Nastavni plan i program za 5 razred-za objavu · - Nastavna jedinica „ Izokrenuta priča“ Branko Ćopić se ne realizuje ( realizuje se u 4.razredu); - Nastavna jedinica „ Aska

1

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina

Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO

Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN

I PROGRAM za peti razred

devetogodinje osnovne kole

Juni , 2018.

e-mail: [email protected], www.monks.ba

Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218

Sarajevo, Reisa Demaludina auevia
mailto:[email protected]://www.monks.ba/

2

SADRAJ

Nastavni plan za 5. razred devetogodinje osnovne kole ..........................

4

1. Programi obaveznih nastavnih predmeta

1.1. Bosanski jezik i knjievnost / Hrvatski jezik i knjievnost / Srpski jezik i knjievnost ......................................

5

1.2. Matematika ...............................................................................................

15

1.3. Priroda ......................................................................................................

27

1.4. Drutvo .....................................................................................................

34

1.5. Likovna kultura ........................................................................................

39

1.6. Muzika / Glazbena kultura .....................................................................

51

1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ....................................................................

61

2. Djeca sa potekoama u uenju i razvoju ....................................................................

67

2.1. Uvod .........................................................................................................

2.2. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ......................................

2.3. Matematika ...............................................................................................

2.4. Priroda ......................................................................................................

2.5. Drutvo .....................................................................................................

2.6. Muzika / Glazbena kultura .....................................................................

2.7. Likovna kultura ........................................................................................

2.8. Tjelesni i zdravstveni odgoj .....................................................................

3. Vjeronauka/Vjeronauk ............................................................

Islamska Vjeronauka/Vjeronauk 109

Katolika Vjeronauka/Vjeronauk 119

3

.................................................................

Pravoslavna Vjeronauka/Vjeronauk

.............................................................

4. Profil i struna sprema nastavnika ..........................................................

148

4

NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE

OSNOVNE KOLE

REDNI

BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI

PREDMETI

SEDMINI

BROJ

NASTAVNIH

SATI

GODINJI BROJ

NASTAVNIH

SATI

1.

Bosanski jezik i knjievnost/

Hrvatski jezik i knjievnost/

Srpski jezik i knjievnost

4 140

2.

3.

4.

Engleki jezik

Prvi strani jezik**

Njemaki jezik

2

3

2

70

105

70

5. Matematika 4 140

6. Priroda 2 70

7. Drutvo 1 35

8. Osnove tehnike 1 35

9.

10.

Kultura ivljenja

Informatika

1

1*

35

35*

11. Likovna kultura 1 35

12. Muzika/Glazbena kultura 1 35

13. Tjelesni i zdravstveni odgoj 3 105

UKUPNO REDOVNE NASTAVE 22 770

IZBORNI

NASTAVNI

PREDMET

14. Vjeronauka/Vjeronauk 1

1

35

15. Drutvo/Kultura/Religija 1

1

35

16. Zdravi ivotni stilovi 1

1

35

OSTALI OBLICI RADA

17. Odjeljenska zajednica 1 35

* - sati koji se ne realiziraju u kolskoj 2018./2019. godini ** - odnosi se na ostale strane jezike ukoliko se engleski jezik ne izuava

kao prvi strani jezik

5

Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine( Slubene novine Federacije BiH, broj 35/5), u skladu sa l. 24. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ( Slubene novine Kantona Sarajevo, broj:23/17 i 33/17) ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjene nastavnih programa za osnovnu kolu za razrednu nastavu iz predmeta Bosanski jezik i knjievnost/ Hrvatski jezik i knjievnost/ Srpski jezik i knjievnost, Matematika, Priroda, Drutvo, Muzika/Glazbena kultura, Likovna kultura i Tjelesni i zdravstveni odgoj u sastavu: Hajrudin Neradin, prof. razredne nastave Adisa uvalija, prof. razredne nastave Azra Niki, prof. razredne nastave Amra Medar, nast. razredne nastave Irma Huri, magistar razredne nastave

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST/

HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST/

SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

( 4 asa sedmino 140 asova godinje)

NASTAVNI PROGRAM

5. RAZRED

Sarajevo, juni 2018.godine

6

KANTON SARAJEVO

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

OSNOVNA KOLA

Predmet:BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST/

HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST/

SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

5. razred


7

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST/ HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

V RAZRED 4 sata sedmino 140 sati godinje

Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

ITANJE

9 nastavnih sati

itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta

(tekstovi tampani latinicom i irilicom)

Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost)

Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih informacija

PISANJE

nastavnih sati 3

Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim i

gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu

INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA

39 (itanaka tiva)

12 (lektira)

Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti za

umjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnog

svijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje i

izraavanje ljepote rijeima

Razvijanje jezikih sposobnosti , kreativnog i

kritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina i

vrijednosti

Lektirom razvijati sposobnost

samostalnog itanja i

izraavanja doivljaja

knjievnih djela, kao i

sposobnost procjene djela i

poruke ,zauzimanje stava i

Sposobnost uivanja u itanju

GRAMATIKA

PRAVOGOVOR I

PRAVOPIS

45 nastavnih sati

Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika

Razumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanja

potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera

Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima,

pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije

KULTURA IZRAAVANJA

24 nastavna sata

Razvijanje jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti korektnog i

lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi

Ovladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinim

oblicima usmenog i pismenog izraavanja

Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim reenicama

MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati

Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja

tampe

Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost

(pouno, manje pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki)

Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije,

tampe

8

OBR A ZLOENJE Prema nalogu Ministra za obrazovanja, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Elvira

Kazazovia, oformljen je struni tim uitelja/nastavnika/profesora razredne nastave,

koji su izvrili analizu nastavnog programa za I, II, III, IV i V razred devetogodinje

osnovne kole.

Definisana su podruja analize (razvojna primjerenost, povezanost i

ujednaenost sadraja i ishoda, logika povezanost razliitih predmetnih podruja u

tematske i druge cjeline), a u analizu su bili ukljueni nastavnici koji su realizirali

nastavu u I, II, III i IV razredu devetogodinje osnovne kole, kao i primjeri iz prakse

koji argumentuju potrebu za promjenom (djeiji radovi, dokumentacija, planovi i

analize nastavnika). Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima

(ta su primijetili da je djeci bilo teko/lako, nerazumljivo, da li se sa nekim

sadrajima ne slau i zato, ta je bilo uspjeno...) te su dati prijedlozi za izmjene, koje

je usaglasio struni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.

Izvrene su odreene korekcije Nastavnog programa iz Bosanskog jezika i

knjievnosti/ Hrvatskog jezika i knjievnosti/ Srpskog jezika i knjievnosti za peti

razred devetogodinje osnovne kole:

* Oblast KNjiEVNOST:

- Nastavna jedinica Izokrenuta pria Branko opi se ne realizuje ( realizuje se u

4.razredu);

- Nastavna jedinica Aska i vuk , I.Andri se ne realizuje;

- Nastavna jedinica Plavi uperak , M. Anti se realizuje;

- Nastavna jedinica Proljetna zora , Aleksa anti se realizuje.

* Oblast LEKTIRA:

- Realizovati lektiru Patuljak iz Zaboravljene Zemlje , A. Hromadi.

* Oblast JEZIK:

- Nastavna jedinica Azbuka se ne realizuje.

*Oblast KULTURA IZRAAVANjA:

- Nastavna jedinica Prianje na osnovu tematskih rijei se ne realizuje ( realizuje se

u 4.razredu).

- Nastavna jedinica Prepriavanje bez obaveznog sastavljanja plana se ne realizuje.

- Nastavna jedinica Opis lika se realizuje.

* Oblast MEDIJSKA KULTURA:

- Uz nastavnu jedinicu Izraajna sredstva djela ekrana gledati film Vlak u snijegu.

