Natjecaj Za Upis Studenata 2010 2011

S V E U I L I T E U M O S T A R U

Senat Sveuilita u Mostaru, uz suglasnost nadlenih upanijskih ministarstava prosvjete, znanosti, kulture i porta, raspisuje

NATJEAJ za upis studenata u prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija

akademske 2010./2011. godine

A. OPI DIO

Studenti se u prvu godinu upisuju u statusu: a) redovitih studenata, za koje sredstva osiguravaju nadlena upanijska ministarstva

prosvjete, znanosti, kulture i porta (Stupac A), b) redovitih studenata koji sami plaaju svoj studij (Stupac B), c) izvanrednih studenata, za koje sredstva osiguravaju poduzea ili ustanove u kojima su

zaposleni ili sami plaaju trokove svoga studiranja (Stupac C).

Redni broj Fakultet A B C Ukupno 1. AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOKI FAKULTET Preddiplomski sveuilini studij

Studij agronomije (opi smjer) 30 60 90

Studij prehrambene tehnologije 50 50

Ukupno preddiplomski 30 110 140

Diplomski sveuilini studij

Studij agronomije

45 45

Ukupno diplomski 45 45

UKUPNO (preddiplomski i diplomski) 30 155 185

2. EKONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski sveuilini studij

Studij poslovne ekonomije 100 300 50 450 Struni studij

- Mostar 150 150

- Dislocirana nastava Vitez 100 100

- Dislocirana nastava Jajce 100 100

- Dislocirana nastava Oraje

100 100

Ukupno preddiplomski 100 300 500 900


Studij ekonomije 15 120 135 Ukupno diplomski 15 120 135 UKUPNO (preddiplomski i diplomski) 115 420 500 1035

3. FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI


2

Fizika kultura 10 75 85

Glazbena umjetnost 5 30 35

Informatika 10 25 25 60

Fizika 5 15 15 35

Biologija 7 15 15 37

Kemija 5 15 15 35

Zemljopis 10 20 15 45

Matematika 10 15 15 40

Predkolski odgoj 10 35 30 75

Razredna nastava 10 30 40 80

Pedagogija 10 35 40 85

Biologija-smjer Znanost o zatiti okolia (Ekologija) 5 15 10 30

Zemljopis - smjer Turizam i zatita okolia 5 20 20 45

Informatika - Oraje 35 35

Informatika - Livno 35 35

Razredna nastava Oraje 35 35

Predkolski odgoj Oraje 35 35

Studij fizika kultura - smjer Via sportska kola 35 35

Ukupno preddiplomski 102 485 275 862 Diplomski sveuilini studij

Fizika kultura 5 35 40

Glazbena umjetnost 5 15 20

Informatika 5 15 10 30

Fizika 5 15 10 30

Biologija 5 15 10 30

Kemija 5 15 10 30

Zemljopis 5 15 10 30

Matematika 5 15 10 30

Predkolski odgoj 5 25 20 50

Razredna nastava 5 25 20 50

Pedagogija 5 25 20 50

Biologija - smjer Znanost o zatiti okolia (Ekologija) 5 15 10 30

Ukupno diplomski 60 230 130 420

UKUPNO (preddiplomski i diplomski) 162 715 405 1282

4. FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA


Studij strojarstva 50 50 100

Studij raunarstva 25 105 130 Struni studij

Raunarstva 80 80

Strojarstva 20 20

Raunarstva - epe 60 60



Studij strojarstva 30 30

Studij raunarstva 50 50

Ukupno diplomski 80 80

3


5. FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA


Studij sestrinstva 15 15 30 60

Studij fizioterapije 15 15 30

Studij radioloke tehnologije 30 30

Ukupno preddiplomski 30 30 60 120 Diplomski sveuilini studij

Studij radioloke tehnologije 25 25

Studij klinike fizioterapije 25 25

Studij klinike zdravstvene njege 25 25

Ukupno diplomski

75 75


6. FILOZOFSKI FAKULTET


Hrvatski jezik i knjievnost 10 30 30 70

Engleski jezik i knjievnost 10 35 45

Njemaki jezik i knjievnost 10 35 45

Filozofija 10 20 25 55

Latinski jezik i rimska knjievnost 5 20 25

Povijest 10 20 25 55

Povijest umjetnosti 5 30 35

Arheologija 5 30 35

Psihologija 5 20 25

Novinarstvo 10 20 25 55

Socijalni rad 10 20 25 55

Politologija 10 20 25 55

Novinarstvo - Kiseljak 40 40

Socijalni rad - Kiseljak 40 40

Politologija - Kiseljak 40 40

Hrvatski jezik i knjievnost Oraje 30 30

Socijalni rad Oraje 30 30

Politologija Oraje 30 30



Hrvatski jezik i knjievnost 5 25 10 40

Engleski jezik i knjievnost 5 30 35

Njemaki jezik i knjievnost 5 20 25

Filozofija 5 10 10 25

Latinski jezik i rimska knjievnost 2 10 12

Povijest 5 10 10 25

Povijest umjetnosti 2 10 12

4

Arheologija 2 15 17

Psihologija 2 10 12

Novinarstvo 2 20 20 42

Socijalni rad 5 20 25 50

Politologija 5 20 10 35

Ukupno diplomski 45 200 85 330


7. GRAEVINSKI FAKULTET Preddiplomski sveuilini studij

Studij graevinarstva 30 75 105 Ukupno preddiplomski 30 75 105


Studij graevinarstva 20 30 50 Ukupno diplomski 20 30 50

UKUPNO (preddiplomski i diplomski) 50 105 155

8. MEDICINSKI FAKULTET

Integrirani studij

-Doktor medicine 15 35 50

UKUPNO 15 35 50

9. PRAVNI FAKULTET

Sveuilini studij 75 80 155 310

Centar Vitez 70 70

Centar Oraje 100 100

170 170 UKUPNO 75 80 325 480

10. AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI

-Akademski slikar 5 5

-Akademski grafiar 5 5

-Akademski kipar 5 5 UKUPNO 15 15

UKUPNO PREDDIPLOMSKI 572 1.780 1.475 3.827

UKUPNO DIPLOMSKI 140 780 215 1.135

UKUPNO (Preddiplomski i diplomski) 712 2.560 1.690 4.962

5

PREDIPLOMSKI STUDIJ

I. PRIJAVE ZA UPIS

1. Prijave za upis primaju se: - za I. (srpanjski) razredbeni rok od 28. lipnja do 2. srpnja 2010. godine - za II. (rujanski) razredbeni rok od 1. rujna do 3. rujna 2010. godine. Prijave za II. rok primat e se samo za studije na kojima ostane slobodnih mjesta nakon

prvog (I) roka. Broj slobodnih mjesta za II. rok objavit e se na oglasnim ploama lanica Sveuilita u Mostaru.

Pristupnici na Akademiju likovnih umjetnosti prijave podnose osobno.

2. Prijave za razredbeni postupak pristupnici predaju odgovarajuem fakultetu na kojem ele studirati i prilau potrebne dokumente:

a) izvadak iz matine knjige roenih, b) svjedodbu o zavrnom ispitu (maturi) i svjedodbe svih razreda odgovarajue srednje

kole u etverogodinjem trajanju. Pristupnici koji su srednju kolu zavrili u inozemstvu trebaju priloiti i rjeenje o istovrsnosti svjedodbe,

c) lijeniko uvjerenje o psihofizikim sposobnostima za studij na Medicinskom fakultetu i Fakultetu zdravstvenih studija

d) lijeniko uvjerenje o psihofizikim sposobnostima od obiteljskog lijenika za Studij fizike kulture i za smjer Via sportska kola na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

e) pristupnici na Akademiju likovnih umjetnosti prilau i mapu s domaim radovima (slikari i grafiari: 30-ak radova u boji i crteu; kipari 30-ak crtea te 3-5 kiparskih radova) tvrdih korica formata 70 x 100 cm,

f) dokaz o uplati razredbenog postupka koji iznosi 50 KM. Trokovi se uplauju na iro raun lanica Sveuilita u Mostaru.

3. Pristupnik koji se prijavljuje na vie mjesta predaje originalne dokumente jednom fakultetu, a drugim fakultetima predaje ovjeren prijepis ili ovjerene fotokopije uz potvrdu fakulteta kojem je predao originalne dokumente.

II. RAZREDBENI POSTUPAK I RAZREDBENI ISPIT

1. Izbor pristupnika za upis na fakultete obavlja se razredbenim postupkom, i to: - u I. roku od 5. do 9. srpnja 2010. godine, - u II. roku od 6. do 10. rujna 2010. godine.

2. Detaljnije o razredbenom postupku, te o vremenu i mjestu odravanja ispita pristupnici su obavijeteni u posebnom dijelu natjeaja.

III. UPISI I KOLARINA

1. Upisi u I. godinu studija u prvom upisnom roku provodit e se od 12. do 16. srpnja 2010. godine, a u drugom roku od 13. do 17. rujna 2010. godine. Upisi na studije obavljaju se prema rezultatima postignutim u razredbenom postupku.

6

2. Trokovi studiranja:

Redni broj Fakultet

Visina kolarine po semestru KM

A B C

1 Agronomski i prehrambeno-tehnoloki

a Studij agronomije 100 600 b Studij prehrambene tehnologije 100 800 2 Ekonomski 90 600 500

3 Prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti 100 600 600

a Studij fizike kulture 100 750 a1 Via sportska kola 850 b Studij glazbene umjetnosti 100 750 b1 Instrumentalni smjer 1000 4. Strojarstva i raunarstva 100 600 600 5. Zdravstvenih studija 100 900 900 6. Filozofski 150 750 750 7. Graevinski 100 600 8. Medicinski 100 1000 9. Pravni 250 750 750

10. Akademija likovnih umjetnosti 100

3. Svi studenti pri upisu na fakultete trebaju dostaviti i potvrdu o prebivalitu ili boravitu.

4. Svi studenti pri upisu na fakultete, a prema odluci Senata uplauju 10 KM za Studentski zbor Sveuilita.

5. Na svakoj lanici Sveuilita mogu se dobiti sve obavijesti o upisu i uvjetima za upis.

B. POSEBNI DIO U ovom dijelu daju se upute pristupnicima i dani odravanja razredbenih ispita.

I. IZBOR PRISTUPNIKA

Izbor pristupnika za upis na studije obavlja se razredbenim postupkom koji se zasniva na: 1. Vrednovanju uspjeha u prethodnom obrazovanju, i to: a) na Ekonomskom fakultetu opi uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta Hrvatski jezik,

Matematika i Informatika; b) na Filozofskom fakultetu opi uspjeh iz srednje kole i prosjek ocjena iz relevantnih

predmeta za pojedine studije (popis relevantnih predmeta bit e objavljen na oglasnoj ploi Studentske referade Fakulteta),

c) na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti opi uspjeh iz srednje kole i prosjek ocjena iz relevantnih predmeta za pojedine studije (popis relevantnih predmeta bit e objavljen na oglasnoj ploi Studentske referade Fakulteta),

7

d) na Pravnom fakultetu opi uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta Hrvatski jezik, Povijest i Filozofija;

e) na Medicinskom fakultetu opi uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta Fizika, Kemija i Biologija;

f) na Fakultetu zdravstvenih studija opi uspjeh i to za: - studij sestrinstva prosjek ocjena iz predmeta Kemija i Biologija, - studij fizioterapije prosjek ocjena iz predmeta Fizika, Kemija i Biologija, - studij radioloke tehnologije prosjek ocjena iz predmeta Fizika, Kemija i Biologija, g) na Fakultetu strojarstva i raunarstva sveuilini studij strojarstva i raunarstva opi

uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta Matematika i Fizika. h) na Graevinskom fakultetu opi uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta Matematika i Fizika; i) na Agronomskom i prehrambeno-tehnolokom fakultetu opi uspjeh i prosjek ocjena iz

predmeta Biologija i Kemija, za studij agronomije, te opi uspjeh i prosjek ocjena iz Kemije, Biologije, Matematike i Fizike za studijski program prehrambena tehnologija.

