491

Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,
Page 2: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

3

NastavniplaniprogramnahrvatskomejezikuzagimnazijeuBosniiHercegovini

zaKantonSredišnjaBosna

KantonSredišnjaBosnaMinistarstvoobrazovanja,znanosti,kultureišporta

Page 3: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

4

Nastavniplaniprogramnahrvatskomejeziku

za gimnazije u Bosni i Hercegovini Nakladnik:Ministarstvoobrazovanja,znanosti,kultureišporta,TravnikZanakladnika:MinistarJozoJurina,prof.Planiprogrampripremilo:Povjerenstvo zanastavneplanove iprograme iudžbenikeKoordinacijeministaraobrazovanja,znanosti, kulture i športa županija u kojima se nastavni planovi i programi u odgojno‐obrazovnimustanovama izvodenahrvatskome jezikuuBosni iHercegovini iovlaštenogapredstavnikaopćineŽepče(NarodnenovineŽupanijeZapadnohercegovačke,br.7/2012;SlužbenenovineKantonaSredišnjaBosna,br.9/2012.;NarodnenovineŽupanijePosavske,br.5/12.):FranjoLjubas,prof.,predsjednikPovjerenstvaProf.dr.sc.AntePavlovićDr.sc.MarkoNedićMr.sc.MirelaPerićStipoBarać,prof.JagoMusa,prof.IlijaBarešić,prof.Planiprogrampriredio:Prof.dr.sc.AntePavlovićLektura:GretaKuna,prof.Korektura:HelenaLončar,prof.Naslovnica:JosipPrimorac,akademskigrafičarTisak:multimediaPrint,Travnik

‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ CIP ‐ Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo  371.214:811.163.42]:373.5(497.6)          NASTAVNI plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini za Kanton Središnja Bosna / [plan i program priredio Ante Pavlović]. ‐ Travnik : Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Kantona Središnja Bosna / Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, 2013. ‐ 491 str. : graf. prikazi ; 30 cm  ISBN 978‐9958‐550‐01‐0 1. Pavlović, Ante COBISS.BH‐ID 20656902 ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 

Page 4: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

5

BosnaiHercegovinaFederacijaBosneiHercegovine

KantonSredišnjaBosnaMinistarstvoobrazovanja,znanosti,kultureišporta

NASTAVNIPLANIPROGRAMNAHRVATSKOMEJEZIKUZAGIMNAZIJE

UBOSNIIHERCEGOVINIZAKANTONSREDIŠNJABOSNA

TRAVNIK,2013.

Page 5: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

6

Page 6: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

7

NastavniplaniprogramnahrvatskomejezikuzagimnazijeuBosniiHercegovini,usuradnjisa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja, znanosti,kulture i športa županija u kojima se nastavni planovi i programi u odgojno‐obrazovnimustanovamaizvodenahrvatskomejezikuuBiHiovlaštenogapredstavnikaopćineŽepče: Ministarstvoobrazovanja,znanosti,kulture išportaKantonaSredišnjaBosna, Jozo

Jurina,ministar Ministarstvoobrazovanja,znanosti,kultureišportaŽupanijezapadnohercegovačke,

HelenaLončar,ministrica Ministarstvoznanosti,obrazovanja,kultureišportaHercegbosanskežupanije,Petar

Galić,ministar Ministarstvoobrazovanja,znanosti,kulture išportaŽupanijePosavske, Ivo Jelušić,

ministar ZavodzaškolstvoMostar–Hercegovačkoneretvanskažupanija,JagoMusa,ravnatelj SlužbazaopćuupravuidruštvenedjelatnostiopćineŽepče,IlijaBarešić,p.op.n.

Recenzentipopodručjimaipredmetima:

Uzstručnuocjenu,vrijedanprilogu izradiovogagimnazijskogaplana iprograma,osobitousklađivanjanjegovihnastavnihsadržajasasuvremenimteorijskim,znanstvenimistručnimspoznajamaipostignućimaupojedinimznanstvenimipredmetnimpodručjima,dalisu:I. Jezično‐komunikacijskopodručje:

1. Hrvatskijezik:mr.sc.MarkoTokić,GretaKuna,prof.,JagoMusa,prof.,LidijaJerković,prof.2. Engleski jezik: prof. dr. sc. Izabela Dankić, doc. dr. sc.Marijana Sivrić,Marija Ćavar, prof., Zdenko

Vištica,prof.3. Njemačkijezik:doc.dr.sc.RužicaZubacZeljko,DanijelaVuletić,prof.4. Francuskijezik:ZdenkaVukojević,prof.5. Talijanskijezik:mr.sc.IvanTurudić,ZdenkaVukojević,prof.6. Latinskijezik:doc.dr.sc.DragoŽuparić,mr.sc.MarioBušić7. Grčkijezik:doc.dr.sc.DragoŽuparić,mr.sc.MarioBušić

II. Matematičkopodručje1. Matematika:prof.dr.sc.IvanPavlović,NikoSušac,prof.

III. Prirodoslovnopodručje1. Fizika:prof.dr.sc.SlavicaBrkić,ŠimunTomas,prof.2. Kemija:doc.dr.sc.DanijelaPetrović,DanielaPavlović,prof.3. Biologija:doc.dr.sc.DanijelaPetrović,mr.sc.IlijaRozić4. Zemljopis:mr.sc.MirjanaMilićević

IV. Tehničkoiinformatičkopodručje

1. Informatika: doc. dr. sc. TonćoMarušić, LucijaRozić, prof., ZoricaBruck, prof., DinaGoluža, prof.,KatarinaPandžić,mag.ing.inf.itel.kom.

V. Društveno‐humanističkopodručje1. Povijest:prof.dr.sc.BožoGoluža,mr.sc.IvicaGlibušić2. Logika:doc.dr.sc.IvicaMusić,mr.LucijaPetrović3. Filozofija:doc.dr.sc.IvicaMusić,mr.LucijaPetrović4. Psihologija:mr.sc.JosipLebo,DanijelaPavlović,mag.psych.,MarioBrkić,mag.psych.5. Sociologija:mr.sc.LucijaPetrović,mr.sc.GordanaIličić6. Vjeronauk:prof.dr.sc.AntePavlović,MarioRozić,prof.7. Etika:Mr.sc.MarioBušić,StipeGale,prof.,ViktorZubac,prof.8. Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo:Mr.sc.GordanaIličić

VI. Umjetničkopodručje1. Glazbenaumjetnost:mr.art.DraganFilipović,IvaSušac,prof.2. Likovnaumjetnost:JozoMarić,prof.,MarioNaletilić,akad.graf.