9

ITANJE I PISANJE

PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OEKIVANA POSTIGNUA

ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

itanje tekstova tampanih

latininim i irilinim

pismom

Razvijanje tehnike itanja,

razumijevanje i

reprodukcija proitanog sa,

ili bez elemenata

stvaralatva

itanjem do novih

informacija i novih znanja

itanje kao inilac razvoja

djeijeg govornog izraza

itanje u funkciji estetskog

i etikog odgoja

P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje

Osamostaljivanje

uenika u komunikaciji s tekstom

Uvjebavanje

samostalnog itanja

pomou uputstava tipa:

(prethodno proitati

tekst, potcrtati manje

poznate i rijei koje su

teke za izgovor,

uvjebati izgovor tih

rijei,zamisliti da ima

mnogo slualaca,

povremeno pogledati u

njihovom pravcu,

razmisliti kada je

umjesna upotreba

primjerenih pokreta,

glas prilagoditi karakteru teksta)

- usavravanje itanja u

sebi radi breg razumijevanja

Razvijanje sposobnosti

samostalne

interpretacije

proitanog i

sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata


oblikovanja smislenog

sadraja Prepoznavanje

kompozicionih cjelina

Pisanje uz uvaavanje

zakonitosti, pravila i

normi gramatike ,

ortoepije i ortografije

Izraavanje linih

osjeanja, stavova i miljenja

Pravilno itanje i

razumijevanje proitanog

Mogunost

reprodukcije

(samostalno ili na osnovu pitanja)

Mogunost

prepoznavanja

vanih pojedinosti u tekstu

Mogunost

samostalnog

sluenja tekstom

radi usvajanja novih znanja

Mogunost

identifikacije

rijei,reenica,

dijelova teksta koji

predstavljaju

prepreku u

uspjenom druenju s tekstom

Mogunost tanog prepisivanja teksta

Pisanje po diktatu kratkih reenica

Tano odgovaranje

na postavljena pitanja

Razvijena tehnika

itanja -pravilnost

brzina i

izraajnost

Razumijevanje

proitanog ,

mogunost

samostalne reprodukcije

(odgovorima na

postavljena

pitanja,

prepriavanjem

bez plana

rjeavanjem

zadataka koji

podrazumijevaju linu procjenu)

Snalaenje u

tekstovima koji se

razlikuju po

obimu i

sloenosti radi

usvajanja novih znanja

Razvijena

samostalnost u

pisanju po

diktatu,prepisiva

nju,i pisanju

slobodnih sastava

i u oblicima

izraavanja koji

su programska obaveza

Izraajno itanje,

prenoenje tona i

raspoloenja na

sluaoce

Usklaenost

intonacije, jaine i

boje glasa sa sadrajem

itanje manje

poznatog i

nepoznatog teksta,

razumijevanje

proitanog i

reprodukcija vanih pojedinosti

Sposobnost

kritikog i stvaralakog itanja

Jasno izgraen stav

o sadraju,

Mogunost

diferencijacije

sadraja s obzirom

na vanost u

pamenju i reprodukciji

Mogunost

snalaenja u svim

oblicima

izraavanja ,

poznavanje pravila

pisanja i gramatike

u obimu koji je utvren programom

10

PROGRAMSKI OEKIVANA POSTIGNUA

ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Knjievni

tekstovi:

Skender

Kulenovi:

Cesta

Alija

Duboanin:

arko

Miroslav

Anti: Plavi

uperak

Ela Peroci:

Majin dar

Narodna pria:

Ko je na

svijetu najjai

A.S.Pukin:

Bajka o ribaru

i ribici

Stevan Bulaji:

Sarka

Aleksa anti

Proljetna zora

Eref Berbi:

Kako je otilo

ljeto

Poslovice

(izbor)

Aleksa Miki:

Lipov cvat

Vesna

Krmpoti:

Koliko je teka

pahuljica

(igrokaz)

Doivljaj knjievnog djela u

cjelini i sposobnost izraavanja dojma

Formiranje i usvajanje

temeljnih pojmova iz teorije

knjievnosti

Zapaanje i formulacija

teme knjievnog djela (o

emu tekst govori)

Razumijevanje

rijei/pojmova: fabu la i ko

mpozicija

Uoavanje i karakterizacija

likova u djelu: zakljuivanje

o osjeanjima likova na

osnovu dijaloga i njihovih

postupaka

Uoavanje karakteristinih

dijelova teksta, reenica,

rijei kojima su direktno

izraeni osnovna misao, piev stav i stavovi lica

Izbor karakteristinih mjesta

u tekstu: opis lika, pejzaa,

dijalog, mjesto i vrijeme

radnje, pojaavanje dinaminosti, humor

Razlikovanje govora pisca i govora lica

Zapaanje logikih cjelina u kompoziciji teksta

Samostalno itanje,

razumijevanje

proitanog i mogunost

reprodukcije

Uoavanje likova u

knjievnom tekstu i

mogunost uoavanja

njihovih glavnih osobina

Mogunost

zakljuivanja ( o

porukama zakljuuje uz

nastavnikovu pomo i posredovanje)

Uoavanje logikih

cjelina u knjievnom

djelu

Mogunost

prepoznavanja

karakteristinih mjesta u tekstu

Mogunost uoavanja

uzroka i posljedica u

ponaanju likova u

knjievnom djelu

Potpuna samostalnost

u itanju,

razumijevanju i

reprodukciji sadraja

Poznavanje i

razlikovanje

pojmova: tema

knjievnog djela, fabula i kompozicija

Uoavanje logikih

cjelina u tekstu i

formulisanje podnaslova

Uoavanje likova u

knjievnom djelu,

karakterizacija,

formulisanje poruke

Mogunost

uoavanja opisa,

dijaloga, mjesta i

vremena radnje,

dijelova teksta koji

predstavljaju

posebnu dinaminost u razvoju dogaaja

Potpuna samostalnost

u analizi knjievnog

teksta, mogunost

reprodukcije svih vanih elemenata

Potpuna samostalnost u

sluenju tekstom kao

izvorom informacija,

doivljaja i vrijednosti

Mogunost kritikog

promiljnja o knjizi,

likovima i njihovim

postupcima,

Razumijevanje

pojmova iz teorije

knjievnosti koji su programska obaveza

Stvaralaka upotreba

sadraja proitanih

knjievnih tekstova u

vlastitim pismenim radovima

Bogat rjenik koji je u

funkciji komunikacije i

kvaliteta usmenih i pismenih vjebi

Mogunost uporedbe

knjievnih tekstova s

obzirom na tematiku,

ljepotu kazivanja, jezike aspekte

Uporeivanje

vrijednosti poruka

pojedinih knjievnih djela

Razvijen senzibilitet za

doivljaj i izraavanje

doivljaja na nain koji

ima elemente

originalnosti

(izbor rijei, dojmovi)

11

Nasiha Kapidi-

Hadi: Vezeni

most

Enes Kievi:

Kia

Grigor Vitez:

evina jutarnja

pjesma

Musa azim

ati: Bosna

ubori

Dobria Cesari:

Jesen

Gustav Krklec:

Bijeli grad

Dragan Kulidan:

Potoi

ukrija Pando:

Posljednje laste

Lektira:

Ahmet

Hromadi:

Patuljak iz

Zaboravljene

Zemlje

Alija Duboanin:

Tiha rijeka

djetinjstva

Ivana Brli

Maurani: Prie

iz davnine

ani Rodari:

PutovanjePlave

Strijele

Mato Lovrak:

Vlak u snijegu

Ismet Bekri:

Jesen u gradu

(izabrane

pjesme)

Lirska pjesma

Osnovna osjeanja u pjesmi

Stilska sredstva: poreenje, epitet

Pjesnika slika vizuelni i

akustiki ( sluni)

elementi u pjesnikoj slici

Pjesnika slika izraena

bojom i zvukom

Zapaanje ritma i rime, izraavanje dojma

Izgraivanje knjievno-

estetskog senzbiliteta


uenja napamet i

mogunosti izraajnog recitovanja

Samostalnost u itanju,razumijevanju

Razvijanje crta

kreativnosti posredstvom

aktivnosti koje

podrazumijeva domaa lektira

Mogunost adekvatnog

odgovora na doivljaj

pjesme rijeima, likovnim izrazom

Prepoznavanje pjesnikih slika

Mogunost

memorisanja i

recitovanja

Mogunost samostalnog

itanja i razumijevanja

toka dogaaja,

uoavanje likova, mogunost reprodukcije

Prepoznavanje

osnovnog osjeanja u pjesmi

Mogunost

uoavanja stilskih sredstava

Uoavanje ritma i rime

Razlikovanje

pojmova iz teorije

knjievnosti koji su programska obaveza

Sposobnost

samostalnog itanja,

izraavanja

doivljaja u usmenoj i pisanoj formi

Mogunost

prepriavanja teksta i

prilagoavanja

posebnim zahtjevima

(oekivanim

slijedom, uz

saimanje)

Razvijen senzibilitet za poetsku rije

Doivljavanje snage poetske rijei

Vjetina u izboru i

upotrebi rijei u govoru i pisanju

Pokuaji pisanja poezije

Mogunog ivog

izraajnog govorenja stihova

Potpuna samostalnost u itanju

Bogatstvo rjenika i

Izgraen kriterij za izbor knjige

Mogunost osobenog

govora oproitanom

djelu, Prepoznavanje

dijelova

katrakteristinih po naraciji,opisu

12

RJENIK, GRAMATIKA,

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA


Zaviajni govor i

knjievni jezik

Rijei iz mog zaviaja

Vrste rijei:

Imenice: zajednike,

vlastite, zbirne,

gradivne, stvarne i

nestvarne .

Zamjenice: line,

prisvojne, pokazne

Pridjevi (opisni,

prisvojni, gradivni),

pisanje prisvojnih

pridjeva na ski, -ki, -

ki, -ov, -ev.

