmfn . rnll)ublcom II l;a.lchkom gr~,I'knH1 vtCVQ7.U I , ... v:aIcom
1) ; ,lc ll tlnMkonl kua) ln Jrl,vnjenul11 til « ' n ,ljtun kako bl
1 1 4
rokr~i,) ('\It ,tlltIOV. i',.r.,d k:.t nasclj:t.
NolUOJltnjcnl
de
se
SJn~ )il
nlllliljt' ~1Vo\r IIC'rl1u tor
:tllmitiv..nje
ipr'I'ft'IUtl ...A
drug tJja djclo-
\~nj .. r , , occsu I2.gndnjc ruira.
KVllilcpt sl.gutTIIClI: ~.ton
irN
In DZiilltc dimc,wJ'
'Ii, J( ' t1'fcki
pl'OSrMnAlwjtm Ie
I Juch t&;u .. ju \. ') n
borbcnih
hnlj . .. 'I e)
je crnoti\'fti ~(Of
u
kojcm I j udi imaju vrijcmc
i
nOg\k'flOIIoI
t . I . I
utinslci r..,n,we 0 I\-ojlm , , , , -Uukanu o
tome: k : : a k o
Ir,.~ oduprijeri
konRlknL
Tt.
je
ujcJno
ir~(_l)r
n
$t'V2ntIic lOC'JulJuJsJuh odllOA
kojl
n jc 'g u_u kon .tru ktimu in tc :r.a k..:ij'
rl'in l ('tro hrta m l m lKu pomoti \I f l'''ll/...tn jU n cp .> -n :d no g c iJ j,l. I In lAtlj cn j.1 nil 'l 11JA te cUe
n .lpn ,v lll p eesror 1;:' druge lnh.:ij;llivc h:grt.1d,nje mil'll, Ovt p -m j.t,..I 'Hi ukljut-uju , .. ..knnske i
rl'2 vnC ' ~ iljlt'n 1C : ko jirn . jc cilj 7....hhll JItVI\( ')j(tc:dlli
mira i
ljudskih praw.
J' ,It.tnjc
huulIulinmc
p om r ,, c 1U1tO \'UO0 J 'f'im irju .. m iro vn ,. n 1i lijc.
ttnnnjc uitiunih
rona I
r OTf.t.nlin'~~
me-nog Uf lO 't l) J e f1 ja rD tn4~ koLlrllkl
l..oon.J,)d
i
pn ,-..u .utem'
Z.dU.111'ki ,
pnvni
. temi polll~.hl U 'Mu1lnju
pvnat; n :da
I nutA k . . .
I..
eu u,mjc:rc:o.i l e a
J)r.\\'l·,lnuUl mlru, l jud koj ligum('hli l l:aioti ljudlikih p,.JVOI.OIH IUKU
l1OIf lOCI
I juw , ...: , d a
O;,l 'MC
'Ojc:
potrebe ba. po)oreduv;anjA drugih. l. lkt,n
i o k i , r i A ' ' ' ' '
iSlemibl
fTdWI
Udnh'll JI]tilimilct
Iaot
'('1'11'- l.tpJruci umjnto rurem pri ..,lnih mjcta I na~j-
I j A . '1((tuum, ako ni ..uu mogutnu'Iolil tV.u'tll~lritnitc't
ptiklA dnJ ln putern, m og u
dedllno
d('I',.,nijc:t1 prublemu,
1'.•p:.on~li
i
pra.' 'ni
AsTeRI.tftO p~n'rp uju
. uuk t lo l ra lno
..... Ii<
Iwj<
,j Iai . d n > g < . . . . .
oni
lIetu
ljuJ im a ...
o.AON rA C'.~ I d a s . o c
i . l t
drugo~ i..icnt'tcta. AJy, IUza-
kon.ki 1
''''ilvni
si lorcmt 1:l\oo,--anl n.a mvcll. onda m ol(\'
rOlltifivolU
ipoj;aoti
.:ikJw.
n uilja , k tirn in .a .L l
u.nUlilt~.u·
jc4nh:t.
l ...koni
i
pna 'i 'i~lcmi drta CI
l)r)lA vn , .. pan t u klJ \lb-'je p ru vtdb u l~ ko n:a. $ :ud ov c
i
nt'kt
I I I
t lhUb q_nkc,rtninanja
1 1 i
kdl 'ckt
i j c .
pteSlupntka.
U
idcalnol11 IIhtlAjU.
n V I .i..~ r n i
nde
n. 'rt« ,,-anju 0I0ba da nlnefU ..tet ...
cbi i drugima...
prutaju l1\l»)C'hom rrr lUrni inu
d a
nzmidc 0 ';im djcLm.. iprumlj<n<n ;' p uu a Io n je . ' ih uhtobr.iu do ruwl'JU
' JdtUIe
na t . .. . 'nja • IIi ' ,,, alJu d '* ia
bar ,
.>dlob.Tab
I . n - n i
ilium ....
bitnJ
7:;& \t\flUtlJvljolnjc:
rttl.a
idtuJr.. rnr. Iu~ntrol('. ~le1.lutimt u z;tjcdn~ . n'.1 , ntttika.~t1inl
ill DC-
Si t
I
11
i
n2.tlojolnja u sm njrr'Ju nlUaja
ranjlJodri:.ivogmira.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 156/332
- - - - -
prlft'Jnlm lilt.(cmi.m.Iu kojim .. mnastl ~ iN u n~'noth t n-anti .,v;C 06novttc:
I ~
iL p r j< ' pnnumo odon jmj i rn pnoor _ < 0 je .
> l ip - , . . .
1 ..1.
odrt .V>njo P ' D O g
f'(',I.. tnole pottlti mo teUk.Jnl.nl ulinkilvlt n.lt,
da
se Im.1nji b'imllU.l jot 1~, 'Cbti l,;udim:a
mc'~tn t'
d.
udovoljc svoJ.. I
uebe
k t - ; ;
.IU \l~('_nJ' 'te\c
drug*n ,
I'rirxl,,,
Ulr.lidnjt'
pohcijc j p ,.i/Ic.i ohiru Lljatniu
I rntUf.1tl\ t\.1
rr., d. dobn'1ju we
vt ~U
populottn<Mt idokA',nno
.m.llljuju
k thnlnAI. Owkv:a
rnm
,unadnJ(
1 oUn,IV K n il p artn er-
.t,'U polkije iujednlcc 7.1koju polidJ. rl't'uri,n. odgo\'U1nO~L f l '1 ' l 'W . 'C l o i rc.tf~rativnc pravde,
'1'...atu ckt.ljnijc: u n atc dn om
r-~.mlj'. < 'to
V' kuristr bl hi U p U I W f l . r ruw ,c tn knmmab .
idM.l.gibrf 'C'kriajnm Iknvibuh djl:Lt prn .nc J 'Vm j (', n odgovun lt .s -u I :lme u~tnKt..
~1...owocIf ti .. .a .. . . .. ipn........tc
~nl\·~1 U pitnjcnih n.lCljA
'C'.J~h JU
oa..(f.a\'ltnc 7~lnc poflnjc'n<' u
DN i(' ,m
SYjcukom
raN ~ U\'Om mNu.rwod.nih
, . & k . t ) l' .
I
1wn, C'ncij~
0
Ijuddcim
rrllV1m~ ,J..
hi od\n tlh od
n.1,..lOI~'_, ntlika
i
'O 'ttvlL tll.:vtn.llnrr .and2nk.. (h; J:.IJcoa.iod,-..e 'Ie na cncdun.a.roc:lt
h um lln it.ll'n n pta VO )c oje ullpott .i \' lj .l I l fI , v t l a nltJV;lnj1
nidi
la hlle • Iln la l1 je cn j.. itc h: p t~ I je ne
n.ul Ci\1Ulll. tekcm orobnih knllRllal.l
llje c lll} cne na cijc su 20 02. g od rn e
~)IUIt,vale
mcc:lun:uodnJ
kri\litn.
,ud ku)1 pro ':CWIt 'i t ese-
be .
, J~ 'Hmc u ~njc ljt.l(h llh
m \ ·
II ,rmljanu u mjima m arlul ni~u U mctgUtnoui illDC
:le t r - CAWh.ti~,.
'ul.lp'L
Pnjc tv , tu a.1»\4.5aM .J-I «bl,·i. na f.UdJ. namjuomJa
p fO ('C lUlr.a ju rame tlo b nc U btv lo j Jug~la\ lli I R u andi. lAM je UrltnA ubnkuV'ltu. t nJlhovog
nJ..
tip'-
ciIj
j< alti..
IjuJdtih pnv., biojAv F ....u.,Ob
i.pn-t ,.n j< ~ .-
~..i
u '. '.,.,_
kncnju
Ijudillb
I
I luluanh:ama pomoi
Cilj humanl tamc
p o m o c i It'
,m .. . je IjudtJuo pamjc: . Vrto;c
~JII.a U
I .t r- .adn ju mi r a je r
IIU.lfllt,lVljilkJus
Illtlliljn
kojIIJt'1111rf\' tl~U'l .lnu pntvt lu I I$ \ 'o je
nlkc.l.ok;;llnc
vjtrske
tltjctlnicc
l nc:prllfirM
c . v g ; ; m i < l ' . a c i j t
prui ..ju pcunnt tJty.un .. \I virlu h.l lne.a:mk .J' imcUk1.oike pomoc.
'\ lr ed t in jC ' f\ Jc t:da
rruuju
hit ~,k.u ljudt.na u kri)'.l\lm pocINlpma. 0';&).;\,. orpntUcijc:
hlkOOo ' & ugu\'llnui c ij rl nv. il n jr . ..I il d t 1 ) '. aj cdn ,i ci l p rod
nasi1j.l.
tao
jc ~
mm ''' lhama ~ trI&Lcion.alno z.uncn·I'' ' ' n . a rnnci ;nu ~ti&t:
nrutnloolu
I nepruCTanOlJtl.
fleJ.avrto; rrabv.tnjt' p o k : a :n rF ~ O\mv
J fb tup
moie ~
tukob Ib) uluUc: 1cda poU tK i, .Ium .u ut.amu purn « ponckMJ oom.;u fSl'Jiillt s tr .l .nCds bi
jc
u.n , ; . . , . . , . u '
i. q . . . - . o L o'u'
oJ ~
rnho<U ' 1 : . . .
bn..bUn .... ..:.b. ,.., ,_
I '. ;I;I'I vainu u l o > g u
b
,.do>'OIl 'J~ ......... h p o m b o
l j u < I i
.munj<nju
. . . .. r . _ J . - , h
c
I
.vj~s.nott
cl. . pr1X'C.l
hUJn;lnit.ln~
PUIIUKl lela Ito su d 'IH 'I:-m lOF hfilnc, 'I)(Itmvij;ln_j<: pro-
grlJtla u do\ Udenjc Y O d c : irN.ta.njt
mr.Jion kt
~Iubi
unuw
izt.jCKlI~kih
ka,upOV.I
te : obU0'V3
1 I1 l1 hc :n lh jc dir u.:a I 'r cd st.'· ...
j 1 1
b ltn u I'rilik u
u
u r:td .n ju 1 1mc JU li&f-«nih
,trana,
Oogo\'Ori 0primbju
Pni k.,rU u f cwma l:r um rr tgU O fln u 1: u'pou:av .l ~ IIm t'du ur .kc:ruh
,tnna.
a
(:Iljc:m
K.au a\· lj~;a
nawjl . lako .c ,I Ku ln; 0 rrimirju
nc b . a V ' C
u l n l L . A , m
J uk uh .., ip ;a k im .it cilj
.n-annj< ... 'It ' L>j i N~u&, J,; i n i < l-nnU u prq;.,,«ima.
z.u. . . :cnc
stnnc iU
sptr 'n l f tC
UIUtJ\,h
I . 'WlU.uu su.l..ob
k.h
0IjctC'
c i a lU U
m O t n r;
airu uij .... [).) top dobzi bJ.1 tcn 'pc ' ni1\ u m fISutnom d.a
o s v o j c o
,L 'Cb[At
IthtGnj<.
bd:a au
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 157/332
iscrplieue
ed
t : l lOVJnj; l Ui kad J jc odnos .nap U p«=,ko,· . . .
U....kilii ..
to lem jC \.ln .1 ko nu-roJtjdjul·
Bcz d og ov or .t
0
prlrnuju jc ItA ko. aka ne iuemoguec,
r rcg OV I1 r1 u .a 0
kcmpleksrujirn Ilill,l,njima
k a o ito jc utpolT:,\Vljioll\je: vlasri. J\lw urate e srrane
nOl'it.tvljaju
oruaane borbe
tokorn
mlrovnih
prega\' ....
mmj .1
jt
vjM'Ontno.. .1 th
6:: ~
mumatilir . \n.c:
navi.n
sukobinu . podr)..ati dogo--
vote 0 '1 '; 'lu st av lj an ju ukob3 .
VOjn intcnrendJa
Vo ,Pke
u a jrlo to
,jew Mlle c.b
pmmifu
mir
putem
trnlU1j~njil
n.2SilJa
knF je ptQ\luuku
vnb nck :. ,I ruga s rr.a n.L .Vojn:. l Iu)ustr i;a
Sjedinjen'h
t\rnerickih Or';.il vJ_ prcd$tllvljil 5vnje: vojne
lntervenelje bo natan dipluln.1I5kog
tljtlo va njll :\ up otrebu
uukleamcg ,'Mja kac
rtdstvO
_m im vnc m isije
K A t l a
se is crp c
we
m~c»r i
Q
lipJoJ1U.fi.kiln
rjcl:lv.tl1je:tl1 w k o b a .
\ 'ojna
i:nt~ncij~ ee $C upomjebiti kao mjnje .raist'J'o ..SAD cal pratt ..- In.ka koruti k;w
. ~ r r i k u
u
u..ii.tituljudskih p~vn l
sigumO'It
Ijudi.lr;,k,olli koji
IU
\lldj\)~cni
\I
precese '1':J:;rndnjcmira p~
isp iOJ ju p rav il a, op ravdanos r
i
u¢ -inkovi tOSf humanl ramc- ..- ojnlh InlC :tw:ne ij~l .Kor iJ .r c:nje vo jn t:
ute z.1 'lnan_jenje
nuUja
ncmino\'no n~nc). .ihttu
civiliJld
i
elo'O
ne: mpi; cva mdlit, Ijuds1ca
prow
i
Ijudsku sigumost~
N ekl p;ak rvrde d.t vojikl* Inoze dordnijeti j7.gr~tlnji mira «ko .vojl dJctI()~nje ullnjeri na
tn irovne rnisijc
i
c'peracije ktlje ..O de munll 0
potl'Cbiuna It)klttnQg
Sl31'1c.vlliirva
i
k o j e : . $U U
skladu , humanuamtm pnk\'om.
U to rn sm lslu ~toevcde I 'd111jeti S AL ) ·o vo g prllluDM n ~ lll'ltiju 2 00 4 p ;o din e k .lctn [e in ·
tctni
Mnfiikt priJctio d s p ren ille m l$Ovn o krvoprclke, re .\jihova inte:t\'ctlcija u
Llblji
2003.
pUle I e o j o je im.b u cilj .m.mjcoje dud,tnOg n.uilj.
i
bib u ,kbdu • potteoom. lolulnog
sra uo vn iltv '.t. O Vl,kv t n lleini ~ Ijno g djelowuj.l v iS e n ,,J ik uju ru lro vn im mllliJant.' lnteg\'l upotrebi
u ob i~ ajr:n ih v ojn lh
llrategijl U
svrhu f>ara.tavanjll
luolivnik.'l.
I\1itovnc: mis1jc
C llj ru iro vn ih
Illisija
je ? _:lu itu ,v lj:u ljc cik lu sa n ~lIli1 j.l i'tm cC 'lu z ara ec nlh aw n UJ; lX>MOC
r:azli8rih metoda, Mirovnc fln ag t' n c .IU1..e :u no fi'titk om ra.:r.dvllj:.nju 7--01r.u~l: -nih
',-.lIUl.
vet
pomdu u doku'nculir2nju i
nadgloJ.:mju
n:asitja.
One
mop nh;tvjrit2vari i
l'orlYan
ruliche
grupe
n A
vrienj~ dlplonl~{~kogptiriska nl sukobljeoc ,nunc
i
n j, ha \, 1: VOI .. lc .
F.acilitir.ati
njahovu
kOlllu n1 l.G tc iju , n l\d glc dn ti i'l.h < ln u: p ro ct- ..c
i
p ru1 ..'\ d podr ik u
lokalMm
1IhU10VOjA-wu
k,lo vid
mcdul\a.rodnog
prl US(\'OL. 5\,1 0\11
procai '(u
Ui)w
'ez;;lni
7.a
I 'fI:duzlm Q.nje daljn jih kor.tka u
agr.u.Jnji m ir:L V ojnc
i.
c iv il l'\ C ' nU ro \<7 lC I ni . ..j e ima ju
i' ott ciljew ali
koriJlc
tuliCite:
mc.tu.nizrne
prufanj'o\
podrJkc
1.llrJ.cX:nim''In_n:am~'' p re kid u I,lru i'..a nih s uk ob .,.
UJecll.njenc rllu;ije i
rugC()fg...ru% <l.cijr
koriAu: 'o'Ojl\\I .n ir ov nll IflIs ijU kl;tQ Illlt -in mt:dun.arodnog
d jd o\o ;a _ nj:t. O n a o bu hY a fS
pri\UJt\'Q
m~unuodne
pnlicijc: koj;a (acilitit:l
d og o\ o re () p ritn irju .
poma£c u
stnilnjenju nasilj;) , p1 'U .b
rodriku
u p ro c:esu
~tenja idcmiliruizaciji
vojnih
tnJp:l. Zad:u:ak u ';lkvih mirovnih misiJn t.lkoocr obuhwtn ?:,;tiL'u bumlll'uNruih nulnilulca i
pramj k o l l V ' O j : : l . .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 158/332
Isko
t:.ne vazau segm ent u odriavnnju m ira,
ovakve
v ejn e m iro vn e lIllsijc
biv:aju eesto
kr i t ix l rane,
PriSWd.VUm lrocm h m lsija u bi'riojJugoslilviji je b iJ o nedovoljno d;l bi £ e 7 . .l IU S r . l v i b . m a s o v n : l
krvoprtlli6J.. Na poo tu cjim . a kao Sto
S'\I
Sijc :rn Leone 1
Ksmbodta,
p rip ad nic l rn iro vn ih ~ na ga
uCes-lvuvllli st) U m asovnom siJownJu t..cnn
i
konstili hranu d a bi
ih
p rimo ra li on p ro stit uc lju .
M:iro vn a f filsijll k oj;'l jc m7 .d v.ljllla 7 ,.:lrn l~ e s rra ne svojim je d je .lo va njcm
O h . ~ 1 . i l la
donoSenjc
polititkog rjel.nj. n. Kipru.
Civilnc m lrovne m lsije, nennom hnc m irovne m Age, Inirovni drncvi 111ncn:asilnc: Inter-
~ncijc
tre«
strcne. \ ICC$tvuju u slicnim proceslm a kao vojnc: m lrevne m hije. C ivH nc: 511ngC
5C po7 ,lcJoni ra ju tzmedu rukobljc:nib SfTlan.l u nil..~tojlUtjudn sm:lnje Ill pttkinl,l otui=ml5Ukob,
slWNljuc.i lc lko me ra ln u rsk c illji:ku p re pr ek u iz rrtc du n jih . K adu j c 7 .upo tCO konllikt i7.tnetlu
musl imana I hin dU $ll nakon lto je V eHk..:IBritanij:l p(iz.nilJ~ neaavlsnost lndlje, Gh:lndijc\' :1
Shand Sma l li , ln irovu.1 yoj l:kn u S c : m L a je u sred wkobu, ohr .Jbri ln pobun jenlke dSl.s e r .'I zi du
i
pruiila prilik,u za kenetruktlvan dijalog.
. lnrervencijske
rnirovnc
s nsg e k oris te (lojedin:ai nc
()$()hc.
uklju~ C1te u m lrcvne misi-
je za I)ratenje Ijudi U opasnosrl radi
spn:b\l'ilnja
n:1 .Uja n ltd njima, Neke re ed cn are dn e
l jud .skopr; ,vnAkc. o rg 'o ln izac ijc ohC ' /.bj (. -dujup l 'iun ju lckalnlm Rktivist :i tm/cnOlI t z .'l ljudsk ll pm . .. .. .
t i j i ; \ > ig umos[ ill'o liv ot m og u bid u gro 7A :ui '/bo g n jih ov og dje.lo~'ltnjlt.Med'u naro dn e m iro vn e
brigade:
orn<>gllc:aYl~U
24 5artlU prumju dviJ imn u Sri Lanki fiji jc Zivot
U
opa5nosti zbog
n jiho \'og d jc lOY:ln ,ia u borbi 7 02l 'iu ln it kn pnava . Takoder ohcwjcduju licnu p rn tn ju p ra vn lei-
mwam1 t
$ coji/e: rade na polju ljudskih praw ,
polit i&inl
kandidillimalkinjamQ iii vladinim
51ui.bcnichntalrunlL
Tokom r~ bl)rn u
J u - 1 . n . o j
ACrid .
s\jct'Ski
utirnvni
monitoring
pnlino
je
podr*ku
lckalncm
smnovniS tv u, d okwnen lin 'lo p rc kria je . ra cilh irn o kormm ik ac iju i..m cdu sukobljc:njb m anit 1
smlriv:to porencija Jno kon fli kmu litllilCijll.
ZaStiecne
ecne
Tekom ramlb 7.bivanjil tdko je cbezbijediti sigutnos( eivila. Cilj Zll~titcnih 1.onn
jc
stva-
nanjt sigum og prosror:s za
civile
rckom
r.t.m.
S c : I . J , brr.ldnvi
i i i
regije
p rc goV lr .l jU s o ru i2n ll n
'iTr .1n3m3 kako
hi dobili
talU w ti~( nih zona i
kako bi Ie stwrUo okruienjc
u kojem je a~
galno nm id
otuijc. f. .
1
i«1urim
T
ukoliko su civlli Str3teike
nU 1e
voj~kr .
ii i
pobunjcnilo . ond:t
je
upitn ll u an kovito s(
owL 'V ih z on :t. Ako se uspjdno vodc,
2 a S u r e o e
zone lllOgu
l'om od u 1In irh 'anju nasilja ktoz podtiavanje 'Ut aCcDih
smUll u dunoseuju odluka 0 dooQ tuln) pcx In. C jim ll n n
k oJ im A ' n~c , ' O d i n borbe.
Jedan gram pre-
'lIencije nasiija je
jednako vri;edan
kilo kilogram post-
konJliktne izgradnje
Progr.uni prnvovre.mcnog
Up07AU'tmja
ieagirunja
Tdtntificim njc: oht:l.7 .aea koji dovode do nasilja po-
m nu :vljednicam l1 u srvam nju politi eke volje kako bi 5C
s is te ll la t; cno pri stup i o k o n f U k t u prijc: nego & - t o P05tanC
nasilan. Putem provam a 1)t:.1vovrem c:nog Up07.ott r'ljll
$:Utupljaju
$C
d tra ljn i p od ac i
0
speciliCn im pok :l7 t lr cljima kao
~11)Sll
fX,vt6tnjc: t tniCke
ill
vjer-
,;ke poillrizac.ije, politiCkog illkljlltcnjn, p<)lititkog
z :: lr ob lje n is tv~ l. t rgovi ll e on li jem ,
nJedijske
mira.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 159/332
S ljcd cC e po gb vljc o bjom j ...
bko
Intlsform.>Cij.
oJ_I
dop rin os i d ub ljo j
.n.Ii'; o7rob
konllik. ..
prcpagande
ii i
vojn c: mobiliU t'ije ~ C i lj p [o gr ;tm a l'ra \ O \'f t'm enog
teagit;lnj3 jt
\llim.iera'':lnje
m edu nared ne paz llje ; tcSU1 f1 La k on £liJ ..'l p tije neg o ~tO on razvijc u m asovno n.5ilje. M oe-
gn 1111m anji troSkOv1 a m nogo veta uOu.kovilo~t k lld a lie lju cH bav e kon flik lO l1 l p rlje lz bija nja
unfilja
l
trJum:trizlrnnj~l.
t l lka~cnJtt illubij-anjilljudl
i
uniir Vllr~1ldrhvne in(naArnlkrure.
I'mgromi op 'ni u ,'Om poglavlju su kljutni urekicbnje cikl..... cslcaIirun l\diru:mog
n2silja. . L a k o po sto ji 1 :m r inu tO lI d a 0Yi. programi C u,o nisu u
,kbdu ,
dn lgim prot'e5 im a.
i~nj< mira, rut ndam podrufjinu mogub lU
njihova
prekl.p 'ja.
Pravni
i
sudski si'ltml mnogih drbva ~ rq>retijumlrovnlh akrMJtJia. ~11m\TlC5tUge
l h um anlm rni radnicile se okrlvljuju za prcdlaW 1nj6 prtveerneuth rjcienj.~ urnjcsto dt.l
pontu
jl,vnM f da se istin kj bavi problem om , Program i
~iji
e cH j sm anjc-n je d irdu nu g na.,H j:l m oraju
. e : ~ a'n iv ;L ti n a v rijc dn otrlm ll Iju ds ke sig urn osu ipraveunog min. Om takoder m onsjll bin dio
J ir c~ okvi .r a i:zgt1dnjc m lD k.Uw
bi
$C Illogli
bavin
u~rncinl2
nuilp
ikonfUJc.b.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 160/332
Transformacija
odnosa
T r . .n s(o m t2 .d ja jc k lju tn i princip
ill p r o g n m l
iz g nd nJ c n u.r .a . l~1Pdnja
m in
rwtoj i
tJ ' l ,n , (onrunni o . ob e . poredee, zajednicc ,
prtduuta.
~Nkturc
i
vbd c •. a k a
,to
C r
nnujeniti
dCilNkt ivno
~irf)\,.njc
o n R i k t
J
Icon.lruktivnirn
I Il- lt Om
i
1 ' l I I 1 . \ ' O j c m . G l a v n i
tW; th ,k
i / . gnt -
d n je I n ir i l
je
l r .l n s r o r m a c i j : .
odncsa u
k o j c n l p r e a - r .l j c u C r u 'U k r iY 1 l (, p o n a 5 a .n j c
n
z . ' p o e l l l j C :
zado-
\'O ljc njc lju dslc lh I 'u d> a I Zlitllll ljudJrih pro....
I ' ' . ,raju priliku :aopromj I I lIin:nje medII ljudim>, 0\'1 procesluhUj'''''ju kontinu-
ira n m e l Sa m 'lld cjll po m lrtn j.l P O f\-Nu jc
da je duhovns
d im c n'l.i ja n e i'lb jc tlln d io k n n H l l u : a I
i% g t2 d n jc m i r a .
V j e r sk i J r o n c cP l J h n 1 f J n -1 s a d r i . i smisso pr;t~'nso d n o o ; l l O p r o s t i pomiren]e
' rnal< duboke pmmjc u .,.Qnu knjl se ljudi 00 ' jcdni p ,nu drulli ' ali lUlU eeop-
hodn . ~ tr. ln)furnulLiju cdeosa.
I'tK n dl1 j;t m ira tw foji n j c : g o Y n l i ednese kojl o l il ik lJ;wj \1 n j e n u i us tit U ku v n jc xll1 O 'it .
Onl nldjuruju • .dm oljcnje ljudduh poud>a , zaitilU ljud'ltih pr , .. pri .vsnjem _.;,-
I w s d , p u t i c a n je l n n 1 1 I U r n d n j u io g n n i t n w . n j c m ~vih f o r r o i n a .J i i l j ;al domin:u: i jc .
Pravt o d n o t i su i 7 . g r .u J e l' l i n a t t l u l k o p < ) \ 1 e ' Z l l n a prccesc I I j c e C l \ j e rrsnme,
trilUSrorn\;~cij;t;
k on llik l1 I uspc><uyljanje ptaYde.