VII. Tjelesnoizdravstvenopodručje1. Tjelesnaizdravstvenakultura:doc.dr.sc.MladenKvesić,AnaZovko,prof.

Page 7: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

8

SADRŽAJPROSLOV 11UVODGimnazijskoobrazovanjeuBosniiHercegoviniusvjetlusuvremenogaeuropskogaobrazovanja 13Temeljneobrazovnekompetencijeudruštvukojesemijenja 13ModernizacijaobrazovanjauBiHigimnazijskikurikulumnahrvatskomejezikuuBiH 15ProgramskaobilježjagimnazijskogaplanaiprogramanahrvatskomejezikuuBiH 15PolazištainačelaNastavnogaplanaiprogramanahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiH 17Gimnazijskinastavniplanzaprovedbunastavnogaprograma 18Nastavniplanovizagimnazije 18Provedbenaodgojno‐obrazovnaididaktičkanačela 24Provedbaobveznoganastavnogaplanaiprogramaiizbornenastave 24Stručnaspremaikadrovskiuvjeti 25

NASTAVNIPROGRAMIPOODGOJNO‐OBRAZOVNIMPODRUČJIMAIPREDMETIMA

JEZIČNO‐KOMUNIKACIJSKOPODRUČJE 29Hrvatskijezikiknjiževnost 30STRANIJEZICI–PRVISTRANIJEZIK 62Engleskijezik 68Njemačkijezik 79Francuskijezik 89STRANIJEZICI–DRUGISTRANIJEZIK 98Engleskijezik 98Njemačkijezik 105Francuskijezik 111Talijanskijezik 117KLASIČNIJEZICI 124Latinskijezik 131Grčkijezik 143UMJETNIČKOPODRUČJE 155Glazbenaumjetnost 164Likovnaumjetnost(četverogodišniidvogodišnjiprogram) 189DRUŠTVENO‐HUMANISTIČKOPODRUČJE 204Povijest 210Logika 222Filozofija 227Psihologija 239Sociologija 250Katoličkivjeronauk 261Etika 301

Page 8: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

9

Politikaigrađanskodruštvo,gospodastvo 309MATEMATIČKOPODRUČJE 314Matematika 318PRIRODOSLOVNOPODRUČJE 324Fizika 330Kemija 344Biologija 357Zemljopis 367TEHNIČKO‐INFORMATIČKOPODRUČJE 383Informatika 394TJELESNAIZDRAVSTVENAKULTURA 403Tjelesnaizdravstvenakultura 406IZBORNANASTAVA 423JEZIČNO‐KOMUNIKACIJSKOPODRUČJE 425Hrvatskijezik 425Stranijezici 429UMJETNIČKOPODRUČJE 431Glazbenaumjetnost 431Likovnaumjetnost DRUŠTVENO‐HUMANISTIČKOPODRUČJE 435Povijest 435Filozofija 445Psihologija 452Sociologija 456Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo 459PRIRODOSLOVNOPODRUČJE 463Fizika 463Kemija 466Biologija 470Zemljopis 475MATEMATIČKOPODRUČJE 479Matematika 479TEHNIČKO‐INFORMATIČKOPODRUČJE 483Informatika 483TJELESNAIZDRAVSTVENAKULTURA 485DODATAK‐STRUČNASPREMAIKADROVSKIUVJETI 487

Page 9: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

10

Page 10: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

11

PROSLOV Nastavniplan iprogramnahrvatskome jezikuzagimnazijeuBosni iHercegovini koji predajemonašemškolstvu ikulturnoj javnostiplod jeradažupanijskihministarstavaobrazovanja,znanosti,kultureišportaodnosnoKoordinacijeministaraobrazovanja,znanosti,kultureišportažupanijaukojima se nastavni planovi i programi u odgojno‐obrazovnim ustanovama u BiH izvode nahrvatskome jeziku. Riječ je o kontinuiranu i programiranu radu oko modernizacije odgoja,obrazovanja iškolstvauBiHkojimsenastojiobuhvatiti,usavršavati iusklađivatirazličiterazine,oblikeiproceseučenjaipoučavanjausvimživotnimrazdobljima,odpredškolskogaodgoja,prekoosnovnihisrednjihškoladosveučilišnogobrazovanja.PrijepetgodinadonijelismonoviNastavniplan i program na hrvatskome jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH ((2008.), pa ovimgimnazijskim planom i programom nastavljamo ostvarivati obrazovnu reformu našegaobrazovanjaiškolstvaupovezniciosnovnogaisrednjoškolskogaodgojaiobrazovanja.

PrednamajenovigimnazijskikurikulumnahrvatskomejezikuuBiHkojisesadržajnonaslanjana dosadašnji gimnazijski nastavni plan i program na hrvatskome jeziku u BiH, donesen prijedvadesetgodina(1994.).Netrebanispominjatikakosuseodtadadodanas,kakouBiHtakoinaširemeuropskomprostoru,dogodilebrojnepromjeneusvimpodručjimaživota, te jebilonužnonastavne planove i programe prilagoditi potrebama učenika u suvremenim društvenim,znanstvenim, kulturnim, obrazovnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima u Bosni iHercegoviniisuvremenomesvijetu.

Nastavniplaniprogramzagimnazijenahrvatskome jezikuuBosniiHercegovinioslanjasenadosadašnju školsku odnosno gimnazijsku odgojno‐obrazovnu tradiciju u BiH, slijedi suvremenemeđunarodneidomaćeobrazovnedokumente,pedagoškestandarde,školskezakoneipostignućau oblasti obrazovanja, uvažava Zajedničku jezgru za srednjoškolske programe u BiH, usvajauspješna rješenja koja nude suvremeni gimnazijski programi u našem susjedstvu, osobito uRepubliciHrvatskoj,teoniizužegaiširegaeuropskogokruženje.Onnaposebannačin,uskladusasuvremenimeuropskimpreporukama i standardima, uprvi plan stavljasposobnosti,potrebe idobrobit učenika, njihov individualni i zajednički život u društvenoj zajednici. Zato ovajkurikulum naglasak stavlja na temeljna i korisna znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti,vrjednote i stavove, odnosno odgojne i obrazovne kompetencije koje nadilaze stjecanjeformalnoga znanje nego učenike u gimnazijama potiču na razvoj inovativnosti, stvaralaštva,rješavanja svakodnevnih problema, razvoja kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičkepismenosti,socijalnihidrugihkompetencija.Osobitoizgradnjevlastiteosobnostiiidentiteta.

Ovajnaš gimnazijskikurikulumnaosobitnačinobuhvaća i promovirapovijesnu idruštvenustvarnost Bosne i Hercegovine s etničkim, jezičnim, kulturnim, tradicijskim i religijskimposebnostima njezinih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina, promičući načelojednakopravnosti,suživota,poštovanjaisuradnjemeđusvima,bezobziranarasne,spolne,etničke,jezične,kulturne,religijske,svjetonazorskeiideološkeposebnosti.

Zahvaljujemosvimakojisusudjelovaliu izradigimnazijskogakurikuluma,osobitočlanovimaKoordinacije i Povjerenstva za nastavne planove i programe i udžbenike, Zavodu za školstvoMostar, priređivaču, sveučilišnim i predmetnim nastavnicima i recenzentima, kao i obrazovnimustanovamauR.Hrvatskojkojesunamstavilenaraspolaganjevrijednematerijale.

MinistarJozoJurina,prof.