Reenica:

Atribut i objekat u

reenici

Pravogovor i

pravopis:

Veliko slovo u

jednolanim i

vielanim imenima

gradova, naselja,

zemalja

Pisanje brojeva

slovima (glavni i redni)

Upravni i neupravni

govor

Upotreba

interpunkcijskih

znakova u reenici:

zareza, crte, take,

dvotake, upitnika,

usklinika, navodnika

Doivljaj ljepote

vlastitog, utemeljenog

govora ali i razumijevanje

znaaja upotrebe

normativno i stilski

ureenog jezika

Usvajanje znanja o

pravilima, jedinicama

jezikog sistema

principima i

zakonitostima njihovog ustrojstva

Razvijanje logikog

miljenja i zakljuivanja

(sposobnosti analize,

sinteze, uporeivanja,

apstrakcije i generalizacije)

Razlikovanje

promjenljivih vrsta

rijei i mogunost

prepoznavanja

potrebnih primjera u

tekstu

Mogunost sluenja

smislenim reenicama

Prepoznavanje proste

neproirene i proirene reenice

Mogunost uoavanja

subjekta i predikata u

reenicama, atributa,

apozicije i objekta

Pravilna upotreba

interpunkcijskih znakova

Mogunost tane

gramatike analize

teksta na razini

usvojenih znanja od I-V razreda

Mogunost navoenja

novih primjera

Korektno sluenje

pravilima o upotrebi

interpunkcijskih znakova

Dobro

poznavanje

sadraja

gramatike i

pravopisa koji

su programska

obaveza od I-V

razreda

Mogunost

samostalne

analize reenice

i teksta u skladu

s postavljenim

zahtjevima

Vjeta upotreba

znanja o

reenici u

samostalnim

pismenim

radovima

Primjena

nauenih pravila

na razini automatizacije

13

KULTURA IZRAAVANJA

PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OEKIVANA POSTIGNUA

ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Naracija

Prepriavanje s

usmjerenjem na

saimanje teksta

Prianje dogaaja i

doivljaja

Deskripcija

Opis pojave,

zbivanja u prirodi

Opis lika iz najblie

okoline

Opis pejzaa

Osposobljavanje za

reprodukciju teksta

bez formulisanja

naslova cjelinama

sadraja potujui

hronologiju u

izraavanju i normu

standardnoga jezika

Razvijanje

sposobnosti

uoavanja uporinih

mjesta, saimanje

sadraja i izraavanje

punim reenicama

Pojaavanje

mogunosti

samostalnog

izraavanja

reenicama koje su

jasne i gramatiki

pravilno strukturirane

Osposobljavanje za

ivo, jasno,

ubjedljivo govorenje

i pisanje

Razvijanje

sposobnosti

organizacije usmenog

i pisanog izraavanja

i procjene efekata,

rezultata vlastitog

rada

Mogunost

prepriavanja koje e

obezbijediti

razumijevanje svih

vanih elemenata u

sadraju

Mogunost prianja

dogaaja i linog

doivljaja sa bitnim

elementima sadraja i

naglaenom

emotivnom notom

Uporeivanje opisa

lika u knjievnom

djelu , opisivanje

poznatih osoba (izbor

adekvatnih rijei

deskriptora), rijei za

oznaavanje vidljivih

osobina i rijei za

oznaavanje

ponaanja, postupaka.

Izraavanje vienog

rijeima koje su

primjerene tematici,

situaciji

Snalaenje u svim

oblicima

izraavanja

Prepriavanje

sadraja s

usmjerenjem na

saimanje teksta

Reenice su jasne i

tematski se

oslanjaju na

sadraj, odnosno

date rijei kao

uporine, poticajne

take

Mogunost

govorenja o

dogaajima i

doivljajima

Mogunost

prepriavanja teksta

potpunim jasnim i

gramatiki pravilno

oblikovanim

reenicama

Sposobnost

sluenja svim

oblicima

izraavanja i

mogunost

unoenja elemenata

originalnosti

Mogunost

proirivanja i

saimanja teksta

unoenjem novih

ideja

Osoben izbor

jezikih i stilskih

sredstava

Ispoljavanje smisla

za upotrebu epiteta,

uvoenje dijaloga,

unoenje elemenata

humora

Uoavanje

reprezentativnih

osobina

Postojanje kriterija

za procjenu

kvaliteta usmenog i

pismenog

izraavanja (ovo je

dobro uraeno,a

ovo mogu uraditi

bolje)

Broj nastavnih sati uz pojedina podruja je samo orijentaciona naznaka vremena

potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju slobodu

u planiranju i uspostavljanju balansa izmeu prethodnih postignua u pojedinim

podrujima i vremena potrebnog za dalji rad ( pr. Kod Kulture izraavanja moemo

poveati asove usmene vjebe ili ispravak pismene vjebe) . Imaju punu slobodu u

izboru nastavnih metoda, oblika nastavnog rada, nastavnih sredstava, naravno u

skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podreeno

postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.

14

MEDIJSKA KULTURA

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA


Izraajna sredstva

djela ekrana ( gledati

film Vlak u snijegu)

(kadar , montaa,

muzika i dijalog u

filmu i

pozorinoj/kazalinoj

predstavi)

Film-knjievno djelo-

pozorite (poreenje

izraajnih mogunosti)

Dokumentarni film (gledanje filma Tunel

spasa)

Razumijevanje djela ekrana

/filmai televizije/

Povezivanje kadrova po

sjeanju ( sposobnost

identifikacije mjesta i

vremena, likova, objekata,

radnji, povezanost radnji,

odnosa i sukoba meu

likovima)

Razumijevanje redoslijeda

kauzaliteta dogaaja, odnosa

meu akterima radnje

Razumijevanje poruka


prepoznavanja vlastitih

potreba i stavova

posredstvom identifikacije s

linostima na ekranu

ta je igrani, a

ta dokumentarni fim

U istoriji filma

prve filmske predstave

odnose se na

dokumentarni

film i snimljene situacije iz

svakodnevnog ivota

Odgoj za gledanje djela

ekrana s ciljem uoavanja

vanih pojedinosti,

mogunosti izbora,

osmiljavanje i mogunost

klasifikacije sadraja

Razumijevanje sloenosti

filmskog djela i izraajnih

mogunosti filma

Gledanje djela ekrana kao

vjeba u umijeu posmatranja

i obogaivanja vizuelnog

pamenja, mate, miljenja,

Razlikovanje sredstava izraavanja

Mogunost

koncentracije panje

na sadraj u kontinuitetu

Mogunost

memorisanja i

reprodukcije vienog po sjeanju

Sposobnost

razlikovanja

prihvatljivog i

neprihvatljivog

ponaanja likova u

djelima ekrana sa

stanovita vrijednosnih principa

Uoavanje

karakteristika i

znaaja

dokumentarnog

filma

Razlikovanje

sredstava

izraavanja filma,

radija, televizije,

pozorita/ kazalita, knjievnosti

Sposobnost

percepcije i

recepcije djela

filmske umjetnosti pozorita /kazalita

Mogunost

samostalne

reprodukcije po

sjeanju i ocjene sa

stanovita

vrijednosnog sistema

Prepoznavanje

izraajnih sredstava

filma, televizije, pozorita/kazalita

Razvijena sposobnost

analize umjetnikih

djela filma,

knjievnosti,

pozorine umjetnosti

u obimu koji je

predvien programom

Razvijen senzibilitet

za poreenje djela

ekrana i mogunost

kritikog pristupa

analizi

Posjedovanje

bogatstva ideja o

moguem sadraju novih filmova

Naglaen interes prema umjetnosti

15

bogaenja asocijacija

Razvijanje senzibiliteta za

prepozvanje i doivljavanje

snage rijei i slike, govora,

zvuka i tiine

16

KANTON SARAJEVO



OSNOVNA KOLA

a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.

Predmet: MATEMATIKA

5. razred


17

MATEMATIKA

Za peti razred devetogodinje osnovne kole (etiri asa sedmino- 140 asova godinje)

PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI

Znanje

Sticanje znanja:

- poznavanje i upotreba matematikih simbola,

- formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0

- formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0,

- formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske opercije u skupu N0,

- usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi,

- o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu,

- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,

- prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave,

- upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu,

- o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini),

- o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu,

- o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje),

- o izraunavanju povrine kvadrata,

- o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje),

- o izraunavanju zapremine kocke.

Uenik e znati:

- prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole,

- prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu,

- sa sigurnou obavljati raunanja u N0,

- rjeavati brojevne izraze,

- modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima,

- prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake),

- uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati),

- prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),

- vanost procjene i provjere rezultata,

- izraditi modele 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2 i 1 m2

- izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine,

- izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3

- izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina.