LJJ({~njL
traume
U~fi 1lil f.,.(janj )
p... . . .J,
Navcdc: .n i pr~ kcrill~razlittite prisrupe U IV ( Im eadu d a h i u sp0 5tav lU I,,'a 'll: odnese,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 161/332
I.ijcccnjc traumc
T r.a .umOLe dQg:lCb j. n it. d og ad aj i iii rrijc tn jOL cdre de neg dog .a da j; l kdji u'l.rokujc ttajnc
fb'.u~k~,cmotivne lli duhcvne poslJc:du:c, Osu nu,.l.e biD i7.~zv.tn-.l.~(fuk tu .r .i li um nu il jcm .
k rim ina lem , -z lo st3 '0 1J j:llljem
iii
ram lrn djclovanjim a. N ekl
trnumlltAki
dogUllllji
uSUI ljaju
T H ) i l j c d l < . - e
Iw ji 013 $C ljudi
b a v e
godin.III1.I.lm
C Q k
ibtoljctun~.
'rro fl'lsw:nU'llc ij,ke trsume se o .f ol. 1tC1 ,nolrc l\t) ..e ' r Jwljcna I'll kolje nu . d ISh i I,C kasnije isko-
ritrlle
7.3
or:vetniflw poriv:anjc na novo nuU jc.
1I
Ljudi
r.a..tvij:Lju
azliQtc mchanl:r.JllC koj~ irn
roITI3iu
tL se ecse s tnumllma. no neki
ad I1flh
su unl\ CT'l:alni Pn-e msnifoucijc tr'Olulnabiwg
dog:ubj:a
eu prije J\'C&:I fib:tkc: pntodc - honnnni ~Irc:sa
ptqlbYl:
uj('lo , c~
K
rude u
ioku i
bob. N.lkon
togoa
potinjc
J'OS\;lvlj;Hlpirallj;t ~~ro b:a,~J.t~, te CQIO
~jc(;a
srid i
pnni'cno'\t bug unDg3 stO joj \C' t1ogor1i1~. Kada osoba
I . lpOCn~ prccesulrad nasilni dog.u l. lj . nb ti ljC ' dcp.resij:t,
pomh~1 '1.11O lVCWIU
ill
obojc,Jcr smarra
c l u .
ee kro't osvetu
p rcv ltlitJ J C I')resiju . l.ijeten je traum e i cpcravak pred ..
I i,. lv lj :t j, j . .uitln~kl &0 i:tg ntd njc :: m lrn . Pmrc.... lijcCcllf.l
I tAuMe : r.llh tijc v; a. f iz .i&o , emotjvno t duhc)Y1 l0 l :: tc je1 je -
njc.
O..
u
pruia
prosmr
Ij.dim. d. P 'I ''''''ju I ljeditt
tr.1umlakog dOb~d;aj:l
i
~rtnli7.iraju '\'Oje perrebe. OY2j
ptfJ((1. m cae polnO C i u pripremi otob.a i
t....
cdnicol U sustrt s osobJ.m, ukljuienim ill
pcveea-
nim , n.l.J iljcm
J Y . l
b.k
i
:unim
potinllcJjlm.a.
L.ijctenjc ersume zahtljeva i7 ,g ra Jn ju c dn cs a iponQ\o'llo povez:iv:tnjc t:l.-Jmlm IObom,so-
Ihtvenl) n duhovncm dlmeozjjorn, drugtm Ijullim:l ickclincru. Ono rorn ..ic tijelu da SI: riP.
fizitkih l'I'uul.rcS'f';lcij:lltr'ltumc. O )lie totO dd:kY3_knda se trrvc rrikljtl4\C: W'11 . u ll a p rc i.iY je li h
iklldil uuutar I~ib pronadu olnk4~nje lokI) 'to dijcle
II >
d ruglrn a ,lie u:. iliku tv nnsUja l gubhka.
PC 'OCc .l ije ecnja tr aume pomnz e ljuditna dw prcduunu konseruknvnc kunlkc U iprca.,wuju
sebc
i
orugih u - : a rUU10\'O bud f rnun ,a l,~ lr ...m,
U precesu lijettnj:t t raume konste lie r~z t:ui pnnctpl.
P rin cip i lijec -c :nja tr:au Jrte i
procell
oponntka
Vut.Wuranj<: traum.~1<ogdogo.uj ..
Rlotd
IU
anod\'Uim i zit-kim
fMKljcdil'.,1I11A..
- P rona l:a j..c :.n jc : ,I uh o ...
nog IIlnibla.
StwJ'1a.njc
dublj1h odn01i~ • tlrughn.l .
• Ponovn;lil.gr:ulnj:l O$jetaJn sanu1kantrole .
, ,,, < :nje uzroka tnlum c: , t1ll1l'1il lijihuv()ll1 Ukl3.lljanju.
ll
Traumatska isku-
siva ostavljaju tra-
gove nezadouoljenib
potreba
i
nezacije-
Ijenih rima.
Bel Ujetcnja tTIlum c: ip J ' C . b ' 1 . l I l' 1 : ~opom\f~, lti b :l rt 'm va lo ri :t ad Jc: rouch ••}-rtv.:, t 1 ~ l . s . J i p r o -
l'n:i ':lgr.adnjc: m irn.lao ho U I hum anilA rn..t IX 1Jnoc. nU rovoe m iiijc H I prcgo, 'O ri. Inogu biti
dod2mo 01(:'J..tni. O~ kojc sc ni.u OPOI llV UCd IT. lumarskog i 'l iku ..rva ne: ri jc tko s:u ,klan<'
nVllllftlk \'tll n.RJ.J/.J.a:F,..£/1 «k 1 ',/,,. EJIrdtT~(BwJdao:\\'~, fw..I991.1.
u v..,I,t.'1*l1a 1Iftf tdUt2,Sca:ww..onTml1lQl\w~ a t I I d ~(STAR). F....utun
~t~k
UNI't 'nlnt.2OOl.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 162/332
ddik\ ..nciji; nij< .lubjoo da je ,..me;
bmj
nosilnik>do,thin .... Ujeiii se <mat' : mom rwilj a,
Progrumi lij«cnjll trauma poln, :tZu i rMUn3 d. , fX'*1I1;1tn.1JUe be k ao p fC 'liv jc le .lp tl\O hn c z a
:Li .: tivnouct iCc: u l>roce 'i in l '1 izgradnje Ini,., u cilju promjene tlit\l:.cljr u kojaj
I I oC
nalaze.
Tnmsfonno,cij. konAikla
P ro cx si rn ~n $ro rm a cijt k an 8ik tll fH>k n:C ud cmokmnku kQ ln uu ik .ac iJ u e sk riv en im
uuoOm:1
konAim
i
k reln ..j u ~ovol jl lv :a ju ,Ca r jt : : 'cn j za
JVt'
ukljuer:nc:
,tmne. 'rran,;fonnacijn
kontlikta
se 'U\nn1l na nekoljJco princip;a.
P r lnelpl musformllcije konflilcta
tdrntifilucija idru.sbW
i
probltmll koji su pf'OIl1.rokov-.tli Iteru, tr.lUInU Hi uepeavdu .
- S ,r.aoj<
o d . 1 O S > . .
modu sulcoblj<nih
.mllu
k o p
I:t: cIo--.st i
do opralun;.
i
proccs:l
pOln tre nja .
. . Ra .; t\ ·i ja .n jc krcQovnih r jc : cnja
lwj~
Lijdo\'olj~v'~11cuebe svlh Ijudi.
- O'1 ' ,blj'''''njeljlldi ,.. .......rorm .. iju konflllctt.
I)rocesi
tTllnlform:u:::ijc
konOiknl su
neepbcdol ~ l
cjeloknpno drusrve ksko bi se
sp(ljctio
iii
zaustavlo nasilni sukob. Oui. uk.ljutuju djeJovauja medunarodnth dlplomata,
polllit:tr>lki, pr<duua, Yj< ,kih ujcdnica. mrdij. i onih koji rade n. izndi j.vnib poli-
rika
Prccese tt>lllll(ornl:1dje konfllkta ne kons-tc ..:11)10s-ukobljcllc srrane; ti prcrcs mogu
birl
od
ko ri st i l l. .4 sa \lC1 'n ikA: .I araeleke
iP:UClliJ),kt:
zajcdnlee nose. se •
unuu'ul')jim
: l . 1 i
i
m('dusobnim f<l'tlio.lofrima ikonOUu:ima. PtOC'csi tr.ln.formxijc konfliktn pom:atu u
izgnulnji efika ..nih kcallcijn 1prilikn 1.~demckrarske preguvon: unumr
I
rzmedu rll'7.IiCirih
sukohljc.nih ,rrana. Ove \tjeltine
i
p 't:csi su rakoder neophodni unutar j lzmedu ,nh't')vnih
org:tni7.acij. k:ako bi se l ,buljlaJ. koordinacij.
i
izgr.dili konstrokli nl odno,l. 5ujwi
opls nekolikc prterupa
tnn.(orrn2ciji
konnntta
l'ti OolUpiIran.rOrtl\;1ciji
konflikta
DijaJog
Proces uspoltavljlOjil dijalog:a chrabruje
O$obe
da \or
.II-,t:tnu
Ilod n>lu:wror'n treee
stnne kako
hi
se nugo\'2falo
0 kljQ~nim
pcoblcmima
iulpoln ;o
\'e6 nivo
nlumije-
vanja, Oijalog prcdsmvlj:, necpbcdan etemenr dcnlokrttrije. Posebne je v:l?an U zajednl ..
Calnll kcje se iuoc:.nraju I ~l)ru,cim preblemimn, kuje trebaju donijctl bhne odlukC-
t
kojc:
su dob.j.le i kojim. pMj.. i n..nje, ill koje doiiylj ... ju povcCanbroj n. . ilnih djda medu
svQjim tlilnovim;a/i.;amll..
FOfln:llni dljlliolki IlrOCCgj pozivajtl ljude c J f i podijete
lit., ,
iskuSlVI. viden.ja
i
\lJel'enj:'l
kako bi ( dohin joasnjji uvid u problcln;Uiku.
Oni poma1u .[\latllr'ju meduljll~r.kih
odnotI*
u podijeljcnjim drui.tvima. PO ebIlOje
du t; lk \'t tH j :,IQ§k c grope djcluju token, dnzc:g vrcll lc :nsk( lg pc:riodn 1 pomognu cl(ugimll
d:t. podu.z.tnu k()fllkc u
rjcl.'fanju
prohlem:a. Dij:tloski
prousi
02StOje- J'obolj'~tl k()I'Du-
nik2ciju i
un2prijcdiri odnc>,c wedu
ljudim11
r2:t.lititim t,kU Mm2
i
pogJc.dim2. IItovrew
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 163/332
mene im paml-tu d.a ~h,,:u(' luunplcl'Jn<»(
i
~[ruktu~u dimeuzjju kont1ikta .,
PtinC:ipijc:lni p ...geveet
l)ijiliolt koji
j t '
direkmo U\lnjc:rcn kg, lraunju
rjeSenj.1. 'lJ
konAikl
n.II.IVOl
se pregc-
verom N eferm alnu
pl'cgovar:,njll
su
die
svakodnevmce
U
ClhavlJanju
J ;Itlilih
z ad nt ...
h
ll
.klllranjn
l')olltl~kih dcgovora.
Prcx:e tr :lnc;(orm3.cije
kon6iktu
n aslo ji 1 1u Il1 je l'iti
Ijude
J l c Y l .i c l J c n\tkog prc:govllrnnjn.u kcjem
I'rcviie
blil.go~Iznosc waje porrebe I tcljc
t
is
pot.i'ijc ..tvtdog- prego\ 2nnjll. II kojcm Joezaboravlja na odnose dA bi ee l 'OStig-li l ieni
c::iljcvi n ..
ilClU
drugih .• Prmcipiiclni p rcg u\'o ri fo e >U(o jc o d
U
urategija koJe: im:1ju Z::L
cUj izltradnju
i
odrisvanjr cdnosa • druJl;im.a
tnteti
kreari\'na
tjc:knj-a kujil
udo\ 'Olja\ 2ju
petrebe lvih. u
~'t:Jijacija
~'Ic:dijll.cijllje proces pregovora
kojc
vooi oscbs
od
povjcrenjJ Meclljatnr pomsczc: su-
koblJcnim (t...lr'l;lMIl da medusobne ft'Lnlijcnc mi ljenj;L I
tskuvrva,
pr(:po~nOlju skrivene
pctrcbc, pronadu krearivna rje~enjtare donesu konncni c.lugC)vul Slitoo prin~ipijelnom
p regovo ru . u lcdij llC ij ;.a p oku,snv ;, 'l.ttdovoljiti porrcbe svlh t>Cf1\l\tl tJonoh::nJem odrtivog
rjci.cnj~
Trenlng
Trenio7i se unur:trizgradnjc mira to :vnl; a < lj u u karcgoriju tzgndnjc lurlenell I\lcdurim.
tfCnU);(llno(tV
rakcde r
p~dRavljJll lnrcrvcnojc
kao obUk
mn',iOrm.tcijc
konOikn.. Vodcni
n;&nljcrOll1
d-:adoprinesu utenju
0 vjc ;r .n .un .a
konlWliciranja
i
r re~Cl \o ;a r, an j. a.mncge r rener -
e ke ra dremce namijenjene grupama U konUjkru 'Z3vrk kilo forumi
:r.;l
Wf.-'U.,,,vljilnjc odno-
sa, rrC'l'oznilvanje kljutnih problems
i
rll.z\-ij:tnjc mQguenosti 2.11rjC:;~\lanjc:uzroka D.tsiloib
kOllOUUt . Radlcnlcc
5
fokuscrn na
rjtAl'IVlIrljc problema prerumvljll ju ohlik r1'tI 'ung~ nil kojimll
u~e8nlc; i1c Iz I ' I lZUadh konAikrnlh h,, lpA uee v Jcll in e I1n ll li 'Z i ra llJ a Idju\lLnU. n'~hlc.lnn injlhovog
kreaLivnog
rjd.avnnj~.
U'po.,.\·ljanje pravde
Ook je
U
prethednem pogla\.lju
prcdi.uvljc:na
ulop
ukon Okih
i
pravmh
,n~trumc.n2t..
U
Jmanjcnju
ouilja. U o''Om 5Cr.l.pr,&\·lja 0 njihovim bpacitchmol loA tran ..(uml.2ciju odno-
':1. TJmo
guje:
se juno mogu 1drntih~trOlti trn-e
i
nasilnici, formalni
~Jlonf>ki t
krivitno-
pr ,,'nl .i cloi
igraju
vaznu
uloh' u
It\l JI';lnju
reda
iusposlllvijanju
pravde.
M edunm , n ...•
vedcni tittcm i l'lkodt r m of,'1J h it.
nCl'rllvcJn.i irijttko kadll
Illi
uICI jcrc.ni na
oporov:Uc
ili
rr.ulsformgcijll
Ijudi i
odnos~I,
OVllkvi
IIlitem l m ogu biri od
l'llo,rrnnh::cllog
t.nflc2jll k.tdll
s . e
01: mo1.e:j:.'iJno ustnlluviLl ko je 1.rtv.t n ko po~lnitclJ n:lsilja.
I'rocca' falOl'llLivnc irnn1.i(il,nC pr \'uc rrcpu:tnaju llalll: 'tCIiU(Ittll, potfCbc lodgovor ...
Ilo.d IjUtti ukJju«nih u nuiln) konRikl V a H kri\'i~n:a djc.la Ie: pnmi»?u u ~tvlll'llDju rooguCih
rjclcnj3
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 164/332
Resro r; uiv tlf t p ra vda
Procesi restorativne pravde rung .lu:blJ kao aleemerlve i n k:.o dod$ lti drl,Ivnlm pravnlm
M re-mima..
IUd2 $C ken.re ujcdno). pravnim
\.i)tc.mom
drt.l\'C, ' .J.t. sU Ulmjcl toi tu
idcntifiSodju
ptckricnih ~J wnJ , unenonnjt p~ 'l\lrulik..t iu lv rd iv ;l .n jc 'o lDkc ij a ko jc I .e dr i:;,l\ up~ .)frijd3iri.
lako cvakav PfllIUIP hn:il svoje prc\lnolti, ujcdno J.;ldrJi kljutni ncd~t:uak knji -c l)gledl. U
tcme da I'0tinittljl 7.Jl 5\'nJa djel.l n c l g u V ' i u o y u dci:lvi Ullljl· 'tU 'i:rtvamn.
Z(tv('
. u u cvlm proce-
. .unoa rota
cntavljtne
po stram, i n 'O I I 1 J 'f U I ,: ea r .: .a
W 'pM t.a\lljanJ a prsvde, a
nJihtl\ 'e
p01J'Cbe i raume
OCt2iju nrnjdcnt. Pocinildji se ne Dhr.lbruju na D7 Umljc .inje
i
Jnikuhr.lnjc bene OOgo\ 'Or . ..
l~ p re m J onlm.l kojiln.a $U na n i j c U
(ttnt.
R .:s to na tiv nom p ravdf)m mohr iUt li rcktnQ uklju«n t u 7~;edni& proc.:C C
\ttpc:ttbvlj:a:nioa
ab:a\'t2ll 1 nc:lguvt)rnod, nastalih UCI)N,..dcm fli n..u,iljcul, J:lolClovoljenjC::1n polrch'l
i
premcvi-
ranjern opor:lvka. ()Ila flllb tuji p,u11d 7 J tw m:t infol'i'l1 im nO lfl 0
knvitnlm
djdln1.,. uklju(Sd UI
u javn i dlskul ' f l
1
c:uno ';Uti[i
im
Of\'t'Ir cn f'L lf (uvo r , potlnhcljilna 1 udrtditl naknadu pocinltdJ;I
rrt,n2. tnv:un.-. l pt.'Ijedininl rrl)('nhn..a recteratlvne pravde takoder .C c,t\'.IJ'a proslor ~
n~ 0 rot~h.a UI
i
dublJim u7.l'OcimapoNhnja poo.'inilclj,.. U _Priruillilli : 1rNt~1Vlivnll
pmtWi· Ilow .uJ l..chr rrcd.L uc ,Ia hi reetorarivna p t . ., { .. eTC b..l.. . foku_,ir.ui n~ ttlpic.tnp:u
KlJutn. ph.nJ. U 1O ,'ivIlOJ pmvell
• Kcme je n nr.c_n~ iter n?
K oje .u I Ij ihv \'e I lO t reb t')
• Ko je ..,lI '\'lIrart d a udo\'Olji It ('OtR:be?
• Ko je ut~ , T a imao udio u toj fojnlaciji?'
Ko j i s e mc :h ...otzm J m ogu kt.ri~titld .ah i Kodgovomc o t o b c ukljuofc u I,n xn pfOn;W.~nj;l
rjcSclljl?
Trao7iCIOnllllnl\'da
Prow.1In) ullnzldonc: pravde
pnli..&ju l)()moi
,lOtlfillnlln
dnlSt\ilnll o jc :
MJ
drlavoe lnsn-
t cci je ncdo.. ,\ tl jl iu ) .t Ju. .
Iii lK pmtojciC',.
pose:bno
dndtvinlJ
nastahm tarrum
dc:j,,,im.. iii lojJ
u i:uiI.J iz JlluJ.eun::.
Prognuni It-,u1:iclonc pravde
uklJu~uju tllipolitr.tVU
nevih aakonskih I
j)1.lVllih
sislcnul
k()ji
aaf.im aju rtnrthe
I
:i.djc lok. I.lnog tIIl', vnl~tv,I,
kultura
l iJUticudja 1 IIIItnvanlh n:.
Inedu .ruu-odn lln 7 . Jkonlma
I
s r . .nd .. rd lnlil 0
Ijudskim rrilvlm ll. Svrh ...
ovih J lfugr- .lnl ll je USpoSfi ;I ·
V~ rr.l\'dc . dU~I'1>Otim cil;em 17_p;T. , fl1 jl In ln . P o r e d tCl1(l . NC'Ct: f r. In7 l ciuuC ' p r . .. ..J c ukJjutujr
u\f O'UVljmjc k(lfni~ija n is.tinu ilih I 'lmlll:'njc
k o j c
wrutr Mk.t n.2hb re_ rara\nc rn.vde.
Ptoee,. ull f 'i r. lv I J . .. u j ; t . bllilC a ~ml tcnj -a ~ju J.;\ r il j i~ lcn li ti ci ran jc 1j-OO lU.llt lp.t ko j e \T k
1l.J.iljc n-adCIVIluna, tc rrui.,anJc Jlrlilke u tv ,ln l-a 7 n ve.rh.lli1..n Iju lK )trc b .. iulJbij;anjc I.mbolitnih
il l filll lhliij llkJl, kUIIlI)Cn~cijo1.. Vellk l h t')j k riv itn ih c ; l j d . t \ t lUJ ('41 tr . l jn i~ trnJ J ' I'r \J . r .l tn ih L ioon l1
otd .nV3Ju . l If tJ 't ll ll \1 I jU
i
p<J\'ebv;tju
tl'l1(kove.
rroec:a.1t hlt'ntllidJ'2uja
P'O inllclja.
P06 ru lc :lji, •
drugC' 5tranc. tClofnnil 'lt~IHni prL l 'luuJ doone 7.hn~ .. ..h .. u d Wnc il l '1...lto~to .\ Ojaeljda
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 165/332
~.d.ju k r o z
priunu _>dhnn. U; ...., oWn usposrave
h en. pm 'lle.
P ro gr,u ni u sp ou ..;w lj:sn j:. istin c
i
poliU rcnja. kao 5tO je
juin03lt ntu
Kumt~ii3
u
tiou
i
pvulih uje. im :aju m ogutno' it pnlf..Jnj.l
oc.lrcdcnc
vrste :a:moestije
polmiu:l j ima
koji 7oAll7.V1'llt
prl7 11.aju krivlcu, Progr:unj arnneenje poru;u pojt. lfjnc: poC initelje na Otkth :lnje cinjeniC 'a 0
..J eK 'll1 lm :lk ojc su n cc ph cd nc ir[\'am a II,
IljjbovifU
perodlcama.
KUluprolni.
Izm cd u p ro gn a-
n l la n m n e l it ij e i
p ravde z asnovaue
n it
odr ed iv :lr\ju kaaee
I T l o g u
uklJutiw k('lrake
u
kojima
Be
IK KlnhelJi drtc dtrekmo o o g o V Qnl i l n ; . l)fI.allij.ir(vama iprimo l l lv l lju se :1 lJ rla tlV :lo jc n a-
d tlk n:u Jc 2 .1 preiivljenu rraumu.
Vl1l, '
i
u sp osta va j-a ~-u ih poUlin
Oct,_.
pm lstavlj.ju .um ou ,'I ••
'ii 'pos ' j>VDih
poillib.
Vb.b pml'LlV§' stnOOuru
Iwj. udmlu~ medusobee 00 '
Ijud,
in.<i.. oa Iwjc oni do..,.., oolul« PU'_ \ 2idib
uIwlU i
d r ug i b
ptavnih a ie l
ta.
Vbdc IU odgoV()me La Iaredu javnlh poUtib koje $U u inreresu lIvih 1J~IJ1.Grupe dviJnog
dn,'tvlIl>otpc\ml:i,u u njihovoJ tzradl puteru okupljanja
tloslOCIl
prceesa. annllze blrnih preble-
.nlt ib. ,de krearlvnih l,rijedloga ' 1 . 01
r j c J a V l l l l j e
[avnlh villllJa. S ukobi ~ ni lA l.a titu okolih
lie pri.njt.l'ice OlLj~e$(t rjel:av..ju PU{Cll'IJllvn ih rro ccsa k oji u klju l u ju
zalnterestrane
strane kojt
¢C
l')O'uOOu prona )',ie .n ju r jdeo ja
U Ul{CrclU J\'lh.
Riro_1m
i~mboliCn:t.
b IJl.ifonnacij.a
Pl'O(C$l opis.:aru U O \'Om pOgllv lju ;.c rrvc:ru.t\'mC) odanjlju oa \~rbl1nu kotnunilw :iju .
~Icduunl.
tnnogi
uldjU«lli u ~
pnK'CIC
Im.ur.aju
\ 't rl :r .alno W'-.aU\ '; l J ljc
dot i\ ·ljc n og rw il ja
iii
I ',,,,b . bukorisnim . runnU i fim I, pn:d ,vij> ju obi ike kom unikA C ijc:koji pum atu Ijud im .
dol -e Iz ra zc , 'lekcm m nogih form alnlh m lm vm h pregovnr:a, fltdlillllt)ri urgllnj'uruju vezere 'Z a
u tc-~ nlk ('/c C '. U p rc ce su lij('C c njJ . Il':lu lT 1l,tV ijctc :, m o litv 4: idrugc:
cc~n'nnijc:
P laW OSOO-.UU.l
dl\
\ 0 o lt jc :b ju
liigurnirnil kako h .
l1.nl7.lIt
,voje
emod]e i
podijclile
i,sktISfv:ll proilvljc.m: rraume,
Sinlboli koji se koriste u liuclnic~llnl' blw..c ~l obiJ jeuwnje pro101'Orija
Im k o
b i l )r tdm\ 'l J~ lc
mje'llI;
;t.a
llipostU\'lj':Lnj¢ prnvde s posebnim :aurorit1:.cam
i owiljnoJtu.
R ilu ..U IUogu pred5nvljlltl korit-nO' 'l't'd'if\'7l II a dstiranju I \'t'Jdenju pr<x:( J,iI u-.nsfonnacije.
Pored tog;a.. ritt.uli pomdu u m n,ronnaciji idc:nticea
tmT
ft2umt u J dc nti(c c prrlivjdog.
/, .. -nni noW
mo:dJ):aOjc pomatc
u
.h\'aWlju
odic k :aon ekog .t
k o
u~ j. u ljdavaoju kon-
flW4 U n ck im ku Jru r:am a, rr.ulk.;dlului rilu ali im - ov :m J :l bib
iJ i kotc,
ilPijanjc posetmog
-:2j ill drugog tupirb., iiiodruv.lnjc ttlnn-ainc CC'n'monijc IU kljutOl Uf ' O ( ~ i~njc mir.1.
FunnJ.l . tQst
rituah moU limboh'lu'lIli 01.blljno lh\--olUtljclllito\ og tpornumil
i
spre:mnost
IjUfli.ta f llU pri~lupe' i skn :n im namjc:nun .l .
14
r , . x . ' C 1 4 i
.. ,b rndenl u
aVCJll1
l 'av ju
$\1 Idjue:ni
'l,;I
izgradnju .nina:
n'lI 'n1vo pmbenvlj-aju
njenu
wlt1nu. Kwlitt ':1odnosa izmcdu lnim\'nlh I lkLlviuli ll io. li jednicca kojlmn 81\11culj('~C'lU luCinkovitost
I llooil i1 .. inwja tLu\ov:tI iC3 t~jcdni~ 'I'll z;ljerJn~ki
t a d . B a .
\ j e S t i n n .
i
prooc:83
k o j l m a '< mot.e
prisrupiti
rjc:ill\- ,uju
tr:lu.mll.
(rn nsfo rm in tl k on fiik t
ill
u'i~viti osjebj
pntvdc,
z :tjc d.n kc n i5 u u mo glafn osri
krcin'i kulruru mir.1
illpoddati d c m o l c r . o l > k u
'~ '1oj. aklnno
Stiti
Ijud.k:a
rm..
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 166/332
~tcc1utim,nl~cni procesi Ami po sebinlsudo\'nljlu.N~ n
roKuv1je
obuh\ IU joi
hru tJiku _ ttrWaUR'. In. o11 tucijt.
pol i t ikc: i
orgmizxijc: K o j c = 1creifljU nannt oa koj~SC kul~
odn_ r ,m. konlblmmL
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 167/332
Izgradnja
kapaciteta
Cilj i7 .grndn je ,.,11'3 je nc . :uno 'l.. Iu II. r; ,v ljl1njekon ilik t vet I kcc ir.U lje kapac lrc ra J a kulruru
pravcctnog mira. D tu .SM l k oj3 JC b ev e po rrebam a 1 p rav irna sv lh svo jih g tlld :tn .alk1 ikoj:a su u
porpu_ti sposobn. knn d.rnokn .. k e preeese
r j . , . . , . .
ti k onR IL tc , r<flekbr:rju kulnrm min
1
pmvde.
lzgtadnja knp;lcitt.a
% ;1
pravedan mir podr.lZl.Imijev.t da ljudi ne
smlltraju
kulruru
kao liM\ ianu srvar, vet. d a 2,n~ju kako l'r'Cuzeti odgCJvorno~a ? . . n njeno o bllko vn nje, k ac
i
StVII
ranj. prarc6h in(r:astrukrura
Iw> ID>
i..i tirucije. orgaWucijc
i
avne politike
koie je m ogu
pocIrlMi
Prccesl i z:gr .t dn jt knpilchcllI pomil1.u mp05 ' tuvi : r .ijedt ic:l I druA tavu koja su sposobn .. prih ..
vati ti iz.a7.QVC dug,onXnog planiranj ldeja dugorocuog pl:u\inmj .. se «510 ola.kD $bWflll.