Page 11: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

12

Page 12: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

13

UVOD

GimnazijskoobrazovanjeuBosniiHercegoviniusvjetlusuvremenogaeuropskogobrazovanja

OvajgimnazijskikurikulumiliNastavniplaniiprogramnahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiH

polaziodčinjenicedajesuvremenoglobalnoipluralnodruštvoutrajnojmijenitesesvakodnevnostvarajunovepotrebenarazinidruštvenogaživotaiživotapojedincausvimpodručjima:kulturi,znanstvenomu i tehnološkomu razvoju, gospodarstvu, društvenoj povezanosti, položaju i ulozipojedinca kao građanina te njegovu osobnomu razvoju. Stoga su i nacionalni odgojno‐obrazovnisustaviueuropskimzemljamaustalnomprocesumoderniziranja,prilagođavanjaiusklađivanjastim brzim promjenama, pogotovo što život i rad u tom društvu zahtijeva nova znanja, vještine,sposobnosti, vrijednosti i stavove, odnosno kompetencije koje stavljaju naglasak na razvojinovativnosti,stvaralaštva,rješavanjaproblema,razvojkritičkogamišljenja,poduzetnosti,informatičkepismenosti, socijalnih idrugih kompetencija. Kompetentan čovjek treba znatikritičkiistvaralačkirazmišljatiitrebaseznatiodgovornosučeljavati,naindividualnojidruštvenojrazini,snoviproblemima,izazovimaizadaćama.Modernizacijasetemeljinaholističkojparadigmicjelovita odgoja i obrazovanja učenika, cjeloživotnoga učenja u „društvu koje uči“, čime seobuhvaćaju, usavršavaju i usklađuju različite razine, oblici i procesi učenja u svim životnimrazdobljima,odpredškolskogodgojadovisokoškolskogobrazovanjaidaljnjegusavršavanja. Utomvidu treba promatrati i razne konvencije i dokumente Ujedinjenih naroda i Europske Unije injihovih relevantnih tijela (UNESCO, Vijeće Europe, OSCE) o odgoju i obrazovanju. Premda tidokumenti nemaju obvezujuću notu za zemlje članice, ipak predstavljaju temeljni okvir unutarkojegapojedinezemljekreirajuvlastituodgojno‐obrazovnupolitikuidajuinterpretacijskiključzanjezinorazumijevanje.1

Temeljneobrazovnekompetencijeudruštvukojesemijenja

Da bi suvremeno obrazovanje uspješno odgovorilo potrebama pojedinca i izazovima razvojadruštvanasvimrazinama,EuropskajeUnijadonijelaosamtemeljnihkompetencijazacjeloživotnoobrazovanje.Onaizdvajasljedećekompetencije:a)komunikacijanamaterinskomujezikukojase odnosi na osposobljenost za pravilno i stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenjekoncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u cjelini društvenih ikulturnih prilika; b) komunikacija na stranim jezicima radi komunikacije i međukulturnogadjelovanja u nizu različitih kultura i društvenih činjenica; c) matematička kompetencija iosnovnekompetencijeuprirodoslovljuitehnologijiradirazvijanjaiprimjenematematičkogamišljenja u rješavanju problema te osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja imetodologije kao odgovor na ljudske potrebe i želje; d) digitalna kompetencija radiosposobljenost za sigurnu i kritičku uporabu informacijsko‐komunikacijske tehnologije za rad uosobnomu i društvenomu životu; e)učitikakoučiti radi osposobljenosti za procese kritičkogaučenja i usvajanja znanja, stavova i vrjednota koje mu se nude; f) socijalne i građanskekompetencije koje se odnosenaodgojne vrijednosti i obuhvaćajuosposobljenost za odgovornoponašanje, pozitivan i tolerantan odnos prema drugima,međuljudsku imeđukulturnu suradnju,uzajamnopomaganjeiprihvaćanjerazličitostisvedoaktivnasudioništvaurazvojudemokratskihodnosa u školi, zajednici i društvu, te djelovanje na načelima pravednosti i mirotvorstva; g)inicijativnost i poduzetnost koja se odnosi na stvaralaštvo, inovativnost i spremnost napreuzimanje rizika i sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva i h)kulturnasvijestiizražavanjekojaseodnosinasvijestovažnostistvaralačkogaizražavanjaideja, 1 Vidi primjerice: La Convenzione Europea deiDiritti dell’Uomo (1986.);Adult education at the Council ofEurope. Challenging the future (1995.); Growth, Competitiveness, Employment: The Challenges and Ways Forward into the 21st Century - White Paper. Bulletin of the European Communities (1993.); White Paper on Education and Training – Teaching and Learning – Torverds the Learning Society (1995.).

Page 13: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

14

iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, te poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj ieuropskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je također od ključne važnostiosposobljavanjeučenikazarazumijevanjekulturneijezičneraznolikostiEuropeisvijeta.2

Međutim, suvremenodruštvo,koje se redovitopredstavljakao „društvoznanja“, često izvida

gubiistinskoznačenjaznanjainepronalazipraviodgovornaodnosizmeđusmislaznanjailjudskekulture, između istinskih čovjekovih potreba i ponuda suvremenoga društva. Drugi problem iizazovsu„brzaikorisnaznanja“,ačestojenadjelui„bankovnapedagogija“.3Nepraviseninužnarazlikaizmeđusposobnostikaopostizanjaučinkovitostinanekompodručjuodkompetencijakojenadilazeusvajanjeiprenošenjeljudskogaznanjatepodučavanjeodređenihumijećaivještina,negooznačavaju složen proces koji teži cjelovitu odgoju i obrazovanju kojim subjekt kritički usvaja iorganiziraonoštojenaučiokakobitomogaoprenijetiunoveaktivnosti,odnoseisituacije.Stogase danas u odgojnom i obrazovnom smislu nastoji prevladati funkcionalna usmjerenja odgoja iobrazovanja i nastoje se aktualizirati, razvijati i proširivati ukupne vlastitosti ljudskoga bića, naindividualnomisocijalnomplanu.

Relevantne znanstveno‐obrazovne ustanove i značajni mislioci posve su suglasni oko uloge

školekojasenesmije svestinausvajanjenizakompetencija,kolikogodonebilenužne,negonauvođenjeučenikauprocesekritičkogarazmišljanja iusvajanjaspoznaja,sposobnosti ivrjednota.Pogotovoštosekompetenciječesto reducirajunapraktičnurazinu,aonebisepoglavito trebaleodnositi na razvijanje, proširenje i nadilaženje materijalnosti, prakticizma i funkcionalizma.Problempostaje timveći štoučenici odrastajuudruštvuukojempostojipogrješnomišljenjedaznanstveni i tehnološki napredak omogućuje znanje bez učenja. U aktualnoj europskoj odgojno‐obrazovnoj politici, koja ima različite inačice u pojedinim zemljama, postoji niz opasnosti kojeukazuju na krizu, ali i pokušaja da se ona prevlada. Ponajprije, škola ima središnje i najvažnijemjesto u procesu humanizacije čovjeka. Suvremena pedagogija upućuje na odgojni i kulturalni,radniiprofesionalni,društveniiosobniscenarijzaodgojtemeljnihkompetencija.Jednakotako,dabiučenik zaistauspješnoostvarioprocesočovječenja (temeljnuhumanost), važno je uz znanje iracionalnudimenziju,razvijatiiintegriratiodgojnudimenzijuodnosnosocijalnu,etičkuiduhovno‐religioznu dimenziju.4 Riječ je o takvu školskom odgojno‐obrazovnom sustavu koji ostvarujecjelovit proces poučavanja i učenja, odgoja i obrazovanja, odnosno ciljeve i zadaće suvremenedemokratskeipluralneškoleradiistinskogadobraučenika.Stogasetražiredefiniranjetemeljnihciljevaškoleodkojeseočekujedapedagoškimsredstvimaodgovorinaproblemenašecivilizacije,aodnosesenaodnos izmeđuobitelji iškole,nasmisaoznanja,stanjeautoriteta imjestoškoleudruštvu.5Stogaseodgojnaiobrazovnazadaćaškolenemožepojednostavljenosvestinaformalnostjecanje i razvijanje znanja, sposobnosti i vještina, nego ona istodobno obuhvaća usvajanjevrijednosti, stavova i navika na individualnoj i društvenoj razini koji omogućuju sveobuhvatanrazvitakljudskeosobeodnosnoučenika.