Sposobnosti i

vjetine

Razvijanje vjetina i sposobnosti:

- usporeivanja, - nizanja, - slijeenja niza uputa, - prostornog organizovanja i orijentisanja, - vizuelizacije i vizuelnog grupisanja, - procjenjivanja, - prepoznavanja obrasca, - induktivnog miljenja, - induktivnog i analognog zakljuivanja, - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, - matematikog jezika, - prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

Uenik e moi:

- s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja,

- izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, ab =

ba, a(b+c) = ab + a c i sline),

- sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N0,

- prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i

nejednaina u N0,

- koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i pravougaonika,

- mjeriti, jedininim povrinama, povrine (pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu

(kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor

jedinine mjere,

- koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema.

18

Vrijednosti i

stavovi

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:

- uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih,

- vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija,

- rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, - pozitivnim crtama linosti, - vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih, - ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i

konstruktivnog vrednovanja,

- samopouzdanja, samoaktualizacije, - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju

razliitih odluka.

Uenik e:

- pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju,

- nauiti da saslua argumentaciju i kritiki da preispituje line stavove i stavove drugih,

- prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade,

- poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja, - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju

problema i sveprisutnost matematike u univerzumu.

19

NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE

ZA PETI RAZRED (etiri sata sedmino)

Programski sadraji

1. BROJEVI PRVOG MILIONA

itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje.

Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica.

itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona.

Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara.

0000.

2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Povezanost sabiranja i oduzimanja- ponavljanje.

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak).

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu.

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak).

Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak).

Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju.

Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem.

Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena.

Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena.

Oduzimanje zbira od broja.

Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu).

Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja.

Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c.

Nejednaine oblika:

x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .

3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenja jednocifenim

brojem.

Nula i jedinica kao inioci/faktori.

Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju.

Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenja

dekadskom

jedinicom.

Dijeljenje broja dekadskom jedinicom.

Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i

oduzimanju).

Dijeljenje zbira i razlike brojem.

20

Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem.

Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem.

Pismeno mnoenje trocifrenim brojem.

Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja).

Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora).

Nepromjenljivost proizvoda i primjena.

Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja.

Nepromjenljivost kolinika i primjena.

Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem.

Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica.

Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu

(slovo).

Jednaine oblika:

a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.

Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.

4. BROJNI IZRAZI

Brojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada.

Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.

5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP

NO

Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara.

Upisivanje brojeva u tablice.

Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.

6. UGAO

Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova.

Uporeivanje uglova.

Pravi, otri i tupi ugao.

Ugl

Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla.

7. TROUGAO

Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla.

Raznostranian, jednakokraki -

crtanje.

Crtanje

Izraunavanje obima trougla.

21

8. POVRINA PRAVOUGAONIKA

Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate.

Uporeivanje i mjerenje povrine pravougaonika.

Jedinine mjere za povrinu (1 m2

. 1 dm2

. 1 cm2

. 1 mm2

; 1 a, 1 ha, 1 km2

).

Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata).

Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke).

Kvadratni oblici i kvadratni brojevi.

9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje

zapremine kvadara.

Jedinine mjere za zapreminu (1 m3

, 1 dm3

, 1 cm3

, 1 mm3

, 1 km3

).

Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke).

Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (spec. kocke) zadacima iz prakse.

22

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

BROJEVI PRVOG MILIONA

Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje

su uenici stekli u okviru tematske cjeline hiljada.

Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i

provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N0.

I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodbeni, ali

sa dominacijom brojnog pristupa.

Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom

svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo

intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano.

Mogue je koristiti izraz preko svakog broja.

RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih

operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom

milionu, kada su u pitanju usmena raunanja.

Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu

upotrebu u savremenom ivotu.

Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na

razvoj iroke lepeze uenikovih sposobnosti.

Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine

rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih

ine.

Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, ne

smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih

logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka.

UGAO I TROUGAO

Imajui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike

usvajaju polazei od konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu

treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju

treba imati kod formiranja pojma pravog ugla.

Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna

mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova.

Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.

Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set figura.

POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA

Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u

pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio

neshvatljiv za vei broj uenika.

Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine iskljuivo vee za mjerenje

povrine pravougaonika. Bitno je da uenici praktinim modelovanjem (isijecanjem u

papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini

kvadrata, a poslije toga i pravougaonika.

23

Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji

ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva.

Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine

pravougaonika.

MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA

I ovdje treba poeti od modelovanja jedininih zapremina (kocki).

Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod

uenika razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan

vanog zakona konzervacije zapremine koju uenik moe doivjeti slaganjem

razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.

Preporuujemo nastavnicima i autorima udbenika da koriste jezike viestrukosti, na

primjer uz rijei ugao, hiljada, trougao i rijei kut, tisua, trokut, s obzirom na

potencijalno kretanje uenika u prostoru gdje se koristi bosanski, hrvatski i srpski

jezik, u budunosti

24

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED

SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVI

PONAANJA AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

BROJEVI

PRVOG

MILIONA

Vezana za prvu hiljadicu

brojeva

Prepoznavanje, itanje i

pisanje brojeva koji su vei

od hiljade.

Povezanost brojeva i

skupova.

Dekadske jedinice i

viekratnici dekadskih

jedinica do miliona.

Cifre, osnovna (brojevna) i

mjesna vrijednost cifre.

Veze brojeva i taaka

poluprave.

Ureenost skupa brojeva

prvog miliona.

Uporeivanje brojeva prvog

miliona.

Razumijevanje materije i problema.

Razvijati pamenje te stvaralako i

logiko razmiljanje.

Razvijati matu i percepciju.

Odvajanja bitnog od nebitnog.

Vjetina odabiranja inovacija.

Razvrstavanja, klasifikacije,

usporeivanja.

Nizanja i slijeenja niza uputa.

Prostorno organizovanje i

orijentisanje.

Vizuelno grupisanje.

Procjenjivanje.

Induktivno miljenje.

Razvijanje prostorne organizacije i

orijentacije.

Razliiti naini matematikog

izraavanja i komuniciranja

koritenjem matematikog jezika.

Prostorne organizacije i orijentacije.

Konvergentan i divergentna produkcija

ideja.

Pamenje i odabir informacija koje je

potrebno upamtiti.

Evaluacija efikasnosti uenja i rada.

Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih

moi i limita.

Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju

promjena.

Inovacije i otvorenost za nove ideje i

informacije.

Uvaavanje razliitosti, tolerancija.

Podrka drugima i servilna orijentacija.

Savjesno preuzimanje odgovornosti za

ostvarenja.

Optimizam, unutranja motivisanost,

volja za rad.

Kulture rada, pozitivan odnos prema

radu i rezultatima svog rada i rada svojih

drugova.

Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i

vanost samokontrole.

Znaaj znanja o brojevima i

kvantitativnim odnosima.

Interes za rjeavanje problema i zadataka

timskim radom.

Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i

stavove drugih.

Potivanje pravila obrazovne igre i

aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u svim

socijalnim oblicima

nastavnog rada.

Prati izlaganja nastavnika.

Sarauje u kreiranju

obrazovnih situacija.

Pomae nastavniku u izradi i

kreiranju nastavnih sredstava

i obrazovnih situacija

(modela brojeva, brojevnih

linija,.... )

Koristi udbenik i literaturu.

Dosljedno izvrava sve

zahtjeve nastavnika u

individualnom, grupnom i

frontalnom radu.

Uredno pie sve informacije

koje mu daje nastavnik.

Ui kod kue i radi domae

zadatke.

Izvodi sadraje iz nastavnog

plana i programa, kreira

godinji, mjesene i dnevne

planove rada.

Priprema nastavnu tehniku i

tehnologiju.

Izrauje didaktiki materijal.

Primjenjuje modele

interaktivne nastave.

Bira zadatke i probleme

usklaene u mogunostima.

Ostvaruje produktivnu

stvaralaku atmosferu i

pozitivno ozraje u odjelu.

Vodi evidenciju svojih

zapaanja o napredovanju

uenika.

Koristi razliite metode i

strategije u praenju

postignua i sposobnosti

uenika.

Redovito ocjenjuje rad

uenika i vodi uredne

zabiljeke.

25

SABIRANJE I

ODUZIMANJE

BROJEVA U

PRVOM

MILIONU

Nealgoritamsko (usmeno)

sabiranje i oduzimanje

brojeva u prvom milionu.

Sabiranje i oduzimanje


Algoritamsko (pismeno)

sabiranje i oduzimanje


Svojstva sabiranja i

oduzimanja brojeva u prvom

milionu.

Nula kao sabirak.


Razvijati pamenje te stvaralako i

logiko razmiljanje.

Razvijati matu i percepciju.


Vjetina odabiranja inovacija.