Umjcorn da bude proccs pmmi 1j<ru>g planinnj. budulnoru. pr:akn pokuuje
d o
su iz.ndc
ja vn lh p ollrik a VCC l nom u .1 1o vIJ c.n cp orre bom urL Im n ::a gin a.n jem n ~ o dted cn c:
ktize-.
Rad
na tjd;lv:anju kClnflikro ~)tO
j',.ltik.uje:d~
se utto~i
Istl
vremenski
period
koji jc
blo
poireb ..n
u
ojcgO\O n:astajl lnje, itoga on nil jCc:Stc mjc: deceniJ2111:L
Odrti'_ jc Idj........ II owm >qIm ee N IfII .adnjc mlr... On. rmpliciI 'J dugoroCno
poolnitlJanjc. iplnniranjc, ktcintnjc. kcnstruknvnlh rncduljud~kih oclno.a icpbodeo]a pre-
rna okolini re liw..a n] e lju ,h .k ih rc6ut$ 3
i
mogtlblot. t i kako bi SC 'zad ov oljlle lju dsk c p orrebe
budutih grocracij ••
l:t.gn.\dnja kapacitc:tll ukljutujc ()br.I~V11c rrns,ramC' ira dionic e, I':'IZYoj, trnndbrm aciju ,
promjeSlu vojnih ruuknma kojc. bi se trebale fo ku t;irA tl 0 3 I juwJw sigumost, istnli.ivcanje iV:I; ·
Iw.ciju.
Ohrn:r..oVl.lujc
lJ ldealnorn slt,bjtt. IVi cbraacvni ~gmc.nd .\1 usmjerenl ka obewjedc.nju vrijcdnosti I
v je ic in . p omb nih 'Z3 minto flufh'Ol. Obra z.O v.ln jc . u klju tu jc : n c.fo rm a ln u m e d.ijd tu . k uJ rumu
i
po rod ienu S bC ijah 7.:.lciju (c. ,o cijah zaciju un utar (orm :u no g , vje.rsk og ob rnzo \ .m ja. S v:aki v id
Obr.lZ(')\ ' ; lnja
lm n
priliku du fy cguJe
ljub llv l
m edusobn c 1)O ~t.O \';U ljCuuurar z....
jednlca i
lUO?' :
pred.suvljati k Jju ln i u tjc a.j ILl ob lik on njc. o kolin c: iPOSt17.anjC.poloidvnog-
utinka
unutar
j::.lvoog p rostON..
SI)cc;ifitnc. Ionne ob rar.o vanja ~ u poscbne va f. ne : z a ~ tv: lrun jc . zajedllJt.l j dMtnv'l\ koja IU
u mo gu tnOsD odrf.;,tti mi r. f \.lir ovno obnw'()v:tnj(' '(tr:L t uje uZ to ke konfUkra iu slove po tr c.h n c:
.. mir. 1<cni.n2i 0Ir.lrl$(ormaciji 1<Dn8ika prubju mogulnosr sticonj. analititlclh i kontu·
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 168/332
nlltxipluh
tjclh ru te
idtm, pomhnih
Z1
c o d n c o < c
g
Ilu J,= . C II} .......
Ilih
rrogr.tma
0
l)ud.JUm 1 01
je
oopooohlb ooobc U f <P 'la.-.njc: IIu>ri t < n i < 1 lsbh pr.tn I urozn'b ill
s nXlQIma ru lO)C' tf tOgU Lurilo11timaluruNdnc- n10nr I J ' T I I C '
\t:cmt
U U nru o . .
ih
prnL
Obr . .. ..
-m
J OlIn
0
oIu>Iru
I ~ju
~l 0 UI,o--.ju
1 ;U<h l.o oxJ < lu nn ja n a o Ia >hS
i
o Jr-UV ln l f tX~n 'n 1
iJ\ tll
najm2n jc .. .i ;ldnim u ljc ,- ... .p nIL
NC,J\-ln.,lntvO
i
mcJip t2koJH
pomuu
ohrU(t\o'.anJ
l j u c l i
U1.'1 ,tu pl\lb.ju infi:wmaci~
i
obhla
; ujil,\n o n lU 1 Jn je .
eil,
r' ' ' 'Rtlma l11huVI1I'g novl0:tntY1 je 1'1u1:lnje ob~~ jvnibnlllnnacljl 0 J I:aA ,in iln k en -
6lkl
inl'),
pUflUK.ln jc :I ju (h IN u
ptq)(un~ ' JlI ProlUt1ndc fl
pOdtl~njt:
S\l1;Cili
0
nt'nasilnlnl
,ltcrrulllV'..,niL ~'llmvl,i
p ro br r,u ni ra dio p os t; lj.t
u l t u . J l \ c J l
i
Bunlndijll (1I't'dsuvlj.aju ;ll[tm;tlivu
1'0,1 '1112
n it
IlMd je I mr1.l1 ju k o j ( prnragin;u tlrtl~
In ('d u .k e k u cc
Raxvoj
ftID ,;je w sn Pfuca
n:tlNjcnjcn
promtQ.Oju l j u d , i w K r I'C 'tittl.1 .lf( tc I b illtrte U \ bQ .
:-;j<r. col,J < ~nJ . Dpocif<C O»i<dnia Ia Iu> hi se . .. . ~ . , 'OIJII .l ju,1 kr
i ,dx
I
Z 3 J tl
uUlju
d .lc . . rra
v~ Ran , 1.l ·l~
oJ . rmra, a r.u ~ sprcbV.l W
un.ar...Juj(
S Jnlgt: ~tn.nc..n . c v o ; mo-lc
J'OO'I,a u odrl..'~iu
I
njegm 7nju m n.
I\>lj< ... .. ,. po1<ub-..
f w c u C i . > O J <
mjalo ,., pro<cu l % J t T .o d n j < mtt. Nd stmtnju
d .o je
IoonUIij< Ult<Jol<>l11l OCILl
oIja~
ud ,oIJ<n'lljud.1cih potr<lu I roehe iu ' p_m
17f;f.d111(
mira kojt uld;uru)C'
polihib rit:lrij.. lao
itr~
SU Irgmlnl
( 'Inrt jcm. t tnl tkr rulikc:
d. ncoo.UI.k olunnknlije. Droll' 'mau>ju
d .o
r.... mote: &1.,; ,)<11 1<g1'.adnii .oira P' =
jal'3nJl \un\injC ' IlJ1'l< dU m im vnm :alc.tn'UnVI..:a iunut.ll
rodijrljen,h druiuw
re d n\iln je 1n
PUl lC .tjl / ..
bJvljcn}enj~ \I t\ I lo. -runlniOluuo. ;una
1confllktll.
R:11VVj
I 'u m . . t e
\1
O < o l n i U j . . 1 \ ' : l n j u
l
r i l 1 . m j r n i
Id<'j 1,\ p'\-1.:l.anlf k.ll»'ltCD
aicdruca
k2ko
bl
se ...
Iow ljile liu ,J ,1 « p eu eb e I•:dtllib
ljuJ.b
, . v ,
0..,0. k.,j< ,.d< na po lju l'tt\'O j.
rOlllai '1 j ,Jnil:lnu d . o J rrbn:a.du rjekni.a 7 ~ l\ Oje rhlhlcm c k Q ~co
til
~ tw r; \n je p r.\\ Uln oa s
eMrlHnl
log
III,tcnll'.
Im.Anjcnje
rrtnf)~nja
HI\'-a.I'H)r.Hlilllflg nl.1'1ilj'
i
clrugih hc:rruh \IfF-
cuj.a O'K;U1I1' i j . e Ilk rIVoe ru ovum poljn poJna iu l .o ljnJnk .a ,n .l
el.,
n t.lnif nc
iCCc ctl2
ilkmtn.
~ r . & k - n . l m flln j(n~nl
i
JKH lUg'.ln jc 'O 'l u p ,u llll • . _ c-n ju o L . . o l t n i l l rnursa. l'lt ' j MpOiOb1jn ' . I
'UJcdn. . .
C '
~\.I
Ie
bJ\~ ~~
rrobknutn.;L
',oJ<
,Ii,
'ill
lo a
tuwja. e,l)
. q
rD'''';'1'' ••potu,> pool<»1Uh I 6nuuij
.bI> lIu ,,·,j.lo j< hI obnbljalik lju din .... ,, , ... m .o l< lip ln < ro oc t> t, '''-uta t 'U\-oj '
bra'h ruli~lflmmchanizmuru..
J c d . a n od t¥ih]t
&k~:al~,p h-j.l1C MlJrn. ncrm'Cdoomjct
f'O'cO\a j,tomahvo
I~ko ltD omngUQViI
~rn;: fhuitln..aonllnlb
ko~lj1.
Proccs g l t . Y
bal.unj1; « 0 dOJttin06l nugraoji naalnog ,l..InO\'N i.IV,\ u u,bane ..inltlnj \c ~M'T'f'I u kojtma
n ra dU JlIllll .. nkc
.Ij o d n o g ill
d,....doL.r1
IJrugi ubhci t)w,uJlndwg r2Z\ Oja kojt u ld lu l'u Ju U 'l)0 1.t:w u mlkmkf'C'f.btn,h org:s:ni.uci
j ; 1 , r-,Jriku e x i t in m poIjopfI\'T'C<Inlm I1ro jcm ul. , I'ilZ UIIlt\O loll I~njc prirodnlb 1't',UJ $ .1
tn.1t.lJtujoj
InJeri
dopr lno&( .m:&Jl jcnju
lirutnal 'a.
p\llhlekl
,.o Il\lc)j OfnOguC;lva rill.v ijanjc vJ es-nrua 'lJ
VU(h :n je pmvt :d .n lh pf'lX'r t. a don~nj '
tl(lIuka
1 U
l)Qint¥U 11l~h[U('ijll koje p eart' o \.'t'
rroC(.e.
V i o l , ,
'fI~C'
ICKlumhct un,. vbd,l\'ln
prA ' 1
ukJlu~'\i . .
nj(' IV cUuJki U pRk.~ ocJlufiYlnjj,
t.>cm.,krardtr
IththuciJc i
pn __~
o~ifo.
:.l
r.av,,)u
IjlHJinll
utc:.....
U
fu,\,mjcnamJ
koriite.njcm
\ ' t-tNinih
\unjetu')
\'Ojnih
n::dst:lva.
O-~:.Il
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 169/332
&igurno~ti
je klju~3.n za
politieki
pros-to I' jer
olnogut:l ':
manjlnama
i0I>ouc:ij1
da slobodno
iznZ:lv aju sw>jc In i5 1jc :njc . J'oliticki m7.voj
uJdjuC\lje
organiziranjc kcnferencija , forum;a 03
dreavnocr nWO\1
re
$usretil unurar
z-ajedniClt
Ita kojlm3 e e 5C uspostavin
dij:llClg
0
kljucnilrl
Ia r
problemimn,
Dru slv cru ,,'Z ov oj iii r azvoj U l jcdni cQ
nll$oojl
pobolj§ati suredeju izmedu zajcdntca, clvllnll ..
l v je rsklh organi7Acija idrugih .lktivis-talica u cv l; ,d h':lHg s ek rc ra . P rc gram l d t'\.lAwcnog TU7.VOja
lIk lju f:u ju rre nln ge , rn 'l.g:nv ore
te
organizacloul c'-'Z VQ ji
osniV;lnJe
ne vla din ih o rg an im cij-:a in-
slitucij:L
Rek on -'tru kcija jc o blik p oO tio k og i d ru $tv r:n og rn zv oj. k oji je o ru niJ cu je n p os tk ou flikm irn z a-
jcdnicama, U postmtnoj iii rekonstrukcijskoj [aU. vladn oOlBloji7....lnijenlli ill obnoviti unlsrcne
lnfrasrrukture u cilju ekonomskog oporavka,
Razvojui prcgnunl ofllOg\lCaV .aju 5twmnjt meduljudsldh edecsa J pov jrm ln jl' iZ ln cuu
z.nrub:.n.jh
straas,
Sukobljctu:
&£T:IIlC
imaju
We
Interes
; , r . a
; ,. ..y t. ·dui&i ,d
1'1
iz gr ;L dnji ik< ll l ki h
Q bjc lrn tu H i
\Itcnjc 0
malom preduzcullhlVU,ltt'go Sto su sprcmoe na
'l.ajednitki
d ija lo g u sn lje n:n
k~tpomi~rtju.. Kada fokus nije usmjeren nn sam konfllkr, vet
11:1.
't.ajednic~ clljeve kao
SlU
su
pobol jl an je kv.a llt elc i iv ol .I ,I ,,,o ji I nogu c:n os t
da
dode do tr.tnsform:teije
konB ik t •.
Pcogr.uni rn 2,v 0j:1 11 l0 gu in lati n eg cu va e p csljed lcc. R az vo jn n p omC J ot:m o 7.e p ov ctn ri n lu ;U je
eke [e \Ismjc.rc.n:l same k , , , , jcunnj gnlpi. K orum plranl d ...avni s iu 7 .h cn i( '.i k ru du ogromnt: svere
novel uti rltZ\lUjucponl06 illlh kcrlste 7..:1 nnbavku oruija nrunljeojenog ea nasravak kcnfllkm,
Pojedlne draave prul,;tju pcrnoe razvojnim prcjcktima od kojih
nojvc6J
korist
lm n ju n jth vv i
pmi7.VOtinn je t im omogu6t va ju plaairuuje svojib prolzveda Oil t ri is u; . Na taj ntlfin rmnose
stetu dl'Zttvl1 lekalnlm poduzcrnlclmn.
PrQll1jcn-a u vojn.im strukturama
P ojc :d in i rn iro vn l n ktiv isrilc t b av e
sc
prornjcnom
prirode
vojnih
i nSUl11ci j: a u
tU'lStOjlllljU da
Iz~u:lc kuhuru prwedecg mlra. Progranli vezaui za promjene
\I
vojnim strukrurama Iruaju ' 1 . : : 1
c ilj p ov e¢ an je c ivUno g utjecaja o n v ojs ku . u sm j em . va lljc v ojn cg o bra zc vu nja ,
djelovnnjn
ires-ursa
noa ~ L ' -ri tu
slgurncsti Ijudi kao j
prutanje
podrilo:
u prQ O:S II
dc:miUmrizacijc.
0'11 pro ,lTami podrzavaju rtuvoj
i
kori~(enje nc:ubojirog Dn_fij:1 zc onetlJ>O$oh1javllnje
i
h t1 p$ en je p re sl\&p llib b cz n anO 'c .n jll
tete
clvilian:t.
Nas(ojnnj; ,
Sjedinjcllih Alncrickih DriavR
Zil
prol'tlje.uu
vojolb
srruktura
odl)osc
se na
p ob oljsa nje ilg urn os-ti
Jjudj te
ukljuoval)jc globalnog
~1dovoljcnjn
Iju dt'k ih p otrc bll i7.aslirc
Jjudskih pruyn u d je loV tlo jc l 1aclo n aJ nc : s i~ rn os ti . O r&-,1 111.u cij ea Q ito je, n pr., CCnU tf % ••1l-
tenlativoc I1A-tineodbmne, sn $Jediic:cm u SAD-u, prel pituju lrC urnC prijctnje za sigurnos:,.
osobi(o
nllkon
ll. sc plc tllbm 2001.,
i
dlljU
dCI;cljnc
prijedlog C t:l
pron1jenc
j :svnih po li rikt \
i
inftustrukturc UJl1erlt.kc:.vojskc uSlnjcrawjutl nj~l1u p:l.7.nju
na
Alob aln u pro blc.m lu 1ku \lrn jc . 't )
nnpimnja n~do :,lnc
s l ;.'U rn 05 ti. O l.·~ l Oq,'1I11J't.Jlcijae u& .kodcr pruiilll sm uclke altem arive ZIJ
tal protiv lra~.Koo.llcija z -'UptOt:i tlavljanje trgovlni urui.jcln radi n3 trnnsfonnndji vojnih hl-
dUlotrija
i
v ojn lh b a7..11.3 p otrc bc c i ila
i
n~l..t.oji ponudlti .1hcl:uauvutl flldllU InjCSh&Z3 zl\pofilelic
u vojsci
iii v oj nv J
industriji.
U p08 tnu::nln\ druhvinl l, l)rogra,ni
~, l l 'nlfnjcnu
u vojninl st-ruktutllJ-n.ll Se bave
delnobi-
1 i7 J l c ijoln , J>Rrn je .~ t~ jin la
i
ptekvulifikucljo l'J \ blv~Ul bornta kako bl hn sc om ogucilo ut;c;$ c'c u
?ajct1nid. Mirovn l akt iv is til ce po1lH li .U 0 demob il iz :ac ij l '( )j~kc L lb ij c
i
Sijcrn Leonel l koje su
ugnjl:h'Vlt)c lokainQ
ISIIlUovll15tvo.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 170/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 171/332
Stratesko
planiranje izgradnje mira
SarnQ tllln IIlIkuII In ',b 'Cd ijc : 11 . s ep temb ra 2001. god in e, Innj nll1~. kl crlro in OrpUIOvn i SItU)
nil
Fid1i
kako blh f:ldlhlt,ll., tlri.: .., konfe.l'cnciju 0 miru.
fiudllel
1 . 1 : ,
S~H'nbila
zaokupljen2
uui:1vlln jin lll U mo jo J
'Zc:mIJ1 . bUo
lui
Jc
tdko C 'Klri.:ui uvcdnl
gQvor.
Nil
kr~ jll ':lin
otlluCil:a
proeimri
OUt '
ju tn olU nc:ril lw g m lrov no g aktiviste II
s; Jd cn ju d arula, Uknlko,
o n p rc :d la7 .c
d; a
se drveee pob1e lndlti OOIU k a k e
hi
budu& gener:acijc JUtr.t
m01tlc
tJih'Olli U 11jtgovun plcdc-
vima,
Slitno tome, 'ij~nje 'jc-mct\l min uhtijev:l $tnt.tc'ki prierup, KJjutni 'Udaci lzgradnjc mini
u.kJjutuju: donoknje odJuka
0
koncim:a koji se trdl:aju
prcdUUtl
d.1 bi
IC: O~tv.uio
nai san,
ntZmiUjanjc 0tome Jw bi ~ sijati sjeme injcgo\<lti ovaj 141\ re dA vAn j c
prij~
0reme
k a d a , gdje
i
bko ce 'C \ij.tnjc 0(1\1j1ti. ~1oj kolcga imenlOf ' John Paul Lederach
koristi
niz
s t r: ll -e ik ih okvir.a .za cbY;U l j t odgo\ Or.1 0 2 k Iju tn 2 p ita n]:. u nu ra r ,tg n.d n)C mini.: Ita.
k G .
kad41
i
kako, t1' O Q poglavJje t.c K: ha~inti na njegovom rndu.
Ispcd w.akog
pcwln:llldoVII.
pencdene
5U
r:uli~ue ~tlO\rkckoje
l)C)nl:li,u
mirovnlm :lkuvislim21
cama
\1
dono1c:nju .trl&tdklh o dlu ka , SV ',\k ~od njih
iUI:I
svoje prc:dnO$u
I
nCdO ltnlke, r::akoda
lh jc n:ajboljc:kon,binirgti I dnlgim Instrumentima,
StN.c~k(ll)ih'njc M S r n
w
Na
kojl n tln
l 'I1 irovnVc aktlv ita :1 lc .c danese
odluke 11
''''ojim
akti 'lu)5thn~.? RazliGtc
:lnSlllrifkc ah'ukc nlogu ponlotS u
smucikom planinnju
koordinil'lanog
r u : u a Pl OK Im:akoj;
su u
~xi
I
izgradnjom mira
I
UJoh..yu se na
poslojctim
resuf1,iml.
~u:teh~rn~ 1 Idjufnim
problcmima. te kLh,'Mli,na k oje im a jl.l mogutnOSt
pm'ULi
drugc I ju cH .S li jed i we to pred-
... ,1j> nj< sv ake cd bvih ..1 .11 .
Lokatni b-padret u
izgradnju mira
V:lian korak je usmjel l.\-anjc painje na
1ok.alM
hp.tcitetc til tH\u''IC Ieoji lOgU pomoCi u
i-zgr.utnji.min. toblno it:lnovniitvO ~Ixa biti osno\ ni F.tktor u i?gr-;adnjirutcv;a z ; : c budutnost.
Vitino je Idrilliti('ir.,ti osobe, prognunc:. -SlStcme.. srmbele, pun,'hnj .. irndicljc kojc pomaiu u
pm.'t':'IJy;anjuIjudi itv'.tr:t.nju (cmdja za medujjudske cdnose u izgr.,dnJI mira, ItUsmjcr.ivanje
p'.dl'~t
n~ lekalne kapachete
Ul
izgmdnju mira im~ ozacilj unllprc:dcnjc pmltoJc<5h pruh; i
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 172/332
~ . . . . . .
'n.&nJ('nj~,nc '{tu<nOftl n.anoknj'l. ';'etc loWnnm ' I .anuma.tvu kml ek. .ceme 2kl1\TM)5tl t'lgf'a-
dllJ<nun.. l.abloo su .... -nlln-o
~p
I'<1W'I u i;q;nd>. U rn ..
Ono \Ito ..
p < o I I o < : > i
r o n \ ' ru . Oll_gc' \\ (~tnof,
I\T
tllnO \V tcc t..lt..& lne
UJ('ltnl4.C
U rnxC IU t7V idn~ m ira,
l>Ngi
'<tod
.t\T\l;nnj2 on
rnoh:
pamo.. ' i
u
pn><aU
~jc
mln.l<
oIitma ,,,.,
I.pi
li\·a.nje'
,ll
ul mlL ~n.n AS J OSlo jc6m u rau l e t . I J I \A
O,.j
\rhteJ im . a.fim\luivul pri . - rup u
• r il Jv .n JU d .~ :od. t. nj ,h . .m.no.n I tlIvI'O uti kljubla f 1 Jo og u pc>nm cbmu aa
IU\Q...jv
~·u
OJ
drozaQ,ji
rubn.
U,njestn d . a
K' f o l c t , . .
u.
III
ncpu\'uc
strane, pouti\ IU
rrtJt\llt il.~ra\lnJI 1I1Ir.\
r o k w : .l V . .
otknti poLitivnc -rrene ()\n~ rr\~.:to' koje 'Sf' tWjc mogu
r a z . .
'j..u
irocJ.rt.antl
ucn'im lIlR 'n'm C i;:una izgradnjr m lna. SU~1'IoI1om e. fnclnJol~ij.1 ProjeJ ,cu
1I1u'anja
k c u i l i l .
ahrmauvne If'lte l''Y jue
id l j ' l l o ~ k e
pn'l ('t,e klAko
til
umt IM,l.Ici1.11JuJinll da
1 1 ' _ . f ; 1 7 . ~
,\'Ojil \ · Idenj. . i je 'U np tn:n Ulne ..itwcijc.
b pltl, .. n jc p c> e b e
hl)ihV<Llljep'Uft ~ 1.2jetlnic:a pom~c im
(.b,
pokreuu
dijl&lng
o
njihuvlm
potrebama
I
pftdlOl< m,'II .
I J < > < f I P . . .
~j< .... b. T.tknJcr 'm
1 '
d.. J '1'< IUJu kDj< Ia
f 'iIO lc tc OT~ .lju
dfWlhc)
razvijari te na I e o i i IU4.:IUn,C 'IftU lint'
lJiJn\'Q1jld
~ \'njt
poeebe, ~Lp.a
n~tlJ n;J. .rr.anl 2 .S m.Y,(.C pomoct. u uncn. n': lO JU wtilaoh bVO' a naUfpluoz kl'li'c zajrdn; ..
r m l . w : . r.bra r q c r a d n j < nun prilcaun. oa ,ani 27 moU I'< luLII lao ,,,,trum,,,,, bpiu·
vAnJ ; ' l)Otttb .. {M)nlOCu kojt'g 'L ~ntcc. nl4J8U dnb 'h jl.lonlJu dlL u 0 Ir('nutnlm
,ncijsti\~.mu i
mopmo.uma u
uvlpc~.~ijc ~ic
mirL
Po-vnnla i-.tb:
rudnjanja
S\'W
)- jNllkl
rc-jedujt- niz
Isterna.
in,utudja.
nll-lnJ pCJlllilanjJ.,
vfljcdno(ti, i:: . iw»t:lV2,
,unb L t ,
pn bva
k . o j < ' I;U . uun lao
) ' O t t I l
.li .... t <
wJ'....
nJ.IJ.. .a
Pm'02lli«
lao
hC'lJU 11IUJ.JkaUi i e 1 . i k dJdu;u kao mostovi Inc:du Jjutillna u knnfllktu. Tatkc r.:t.d~i nj:L
bo
~tCl
IU n lt .l JJr\}(l;lIt nd.aiU cmll:kc. p rcdr.uude dod ..1 lno tlo s,nn()K kon flik ru . SC rltq tijt i 7 R f 1 d u F
In in l m ()ta Ju p o d n . . 1 t l I i lO\o' t' (:ni b tu j pG\'elnica I u jedno 'nl~.njiliUIJ«llj fjj'Jlk:l.»
Uokvirl ,jc 1fm, lftt)
I tj (r .u ln J .l m i ra i7.idt\lje 'lN tdkc odlukc 0 fonlc k:ak
ut1kviriu
pmhlcme til bl
$C l j u d l
pot
A u , .
n2 ~jkw-..t.II~
Okviri
o c.v lp JU n. no sp olag >n ..
caJiOt<
InotNmcntc
lao
.n ... J e w . . ~ ,_ .
.ta
b. ' nt..kJal<.
' - . , , *
kompldcmiiih
r m l o .
Chand,
je
h,..
<bp<n
u uo 'v ,mju;
Uf'O'M
J < . .
bav jcnp
ddwIonm.. ; -J ' 1 ' tj<Uy .on • nunjoh prnhl<m.l1ao lt~
J'< 'D Ind.jaat d.. p<oiTVOdc 001' do ..,.., o ra dtd o ..aInu oojo<u. R a z J ; ' ' O I ' 0miN , pc>miml ;U
um , 'S p ftd .ta ,lp p oc hI> u nje , u i2d.tju. P.-K u .. 'qndnJO ' . u.. .....cgiji .. d ug two Cnu
11'''''''''
tI ll ' <D Oju 1 U > u ; . jc ,, lad Iakk -rrod..u· . 1 ' m n . . l a U ' Y < od<kvatnog n 'in iii
1 1,. U t:l)'.1 ra 7JCO''O r u rrohlc-mimllma \,tlilti uIFc~, nil n: .. tkcI)U ljud UoJcv inv.an .t<' JC poncJad
najbnZjc Q\'CIU
n < J ' f t r o il D O .
~-olj*, l:iuti ~fU p.lllKkuu 1:tatUm&.
Jdeja
uukviuv:lnj.l
l'robl(m~
ponte
lz.
John
PJ\ l1
L('~'crachl)~
kC'nccpr.-a rrcdJnnijanj.l
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 173/332
Ihucijc:~. r c . J S e h ' ) I ; J g llljC'u konflikra ~1 OMI\ rrh 1J.ti f'4illjU.
ll
Ptcd favljanjc odrNeOC' 1I1U
'Ije. boittl ic .tulai ukn 1nja. roma.tc u ~'jclt.a\'1nju
ljudi
0 l «~htnom rroblcmu. Onn
r~J\t2\'lja pulunu ~Iw U: l l . W 1 . t 0problcminl.a Ieoj... n_ .ajuduh l;C uuokr. Juo ,to i f : rnka-
I Q ]
t J V o \ I 1 I j c :
ten.i. u medij_n,,,
i
~tklr.