2. Provjeri znanja testom. Za sve profile naobrazbe polae se test iz odgovarajuih predmeta pod tokom 1.:

Na Filozofskom fakultetu razredbeni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita iz podruja koje se upisuje. Na studijima Novinarstvo i Politologija se polae ispit iz Ope kulture, Hrvatskog jezika i Povijesti. Na studiju Socijalni rad radi se test koji obuhvaa pitanja iz Sociologije, Psihologije, Logike i Hrvatskog jezika i knjievnosti. Na studiju Psihologija razredbeni ispit obuhvaa ispitivanja sposobnosti, motiviranosti za studij i znanja iz Psihologije, Matematike, Fizike i Biologije.

Na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti razredbeni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita iz podruja koje se upisuje. Na Studiju razredne nastave razredbeni ispit se sastoji od testa iz Hrvatskog jezika i Matematike, usmenog ispita iz Glazbene kulture i praktinog rada iz Likovne kulture. Na Studiju predkolskog odgoja, nema testa iz Matematike, a ostalo je isto kao na Studiju razredne nastave.

Na Medicinskom fakultetu razredbeni ispit se polae pismeno iz podruja kemije, biologije i fizike.

Na Fakultetu zdravstvenih studija: - studij sestrinstva: Anatomija, Fiziologija i njega bolesnika, - studij fizioterapije i studij radioloke tehnologije: Anatomija, Fiziologija i Fizika.

Na Fakultetu strojarstva i raunarstva provjera znanja testom iz predmeta Matematika i Fizika (test polau pristupnici i studija raunarstva i studija strojarstva).

Na Pravnom fakultetu razredbeni ispit se polae pisanjem testa koji obuhvaa pitanja iz Hrvatskog jezika, Povijesti i Filozofije.

Na Ekonomskom fakultetu provjera znanja testom se vri iz Hrvatskog jezika, Matematike i Informatike.

Na Graevinskom fakultetu prijem pristupnika vrit e se samo na temelju uspjeha iz srednje kole.

8

Na Agronomskom i prehrambeno-tehnolokom fakultetu razredbeni ispit se polae iz predmeta Biologija i Kemija za studij Agronomije, te iz predmeta Kemija, Biologija, Matematika i Fizika za studij Prehrambena tehnologija.

Na Akademiji likovnih umjetnosti razredbeni postupak podijeljen je u dva dijela i to: a) pregled mapa - domaih radova, b) praktini dio ispita. Praktini dio ispita sastoji se: - za Slikarski odjel: crtanje glave, crtanje akta, crtanje prostora i kompozicija, pismene

radnje iz ope i likovne kulture; - za Grafiki odjel: crtanje glave, crtanje akta, crtanje prostora i kompozicija, pismene radnje

iz ope i likovne kulture; - za Kiparski odjel: modeliranje glave u glini, crtanje akta, crtanje prostora i kompozicije, pismene radnje iz ope i likovne kulture.

II. MJESTO I VRIJEME ODRAVANJA RAZREDBENIH ISPITA

Razredbeni ispiti odrat e se: R. br. FAKULTET I.ispitni rok II.ispitni rok 1. AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-

TEHNOLOKI 8.7. u 10.00 sati

9.9. u 10.00 sati

2. EKONOMSKI 9.7. u 9.00 sati

10.9. u 9.00 sati

3. FAKULTET PRIRODOSLOVNO- MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

6. i 7.7. u 9.00 sati jednopredmetni u 11.00 sati dvopredmetni (detaljan raspored polaganja razredbenog ispita za pojedine studije bit e oglaen na oglasnoj ploi i web stranici Fakulteta)

7. i 8.9. u 9.00 sati jednopredmetni u 11.00 sati dvopredmetni (detaljan raspored polaganja razredbenog ispita za pojedine studije bit e oglaen na oglasnoj ploi i web stranici Fakulteta)

4. FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA - Studij raunarstva - Studij strojarstva

9.7. u 10.00 sati

9.9. u 10.00 sati

5. FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA - Studij sestrinstva

- Studij fizioterapije

- Studij radioloke tehnologije

7.7. u 9.00 sati 8.7. u 9.00 sati 8.7. u 9.00 sati

8.9. u 9.00 sati 9.9. u 9.00 sati 9.9. u 9.00 sati

6. FILOZOFSKI FAKULTET 5., 6.i . 7.7. od 8.30 sati (detaljan raspored polaganja razredbenog ispita za pojedine studije bit e oglaen na oglasnoj ploi i web stranici Fakulteta)

6. i 7.9. od 8.30 sati (detaljan raspored polaganja razredbenog ispita za pojedine studije bit e oglaen na oglasnoj ploi i web stranici Fakulteta)

7. MEDICINSKI FAKULTET 7.7. u 9.00 sati

8. PRAVNI FAKULTET 7.7. u 10.00 sati

9.9. u 10.00 sati

9. AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI 6.-10.9.

9

DIPLOMSKI STUDIJ

1. Prijave za upis u prvu godinu studija primaju se kontinuirano do 24.9.2010. godine. 2. Diplomske studije moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui sveuilini

preddiplomski studij i stekla zvanje prvostupnika(ce) s ostvarenih: a) 180 ECTS bodova na:

Agronomskom i prehrambeno-tehnolokom fakultetu, Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti, Fakultetu strojarstva i raunarstva studij raunarstva, Fakultetu zdravstvenih studija, Filozofskom fakultetu i Graevinskom fakultetu.

b) 210 ECTS bodova na Fakultetu strojarstva i raunarstva studij strojarstva

c) 240 ECTS bodova na Ekonomskom fakultetu Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

3. Uz prijavu treba priloiti sljedee dokumente: izvadak iz matine knjige roenih, diplomu (potvrdu) o zavrenom odgovarajuem sveuilinom preddiplomskom

studiju, dopunsku ispravu o studiju kojom se potvruje koje je ispite pristupnik poloio i s

kojom ocjenom te s podacima o nastavnom optereenju i nastavnim sadrajima, lijeniko uvjerenje o psihofizikim sposobnostima od obiteljskog lijenika za

Studij fizike kulture dokaz o uplati razredbenog postupka koji iznosi 50 KM.

4. Svi pristupnici koji se prijave na natjeaj podlijeu razredbenom postupku kojim se obavlja izbor pristupnika. Razredbeni postupak obuhvaa vrednovanje uspjeha iz svih predmeta odgovarajueg sveuilinog preddiplomskog studija. Posebnosti razredbenog postupka (pismeni ispit, usmeni ispit i dodatni uvjeti za upis) definirat e lanice Sveuilita.

5. Upisi u prvu godinu studija provodit e se od 27. rujna 2010. do 30. rujna 2010.

6. Trokovi studiranja:

10

Redni broj Fakultet

Visina kolarine po semestru KM

A B C

1 Agronomski i prehrambeno-tehnoloki

a Studij agronomije 100 600 b Studij prehrambene tehnologije 100 800 2 Ekonomski 90 900 500

3 Prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti 100 600 600

a Studij fizike kulture 100 750 b Studij glazbene umjetnosti 100 750 4. Strojarstva i raunarstva 100 600 5. Zdravstvenih studija

1600 6. Filozofski 150 750 750 7. Graevinski 100 600

7. Svi studenti pri upisu na fakultete trebaju dostaviti i potvrdu o prebivalitu ili boravitu.

8. Na svakoj lanici Sveuilita mogu se dobiti sve obavijesti o upisu i uvjetima za upis.

11

KOMPETENCIJE KOJE SE STJEU ZAVRETKOM PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJA NA SVEUUILITU U MOSTARU

AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOKI FAKULTET Preddiplomski studij:

Osnovna znanja vezana za poljoprivrednu i prehrambeno-tehnoloku proizvodnju. Prvostupnici e raspolagati dobrim, temeljnim znanjem smjera kojeg su odabrali, te e biti osposobljeni za struni rad u razliitim podrujima poljoprivredne proizvodnje. Nakon zavretka preddiplomskog studija prvostupnici e raspolagati razinom znanja potrebnom za nastavak diplomskih studija. Ovisno o odabranom smjeru i izbornim modulima prvostupnici mogu nastaviti studirati na diplomskim studijima na Agronomskom i prehrambeno-tehnolokom fakultetu u Mostaru, Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku ili na diplomskim studijima prehrambene tehnologije u RH i to izravno bez polaganja razlikovnih predmeta prema posebnim sporazumima institucija. Prvostupnici mogu nastaviti svoje kolovanje i na interdisciplinarnim studijima vezanima za ekologiju, zatitu tla i voda, biologiju, legislativu, ekonomiju itd. Studenti svih smjerova agronomije mogu nastaviti diplomski studij i to izravnim upisom prvostupnika koji su zavrili preddiplomski sveuilini studij na ovom fakultetu. Diplomski studij mogu upisati i pristupnici sa zavrenim preddiplomskim studijem na fakultetima unutar biotehnikih znanosti, te drugih srodnih fakulteta, uz uvjet polaganja temeljnih modula za studij.