Razvrstavanja, klasifikovanja,

usporeivanja, nizanja i slijeenja

niza uputa.


orijentisanje.


Procjenjivanje. Induktivno miljenje.


orijentacije.

Razliiti naini matematikog

izraavanja i komuniciranja

koritenjem matematikog jezika.

Prostorne organizacije i orijentacije.

Konvergentna i divergentna produkcija

ideja.

Pamenje i odabir informacija koje je

potrebno upamtiti.


Apstrahiranja i konkretizacija

vizuelnog pamenja, uopavanja.

Praenje niza uputa (algoritam)

Uopavanja, prepoznavanja i

koritenje obrasca.

Induktivno analogno zakljuivanje.


Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih

moi i limita.

Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju

promjena.

Inovacije i otvorenost za nove ideje i

informacije.


ostvarenja.


volja za rad.


radu i rezultatima svog rada i rada svojih

drugova.





Interes za rjeavanje problema i zadataka

timskim radom.


stavove drugih.


aktivnosti uope.


socijalnim oblicima

nastavnog rada.

Prati izlaganja nastavnika.

Sarauje u kreiranju

obrazovnih situacija.

Pomae nastavniku u izradi i

kreiranju nastavnih sredstava


(modela brojeva, brojevnih

linija,.... )

Koristi udbenik i literaturu.

Dosljedno izvrava sve

zahtjeve nastavnika u


frontalnom radu.

Uredno pie sve informacije

koje mu daje nastavnik.

Ui kod kue i radi domae

zadatke.


plana i programa, kreira

godinji, mjesene i dnevne

planove rada.

Priprema nastavnu tehniku i

tehnologiju.


Primjenjuje modele



usklaene u mogunostima.

Ostvaruje produktivnu

stvaralaku atmosferu i

pozitivno ozraje u odjelu.

Vodi evidenciju

svojih zapaanja o

napredovanju uenika.

Koristi razliite metode i

strategije u praenju

postignua i sposobnosti

uenika.

Redovito ocjenjuje rad

uenika i vodi uredne

zabiljeke.

MNOENJE I

DIJELJENJE U

PRVOM

MILIONU

Mnoenje u prvom milionu

kao sabiranje vie jednakih

brojeva.


mnoenje.


mnoenje brojeva.

Dijeljnje u prvom milionu

kao suprotna ranja mnoenju.


dijeljenje brojeva.


mnoenje brojeva.

Jedinica i nula u mnoenju i

dijeljenju.

Svojstva raunskih

operacija.

26

UGAO

Prepoznavanje ugla.

Oznaavanje ugla.

Prepoznavanje pravog,

pravog, otrog i tupog

ugla.

Crtanje ugla i pravog ugla.


Razvijati pamenje

te stvaralako i logiko razmiljanje.

Razvijati matu

i percepciju.


Vjetina odabiranja

informacija.

Razvrstavanja, klasifikovanja,

usporeivanja.


orijentisanje.


Procjenjivanje.

Induktivno miljenje.


orijentacije. Razliiti naini

matematikog izraavanja i

komuniciranja koritenjem

matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije.

Konvergentna i divergentna


ostvarenja.


volja za rad.


radu i rezultatima svog rada i rada

svojih drugova.





Interes za rjeavanje problema i

zadataka timskim radom.


stavove drugih.


aktivnosti uope.


socijalnim

oblicima nastavnog rada.

Prati izlaganja

nastavnika. Sarauje u

kreiranju obrazovnih

situacija.

Pomae nastavniku u

izradi i kreiranju

nastavnih sredstava


(modela

brojeva, brojevnih

linija,.... ) Koristi udbenik

i literaturu. Dosljedno

izvrava sve zahtjeve

nastavnika u


frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje

mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae


plana i

programa, kreira godinji

mjesene i dnevne

planove rada. Priprema

nastavnu tehniku i tehnologiju.


Primjenjuje modele



usklaene u mogunostima

(individualizirano pristupanje

uenicima kroz primjenu

zadataka na vie nivoe

sloenosti). Odvajanjem bitnog

od nebitnog, precizira znanja:

dovoljnog, srednjeg i visokog

nivoa, koja uenik treba usvojiti.

Ostvaruje produktivnu,

stvaralaku atmosferu

istvaralaku i pozitivnu atmosferu u odjeljenju. Vodi

TROUGAO

Oznaavanje trougla.

Prepoznavanje pravouglog trougla. Prepoznavanje jednakostraninog, jednakokrakog trougla. Crtanje trougla i (specijalno)

pravouglog trougla.

Prepoznavanje i crtanje tangram

figura.

POVRINA

PRAVO-

UGAONIKA

Jedinine povrine. Mjerenje

povrine pravougaonika.

Izraunavanje povrine

pravougaonika (spec. kvadrata) i

kvadra (spec. kocke)

BROJNI

IZRAZI

Prepoznavanje i raunanje brojnih izraza.

Praenje niza uputa (algoritam).

BROJEVI

VEI OD

MILIONA.

SKUP

PRIRODNIH

BROJEVA (N) I

SKUP NO

Osnovne informacije o

prirodnim brojevima i

brojevnoj polupravoj prirodnih

brojeva.

27

ZAPREMINA

KVADRA

(SPEC.

KOCKE)

produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je

potrebno upamtiti.


Apstrahiranja i konkretizacija

vizualnog pamenja, uopavanja.


Uopavanja, prepoznavanja i

koritenje obrasca. Induktivno

analogno zakljuivanje. Praenje niza

uputa (algoritam). Praenje niza

uputa (algoritam).

zadatke. evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi

razliite metode i strategije u

praenju postignua i

sposobnosti uenika.

Redovito ocjenjuje rad uenika i

vodi uredne zabiljeke.

U evaluaciji i ocjenjivanju

koristi razliite oblike i

strategije uvaavajui i

samoocjenjivanje uenika

zasnovano na utvrenim

kriterijima. Jedinine zapremine.

Mjerenje zapremine kvadra.

Izraunavanje zapremine kvadra

(spec. kocke)

28

KANTON SARAJEVO



OSNOVNA KOLA

Predmet: PRIRODA

5.razred


29

PODRUJA

UENJA CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI

Uenici znaju

ZN

AN

JE

Uenici e stei znanje o:

ivotnim zajednicama, biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, grai i

funkciji biljaka, disanju biljaka,

fotosintezi, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka

Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, znaaju biljaka za ovjeka

Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zatiti

biljaka

Uzgoju i zatiti ivotinja, njihovoj potrebi za hranom i kisikom, razmnoavanju i ponaanju ivotinja

Ekologiji i ouvanju ivotne sredine

Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke proizvode hranu i kisik, grau i funkciju biljaka i nain na koji biljke

diu, objasniti proces fotosinteze, praviti razliku izmeu

cvijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem

Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za ovjeka

Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatie biljaka

Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo, ponaanju

Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine

30

SP

OS

OB

NO

ST

I I

VJ

E

TIN

E

Uenici e:

razvijati kritiko razmiljanje

sposobnost planiranja

provoenje istraivanja

izvoditi mjerenja

dobivati i prezentirati dokaze

razmatrati dokaze i vriti procjene

prenostiti informacije putem individualnog i timskog rada

kroz:

traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te

poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima

sistematiziranje znanja

prezentiranje postignutih rezultata

koristiti prethodna iskustva

koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka

uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja

pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju

uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija

praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te donositi odgovarajue zakljuke

koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje problema

koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodii drutvu

VR

IJE

DN

OS

TI,

ST

AV

OV

I, P

ON

A

AN

JE

Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i

stavove:

prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti

potivati razliite stavove

prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

*Obrazloenje

Izvrene su odreene korekcije Nastavnog programa iz Priroda za peti razred

devetogodinje osnovne kole:

-Nastavne teme ivotne zajednice, Znaaj biljaka za ovjeka i ivotinje i

njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja) se ne

realizuju, jer su obraene u prethodnim razredima.

31

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. Biljke proizvoai hrane i kisika

2. Graa i funkcija biljaka

- korijen; graa i funkcija

- izdanak; graa i funkcija

- stablo; graa i funkcija

- list; graa i funkcija

3. Cvijet i cvat

4. Opraivanje biljaka

5. Oplodnja biljaka

6. Raznovrsnost plodova i sjemenki

7. Rasprostranjenje sjemenki i plodova

8. Divlje (samonikle) i gajene biljke

9. Uzgoj i zatita biljaka

10. Uzgoj i zatita ivotinja

11. Ekologija; ouvanje ivotne sredine

12. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak

13. O tijelima

32

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole.

Njegove specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja

prirodoslovnih cjelina koje se odnose na razliita podruja prirode i svijeta u irem

smislu rijei. Stoga PRIRODA, kao malo koji predmet u cjelokupnom kolovanju,

doprinosi stvaranju uenikove cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu. To

okruenje je potrebno spoznavati sa aspekta biolokih, hemijskih i fizikalnih procesa.