I
ron-Uanje.
Ubjedh .. nj.ip,bIlJ.VlllIj.
pl t)(DJ izcndnic ml.ra icorilotc metcde pd\ilj.n Jnj
i
ubjediv:anj~ d.. bi ptbligli rromj('nr.
o.lI~ c . ~ .1
u to e
se I tr
&Ii
mel •
.I
ub' ..,,, 1 ' 1 . 1 ili r n ll mp.. UI.:.-L
1 t ' . J . a .
llIll.1C\ 2 pcmnu In..oaJI1:U
ftl'\JX1jr.
(\.lctOOOIlIubjec :l iv ll lI J.1 se po) '. IVAju
I j u d J
nn ~ f()llljcnu take Ito
1 1 1 .C '
uv;cri
d Q
je
a n i
\1 n JI·
hQ vom inrcm u.lnslrulncnti ovc m erode
'JU . s.amopropil l . .. . Je,
iXR r.u ln j .. m w uljuthkih odnos.a
I 'UTljcra .tba\'I; . IdcjL lUda
I jud i dobro\ 'o '_ ino rromijenc ,\.~r miiljmjc
iponai..lnjc
pulcm
utc:Ojl
tokom
p f C J O - - o t' a
III
llijaloikih proc.cu.
\'K'f'O\'1rnijc
JC
W i
ce
bili
u4tu\'Ooljni
i
d.
( ( pmmjeDa
bib
dugaroCna.
1I' .ok.,..
n m<.ocl
\lhjedn .... j.
p n . n e b d nU<
.1 .....lj.n M m in l.ucher K inK Jr re ..... ; .,
ljNe6:: ..TIat1ftlj nik ..da dobodntun vcljom 1\( d;aje elobodu,
\ I;'{:
una mOB bili 1.&111)(\
1'I(lIloCcnih
Pri.lIj.. · . n . J< . ; < ,
liud. n.
promj<n . . I.
leo .11
drul.wno,
psiho l., .k i. po IJ .i tk l,
c lwn omd a iii fit:ilk i.J u \'rc du ~· J '4 ucm iz ob c:iJ ~,u po t:re bc r n t : i + l a d. ~ n ( .~ .ui1je .am o po W'bi
• ~ pri:Jo.djav1.nja.. 1 r J 'O ojc'
I Il .....tru n..Onl pnt.l fJ\4l.Dja aa p' 11J<'flU..Pri..alrk tr.ItC'pl It('
, -:r.aJ nje m iD uklj loatu)u Ujelo\ ra nj,- ~'raca
ta
ljuc.hka rrava koji ru ,,-aju na or.t ,1l\'umc:tOot
z.l
ekonomske l.lnkclje 111bojkote kl'H 1 rad clviluih J1\lrnvnih miiljil k JI
poiwillYlijU
rlluJcr ,i
IIlrolnc da u,U ,(a\'C fi\l, ~bt
\IN ubm . ~ m m C 'tC ldpris.iljav..ln ja ne
.;cN\ J
prt_obk ·~ nin dutlC-'1
o c I . r : h v
nur. a p t 't S W ' L : . .d
tak mote
biu
l konlrApnxluktl\'1In.
KOrUkn}C'
ftntCJI).l
p ris ilja \ :.4 nj.a • u .b jedJ \'iln j~
ilUkuje
Jet ljnu anmzu titUkIJe ~
odr~d'\Jnj.a pnvog
rrenuw.
Oy,a
tCtn.& a: blli dct21jnljr obt'\kkna
u .I'id u .5h'O.dlco pilAnje
'Kad>~
Nh'Oi tran(ornlaclJc
l. .cdc:rxh
.,narr..
dol
1;c~Jlja mlra iziskujc tnn,rorrllolCiju ru
li ~ om , rnc .d ulj uJ ~k.om . kuJ
h.rJ1 t ft i
~uu.kt
If'a n, n 1 ' 1 ' \'OU.=
Lltne
l)ronlJ en e Ie: odooliC
flit .IVQrdl'lJc
fluvlh
'(IIVOY'll,
pt)1I114allj;1
i
~ n.lnj ' O §O h.l U
Ixlredrnorn kontc:lu.tu.
~leduJjudike: pfOmjenc. I ' \ . ~ nraJu
tU nl ,
iii ~ (l InoK i.unedu Ira .
\I
ooredenQtn korneiunl.
KuJruroe pmnIJc:nc: x odru)'t( n.l
utcmcljtnje
Yl'1)cdnmti Itojc'
p' ,lr)_,1Y';1ju
mlf.
Sb'u ktu ra lnC prom je 'o e ~ n dn n\\C Il..I uJo. , . QY\Int)V1hinstilU<1jll.. pnlitib Vila polllKluh
lidcn.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 174/332
S v c t k i program
iii
:tktivnO$ t Izgrad.nje m in ne m ora se ncm inovno ednosin nil S~
e ve
nl
vee, ~1odutim. koordi.nirana str'aregijllllpdnjc min ~t:cbuhvatatl we navedeue njvoe unurar
rJ .'Xll tl llh p 'Krnn l- T a k e edredene grupc u Rw .n di fo lctlllir:a ju ,v oj rout n2 lije:eenje: tnuml
pojedinaoll:j
i
organ'zinnjc progr:a,m2 c ulc :r:a nc ljc k oji p omma Iju tlitn n dol k rili~ki rJ~lni~jlju
o Bop,,\'Cnin •• tavevima. Orugi, pak, r..de na dij:alU;kim programim::t bko bi se 1'000\'0
wpolohlvili
nllN$cnl odnoti umnar
-z:.:ajrdnicr.
Medunarcdne or.ff 1ni~ijc kojc se bave iW a-
d njom m im , k :.1 olilo J C , p r., Pornaga ta
poljcrTi
ujedni&og
lttt4 t1 'I;l,
u sm je ren e su n a k ulru rtt4
ptomjc:nc
pU1cln
~ liudjc radij~kjh prt)gr.anll
koji i-'tibl vrijedo()l,u
mlra , Ujcd in j( J1C N: .. ri je
I
O'l ' niucij.
;l[ritkag jedlns , .. de n.
stV,..
nju OIruktur.alnij,
prom j< n. < oj<
6:
prutiti
pn
liku novim lIdcrim lli sprem nun nil % ajc:duilk1 d ij:llog u kojcm c c p ita nje cm lc lte ta ikonflikt
biti ptcv.t7..lttcni. l~tnti'\~ npokazuju da progruni Uim jc~ n,l lib\(' prorn)C~ d o p r i : n o \ C
odrtivoj lzgr\ldnji mira same U Ilutaju da &U dlrektne pcvezani sa. dljevimn litr'ukrundnih
promj<na '
---
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 175/332
Slr I~,ko pieanje..ku
1l8ro:dnj:\ rnlra je odgovornolo ' sv ih ecs. Odluchi;utic U tom e ke a: hinuldjutcn u preces
izgr'.ull1jo mlra ~t'lhrijc;vaJltrlttc,k(1 dono~nja odluka .
..Vikfll2.lla diplomatija
Vlade
iU
odgovorne da
obc7bijcde 'igu.tllOit
sv im gt' ikbrumalk :am.a.
~Ieduum.
one
nisu
jedine koje.u edgoveree iii J 'O 'h n . .. pooj. mir.a.Tolwm HI.dnog ....... I1....oj.oj. nekih
nevl.dinih org.ani2acij. U
U.'PO.l2vnm e d n o s a
izmed.
s . . . ; . , . 1 . o g
sa' i z..r.dnih
umalj.
d ili ' kred ib llite uloz i p ojc din> r:V ki ; n O\'L ~ d1 nih
aktlvi.w
u p re ce su izgr:adnjr. m lra, O va
nMtoj.lnja poznata su kso F liza 11ikem plernenram a su sa Faaom I iii fa zo m dr)llv oe d iplo ·
mlllijc.
U F:tzi II kcncepra ViSc(:~ZIH::- diplomatije ro~toji vHc aktene mediji, ekspcrtl II rjt~:'vanju
.ukoba.
preduzeca, vjc~Ju: zsjcdnlce l vode, aktivistilce. gtnliani.fkc:.. istr.lZiw~i1( c:,pm Vjctni
rndf'licilc. 'i( n~ mhdi
i
troidiciofl;Llnc upr:lvlja&e sttukruC'C.
lJ mnog;m ujednia , • .,rom Mjca ....... ttmo modlciorWne upnvljalkr mukrun:. kao
t o qJ ..
nljdinc. pogia Ui
ikraljcvi. r e bog,a lSevo tnd ic ion :a l: ni b
cercmonija.
rituala i
? .ako-
na koji se bave pitanjima
a ( fAdn jc
mira unutar nj,hovlh z.Jjednica.. Na lunogirn olttVima
jutnog Pllcifik:l procesi rje& :avanjQ
k onAa ..ta iuncdu ctnif klh skupinn.
61 J
ocuunb,ljvj
bea
uceiiClI
Jlarjctinlt. pogla.wrn
i
kraljcvn,
Lokslnc stanovnl rvo 'm.t jcdnako 2 ponekad c ;tk
i
veee po~tO ' lUljtpft'f'tIil OVilll auto-
ritc tim a nego prcnu d .thvnim ,rruk turarna. S litnu ulugu u upadnim kulrurama Imolju vjerskc
vede
iii vede lolalnih .. jedni
ea,
1 > 0
bi so
prepoaoali
nullaD
akteri u
pr......
1i~nj<:
mira,
potftbna je koordin2cip
i
undnja svib dtu$r'\. cnih W l):l .
Kljll~n~oscbeikriticna mll8 11
Srmreiko pltanje ..k o - U PJ (K'C lUlzgradnje m in t il.i.tk ujc odredivanje :lktcr:l kojl mogu do-
p tin ijc li n ek o] Z J )( t~ ajo ojprulltjcni. L ederach kods'i dv lje m em fore da b i ob j: ll .. niokako klju~ne
orobc m 0g11
mobifuirati
~u:.ttlljnll
b co j I ju di
za
izgradnJu mira.:'
Kljutne osobe su kao k....... IIkruhu. Kohan.
kv.uc,
u porcdenju • IwUtinom b na je
tnal.., . 1 1 i In...a.5xpomatc da tijc;h,) n:II'1lste.On po §jcdujc klp2Cllet u dooo$cujclu pmlnjcne.
Kljutnc:
osobc:
.su
bo
,jfoni.
Sifoni
pro~vdc
male kolitinc:
' \ . o d e :
k r o z
cijcv m principu
dra\ainog u iil ....
Kada
sc usisa mala
kolifin.a
,-ode,
u , < & r a k
tt.ku6ne oril:e It jcdnog 'premni.ka
u d r u ( C i .
PronAI 'ienjc oogovot:1 n il .tf; ttc ko p i~ njc ..k o lz ll1 ku jc : a n:~ liz u k ojc o llo be
iii
gnlpe mogu
djclov.tti kno inicij:dna f c k l l t i n : l k o j : 1 tc~c k,en; cijtv iii
k a o
k V o i U : i : t c , : ;p ~ Y l jc n j l l kruha, Ove vodc
fie rmncknd n1lZiv:.ljut\'QtI;im:ami.ljenja jcr oblikuju milljenja ,vojih sljedbcnika.
Kljutnc
vodc ~u i2 .
(h·-. t tt log:L
v:tini u. pto<:U ixgradnje ..ita. Ptvo,oui Imaju lIurorire-r
i
nlORUCnoI ' c i a do~ ,,-.line odlukc kojc m ogu
<manjift nll$iJjc:
i
udo ..Oljiti (~')'lnvnc ponebe.
Dnlgo. u m~mosti IUcia kl.Jri.lc J\vj \ltjecaj ,tv U'ilnjc kriti¢ne mti(' bko bl Ijudi mogli
....)uhoeI)i.mnnd
i
John MI :f )qn#ld,
MN lh -T hN .t l> ip lo m Y.
if ~)jftNl)
A/ . fKo .74
1 fl ml (I)lottlllndlJ. Conn.
KlIIllIuilln Plett. L996.) .
~ Jolin
J~uJ
Lrdt,-.dl. Stnt~k C,rlcc,rh Md C..
[II'cltk.
tOtJmtf c.a.;~ (lltlnll lk 1 : : , . prcdUllfhl It'uncbmtnrtb 01
l -'(bull,lIng. F.. ftcm ~tttlAOOltc Unlwrtlry. 1??9~J.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 176/332
p rihvnt h id cjc l I jc :~n j u ekon
C e : { , I t
je lu 'Om j(ln~ nel .2 .h j( . 'oa . tv lC 'di ji ,
obml0vnc:
insdrucijc
idrugi akterl mo~ takoder pomoCi u lttY.1ranju kriti.b\t mase k o j l l
tc
blri o c t l . l D 2 - lzgr.1dnji
mira,
Vertlklllni ihorizoo-rruoi kapucired
j\k tc .ri iz grn dn jc m ira tljc :lu Ju lUI r .. zlitirlm dru srvcnlm n iv clm a. L ed erach ko riJ Ili p irnm id u
d a h i l)rik a7 .lo
O\'C
nh'Oc.
lI
Na svakcm nivou
riranudc nillXlC
~c csobe spesebue cJa
in5pirl~jlll
polaeou d n l J . . ' C n a c :In .a sn -e ncp rom jc nc .. N a mu pa.ram id c. U jrd ,n je nc n2c ije ,iJ rl:.o lv nc SU'\J.hun:
i
cjerske orwuu'l.acijc:kao .to
IU Svjctsko
cr~no
vijctt,
ututvuju u sJuibrnilo rngtl''Orima,
preg<worima
i
mC'dijaciji dOlbi rijdili problem e kac ito 5U pohh~k t: k riz e, Nlllrcdojcm niveu
n ala ze lie
defame i
reg ionalne organi1 '. .nci je
i
p rc du ze -b k oj:1 .p ee dv ed e in ic ij.I f; vc k ao
~tp
(U
omohr-u~a\l:alljcregionalne lur;tdnjc: u prolanju hurnanirarnc pC)moa krizniln podrutjima, Nfl
f 'UJ OO/lIi\ t)U i . l i
rUvou 7-Ajednic :c . r:ul ib tc : lokalnc
incijarh'C predvede nl;\'Ojnc
i
humani~
p rog t:Ul lc . m i ro \ I lC mi sij c. u ,po ttI .vu d ij al oga,
J . . i j « c n j c :
tr.I umc , o bn .:z ovnc p rogr.amc
i
m:nin~
idruge
projelu e,
Ybd.3 . v ehke
komp:.nijc:
i
~---------- vjerske vodc na drbvnonl
i
medunarodnom nivou
G tlw.n mladih.
E------\----- f.enskih ivj.r>kih gruP.1.
predczeca idrugih lobi-
nih
orguni7Acijll.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 177/332
;\It 'l:' >baI, rzzIi&h 1 1 f t
b W ..
u I < q u . . . . . . . huh ........ ' .. l<rizu u
S u d m u
21 )> 4 ~
:-; ,.. ... ia ~ .. Inj<
un ogJc-W. ' . .. u IibUm
~, ji ' (:C,lCI1Iln,'S ..,kman lfplinj<ruh
....aja 1Wi i> '=
.od_1'Udi.b
...,a...:-linnb:u ~ LID: pli.' ..diijuli
01
,_ argmizorfJ<
1 '1
Oxt , •
C_ .....
m o b i Iiz ir a k .. . u urwnoine I.:ginnaInc oc ,
J 'N i d < h l 1 I . . . umul .~:-;.kobln., ,~ ....i.ad ,,,,~icrlM .......-.linl<
.. ' 'J .fjdi .....arne 1
i........,ju ~ wnro''',
Lcdtr.ach rf(·Jlai~~i:I:iri kljuma rrincip.J.;(.1 sundnju l}.j\· odcna 1,1nh'tIL
t. Ilori7.0flh,lnl k_rnchtli u p r t > C C 5 U 17.grndnjc
Inita
p r e d . .
tl,vljllju
u 'f M t ;t\'1 o dn us a
,(Olcc.lUwih nl\,,')ll piranl l~ kajl nm~'\'~ju hdenma iwordln.L;.;ljH l'mgr.HIIA izgr-.ut.,je man
l da 11111\1p lc:« tc ni )« lnRik lum
t i l
«nil:k im , jc :n .lom
idnl)41111
dnIU\'('nim I
oI.,JiiuU1a.
J\knl-
(Ini I,rngram i I1gr.uJnje.- mlr.l dJju z.n~ltlj hon'Zontllll1lnl kapJ,-'irCUIUJ R.J.nljcna l kUllot;lY o
p rriiv ljc nom n ,l~ j\l tllllCtlU ~f;anovniJu.lndlj<', P.lki '~D Ji I K.l\mlt .a ~, ,al(, u \tnr,tnju ri.,ijt
I
k:&JJ.ll.:itct..
'lit
rn lori7.Injc
'1:~lednj~kJh
promjena. Jz uVII.kvih IlIllltjcll , lok .t lne xajc:dnicc
u c
UkD .Ijo::~,'\.on f ' I J .
It....,
i'rnjeotni rwilje.~.1 rrtmict.grurc mutJinwnki
i
uk.mki u N.i ,
blju.
1I ,}, lmm.L~nljCln
puJru ju Keni)('. redovnc') ee ~'t;\ju U ,
bl
talrnlJ('nilc
Infum'Kti
e
0
r w
tencij.alno ......
Inom lu>nllila ill .. U , m
ujalniama
i
u .p t.n •ra le ..
I o > . ..
n;
Ir.op hi _jiLt
tcm:ijc.
1.\'<ttibIru b.-Itni ...~j11 mira ~ju niz odnuoa im>Cdo.Ilidn2 pnJq;.
ttainjtg
t
I ill,,., 01\' .., re
rrrrow ..
u tnJlat(
i
mtdu~nn 0\ » n e J o IJ tlnU ll iebdera u pro-
< _ i.< graJnj< m iD
U p '1i<;1nj< ,...
j«o<. we
'Uc: IjuJi
p.q>o'U1aj< pot t<bu
'f'O't>vlj.mp
C'dnosa
I
tidalul
J o , , h
nl\'02, 1'.p rim jc r. L } ed ln;m c n lO je
f ,kuu,u
l , < , \ ' C c A n
intn~
11 su r.1·
dnju • rrginn~lnlin rgAniudjjnla i
njihovllu
grwJltIfJl pattncrima
II
ptcx;,, JU
~'iI\ijanJ.1
mrri.ll'f.a~ , ft'm(~ upo40rcnja kojc au
\I
nlO~ruCno halarl lurw nlt'ttun.\roJnu ujc:dniru 0
potcncijlllndl1l IlIIAllju,
3. On,lwJlllc I :. ,.c ul lI 'CdnJem nivou,imo ~lOSU Jlrt'duzc~.t iii vjef llkcW)(tc.i lnll ju ol: tk al lY
mog\l~l1o\' Ui i,udlo lVC
Cklno13.
t
onima,
vlicg i
nlleg
n~VC>';l .
',)gJ
f :h i I '
,l't\Inj,m
eboem
U t : w
u~mjc-' u
b
.rnlr-llwl1l
usmiC.lj ;annju nj tgo\ i lnjot
'CMlblnc ..
uradnjc
ZAr~floafn('u t'I1tri:l
I I lZJ(rtdnju , It.l jc J l,lm jc f U tg .1 Jli1 .J C1JCrcdlljc g n tV{ l..lknjJ 1m... unadnju kako • gYUS1 0 4 t
aIaivi.'tlP' 10.1 ~
ta.Iw.
N
v U a . .
~ioaintalm d..rb\nim
.J ~'lu.a
i
Li;,\
d t r l o m
1
t2DU..
4.
V.niblnu
iho,;,onwno
udnWvanjc pr<J.uvlja
tlwp
odoaoa iz m <J o ~ .
OlR'U t
orv--Q,lucija
bjc ~'1 -.ur.dnJU
1 jud i
nI.~tm nn 'Dtma. SuateSu
f~.nj ..
min dJic podriku oo ,.~lk \ 'm \ - lduudtulj\'3Ilj:a u.a Mm niVQin,,,,pu-a,uit.k je t ftJ;~toji ' JlO'U\;ri
rn-Ian mir u
p o d . , . : , . - . . .
droimL ~. primp. u SjulinJ<Nm ,.....w-nlldm DrbvaJiIA In
'cttikotlnu
i
hC')rIlOnlJ.ll1l) udrutlvmje: u pl'OCnU t-zgndnjc milll
uhuj('\'lln
dot K
graJSTf l6I
inici-
) ' Iwj< ns 1'1'''''''' ,, '<Dju p n v e t u ,drugiln l -KNran .. 1dtbmim •.j<nIwrt
; e :k onum .1l 1m urpnJt..kajam~knjc:
Io C
nollluc:nl ,.~ njcn \ l
~tmJc:m
I ) I~VU
, , · C u cllju u~
'(~\-'e
.i;tcClI;llltno'M;rri.tupa
hh tor ij4k . .
m
k o o I l i k t u .
.. J hn l'aull ....
trr..
h.-S'nkP: ec....,. ..I l ' I d C~Qn; 'n, JIn'l~ ~. u 't irutlUk
11
r mt tT l('C I ' I~rnrub.l, 0
1 'c M 'C O O I M I I' J ( , • .A J 4 U I I P o 1 r n n ll fl i f( ' UfU~mitr. 1m.).
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 178/332
Osobe um j e re n ih I e kstremnlh .I~YO'
17gradnjo mira 11.1skujeukljutiV nj< I m k o ob . $ umjerenim I2ko i onib s ekstremnim
,t.vov ima , predvcdnika nasUj.
a l i
i onih koji p<><Iri.v ,ju mirovne pro<:ese , Pre .ile )e progr:mu
roji ukljueuju =0
one
koji
' \ I
vet .kliYnl n. polju izgradnje
mira , Osobe
koje zagOl'Oraju
nnsiljc eu
Ces tD
iwsravljene iz pro c cs a i zg rs d njt mira i sma tn l se da , n l i n i r a j u ,
O td ..
1 v a j U
i
odb ij.ju O ld
03
ovorn pillln ju . Medulim ••
k o
su iskljuteni
iz
akuvnosti izgradJlje m ira.ons una
male
I n n s e . .
uspjebam.
lruajdorl iutsljderi
U yetin i nasiln ih ron8 ikal> l sirom svije ro insajdeli i .u ,sajdeli rade no tje§ a'? Ilju kon fli-
krn. Oni uceslVUju u i1.gr.dnjl m ira ria ra.Jio e n.5ne. Insajderl su osobe roje
iive
unutar
podruCja konfllk ta. Oni se dugo..ocnije obay ezuju na izgradnju m in jer imaju dirc:kmu korist
od usp jt:Snog p roces:, izg r.dnje mira, lo sajderl lmaju dub lji uvid u lokn lnu kulru ru , kon reksr,
konfiikt i pOSlojece loknlne resurs e , Oni imaju
,..0
kredibi li rer i povjer.nje , bo i rnSircne
mrei t
p oznsns ta va ,
AUI>.jdcri 50 osobe
ill
org•.niZl1cijckoje do l aze u koniliktn. podruC ja ksko bi uCC$tvOvnle
u rtgradnji mint. Oni cesto po,jedu ju v o C e ekonomske i poliliCk< resurse kojl im omoguc avaju
usmje rnvnnjc medunsrcdne pain j. M konBik , i na .k tivnosrllok:lln lh mirovn ih
.lttivimIirn.
AUlS:ljderimogu u~e ca ti ns driAvn. i m edunarodne snage kako bi one rije ile konH ikl i ebez-
b jedil. 6naO$ijs SR.'dstv3za daljn ji tad na odredenom podrucju . POR.'dtoga , .u tsa jd tri mogu
pruiiti ins'jderimHigunu)s1 ioli licku zal ti ru 1.' n jiboy
r a d
krozomob'llcavunje fizitk< ulr it .
od
nilSilja,Takoder mogu pomoCi u srv:u-anjuprostors z. tr. IJ \sfomlaciju konJ iJ. :t1l,estorativnu
pr:lvdu imgrnmc lijee en j' t raume,
StrnrcSko pl tunjc
Kana
KonOikr rredsm \'lj. din:uniean pro« $; on so vremencm mijenj.
i
dobzi u \..rovirOl i 6-
klusima.lzgradnja mira : Stop 'pri je<it i i r ijef t, ; nasUn. konfi iktc , > t o g a je ponebno d. se njenl
proct>4deS.vajn priie, tokom inakon nasUjlLDijagram ro ji se nalazl u n .,u lI'ku prikazujc ko
51..... izgradnj. m ira iziskuj. m liC im djdo ' 'i' u svakom od ovih vrcmenskih period ••
Period prij. nao ilja
Per iod nasUj.
Pe riod nakon n .sllj •
• Andmon
1 0 1 . . . . . : O O l .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 179/332
Ko n flik ti s u . .z re li
za
p r e g o v o r e kada je
o d n o s m o t i p r i.bliin o
jednak i k ad a p o s to ji
suijest 0 kljuenim
p r ob l em ima .
Period pnjt nuiljll
Com pos to jr s truknu-:t1ni oblic i nas ilja I'rije i7 . biJon jad irektnog n . .'il) a. J ed lllllll \ik
g r u -
pa doiiv lj2 \ :l n ep rsvednu d im ibuciju rCSUBllill k rSen jc :ljudskih pm L P ,nm '1 li p tog t':Jmi
izgrndnjc:
nur.t
djeluju rrije 17.1>ij3ll ja1<O\ IlogWilja. Projelai pr:t \' I) \TCm ,:nogupozorcnja i ..agi.
f2nja nastojc: obavi j.ar i monimring
konfllkra
u n jc :govoj c anoj tiu .i i obll\ije stiti meduaa rodnu
zajcdnicu, vlade
i
nevladine organi2.1cijc:0mogu6em r tb ij iID ju konffika.
Mirovni akrivistil , mogu I'r ije tit i konf fik t km .. alaivn,J<Stil .ago\'ar .anja i druge forme
Rn t ....k o g djeLmraj.
da
bi se pri\ 'ukL> inj' drl:l\1uh
i
mcduna rodn ib in so lUC ija 'L l \..we
probleme
i
o ttebu 2 .1s tr uk tu r:a lnom pro ro jenom . illa luna rodn i i d< tavn i lider i mogu ZoIjcdn i~
d jdovati n a iz ra i:l\'a nju i d emokmrskom rjc ia v:m ju p roblema, te rako u -:je rili Iju de d . p regm 'O ri
pred<t1vlj. ju IIcnkovitip s r e c s 'O . ~ t je 3vnnjc konfli] ,. tI .
Pe riod n .s iI ja
U perio du d lre krnog na$ ilj., d od .rn , pmgt':Jm l i1 .g r.u ln je m ira tttb .ju uves ti p \Illn je
u n .
I
po6nllelja u javni diskurs. O rgam =ijc: koje pruiaju m cdun:trodnu i lokalnu pom OC trcb.jt,
Olvanlt i nbjegli fke karnpove 7.:1 rss djen. liea
i
druge invc nasiija . M iro \'1 le sn ag e i policija
m ooju 'p~vati nasilnike u anjenju daljojeg nasiJ j< l.
Liden 1 I2 s vim iuvo ima tn:b:tju b rzo d jdo ro l
i
$lVOfitl
uslove
1.:1 post.vu mcdu ljuds lc ih
odnosa
i * jc
s knvenih potttb a sv ih stra na uklju een ih u ko,\R ik ,.Oni
moraju
,dill na
p rona laien ju rjd cn jn koj~ e e udovolji-
ti
sve strsne, Ako n:uil je t ra jt mjcsecima ii i godiaamn,
potn :bnis u p rognm i
dugoroene izgrt tdnje
kapocir.1n
da
bi
s e
obr.lZOv.tIoljude
0
I jud .k im pravima, mnsformac ij i
konRlklll, resrornomoj prow; i dtugim potlrutjima.
