4
NATURA 2000 & ŠUME Šume predstavljaju najsloženije kopnene ekosisteme na Zemlji koji pokrivaju 1/3 površine kopna (tj. oko 3,9 milijardi hektara). Međutim usled intezivne čovjekove aktivnosti svake godine ih je manje za oko 13 miliona hektara. O važnosti šuma govore činjenice da su one veliki proizvodjači kiseonika, da vežu ugljen dioksid, sadrže preko 50% ukupnog biodiverziteta (pored drveća u šumama žive i mnoge druge vrste biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama.), formiraju tlo, održavaju njegov kvalitet, pomažu u kontroli poplava, doprinose zadržavanju i sprečavanju voda. Osim toga, izvor su drveta od kojih se prave stvari koje svakodnevno koristimo, kao što je papir. Na žalost i pored očigledne važnosti za opstanak čovjeka šume se iskorišćavaju pretjerano i pogrešno. Durmitor i Rijeka Tara, Green Home Od ukupne površine Crne Gore 54% čine šume i šumsko zemjište. Po stepenu šumovitosti Crna Gora je uz Skandinavske zemlje jedna od najšumovitijih zemalja Evrope sa vrijednošću od 0,9 ha šuma po glavi stanovnika (Slovenija 0,6 ha po stanovniku, Hrvatska 0,47 ha po stanovniku, Srbija 0,3 ha po stanovniku) Razvoj sadašnjih šumskih ekosistema u Crnoj Gori počeo je za vrijeme ledenog doba kada su se zbog raznolikosti staništa u planinama Balkanskog poluostrva održali brojni endemi kao što su munika, molika, crni bor. Kao što je slučaj u svim mediteranskim i evropskim područjima šume su se održale samo na nepristupačnim područjima i tamo gdje su ljudima bile potrebne kao izvor tehničkog i ogrijevnog drveta.

Natura 2000 i sume

  • Upload
    ngocong

  • View
    222

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Natura 2000 i sume

NATURA 2000 & ŠUME

Šume predstavljaju najsloženije kopnene ekosisteme na Zemlji koji pokrivaju 1/3 površine kopna (tj. oko 3,9 milijardi hektara). Međutim usled intezivne čovjekove aktivnosti svake godine ih je manje za oko 13 miliona hektara.

O važnosti šuma govore činjenice da su one veliki proizvodjači kiseonika, da vežu ugljen dioksid, sadrže preko 50% ukupnog biodiverziteta (pored drveća u šumama žive i mnoge druge vrste biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama.), formiraju tlo, održavaju njegov kvalitet, pomažu u kontroli poplava, doprinose zadržavanju i sprečavanju voda. Osim toga, izvor su drveta od kojih se prave stvari koje svakodnevno koristimo, kao što je papir.

Na žalost i pored očigledne važnosti za opstanak čovjeka šume se iskorišćavaju pretjerano i pogrešno.

Durmitor i Rijeka Tara, Green Home

Od ukupne površine Crne Gore 54% čine šume i šumsko zemjište. Po stepenu šumovitosti Crna Gora je uz Skandinavske zemlje jedna od najšumovitijih zemalja Evrope sa vrijednošću od 0,9 ha šuma po glavi stanovnika (Slovenija 0,6 ha po stanovniku, Hrvatska 0,47 ha po stanovniku, Srbija 0,3 ha po stanovniku)

Razvoj sadašnjih šumskih ekosistema u Crnoj Gori počeo je za vrijeme ledenog doba kada su se zbog raznolikosti staništa u planinama Balkanskog poluostrva održali brojni endemi kao što su munika, molika, crni bor. Kao što je slučaj u svim mediteranskim i evropskim područjima šume su se održale samo na nepristupačnim područjima i tamo gdje su ljudima bile potrebne kao izvor tehničkog i ogrijevnog drveta.

Page 2: Natura 2000 i sume

Šume i šumsko zemljište u državnoj svojini zahvataju 500 hiljada hektara ili 67%, dok je u privatnom vlasništvu 244 hiljade hektara ili 33%. Zaštitne šume su odredjene na 66 hiljada hektara (16%), dok šume u nacionalnim parkovima pokrivaju svega 3%. Ukupni godišnji prirast u svim šumama procijenjuje se na 1,5 miliona m³. Kada je riječ o zakonodavnom okviru u Crnoj Gori se pitanje šuma i šumskog zemljišta tretira Zakonom o šumama, Zakonom o nacionalnim parkovima, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o životnoj sredini i Zakonom o divljači i lovstvu.

Biogradska gora, Green Home

Trenutno su najveći problemi šumarstva u Crnoj Gori nelegalne sječe, naročito na granici sa Kosovom i Albanijom, ali i u zonama nacionalnih parkova. Kako je Crna Gora i potpisnica rezolucije o borbi protiv nelegalnih sječa, konferencije koja je na tu temu održana u St. Peterburgu u Rusiji 2005., preuzela je obavezu borbe protiv nelegalne sječe kako na državnom tako i na regionalnom nivou.