Takav nain pristupa predmetu je priprema uenika za cjelovit nain shvatanja

i rjeavanja problema, te priprema pojmovne podloge za budue predmete prirodnih

znanosti u viim razredima, tj. fiziku i hemiju.

Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, to je vie mogue,

prakticirati izvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i biljee prirodne pojave

i procesi. Nain realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o

svojim mogunostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati

iskustveno i interaktivno uenje, problemski orjentirana nastava i primjeri iz

svakodnevnog ivota i okruenja u kojem uenik ivi. Gdje god je mogue nastavni

sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u neposrednom

okruenju uenika i lokalnoj zajednici.

Posebnu panju je potrebno posvetiti uenicima s tekoama u razvoju.

33

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJETINE VRIJEDNOSTI,

STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

(ORGANIZACIJA I METODE

NASTAVE I UENJA,

OCJENJIVANJE)

Biljke proizvoai hrane i

kisika, vanost biljnog svijeta

za ivot na Zemlji

Posjeduje znanja o biljkama kao

proizvoaima hrane i kisika, vanosti

biljnog svijeta za ivot na Zemlji

Prepoznaju razne biljke u

okruenju, prikuplja razliite

biljke i priprema ih za

herbarijum, koristi dodate izvore

znanja,

Pravilan odnos prema

biljkama u okruenju,

Sakupljanje, sistematiziranje,

zakljuivanje, izrada panoa.

Pomaganje drugima

Posmatranje i procjenjivanje

Osmiljavanje igara u uionici

Organizacija praktinih vjebi

Saradnja sa roditeljima

GRAA I FUNKCIJA

BILJAKA

korijen; graa i funkcija

izdanak; graa i funkcija

stablo; graa i funkcija

list; graa i funkcija

Posjeduje znanja o grai funkciji

biljaka, njihovim osnovnim

dijelovima, grai i funkciji osnovnih

dijelova

Razlikovanje biljnog od

ivotinjskog svijeta, pravljenje

jednostavnijih klasifikacija

biljaka opisivanje grae korijena,

izdanka, stabla i lista,

povezivanje ve steenih znanja i

iskustava sa materijom koja se obrauje

uvanje biljnog svijeta u

okruenju, uestvovanje u

akcijama uzgajanja biljaka u

koli i kolskom dvoritu

Sakupljanje biljaka,

pravljenje zbirnki korjena,

izdanaka, listova, izrafa

tematskih panoa, pomo

drugima

Saradnja sa lokalnom zajednicom ,

koritenje njenih resursa za potrebe

nastave Procjenjivanje napretka

uenika, podsticanje radoznalosti,

mate i razvoj kreativnosti

Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i

cvatu,

Razlikuju cvijet i cvat, znaju

osnovne dijelove cvijeta i njihovu

ulogu

Izgraen pozitivan stav

prema cvijetu i cvatu,

uee u zajednikim

radovima u koli na izradi

tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju

zbirki cvjetova i cvatova

Prikupljanje razliitih

cvjetova i cvatova, pravljenje

zbirki, izrada tematskih panoa

Planiranje, pripremanje i podsticanje

uenika na kreativan i istraivaki

rad Predlaganje i rukovoenje

kolskim projektom

Opraivanje i oplodnja biljaka Posjeduju znanja o prirodnom i vjetakom opraivanju i oplodnji

biljaka

Sposobnost razlikovanja prirodnog i vjetakog naina

opraivanja i oplodnje

Pozitivan stav o prirodnom i vjetakom opraivanju

biljaka

Praktini radovi, izvoenje

zekljuaka, predvianje

Planiranje, pripremanje, podsticanje,

voenje Izrada edukativnih i

didaktikih materijala Biljeenje,

pomaganje, sistematiziranje

Saradnja sa lokalnom zajednicom,

porodicom Procjenjivanje

postignua

Raznovrsnost plodova i sjemenki

Posjeduju znanja o raznovrsnosti

plodova i sjemenki, njihovoj ulozi u

ivotu i razmnoavanju biljaka

Prepoznavanje plodova i

sjemenki razliitih biljaka,

razlikovanje jestivih od nejestivih

Izgraen stav prema

raznovrsnosti plodova i

sjemenki u prirodi i

njihovom znaaju i

razmnoavanju biljaka

Rad na prikupljanju plodova

i sjemenki, pravljenje zbirki i

tematskih panoa

Organizacija izleta u umu

Razvijanje ljubavi prema prirodnim

ljepotama BiH Motiviranje,

praenje, procjenjivanje

34

Divlje (samonikle) i gajene biljke

Posjedovanje znanja o samoniklim i

gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u

ishrani ljudi i ouvanju zdravlja

Razlikovanje divljih od gajenih

biljaka, opisivanje izgleda i

upotrebe biljaka odstrane ljudi

Pravilan stav prema divljim

i samoniklim biljkama i

gajenim biljkama, pomo u

gajenju biljaka

Prikupljanje,

sistematiziranje, izrada

panoa, pravljenje zbirki

Organiziranje malih radnih akcija,

motiviranje uenika

Uzgoj i zatita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti

biljaka, nainu uzgoja i nainu zatite

biljaka

Prepoznavanje znaaja uzgoja

biljaka za ishranu ljudi i ishranu

ivotinja, pravilna upotreba

zatitnih sredstava kod uzgoja

biljaka i zatita prilikom upotrebe tih sredstava

Izgraen pravilan stav

prema uzgoju i zatiti

biljaka

Praktian rad u uionici i

izvan uionice,

Organizacija i izvoenje razliitih

ogleda sa vodom Priprema

materijala Pripremanje cjelokupnog

nastavnog procesa Organizacija

ureenja izvora

Uzgoj i zatita ivotinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti

ivotinja, nainu i znaaju uzgoja i njihove zatite

Razlikovanje divljih od pitomih

ivotinja, sistematizacija ivotinja

prema stanitu, nainu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama

Izgraen pravilan stav

prema uzgoju i zatiti ivotinja

Praktian rad u seoskom

dvoritu ili farmi,

prikupljanje slika ivotinja, pravljenje panoa

Organizacija izlaska u prirodu

Podstrekavanje, praenje, pomaganje

Ekologija; ouvanje ivotne

sredine

Posjedovanje znanja o ekologiji kao

nauci o ouvanju zdrave ivotne

sredine

Ouvanje ivotne sredine, uee

u akcijama ureenja okolia,

davanje doprinosa ouvanju

ivotne sredine


ouvanju ivotne sredine.

Aktivno uee u ouvanju

ivotne sredine, praktini

radovi u koli i izvan nje,

prikupljanje materijala za

nastavu, istraivanje, zakljuivanje

Omoguavanje posmatranja,

prikupljanje materijala, pomo

uenicima u samostalnom i grupnom

radu Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia

Fizikalna svojstva tvari

Tvar/supstanca, uzorak Mjerenje

temperature leda prilikom topljenje i

temperature vode koja se zagrijava,

vode koja kljua i isparava se, izrada

grafikona promjene temperature u

odnosu na vrijeme zagrijavanja. Kroz

oglede usvojiti pojmove u vezi s

prelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stavnje

Prepoznavanje agregatnih stanja

vode, mjerenje temperature vode,

izrada grafikona,


preuzetim obavezama i

zadacima, pravilno

rukovanje priborom i

materijalom za izvoenje

ogleda.

Aktivno uee u pripremi i

izvoenju ogleda,

preduzimanje mjera opreza,

izvoenje zakljuaka i

interpretacija dobijenih

rezultata.

Planiranje i pripremanje ogleda,

preporuka ire literature uenicima,

praenje i ocjenjivanje

O tijelima

Usvojiti pojmove vrstih, tenih i

gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih

oblika, agregatnog stanja pojedine

materije.

Ogledom pokazati da su i plinovi

tijela i da zauzimaju prostor (npr.

obrnutim uranjanjem ae u

vodu), usporedba pravilnih i

nepravilnih oblika

Zauzimanje pravilnih

stavova prema oblicima iz

prirode i vjetakim

oblicima, pravilna upotreba

materijala i pribora za

izvoenje ogleda.

Istraivanje u neposrednom

okruenju, izvoenje

zakljuaka i donoenje

sudova o pojedinim

pojavama, aktivno uee u

izvoenju ogleda.

Planiranje i pripremanje nastavnog

procesa, upuivanje uenika na iru

literaturu, praenje i vrednovanje

rada uenika, pomo djeci s

posebnim potrebama u radu.