Period
nakon
nasilja
Postntnim
drustvim. su potrebni
programi
demili-
Cuiz,10je i r tintegti ranja
boraca
u t*dnicu, program i
Iije6enja trauma iobnovn in frn strukru re . P rogram i
izgratlnjc
kapacitcm
pomazu
: t < t j c d n i c : u n . l
da
Ol:t\iju dugorofni m l r
i
~tivanj. Ijudskih
pm\'I\,
onwgu~ ,'l \ju dn titveni i ckonomski
r n t V O J
re usmje . ..va ju finansipka
s r e d s t v a
u proces
usPOSIJl\
dcmokrarkih SIJ1IIrnu:l.
Evaluacija=lom konlliklll
0 .. hi se uuJo W. je
pro
v rijcm c za io rcrv cn ciju, po trebm je an .u ... p ostajan j. svije.1i
o problem im . i odncm m oo i~m cdll < tran.
II
,kobu. P rego \'O ri n i'IUuv ijtk mogu ti je r
posrojc
s iN :lc ijc u kojim . s trane odb ija ju p regova rn ti.
N a p om jer, prije A fro .m erifko g p ok rCC l ZIllju dsk a pra~
Mm:uncrilcanci
su blli u
veIikoj
mjcri n emocn i
II
odD oru D 3 bjda& t drf.avu i D jenu l:uiu. Pokret za Ijudsb pm Y:l k oostio jc
dcmonstrac ijc , m3 l'5eve i akupnc iju javnog p rosto ra kako b i S I\'O riOjavnu sYije st
0
neprn\ -d i s
kojam ~e nO li< :A froam crib nci, te da p rilaau moc cmaCk e 2 .IIjcd nice.T ok om dugo god i~ jeg
perioda, Pok rc t jc dove<>kon flik t d o l~~ke kojo j ~u bjc l.1.C1ciideri po6eli obmeau p.tiJ~u 0;1
Mmamcrilcanoo
i
apo6eli razgovore
a
posta jeC im problcmiml l. . Iw .. tl. ar i p tcgo\ 'Ora 1 sudskih
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 180/332
putUa
bill
III f 1XIl.icn2
~irJah
aluwu.. u..~poiPIY:ll..lkon..
k o j i
7. .:Jl iruv.tju Illt rutili
l j u
dsIoh 1 ''' te bjcbClD rnwmjcnnjc •p<npirinnjcsuul.tu,. kojc .u podraV2l< r.I.,Win.
l>1 jqram p n k : :a . z :a .n l u O \ 'O j t tr o ll i i
pro;btllVlj;a
, . o n e
utvrdiv. tnj . l da
li
je kon.fl ikr vrec
' Z : I
inter-
_ju.
U
cIonjcm Ljm>m ugt., d i ja g r : u t . .. o d n < . . .
1D06
nisu j<dou lw
o>pon :< kn l •• p osto ja nj<
p v n c : ~vijc:stie
ogr2Il iO e no.
AJm\ ockc m. t teg tJe Icorist~ Iwrnb inXJju pruilj.1v:mj:t inOlgov:u' l lnja
<b ., I rDnlI i Ia
rip; n < : n & > . i I n i m
'tan. AIw eve . ,r .uz :g ij< poCn\l djclo .ci. oo osl moo , I ju
~ '-.. .. janu mp. 0('R > I> lcmuN .' uz roci k on lLk ta • .-.§. se ljet av2ju kn»
oo-I:oji .u UlpOSr... 1 j c n i dijalogmn. pRgO'wi m a I mcdiJ.ojom.
1
'risiInc taktik.
u polaUaju
~b.ruiunja
odOO5, l
m oO
P m ca i u vjc .ra v:a n j:.
bo s to su d i j a lOt ( ,
p~ri
j
m e d i j ; a . :i ja
Ta ktike u \jcrJ wn Ja
u pove~nju tltu.pnJ~
Javnc
VljC t1
Nen:bllnn
ljehvanje
kooflilcia
r\.uk ..
t u p a n j
j~vnc
5 v i j e , t i
SimbOOtnl darumi
1':..0cbnuru imaju
mboI i . . 'no
%lUi:<nje.Don pob:tb DO\'Og prognm. ugndnjc min, pot-
pi<iv:lnjc mitovnog oporuun u ili dol... k m'rtIYIlih sn l, mot. prodsravlj.ri . ;mbornn da-
cum U cilju ~nj.t M.Jwwodnng d.uu bo rb . pmr iv ru su .ma . ljud ,kop , ,, ,, lk e .nidj ;'
korist. wnboI i Iw 21. nua 1960. gocIine, .w... ria i' se c I e o i o ubmi SIurpesviJJc % Io6n u
Jotnoa(ri&oj rq>ublid
p_ I u c.t..~ _ ' i . a o b < T..-rl Pta..I'I7IJ.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 181/332
Stral~k
rnanjc ..
(;dje·
SID.diu i7K 'nja mira , . I u x l < : r ai,kuje .rullzu ,;,,,bob i oJn.i . . . , , , v.unih mjoCi koj.
'Il
1 1, ,,, .. 1 .....
,,<lI..-..oUo IU
1 '> gm n I ~ nun C oluaIr.w no
mbdo-. on . >
... ~ 1
pm
n na
mjo ..
u
irocn....ajU-
7 . . o : n e
tt,
pnn~. ~
omjc
d j d o n n i <
fUmjcol>ma d J C Ie .......n . • dNgim ictw1u. U rn h 'm .cmIjann .. fII.I YOJ1I, :len< Ddt no
pij..can'l.l iJ)ri '(' m 'l m jC '1 01 ,1 2 mob ili za cij u d rug ih i:c ta u o fK aru z.iran ju p'\lt()ol~.
No(\'c ki Inc1hJJIC'Ui u'X.uli71ri&Jj su Wl ...nak iuncdu i7 t'J rl,k1b I raJo,ln.kih 1ut1 t'O\';ln,, :.u
r u . r . & l n i t t l 1w1lb.ttuJ U kojuna 'II imaU p o l ' O d . k : n 1 rubk wk,)n ltp a u o utn \I kll'lju krot illmu.
Sn 'VUlje )In,bnl~not oknatt'nJ-'t
koje
ohnhnajc
pngt-l\.antc ,b
ee ub ...'C ' S l ; u
ljud.~r.
rredst2Vljl
v.al.u, clcmt:111mh nl\'O:Idiplomatljr.
St1'Q(c ku
pH lI.uje ..
K,, ,t
K..I:o« ~ u.l p 'lD,diu f~ja miN Ko,I ... njeflf ' ' ' ' ' ' ' I f
mod ,l
Sa;: I ' ,r<bno
7..1koordt.n.3clju W(f2
i
ikh'VtlI.»O t7gradnjc mU'.? PriOOri 1 . . ; . . . . \)jjak prc~lLa H pnubitnc: k u l ' l l k c :
u R\.- .; ar an ju'n '~ J (iJ c I zg r.wn je m in..
t. PropIII~an~' 'njednos'l.ltgD dnp m in iziIkujc: nt.prn1.RO lKno Iorg.antDCaOl 'W)mf',.i·
\'4lnjc,poj ..nj' ljc tKnovo lh v ri jrdnost i iC' \ --aJu.x ijuspunjJ ; \' an j .l t il l vn jn. lncn1 i km' l ak ti \'n t i
,~jcnu- ,.
2. A.no1a.nn)<: konOlk .. , nasilja. bgnJnj. nUn .... kuJ<n<f 'W n.ol u r<>Un1 1' , ,1>-
ftlh z a
ow
I.( Ul-'I '-a
i
dllllmiu konf t : iba
i
w.ilj:a..
3. Zado\'Oljrnjc 01l00v1Il11 fN)lftba
i
pra ..... lzgr.adnj .. IlIlr rom:.1.c
ljllltUl'U\
dil
0i1Y1.f'C ''\r~ljc
Oll,lome ponebe I praw i a u J c e l , u )
posttllU
~\lJcsna
pctreba
l pr1\vn d l 1 J h r i h
.... I)ugorotno planintnjc. I/gmtll'lja mina
l12itoji
prev.v.Jtl kr.ulMrOCti. rjttcnj.t l u''imJC'riti
'jude
n .a tt\'~\ln
duKOreXn. ; d ru icvcnc p romjcne .
S. T1'Iltl.c(onnKija gclokupnog sisrcma. 17grndnj a Inl . .. . ukljuaaje l ,'lMJtnc na Ilm.om.
mcJ ulju dh -k oln . k nh umom ... tru kru r:aln om n iV ()u .
6 . K oo,dlr .. ,lju rivn .. ,il.kre ra, l 7 . g . ....Jnj.m in
tt..
k uj< k uo ,d ln ir.u lllf',m r k oj' u klju a.J <
ed __ '.' .... f
u«J«
mOOjlih . .. .. .. ..
7 .ldcnulictnuJ ,I< ........... )< :moti.Odt-' moO po ... ; ' u onkom ocL..- I~ ((\11'0
N....oij. ~,~
IIU
Jl .x
t j ud t I JlC'Ui.n 1Mna6ne-luko c .b tv n.J- k.tnIotc ntllaub)e u :aJm,'Jijenjc
Ijudtkib
p oo rd ll, ...
rujuoli drug<
8 . O ......n ... n )< :
druglh. ' IJCTI<inp
mfr.l i * - > ,gndi loUlto c I ,...;f <1< • r'>fll. drug< na
tljdo-
v;a .nje.1~r·'I;a nun IIC
x....,\r4
ru
par t ic ipun-nn j
dc:moktsl .J l
ita.rnnodh~i'o'1.nju
9. SIIlI..nui blNI \I fUUnom.. Kulrurnt vri~
tmcf:
ja I ntv'
m c J t t U
blo mIIUW
I:q,ondnjt' ml
10. K(J1'i4tC':nJ~rtlth . 'Un,ll.
I~nj.
Instil korim rn1Jltilc
nil inc:
ktlnl\1nik:ttije 1 uttnja
ul'n.1c,(o
U o L ~
l il.; .n j.t na f lj~ ti
i n
JijaJog
a
ltY.I.tilojc
k r t . u t VO l h
rjCknj.l
1.;1
kom plcksnc p '
bJcmc.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 182/332
Evaluacija i koordinacija
izgradnje mira
J. .un ,I n jc :.lu h m jc rlji\ih u 'p jc ha i7 g r.u ln jc: m ira
je
hroj
ooob.
k oj< ' ~ p o . ... :tiJ . w nj
p m ~ t n i
ipoIlQ\-.. , , ,
twot
ovom Pf(k. C SU Tokom 1980. godinc ruje poitnjJ_ ()
u n n C t 7 . i r e : r I c o j i
je nudio p rog r; ull t r.lD~ f orm ',1 ci j~ kontlikt.t iagr.adnjc r 11it. D ;u us p oslo ji \'t.h ki b ro j u ni\-e r--
th eta k oji uk1ju~uju predmetc H VC l.1
I I : . . .
jC' tinllln~ t7gr dnJc
mira,
11 deserlee fiakuJlcra nlldi
d ip lc rnske , poudiplohUkc i d ok tersk e n ud ije * 1 . o~ donlcna. N a nivca -ujednicc. hro j orga-
n iz it'2nih c renin lV ' I radicnica Q teml iz gra dn jc m ira C bmji notinam :t pa tllk ihlij2ld:&mll.
VcWcib ro j u tc sn ik alca n a
oV3kvim
program inu utj«u na jenk
i
svf,Pl d ru gih _ O an aln ji p l'O *
grami Ujcdinjc:nih n.cij;I pnlm<'oo \II svi u
v.::z i ,
I r . o n < r J > t o m i tgn tdn jc : mi ra. , driami
J idcr i
mnogih umalja l-:lhtijenju [reflln~e u ~'WSo\ OM remem
Ipak,
iirenje
tdtjc [e sam o [cdan uti
pubzaltljll
da je edreden pristup
U ulItWRoje
ciljew
z aista u cink ovlt. Prog ram i l1.gmc:ln Jt Inina u e dop rin ose \lv ije :k m lru .
Dobn :
n21njcre
pfO$tO
msu
do\ oljne:,
Nek i p ro je kti
ng.-adnje
min.
rro;.c
vnjeme
i
6.nansij.
4k e resU DC ' . % 2 p r.n 'O dop r:in CM
po\ t tanju p ra :ifbUd a. ~ b.k irwiJ:jiL
~tirovn.ile afuistil«
lll'l:iljU odgovonl(»t cb . e-\I1luit:tju AYljermgnunc bko bi O$lgur.iliIC d a an i nc n.:an<* lleN
i
d;t
SU u lo7 .cnl muni PiUUClllO iskorlltc:ni.
J uiJ 'lo arritk ll R ,p ub llk a p r(;d lfQv lj~model u sp jtlu l Z it mucg e m irc vn e
.1~livillit(./l;e,
Hlljade
gradanalki JU 'tnooU rick e R cpub llk e l'rl~ u)f\'U y..Ili
,lJ
11'c:niIl7im:l iu~r 'v:lli nIL raznim pru-
g ramima
k J k o
bi rjcb\.w kon6klc 01 dri .avnonl
nl\'C)tj
1 unULM u je dn irA . K1 'J j a pa rth ejd a
p reds ..
vlpo
je . , . . > b o p pclllW' k>u 'p os lj:a nju PU\oNn og mira ju j e omOjCUoopo \ .. c. nj e
poLtitke
r.1\ nOJ'ravnosti. .~tcdutim,
utin.io
je m alo 1;:1 \fNnjc:njc
ckonomskih
nz.lib tunedu
cmog
l
b ijdo~ 'C f '.a novuH t\ l.
NenlogutnQ5t
bav ljc nja p rob lcm ima
ckDnomskih
.ltnlkrun
kojc
l dnljc djthtju u kor ist bijclacu, 11C''irnZllljcmOu7.mlcujc o j~aj ogon.'cnmr1 iponi' enja tc
p O \ 0 1 :~ a V 1ktitninnll porod.ilnu i kktc\tlano n~ltie u n u r a r ,iftHltOJnihza jedn icQ,
Jedan o c t
o llno vnlh i.1 ..aZOY IIe k .a'C Lmn jc
evalu:tclonih
IncllXla
koje:
ee
adekverne
lzrnjcrili
pom2k Ja miru AJw lU nasilje in',r .uprome stT2nc kontinuUID2. polatnlclji pr:I\- '()VI eJneno~
UJlO2O ,nj ' tu. lin ...
po>..on.
politi~k>isldjua:_' I n=posknos. prcd,uvlj.ju kcmk
bliic. ~ju. Indtbtori mir.l- U;L\Uprot indilattorimt pn\\ ovrcmcnog upoto~nj-a - ukljueu.ju
po\- Ct..'\noroll tk~rn.rdav:mjc
inogutnO$ti
u z ,1 JlMIc:n je Ovi indilcuorj
p om ; l).u m ir ov nim
aktivj,tim-;t/cam,~ d~ rn:is-pir.aju utlllkjj\litOlt svojih rmgrwn:il ,
DruKi i1 .f lr ,( )\1m im vnlh ak tivhtu li~ jc
lcoordin:tclJOl,
U~I )j ch izgnadnje rnim
nc;'·.bjciLlo
je
u \.'eZi u 'pt)M hnoieu osobll, grupa, z.ajednica idrf .. lYa d .a r .u r.td.uju u plAnirnnju I uspo5[ '; \v i
pu\'C dnog ' Kootd Jmc ij> i p J.n ira njc : s p; >j> jusm ••;k>p i.a nja .... l e o . kod• • ((Ijc:i s l : A > u
,,'<Obu hY llQ n p la n iz gn dn je m i .... Ik.kDonlirurijc. , ,wati priuupi i> graJnj. m u • .., m Oll
sudanui iJj n:tp'OtUO doiivjc:ti neu~pjch.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 183/332
~1t\ 'utun.lwontln I,..p rc tl <\l.t \· '~ DUlb jn ..~ i.Q r. <n 'C mUH\ 'n IJU .tb,vf ..hrnJcaln .. t1'f'01 t.lv-
1 , . a n j c : k ,. . . .~~ \aCijenijt: l l I e D u mj r ,....
; w , . -
lh d ·\cj.:. -a.njc 1 » . ,
,I oci :hC-
t n s > O f \ l t 1 t ~
tllz lik c. ego IIiJ-l'Ovi,n~Uth)j:l.uj;l
drl.lIll..
IUI)l1nl_.II \I I'mgrl&lIllIn~ Izgnltlnjc .nint in.nJnl('tallje
u ~ju tirlJ.lI lj~ ,trJqaVJ, ('tt'-l -li u Iu 1 pOlk'lnja m
pN
adnjc
min\..
\1~(O\
li/e alcli\.'l ev,--c r.Iiu hliala
Jol.ult.l
bko b i .
~ ';rohI<k. ,rdi...a<I< , true .. ko j c oht;1wju.I,,,l. ti<ln
j\1
l
IKl;l'iv:.Iju n~ odKaV1Un(~t u
7 l 1 J c u n U ; k i
Jclinirltnim
\.T\jcdJl4'
.Iuna, \.jci fln~
In&. .1lll1h
tit'ktrn ~ntotru
ilK'
unu
II
i
rrocrunL.l
1 I~jc
lIura..
T ak,·.1 ktlO ro lnlC l).l uh UjC :\,il
neprekidnu kom u-
nlk::1ciju
C )
o..nQvninl mjtdnottillU llirLdit~ okvirifl'D
7.i nlLU.llijc\·.1nje konfllkla j Illsilji\, Ona izi5kuje r.l7go-
Yo' 0 ,uraJop i~ -'1' iJcia,. 1 .J..s.i k . a o iuspjc::INh
• nC-\l'lljt nJh isku',ilV ... Za koorJlnaciju eu tilkoder
IW ttr ch nt' v jt:1 otin c: u & twr .. nju injt'JtOV1nju ma'ulj'hhk.ih
ocMow , nl vim ni\'Hill1.l. a posebno mc:du ruknbljctllm
\tr.uu.& :u . 'r:g::uunaJ~nUl ~ 'I1:c:H\'\Iju u pro«:SU
l~ lnjc O,lN - Purc:J n~l--alent ':, pombn;J je keor-
dinacija u
; ' .H'n.im
ru~k'OIm ..
IZJ1jIItc.lnje
Inint kJ .ko bi
lnicij.afl\ ~ k,,_ic ra.le na Knlknl ' Jini.m PNlCf'.unif1\2
rnoglc
iUlat, n2 UIIIUr01rcbc •
cllj-rvc J Uj., O rn ln ih POXC l.l
i7'cndnje:
,ni 'A.
Dan.sluu
'n~u
,)tu:abf.\
Ii koonltn..,
'~maka gru(Qrn
Iu.., _ I ce zahh eval
uCck1
m
. .wn ih
,l'1lvbtV'1Ol
11~
,nc lulgellcijski,n
f in u ln ima i1 'K nldlv afi n rgllllll.acijc 7 a
auradnju. ,
Raui/ifi pristllpi
izgradnji mira
1II0g11 hiti II supro-
tnosti iii naprosto
doiivjeti neuspjeb
aka izmedu njih fie
postoji koordinarija.
OV.I Icnjlp je J1~h'.1vib o x v i , 7~ ~dnju 11111'3 t o p ill~Ujc' JU~tlf'lXnU lwurdin~-jiu
rulKitth & J r . , e n . i lUluu ,~nja ~a O'\ Omc- ne tnof.cmo raJl tamJ - itp.tdnja mirauhtijt'--
V- J v ellk od uh l,.,-r ,n im v 11 lh w lv i)t,v i.,::s; p~1~ ,lkue:prlt\t'('dnl,)g kriu·ltrunj.1 uNgihnunlvnih
,,1crivi1>rllc.a.l;tO i. Ut.pc»IAytj :anj t '
\O J ' ' : '
kumunlar ..nja i I'ha ,('I;t k oji o lnC )J (u taY .1 ju m tro vn hn
..kril-u(;a/ic.-_
d o t Ie
ba\~
WWlra;(ljim konM.iull.L Sn oaJa n .. r . . c g .L r J ~ n.u,op.njs
tnogu
bltl
diu v j C d , J n j C 1 I ' - , c
t IjC t llV:UI; I lku , .r r rnumo
U njc,lrulkom ..:dju rnm~
pr~\ (J.~
,nina..
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 184/332
Literatura
i \ nd t ' - rwn ,
lvl.lry
R . I Larll Ol s on , Confrolltlng Wllr: :,;,il lIl UISDftJ for P((lf( PtrI:difioflm
(C llll1 bn dg o, M .... : C o II.b ol1 lo [ or Development Actio n, 1 11 <.,2003.).
C' .&) l unn , Anneke
i
P a u l 1 Tongcre«, ur. , Tinuards n , , t f Pi'( , , (h ,uldl l lg /)r(J(ti('~ (Utrcch l
j
Nizounl,b:
EU(~~lu, Centre
forConflict
Prevennon,
2002.).
L« i e r a ( : h , ) ohn J l '. :lu J .Bu i / l/ ing Pea r t: IH / oin a h l , R L bJ n n 1 iQ /;( ln ,n D J id t d . «; /;0 ( \ V u h i n g r oQ
D.C.: U.S.llUlinue fo r Pc:oce,lm.).
Lederach, John 1'.1Il I J o.nlC< Moomaw Jenner. [n . , E), if ,IN S,., A Hun~ if
Intn71at~nalP ,6uddmg
(San Francisco:
John
Wiley and Som, 2002.).
Rcych le t , LUi; i1h l 1 ia P a if cn lt u l7 ., ur., P luhui/rlifl ..~ A P i(/ ,I G 'li l l (B ou ld er: L yn ne Riermer;
2001.).
Sa m p so n . C y n lh in , Mclummed A bu -N im e t, C Jn uw u Llefbler 1 O ia na Whlll1cy ur., P C J ; t i : v
, 1 1 1 .
tP,..,,(httWittg{W ••hmgron D.C. : ('ACT l'u blic .lI Ion., 2 003 .) .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 185/332
Pedagogija mira
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 186/332
PEDAGOGIJA MIRA1
1 http://www.dadalos.org/frieden_bih/index.htm
Šta podrazumijevamo pod pojmom "pedagogija mira"?
"Pedagogija mira je posrednik između teorije (istraživanja mira i konflikata) i prakse (mirovnog
odgoja). Ona, pravljenjem sopstvenih teorija i razvijanjem novih i modernih modela učenja
doprinosi analiziranju konflikata i pravilnom ophođenju prema nasiljeu na ličnom, društvenom
i međunarodnom nivou (...).
Historijski razvoj pedagogije mira vezuje se za kraj Drugog svjetskog rata. Taj je razvoj tekao u
fazama koje su se preklapale i koje još i danas paralelno postoje. Prvu faza (individualističko -
idealističke pedagogije mira) obilježava individualistički pristup: 'Rat počinje u glavama ljudi'.
Druga faza okarakterisana je političko-naučnim pristupom i shvata rat kao politički probleminternacionalnog sistema. Treća faza je bila u znaku prevaziđenog konflikta između Istoka i
Zapada (...). Sadržajni pojmovi tokom ove treće faze vežu se za negativni i pozitivni pojam
mira, te za kulturalni pojam nasilja, kojeg je uveo Johan Galtung (...). U smislu smanjenja nasilja
nad prirodom ekološka problematika uvrštena je u ciljeve pokreta za izmirenje sa prirodom (...).
Učenje mirovnog odgoja shvata se kao socijalno i političko učenje. Socijalno učenje kao
primjena 'pedagoškog principa' ima za cilj razgrađivanje 'vladajućih struktura', povećanje
učešća i odlučivanja svih sudionika školske svakodnevnice. (Mirovno) političko učenje bi
trebalo da bude orijentisano ka školskim temama."
["Friedenserziehung", Susanne Lin; in: Handwörterbuch Umweltbildung, hrsg. v. Oskar
Brilling/Eduard W. Kleber, Baltmannsweiler: Schneider-Verlag Hohengehren 1999., S. 68-70]
ŠTA ZNAČI MIR?
Pedagogija mira je posrednik između naučne teorije (istraživanja mira i konflikata) i prakse
(mirovnog odgoja). Ovaj dio posvećen je pojašnjavanju bitnih pojmova „mir“, „rat“, „sila“,
„konflikt“ i postavlja pitanja koja se tiču saznanja i napretka u oblasti istraživanja mira ikonflikata. Ova saznanja su osnova za mirovno-pedagoški rad, o kojem će biti riječi u narednom
poglavlju, ali i za praktičnu primjenu mirovnog odgoja, što će nam biti predstavljeno u
poglavlju „Šta rade ljudi koji se bave pedagogijom mira?“.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 187/332
Šta znači mir? Ovo pitanje je u naslovu ovog poglavlja. Možda bi prvi odgovor na njega mogao
glasiti: suprotnost ratu. Nakon toga se, naravno, postavlja pitanje, kako bi se mogao definisati
rat. Samo je po sebi razumljivo da će pri traženju odgovora na ovo pitanje doći do upotrebe
pojmova "nasilje" i "konflikt", čime su pobrojane sve teme ovog poglavlja. Da li smo zaistadobro opisali mir ako kažemo da je to odsustvo rata? Da li bi u tu definiciju trebalo ubrojati još
neke faktore? Šta je sa pojmom "sigurnost"? Kakvu ulogu u svemu ima pravednost? Da li je
moguće istovremeno imati mirnodopske i nepravedne odnose i situacije?
Sigurno je da u okviru jednog osnovnog kursa nećemo moći odgovoriti na sve ova pitanja
kojima su se od pamtivijeka bavile politika i politička filozofija. Cilj ovog kursa je da Vas
potakne na samostalno razmišljanje o tim pitanjima i bavljenje njima. Polazna tačka je tvrdnja
da bi analitički imalo smisla ne započinjati sa tačnim definicijama rata i mira, jer bi veoma teško
bilo odrediti tačnu definiciju rata, a gotovo nemoguće odrediti tačnu definiciju mira. Potrebno je
stalno na umu imati slijed koji nam prikazuje sljedeća grafika:
(Nevidljivu) pozadinu ovog slijeda čini konflikt kao osnovno stanje života. Konflikti postoje
uvijek i svuda. Odlučujuće pitanje je da li se konflikti trebaju rješavati silom ili ne. Civiliziranje
konflikta jedna je od prekretnica koja pomenuti slijed dijeli na dva dijela. Rat i mir su dva
suprotna pola. Pri definisanju toga da li vlada rat ili mir odlučujuća je količina upotrebe sile.
Ako je upotreba sile i nasilja velika onda vlada rat, ali ako je količina nenasilja velika - šta god to
značilo - onda vlada mir. Sa lijeve strane vidite aktuelno i strukturalno nasilje, a njima nasuprot
stoje saradnja i integracija.
Ovaj grafički pregled može nam dati osnovnu ideju o tome kako se pojmovi poput "rata",
"mira", "nasilja" i "konflikta" odnose jedan prema drugom. Pored toga, pregled nam ukazuje i na
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 188/332
činjenicu da se nijednim od ovih pojmovima ne možemo baviti kao pojmom za sebe odvojeno
od drugih. Vidjećete da pojedinačni dijelovi ovog kursa nose ime samo jednog od pojmova, ali
ne dajte da Vas taj prvi pogled na naslov zavara - ra di se o tome da u tim pojedina čnim
dijelovima kursa imenovani pojam stoji u središtu pažnje, ali se obrađuje u odnosu na sve
ostale.
PRENOŠENJE VJEŠTINE MIRA
Vještina mira je veoma važna da bi se shvatile veze, sortirali razvoji i sprovele samostalne
analize i strategije, a sve u cilju rasprave o ratu i nasilju. Po našem shvatanju, vještina mira je
prije svega sposobnost u koju između ostalog spadaju: poznavanje uzroka rata i nasilja,
individualne sposobnosti za ostvarivanje mira i društveni i internacionalni uslovi. U ovuvještinu spada i procjenjivanje sopstvenih mogućnosti i sposobnosti, a ona se može prenijeti na
učenike u školama, ali i na odrasle u okviru andragoških institucija ili u okviru samostalno
organiziranog procesa učenja unutar grupa. Bez ove vještine nije moguć odgovoran mirovni
odgoj, ali ona sama nije dovoljna, već su potrebne i druge sposobnosti.