Diplomski studij Osposobljenost za rad u razliitim podrujima direktno ili indirektno vezanim za primarnu ili sekundarnu poljoprivrednu proizvodnju. Ovisno o odabiru specijalizacije i izbornih modula zavreni studenti mogu upravljati proizvodnjom u proizvodnim poljoprivrednim poduzeima, raditi u laboratorijima, znanstvenim i strunim institucijama, u upanijskim i dravnim uredima vezanim za poljoprivredu, financijskom sektoru, te u savjetodavnoj strunoj slubi. S obzirom na razinu steenog znanja studenti mogu nastaviti znanstvenu karijeru u institucijama koje se bave irokim spektrom istraivanja vezanih za poljoprivrednu proizvodnju.

EKONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski studij Studij povezuje podruja poslovne ekonomije: menadment, raunovodstvo, poslovnu informatiku, marketing i financije. Kompetencije polaznika koji zavre studij ogledat e se u novosteenim sposobnostima unapreenja i primjene: menadmenta, raunovodstva, poslovne informatike, marketinga i financija. Studij osposobljava polaznike da temeljna znanja i kritiko razumijevanje naela vezanih za poslovnu ekonomiju mogu primijeniti na kreativan i poslovan nain.

Diplomski studij Student e zavretkom diplomskih studija, ovisno o odabranom podruju u okviru diplomskih studija, stei kompetencije usmjerene prema buduoj specijalizaciji iz ireg podruja Poslovne ekonomije. Smjerovi diplomskih studija omoguuju produbljivanje teorijskih i praktinih znanja i vjetina bitnih za uspjeno obavljanje sloenih i visokostrunih poslova. Diplomski studiji razvijaju sposobnosti integriranja znanja u podruju Poslovne ekonomije i rjeavanje sloenih problema.

12

Struni studij Struni studiji Poslovne ekonomije razvijaju i potiu kreativnost i inovativnost polaznika, te poduzetnike, ekonomsko-financijske, informatiko menaderske i marketinke kompetencije. Razvija vjetine planiranja, organizacije, analiziranja, komuniciranja, izrade projekata i njihove provedbe, rada u timu, te sposobnosti procjenjivanja i preuzimanja rizika. Potrebna znanja, vjetine i tehnike, ovisno o odabranom smjeru studija, polaznici usvajaju tijekom predavanja i praktini vjebi. Na vjebama se stjeu praktina znanja i njih, osim suradnika i nastavnika, izravno prenose eksperti iz gospodarske prakse.

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ BIOLOGIJE Preddiplomski studij Prvostupnik posjeduje znanja iz razliitih polja biologije, poevi od stanine i molekularne biologije, zoologije i botanike. Obavljanjem praktinih vjebi prvostupnik se upoznaje s radom u biolokom laboratoriju, te na taj nain stjee znanja koja moe primjenjivati u ostalim biolokim laboratorijima. Preddiplomski studij obuhvaa i terenski rad. Znanja i kompetencije koje je prvostupnik stekao zavretkom sveuilinog preddiplomskog studija su dovoljna za praenje diplomskog sveuilinog studija na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti, kao i za praenje istih na drugim fakultetima sa srodnim programom.

Diplomski studij Zavretkom diplomskog studija pristupnik je osposobljen za posao nastavnika, odnosno profesora biologije u osnovnim i srednjim kolama. Pristupnik posjeduje proirena znanja iz podruja biologije. Znanja koja je student stekao zavretkom sveuilinog diplomskog studija su dovoljna za praenje doktorskih sveuilinih studija na fakultetima s istim ili srodnim programima.

SMJER ZNANOST O OKOLIU EKOLOGIJA Preddiplomski studij Steene kompetencije: strunost za obavljanje poslova u djelatnostima koje pokrivaju: zatitu i upravljanje geolokim resursima, geografskim i biolokim znamenitostima u prirodi; organizaciju bioloke i krajobrazne zatite u nacionalnim parkovima; osiguravanje visokih ekolokih standarda u voenju i upravljanju tehnolokim procesima i proizvodnji; Studenti su osposobljeni za laboratorijski sloenije poslove vezane uz istraivanja iz aplikativne ekologije, te bioloke, geoloke i geografske zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti. Unapreivanje praktine primjene rezultata istraivanja na podruju zatite ekosustava kopna, slatkih voda i mora. Ti poslovi ukljuuju: poznavanje opreme, laboratorijskih metoda u analizi fizikalnih i kemijskih obiljeja okolia, laboratorijska i terenska istraivanja i analize; prikupljanje i pripremu uzoraka: minerala, stijena, voda, tla i biljnih i ivotinjskih organizama; raunalnu obradu i razvrstavanje podataka; strunu pomo u terenskim istraivanjima; odravanje sloene terenske i laboratorijske opreme.

Diplomski studij Diplomski istraivaki studijski program nastavak je temeljnog preddiplomskog studija. Kompeticije koje se stjeu zavretkom diplomskog studija su: unapreenje djelatnosti vezanih za zatitu prirode: planiranje prostora, izrada ekolokih studija, upravljanje vodoopskrbnim sustavima i ureajima za proiavanje voda i zbrinjavanje otpada, gospodarenje i upravljanje

13

prirodnim resursima; znanstvenoistraivaki rad u podruju prirodnih znanosti, grana ekologija; poznavanje geografskih teorija i mogunost primjene u rjeavanju odreenih prostornih problema; razumijevanje zakonitosti imbenika okolia i njihovo meudjelovanje koje se javlja u prirodno geografskim procesima; razumijevanje uinka drutvenih pojava na geografski prostor; poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih mjera u okoliu; vjetine prikupljanja, pripreme, analize i prikazivanja biolokih, geografskih i geolokih podataka, posebice uz pomo GIS programa; vjetine naprednog sluenja geografskim i geolokim kartama i kartiranje; samostalni terenski rad; sposobnost koritenja, analiziranja i vrednovanja informacijama, posebice uz pomo GIS programa; poznavanje i mogunosti primjene geografskih teorija u rjeavanju odreenih prostornih problema; poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih mjera u okoliu; vjetine naprednog sluenja geografskim kartama i kartiranja; vjetine samostalnog terenskog rada; sposobnost pretraivanja i vrednovanja informacija; sposobnost samostalnog istraivakog rada te strunog izraavanja u usmenoj i pismenoj formi.

Zavretkom studija student je osposobljen za sljedea zanimanja: voditelji strunih slubi u nacionalnim parkovima i zatienim rezervatima prirode; znanstveni i struni suradnici u istraivakim projektima za potrebe izrade ekolokih studija kao podloga za planiranje i ureenje prostora; voditelji strunih slubi u Dravnoj upravi za ureenje prostora i zatitu prirode; voditelji strunih slubi u javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom; znanstveni i struni suradnici u zavodima za prostorno planiranje i ureenje; struni suradnici u tijelima dravne uprave te lokalne uprave i samouprave; istraivai u ekolokim laboratorijima; istraivai, asistenti i znanstveni suradnici; struni suradnici u dravnim institucijama uprave kao naelnici odjela za ekoloku zatitu i prostorno ureenje; istraivai, asistenti i znanstveni suradnici u znanstvenim ustanovama

STUDIJ GLAZBENE UMJETNOSTI Preddiplomski studij Suradnici u glazbenim programima (animatori u kulturi, amaterizmu, suradnici u radu zborova, instrumentalnih sastava, notografiranje...) Glazbeni suradnici u medijima. Suradnici u vannastavnim aktivnostima pri osnovnim i srednjim kolama.

Diplomski studij Student je sposoban solfeggirati a vista, sluno predoiti notni zapis, orijentirati se u partituri; analizirati i tumaiti razliite sastavnice glazbenog djela i instrumentaciju kroz harmonijske i polifone komponente te je ovladao osnovama pjevake tehnike za potrebe voenja zborova. S obzirom na metodiku osposobljenost ta znanja moe primijeniti u nastavi glazbe i samostalno voditi nastavu glazbene kulture /glazbene umjetnosti u osnovnim i srednjim kolama te solfeggia u osnovnim glazbenim kolama; voditi razliite vrste vokalnih skupina i instrumentalnih sastava, odnosno zborova i orkestara na amaterskoj razini. Osposobljeni su za aranere glazbe te za urednike poslove u glazbenim programima razliitih medija.

STUDIJ PREDKOLSKI ODGOJ Preddiplomski studij Nakon zavrenog preddiplomskog Studija predkolskog odgoja studenti e: poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi uenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije; demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumae zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada. Na teorijskoj i praktinoj razini demonstrirati znanje uinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih

14

dosega djeteta u ranom djetinjstvu; izgraivati podravajue odnose s djecom socijalizirajui ih uz istovremenu individualizaciju njihove drutvenosti; uinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno-razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogunosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvariti integriranu odgojno-obrazovnu praksu; ustanoviti i odravati institucionalni kontekst djejeg vrtia koji e osiguravati djetetov zdrav razvoj, zadovoljavati potrebe za sigurnou, u kojem e se dijete pravilno njegovati i hraniti; demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogunosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; razumjeti naine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralake potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih podruja (kineziolokom, glazbenom, likovnom, jezino-komunikacijskom te istraivako-spoznajnom), koristei aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumai djeji razvoj; pokazivati razumijevanje rizika za sigurnost, zdravlje djeteta, organizirajui sigurnu i poticajnu sredinu; demonstrirati praktinu kompetenciju refleksivnog praktiara, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujui njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete; demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u djejem vrtiu jednakog i pogodnog za sve, bez obzira na sociokulturni i ekonomski status; graditi bliske, povjerljive reciprone odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini; aktivno se angairati u postizanju kvalitete i intenzivnije sudjelovanje lokalne zajednice u ivotu djejeg vrtia.

Sveuilini prvostupnik predkolskog odgoja na temelju steenih kompetencija je profesionalno educiran za samostalno, struno i odgovorno obavljanje poslova i zadataka njege, brige za zdravlje te odgoja i obrazovanja djece rane i predkolske dobi u razliitim programima. Zavreni studenti stjeu pravo zapoljavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama predkolskog odgoja za odgojni rad s djecom od roenja do polaska u kolu.