35

KANTON SARAJEVO



OSNOVNA KOLA

Predmet: DRUTVO

5.razred


36

Nastavni sadraji / teme

1. Moja domovina

1.1. Moja domovina Bosna i Hercegovina

1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine

1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje

1.4. Glavni grad Bosne i Hercegovine, sredita kantona / upanija i njihova uloga

2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti

2.1. Kulturne, prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini

2.2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti Bosne i Hercegovine

2.3. Znaajni kulturno-historijski / povijesni objekti u zaviaju

2.4. Religija - pojam, vjerska slika zaviaja i naroda u Bosni i Hercegovini

3. Geografska obiljeja - odlike Bosne i Hercegovine

3.1. Prirodni resursi, geografske odlike-obiljeja Bosne i Hercegovine

3.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda i turizam

3.3. Uzajamni odnos privrede

4. Saobraaj / promet

4.1. Vrsta saobraaja / prometa u Bosni u Hercegovini

4.2. Najvanije saobraajnice / prometnice i saobraajna / prometna povezanost

4.3. Saobraajna / prometna povezanost u naselju i Bosni i Hercegovini

37

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI,

STAVOVI,

PONAANJE

AKTIVNOSTI

UENIKA

AKTIVNOSTI

NASTAVNIKA

1. Moja domovina 1.1. Moja domovina BiH 1.2. Geografska obiljeja

Bosne i Hercegovine

1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje

1.4. Glavni grad BiH, sredita

kantona/upanija i

uloga.

- Uenici na kartama/zemljovidima

znaju poloaj BiH i

granice sa susjednim

dravama poloaj

BiH

- prepoznaju obiljeja domovine i znaju ih

objasniti

- Prepoznaju na kartama granice svoje domovine

te ih znaju pokazati

- prepoznaju dravna obiljeja

- na kartama pokazati teritorijalno ureenje

BiH, granice entiteta i

kantona/ upanija

- Izgradnja pozitivnog stava o svojoj

domovini,

- Potovanje drugih naroda koji ive u

naem okruenju.

- Samostalna izrada dravnih obiljeja

- Izrada karte sa entitetima

- Pripremanje audiovizualnih

materijala koji e

pomoi u obradi

gradiva i uenicima

vjernije prikazati novo

gradivo.

- Pomaganje uenicima u izradi njihovih

zadataka.

- Organizacija posjeta

2. Kulturno historijske / povijesne znamenitosti

2.1. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove

naroda u BiH

2.2. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH

2.3. Znaajni kulturno-historijskih spomenika

u zaviaju

2.4. Religija pojam, vjerska slika zaviaja i

naroda u BiH

- Uenici znaju o kulturno historijskim

spomenicima BiH

- Znanje o najvanijim spomenicima iz

prolosti BiH

- Znanje o prolosti svog zaviaja

- Vjerski spomenici naroda u BiH

- Razlikovati spomenike prema starosti i prema

vanosti

- Moi objasniti to simboliziraju odreeni

spomenici u svom uem

okruenju

- prepoznavanje obiljeja vjerskih spomenika

- Razvijanje pozitivnih stavova o ouvanju

kulturne batine iz

prolosti domovine i

naroda koji u njoj ive

- Razvijanje pozitivnog stava o vjerskim

spomenicima i

njihovoj ulozi.

- Izraditi replike spomenika ili ih

nacrtati

- Obilazak kulturno historijskih spomenika

i rad na njihovoj zatiti

i ienje okolnih

prostora

- Organiziranje posjeta kulturno-historijskim

znamenitostima

- Organiziranje posjeta muzejima

- Organiziranje akcija na ouvanju

spomenika

- Organiziranje posjeta vjerskim spomenicima

38

3. Geografska / zemljopisna obiljeja

BiH

3.1. Prirodni resursi, geografska obiljeja

BiH

3.2. Razvijenost BiH, privreda i turizam

3.3. Uzajamni odnos privrede

- Znaju karakteristike svake od navedenih

regija u kulturnom i

privrednom pogledu.

- Imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj

povezanosti

- Razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u

BiH

- Razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i

prema kulturnim

vrijednostima koje ta

sredina ima

- Izrada karte prema privrednoj razvijenosti

- Posjeta lokalnim privrednim objektima i

sajmovima

- Pripremanje uenika prema individualnim i

grupnim zadacima

- Pripremanje potrebnog materijala

za bolju prezentaciju

novog gradiva

- Organiziranje posjeta

4. Saobraaj/Promet 4.1. Vrste saobaraaja u

BiH

4.2. Najvanije saobraajnice i

saobraajna povezanost

4.3. Saobraajna povezanost naselja u

zaviaju

- O vrstama saobraaja koji je zastupljen u BiH

- Najvanije saobraajnice/

prometnice u BiH

- Saobraajnu povezanost u svom kraju

- Pokazati na karti gdje se nalaze najvanije

saobraajnice

- Objasniti vanost dobrih saobraajnica za ivot

ljudi i za razvoj privrede

- Razvijanje kulturnih navika i civiliziranog

ponaanja u saobraaju

- Na karti ucrtati najvanije

saobraajnice u BiH

- Aktiviranje uenika na civilizirano ponaanje

u saobraaju

- Priprema audiovizuelnih

sredstava za izvoenje

nastave

39

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Nastavni predmet Drutvo zauzima sredinje mjesto u programiranju i integriranju

nastavnih sadraja ostalih predmeta u niim razredima osnovne kole. Po svojim

programskim sadrajima i oblicima rada on prua neiscrpne mogunosti odgojno

obrazovnih strategija koje potiu aktivno uenje i umijee kritikog miljenja kako bi

obrazovanje na elementarnom stupnju odraavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u

kojem uenik moe opisati svijet i suditi o njemu. U tom procesu vana je uloga

suvremenog uitelja. Nastavni predmet drutvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi

spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doivljajem neposredne stvarnosti i

participiranjem kole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve sloenije

zahtjeve ivotnog okruenja kao i potrebe stjecanja bazinih znanja koja garantiraju

uspjeno snalaenje u drutvenim predmetima u viim razredima osnovne kole. U

ostvarivanju sloenih pitanja razumijevanja uzrono-posljedinih veza i odnosa u

drutvenim pojavama i procesima koje predvia nastavni program kod uenika je prije

svega potrebno poticati i razvijati znatielju i propitivanje te umijee kritikog miljenja a

koje stavlja u funkciju vie mentalne procese. Ako polazimo od uvaavanja demokratskih

procesa putem kvalitetne nastave predmeta drutvo, za uenika je vano kako u

predvienim nastavnim sadrajima i postavkama razmiljati samostalno i postupati u

skladu sa svojim razmiljanjima, te kako iskoristiti odreene informacije sa razliitih

stajalita, prosuivati o njihovim vrijednostima na osnovu linih potreba i ciljeva. Da bi

uenici djelotvorno razmiljali, kritiko miljenje mora postati konstanta njihova

neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga uitelja kao odgovorne osobe

u kreiranju kvalitetne nastave drutva. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi uenike

kroz procese uenja i njegove prednosti s aktiviranjem miljenja uenika, odreivanjem

svrhe uenja (motivacijom), aktivnim ukljuivanjem uenika u procesu uenja razliitim

tehnikama, poticanjem refleksije (razliitost miljenja, poticanje samoistraivanja)

olakava obradu informacija u procesu uenja i olakava kritiko miljenje.

U ovom razredu uenici e proiriti svoja steena znanja o svojoj domovini,

ljubavi prema domovini, kulturolokim razlikama koje postoje u naoj domovini.

Takoer, uenici e posebno uiti i o ureenju svoje domovine te kulturno-historijskim

spomenicima koje karakteriziraju njeno podruje. I na kraju, uenici e obnoviti i

produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraajnoj povezanosti svoje domovine.

Izuavanjem ovako predvienih sadraja uenici e stei potrebna znanja o svojoj

domovini i tako se postupno ukljuiti u drutvene predmete koji su predvieni u viim

razredima u osnovnoj koli. Primjenom metoda racionalnog uenja i motiviranjem

uenika u obradi nastavnih sadraja uz aktivno uee nastavnika omoguit e uenicima

stjecanje neophodnih znanja iz predmeta drutvo.

Pri realizaciji nastavnih sadraja treba teiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja.

Potrebo je voditi rauna da nivo interpretacije odgovara uzrastu uenika, pa u tom cilju

ograniiti broj termina sa kojima se uenici susreu prvi put. Realizacija ovog programa

podrazumijeva da udbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja, to je znaajno

za proirivanje znanja uenika.

40

KANTON SARAJEVO



OSNOVNA KOLA

Predmet: LIKOVNA KULTURA

5.razred


41

LIKOVNA KULTURA

(jedan sat sedmino - 35 sati godinje)

Okvirni broj sati po oblastima:

OBLAST BROJ ASOVA

1.TAKA I LINIJA 8

2. BOJA 8

3. PLOHA 7

4. MASA I PROSTOR 5

5. POVRINA 7

UKUPNO: 35

*Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju

tehniku rada.