Uvod za sticanje vještine mira
Na koji način se može naučiti vještina mirnog prevazilaženja osobnih, društvenih i
internacionalnih konflikata, otkrivanje interesa koji stoje iza njih i pokušati pronaći nenasilno
rješenje? Davanje jasnih uputa koje može razumjeti svaki čovjek i koje će ga voditi ka sticanju
vještine mira je jedan od najtežih zadataka pedagogije mira i mirovnog odgoja. Čak i osobe koje
se bave istraživanjem mira i pedagogijom mira moraju uvijek i iznova da potvrđuju sopstvena
saznanja i da ih preispituju, jer se ne radi o dokazivanju ili postavljanju nekih postulata, već o
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 189/332
praktičnoj pomoći pri savladavanju pedagoške svakodnevice. Individualna vještina mira znači
jačanje svoga "ja" i svog samopouzdanja, ali ne u cilju da bi se drugima moglo govoriti šta i kako
ra de, već da bi se uspješno i bez smetnji moglo komunicira ti sa drugima, da bi se moglo
prepoznati i odstraniti sopstvene predrasude, da bi se moglo sudjelovati u političkim
dešavanjima i da bi uopće bio moguć angažman u smjeru mnimiziranja nasilja i sudjelovanja uostvarivanju mira.
Poznavanje sopstvenog stanja i stanovišta je jedna od veoma važnih pretpostavki za angažman
u civilnom društvu. A pod angažmanom u civilnom društvu podrazumijevamo da formulišemo
svoje sopstveno mišljenje i da ga kažemo i argumentirano zastupamo pred svima (čak i pred
pretpostavljenima), čime ono ne ostaje samo privatno, već postaje javno. Moralne mjere koje su
neophodne za naše djelovanje treba da se ocijenjuju sa višom ocjenom od pukog
oportunističkog ponašanja, ali moralno djelovanje pri tome mora biti povezano sa učenjem
nekih vještina neophodnih za mir. Eventualni rizici koji su povezani sa angažmanom u
civilnom društvu se moraju svjesno prihvatiti. Ovo opet ima za cilj nepotiskivanje sopstvenihstrahova, već konfrontaciju sa njima. Angažman u civilnom društvu može značiti i odbijanje
poslušnosti pretpostavljenom ili vladajućim strukturama, ali i preuzimanje potpune
odgovornosti za takav postupak (ukoliko se naređenje/uputa koja se odbija kosi sa moralnim
stanovištima pojedinca). Bez preuzimanja odgovornosti za sopstvene postupke nije moguće
zamisliti uspješan mirovni odgoj.
Ovakvo stanovište ima za direktnu posljedicu, posebno kod mirovnog odgoja, uputu da se sa
odbijanjem naređenja/uputa, sa protivljenjem ili neposlušnošću koja se pojavljuje kod djece i
omladine mora postupati savim oprezno. Jer ovakav način ponašanja ne mora da znači samo"inat" ili "neposlušnost", već može da bude znak samostalnosti pojedinca i rasprave sa
autoritetom.
Često se dešava da se vještina mira pogrešno zamijeni sa pretjeranom spremnošću na mir, pa se
shodno tome vještina mira ocijenjuje pogrešno - osobe koje imaju tu sposobnost je lakše
integrirati u društvo, ali one ne razumiju mnogo način života ili čak nisu ni sposbne za današnji
način života koji je pun takmičarskog duha. Međutim, ovakva pretpostavka je potpuno
pogrešna. Ne može preživjeti ni jedna porodica, a kamoli cijeli svijet (društvo), ukoliko se
takmičarski duh i principi takmičenja shvate kao dominirajući nagoni koje treba slijepo slijediti.Danas sposobnost življenja i preživljavanja zavisi od socijalnih i kooperativnih sposobnosti, a tu
spada: sposobnost da se radi u grupama, sposobnost da se ocijene i procijene dejstva
sopstvenog djelovanja na druge ljude, te sposobnost da se odgovorno postupa prema samom
sebi, prema drugima i prema svom prirodnom okruženju. Da bi se prepoznali dolazeći
problemi i otklonio potencijani "kamen spoticanja", neophodna je sposobnost samoposmatranja.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 190/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 191/332
granice mirovnog djelovanja (jasno im se daje do znanja kada "mirovno" djeovanje prestaje biti
mirovno) ili im se prezentiraju moguće forme mirovnog djelovanja.
Zadatak mirovnog odgoja je da doprinese i tome da se politički ne angažuju samo rijetki ljudi
koji to mogu na osnovu svoje socijalne, porodične ili financijske situacije, već da objasni da je
politički angažman za svakoga - i z a obične gra đa ne i da i oni imaju bezbroj mogućnosti zapolitički angažman tokom svoje obične poslovne i porodične svakodnevice. U to spada
spremnost da se informišemo, ali i hrabrost da u školi, na radnom mjestu, u društvu sa
prijateljima istupimo protiv nasilja i stavimo pod znak pitanja djelotvornost vojnih intervencija.
Sasvim je jasno kako su usko povezani vještina mira, mirovne sposobnosti i mirovno
djelovanje, ali je jasno i to kako je teško i kakve sve prepreke mora da prevaziđe mirovni odgoj
da bi pravilno pristupio svakom od ovih elemenata.
[aus: Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in
friedenspädagogisches Denken und Handeln, 3. Aufl., Tübingen 1997, S. 16-42; Internetversion:
http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]
PRINCIPI MIROVNOG ODGOJA
U sljedećem tekstu autora Günther-a Gugel-a (Ginter Gugel) i Uli Jäger-a (Uli Jeger) sa Instituta
za pedagogiju mira formulisani su osnovni principi za mirovno-pedagoški rad.
S obzirom na to da se pedagogiji mira sve više prebacuje da teži ka naivnom posmatranju
svijeta i da je jednostrana, ova dva autora su sastavila i listu "mirovno-pedagoških osnova" koju
ćete naći na posebnoj stranici.
"Mirovni odgoj se ne odvija na tzv. ničijoj zemlji, već se uvijek tiče postojećih ili prikrivenih
konflikata. On se trudi da jasno predstavi predmet konflikta, da konflikt učini vidljivim i da
ponudi mogućnosti za raspravu. Prevazilaženje konflikata zauzima centralno mjesto u
pedagogiji mira. Ponekad mirovni odgoj može doprinijeti pozitivnom razvoju konflikata, a u
najboljem slučaju čak i razraditi rješenja za konflikte. U svakom slučaju, cilj mirovnog odgoja jedoprinos tome da se konflikti rješavaju i prevazilaze sa što manje upotrebe sile.
Ipak, mirovni odgoj ne smije davati doprinos navikavanju na konfliktne potencijale da se ne bi
stekao pogrešan utisak harmoničnog mira. Zbog toga mirovni odgoj stalno stoji nasuprot
realnosti u kojoj nema mira i ne smije svoje snage iscrpiti na prevazilaženju konflikata koji
nastaju između pojedinaca ili društava izazvani društvenom realnošću, već se mora
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 192/332
koncentrisati na suočavanje različitih interesa koji se kriju iza konflikata (princip konfliktne
sposobnosti). Ovakvo razumijevanje i posmatranje konflikata često se kritiziralo, jer se
mirovnom odgoju prebacije da se detabuiziranjem i problematiziranjem konflikata doprinosi
njihovom rasplamsavanju i daljem razvijanju. (...).
Kako je već spomento, kod mirovnog odgoja radi se o iniciranju socijalnih i političkih procesaučenja u smislu razvoja socijalnog ponašanja i sposobnosti političkog angažovanja. Iako se kod
mirovnog odgoja uvijek naglašava da se radi o odgoju i prenošenju vrijednosti, sa principima
mirovnog odgoja je potpuno nepomirljiva opaska da se radi o indoktriniranju već određenih
normi i vrijednosti. Zbog toga je ishod iniciranih procesa potpuno otvoren i nepredvidiv
(princip otvorenosti).
Sljedeći princip koji je od velike važnosti je princip dogovora. Ciljevi, sadržaji koji se uče i
metode učenja se najprije moraju dogovoriti. To znači da se, između ostalog, ni u obrazovnom
ili odgojnom procesu, ni u konkretnim situacijama, a ni tokom organizacije procesa učenja nesmije upotrijebiti niti proizvoditi sila niti prisilno nametati sadržaj učenja kako se ne bi
povrijedio cilj kojem se teži - nenasilno prevazilaženje individualnih, društvenih ili
internacionalnih konflikata (princip nenasilja).
Pored toga, mirovni odgoj se mora usmjeriti prema potrebama onih kojih se tiče problem koji
se obrađuje (princip usmjeravanja ka potrebama) i mora se oslanjati na posredovanje nauke
(princip moguće provjere).
Mirovni odgoj je, kao uostalom i svaka druga pedagoška oblast, usmjeren na dugoročne
procese učenja i promjena i samo se u određenim slučajevima može primijeniti pri rješavanjukriznih situacija u smislu pedagoške vatrogasne službe. Ovdje se mora obratiti pažnja na
opasnost od političke instrumentalizacije, jer cilj mirovnog odgoja ne može i ne smije da bude
prenošenje određenih moralnih ili čak političkih vrijednosti tokom kriznih situacija.
Mirovni odgoj mora da zadrži svoju nezavisnost u odnosu na autoritete i odgovorne (princip
nezavisnosti). Za mirovni odgoj uvijek postoji opasnost od instrumenatlizacije u svrhu
partijskih interesa i razlika, kada se ne razjasne pojmovi, sadržaji i ciljevi mirovnog odgoja. I
konačno, mirovni odgoj mora da se dosljedno zalaže za zaštitu interesa žrtava rata i nasilja
(princip dosljednosti)."
[Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches
Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion:
http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 193/332
POLAZNE TAČKE MIROVNOG ODGOJA
"U mnogim spisima i programima kao opravdanje za mirovni odgoj stoji rečenica iz preambule
Ustava UNESCO-a iz 1945. godine: 'S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upravotamo moramo obezbijediti mir.' S pravom se iz ovog iskaza može izvući zaključak da su ljudi
sposobni da uče i da mogu da nauče kako se mirno živi sa svojim susjedima i na koji način se
mir može proširiti cijelim svijetom. U pedagogiji mira se, opet, uprkos mnogim (pa čak i
naučnim) mitovima, ukazuje na to da niko po prirodi nije rođen sa predispozicijama za
upotrebu nasilja i sile te da na ponašanje pojedinca utječu vanjski faktori, ali da se njegovo
prirodno (nenasilno) ponašanje nikada ne determinira pod uticajem tih vanjskih faktora. Samim
tim je odgoj principijelno moguć i ima smisla.
Polazne tačke za bilo kakvu formu mirovnog odgoja su emocionalne i kognitivne osnove
ponašanja, pretpostavke, načini ponašanja i strategije djelovanja individua i grupa. To znači da
se po ovoj pretpostavci promjenom subjektivnog stanovišta i razgrađivanjem predrasuda mogu
spriječiti rat i nasilje. To je samo po sebi prirodno - ljudi su odgovorni za rat i nasilje i mogli bi,
ako to žele i ako su sposobni za to, zaustaviti već započete i spriječiti dolazak novih ratova.
Ipak, put od promjene pojedinca do promjene društvenih i internacionalnih struktura moći je
nerijetko veoma dug.
Prvi korak pri tome je prepoznati strukture moći i različitosti interesa između ljudi, društava i
država. Jedno od najvažnijih saznanja istraživanja u oblasti mira je da nije dovoljno okriviti
predrasude i nacionalne stereotipe za nastanak rata i nasilja, iako oni mogu doprinijeti da sepoveća subjektivna spremnost na rat i upotrebu nasilja i često bivaju instrumentalizirani.
Zbog toga bi bilo pogrešno da se mirovni odgoj fokusira samo na promjenu individualnih
stanovišta, iako su ona veoma važna. Analiza društvenih i internacionalnih struktura moći
mora biti sastavni dio pedagogije mira, a razumijevanju i prevazilaženju konflikta na ovim
nivoima mora se dati centralno značenje.
Istraživanje uslova socijalizacije pod kojim su živjeli i žive oni koji se bez prisile odlučuju da
idu u rat i onih koji izbjegavaju odlazak u rat pokazalo je sljedeće: odgoj, koji omogućava
raspravu o humanitarnim vrijednostima, koji počiva na jednakopravnom odnosu, koji ne
tabuizira emocije, prenosi smisao i radost života a da ih istovremeno ne postavlja kao postulate
nego ih integrira u svakodnevicu, vodi ka tome da mladi odbijaju upotrebu sile i radije se
angažuju politički i socijalno u smislu iznalaženja nenasilnih puteva za prevazilaženje
konflikata.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 194/332
Poznati Miligramovi eksperimenti poslušnosti i istraživanje koje je uslijedilo nakon toga
pokazali su da postoji uska veza između instrukcija koje daje pretpostavljeni autoritet i
spremnosti da se upotrijebi sila. Za pedagogiju mira od presudnog je značaja saznanje da se
spremnost da se muči ili čak ubije drugi čovjek kod tri četvrtine ispitanika nije mogla objasniti
tzv. urođenim nagonom za agresivnošću: 'Na svijetlo dana izlazi veoma opasno saznanje -sposobnost čovjeka da zaboravi na svoju čovječnost kada svoju ličnost poveže sa nadređenim
strukturama. Vrlina lojalnosti, disciplina i požrtvovanje, koje toliko cijenimo, su upravo
sposobnosti koje mogu da naprave organiziranu ratnu mašineriju spremnu na uništenje, koja
ljude veže uz autoritativne sisteme" (Stanley Milgram).
S tim u vezi mirovni odgoj bi od početka trebalo usmjeriti ka izazivanju više skepse prema
autoritetima i preuzimanju odgovornosti za sopstveno djelovanje."
OSNOVE MIROVNOG ODGOJA
"Od sredine šezdesetih godina pedagogija mira se vraća na pojmove mira i nasilja koje je uveo
Johan Galtung. Norveški naučnik je predložio da se o nasilju govori uvijek kada budu
povrijeđene osnovne potrebe čovjeka: preživljavanje, opće stanje tijela, lični identitet ili sloboda
da se odabere između dvije mogućnosti. Nasilje se upotrebljava svaki put kada se na ljude utiče
u bilo kojem smislu, što ima za posljedicu da se oni ne razvijaju onako kako bi se mogli razvijati
(strukturalno nasil je). On spominje sljedeći primjer: Životni vijek od trideset godina nije se
smatrao nasiljem u kameno doba, ali životni vijek od trideset godine u naše doba, koji je tako
kratak zbog ratova ili socijalnih nepravdi (ili zbog obje stvari) po našoj definiciji se moraoznačiti kao nasilje."
Galtung je krajem šezdesetih godina napravio razliku između ličnog ili direktnog nasilja s
jedne i strukturalnog nasilja s druge strane, a danas ide i korak dalje: Danas, uglavnom, radim
sa jednim trouglom - direktno, strukturalno i kulturalno nasilje. Strukturalno nasilje povređuje
potrebe čovjeka, ali niko nije direktni počinilac, a time ne postoji ni neko ko je u tom smislu
odgovoran. Kulturalno nasilje je opravdavanje strukturalnog ili direktnog nasilja kulturom."
Ovakva upotreba ovih pojmova od strane Johana Galtunga nije naišla samo na odobravanje, već
i na kritiku koja u novije vrijeme dolazi od strane "komisije nasilja". Ovo je nazavisna stručna
komisija koju je savezna vlada [Savezne Republike Njemačke] ovlastila da spovede analize i da
prijedloge za suzbijanje nasilja. Njihov "Izvještaj o nasilju" u četiri toma pojavio se 1990. godine.
Tokom istraživanja Komisija je upotrebljavala uzak pojam nasilja u čijem su središtu "forme
fizičke prisile". Komisija smatra da se uvođenjem pojma "strukturalno nasilje" pojam nasilja
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 195/332
proširuje do te mjere da bi se svaka vrsta spriječavanja tog nasilja mogla opet okarakterisati kao
nasilje.
Ograničavanje definicija nasilja usmjerava potragu za uzrocima nasilja na nedostatke i mane u
ličnim karakteristikama počinioca i na nedostatke socijalnih odgojnih institucija (porodica,
škola, dom) u kojima je boravio/boravila. Na ovaj način se politički konflikti pretvaraju upravne. Ovakva perspektiva onemogućava da se nasilje posmatra kao strategija djelovanja
onoga koji najprije doživi nasilje na svojoj koži, da se nasilje analizira kao reakcija na nasilje i da
se razumije iz kojih razloga je nasilje upotrebljeno i na prvom mjestu.
Nešto veću težinu imaju druge kritike koje su usmjerene protiv "širokog" pojama nasilja.
Profesor pedagogije Andreas Flitner ukazuje na to da prošireni pojam nasilja vodi do nejasnoća
i da se brišu različiti stupnjevi nasilja: "Ja se zalažem za štedljivu i reduciranu upotrebu ovog
pojma, ali ne želim da se moje stanovište zamijeni sa onima koji kriminaliziraju upotrebu sile
prije nego što sagledaju cjelokupnu situaciju. Ovakvim načinom razlikovanja ne želim staviti upitanje saznanja koja su razjasnila uske uzročno-posljedične veze između direktnog tjelesnog
nasilja i upotrebe oružja - obje su vrste loše upotrebe sile. Samo ne želim da se istovremeno
govori o različitim nivoima i načinima djelovanja i da se oni međusobno miješaju."
Ova kritika se mora uzeti sasvim ozbiljno. Ona sve one koji i dalje upotrebljavaju širok pojam
nasilja prisiljava na preciznost, jer se proširivanjem pojma "nasilje" nisu smanjila očekivanja koja
stoje pred mirovnim odgojem. S pravom se ukazuje na to da se više radi o posmatranju
zajedničkih djelovanja i stepena ekslacije na tri nivoa nasilja u prošlosti i iznalaženju
mogućnosti za prekidanje začaranog kruga nasilja.
Jednako kao kod interpretiranja ustava neke zemlje i kod određivanja pojmova postoji opasnost
od političke instrumentalizacije. Definicije nisu samo informacije o stanju stvari, već mnogo više
predstavljaju pitanja moći. Interesi koji leže iza toga mogu se otkriti samo dijalogom i
međusombom sadržajnom raspravom svih aktera.
Mirovni odgoj nema svoje određenje samo kroz ovu negativnu odrednicu pojma nasilje (protiv
nasilja), već je određen i pojmom "mir". Međutim, sveobuhvatna definicija onoga što znači mir
ne postoji niti može postojati. Mir se često opisuje kao stanje, a pod tim se misli na odsustvo
rata, to je "negativni mir".
No, ovo nije dovoljno - jer mir je, ipak, nešto više od odsustva rata, mir je nešto više od oružja
koje miruje: mir se definiše kao proces koji je usmjeren ka postizanju određenog cilja tokom
kojeg se radi o tome da ljudi pokušaju svojim angažmanom doprinjeti prevazilaženju konflikata
te njihovom nenasilnom rješavanju i da poštuju ljudska prava, socijalnu pravdu i demokratiju,
te da svakodnevno rade na njihovom ostvarivanju (pozitivni mir).
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 196/332
Po ovakvom shvatanju put je cilj, baš kao što je rekao i Mahatma Gandi. Ovaj proces se ne
može završavati konačnim stanjem koje, kad se postigne, više ne smije da se izgubi. Ako mir
shvatimo kao proces, onda se na osnovu odsustva rata može uvijek raditi na ostvarivanju tog
procesa.
Motivacija mirovnog odgoja počiva na mirovnim utopijama, koje su nastale iz vizija ljudi kojisu pokazali da se snovi i nade mogu ostvariti i da nisu samo individualni, već da se mogu
povezati sa političkim angažmanom. Vizija Martina Lutera Kinga ("I have a dream") ne dobija
na značaju nabrajanjem nekakvih fantazija, već nenasilnim koracima koji su preduzeti da bi se
ova vizija ostvarila. Veoma je, dakle, važno, i u smislu mirovnog odgoja, ukazivati na
neophodnost "Uzora".
SRODNE DISCIPLINE: Bliskost sa ekološkim odgojem i odgojem u oblasti ljudskih prava i
Trećeg svijeta
"... Nije dovoljno ako oblast mirovnog odgoja usmjerimo samo na problematiku naoružanja i
sigurnosnu problematiku. Hans Nicklas (Niklas) i Änne Ostermann (Ene Ostraman), koji se
bave mirovno-pedagoškim radom u Hesenškoj fondaciji za istraživanje mira i konflikata,
predlažu da se u sistematsku obradu i istraživanje šta to implicira i dovodi do upotrebe sile i
nasilja uključe bar i istraživanja u vezi sa zaštitom okoliša i sa Trećim svijetom.
Poseban mirovno-pedagoški pristup problematici konflikta između Sjevera i Juga jesagledavanje posljedica izvoza oružja iz industrijskih zemalja Zapada u zemlje Trećeg svijeta.
Pored toga postoji još tema s kojima bi se u usku vezu mogla dovesti problematika Sjever- Jug,
npr. uzroci migracijskih kretanja i reakacije na odbijanje migranata u Evropi, te nedavno
isklijala "neprijateljska slika islama". Na osnovu ovih tema obrada konflikta Sjever- Jug dobiva i
osobnu dimenziju, a mogu se uvesti i lična iskustva koja su od velike pomoći pri prevezilaženju
konflikta. Ekološka dimenzija se također pokazala kao važan faktor pristupa konfliktu, jer
postoje konflikti koji nastaju zbog ekoloških pozicija (konflikt oko važnih resursa kao što je
voda).
U pedagoškoj praksi glede spomenutih sadržaja, metoda i didaktičkih modela koji se nude
postoji mnogo presjecanja između mirovnog odgoja i drugih disciplina koje se često nazivaju
"odgoj preživljavanja": odgoj u oblasti zaštite okoliša i odgoj u oblasti razvoja Trećeg svijeta.
Suradnja između ovih disciplina će se pojačati u budućnosti s obzirom na porast sadržajne
povezanosti globalnih problema.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 197/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 198/332
Za sve četiri oblasti problema mogu se pronaći primjeri i u pedagogiji mira. Ako govorimo o
gubitku predmeta izučavanja, naime o gubitku "Trećeg svijeta", pegagogija mira "pretrpjela" je
gubitak "konflikta Istok-Zapad" na koji su se decenijama usmjeravale velike snage ove
discipline. Pored toga, možemo govoriti i o sličnoj krizi i u drugim oblastima samo na drugom
nivou, jer je tradicija obrazovanja i institucionaliziranje u cjelokupan kontekst socijalnihsiatema koji su relevantni za obrazovanje kod razvojne pedagogije na mnogo većem nivou nego
što je to slučaj sa pedagogijom mira."
[Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches
Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion:
http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]
GRANICE MIROVNOG ODGOJA
"(...) Mora se shvatiti kako su male mogućnosti uticaja mirovnog odgoja i kako su raznoliki i jaki
drugi uticaji koji stoje nasuprot ciljevima mirovnog odgoja. Na osnovu istraživanja znamo da na
ponašanje ljudi ne utiče samo ponašanje njihovih roditelja, nastavnika i odgajatelja, već i
njihova svakodnevna iskustva i način na koji se pred njihovim očima rješavaju problemi kao i
način na koji je organiziran društveni život u njihovoj zajednici.
Iz tog razloga veoma je važno da smo svjesni granica mogućnosti mirovnog odgoja i da
djelujemo u okviru tih granica kako ne bismo gajili lažne nade i iluzije. Na primjeru trenutnogpristupa politike i društva pojavi desničarskog ekstremizma među mladima u Njemačkoj
sasvim je jasno kako je malo područje djelovanja mirovnog odgoja, čak i onda kada veliki dio
društva osuđuje desničarski ekstremizam.
Mirovni odgoj ne može riješiti osnovne probleme društva kao što su nedovoljna ili nepravedno
raspoređena materijalna sredstva te zanemarivanje obrazovanja mladih. Mjere koje mirovni
odgoj može ponuditi i sprovesti protiv pojave desničarskog ekstremizma još su više ograničene
kada političari ne mogu ili neće da stvore prijatniju društvenu klimu za strance i izbjeglice u
Njemačkoj.
Mirovnom odgoju se oduzima svaki značaj kada se milionski iznosi guraju u pedagoški upitne
projekte koji pokušavaju ponudi brza rješenja problema. Svi pokušaji unapređenja zajedničkog
suživota putem mirovnog odgoja ostaju bezuspješni kada se umanjuju sredstva za
prosvjetiteljske kampanje ili za filmske projekte ili kada se pokušava uštedjeti na obrazovanju
nastavnika i nastavnica.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 199/332
Mirovnom odgoju potrebni su povoljniji politički uslovi putem kojih će se unapređivati
institucionaliziranje mirovnog odgoja i putem kojih će se osigurati sistemski i kontinuiran rad.
Samo tada mirovni odgoj ima šansu da razvije svoje djelovanje. Ovo, nažalost, nije bio slučaj ni
u dobrostojećoj Njemačkoj, tako da mirovnom odgoju ne preostaje ništa drugo do kontinuirano
ukazivati na prijeteće situacije ili prijeteće razvoje situacija kako se na njih ne bi zaboravilo nitiih se pokušalo potisnuti, što bi imalo dalekosežne i negativne posljedice. Mirovnom odgoju
preostaje još i to da imenuje odgovorne za pojedinačne negativne razvoje u društvu i da ponudi
alternativne prijedloge, te da djeluje u pravcu malih i velikih promjena."
[Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches
Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion:
http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]
KONSTRUKTIVNO PREVAZILAŽENJE KONFLIKTA - OSNOVA MIROVNOG ODGOJA
"Konstruktivno prevazilaženje konflikta je osnova rasprave o ratu i miru. Sa stanovišta
mirovnog odgoja i oblasti koja se bavi istraživanjem mira postoji saglasnost oko toga da se
konflikti moraju rješavati nenasilno i bez prijetnje silom kako bi se poštivala zagarantovana
ljudska prava. Važnu ulogu pri tome igraju važeće pravne norme, postupci posredovanja i
medijacije.
Bez obzira na to da li se razlogom nastanka konflikata smatraju socijalna priroda čovjeka ili
različiti društveni interesi, način prevazilaženja konflikata smatra se najvažnijim kriterijemsposobnosti čovjeka za miran suživot i održanje mira. Naučnik Johan Galtung u jednoj rečenici
je opisao ovu vezu: 'Reci mi kako se ponašaš tokom konflikta, a ja ću ti reći koliko si civiliziran'.
Način na koji se odnosimo prema konfliktima i način na koji ih pokušavamo prevazići zavisi,
između ostalog, i od toga kako mi razumijevamo "bit" konflikta i koje mu funkcije pripisujemo
u svom životu. Ako se konflikti shvataju kao pokretači socijalnih promjena, onda oni
ispunjavaju jednu veoma važnu i pozitivnu funkciju, a njihovu bi dinamiku trebalo iskoristiti za
pozitivne promjene. Ali ako se konflikti posmatraju kao smetnja ili prijetnja, onda ih se često
pokušava ignorisati i bivaju posmatrani kao otežavajuća komponenta društvenog razvoja i
napretka.
Danas su neophodni novi načini razmišljanja i djelovanja. Na ovaj način se obraća pažnja na
više istina - "na moju, na tvoju i na istinu treće strane". U konflikt se ulazi sa sviješću da bi svaka
strana mogla pobijediti, ali i izgubiti, a osnovna misao je da se i u konfliktima mora zadržati i
poštovati dostojanstvo onog ko stoji na suprotnoj strani.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 200/332
Ovakav pristup konfliktu može senzibilizirati konfliktna dešavanja, proširiti shvatanja
dinamike konflikta, ali nam i omogućiti da shvatimo i poboljšamo sopstveno ponašanje tokom
konflikta, te da naučimo kontrolisati svoje reakcije. Pedagogija mira može doprinijeti tome da
djeca i mladi (ali i odrasli) izgube strah od konflikata. Pored toga, ova oblast može doprinijeti i
tome da konflikt ne eskalira do upotrebe sile bilo da se radi o konfliktu među pojedinicima ilimeđu grupama, te da se proširi znanje o konstruktivnom prevazilaženju konflikta.