2Vidi:RecommendationoftheEuropeanParliamentandof theCouncilof18December for lifelong learning(2006/962/EC.3Contre l’idéologiede la compétence, l’educationdoit apprendreàpenser, intervju sMarcelomGauchet iPhilippeMeirieu,objavljenu:LeMonde,2.rujna2011.4Usp.IgnaceVEHRACK,“L’educazioneindimensioneeuropea.Laprospettivaculturale”,u:PerunprogettodiscuolaallesogliedelXXIsecolo,Brescia,2000.,71‐89.5Contrel’idéologie…,u:LeMonde,2.rujna2011.

Page 14: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

15

ModernizacijaobrazovanjauBiHigimnazijskikurikulumnahrvatskomejezikuuBiH

U svjetlu navedenih promjena i temeljnih kompetencija, kvalitetan odgoj i obrazovanje u

gimnazijama u BiH nije moguće ostvariti bez usavršavanja i dorađivanja postojećega odgojno‐obrazovnoga sustava koji nadilazi tradicionalnu školu posredovanja i prenošenja znanja.ObrazovnapolitikauBiHdinamičkiradinamodernizacijiobrazovanja,onanačelnoprihvaćanoveobrazovne paradigme i temeljne kompetencije Europske Unije, imajući u vidu sve prigovore iupozorenjagledecjelovitapristupaodgojno‐obrazovnimciljevimaizadaćamakojemusepridaju,osobitokadjeriječotendencijamanjegovaodgojno‐obrazovnogaredukcionizmanafunkcionalnudimenziju i tržišne interese. U cjelovitu se pristupu u prvi plan stavlja dobro učenika,dobrobitzajednice, humaniziranje škole i razvijanje njezine osjetljivosti u pristupima učeniku. Međutim,Bosna i Hercegovina ima svoje povijesne, društvene, kulturne i civilizacijske posebnosti kojenjezinapolitikaobrazovanjamoraobuhvaćati,poštivatiiutkatiusvojodgojno‐obrazovnisustavnasvimrazinama.

Upravosena tompodručjustvarajuprijepori,posebiceodnos izmeđuopćeljudskih ietničkih,

nacionalnih i građanskih, jezičnih i kulturnih prava. BiH kao multietnička, multikulturalna imultireligijska država ima ustavom i zakonima zajamčene posebnosti, pa njezina obrazovnapolitikamorasvimučenicimaosnovnihisrednjihškola,pripadnicimatrijukonstitutivnihnarodainacionalnihmanjina,omogućitiostvarenjejednakihodgojno‐obrazovnihpravaimogućnosti.Bitnoje da ni jedan učenik ne bude obespravljen niti zakinut u svojim pravima, pojedinačnim ikolektivnim,ljudskiminacionalnim,usvomejeziku,usvomekulturnomeireligijskomidentitetu.Stogaodgojno‐obrazovnisustavuBiHmoraprepoznati,priznati,posredovatiiafirmiratipostojećeetničke i jezične, tradicijske i kulturološke posebnosti kao vlastito bogatstvo i put izgradnjecjelovita i usklađena odgoja i obrazovanja svih učenika, kao jednakopravnih građana BiH,pripadnikakonstitutivnihnarodainacionalnihmanjina.UtomduhuitimokvirimakoncipiranjeiizrađenovajgimnazijskiplaniprogramnahrvatskomejezikuuBiH.

Modernizacija obrazovanja uBiH, koju prate spomenuti prijepori i poteškoće, teče sporo, ali

ipakslijedieuropskeodgojneiobrazovnepoticajeinačelakojiutječunastvaranjenoveodgojno‐obrazovneparadigmeiutječunadoraduškolskihkurikulumatenastavnihplanovaiprograma.Tovrijedi i za izradu dorađenogaPlana iprogramanahrvatskome jeziku zagimnazijeuBiH. On utemeljnimpolazištimainačelimaslijedibogatuškolskuiobrazovnutradicijuuBiH,ustavnapravahrvatskoga naroda u BiH da ima obrazovanje na svome hrvatskome jeziku i latiničnom pismu,utemeljen je na potrebama i pravima učenika i njihovih roditelja te drugim relevantnimmeđunarodnimidomaćimdokumentima.Onuistovrijemeslijedisuvremenaeuropskaodgojnaiobrazovna načela i zadaće. U tom vidu posebno naglašava dobro učenika, opredijeljenost zadruštvo znanja, etičnosti, humanosti i vrjednota, te za odgojno‐obrazovnu paradigmu i politikukoja je usmjerena na stvaralaštvo, inovativnost, uspješnost, konkurentnost, osposobljenost zatrajno usavršavanje i potrebu cjeloživotnoga obrazovanja. Tomu teži na svim razinama istupnjevimaformalnogaodgojaiobrazovanja,patakoiusrednjimškolamaodnosnogimnazijama.

ProgramskaobilježjagimnazijskogaplanaiprogramanahrvatskomejezikuuBiH

NastavniplaniprogramnahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiHpromičeopćanačelahumane,

pluralne i demokratske škole te omogućuje poštivanje jezične, tradicijske i kulturne posebnostitriju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH. Program na hrvatskome jeziku u istovrijemesadržiiosiguravaopćeodgojno‐obrazovneciljeve,sadržaje,načelaistandardetejezičneikulturneposebnostiuBiH.Ontakođerpotzv.Zajedničkojjezgriomogućujeostvarenjeobrazovnihstandarda i slobodno kretanje i prelaske učenika iz jedne u drugu školu, te priznanje