Diplomski studij Nakon zavrenog diplomskog Studija predkolskog odgoja studenti e: usvojiti znanja koja podrazumijevaju uvaavanje antropolokih, psiholokih, kulturnih, povijesnih, sociolokih i drugih spoznaja kojima se tumai suvremeno djetinjstvo; demonstrirati znanje o razliitim teorijskim gleditima i praktinoj primjeni u studijima kojima se tumai institucionalno djetinjstvo; biti osposobljen za poznavanje i primjenu novih strategija u dizajniranju integriranoga kurikuluma koji e biti odgovor na suvremene spoznaje o razvojnim uincima izvanobiteljskoga ranoga i predkolskoga odgoja kao sredine po mjeri djeteta; pokazivati viu razinu strunih i znanstvenih znanja; biti osposobljen za aktivno sudjelovanje u kreiranju obrazovne politike u podruju ranog i predkolskog odgoja; analizirati, vrjednovati i unaprjeivati koncepte, teorije, politiku i praksu suvremenoga ranog i predkolskog izvanobiteljskog odgoja; demonstrirati sposobnost konstrukcije istraivakog zadatka koji e rjeavati praktinim istraivanjima, identifikacijom odgovarajuih metoda rada te analizom i interpretacijom rezultata; identificirati i kritiki reflektirati kontinuitet i diskontinuitet izmeu znanja i njegove primjene u konkretnoj odgojno-obrazovnoj praksi i naina utjecaja na kvalitetu konanih uinaka institucionalnog i ranog predkolskog odgoja; demonstrirati sposobnost oblikovanja znanja, razumijevanje i primjene miljenja na razini preglednog rada vodei se pozitivnim dosezima akademske rasprave.

Nakon zavrenog diplomskog Studija predkolskog odgoja studenti su osposobljeni za rad u standardnim predkolskim programima u predkolskim institucijama, istraivakim projektima, u programima pripreme za kolu u razliitim kraim odgojno-obrazovnim predkolskim

15

programima te programima izobrazbe roditelja. Magistar/magistra organizira, vodi i ostvaruje projekte u suradnji sa strunjacima iz predkolske ustanove, ali i znanstvenicima na fakultetima. Takoer organizira, vodi i sudjeluje u strunom usavravanju strunjaka u predkolskoj ustanovi i iroj drutvenoj zajednici. Potpunija opa i specifina kompetencija magistra/magistre predkolskog odgoja osposobljava i za obavljanje mentorstva u djejim vrtiima, vjebaonicama za studente i sudjelovanje u realizaciji programa i projekata struno-pedagokih slubi predkolske institucije (praenje ostvarenja programa, programi cjeloivotnoga usavravanja odgojitelja, komunikacija predkolske institucije s javnou, obrazovanje roditelja, sudjelovanje u istraivakim projektima i sl.).

STUDIJ RAZREDNA NASTAVA Kompetencije koje se stjeu zavretkom Studija razredna nastava u trajanju od 5 godina: Izvoenje nastave i cjelokupnog programa u primarnom obrazovanju (po ISCED klasifikaciji) iz svih predmeta za prve etiri godine kolovanja (redovita, izborna, dopunska, dodatna nastava, slobodne aktivnosti). Izrada didaktikih pomagala i sredstava namijenjenih djeci. Organiziranje i voenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u kulturnim i umjetnikim drutvima, udrugama, pukim otvorenim uilitima, muzejima, predkolskim ustanovama, osnovnim kolama - posebno u cjelodnevnom boravku te u drugim ustanovama i organizacijama u podruju kulture, obrazovanja i umjetnosti. Rad u javnim medijima, u nakladnitvu, u kulturnom menadmentu, u ustanovama za izvankolske odgojno-obrazovne programe. Magistar primarnog obrazovanja osposobljen je za samostalno izvoenje nastave iz svih predmeta i podruja zastupljenih u nastavnom planu razredne nastave u osnovnoj koli u svim oblicima rada u kojima se oni realiziraju. Zavreni studenti osposobljeni su za cjeloivotno uenje i za nastavak kolovanja radi obavljanja znanstveno-istraivakog rada u podrujima drutvenih i humanistikih znanosti, a posebno u polju odgojnih znanosti za metodiku nastave.

STUDIJ INFORMATIKE Preddiplomski studij Steena temeljna znanja, vjetine i razumijevanje iz informatike primjenjiva su: za pristup diplomskom studiju informatike za pristup srodnim diplomskim studijima u razliitim zanimanjima koja zahtijevaju rad strunjaka s temeljnim znanjem iz podruja tehnikih znanosti.

Diplomski studij Realizacija nastave informatike u srednjim i osnovnim kolama. Steena znanja, vjetine i razumijevanje iz informatike primjenjiva su: u razliitim zanimanjima koja zahtijevaju rad visoko obrazovanog strunjaka iz podruja tehnikih znanosti, polje raunarstvo, za pristup poslijediplomskim studijima informatike, raunarstva i srodnih podruja

STUDIJ FIZIKA KULTURA Preddiplomski studij Podruje rada su vankolske aktivnosti vezane uz organizaciju i organizirano vjebanje, rad u fitnes klubovima, rad u sportskim kolektivima, savezima i svim primijenjenim podrujima kineziologije (kineziterapija, fitnes trener, dr.)

Diplomski studij Zavretkom sveuilinog diplomskog studija student stjee kompetenciju za rad u odgojno obrazovnim ustanovama svih razina (od osnovne kole do fakulteta). S ovim stupnjem obrazovanja, kompetentan je za rad u svim sportskim savezima i udrugama sa organiziranim radom u podruju obrazovanja, sporta i rekreacije.

16

STUDIJ KEMIJA Preddiplomski studij Kompetencije koje se stjeu zavretkom preddiplomskog studija: rad u biokemijskim i kemijskim laboratorijima, nabavka, transport, pedicija i skladitenje kemijskih materijala, struni suradnik u nastavi.

Diplomski studij Kompetencije koje se stjeu zavretkom diplomskog studija: rad u osnovnoj i srednjoj koli, fakultetima, institutima, prirodoslovnim ustanovama. samostalan rad u kemijskim laboratorijima ope, specijalizirane i istraivake namjene od znaaja za one segmente trinog i drutvenog interesa kod kojih je znanje kemije nuno.

STUDIJ FIZIKA Preddiplomski studij Kompetencije koje se stjeu: Studenti stjeu temeljna znanja iz fizike, matematike odnosno informatike potrebna za odgovarajue diplomske studije. Takoer prvostupnici su osposobljeni za konkretna zanimanja: laboranti iz fizike u svim obrazovnim ustanovama, institutima te u industriji.

Diplomski studij Kompetencije koje se stjeu: Izvoenje nastave fizike i matematike odnosno fizike i informatike u osnovnim i srednjim kolama. Rad na poslovima koji zahtijevaju koritenje fizikalnih i matematikih modela pri obradi podataka (magistar fizike i matematike). Poslovi u razliitim zanimanjima koja zahtijevaju struno znanje fizike i informatike kao to su: programer, projektant raunalnih mrea i baza podataka (magistar fizike i informatike). Stjeu se komunikacijske vjetine i vjetine predavanja na znanstvenim i strunim skupovima, sposobnost poduavanja i koritenja novih izvora znanja, sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vjetina uz prilagodbu novim problemima i situacijama, kao i uvjeti za nastavak studiranja na odgovarajuem poslijediplomskom studiju.

STUDIJ MATEMATIKA Preddiplomski studij: Kompetencije studenata nakon zavrenog preddiplomskog studija matematike: Nakon zavrenog preddiplomskog sveuilinog studija student stjee znanja i sposobnosti za obavljanje pomonih poslova u laboratorijima, raznim tvrtkama, kolama i drugim slinim organizacijama i ustanovama te je osposobljen za nastavak studija matematike na nastavnikim i nenastavnikim diplomskim studijima. Preddiplomski studij svojim nastavnim sadrajima, te oblicima i metodama nastave omoguava usvajanje temeljnih znanja i razumijevanja rezultata glavnih podruja matematike kao to su algebra, analiza, geometrija, diferencijalne jednadbe i drugo, te omoguava razvijanje sposobnosti za postavljanje i kreativno rjeavanje problema iz podruja matematike. Student se takoer upoznaje s razliitim primjenama matematike u prirodnim, tehnikim i drugim znanostima i strukama. Diploma prvog ciklusa zavrenom studentu daje irok izbor budueg zanimanja zbog razvijene sposobnosti apstraktnog razmiljanja, temeljitosti, vjetine raunanja i kreativnog rjeavanja problema koritenjem matematikih alata i ICT-a.

17

Diplomski studij Kompetencije studenata nakon zavrenog diplomskog studija matematike: Nakon zavrenog diplomskog sveuilinog studija student stjee znanja koja imaju iroku strunu i znanstvenu primjenu prvenstveno u kolskim obrazovnim i znanstveno istraivakim ustanovama, zatim u bankama, raunarskim centrima, osiguravajuim drutvima i sl. Studij takoer osposobljava studente za daljnje obrazovanje iz podruja matematikih znanosti, raunarstva, te odgojno-obrazovnih i ostalih znanosti. Diplomski sveuilini studij edukacije matematike osposobljava studente za uspjeno realiziranje svih obrazovnih programa iz podruja matematike na razini osnovne i srednje kole. Takoer, studij osposobljava za izvoenje svih vrsta nastave matematike redovne, dodatne, izborne i dopunske. Studenti takoer stjeu kompetencije za rad u obrazovnom sustavu i koli kao organizaciji, te za sve zadae koje podrazumijeva zanimanje nastavnika/nastavnice (razrednitvo, voenje pedagoke dokumentacije, suradnja s roditeljima, strunim slubama i dr.). Vano je naglasiti da ovaj studij posebno educira studente matematike za rad s grupama uenika naprednih mladih matematiara, za pripremanje uenika za matematika natjecanja na svim razinama (od lokalne do dravne) te za voenje uenika pri izradi seminarskih i maturalnih radova. Studij metodiki obrazuje i za realizaciju razliitih oblika nastave matematike od tradicionalne frontalne nastave, preko programirane, heuristike i mentorske nastave pa sve do suvremenih oblika problemske i projektne nastave matematike, kao i za primjenu ICT-a i ostalih medija u nastavi matematike. Studij omoguava upoznavanje sa suvremenim teorijama, strategijama i metodama pedagogije i didaktike, mogunostima njihove primjene u osnovnoj i srednjoj koli, te neposredno upoznavanje s buduim zanimanjem u metodikoj praksi iz matematike u osnovnoj i srednjoj koli. Osim toga, studij omoguava osposobljavanje studenata za cjeloivotno uenje, tj. za samostalno pronalaenje raznorodnih izvora znanja iz podruja matematike i sluenje strunom literaturom, kao i osposobljavanje za samostalno pisanje struno-metodikih tekstova.