Sama pedagogija mira, međutim nije u stanju da obezbijedi neophodne uslove za stvaranje
društva koje će tabuizirati nasilje. U ovakvom pokušaju pored pedagogije mira potrebne su
mnoge prateće inicijative."
[Günther Gugel, Institut za pedagogiju mira Tübingen]
Šta su konflikti?
Konflikti su stari koliko i čovječanstvo. Oni su opći fenomen, koji se može pronaći na svim
nivoima suživota ljudskih bića. Nepostojanje konflikta može se ocijeniti kao problematično ili
čak štetno za mir. Nepostojanje konflikta znači da je sva moć u rukama jedne partije koja ima
vlast i moć i polazi od toga da postoji samo jedna "istina" i da samo jedna strana "ima pravo"
što, naravno, može rezultirati upotrebom i eskalcijom sile. Ovakve predstave vrlo često
završavaju razmišljanjem i djelovanjem po kojima je jedina istina da gubitak na jednoj strani
znači dobitak na drugoj. Ova logika - pobjednik je jači znači da je on upravu.
U svakodnevnom životu konflikti se često poistovjećuju sa svađom, sukobom interesa,
upotrebom sile. Naučnica Ulrike C. Wasmuth (Ulrike C. Vasmut) naglašava da je važno da se
konflikt posmatra kao socijalno stanje, te da ga se ne zamijenjuje sa formama koje treba
prevazići. Konflikt se ne smije ograničavati ocijenama i procjenama, niti se smije miješati sa
njegovim uzrocima. Zato ona konflikt definiše kao "socijalno stanje u kojem sudjeluju najmanje
dvije strane ( pojedinci, grupe, države) koje imaju (a) sasvim različite polazne tačke, na prvi
pogled nepomirljive, i teže različitim ciljevima koje može ostvariti samo jedna od partija i / ili
koje upotrebljavaju (b) sasvim različita sredstva za ostvarivanje određenog cilja.
Pomoćno sredstvo za razumijevanje konflikta su analize konflikta. Jedna ovakva analiza ne
sadrži samo uzroke i povode za konflikt, već i moguće prijedloge rješenja do kojih se dolazi
ispitivanjem zajedničkih stanovišta konfliktnih strana i istraživanjem dotadašnjeg toka konflikta
(vidi odlomak "Analiza konflikta").
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 201/332
Konflikti se odvijaju kroz različite faze konflikta. U predfazi se mogu prepoznati latentni ili
manifestni konflikti, ali se oni (još uvijek) ne ocijenjuju negativno. U fazi eskalacije konflikta
djeluje posebna dinamika, koja zaoštrava djelovanje u konfliktu. U tzv. "fazi razjašnjavanja" radi
se o tome da se zajednički suživot ponovo definiše i izgradi. Ove faze se nazivaju "krivine"
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 202/332
konflikta. Tokom različitih faza konflikta potrebne su posebne sposobnosti bavljenja
konfliktom, sposobnosti smirivanja konflikta i pronalaska rješenja.
Dinamika konflikta utiče i na promjenu ponašanja konfliktnih strana. U zaoštrenim fazamakonflikta komunikacija je veoma ograničena, konfliktne strane primjećuju uglavnom ono što ih
dijeli i razdvaja, a ne ono što bi se moglo označiti kao zajedničko, nepovjerenje među njima
raste, a rješavanje problema se ne smatra zajedničkim zadatkom. Morton Deutsch (Morton Dojč)
ovako opisuje te promjene:
ŠTA JE TIPIČNO ZA KONFLIKTE?
KOMUNIKACIJA
Komunikacija nije otvorena i jasna.
Informacije su nedovoljne ili se namjerno proturaju pogrešne informacije.
Potajno djelovanje na štetu druge strane raste.
Prijetnje i pritisci zamjenjuju otvorenu diskusiju i argumentaciju.
SHVATANJE
Na scenu stupaju različiti interesi i mišljenja.
Ono što razdvaja se vidi jasnije od onoga što bi moglo spajati dvije strane u konfliktu.
Geste pomirenja koje napravi suprotna strana tumače se kao pokušaji prevare, namjere
suprotne strane ocijenjuju se kao neprijateljske, sopstveno ponašanje se posmatra kao jedino
ispravno.
STANOVIŠTE
Povjerenje opada, nepovjerenje raste.
Razvijaja se prikriveno i otvoreno neprijateljstvo.
Opada spremnost da se drugome pomogne savjetom ili djelom.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 203/332
Raste spremnost da se drugima učini nešto što će biti na njihovu štetu.
ZADATAK
Zadatak da se dođe do rješenja se više ne shvata kao zajednički, tokom kojeg bi se snage
trebale podijeliti tako da svako doprinese pronalasku rješenja onoliko koliko može i umije.
Svaka strana pokušava sve sama da uradi, jer ukoliko se ne oslanjaju jedni na druge, onda
nisu jedni od drugih ovisni, pa tako ne dolaze ni u opasnost da ih ona druga strana na bilo
koji način iskoristi.
[vgl. Morton Deutsch: Konfliktregelung. München 1976]
Konflikti se često shvataju kao bitka u kojoj se mora pobijediti. Unutar konflikata se često
razvija neka posebna dinamika koja otežava ili čak potpuno isključuje primjenu dogovorenih
pravila. Istraživanja ponašanja ljudi u konfliktim situacijama pokazuju da većina ljudi pokušava
zastupati svoje stanovište i ostvariti svoje ciljeve stalnim insistiranjem na potvrđivanju vlastite
pozicije, čak i onda kada se počinju pokazivati prvi znaci neuspjeha. Ovakvo ponašanje praćeno
je ograničavanjem horizonta shvatanja cjelokupne situacije ili djelovanja novih elemanata na
situaciju, kao i ograničenom sposobnošću donošenja odluke.
„Konflikti do te mjere utiču na našu sposobnost shvatanja i mišljenja" - piše predavač na
stručnim seminarima o konfliktima i njihovom rješavanju, Friedrich Glasl, „da nismo u stanju
jasno vidjeti stvari oko nas i u nama samima. Kao da naše oči gube sposobnost vida, a našpoglad na nas same i na suprotnu stranu u konfliktu postaje sve jednostraniji i iskrivljeniji. Naša
sposobnost razmišljanja ostaje zarobljena, a da mi toga nismo ni svjesni.“
Pravi problem svih konflikata je u stalnoj opasnost od njihove eskalacije, pri čemu obje strane u
konfliktu sve više pribjegavaju upotrebi sile. Konflikt se sve manje da kontrolisati, dok potpuno
ne izmakne kontroli, pređe prag upotrebe nasilja i počne nanositi štetu i jednoj i drugoj strani.
Na taj način onemogućava se dalji suživot strana u konfliktu.
Eskalacija konflikata
Eskalacija konflikata je veoma opasna jer:
o konflikti mogu izmaći kontroli,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 204/332
o
nakon toga na raspolaganju stoji veoma malo načina alternativnog djelovanja,
o
sila i nasilje se uvodi kao način djelovanja,
o
na prvom mjestu više ne stoji potraga za zajedničkim rješenjem, već pobjeda iporaz koji treba nanijeti suparniku,
o dolazi do personifikacije konflikta,
o emocije pobjeđuju nad zdravim razumom,
o uništavanje postaje osnovni cilj djelovanja.
Friedrich Glasl (Fridrih Glasl) definisao je devet stepenica eskalacije konflikta koje opisujudinamiku konflikta.
Devet stepenica eskalacije koflikta po Friedrich Glasl-u
1. Okoštavanje: Stanovišta se učvršćuju i sve se više definišu suprotnosti. Svijest o sukobu
koji predstoji drži aktere u grču. Još uvijek postoji nada da se sukob može riješiti
pregovorima. Još uvijek ne postoje isključive pozicije.
2. Debata: Dešava se polarizacija razmišljanja, osjećaja i htijenja. Nastaje način razmišljanja
koji nazivamo "crno-bijeli", a razmišlja se u kategorijama "nametnuti svoje mišljenje ilidopustiti da nam tuđe bude nametnuto".
3. Akcije: Sve više značenja pridaje se izjavi da "priča više ne pomaže" i pristupa se strategiji
"dovesti suparnika pred svršen čin". Strane u konfliktu više ne osjećaju međusobnu
empatiju, raste opasnost od pogrešne interpretacije postupaka druge strane.
4. Koalicije: Stereotipi i klišei dobijaju na značenju. Partije manevrišu jedna protiv druge.
Obje strane pokušavaju osvojiti što više simpatizera i pristalica.
5. Gubitak "dobrog glasa": Dolazi do javnih i direktnih (zabranjenih) sukoba koji imaju zacilj prikazivanje suprotne strane u lošem svjetlu.
6. Strategija prijetnji: Rastu međusobne prijetnje. Postavljanjem ultimatuma ubrzava se
eskalacija konflikta.
7. Ograničene akcije s ciljem uništenja: Suprotna strana se više ne posmatra kao ljudsko
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 205/332
biće. Planiraju se i sprovode ograničene akcije s ciljem uništenja. Izvrću se vrijednosti:
relativno mala šteta koja se pretrpi označava se kao sopstvena pobjeda.
8. Rasprskavanje: Uništenje neprijateljskog sistema se posmatra kao cilj.
9. Zajedno u ponor: Dolazi do totalne konfrontacije bez mogućnosti povratka. Kao jedini ciljse prihvata uništenje protivnika, pa čak i ako je cijena tog uništenja samouništenje.
[aus: Friedrich Glasl: Konfliktmanagement. Ein Handbuch für Führungskräfte und Berater.
2. Aufl., Bern/Stuttgart 1992]
Zato je prilikom konstruktivnog prevazilaženja konflikta osnovni zadatak postavljanje uslova
za smirivanje konflikta. Potrebno je za svaki stepen eskalacije pronaći načine djelovanja i
odgovore koji ograničavaju ili potpuno isključuju upotrebu nasilja i imaju za cilj suradnju ipregovore. Da bi se ovo postiglo veoma su važni realno shvatanje konflikta, ali i svjesno
razmišljanje i planiranje svakog sljedećeg koraka.
[Autor: Günther Gugel, Institut za Prdagogiju mira Tübingen; Redakcija: Ragnar Müller]
Konstruktivni pristup konfliktu
Konflikti se još uvijek pokušavaju riješiti, odnosno regulisati "tradicionalnim" metodama, čija je
bezuspješnost već odavno očita. U ove tradicionalne metode spadaju strategije prisile i prijetnje
koje bi trebalo da natjeraju konfliktne strane da prekinu međusobna neprijateljstva. I apeliranje
na etičke vrijednosti i ubjeđenja ima za cilj spiječavanje eskalacije konflikta.
Razdvajanje konfliktnih strana ili prevazilaženje zajedničkih nesporazuma sve se više koristi za
otvaranje novih pogleda na konflikt. Iako ovakve strategije mogu da spriječe nastanak
otvorenog konflikta, one ne predstavljaju nikakav doprinos tretmanu uzroka konflikta niti utiru
put ka konstruktivnom rješenju.
Različite mogućnosti konstruktivnog pristupa konfliktu zavise od stepena razvoja i eskalacije
samog konflikta. Pri tome je veoma važno obratiti pažnju na to da li se radi o konfliktu između
dvije osobe, između grupa i institucija u oblasti društva ili čak o konfliktu na međunarodnom
nivou, te da li se radi samo o latentno prisutnom sukobu ili se već započelo sa korištenjem sile.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 206/332
Različit pristup konfliktu može u vidu preventivne strategije spriječiti nastajenje otvorenog
sukoba ili se može odnositi na djelovanje u konfliktnim situacijama. Ovo posljednje može
značiti smanjivanje potencijala konflikta, pokušaj da se konfliktom upravlja sa što je moguće
manje sile i umanjivanje posljedica konflikta po sve sudionike.
Jedan od najtežih zadataka je odstranjivanje strukturalnih uzroka konflikta, odnosno konačnoodstranjivanje razlika i napetosti između konfliktnih strana. Ovo uspijava samo u rijetkim
slučajevima. Ono što je od izuzetnog značaja je da se obrati pažnja na (osnovne) potrebe strana
u konfliktu i da one budu zadovoljene.
Transformacija konflikta
Johan Galtung naglašava da bi bilo veoma naivno vjerovati da se svi konflikti mogu riješiti na
zadovoljavajući način. Većina se konflikata mora transformisati u nove strukture koje ne
proizvode novo nasilje, a da pri tome konflikti ne bivaju trajno riješeni:
"Zapadnjački način razmišljanja utiče na naše vjerovanje da postoji jedno krajnje stanje,
posljednji stadij u kojem je konflikt ili riješen ili ga se označava beznadežnim slučajem konflikta
koji će trajati vječno. Rješenje konflikta se može definisati kao nova formacija koje je (1)
prihvatljiva za sve aktere i (2) koju svi akteri treba da sprovode. Ponajviše naivno razmišljanje je
ono koje vjeruje da je konflit riješen kada se elite (vodeće strukture) obiju strana u konfliktu
dogovore i svoj dogovor potvrde potpisivanjem dokumenta. Ovakav "diplomatski" dogovor sesa razlogom označava kao "komad papira". Zašto?
Kao prvo, moguće je da potpisnici dokumenta ne misle ozbiljno. Kao drugo, čak iako potpisnici
dokumenta misle ozbiljno, postavlja se pitanje šta je sa ostalim akterima, šta je sa narodom. I
kao treće, čak iako je narod suglasan sa onim što su njegove vođe potpisale, postavlja s pitanje
šta je sa drugim snagama koje bi mogle izazvati nove konfliktne probleme.
Ovakva naivnost je gotovo svuda prisutna, posebno kod diplomata. Međutim, ni naivnost koja
polazi sa potpuno suprotnog stanovišta, naime da samo narod i niko drugi može riješiti
konflikte, ne nudi trajno rješenje. i jedni i drugi, odnosno diplomatija na dva kolosjeka (na
kolosjeku vodećih struktura i na kolosjeku naroda) je najbolji recept.
Bez sumnje je da postoje faze u životnom ciklusu konflikta koje bi se mogle nazvati
"rješenjima", ako ispunjavaju oba gore spomenuta kriterija. Ali je transformacija konflikata u
principu proces koji nema kraja. Mogu se ponovo pojaviti stari sukobi ili nastati novi. Rješenje u
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 207/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 208/332
Pregovori umjesto dovođenja pred svršen čin:
Dovođenje pred svršen čin u pravilu vodi ka zaoštravanju sukob, pošto druga strana ne može
prihvatiti takvo stanje stvari bez gubitka ugleda. Da bi se realizovali zajdnički razgovori često
su potrebni predrazgovori tokom kojih se postiže suglasnost oko budućih sastanaka i dogovora.
Ovi predrazgovori imaju zadatak da otvore put za pregovore. Oni su oslobođeni pritiska"očekivanog uspjeha". Pregovori se mogu voditi na više načina. Pregovori u formi "okruglih
stolova" posljednjih godina se su se pokazali izuzetno korisnim i našli svoj put u političkoj
kulturi.
Rješenja konflikta usmjeravaju se prema onoj strani koja mora snositi posljedice:
Rješenja konflikta ne smiju biti određena interesima jače strane u sukobu. Ona moraju biti
napravljena i postignuta tako da se putem njih ostvaruje prednost i dobit za sve sudionike
konflikta i da ne prouzrokuju novu eskalaciju konflikta. Pored toga ova rješenja moraju dati svoj
doprinos razgradnji strukturalnog nasilja i zadovoljavati etička mjerila.
[Autor: Günther Gugel, Institut für Friedenspädagogik Tübingen; Redaktion: Ragnar Müller]
U Institutu za pedegogiju mira u Tübingen-u formulisano je 10 pravila za konstruktivan pristup
konfliktu:
1. Odreći se upotrebe sile
Kada konflikt prijeti da će eskalirati ili je već eskalirao, najvažnija zapovijest ostaje odricanje od
upotrebe fizičke sile i prijetnji upućenih suparniku.
2. Promijeniti tačke gledišta
Međusobno okrivljivanje u velikoj mjeri spriječava konstruktivan pristup konfliktima. Ako se
konflikt prihvata kao zajednički problem sukobljenih strana, otvaraju se nova gledišta.
3. Biti spreman na razgovor
Bez kontakta sa drugim stranama u konfliktu zatvoreni su svi putevi ka razgrađivanju
eksplozivnog potencijala konflikta. Razgovor omogućava prvu definiciju predmeta konflikta.
Šansa: umanjuje se opasnost od pogrešnog razumijevanja i tumačenja namjera suparnika.
4. Biti spreman na dijalog
Putem dijaloga sukobljene strane uče da shvate namjere i interese supranika. To pozitivno utiče
na spremnost da se nađe zajedničko rješenje.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 209/332
5. Posredovati
Ako ne dođe do dijaloga, situacije nije beznadežna. U ovakvim slučajevima pomaže "treća
strana" koja ima ulogu posrednika. 6. Povjerenje
Prevezilaženje konflikta zahtijeva povjerenje. Zato je važno da se ne prave nikakvi jednostranipotezi, već da se sopstveno djelovanje učini transparentnim i jasnim.
7. Pravila fer-pleja
Za pristup konfliktu dogovaraju se zajednička pravila. Ova pravila se tiču svih aspekata
ophođenja jedne strane u konfliktu sa drugom. Povjerenje je neophodno za obradu konflikta, a
ono raste ako se sukobljene strane drže pravila fer-pleja.
8. Empatija
Uz pomoć dijaloga ili posrednika konfliktnim stranama uspijeva da razumiju gledišta, potrebe iinterese suprotne strane, te da ih uzmu u obzir pri određivanju sopstvenog djelovanja.
Istovremeno raste spremnost da se prihvati odgovornost za prouzrokovani dio konflikta.
9. Zajednička stanovišta
Konfliktne strane sve više prepoznaju zajednička stanovišta, a ne koncentrišu se samo na
razlike. Dolazi do približavanja različitih vrijednosti i ubjeđenja.
10. Usklađivanje interesa i pomirenje
Razvija se novi odnos između sukobljenih strana. U idealnom slučaju dolazi do pronalaska
rješenja kojim su djelimično zadovoljni svi sudionici konflikta. Otvara se put ka pomirenju.
Medijacija - posredovanje u konfliktima
Pojam "medijacija" potiče od latinske riječi "mediare" (posredovati). U SAD-u je ovaj pojam
uveden u stručnu upotrebu 1970. godine te je kao takav preuzet iz engleskog u njemački jezik.
Medijacija znači posredovanje treće, neutralne strane u konfliktima sa ciljem da se postigne
zajedničko rješenje kojeg bi prihvatile sve strane u konfliktu.
Iz dosadašnjeg iskustva naučili smo da se konflikt, ako dostigne određenu tačku eskalacije
sukoba, više ne može riješiti samo učešćem sukobljenih strana, već da je potrebno posredovanje.
Treća strana mora biti prihvaćena od strane onih sukobljenih da bi mogla doprinijete rješavanju
sukoba.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 210/332
Postupci medijacije počivaju na pronalažnju rješenja prihvatljivog za sve strane koje se
usmjerava ka interesima sukobljenih strana. Polazno stanovište je da će konflikti biti riješeni
lakše i uz manje odricanja ako se u prvi plan stave interesi sukobljenih strana, a ne pitanje moći
ili prava. Ovakav pristup razvijen je na univerzitetu Harvard i naziva se Harvardski model.
Pristup konfliktu putem medijacije je raširen više nego što se misli. Kod sukoba u porodici ili braku nailazimo na brakorazvodnu medijaciju ili medijaciju nasljeđa, u oblasti kriminalističkog
prava nalazimo medijaciju žrtva - počinilac, ekološka medijacija kod prekršaja protiv prirode,
na lokalnom nivou ćemo naći "okrugle stolove", u školi programe pod nazivom "Učenik -
konflikt - izgladiti konflikt" itd.
HARVARDSKI KONCEPT
"Postoje tri osnovna puta za riješavanje problema: izjednačavanje interesa, određivanje pravnih
pozicija i određivanje pozicija moći. Djelovanje u smislu riješavanja problema okarakterisano je
angažmanom koji je usmjeren ka interesima sukobljenih strana. Sazivanje suda je primjer
određivanja pravnih pozicija. Štrajkovi i ratovi određuju postupak određivanja moći.
Izjednačavanje interesa je proces koji je mnogo efektivniji od određivanja pravnih pozicija, a
određivanje pravnih pozicija se mnogo više isplati od sukoba koji određuje pozicije moći.
Šest pravila za primjenu isplativog sistema rješavanja konflikta:1. U središte pregovora postavite interese sukobljenih strana.
2. Razvijte postupak koji će ohrabriti sukobljane strane da se vrate za pregovarački stol.
3. Isplanirajte isplativ postupak određivanja pravnih pozicija, ako ne uspiju metode koje ste
razvili.
4 . Posavjetujte sudionike konflikta i da jte im prijedloge i svoj sud o tome na koji na čin bi se
dugoročno mogao spriječiti konflikt.
5. Različite postupke stavite na papir od najjeftinijeg ka najskupljem.
6. Obratite pažnju na motivaciju sudionika, njihovu spremnost na postupak i sredstva koja
Vam tokom postupka stoje na raspolaganju.
Konflikt se riješava mnogo efektivnije ako interesi, a ne određivanje pravne i pozicije moći stoje
u prvom planu. Ukoliko sudionici u konfliktu bitna pitanja pretpostave pitanjima od malog
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 211/332
značaja koja često znaju biti kamen spoticanja, veoma je izvjesno da će obje strane profitirati
rješenjem konflikta.
Usklađivanje interesa mnogo je povoljnije za obje strane u konfliktu od određivanja pravnih i
pozicija moći. Zadovoljstvo obje strane u konfliktu djeluje pozitivno na dugoročno rješavanje
konflikta, na njihov međusobni odnos i umanjuje opasnost od nastanka novih konflikata.
Uprkos svim spomenutim prednostima nije moguće, a nije ni poželjno pokušati sve konflikte
riješavati usklađivanjem interesa. Da bi se definisale pravne granice unutar kojih je moguće
rješavanje konflikta, poželjan je proces određivanja pravne moći. Neizvjesnost po pitanju
pravne pozicije ponekad može otežati pregovore jednako kao i neizvjesnot po pitanju pozicija
moći. Ako neka od strana želi da demonstrira da se odnos moći promijenio u njenu korist, ona
će smatrati da samo borbom može doći do jasnog rješenja.
Mnogo je jeftinije riješavati konflikte usklađivanjem interesa, nego određivanjem pravnih i
pozicja moći, ali samo pravna odluka može presuditi u pitanju od javnog interesa jer je ona
obavezujuća. Posmatramo li, dakle, stvari sa stanovišta društva, bar se u nekim slučajevima daje
prednost sudskoj odluci nad postupkom usklađivanja interesa. Većinu bi konflikta trebalo
odstraniti usklađivanjem interesa, neke određivanjem pravne pozicije, a veoma mali broj njih
određivanjem pozicija moći. Sistem rješavanja konflikata bi trebalo da se usmjeri prema tome da
rješenja konflikta pronalazi uz što manje troškova, te da ta rješanja budu dugoročno održiva."
[William L. Ury, Jeanne M. Brett, Stephen B. Goldberg: Konfliktmanagement. Wirksame
Strategien für den sachgerechten Interessenausgleich. Frankfurt/New York 1991, S. 13, S. 35, S.
95]
KOMUNIKACIJA - KLJUČ ZA RJEŠENJE KONFLIKTA
Uspješna komunikacija je ključ za konstruktivan pristup konfliktu. "(Onaj) koji razgovara, (taj)
ne puca" - ovako je na najmanji zajednički nazivnik svedena funkcija komunikacije. U veoma
profesionaliziranoj ili čak ritualiziranoj formi komunikacija igra odlučujuću ulogu pri svakom
postupku rješavanja konflikta. Zato je i prenošenje vještine komuniciranja od presudnog znača ja
za pedagogiju mira.
Komunikacija je zokom konflikta ometena ili veoma ograničena. Postavlja se pitanje kako bitrebalo da izgleda taj prvi korak - komunikacija - da bi se došlo do zajedničkog stanovišta, a
tako i do zajedničkog rješenja konflikta.
Prvi preduslov za to je volja da se sopstvenom shvatanju doda i stanovište drugog i da se
pokuša razumjeti šta taj drugi misli. Prijetnje, međusobna okrivljavanja, pretpostavke ovdje
nemaju mjesta. Njih treba zamijeniti kooperativnom šemom objašnjavanja i razumijevanja.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 212/332
Pri tome od pomoći mogu biti razna sredstva:
Predrazgovori / okvirni razgovori, koji služe za to da se ugovore mjesta i termini za
razgovore. Okvirni razgovori se ne dotiču teme konflikta.
Druga (neutralna) okolina, koja omogućava da ni jedna strana nema prednost "domaćegterena". Neutralna okolina može omogućiti i drugačiji odnos prema konfliktu.
Specifična, priznata pravila - nestrukturirana komunikacija između sukobljenih strana u
konfliktu može rezultirati nekonstroliranom eskalacijom. Pridržavanje ugovorenih
pravila omogućava ponovan kontakt između strana u konfliktu.
Treća osoba/osobe - one su katalizatori. Paze na to da se obje sukobljene strane
pridržavaju dogovorenih pravila i pokušavaju da doprinesu razjašnjavanju konflikta, a
da pri tome ne zauzimaju poziciju na jednoj ili drugoj strani.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 213/332
Kant, Immanuel: Vječni mir
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 214/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 215/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 216/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 217/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 218/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 219/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 220/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 221/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 222/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 223/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 224/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 225/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 226/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 227/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 228/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 229/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 230/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 231/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 232/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 233/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 234/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 235/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 236/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 237/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 238/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 239/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 240/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 241/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 242/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 243/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 244/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 245/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 246/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 247/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 248/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 249/332
Senghaas, Dieter: Civilizacijski heksagon(outline preavanja)
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 250/332
CIVILIZACIJSKI HEKSAGON DIETERA SENGHAASA
(outline predavanja)
Dieter Senghaas je njemački sociolog i istraživač mira. Nakon studija političkih i društvenih
nauka, filozofije i historije, 1967.godine Senghaas je promoviran u doktora filozofskih nauka.
U disertaciji Kritika zastrašivanja Senghaas se bavio oblastima koje će odrediti njegov kasniji
znanstveni put, međunarodnim odnosima, istraživanjem mira, istraživanjem zemalja u razvoju, i
istraživanjem konflikata.
Svoju akademsku karijeru Senghaas počinje 1968.godine u svojstvu znanstvenog asistenta na
Univerzitetu u Frankfurtu. Zatim je uslijedilo znanstveno usavršavanje u SAD pod mentorstvom
čuvenog Karla W. Deutscha, da bi od 1970.godine Senghaas postao član znanstvenog savjetaugledne Berghof Fondacije za istraživanje konflikata. Od 1972. do 1978. godine Senghaas je bio
profesor na Univerzitetu u Frankfurtu, a od 1978. godine predaje na Univerzitetu u Bremenu i
aktivan je na tamošnjem Institutu za interkulturalne i međunarodne studije.
Kao istraživač mira dobio je niz priznanja kao što su International Peace Research Award (1987),
Goettinger Friedenspreis (Getingensku nagradu za mir, 1999), Kultur – und Friedenspreis der
Villa Ichon (Nagradu za kulturu i mir Ville Ihon, 2006). Objavio je više knjiga iz oblasti
istraživanja mira i konflikata te desetine znanstvenih članaka.
Sljedeći izvod iz teksta Michael-a Zürn-a (Mihael Cirn) sa civilizacijskim šestouglom
predstavlja jezgro argumentacije istraživača mira Dieter-a Senghaas-a (Diter Zengas).
Civilizacijski aspekt igra veoma važnu ulogu u slijedu mira i rata.