Page 15: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

16

istovrijednosti stečenog stupnja obrazovanja i diplome na cijelom prostoru BiH, što propisujeOkvirnizakonosnovomisrednjemobrazovanjuuBiH.Uskladustim,poštujuseustavnapravatrijukonstitutivnihnarodauBiHidogovorenazajedničkastrategijainačelaoizradinastavnihplanovaiprogramanahrvatskom,srpskomibosanskomjeziku,kakobinastavniplanoviteciljeviisadržajinastavnihprogramabilimeđusobnousklađeni.Dvijesubitnesadržajneodrednicenastavnogplanaiprograma,bezobziranakojemsejezikuostvaruje,patakoizaprogramnahrvatskomejeziku.Tekurikularneiprogramskeodrednicejesu:

a) Opći dio i/ili Zajednička jezgra nastavnoga programa. Opći dio programa obuhvaća

temeljneprogramskesadržajesvakognastavnogpredmetakojimudajuidentitet,jersebeznjihtajpredmetuškolinemožeostvaritiniznanstveno‐epistemološkinitipedagoško‐didaktički.Osnovnisadržajpredmetačiniopćidioprograma,koji se izučavausvakojeuropskojškoli, štoseosobitoodnosi na prirodoslovno‐matematičku i tehničko‐informatičku skupinu predmeta. U opći dioprograma ulazi i Zajednička jezgra ili nastavni sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i objektivnuinformaciju o jezičnim, etničkim, kulturnim, povijesnim, geografskim, gospodarskim i drugimposebnostima važnim za konstitutivne narode i nacionalnemanjine u BiH. Time srednje škole iprogrami na hrvatskome jeziku omogućuju svim učenicima, bez obzira na jezičnu i kulturnupripadnost, slobodanpristup i izbor škole, teosiguravaprohodnostučenikana cijelomprostoruBiH.Osobito se to odnosi na tzv. „nacionalnu skupinu predmeta“, da se i tu ostvari programskaravnotežaiusklađenost.Općidioprograma,sazajedničkomjezgrom,osiguravanesamojednakumogućnostobrazovanjaikretanjadjeceimladihnaprostoruBiH,negosutiistiprogramskiciljeviisadržaji (stečene kompetencije) u istom godištu i na istom stupnju školovanja, kompatibilni iusporedivisciljevimaisadržajimanastavnihprogramazemaljaEuropskeUnije.

b)Posebnidionastavnogaprograma.On obuhvaća etničke, jezične, tradicijske i kulturne

posebnostikonstitutivnihnarodauBiH,kaoinacionalnihmanjina,uključujućiposebnostilokalnezajednice.Posebnidiogimnazijskogaškolskogkurikuluma,odnosnonastavnogplana iprogramaobuhvaća nacionalne i kulturne posebnosti koje svaki od konstitutivnih naroda smatra posebnovažnimazapromicanjevlastitogakulturnogidentiteta,anisuobuhvaćeniopćimdijelom,odnosnoZajedničkom jezgrom. Posebni dio programa obuhvaća i županijsku razinu kurikuluma, tj.obrazovne standarde, programske ciljeve i sadržaje koji imaju odgojnu i obrazovnu važnost narazini županija. Naime, konstitutivni narodi, pa tako i hrvatski narod u BiH, na razini županijaostvarujusvojaposebnaindividualnaikolektivgnapravaidonosenastavneplanoveiprogramenasvomejezikukojičuvajuipromovirajunacionalne,jezične,tradicijskeidrugekulturneposebnostiuBiH,integrirajućiunjihZajedničkujezgru.

Posebni dio nastavnoga programa, uz opći dio, nužni je i bitni dio županijskoga školskog

kurikuluma, odnosno županijskih gimnazijskih nastavnih planova i programa na standardnomjezikukonstitutivnognaroda,patakoihrvatskognarodauBiH.TajposebnidioneosiguravanitiZajednička jezgraniti lokalnazajednica,jersvakiodkonstitutivnihnarodateknaraziniplanovaiprogramanasvomejeziku,sugrađenimsadržajnimdijelom(građom)izpodručjavlastitogajezika,tradicije ikulture, i tonavlastitome jeziku ipismu,čuva i izgrađujekulturneposebnostikoje susvakomodkonstitutivnihnaroda jezično, tradicijski, kulturno i životnovažne,na individualnoj idruštvenoj razini. U poseban dio programa stoga nužno ulaze razne tradicijske, povijesne,znanstvene,kulturne, religijske idrugeposebnostikojenedonosiZajednička jezgra niti ihmožedonijetilokalnazajednica.Lokalnazajednicaimasvojeposvelokalne,tj.općinske,gradske,mjesneiškolskeposebnostikojepromoviraiobilježavasvakapojedinaškola,odnosnogimnazija.Lokalnarazinaustvarisamojeonajdioškolskogprogramakojiseodnosinanekusrednjuškoluunjezinuposebnomdruštvenomokružju,atesadržajeiaktivnostiškolamaulokalnojzajedniciomogućuježupanijskinastavniplaniprogram.

Page 16: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

17

PolazištainačelaNastavnogaplanaiprogramanahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiH

Nastavniplan iprogramnahrvatskom jeziku zagimnazijeuBiH nudi prije svega suvremene

programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagođeni interesima,potrebama i sposobnostima učenika u gimnazijama, imajući u vidu njihove kognitivne,emocionalne,duhovne idjelatnesposobnosti, tenjegovuucijepljenostuobiteljski iširidruštveniambijent. On omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, vrijednosti i stavova, tj.suvremenihkompetencijakojeomogućujurazvojinovativnosti,stvaralaštva,rješavanjaproblema,razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugihkompetencija.On je koncepcijski, po svomplaniranju i provođenjuodgoja i obrazovanjau školi,kurikularno strukturiran, s naglaskom na cjelovito i skladno stjecanje i usvajanje različitihkompetencija na razini znanja, vještina, stavova i vrjednota, važnih za osobni i društveni životučenika. Radi se o obnovljenom i dorađenomNastavnom planu i programu koji se strukturno,tematski (sadržajno), pedagoški imetodološki oslanja na dosadašnji gimnazijski nastavni plan iprogramnahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiH.

U izradiNastavnogplana iprogramanahrvatskome jeziku zagimnazijeuBiH vodili smo se

stečenim spoznajama i iskustvima odgoja i obrazovanja, razvoja školskih kurikuluma u BiH tenačelima i primjerima suvremenoga europskog obrazovanja. Posebno smo se oslonili na dobreprimjere i poticaje brojnih europskih zemalja, osobito Republike Hrvatske, Slovenije i Finske.Koristili smo i postojeće gimnazijske planove i programe na bosanskom jeziku u pojedinimkantonimaFederacijiBiH i srpskom jezikuuRepubliciSrpskoj.Suvremenagimnazijskaodgojno‐obrazovna načela i ciljeve preuzimamo iz hrvatskoga Nacionalnoga okvirnog kurikuluma iintegriramo ihupojedinapredmetnapodručja.Odobrazovnihnačelaposebno izdvajamovisokukvalitetu,jednakostimogućnostobrazovanjazasveučenike,znanstvenuutemeljenosti,vertikalnuihorizontalnuprohodnostučenikauBiH,demokratičnostisamostalnostškole,interkulturalizam,školski i pedagoški pluralizam. Od općih ciljeva odgoja i obrazovanja u gimnazijama, posebnoizdvajamo: osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni,

tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim potrebama,sposobnostimaisklonostima,

razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno‐kulturne baštinehrvatskoga naroda i drugih naroda u Bosni i Hercegovini radi čuvanja i razvijanjanacionalnoga identiteta, promičući svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbenikuhrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik na svimpodručjimairazinamagimnazijskogaodgojno‐obrazovnogasustava,

odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,ljudskim pravima te pravima učenika, osposobiti ih za življenje u višenacionalnom,multikulturnomimultireligijskomdruštvu,zapoštivanjerazličitostiitolerancijutezaaktivnoiodgovornosudjelovanjeudemokratskomurazvojudruštva,

osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,osposobitiihzaživotiradupromjenjivudruštveno‐kulturnomukontekstupremazahtjevimanjihova osobnoga i društvenoga života te zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenihinformacijsko‐komunikacijskihtehnologija,znanstvenihspoznajaidostignuća,

poticatiirazvijatisamostalnost,samopouzdanje,odgovornostikreativnostuučenika, osposobitiučenikezacjeloživotnoučenje.