STUDIJ ZEMLJOPIS Preddiplomski studij: Kompetencije koje student stjee zavretkom preddiplomskog studija zemljopisa: poznavanje teorijske i metodoloke osnove geografije i njenih suvremenih istraivakih pravaca, poznavanje temeljnih prirodno-geografskih i drutveno-geografskih imbenika, poznavanje meudjelovanja drutva i okolia, posebno izmeu ekonomskih aktivnosti i prirodnih sustava, vjetine sluenja geografskim kartama i kartiranja, vjetine terenskog rada, sposobnost pretraivanja i vrednovanja strunih informacija, sposobnost strunog izraavanja u usmenoj i pismenoj formi, potujui ope i u geografiji specifine norme. Preddiplomski studijski program nudi integrirani temeljni studij sistemske geografije, dakle uravnoteen studij prirodne i drutvene geografije, poglavito u prvom dijelu preddiplomskog studija. U drugom dijelu preddiplomskog studija izborni kolegiji pruaju mogunost ostvarivanja teita na prirodnoj ili drutvenoj geografiji, kao i proirenje iz podruja geologije. Istraivaki usmjereno produbljivanje i daljnja specijalizacija ostvaruje se u viim ciklusima kolovanja (diplomski i poslijediplomski). Uz sistematsku geografiju obrauju se teorijske postavke geografije. Praktina znanja usvajaju se ponajprije u sklopu sadraja iz kartografije, geoinformatike, metoda i teorija u geografiji te putem terenske nastave i obvezne izvaninstitucionalne radne prakse. Preddiplomski studij istraivakog smjera zamiljen je kao priprava za nastavak studija na diplomskim istraivakim smjerovima, ali prua i odreene mogunosti zapoljavanja i bez nastavka studija. Moe se predvidjeti da bi se prvostupnici geografije mogli zapoljavati na poslovima koja se tiu dokumentacije, informacija i komunikacije primjerice u pismohranama (kartografska i druga graa), vladinim i nevladinim udrugama, turistikim uredima, kod

18

turoperatora, u istraivanju trita, u politikim strankama, u nakladnitvu, novinarstvu, medijima i dr. Prvostupnik zemljopisa osposobljen je za poslove prikupljanja i obrade prostornih podataka u znanstvenim ustanovama, prostorno-planerskim ustanovama, u kartografskim ustanovama i tvrtkama te u tijelima dravne i lokalne uprave.

Diplomski studij Kompetencije koje student stjee zavretkom diplomskog studija zemljopis: poznavanje teorijske i metodoloke osnove geografije i njenih suvremenih istraivakih pravaca, poznavanje metodiko-didaktikih principa u geografiji, poznavanje temeljnih prirodno-geografskih i drutveno-geografskih imbenika, poznavanje regionalnih posebnosti Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta, poznavanje meudjelovanja drutva i okolia, vjetine sluenja geografskim kartama i kartiranja, vjetine terenskog rada, sposobnost pretraivanja i vrednovanja informacija, sposobnost strunog izraavanja u usmenoj i pismenoj formi, potujui ope i u geografiji specifine norme, sposobnost rada u nastavi te na slinim poslovima vezanim uz obrazovanje. Nakon zavretka studija studenti su osposobljeni za rad u osnovnim i srednjim kolama, te poslovima vezanim uz obrazovanje.

SMJER TURIZAM I ZATITA OKOLIA: Preddiplomski studij Kompetencije koje student stjee zavretkom kompleksnog (istraivakog i praktinog) preddiplomskog studija zemljopis - smjer turizam i zatita okolia: Poznavanje teorijske i metodoloke osnove geografije i njenih suvremenih istraivakih i primijenjenih pravaca, poznavanje temeljnih prirodno-geografskih i drutveno-geografskih imbenika okolia, poznavanje meudjelovanja drutva i okolia, posebno izmeu ekonomskih aktivnosti i prirodnih sustava, sposobnost organiziranja i izvoenja turistikih putovanja (ekskurzije, struni terenski posjeti, seminari i dr.), vjetine sluenja geografskim kartama i kartiranja, vjetine terenskog rada, sposobnost pretraivanja i vrednovanja strunih informacija, sposobnost strunog izraavanja u usmenoj i pismenoj formi, potujui ope i u geografiji specifine norme Preddiplomski studijski program nudi integrirani temeljni studij sistemske geografije, biologije, osnova turizmologije i menadmenta dakle interdisciplinarni studij prirodne i drutvene sastavnice, poglavito u prvom dijelu preddiplomskog studija. U drugom dijelu preddiplomskog studija izborni kolegiji pruaju mogunost ostvarivanja teita na prirodnoj ili drutvenoj geografiji, kao i proirenje iz podruja ekonomije, turizmologije, menadmenta, ekologije, geoekologije, biologije i dr. Istraivaki usmjereno produbljavanje i daljnja specijalizacija ostvaruje se u viim ciklusima kolovanja (diplomski i poslijediplomski). Praktina znanja usvajaju se ponajprije u sklopu sadraja iz kartografije, geoinformatike, metoda i teorija u geografiji te putem terenske nastave i obvezne izvaninstitucionalne radne prakse. Preddiplomski studij zamiljen je kao priprava za nastavak studija na diplomskim istraivakim smjerovima, ali prua i odreene mogunosti zapoljavanja i bez nastavka studija. Slobodni smo predvidjeti da bi se prvostupnici turizma i zatite okolia mogli zapoljavati na poslovima koji se tiu dokumentacije, u turistikim uredima, kod turoperatora, u istraivanju trita, u politikim strankama, informacija i komunikacije primjerice u pismohranama (kartografska i druga grana). Prvostupnik studija zemljopis - smjer turizam i zatita okolia osposobljen je za poslove prikupljanja i obrade prostornih podataka u znanstvenim ustanovama, prostorno-planerskim ustanovama, u kartografskim ustanovama i tvrtkama te u tijelima dravne i lokalne uprave.

Diplomski studij Zavretkom diplomskog studija magistar turizma i znanosti o okoliu osposobljen je za obavljanje poslova u javnim ustanovama za zatitu prirode, javnim tvrtkama za upravljanje i

19

gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i ureenje i slinim ustanovama. Magistar turizma znanosti o okoliu osposobljen je za obavljanje poslova vezanih uz zatitu prirode, prostorno planiranje, izradu ekolokih studija, upravljanje vodoopskrbnim sustavima, sustavima zbrinjavanja otpada te gospodarenja i upravljanja prirodnim resursima.

STUDIJ PEDAGOGIJE Preddiplomski studij: Cilj je preddiplomskog studija pedagogije studente upoznati s osnovnim odrednicama pedagogije, odgojno-obrazovnog/kolskog sustava, kao i multidisciplinarnim karakterom pedagogijske znanosti. U nastavku preddiplomskog studija studenti bi trebali upoznati neke od temeljnih pedagogijskih disciplina vanih za nastavak studija kao i stei odreene kompetencije za mogue zaposlenje u podruju obrazovanja, medija, kulture, dravnoj upravi i nevladinom sektoru. Zavreni preddiplomski studij pedagogije osposobljava za razliite poslove u kojima se trai poznavanje i razumijevanje pedagogijskih procesa, poznavanje naela znanstvenog i metodologijskog pristupa pedagogijskoj teoriji i odgojno-obrazovnoj praksi, ali ne i profesionalno (ekspertno) djelovanje u institucijama odgoja, obrazovanja i znanosti, kao ni na poslovima pedagoga u predkolskim ustanovama, kolama, domovima i sl. Prvostupnik pedagogije osposobljen je za rad u odgoju i obrazovanju, medijima, kulturi, izdavatvu, dravnoj upravi, nevladinom sektoru i sl.

Diplomski studij: Cilj je diplomskog studija pedagogije proiriti, dopuniti i usustaviti steena znanja u preddiplomskom studiju prema cjelovitom sustavu pedagogijske znanosti, kao pojedinih relevantnih podruja/disciplina. Zadaci studija ostvaruju se u obaveznim i izbornim predmetima i/ili modulima tako da svaki sa svog znanstvenog aspekta pridonosi sustavnoj izgradnji pedagogijskog miljenja, analize i zakljuivanja, te osposobljava studente za konkretan pedagoki rad stjecanjem odgovarajueg praktinog, strunog i znanstvenog instrumentarija za profesionalno i inovirajue djelovanje u autentinim pedagokim situacijama. Studenti koji diplomiraju na diplomskom studiju pedagogije osposobljeni su za: izvoenje nastave iz pedagogije u srednjim kolama, kao i eventualno izvoenje nastave iz druge studijske grupe (dvopredmetni studij) u osnovnim i srednjim kolama, procjenu problema i izradu prijedloga unapreivanja konkretnih prosvjetnih ustanova, unapreivanje rada u kolama iz podruja znanosti o odgoju i cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada ustanove, rad u struno-razvojnim slubama prosvjetnih ustanova, savjetodavni rad koji ostvaruju s obitelji ili uenikom koji ima potrebu za osobnu pomo (djeca s posebnim potrebama: tekoama u razvoju/daroviti uenici, bolnice, domovi i sl.), planiranje i organizaciju osposobljavanja, izobrazbe i usavravanja u vojnim i policijskim uilitima, administraciji, gospodarskim organizacijama i sl., izradu kurikuluma, planiranje i organizaciju rada prosvjetnih ustanova, didaktiko osmiljavanje i organizaciju procesa nastave, muzeja, kulturnih institucija, ekskurzije i sl., upravljanje s manjim i veim kolskim, prosvjetnim i kulturnim ustanovama, suradnju ili samostalno istraivanje opih i posebnih pedagokih pitanja iz raznolikih podruja pedagogijske teorije i pedagoke prakse, savjetodavne, administrativne i upravne poslove, specijalistike i poslijediplomske/doktorske studije, kao i cjeloivotno uenje.

20

FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA

STUDIJ STROJARSTVA

Preddiplomski studij Zavretkom preddiplomskog studija stjeu se temeljna znanja iz podruja strojarstva, osposobljenost za samostalan rad u struci, kao i mogunost nastavka studiranja na diplomskom studiju. Stjeu se znanja i vjetine koje omoguavaju obavljanje strunih poslova i osposobljenost za neposredno ukljuivanje u radni proces u podruju strojarstva od proizvodnje, odravanja, konstruiranja do zatite na radu. Studenti su osposobljeni za proraunavanje i oblikovanje jednostavnijih konstrukcija i alata, koritenje CAD programskih alata, izbor konstrukcijskih materijala i tehnologija izradbe, te organizaciju proizvodnje, kao i primjenu metoda automatizacije u proizvodnji.