U toku je priprema Nacionalne šumarske inventure kojom planira da se obezbijediti dugoročno planiranje u šumarstvu, donošenje prostornih planova na nacionalnom i lokalnom nivou, osnova za praćenje promjena u pokrivenosti šumama, korišćenje tih šuma, te dugoročne investicije u šumarstvo. Ona predstavlja dugoročno rješenje kojim će se Crna Gora pripremiti za ulazak u Evropsku uniju uključujući i implementaciju Natura 2000.

Primjeri šumskih ekosistema, Green Home

Page 3: Natura 2000 i sume

UPRAVLJANJE ŠUMAMA UNUTAR PODRUČJA NATURA 2000

Direktive o staništima i pticama sadrže sličan niz mjera namijenjenih očuvanju najvrjednijih biljaka, životinja i staništa u Evropi. S jedne strane, one štite svaku vrstu zasebno, što znači namjerno hvatanje, ubijanje ili sakupljanje divljih biljaka i životinja strogo je zabranjeno, osim u slučaju posebnih i vrlo opravdanih razloga, kao što je, na primjer, zaštita javnog zdravlja. Aktivnosti poput lova i ribolova su dopuštene, ali moraju biti regulisane kako bi se osigurala njihova održivost. S druge strane, navedene direktive štite ključna područja za te vrste i tipove staništa kao područja ekološke mreže Natura 2000. (npr. područja važna za razmnožavanje, ishranu ili odmaranje rijetkih ptica i sisara ili područja s velikim, raznolikim šumskim strukturama.

Upravljanje svakim Natura 2000 područjem mora osigurati kontinuiran dugoročni opstanak vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je neko područje uključeno u mrežu. To znači da se u Natura 2000 području:

• Izbjegavaju štetne aktivnosti koje bi mogle značajno uznemiriti vrstu ili narušiti staništa zbog kojih je to područje odabrano;

• Preduzimanje pozitivnih mjera, gdje je potrebno, u cilju održavanja i obnavljanja „povoljnog statusa očuvanja“ tih staništa i vrsta u njihovom prirodnom području rasprostranjenja.

Jedinstveno pravilo postizanja povoljnog statusa očuvanja vrsta i staništa ne postoji i zavisi od specifičnosti područja. Cilj Nature 2000 nije potpuno zaustavljanje ljudske aktivnosti već odredjivanje parametara prema kojima se aktivnosti mogu obavljati uz istovremeno očuvanje ugroženih biljaka i staništa. Medjutim, postoje slučajevi u kojima se posebno vrijedni tipovi šuma, kao što su prašume i strogi šumski rezervati moraju u potpunosti zaštititi. Iako su takva područja danas vrlo rijetka, to su ključna utočišta za mnoge vrste s posebnim potrebama staništa koje ne trpe čovjekovo uznemiravanje.

Canis lupus, Green Home

Šumska staništa, Green Home

NATURA 2000 & ŠUME

Page 4: Natura 2000 i sume

NATURA 2000 & ŠUME

• Odredjivanjem kopnenih područja, Natura 2000 postigla je veliki napredak, ali predstoji odredjivanje morskih staništa Natura 2000. Sve zemlje članice EU treba da se fokusiraju na efikasno upravljanje područjima Nature 2000.

• Natura 2000 je ključni mehanizam za zaustavljanje smanjenja biološke raznovrsnosti i mora biti podržana od strane svih postojećih relevantnih zakonodavnih okvira, kako u Evropskoj uniji tako i na državnim i lokalnim nivoima, a u cilju postizanja ciljeva zaštite biološke raznovrsnosti do 2020. godine.

• Finansiranje Nature 2000 pomaže prirodi i ljudima. U planiranju budžeta za naredni period, Zemlje članice moraju biti posvećene pružanju jače ekonomske podrške zaštiti prirode.

Budućnost Nature 2000

Za većinu šuma u mreži Natura 2000, sve što je potrebno jeste uvodjenje i sprovodjenje mjera zaštite ugroženih šumskih vrsta u postojeću praksu upravljanja. To se može postići jednostavnim mjerama poput ostavljanja veće količine odumrlog drveća na tlu. U nekim slučajevima mogu se preuzeti i značajnije mjere, poput uklanjanja egzotičnog drveća i obnavljanja prirodnije šumske strukture sastavljene od drveća različitih, autohtonih vrsta, različite starosti i dimenzija. Ostale aktivnosti, poput branja bobičastog voća, gljiva ili lova je dopušteno, ako se ostvaruju na održiv način i ne utiču na prisutne rijetke divlje vrste.

Visitor, Green Home

Morača, Green Home

INDIKATORI ŠUMA S POTENCIJALNO VELIKOM PRIRODNOM VRIJEDNOŠĆU:

• Raznolika i dinamična struktura šume u različitim stadijumima klimaksa i regeneracije

• Prisutnost samo autohtonih vrsta drveća tipičnih za tu oblast

• Drveće različite starosti i dimenzija • Mnogo starog, odumirućeg i odumrlog drveća, kao i

raspadajuće drvo na tlu • Maleni otvori među krošnjama kroz koje svjetlost

prodire do šumskog tla • Dobar prizemni pokrov • Netaknuta hidrologija • Velike površine kontinuiranog šumskog pokrova s

ograničenim brojem cesta i šumskih puteva