Navedeniciljeviisadržajipovezanisusasvakodnevnimživotomuškoli,saciljevimaisadržajimaosnovnogaobrazovanjainanjegasenaslanjaju,tevodedaljnjemvisokoškolskomobrazovanju.

Page 17: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

18

Gimnazijskinastavniplanzaprovedbunastavnogaprograma

Suvremeno obrazovanje nijemoguće ostvariti bez interdisciplinarnog povezivanje različitihpodručja i predmeta učenja i poučavanja što omogućuje integriran i cjelovit (holistički) pristuprazvoju učeničkih kompetencija. To se na poseban način ostvaruje oblikovanjem cjelovitagimnazijskogakurikulumakojipodrazumijevaskladnopovezivanjeodgojno‐obrazovnihpodručjaisrodnih nastavnih predmeta, izborne nastave i međupredmetnih tema što omogućuje ne samostjecanje novih kompetencija, nego i učinkovitije planiranje i bolju konceptualnu povezanostodgojno‐obrazovnihsadržaja.Takavpristupomogućujuučenicimakritičkisagledavatiproblemeokojimaučesmotrištarazličitihdisciplinaodnosnopredmetaiuvidjetinjihovuživotnuvažnostteusmjerenostnanjihoveintereseipotrebe.Gimnazijskikurikulumodnosnoplaniprogramobuhvaćasljedećaodgojno‐obrazovnapodručja:

jezično‐komunikacijskopodručje, matematičkopodručje, prirodoslovnopodručje, tehničkoiinformatičkopodručje, društveno‐humanističkopodručje, umjetničkopodručje, tjelesnoizdravstvenopodručje.Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u BiH obuhvaća i strukturira

navedena područja u skladne cjeline koje se međusobno povezuju, prožimaju i nadopunjuju.Odgojno‐obrazovna područja obuhvaćaju temeljne kompetencije učenika u svakom pojedinompodručju.Onesuizraženeuočekivanimučeničkimpostignućimailiodgojno‐obrazovnimishodimakoji predstavljaju očekivana znanja, vještine, sposobnosti i stavove koje učenici trebaju steći pozavršetkusrednjoškolskogaodgojaiobrazovanjaodnosnogimnazijskogaobrazovnogprograma.Uskladu s njima određuju se očekivana postignuća učenika, odnosno ciljevi i postignuća za svakigimnazijski razred u skladu s razvojnim mogućnostima učenika i opterećenjem učenika.Određivanje učeničkih postignuća na razini pojedinoga područja i pojedinih predmeta porazredima omogućuje racionalnije strukturiranje i usklađivanje predmetne strukture u svakompojedinom području. Uza svako odgojno‐obrazovno područje postavljeni su opći ciljevi odgoja iobrazovanja učenika u tomu području. Predmetna struktura razrađuje se po godištima. Onaobuhvaća sadržajnu, odgojno‐obrazovnu i didaktičko‐metodičku cjelinu potrebnu za provođenjenaznačenihciljevaučenjaipoučavanja.UžupanijamaiškolamanacijelomprostoruBiH,ukojimasenastavaizvodinahrvatskomejeziku,uskladusrelevantnimžupanijskim,federalnim,državnimdokumentimakojiregulirajusrednjoškolskoigimnazijskopodručje,određujesesljedećiNastavniplannahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiH:

NASTAVNIPLANOVIZAGIMNAZIJE

NastavniplaniprogramnahrvatskomejezikuzagimnazijeuBiHobuhvaćapetvrstagimnazija: OPĆAGIMNAZIJA

JEZIČNAGIMNAZIJA

KLASIČNAGIMNAZIJA

PRIRODOSLOVNO‐MATEMATIČKAGIMNAZIJA

PRIRODOSLOVNAGIMNAZIJA

Page 18: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

19

NASTAVNIPLANZAOPĆUGIMNAZIJU

NASTAVNIPREDMET PRVIRAZRED

DRUGIRAZRED

TREĆIRAZRED

ČETVRTIRAZRED

Hrvatskijezik 4 4 4 4

I.Stranijezik 3 3 3 3

II.Stranijezik 2 2 2 2

Latinskijezik 2 2 ‐ ‐

Glazbenaumjetnost 1 1 1 1

Likovnaumjetnost 1 1 1 1

Povijest 2 2 2 3

Logika ‐ ‐ 1 ‐

Filozofija ‐ ‐ ‐ 2

Psihologija ‐ 1 1 ‐

Sociologija ‐ ‐ 2 ‐

Vjeronauk/Etika 1 1 1 1

Matematika 4 4 3 3

Fizika 2 2 2 2

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Zemljopis 2 2 2 2

Informatika 2 ‐ ‐ ‐

Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo

‐ ‐ ‐ 1

Tjelesnaizdravstvenakultura 2 2 2 2

IZBORNANASTAVA

Izbornanastava ‐ 2 2 2

UKUPNO 32 33 33 33

Page 19: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

20

NASTAVNIPLANZAJEZIČNUGIMNAZIJU

NASTAVNIPREDMET PRVIRAZRED

DRUGIRAZRED

TREĆIRAZRED

ČETVRTIRAZRED

Hrvatskijezik 4 4 4 4

I.Stranijezik 4 4 4 4

II.Stranijezik 4 3 3 3

Latinskijezik 2 2 ‐ ‐

Glazbenaumjetnost 1 1 1 1

Likovnaumjetnost 1 1 1 1

Povijest 2 2 2 2

Logika ‐ ‐ 1 ‐

Filozofija ‐ ‐ ‐ 2

Psihologija ‐ ‐ 2 ‐

Sociologija ‐ ‐ 2 ‐

Vjeronauk/Etika 1 1 1 1

Matematika 3 3 3 3

Fizika 2 2 2 2

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Zemljopis 2 2 1 2

Informatika ‐ 2 ‐ ‐

Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo

‐ ‐ ‐ 1

Tjelesnaizdravstvenakultura 2 2 2 2

IZBORNANASTAVA

Izbornanastava ‐ ‐ 2 2

UKUPNO 32 33 35 34

Napomena:Učenicijezičnegimnazijeutrećemičetvrtomrazredumogubiratiprošireniprogram stranih jezika umjesto jednoga predmeta iz prirodne skupine (fizika, kemija,biologija).Odlukuo tomedonosiŠkolskiodbornakondobivenamišljenjaNastavničkogavijeća,UčeničkogavijećaiRoditeljskogavijeća.