Diplomski studij Zavretkom diplomskog studija strojarstva stjee se sposobnost analize i sinteze mehanikih konstrukcija, njihovo oblikovanje i metodiko konstruiranje, konstrukciju obradnih strojeva, primjenu raunalnih metoda prorauna, zatim projektiranje i upravljanje procesima. Stjee se osposobljenost za izuavanje materijala i tehnologija, projektiranje tehnolokih i proizvodnih procesa, kontrolu kvalitete, automatizaciju i odravanje tehnikih sustava, organizaciju i voenje proizvodnje, kao i metode zatite na radu. Uz sve to ostvaruju se i pretpostavke za daljnje znanstveno i struno usavravanje u polju strojarstva. Struni studij strojarstva Zavretkom strunog studija strojarstva stjee se razina znanja i vjetina koje omoguavaju obavljanje strunih poslova i osposobljenost za neposredno ukljuivanje u radni proces u podruju strojarstva. Studenti su osposobljeni za proraun i oblikovanje jednostavnijih konstrukcija i termotehnikih sustava, za uporabu i odravanje postrojenja, strojeva, alata, ureaja i ostale opreme te koritenje jednostavnijih CAD programskih alata.

STUDIJ RAUNARSTVA

Preddiplomski studij Zavretkom preddiplomskog studija raunarstva stjeu se temeljna teorijska znanja i praktina struna znanja iz podruja raunarstva uz sposobnost usvajanja novih znanja i tehnologija. Stjee se sposobnost dizajniranja, implementacije i odravanja srednje sloenih raunalnih sustava koji ukljuuju integraciju softverskih i hardverskih rjeenja. Zavretkom studija ostvaruju se i pretpostavke za nastavak studija u okviru diplomskog studija kojim se formira cjelovito obrazovan strunjak sposoban za rjeavanje najsloenijih inenjerskih zadataka i sudjelovanje u znanstvenoistraivakom radu.

Diplomski studij Zavretkom diplomskog studija raunarstva stjee se osposobljenost za dizajn, implementaciju i odravanje sloenih raunalnih sustava koji ukljuuju integraciju softverskih i hardverskih rjeenja i formira se cjelovito obrazovan strunjak sposoban za rjeavanje najsloenijih inenjerskih zadataka te za sudjelovanje u znanstvenoistraivakom radu. Zavretkom diplomskog studija ostvarene su pretpostavke za daljnje znanstveno usavravanje studenata na poslijediplomskim znanstvenim ili specijalistikim studijima.

21

Struni studij raunarstva Zavretkom strunog studija stjee se razina znanja i vjetina koje omoguavaju obavljanje strunih poslova u podruju raunarstva. Kandidati su osposobljeni za neposredno ukljuivanje u radni proces u podruju raunarstva, tj. za implementaciju, odravanje i nadzor jednostavnijih raunalnih sustava koji ukljuuju integraciju softverskih i hardverskih rjeenja.

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA Preddiplomski studij Kompetencije sveuilinog prvostupnika/ce sestrinstva Po zavretku studija prvostupnici sestrinstva e biti sposobni: Raditi po naelima jedinstvene sestrinske skrbi potujui individualnost tienika, primjenjujui holistiki pristup i partnerski odnos; Primijeniti proces sestrinske skrbi, tj. izvriti procjenu potreba za zdravstvenom njegom; Postaviti ciljeve i odrediti prioritete, planirati i implementirati adekvatne postupke (izvoenje), te evaluirati i po potrebi modificirati plan njege; Voditi sestrinsku dokumentaciju i ocijeniti rezultate; Organizirati sestrinsku skrb za razliite korisnike u razliitim zdravstvenim i socijalnim ustanovama kao i u njegovom domu i nadzirati njezino provoenje; Pratiti rast i razvoj ovjeka kroz sve ivotne cikluse i poduzimati aktivnosti koje doprinose unapreenju rasta i razvoja; Suvereno vladati znanjima i vjetinama koje doprinose unapreenju zdravlja, te poduzimati aktivnosti koje slue odravanju dobrog zdravlja i zatiti od bolesti pojedinca, obitelji i zajednice; Procijeniti potrebe za edukacijom i primijeniti naela i tehnike poduavanja pojedinca, obitelji i zajednice; Primijeniti adekvatnu komunikaciju sa tienicima, obiteljima, lanovima tima i drugima; Brinuti se za odravanje zdrave i sigurne okoline u kojoj korisnik boravi i sprijeiti sve rizike; Vladati znanjem i vjetinama praenja zdravstvenog stanja bolesnika i ivotno ugroenih i intervenirati sukladno ovlastima; Sudjelovati u planiranju i provoenju dijagnostikih i terapijskih zahvata koji su ordinirani i provode se pod nadzorom lijenika; Ukljuiti se i djelovati u zdravstvenom timu na svim razinama zdravstvene zatite, kao i suraivati u multidisciplinarnom timu; Rukovoditi timom zdravstvene njege, organizirati i rukovoditi sestrinskom slubom na svim razinama zdravstvene zatite; Razvijati profesionalan odnos i odgovornost, ponaati se sukladno zakonskim, moralnim i etikim normama; Zalagati se za poboljanje standarda sestrinske prakse; Prepoznati vlastite potrebe i mogunosti daljnjeg uenja, pratiti srodne znanosti i znanja primjenjivati u struci, pratiti istraivanja u sestrinstvu i sudjelovati u njima; Sudjelovati u obrazovanju sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, a po potrebi i ostalih.

Kompetencije sveuilinog prvostupnika/ce fizioterapije Prvostupnik fizioterapije e biti sposoban za: Procjenu statusa korisnika i potrebe za fizioterapeutskim tretmanom; Provoenje kineziometrijskih i drugih mjerenja u svrhu dijagnosticiranja funkcije lokomotornog sustava; Planiranje i programiranje fizioterapeutskih postupaka; Primjenu posebnih fizioterapeutskih postupaka sukladno potrebama korisnika, uz evaluaciju uinaka tretmana;

22

Sudjelovanje u obrazovanju fizioterapeuta i ostalih zdravstvenih djelatnika; Sudjelovanje u istraivanjima u podruju fizioterapije; Osposobljavanje za timski rad, osobito za transdisciplinarni model u rjeavanju problema korisnika; Kontinuiranu vlastitu edukaciju, kao i rad na unapreenju struke.

Kompetencije sveuilinog prvostupnika/ce radiologijske tehnologije Prvostupnik radioloke tehnologije e biti sposoban za obavljanje: Prihvata, obavijesnog razgovora i pripreme bolesnika za dijagnostiki ili terapijski postupak; Nadgledanje pravne i strune vjerodostojnosti uputnice za pretragu ili terapiju; Odabir i pripremu radiolokog ili radioterapeutskog ureaja i pribora; Planiranje i odabir promjenjivih parametara za izvoenje dijagnostikog ili terapijskog postupka; Namjetanje, imobiliziranje i zatitu bolesnika tijekom pretrage ili terapije; Planiranje, nadgledanje i provoenje dijagnostikog ili terapijskog postupka u standardnim ili dodatnim inaicama, uz primjenu modifikacije u suradnji s lijenikom; Praenje stanja bolesnika tijekom postupka; Prikupljanje i prezentiranje podataka prema protokolu ili raunalnom programu; Obrada, pohranjivanje, prijenos i dokumentiranje dijagnostikog signala ili drugih pokazatelja karakteristinih za metodu; Nabavljanje, nadzor i koritenje pribora i potronih medicinskih materijala; Nadgledanje svih ureaja i procesa u podruju rada; Zatitu radnog prostora i svih uposlenih od infekcije i radioaktivnog zraenja; Praenje napretka u struci i usvajanje novih metoda; Pomaganje u planiranju dijagnostikih i terapijskih postupaka; Pomaganje pri anesteziolokim postupcima; Pomaganje pri radiolokoj intervenciji; Primjenu kontrastnog sredstva i radiofarmaka u prisutnosti lijenika; Namjetanje bolesnika u nestandardne i modificirane poloaje za snimanje ili zraenje; Primjenu metode snimanja i monitoringa u operacijskim dvoranama, ambulantama hitnog prijema ili jedinicama intenzivne skrbi; Primjenu metode kod bolesnika poremeene svijesti i onih s infektivnim bolestima; Intervenciju lijekova i oivljavanja bolesnika pri nepoeljnim reakcijama ili nuspojavama vezanim uz radioloki postupak, sukladno naputku lijenika; Nadgledanja procesa, dokumentiranja i pohranjivanja na digitalne ili analogne nosae signala, multipliciranje i kopiranje slikovnog materijala.

Diplomski studij Kompetencije magistra/ce sestrinstva Educiranje unutar obrazovanja iz podruja sestrinstva (priprema i izvoenje nastave i vjebi); Poznavanje suvremenih obrazovnih teorija i metoda; Planiranje, upravljanje i rukovoenje zadacima i procesima zdravstvene njege i bolnikim tehnologijama; Analiza podataka i sakupljanje statistikih informacija na kojima se temelji dugorono planiranje; Kontrola dokumentacije bolesnika i drugih povjerljivih informacija; Rad u timskom voenju odjela; Odluivanje u svakodnevnom djelovanju; Koritenje sinergije znanja i informatike, medicine i medicinske tehnologije, etike, upravljanja;

23

Pomaganje u razvijanju sustava koji e doprinijeti uspjenijem lijeenju, medicinskom istraivanju, planiranju, promjenama i inovacijama u sustavu te financijskom boljitku organizacijskih jedinica kao i zdravstvene ustanove u cijelosti; Usvajanje i provoenje mjera za kontrolu kvalitete prema usvojenim meunarodnim standardima iz podruja zdravstvene njege; Provoenje marketinga u zdravstvu; Provoenje ope njege, nadziranje rada mehanikog ventilatora, provoenje invazivnog monitoringa, postavljanje perifernih venskih putova, asistiranje pri postavljanju centralnih venskih katetera, provoenje enteralne i parenteralne prehrane, vrenje kontinuirane analgezije, provoenje izolacije i postupaka s zaraznim bolesnikom, provoenje reanimacijskog postupaka, uoavanje hitnih stanja, poznavanje naina rukovanja cjelokupnom medicinskom opremom; Sposobnost kritike i tone procjene, planiranja, interveniranja i evaluacije zdravlja i bolesnih stanja bolesnika (pojedinaca, obitelji i drutva openito).