Šta tačno znači pojam "civilizacija"? Senghaas je pokušao da da odgovor na to pitanje. Njegova
teorija po kojoj se mir shvata kao civilizacijski projekat sažeta je u sljedećem tekstu: "U ovom
konfigurativnom razmišljanju uspješna vladavina u smislu postizanja, odnosno približavanja
osnovnim i društveno priznatim vrijednostima i miran suživot ljudi postaju jedno. Ciljevi
vladanja su istovremeno i uslovi mira. "Civilizacijski šestougao" je sažetak Senghaas-ove teorije
mira, po kojoj različite svrhe države i ciljevi vladanja prema unutra markiraju red, a prema vani
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 251/332
sposobnost postizanja mira.
Sistem organiziranog nepostojanja mira može se prevazići samo tokom tzv. projekta civiliziranja.
Pri tome se kao najvažnija dimenzija projekta civiliziranja navodi posmatranje uslova koji u
modernim industrijskim društvima zapadnog tipa osiguravaju unutarnji mir . Senghaas-a je cilj da
razvije širok pojam mira, a da ne zapadne u zamke koje sa sobom nose pojmovi "negativni mir"
(odsutvo rata) i pojam "pozitivni mir" (odsutvo strukturalnog nasilja) doveo do civilizacijskog
heksagona.
Iz ove perspektive mir vlada kada je prisutna određena konstalacija uslova koji zavise jedan od
drugog.
Šest tačaka ovako postavljenog civilizacijskog heksagona možemo opisati na sljedeći način:
1) Ono što je važno za projekat civiliziranja je deprivatiziranja nasilja i oblikovanje (izgradnja)
legitimnog monopola nad nasiljem. Bez "razoružavanja građana" ne može se postići trajni mir.
2) Kontrola monopola nasilja i izgradnja pravne dr ž ave su preduslovi koji se moraju ispuniti, da
ne bi došlo do despotske upotrebe javnog monopola nad nasiljem.
3) Porastom međusobne ovisnosti i deprivatizacijom nasilja dolazi do porasta kontrole afekata u
međ usobnim odnosima, što je Norbert Elias nazvao „procesom civiliziranja“. Posljedica ovoga
može biti i prelaženje lokalnih granica što bi završilo sa osjećajem "nacionalnog identiteta".
4) Time je ostvarena osnova za demokratsko učešće prilikom donošenja odluka.
5) Sljedeći element je socijalna pravednost. Materijalno bogaćenje pravne države je
konstruktivni uslov za mogućnost ostvarivanja reda u njoj samoj, a samim tim i unutarnjeg mira.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 252/332
6) I konačno, konstruktivna kultura konflikta, spremnost na produktivno prevazilaženje konflikta
i sposobnost kompromisa čine posljednju tačku heksagona.
Mir kao civilizacijski projekat time postaje težnja ka prevednom poretku. U tom smislu su
uspješno sprovedeno civiliziranje i mir dva jednaka stanja. Ovako shvaćen mir nije prirodni
poredak. "Na njemu se, dakle, stalno mora raditi." Ili drugačije rečeno: "Ako želimo da
postignemo mir u smislu civiliziranja politike, onda moramo da pripremimo taj mir - Si vis
pacem, para pacem.“"
CIVILIZACIJSKI HEKSAGON
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 253/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 254/332
17
POTRAGA ZA ISTINOM
Dvojica čije su knjige povod ovome tekstu pripada ju svijetu Ethosa. Onome svijetu, zakoji naš agonizirajući, hiperubrzani način života, nema vremena. Duh vremena isijava
poruku da je etika nepotrebna, pa je i Parlament svjetskih religija u Čikagu 1993.
naglasio tu globalnu abdikaciju Dobra. Biti etičan, znači suočiti se sa opasnošću
ismijavanja nenaklonjene zajednice čiji žitelji zarobljeni logikom kapital odnosa
potražuju svojih pet minuta slave1 i priznanje koje dolazi ni iz čega.
U takvom ambijentu tiho odlaze gospari ili, nepristojno dugo žive sa svojim intenzivnim i
radoznalim duhom, čija unutrašnja koherentnost, bez obzira na društvene mijene,
ideološke postulate, promjene pozicija i stanovišta (Filipović, Tanović 2005:193)
svjedoči jedinstvo etosa i filozofijskog erosa kao nepotkupljivost jedne duhovne agende.
Esej je rezultat dijaloga sa knjigama Hansa Kunga Svjetski ethos za svjetsku politiku, Intercon, Zagreb,
2007. i Arifa Tanovića Raz-Govori. Etičko- politički stavovi i dileme, DES, Sarajevo, 2005. i U zbilji
vremena. Humanistički pogledi, Internacionalna liga humanista, Sarajevo, 2005.
1
Diktatura površnosti određuje većinu naših prostorno-vremenskih dimenzija. Jedan od generičkihsubjekata te diktature je tvorac pop-arta Andy Warhol, koji je diktaturu proleterijata zamijenio diktaturom
slave, sa proslavljenim geslom – da svako danas mo ž e biti slavan i imati svojih pet minuta slave. To je
istina, jer, kako primjećuje Baudrillard, na š im svijetom vlada vje š tač ka svjetlost koja i najpostojaniju
irelevanciju može učiniti slavnom. Zato je u pravu i Sandi Vidulić, koji povodom Warholove izložbe u
Zagrebu, uspješno analizira važnost slave koju je Warhol učinio slavnom: “Kad je koncem šezdesetih na
Andyja Warhola izvršen atentat od strane čaknute feministkinje, jedine članice Society for cuting up man,
Valerie Solanas, i kad je Andy sa šest metaka u tijelu ipak preživio napad o kojem je poslije snimljen film I
Shot Andy Warhol, prvo pitanje koje je u bolnici postavio nakon što je došao svijesti bilo je kako je ispao
na televiziji koja je snimila njegovo izbušeno tijelo na putu do bolnice. Warhol je odavno shvatio da u
društvu masovne kulture stvarnost nije ni upola autoritativna kao medijska slika o njoj. U svojoj Tvornici
snimio je sate i sate negledljivih filmova o svojim prijateljima iz kulturnjačkog jet-seta koji su tamo
navraćali, znajući da ljudi koliko god nezanimljivi bili imaju neodoljivu želju za snimanjem, kao da je
njihov identitet potvrđen tek kad ih registrira autoritet leće kamere… Izložba također nije bitna kao estetskisadržaj, već kao okvir za socijalnu promociju. Kada mu je sredinom šezdesetih zabranjeno da na skupnoj
izložbi newyorških popartista izloži ciklus 12 najtraženijih ljudi Amerike sa svilotiskanim portretima
najpoznatijih mafijaša, protiv kojih su pokrenute mjere gonjenja, Warhol je u praznoj galerijskoj odaji
dočekao mnoštvo posjetitelja koje je snimao fotoaparatom. I svi prisutni su se ponašali kao da je sve u redu
i kao da je to cool.” (Vidulić, 2001) Ovom viđenju slave treba pridružiti i znano marketinško pravilo da nije
važno šta se o javnoj-slavnoj osobi piše, dobro ili loše, važno je samo da mu je pravilno napisano ime i
prezime.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 255/332
18
Jer ako danas vjerujete u humanizam, u pravdu, u etiku kao nužni sadržaj globalizacije,
ne nudeći nikakve komprehenzivne doktrine i povlaštene naracije, sumnjajući u etičku
motiviranost ideološke promjene svijeta, dakle, ako ste naprosto dobar čovjek i značajan
mislilac, vaša suvišnost je očigledna baš kao i potreba da očigledno prkosite svijetu
opravdanim prisustvom svoje suvišnosti. Suvišnost kao mjera odsustva humanizma.
Je li stoga uopće moguće, zbog globalnog deficita ljudi kojima je etika važnija od želje za
priznanjem2 misliti transgranični proces globalizacije kao novu etičku paradigmu? Je li
moguće jedinstvo globalnog i univerzalnog, je li čovjeku primjeren sastanak logosa i
ethosa u Jednom? Je li nam potrebno etičko preuređenje svijeta? Da li bi odustajanje od
globalne transformacije hobsovskog svijeta vukova u mirovnu formu na zasadama
kantovske republikanske strategije mira, u nama ubilo volju za “umijećem održavanja”?(Nancy, 2004 : 129) Ako vladajući diskursi moći prekriže globalizaciju kao mirovnu
agendu i zauvijek vrate historiju na tračnice Vestfalskog političkog poretka, hoće li
dominacija suvereniteta relativizirati i epohalne dosege etičkog, kao što je Kungov3
koncept globalne odgovornosti?
Nužnost prvoga reda je zaustaviti naslućujuće procese deglobalizacije svijeta, bilo da se
odigravaju kroz isključive strategije westernizacije, bilo da su rezultat nove afirmacije
starih nacionalističkih koncepata. Jer, bez globaliziranog svijeta globalna etika je ili
muzika grobalja ili nehtijući saučesnik podčinjavanja. Drugačije kazano, ako globalna
etika ne proizvodi globalizirani svijet, ako se ne pojavljuje kao aksiološki brand
univerzalnog logosa, naći će se zgažena pod moćnim stopalima realističkih škola
2 Nije mali broj mislilaca koji želji za priznanjem, onome što Sokrat naziva thymos, daju prednost nad svim
ostalim pokretačima ljudske povijesti. Trijada Hegel – Kojeve – Fukuyama naročito je inspirativna u
istraživanju fenomenologije želje za priznanjem koja se u aktualnoj dionici povijesti može čitati kao jedanod najupotrebljivijih resursa neoliberalizma kojemu je važnije imati nego biti, za razliku od uravnoteženog
etičkog principa : Biti i imati.
3 Hans Kung, filozof i jedan od najuticajnijih kršćanskih teologa, najpoznatiji unutrašnji disident Katoličke
Crkve, dugogodišnji profesor na Univerzitetu u Tubingenu. Jedan je od ključnih autora Deklaracije o
svjetskoj etici prihvaćene na sjednici prethodno pomenutog Parlamenta svjetskih religija u Chicagu, 4.
rujna 1993. Osnivač je Zaklade svjetski etos.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 256/332
19
mišljenja međunarodne politike. Pa je li uopće moguć savez Ethosa i Moći, ako je teorija
međunarodnih odnosa u historijski preovlađujućim realističkim i neorealističkim školama
mišljenja zasnovana na negaciji ethosa kao unutrašnjeg sadržaja nacionalnog interesa i
afirmaciji konvencionalnog geopolitičkog rezona? Hans Kung, koristeći metod
povijesnog objašnjenja, izvrgava racionalnoj kritici mišljenje nacionalnog interesa kao
ontološkog opozita etičkom interesu. U dijalogu sa nekolicinom američkih politologa i
društvenih znanstvenika, on afirmira globalne vrijednosti kao unutrašnje imperative svih
nacionalnih politika, naročito onih koje pokreće uvjerenje da su najodgovornije za svijet,
kao što je slučaj sa političkom etikom SAD-a. Kung kontekstualizira Richarda Falka i
“njegovu bitnu viziju za ljudsko vladanje” koja sadrži “deset stvarnih globalnih
dimenzija: ukrotiti rat, ukinuti rat, učiniti pojedinca odgovornim, kolektivna sigurnost,
vladavina zakona, nenasilna revolucionarna politika, ljudska prava, povjereništvo za prirodu, pozitivno državljanstvo, svjetska demokracija.” (Kung, 2007: 99)
Ovo su načela za svijet u kojemu dolazi do pomicanja ili transformacije nacionalne u
globalnu odgovornost, u, kako bi to kazao Hans Jonas, istinsku globalnu odgovornost .
Ona je raspoređena na sve ljude ali oni koji kreiraju i donose odluke su u prvom redu
promicanja etičke odgovornosti ali ne kao isprazne moralistike već kao djelujuće sile
progresa. Kung se zalaže za političku etik u koja podrazumijeva obavezu savjesti koja ne
smjera na nestvarno dobro već na predmetno dobro, dakle za etiku koja je u svijetu a ne
izvan svijeta. Hans Kung je realno etičan, njegov pledoaje za mir je zalaganje za realnu
političku praksu koju pokreće zajednički prethodni ethos kolektivne antropologije i u tom
svjetonazoru razlikuje se od velikog broja učenih teologa koji pucaju mantre o
apstraktnim načelima humanizma i Dobra ali ne žele uprljati ruke stvarnom kritikom
realne političke moći. Nema ljudskog Ethosa koji pripada Nebu ako se prije toga nije
iskazao na Zemlji.
Da li je, pozabavimo se pored politike, i drugim koridorom moći, znanošću, -
humanistička i društvena znanost sposobna za proizvodnju novog kategorijalnog aparata,
koji afirmira djelujuću etiku, političku, radnu, socijalnu…? Ili se znanost izgubila u
zadovoljstvu sebi dovoljnog i zatvorenog diskursa? O koprcanju društvenih znanosti
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 257/332
20
izvrsnu elaboraciju ponudio je Edward Said koji razloge tužne propasti beskorisnog
diskursa nauke o društvu vidi u “darežljivom američkom univerzitetu” koji je otupio
znanstvenu razložnost i učinio je podložnom interesima vlasti. Said primjećuje
kako “profesionalizacija intelektualnog života postala je toliko prodorna, da je smisao
poziva … bezmalo iščezao. Intelektualci naklonjeni politici usvojili su državne norme, a
kad ih država, razumljivo, pozove u prijestonicu, ona im, zapravo, postaje zaštitnik.
Težnja prema kritici se nerijetko i, u skladu sa situacijom, naprosto zanemaruje.” (Said,
2002 : 532)
Ovo je i bosanska situacija. Ima li kod nas etike i etičke znanosti, ili smo taoci
etnoznanosti koja nas sa izmještenih i umještenih mjesta moći, univerzitetskih i
stranačkih katedri uvjerava da je nacionalizam kao konačno odsustvo ljubavi i skrivenitrijumf mržnje naša datost?
Ja vjerujem i nadam se da postoje znanstvenici koji su s onu stranu povlaštene socijalne
paradigme, koji su sposobni da “njeguju izvanredno postmodernističke osjećaje… Za te, i
mnoge druge intelektualce, život čini smislenim potraga za istinom, a ne istina sama, i
sadašnje je znanje to teže nadići koliko je ono istinito. Insistirajući da se naše sadašnje
znanje može pokazati kao efemerno, ti skeptici održavaju privid da veliko doba otkrića
nije svršeno, da pred nama leže još dublja otkrića. Postmodernizam tvrdi da će se i sva buduća otkrića na kraju pokazati efemernima te će dovesti do pseudouvida, i tako ad
infinitum. Postmodernisti su, međutim, voljni prihvatiti to sizifovsko stanje svoga
postojanja. Oni žrtvuju pojam apsolutne istine kako bi zauvijek mogli tražiti istinu.”
(Horgan, 2001)
U mome uvidu Kungovih uvida potraga za istinom je dugo putovanje stazama
globalizacije, potraga za globalnom individuom i globalnom zajednicom koji su se
izgubili u kolektivnim histerijama i historijama. Još uvi jek k olektivne priče snaže
globalizaciju kao negativan proces mada je ona u biti pozitivna putanja svjetske historije.
Dominacija agresivnog kolektivnog snažno zagovara artificijelni identitet kao osnovnu
matricu politike i kulture, a to onda otkriva, uprk os ponekad i najčasnijim namjerama,
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 258/332
21
statičnu koncepciju i politike i kulture, „srozavanje na staru paradigmu“ demagogije i
konzervativizma. Ili, kako to kaže Mario Vargas Llosa:
“ta (statična) koncepcija nije zasnovana na historijskoj istini. Koje su to kulture ostale za
sva vremena nepromenljive, nedotaknute vremenom? Da bismo ih našli, moramo tragatimeđu malenim i primitivnim magijsko-religijskim zajednicama koje žive u pećinama,
obožavaju grom i pojedine zveri, i koje su, zbog svoje primitivnosti, sve m anje sposobne
da se odupru eksploataciji ili čak istrebljenju. Sve druge kulture, a naročito one koje
imaju pravo da se nazivaju modernim i živim, evoluirale su do te mjere da su sada samo
mutni odsjaji onoga što su bile prije samo dvije-tri generacije. Ovu evoluciju lako je
uočiti u zemljama kao što su Francuska, Španija i Engleska, gdje su promjene tokom
poslednjih pedeset godina bile tako duboke i spektakularne da bi danas jedan MarcelProust, Federico Garsia Lorca ili Virginija Woolf teško prepoznali društva u kojima su
rođeni - i čijoj obnovi su svojim djelima toliko doprinjeli.” (Llosa, 2001)
Ti veliki umovi obnovi svojih kulturnih zajednica nisu pomogli pukom činjenicom
pripadanja, nego dugotrajnom i autonomnom umjetničkom i stvaralačkom gestom.
Unijeli su u kulturne historije svoja sebstva a ne svoje francustvo, španjolstvo i englestvo,
bez obzira da li se njihovo sebstvo učitava u kulturne tradicije kao dokaz nacionalnog
identiteta, što više govori o antropološkoj ograničenosti biografa nego o Marcel ovom,
Lorcinom i Virginijinom osjećaju kolektivnog pripadanja. Zato je:
“pojam ‘kulturnog identiteta’ opasan. Sa društvene tačke gledišta, on je sumnjiv i
vještački, ali, ne više od toga; međutim, kad se gleda iz političke perspektive, vidimo da
on ugrožava najdragocjenije dostignuće čovječanstva: slobodu. Ne poričem ja da ljudi
koji govore istim jezikom, koji su rođeni i žive na istoj teritoriji, koji se suočavaju sa
istim problemima i praktikuju istu religiju i običaje imaju i neke zajedničke osobine. Ali
taj zajednički imenitelj ne može nikada u potpunosti definisati nijednog od njih; on samo
ukida ili baca na neku prezrenu drugorazrednu ravan sve one jedinstvene atribute i crte po
kojima se jedan član grupe razlikuje od ostalih. Koncept identiteta, osim kada se
primjenjuje samo na pojedince i ni na šta drugo, inherentno je redukcionistički i
dehumanizujući, on je jedna kolektivistička i ideološka apstrakcija izvučena iz svega
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 259/332
22
onoga što je originalno i kreativno u ljudskom biću, svega onoga što nije nametnuto
naslijeđem, geografijom ili društvenim pritiskom.” (Llosa, ibid,)
Naravno, prihvatam prigovore da se ovakav pristup može tretirati kao svojevrsni
anarhoindividualizam, čak kao svojevrsna negacija društvenosti i svjesni radikalizam. Od
svih mogućih prigovora unaprijed prihvatam primjedbu o svjesnom radikalizmu, jer
sredina jeste vrlina u praktičnom životu, ali u znanosti i umjetnosti sredina je iskaz
osrednjosti te neminovno upućuje na eklekticizam i udžbeničku znanost kojom defiluju
osrednje znanstvene persone sposobne da kažu šta nije valjalo kod Marxa, Nietzschea,
Poppera, Lyotarda, Derride…, ali nesposobne da ponude svijetu bilo kakvu novu suvislu
teoriju, baš zato što habitualno pripadaju kolektivitetu (znanstvenom, etničkom,
nacionalnom ili nekom drugom) kao epicentru osrednjosti. Zato podcrtavam: moje
zanemarivanje kolektivnog identiteta nije izraz negacije tog identiteta kao individualnog
identiteta stotina miliona ljudi koji u nacionalnom identitetu pronalaze svoj individualitet
kao ljudsku konačnost. Ali, ako ne “zanemarim” taj identitet, ako istražujem nasigurno sa
poznatom nekreativnom mantrom netalentiranih istraživača - individualni identitet je
važan ali nikako ne smijemo zapostaviti snagu i predominantnu važnost kolektivnog
identiteta, šta sam to novo otvorio u našem i tako kolektiviziranom načinu života i
mišljenja? Nisam otvorio ništa što već nije otvoreno. Dakle, ja “zatvaram” pojam
kolektivnog identiteta, brišem ga iz teorijskog registra ovih stranica jer "kolektivni
identitet” je temelj nerazumijevanja Drugog, zato što nestvaran i fiktivan proizvodi
nacionalizam, onu poganu zvijer koja nije najopasnija, kako se misli, u očiglednom
šovinizmu, već u onom - šta ima loše u tome što volim svoju naciju, dok se u smislu
identiteta ni najstrastveniji ribar identitarno ne određuje tako što će kazati - šta ima loše u
tome što volim ribarenje.
A ako ipak postoje individue koje se, između ostaloga, i tako određuju, to samo potvrđuje
ispravnost sljedećeg stava koji afirmira jednakost nacionalizma kao artificijelne
relevantnosti i ribarenja kao periferne partikularije, smještajući obje identifikacije u zonu
slobodnog izbora, s onu stranu kolektivne opresije:
“Po mišljenju mnogih etnologa i antropologa, kolektivni identitet nije istina čak ni kod
najarhaičnijih ljudskih zajednica. Praktikovanje istih postupaka i običaja može biti od
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 260/332
23
bitnog značaja za odbranu jedne društvene grupe, to je istina; ali, uvijek preostane i jedna
široka margina inicijative i kreativnosti među članovima grupe, a individualne raz like
preovladavaju nad kolektivnim crtama čim počnete da razmatrate nekog pojedinca kao
takvog, a ne kao ‘člana’ koji je puki periferni element jednog kolektiviteta. Globalizacija
radikalno širi i stavlja na raspolaganje svim građanima ove planete mogućnost da svako
konstuiše svoj lični kulturni identitet, svojom sopstvenom voljnom akcijom, u skladu sa
svojim preferencijama i intimnim motivacijama. Građani više nisu pod obavezom, kao u
prošlosti i kao na još mnogim mjestima i u sadašnjosti, da respektuju jedan identitet koji
ih zatvara u koncentracioni logor iz koga nema bježanja - identitet koji im se nameće
kroz jezik, naciju, crkvu i običaje mjesta gdje su se rodili. U tom smislu, globalizaciju
moramo dočekati dobrodošlicom, jer ona primjetno širi horizonte individualne slobode.“
(Llosa, ibid)
A sloboda je potreba duše. To je onaj jedinstveni entitet koji se ne može kolektivizirati.
Ne postoji kolektivna duša. Zato je jedan od najvećih etičkih izazova individualizirati
etiku. To je povijestan proces, kojega povijesnim čini obrazovanje oslobođeno terora
vladajućih paradigmi i upućeno na oslobađanje zapretenih individualnosti. Je li moguće
takvo obrazovanje, zasnovano na individualizaciji edukacijske etike? Ono svakako nije
moguće unutar etnoreligijskih društvenih grupa i države utemeljene na vladavini
kolektiviteta kao političkog izraza osrednjosti. Ono nije moguće u današnjoj Bosni i
Hercegovini. Ali, neće biti moguće ni u sutrašnjoj, prihvatimo li nacionalističku
sadašnjost kao bosanskohercegovački ulog za globaliziranu budućnost. To bi značilo da
ulažemo ništa jer između nacionalizma i ništenja nema razlike. Izdignuti se iznad ništa
znači otvoriti Bosnu i Hercegovinu4 zahtjevima univerzalne globalizacije koja
4
U današnjem svijetu zajednice kao što je Bosna i Hercegovina blokirane su političkim artefaktimakolektivnih suvereniteta pa se globalni trijumf individualiteta nadaje kao spas takvih zajednica. Etičko
uzdizanje Bosninih pojedinačnih ljudi na javnu pozornicu vraća zaboravljeni govor individualnosti. To
otvara perspektivu odvajanja politike od suverenosti, jer “sadašnje stanje je takvo da trebamo ponovo
drugačije izmisliti politiku…”(Nancy, 2004 : 160, 161) A drugačije izmišljanje politike nije ništa drugo do
“a-politički oblik suvremene politike”. (Nancy, 163) Ili, kako bi to u drugom post - scriptumu svoga ogleda
O suverenosti, Jean-Luc Nancy nazvao “prijelaz prema kraju države.” U tom prijelazu koji, s većom ili
manjom uključenošću, čovječanstvo sa svojim institucionalnim entitetima moći živi, ili će politika ugasiti
suverenost, ili će suverenost ugasiti politiku. Ako u zoni prijelaza ili privremenoj autonomnoj zoni
(temporary autonomous zone), kako bi to kazao anarhistički utopist Hakim Bey, suverenost pobijedi
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 261/332
24
relativizirajući suverenitet kao zlatno tele povijesti otvara prostor za eticizirani
individualitet , pa u takvom kontekstu i za novi eticizirani individualitet države,
neopterećen suverenitetom. A svjetski ethos za svjetsku politiku nije opterećen
suverenitetom.
Zato je svjetski ethos kao apriorna datost upojedinjenog ljudstva (i vjerničkog i
nevjerničkog) nužna osnova nekog novog svjetskog poretka koji se očigledno počeo
izgrađivati narastanjem epoha mira.5
Epohe mira bit će sve veće ako u svakoj partikularnoj egzistenciji zaživi Kungov nauk
koji se odnosi na vjeru a koji su nažalost mnogi zaboravili: „nijedna svjetska vjera nije
neka nepromjenjiva veličina (vječna istina) nego je tijekom svog tisućugodišnjeg razvoja
prošla kroz više epohalnih izmjena paradigmi (Kung, ibid, 262) To su znakovi pored
puta, to je povijest koja nadilazi historiju i stanuje u budućnosti kao uvjerenje da vjere
mogu biti bolje nego što su bile tokom historije svijeta koja je dominantno obilježena
nasiljem. Pa ako se Kung s pravom zalaže za novo povećanje analitičke složenost i“ kod
politologa, kako bi se država i državništvo razumijevali i kroz nedostajuću dimenziju
vjere, ja to (kao objektivno nevjerujući a subjektivno ko zna) mogu podržati pod uvjetom
da se postsekularno društvo ne razumijeva kao trijumf vjere već kao nova teritorija
pluralnih lokalnih zajednica i pluralne svjetske zajednice, koji, zahvaljući društvenomrazvoju pa tako i razvoju univerzalnog svjetskog ethosa kao otvorenog koncepta globalne
odgovornosti - mogu primiti sve oblike društvenosti, ne dajući prvenstvo nijednoj.
politiku, takvu suverenost nećemo vezati ni za državu ni za Imperiju, već ćemo, parafrazirajući Nancyja,
kazati kako je suverenost dobila novo ime: permanentna pobuna naroda. Stalni prijelaz bez nestanka države
ali i bez jedinstva svijeta. Kraj politike. Sasvim nova vijest za čovječanstvo! Sasvim novi svijet! Sasvim
nova svijest!
5 Izraz pripada grofu Ričardu Kudenhouv-Kalegriju. Upotrijebio ga je u knjizi Od rata do mira objavljenoj
u Austriji 1956. U toj knjizi autor miru kao gramatičkoj jednini u većini jezika svijeta pridružuje termin
‘veće epohe mira’, “koje su nastale iz pozadine rata, ‘epohe’ sa sopstvenim karakteristikama (uključujući
specifično vrijeme i mjesto)” čijim razmatranjem je moguće “stići do kraja”, do konačne epohe mira. Vidi
u Svetska enciklopedija mira, Tom I, Zavod za udžbenička i nastavna sredstva, Centar za demokratiju,
Gutenbergova galaksija Beograd, 1998. str. 421.
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 262/332
25
Rad na izgradnji mirnih društava i mirnog svjetskog društva potiče rast slobode i pravde
kao entiteta koji daju novi zamah svijesti čovječanstva. A slobode i pravde nema bez
zauzimanja pozicije. Etičke pozicije u svijetu koji je do krajnjih granica ironizirao i
relativizirao čovjekov uspravni hod .
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 263/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 264/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 265/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 266/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 267/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 268/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 269/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 270/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 271/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 272/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 273/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 274/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 275/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 276/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 277/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 278/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 279/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 280/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 281/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 282/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 283/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 284/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 285/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 286/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 287/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 288/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 289/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 290/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 291/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 292/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 293/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 294/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 295/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 296/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 297/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 298/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 299/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 300/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 301/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 302/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 303/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 304/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 305/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 306/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 307/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 308/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 309/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 310/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 311/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 312/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 313/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 314/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 315/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 316/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 317/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 318/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 319/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 320/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 321/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 322/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 323/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 324/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 325/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 326/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 327/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 328/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 329/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 330/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 331/332
7/24/2019 Nauka o Miru Hrestomatija 2013 Prva Verzija.compressed (2)
http://slidepdf.com/reader/full/nauka-o-miru-hrestomatija-2013-prva-verzijacompressed-2 332/332