42

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PROGRAMSKI SADRAJI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I

ZADACI

TEMATSKE CJELINE,

OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE

OBRAZOVNI

CILJEVI

ODGOJNI I

SOCIJALIZIRAJUI

CILJEVI

1.TAKA I LINIJA

Prepoznavanje, uoavanje

/registrovanje/ odnosa u

svom okruenju i na

likovnim djelima i

sposobnost primjene

prostornih organizacija

kompozicije:

-statina i dinamina

-vodoravna /horizontalna/

-okomita/uspravna

-kruna

-piramidalna

-slobodna

Savladavanje upotrebe

linija /crta/,taaka u Cilju

ostvarivanja Prostornih

organizacija Kompozicije.

-Kombinovanje /linije

/crte/ sa plohom, Takom

i mrljom i Njihov odnos

-Crtake teksture

- Iz neposrednog okruenja: ljudi, ivotinje, biljke, pojave

u prirodi,objekti, prostori

- Korelacija sa drugim predmetima /sadraji drugih

predmeta/: maternjeg jezika, (

pria, bajka, pjesma,

poslovica) Prirode i drutva ,

Matematike, Istorije/

Historije, Muzike kulture,

Kulture ivljenja ( BiH

kulturne batine).

- Njegovanje tradicije i narodnih obiaja: praznici,

znaajni datumi, etnografsko

naslijee

- Primjena taaka i crta/ linija sa svim karakteristikama i

svojstvima u isticanju teksture

- Kompozicioni /prostorni/ odnosi u Vizuelno likovnim

sadrajima

- Primjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova

- grafitna olovka, tu i pero, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu,

flomasteri/crni ili tamni/drveni

ugljen

- Prepoznati i uporediti na

svojim

umjetnikim

radovima

prostornu

organizaciju

kompozicije:

- statinu dinaminu,

- vodoravnu /horizontalnu/

- okomitu /uspravnu/

- krunu

- piramidalnu

- slobodnu

- Moi registrovati, razumjeti i

predstaviti

razliite forme

organizacije

kompozicije

upotrebom

crtakih tekstura.

- Usvojiti pojmove Organizacije

kompozicije:

- statino i dinamino

- vodoravno /horizontalno/

- okomito /uspravno/

- kruno - piramidalno - slobodno

- Dalji rad na razvijanju senzornih,

manipulativnih,

izraajnih i praktinih

sposobnosti kod

uenika sa naglaskom

na karakterizaciju

oblika i figura,u dvo i

trodimenzionalnoj

organizaciji prostora

- Razvijanje sposobnosti

kombinatorike,

logikog

zakljuivanja,

divergentnog

miljenja

- -Razvijanje kritikog miljenja, formiranje

stavova i odnosa

prema vrijednostima,

ouvanje kulturne

batine i prirodne

okoline

- Izgraivanje pozitivog odnosa

prema radu:

inicijativa,

samostalnost,

istrajnost,

dosljednost,

angaovanost,

spremnost za

saradnju i timski rad

- Razvijanje humanih odnosa, solidarnosti;

jaanje i bogaenje

emocija

43

2. BOJA

- Sposobnost opaanja, prepoznavanja i

predstavljanja uoenog u

okruenju i na likovnim

djelima:

*likovnih elemenata

* i principa

komponovanja mrlja,

ploha, potez, debeli

namaz, lazurni namaz,

kompozicija boja,

harmonija, ritam, domi-

nacija, harmonija

ahromatske boje u

funkciji bogaenja palete

boja

- Oslabljene i intenzivne boje

- Boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih

tekstura

- Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, zgrafito

/grebanje premazane

osnove prethodno

obojene votanim

bojama/, flomasteri u

boji /za manje formate

radova/, mozaik

- Uoavanje znaaja obogaivanja izraza

uvoenjem vie valerskih

vrijednosti boje.

- Uoavanje, shvatanje znaaja i mogunosti

upotrebe potpunije

/bogatije/ palete boja,

kao i naina njene

primjene

- Lazurno, transparentno, boja preko boje daje

novu valersku vrijednost

/boju/.

- Pastuozno, naglaen deblji nanos boje /uoava

se potez kista, rukopis

autora/.

- Razumjeti i moi predstaviti oslabljenu

boju /mijeanje boja/

proirivanje /bogaenje/

palete boja

- Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja, ploha,

potez, debeli namaz,

lazurni namaz,

kompozicija boja,

harmonija, ritam,

dominacija

- Razvijanje sposobnosti posmatranja,

sintetikog

koncipiranja,

uoavanja,

zakljuivanja,

snalaljivosti,

kreativnog, konkretnog

i apstraktnog miljenja,

bogaenje mate,

orijentacija u vremenu

i prostoru

- Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova

boja, valerskih

/svjetlosnih/

vrijednosti, za njihovu

primjenu u praktinom

radu /realizaciji

likovnih radova/,

odjevanju,

oplemenjivanju

ivotnog prostora,

kreiranju znakova

vizuelnih

komunikacija,

kreiranju izgleda

upotrebnih predmeta....

- dalji rad na razvijanju sposobnosti predstav-

ljanja sadraja; pjesme,

prie, dogaaja, pojava

u prirodi, osjeanja,

emocija i slino kroz

likovni izraz 3. PLOHA

- Dalje savladavanje oblasti grafike, graenje i

razvijanje senzibiliteta

prema grafikom izrazu i

oblasti grafike.

- Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i

teksta.

- Organizacija kompozicije kroz oblasti:

crtanja, slikanja, grafike

- Papir grafika /izrada ablona od papira

kartona/

- Visoki tisak, linorez /izrada ablona, kliea

na linoleumu/

- Kola kroz primjenu kompozicionih odnosa

slike i teksta

- Uoavanje znaaja vizuelnog odnosa slike i

teksta u primjeni

organizacije kompozicije

- Razumijevanje sloenih grafikih odnosa, rad na

izradi kliea za visoki

tisak /linorez, karton

grafiku/ dalje razvijanje

senzibiliteta u grafikom

izrazu.

- Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal,

kaligrafija, minijatura,

vizuelna informacija,

znak, linorez, visoki

tisak, grafiar

44

4. POVRINA

- Povrina u likovnoj oblasti: dizajna,

grafikog dizajna,

industrijskog dizajna,

primijenjene umjetnosti

- Uloga povrine u savremenim medijima:

kompjuterskoj grafici,

spotu, TV poruci,

plakatu kroz razliite

kompozicije /dinamina

i statina kompozicija/

- Uloga povrine u formi poruke, novi kreirani

znakovi vizuelnih

komunikacija, odnos

povrina i vizuelna

jasnoa poruka

- Sloenija kreativna rjeenja i realizacija u

razliitim materijalima

- Kreiranje novih vizuelnih informacija

/poruka/, novih

znakova, odnos slike i

teksta: naslovne stranice

/knjige, kolskog

lista/

- Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta

/proizvoda/

- Razumjevanje uloge i znaaja znakova

vizuelnih komunikacija

i ovladavanje

mogunostima

koritenja sa ciljem

prenoenja vizuelnih

informacija

- Osposobljavanje za kreiranje novih

vizuelnih znakova i

vizuelnih poruka

- Uoavanje znaaja uloge povrine u

naglaavanju vanog

/bitnog/; malo-veliko,

statino-dinamino,

svijetlo-tamno

- Uoavanje izraajnih mogunosti stripa

/sinteze slike i teksta/

- Razumijevanje spota, TV poruke, plakata kao

forme vizuelnih

komunikacija

- Usvojeni pojmovi za oblast povrina:

vizuelna informacija

/poruka/, industrijski

dizajn, spot, TV

poruka, statino,

dinamino

45

5. MASA I PROSTOR

- Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i

oblikovanja u prostoru

- Puna plastika u prostoru

- Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamina

skulptura

- Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/

reljef, meco reljef

/srednje ispupene

forme, 1-2 treine mase

u prostoru/, visoki reljef

/skulptura u prostoru

koja se samo sa nekim

djelom utapa u osnovu/

- Masa i prostor u arhitekturi, elementi

graenja:

- Konstrukcija

- Zid

- Stub /kvadrtine osnove/

- Stup /krune osnove/

- Krov

- Uslonjavanje odnosa prema prostoru i

oblikovanje prostora u

oblasti: oblikovanja,

graenja, primijenjene

umjetnosti i dizajna

- Upotreba svih materijala dostupnih dostupnih

uzrastu

- Rad na karakterizaciji figura u prostoru, odnos

dijelova i cjeline

-

Documents

Nastavni plan i program za 5 razred-za objavu · - Nastavna jedinica „ Izokrenuta priča“ Branko Ćopić se ne realizuje ( realizuje se u 4.razredu); - Nastavna jedinica „ Aska