Kompetencije magistra/ce fizioterapije: Sudjelovanje u procjeni stanja bolesnika; Sudjelovanje u terapiji, prevencije i evaluacije; Prikupljanje obavijesti potrebne za planiranje i provedbu uspjenog tretmana; Osiguravanje usluga u privatnom i javnom sektoru, u ambulantnim slubama, bolnicama rehabilitacijskim sreditima, ustanovama socijalne skrbi, klinikama, vrtiima, kolama, portsko rekreacionim centrima, radnim organizacijama i u samom domu korisnika; Otkrivanje i prevencija putem istraivanja; Organiziranje aktivnosti bolesnika, savjetovanje o izradi programa rekreacije i porta, savjetovanje za izradu programa djelatnika u industriji i poljoprivredi; Provoenje dijagnostikih postupaka za koje ima potrebna znanja i vjetine; Provoenje specifine fizioterapeutske procjene u cilju to kvalitetnije dijagnostike; Planiranje i usavravanje terapijskih programa, primjenjujui razliite fizikalne tehnike; Razvijanje pozitivnih odnosa s bolesnikom i njegovom obitelji u cilju smanjenja tjeskobe uz stvaranje motivacije neophodne u terapijskom postupku; Komuniciranje s lanovima razliitih zdravstvenih terapijskih i rehabilitacijskih timova; Samostalan struni rad pri zdravstvenim ustanovama, bavljenje istraivakim radom, uee u nastavnom procesu na dodiplomskom studiju; Sudjelovanje u upravljanju.

Kompetencije magistra/ce radiologijske tehnologije Kompetencije u pedagoko obrazovnom procesu, upravljakom procesu, strunom procesu, analognoj i digitalnoj dijagnostikoj radiologiji, IT primijenjenoj u radiolokoj tehnologiji, intervencijskoj radiologiji, radioterapiji i onkologiji te nuklearnoj medicini.

FILOZOFSKI FAKULTET Kompetencije koje student stjee zavretkom studija HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST Studij hrvatskog jezika i knjievnosti moe se studirati jednopredmetno i dvopredmetno. Zavretkom preddiplomskog studija stjee se zvanje prvostupnik hrvatskog jezika i knjievnosti bacalaureat i kompetencije za rad u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladei, za animatora u literarnim radionicama u osnovnoj koli, za rad u urednitvima novina, asopisa i drugdje u nakladnitvu. Zavretkom diplomskog studija student stjee zvanje magistar hrvatskog jezika i knjievnosti i osposobljen je za posao profesora u osnovnim i srednjim kolama, za urednike poslove na

24

radiju i televiziji, u znanstvenim i strunim asopisima. Naravno, osposobljen je i za poslijediplomski studij.

ENGLESKI JEZIK I KNJIEVNOST Preddiplomski studij engleskog jezika i knjievnosti koncipiran je kako bi pruio studentima iroko zasnovano solidno obrazovanje iz cjelokupnog podruja struke i omoguio stjecanje jezine kompetencije u engleskome jeziku na razini C1 Europskog okvira referentnih stupnjeva. Po svom karakteru, u preddiplomskom studiju posredovanje primijenjenih i praktinih kompetencija ima jednaku teinu kao i posredovanje znanstvenih i teorijskih znanja. Po zavretku preddiplomskog studija student dobiva titulu prvostupnika/prvostupnice engleskog jezika i knjievnosti. Svreni prvostupnici/prvostupnice engleskog jezika i knjievnosti raspolagat e znanjima i sposobnostima koje im omoguuju upisivanje diplomskog studija anglistike ili pak ukljuivanje u razna podruja rada. Pritom treba posebno istaknuti rad u izdavatvu i knjiarstvu, u medijima, dravnoj upravi, u javnim i privatnim ustanovama kulture, politike i kulturnog posredovanja, na poslovima propagande, marketinga, odnosa s javnou te raznih slobodnih profesija (npr. publicisti, pisci i sl.) Diplomski studij anglistike, nastavniki smjer, osposobljava studente za organizaciju procesa uenja i poduavanja engleskog jezika u nastavi s uenicima razliitih uzrasta i za razliite tipove nastave. Tijekom studija studenti stjeu visoku jezinu kompetenciju u engleskom jeziku na razini C2 Europskog okvira referentnih stupnjeva. Po zavretku diplomskog studija stjee titulu MA (master of arts) iz engleskog jezika i knjievnosti.

NJEMAKI JEZIK I KNJIEVNOST Preddiplomski studij njemakog jezika studentima prua obrazovanje iz cjelokupnog podruja struke i omoguava stjecanje jezine kompetencije u njemakom jeziku na razini C 1 Europskog okvira referentnih stupnjeva. Studenti po zavretku preddiplomskog studija njemakog jezika i knjievnosti raspolau znanjima i sposobnostima koje im omoguuju upisivanje diplomskog studija njemakog jezika i knjievnosti ili ukljuivanje u razna podruja rada, npr. u izdavatvu i knjiarstvu, u medijima, dravnoj upravi, u javnim i privatnim ustanovama kulturne politike i kulturnog posredovanja, na poslovima propagande, marketinga, odnosa s javnou te raznih slobodnih profesija. Zavretkom preddiplomskog studija (6 semestara) stjee se akademski naziv baccalaureus/ baccalaurea (prvostupnik/prvostupnica) njemakog jezika i knjievnosti.

Diplomski studij njemakog jezika i knjievnosti nastavniki smjer osposobljava studente za rad u nastavnom procesu s uenicima razliitih uzrasta i za razliite tipove nastave. Poseban naglasak stavlja se na teorijske temelje uenja i pouavanja njemakog jezika kao stranog jezika. Zavretkom diplomskog studija (4 semestra) stjee se akademski naziv magistar njemakog jezika i knjievnosti nastavniki smjer.

LATINSKI JEZIK I RIMSKA KNJIEVNOST Preddiplomski studij Zavretkom studija student stjee kvalitetno poznavanje latinskog jezika i filologije dostatno da sam razumije i prevede latinski tekst, da se pritom koristi standardnom referentnom literaturom i ostalim strunim pomagalima. Takoer, student upoznaje rimsku knjievnost u njezinu kontinuitetu, te upoznaje metode i pristupe interpretaciji knjievnih (i ostalih) tekstova na

25

latinskom. Opa kulturna i znanstvena kompetencija koju je stekao omoguava mu da se zaposli u kulturnim ili informativnim djelatnostima (mediji, izdavatvo, muzeji, arhivi).

Diplomski studij Student koji uspjeno zavri nastavniki smjer usvojit e temelje didaktike i metodike suvremene nastave latinskog; osvijestiti vlastite pedagoke sklonosti i temperament; prepoznati izazov prenoenja studijem steenih znanja i svladati problem preoblikovanja filolokih spoznaja u kolsko gradivo. Zapoljavanje: prvenstveno u obrazovnim ustanovama (najee gimnazijama i medicinske struke); potom u znanstvenim i kulturnim institucijama, arhivskim zbirkama, specijaliziranim knjinicama; napokon, u medijima, dravnoj upravi, turizmu.

POVIJEST Preddiplomski studij Studenti koji zavre preddiplomski studij povijesti u trajanju od tri (3) godine i postanu bakalaureat (prvostupnik), osposobljeni su za rad gdje se trai prvi stupanj visoke strune spreme: razliiti oblici rada u novinstvu, knjinicama i bibliotekama, u turistiko-agencijskim organizacijama, diplomaciji, raznim ustanovama itd. Diplomski studij mogu upisati studenti koji su zavrili preddiplomski studij. Osobe koje zavre diplomski studij i postignu diplomu magistra povijesne struke, osposobljene su za rad gdje se trai visoka struna sprema: izvoenje nastave povijesti u kolama, planiranje i organizacija rada u prosvjetnim ustanovama, rad u struno-razvojnim slubama, rad u arhivima i muzejima (gdje se trai povijesna struka), rad u knjinicama, u novinstvu, na radiju i TV, u lokalnoj i dravnoj upravi, diplomatskoj slubi itd.,

POVIJEST UMJETNOSTI Preddiplomski studij povijesti umjetnosti omoguava naslov prvostupnika povijesti umjetnosti koji je osposobljen za poslove manje razine zahtjevanosti u muzejima, galerijama, slubama zatite spomenika, rad u turistikim djelatnostima (npr. pomonik u muzeju ili galerijskoj djelatnosti u uredu zatite kulturnih dobara, turistiki vodi), djelatnostima u upravnim poslovima vezanima uz umjetniku batinu (npr. referenti za kulturu u republikim, upanijskim i gradskim upravama), trgovinu umjetnikim predmetima, mogunost voenja amaterskih grupa i radionica lijepih umjetnosti, pomonik u novinarskim rubrikama kulture i umjetnosti, i sl.

Diplomski studij povijesti umjetnosti nastavnikog smjera omoguava naslov magistra edukacije povijesti umjetnosti. Magistar edukacije povijesti umjetnosti osposobljen je za izvoenje nastave likovne umjetnosti, povijesti umjetnosti u gimnazijama i drugim srednjim kolama, te izvoenje nastave iz srodnih predmeta u srednjim kolama i odgojno-obrazovnim institucijama.

ARHEOLOGIJA Preddiplomski studij Zavretkom preddiplomskog studija arheologije student stjee zvanje prvostupnika (baccalaureus/baccalaurea) i osposobljen je za obavljanje sljedeih poslova u muzejskim i slinim (odgovarajuim) institucijama iz podruja arheologije: A) Pomoni muzeoloki poslovi (Prvostupnik ne moe obavljati poslove kustosa niti poslove konzervatora u institucijama iz podruja zatite) B) Tehniki poslovi na arheolokim istraivanjima (Prvostupnik ne moe samostalno voditi nijedan oblik arheolokih istraivanja na terenu).

26

Diplomski studij Zavretkom diplomskog studija stjee se zvanje magistra arheologije. Mjesto zapoljavanja buduih magistara arheologije u prvom su redu institucije javnoga sektora i dravne uprave, koje iskazuju najvee potrebe za takvim visokostrunim i znanstveno profiliranim kadrom: muzejske ustanove, znanstvenoistraivaki instituti, dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, itd. Svrha studija je, meutim, ponuditi visokostruni kadar i privatnom sektoru, koji bi vrlo brzo mogao pokazati interes za pokretanjem privatnih agencija koje bi obavljale arheoloke radove (iskapanja) ili vrile usluge konzervacije i restauracije.

PSIHOLOGIJA Preddiplomski studij Tijekom preddiplomskog studija student upoznaje osnove razliitih psihologijskih teorija, metoda i disciplina. Steena znanja i vjetine mogu mu posluiti za nastavak studija psihologije ili srodnih studijskih programa. Studenti se nakon zavrenog preddiplomskog studija mogu zaposliti na razliitim vrstama administrativnih poslova vieg stupnja, a osim toga bit e osposobljeni za pripremu provoenja anketa i istraivanja trita te jednostavnije statistike analize podataka uz koritenje raunala. Preddiplomski studij ne omoguuje kandidatu bavljenje strunim poslovima psihologa. Kandidat bi se nakon zavrenog preddiplomskog studija mogao ukljuiti na studije sociologije ili pedagogije, te na studij za izobrazbu uitelja, socijalnih radnika i sl. Zavretkom preddiplomskog studija stjee se naziv prvostupnik iz podruja drutvenih znanosti smjer psihologija.