Page 20: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

21

NASTAVNIPLANZAKLASIČNUGIMNAZIJU

NASTAVNIPREDMETI PRVIRAZRED

DRUGIRAZRED

TREĆIRAZRED

ČETVRTIRAZRED

Hrvatskijezik 4 4 4 4

I.Stranijezik 3 3 3 3

II.Stranijezik ‐ ‐ ‐ ‐

Latinskijezik 3 3 3 3

Grčkijezik 3 3 3 3

Glazbenaumjetnost 1 1 1 1

Likovnaumjetnost 1 1 1 1

Povijest 2 2 2 2

Logika ‐ ‐ 1 ‐

Filozofija ‐ ‐ ‐ 2

Psihologija ‐ ‐ 1 ‐

Sociologija ‐ ‐ 2 ‐

Vjeronauk/Etika 1 1 1 1

Matematika 4 4 3 3

Fizika 2 2 2 2

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Zemljopis 2 2 1 2

Informatika ‐ 2 ‐ ‐

Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo

‐ ‐ ‐ 1

Tjelesnaizdravstvenakultura 2 2 2 2

IZBORNANASTAVA

Izbornanastava ‐ ‐ ‐ ‐

UKUPNO 32 34 34 34

Page 21: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

22

NASTAVNIPLANZAPRIRODOSLOVNO‐MATEMATIČKUGIMNAZIJU

NASTAVNIPREDMETI PRVIRAZRED

DRUGIRAZRED

TREĆIRAZRED

ČETVRTIRAZRED

Hrvatskijezik 4 4 4 4

I.Stranijezik 3 3 3 3

II.Stranijezik 2 2 2 2

Latinskijezik 2 2 ‐ ‐

Glazbenaumjetnost 1 1 ‐ ‐

Likovnaumjetnost 1 1 ‐ ‐

Povijest 2 2 2 2

Logika ‐ ‐ 1 ‐

Filozofija ‐ ‐ ‐ 2

Psihologija ‐ ‐ 1 ‐

Sociologija ‐ ‐ 1 ‐

Vjeronauk/Etika 1 1 1 1

Matematika 4 4 5 5

Fizika 3 3 3 3

Kemija 2 2 2 2

Biologija 2 2 2 2

Zemljopis 2 2 2 2

Informatika 2 2 2 2

Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo

‐ ‐ ‐ 1

Tjelesnaizdravstvenakultura 2 2 2 2

IZBORNANASTAVA

Matematikailiinformatika 2 2 2 2

UKUPNO 35 35 35 35

Napomena: Učenici prirodoslovno‐matematičke gimnazije mogu izbornu nastavumatematike ili informatike prilagoditi svojim interesima i potrebama, primjerice uizbornojnastaviuzetijedansatizbornenastaveizmatematike,adrugiizinformatike.

Page 22: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

23

NASTAVNIPLANZAPRIRODOSLOVNUGIMNAZIJU

NASTAVNIPREDMETI PRVIRAZRED

DRUGIRAZRED

TREĆIRAZRED

ČETVRTIRAZRED

Hrvatskijezik 4 4 4 4

I.Stranijezik 3 3 3 3

II.Stranijezik ‐ ‐ ‐ ‐

Latinskijezik 2 2 ‐ ‐

Glazbenaumjetnost ‐ ‐ ‐ 2

Likovnaumjetnost ‐ ‐ 2 ‐

Povijest 2 2 2 2

Logika ‐ ‐ 1 ‐

Filozofija ‐ ‐ ‐ 2

Psihologija ‐ ‐ 1 ‐

Sociologija ‐ ‐ 1 ‐

Vjeronauk/Etika 1 1 1 1

Matematika 4 4 3 3

Fizika 2+1 2+1 2+1 2+1

Kemijasvježbama 2+2 2+2 2+2 2+2

Biologija 2+1 2+1 2+1 2+1

Zemljopis 2 2 2 ‐

Geologija ‐ ‐ ‐ 2

Informatika 2 2 ‐ ‐

Politikaigrađanskodruštvo,gospodarstvo

‐ ‐ ‐ 1

Tjelesnaizdravstvenakultura 2 2 2 2

IZBORNANASTAVA

StranijezikiliOsnoveekologije 2 2 2 2

UKUPNO 34 34 34 34

Page 23: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

24

Provedbenaodgojno‐obrazovnaididaktičkanačela

Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjenemetoda i oblika rada.Ovdje se predlaže otvoreni didaktičko‐metodički sustav koji učenicima i nastavnicima, pružamogućnost suradničkoga izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskihciljeva.Radiseointeraktivnomsustavukojijeotvorendijalogu,izboruiodlučivanjuteomogućujusamostalnoučenjeiučenjenatemeljusuodlučivanja.Svojupunupotvrdunalazeovemetode,obliciinačinirada:istraživačkanastava,nastavatemeljenanaučenikovomiskustvu,projektnanastava,multimedijskanastava,individualiziranipristupučeniku,interdisciplinarnipristup,tj.povezivanjeprogramskihsadržajapremanačelimameđupredmetnepovezanosti,problemskoučenje,učenjeuparovima, učenje u skupinama i slično. Prednost se daje pedagoškom holizmu te socijalnomu ihumanističkom konstruktivizmu u kojemu učenik, uz potporu nastavnika i profesora, samistražuje, kritički propituje i vrjednuje znanje i spoznaje, stavove i vrijednosti te ih integrira uosobniidruštveniživot.Budućidajenastavauškolamaodnosnougimnazijamausredotočenanadobroučenika,napedagoškomididaktičko‐metodičkompodručjutopodrazumijevasljedeće: prilagođavanje odgojno‐obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada

pojedinačnimpotrebamaisposobnostimaučenika,kakobiseosiguraoodgojnoobrazovniuspjehsvakogapojedinca,

odabiriprimjenuodgojno‐obrazovnihoblika,metodaisredstavakojićepoticajnodjelovatinarazvojsvihpodručjaučenikoveosobnosti,

planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika,pripremajućirazličitesadržaje,različituorganizacijuitemponastave,

prihvaćanje različitih stilova učenja učenika, kao i razvojnih razlika između pojedinihučenika,

uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno,samostalnoučenjeipraktičnuprimjenunaučenoga,

uporaburazličitihrelevantnihizvoraznanjainastavnihsredstavakojipotičusudjelovanje,promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje,znatiželjuteučenje„kakoučiti“,

stvaranje ugodna odgojno‐obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticatizanimanje imotivacijuučenikazaučenje,pružajućimuosjećaj sigurnosti imeđusobnogapoštivanja,

prepoznavanje i praćenje darovitih učenika, odnosno učenika s teškoćama u učenju iponašanju,

pružanje pomoći učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostalih učenika za njihovepotrebe,pružanjepomoćiisuradnju.

Uostvarivanjutakvaodgojaiobrazovanja,odnosnosloženihmultimetodičkihimultimedijalnih

pristupa,oblika, aktivnosti ipostupakau izravnojnastavi,potrebna je stalna suradnja idogovorsrednjoškolskih nastavnika. Postižu se redovitim susretima i raspravama o povezanosti odgojnoobrazovnih sadržaja iz različitih odgojno‐obrazovnih područja ili predmeta, te razmjenommišljenjaometodama,sredstvimapoučavanjaimogućnostimaorganizacijenastave.Jednakotakokvalitetnoodgojno‐obrazovnodjelovanjeugimnazijamapodrazumijevaredovituitrajnusuradnjusroditeljimaiskrbnicimausmislujasnopodijeljeneodgovornostigledeostvarivanjaciljevaodgojaiobrazovanjauškoli.