Diplomski studij Diplomski studij osposobljava studenta za samostalni rad psihologa. Ovaj dio kurikuluma osposobljava studenta za rad u razliitim podrujima primijenjene psihologije (kolskoj, klinikoj, industrijskoj/organizacijskoj) ili za znanstveno-istraivaki rad. Za praenje programa diplomskog studija psihologije kandidati moraju zavriti preddiplomski studij psihologije. Kandidati sa srodnih studija iz inozemstva mogu takoer nastaviti diplomski studij psihologije nakon pozitivne evaluacije njihova preddiplomskog studija. Zavretkom diplomskog studija stjee se struni naziv magistar psihologije.

SOCIJALNI RAD Preddiplomski studij Kompetencije preddiplomskog studija Socijalnog rada - ovladavanje strunom terminologijom i znanjem neophodnim za socijalni rad; - ovladavanje odgovarajuim metodama i tehnikama socijalnog rada; - mogunost profesionalnog angamana u javnim i privatnim institucijama socijalnog, zdravstvenog, ekonomskog i politikog karaktera te u organizacijama nevladinog sektora; - ovladavanje teorijsko-kulturnim i profesionalnim vjetinama koje omoguavaju analiziranje stvarnosti u kojoj djeluju i upotrebu instrumenata profesionalnog djelovanja, prije svega u situacijama socijalnog rizika bilo pojedinaca bilo grupa;

Prvostupnik Socijalnog rada e biti angairan na suradnikim poslovima organizacije slubi kad su u pitanju specifini poslovi: emigracija, situacije psihikog rizika, devijantne situacije, ovisnost o opijatima, ali i u programima opeg ljudskog razvoja, borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Mogunost zapoljavanja postoji i u javnim i u privatnim institucijama koje se izravno ili neizravno bave problematikom zatite najugroenijih slojeva drutva.

27

Diplomski studij Kompetencije diplomskog studija Socijalnog rada: - napredno ovladavanje sociolokim disciplinama i izraene analitike sposobnosti interpretacije socijalnih fenomena; - ovladavanje odgovarajuim ekonomskim, pravnim i politolokim disciplinama; - ovladavanje kompetencijama potrebnim za definiranje i realiziranje programa socijalne zatite i socijalne politike na podruju zdravstva, obrazovanja, obitelji, imigracije, socijalne iskljuenosti i marginaliziranosti te na drugim podrujima; - autonomno djelovanje i obavljanje funkcija upravitelja slubi i odjela kao i upravljanje grupnim radom; - sposobnost upravljanja projektima iz podruja socijalnih potreba (obiteljski konflikti, maloljetnika delinkvencija, problemi ovisnosti, itd.) Magistri struke Socijalnog rada su visoko formirani profesionalci koji su ovladali razliitim disciplinama te su sukladno tome sposobni za interdisciplinarno djelovanje. Bit e sposobni samostalno upravljati i organizirati javne i privatne institucije koje se prije svega bave socijalnim i socijalno-zdravstvenim problemima.

POLITOLOGIJA Preddiplomski studij Preddiplomskim studijem politologije stjeu se osnovna struna znanja iz podruja politike znanosti. To prvenstveno ukljuuje poznavanje politike teorije i politikog sistema, metodologije politikih znanosti, znanosti o organizaciji i upravljanju, funkcioniranja lokalne uprave i samouprave, ali i drugih, za studij politologije vezanih disciplina. Stjee se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica politologije.

Diplomski studij Po zavretku ovog studija, stjee se zvanje magistar/magistra struke. Studenti koji zavre diplomski studij politologije osposobljeni su za bavljenje poslovima analitiara i organizatorima u dravnim organima, politikim strankama, pravnoj slubi i lokalnoj samoupravi.

NOVINARSTVO Preddiplomski studij Prvostupnik novinarstva bit e sposoban analizirati probleme/pojave u njegovim sastavnim dijelovima: ukljueni subjekti, kontekst dogaanja, uzrono-posljedini odnosi s drugim problemima/pojavama te ponuditi eventualna objanjenja. Kompetencije koje e studenti stei zavretkom preddiplomskog studija novinarstva: - Ovladati e specifinim kompetencijama i sposobnostima kako bi bili u mogunosti izvravati profesionalne zadae u medijima, javnim slubama, u razliitim dijelovima kulturne i svih drugih industrija; - Ovladati e osnovnim komunikacijskim i informacijskim kompetencijama ukljuujui i nove tehnologije; - Ovladati e kompetencijama potrebnim za komunikacijske aktivnosti kao i za aktivnosti odnosa s javnou u javnim i privatnim institucijama te neprofitnim organizacijama; - Ovladati e kompetencijama potrebnim za redakcijske aktivnosti u razliitim oblicima medija kao i kompetencijama potrebnim za stvaranje medijskih tekstova.

Diplomski studij Diplomski studij traje dvije godine, a po njegovu zavretku se stjee zvanje magistar novinarstva. Druga godina diplomskog studija izvodi se u dva smjera: odnosi s javnou i novinarstvo.

28

Kompetencije koje e student stei zavretkom diplomskog studija novinarstva: - Posjedovati e znanja o tehnikama i metodologijama nacionalnog i meunarodnog sustava informacija, znanja i metodologije koja e omoguavati socijalnu analizu, znanja o novim tehnologijama u komunikacijama u funkciji upravljanja i organizacije novinske i izdavakih kua, biti e sposoban voditi, organizirati i upravljati novinske i izdavake kue; Smjer: Odnosi s javnou Ovladavanje profesionalnim znanjima koja e usavriti komunikaciju s publikom bilo kod javnih institucija bilo kod privatnih tvrtki. Smjer: Novinarstvo Ovladavanje znanjima razliitih medijskih oblika (tisak, tv, radio, novi mediji) s ciljem produkcije i analize multimedijalnih i hipertekstualnih poruka.

GRAEVINSKI FAKULTET Preddiplomski studij Zavretkom sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva student stjee osnovne kompetencije za rad na odreenim poslovima i zadacima u graevinskoj privredi te temeljna znanja koja mu omoguavaju praenje diplomskih studija graevinarstva te razliitih programa cjeloivotnog obrazovanja. Student tijekom studija razvija sposobnost prepoznavanja i opisivanja razliitih inenjerskih problema u graevinarstvu te njihovog rjeavanja do odreene razine. Student je osposobljen za dimenzioniranje jednostavnih graevinskih konstrukcija ili dijelova sloenijih konstrukcija na statika optereenja koristei suvremene raunarske alate za provedbu prorauna te za suradnike poslove u izradi i razradi projektne i tehnike dokumentacije u podruju konstrukcija, hidrotehnike i prometnica. Student je osposobljen za organizaciju graenja i voenje manjih graevinskih zahvata te suradnike poslove u planiranju, izvoenju, nadziranju i odravanju veih graevina. Student je osposobljen za suradnike poslove u radu strunih slubi komunalnih tvrtki, lokalne i dravne uprave.

Diplomski studij Zavretkom sveuilinog diplomskog studija graevinarstva student stjee osnovne kompetencije za sveobuhvatno prepoznavanje, razumijevanje i analiziranje opih fenomena i problema graevinarstva te za pronalaenje prihvatljivih rjeenja, a posebno u grani graevinarstva u koju se usmjerio. Osposobljen je za planiranje, nadziranje i izvoenje strunih, razvojnih i znanstvenih projekata, preuzimanje vodee uloge u poduzeima i istraivakim institucijama te kreiranje rjeenja za tehnike i ljudske probleme u radnom okruenju. Osposobljen je za primjenu steenih znanja i vjetina pri planiranju, projektiranju, izvoenju, nadziranju i odravanju graevinskih objekata i sustava u grani za koju se opredijelio s gledita nosivosti, stabilnosti, sigurnosti, uporabljivosti, ekonominosti i zatiti okolia. Sposoban je koristiti usvojena znanja, stjecati nova znanja i iskustva, donositi znanstveno i struno utemeljene zakljuke te se razvijati u smislu znanstvenog i primijenjeno-znanstvenog istraivanja. Zavretkom sveuilinog diplomskog studija graevinarstva student stjee osnovne kompetencije za nastavak kolovanja na poslijediplomskim znanstvenim i specijalistikim studijima te razliitim programima cjeloivotnog obrazovanja.

29

MEDICINSKI FAKULTET

Studenti Medicinskog fakulteta obrazuju se za zvanje lijenika ope medicine, odnosno za lijenika osposobljenog za poslove primarne zdravstvene zatite. Nakon zavrenog studija student stjee zvanje doktor medicine.

PRAVNI FAKULTET

Nakon zavretka integriranog studija od pet godina student stjee zvanje Magistar prava i osposobljava se za obnaanje sljedeih tipinih poslova: Opa i posebna teorijska i praktina znanja nuna za visoko profesionalno obavljanje pravnikih poslova u pravosuu, upravi, gospodarstvu i slobodnim profesijama. Poslovi za koje je zavreni student osposobljen; Samostalno obnaanje radnih zadataka nositelja pravosudnih funkcija (u sudovima u svim stupnjevima i specijalizaciji, u dravnom odvjetnitvu, kao suci za prekraje), te obnaanje drugih strunih poslova u tim organima; Samostalno obnaanje odvjetnike slube; Samostalno voenje upravnog postupka i obrada svih pravnih akata i obnaanje drugih pravnih poslova u organima dravne uprave, lokalne uprave i samouprave; Samostalno obnaanje svih pravnih poslova u trgovakim drutvima, drugim drutvima, udrugama, sindikatima i organizacijama; Samostalno obnaanje pravnih poslova u diplomatskoj i konzularnoj slubi izrada nacrta meunarodnih instrumenata, itd; Pravna pomo strankama, pomo sudskim i drugim organima.

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI Nastavnim planom i programom Akademije studentima je omogueno teoretsko i praktino obrazovanje i usavravanje za izabrani profil izobrazbe. Studenti mogu birati jedan od tri odjela: Slikarski Grafiki Kiparski odjel Nakon ega stjeu zvanje: Slikarski odjel: Akademski slikar Grafiki odjel: Akademski grafiar Kiparski odjel: Akademski kipar

Documents

Natjecaj Za Upis Studenata 2010 2011