Provedbaobveznoganastavnogaplanaiprogramaiizbornenastave

Nastavniplannahrvatskome jezikuzagimnazijeuBiH obuhvaćaobvezninastavniplani iprogramkojiseizvodiusvimvrstamagimnazija,teprogrameizbornenastave.Izbornanastavaneobuhvaćanekenovenastavnepredmetenegoonaomogućujeučenicimaizbor,uokvirunastavnihpredmetakojise izvodeuredovitojnastavi,obrazovnogpodručja ipredmetaukojemuželestećiproširena i produbljena znanja. Izborna nastava također omogućuje učenicima ponudu i izbornekog posebnoga obrazovnog modula unutar pojedinoga obrazovnoga područja. Osnovni je cilj

Page 24: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

25

izbornenastaveomogućitiučenicimastjecanjejošvećihkompetencija,joštemeljitijaiprodubljenaznanja, vještine,umijeća, stavove i vrijednostinaodabranomobrazovnompodručju spripadnimobrazovnimpredmetima,ilipakposebnimobrazovnimmodulima.Odabirizbornenastavepovezanjetakođerspripremomučenikazapolaganjedržavnemature.Navedeniprogramsko‐provedbeniaspektipobližeseuređujuškolskimkurikulimakojedonosisvakagimnazija,imajućiuviduvlastitausmjerenja i projekte, odgojne i obrazovne ciljeve, obrazovne strukture i organizaciju u cjelinigimnazijskogakurikula.

Stručnaspremaikadrovskiuvjeti

Za provođenje Nastavnoga plana i programa na hrvatskome jeziku za gimnazije u BiHodnosno za kompetentno izvođenje redovite i izborne nastave pojedinoga gimnazijskoganastavnog predmeta traži se visoka stručna sprema (VSS VII/1) stečena prije provedbeBolonjskoga procesa ili završen drugi (diplomski) ciklus visokoškolskoga obrazovanja (masterstudij)sukupnoostvarenih300ECTSbodovauskladusBolonjskomdeklaracijomisuvremenomreformomvisokoškolskogaobrazovanja. Obvezna stručna sprema i kvalifikacija profesora odnosno nastavnika za pojedinigimnazijskinastavnipredmetdonosisena krajuovogaNastavnogaplanaiprogramainjegovjeintegralniiprovedbeno‐obvezujućidio.

Page 25: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

26

Page 26: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

27

NASTAVNIPROGRAMIPOODGOJNO‐OBRAZOVNIMPODRUČJIMAIPREDMETIMA

Page 27: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

28

Page 28: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

29

JEZIČNO‐KOMUNIKACIJSKOPODRUČJEHRVATSKIJEZIKISTRANIJEZICI(ŽIVIIKLASIČNI)

Svrhajezično‐komunikacijskogapodručja

Temeljnajesvrhajezično‐komunikacijskogapodručjaomogućitiučenicimastjecanjeznanja,razvojvještina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom ikulturom. Na taj način učenici stječu jezična i komunikacijska znanja, sposobnosti i vještine nastandardnomuhrvatskomuidrugimjezicima,razvijajučitateljskeinterese, literarnesposobnosti,potrebu za sadržajimamedijske kulture te sposobnost kritičkoga pristupa različitimmedijima injihovimsadržajima.HrvatskijezikistranijeziciU okviru jezično‐komunikacijskoga područja, u gimnaziji se uče hrvatski kao materinski jezik,modernistranijeziciiklasičnistranijezici.Jezikkaosredstvoizražavanjapodlogajesvimostalimpodručjimaipredmetimatijekomodgojaiobrazovanja.Najezikuseučenicimaposredujesadržajnastavnoga predmeta te izravnoutječe na uspjehu njihovuovladavanju.U predmetima jezično‐komunikacijskogapodručjahrvatskijezikjeujednoisadržajisredstvoučenjaipoučavanja,štoimaposebno značenje i vrijednost za njegove govornike u BiH. Usvajanje materinskoga jezika, ali istranih jezika, stječu se kompetencije za kvalitetno učenje tijekom cijeloga života. Jezik je bitnopovezans ljudskommišlju,osjećajima i različitimdjelatnostima teonkao sredstvo izražavanja isporazumijevanja postaje osnovom za intelektualni, moralni, emocionalni, duhovni, društveni,estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca. Jezik i kultura koju učenik stječe pomoću jezikapomažemuuizgradnjiosobnosti,unapredovanjeuosobnomuidruštvenomeživotuteodgovornodjelovanje u društvu i prirodi. Jezikom se ujedno izražava kulturno nasljeđe i prenosi kulturaživljenja, što uključuje i vrijednosti, norme i običaje pojedine zajednice. Zato jezik pripadatemeljnojduhovnojikulturnojbaštinisvakoganaroda,patakoihrvatskoganarodauBiH.Hrvatski jezik je temelj za ovladavanje drugim jezicima. Poučavanjem, učenjem i usvajanjemmodernihiklasičnihstranihjezikaiupoznavanjemnjihovihkulturaširiseslikasvijetauskladusopćim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem višejezične i međukulturnekompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanjanjihovihkulturatepotičepoštivanjerazličitostiitoleranciju.PoučavanjeiučenjehrvatskogajezikauškoliPoučavanje,učenje,poznavanjehrvatskogajezikaiznanjaonjemupripadaopćemnacionalnomikulturnom dobru hrvatskoga naroda u BiH. Hrvatski jezik i književnost te jezična komunikacijaimaju primarnu ulogu u cijelom školskom odgojno‐obrazovnom sustavu. Poučavanje i učenjehrvatskogajezikauškoliznakjepoštovanjapremasamomnarodu,njegovojknjiževnostiikulturiuBiH te doprinosi očuvanju i razvoju njegova nacionalnoga i kulturnoga identiteta, u suradnji sdrugimnarodimaikulturamauovojzemlji.Govornici tri službenamaterinska jezikauBiH,hrvatski jezik, bosanski jezik i srpski jezik, kao ijezika nacionalnih manjina, upućeni su jedni na druge i dužni su poštivati svaki od tih jezika.Hrvatski jezik s latiničnim pismom ustavno je zajamčen i jednakopravan na svim područjima,ustanovama i razinama društvenoga, političkoga, obrazovnoga, gospodarskoga, kulturnoga iduhovnoga života u BiH, te ga njegovi govornici i pripadnici trebaju upoznati, učiti i naučiti,njegovati ga i trajno razvijati. Uz tu jezičnu odrednicu, nužno je kod svih građana, pripadnikakonstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, razvijati poštovanje prema svim jezicima,književnostimaikulturamapripadnikasvihnarodakojiživeuBosniiHercegovini,Europiisvijetu.Nastavausrednjojškoliobuhvaćahrvatskijezikuuskojpovezanostisknjiževnimtekstovimateuskladnu cjelinu spaja misaone, doživljajne, djelatne i estetske momente povezujući u cijelost

Page 29: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

30

jezično‐komunikacijskeciljeve,sadržaje,metodičkepristupe,oblike,metodeisredstva.StogaovajgimnazijskiProgram,uzasvakojezičnopodručje,razvijarazličitejezičneaspektesopćimciljevimaiishodimapoučavanjaiučenjakaoštosuslušanje,govorenje,čitanjeipisanje(terazumijevanjeiprevođenjezastranejezike)kojiujednopredstavljajuijezičnekompetencijeučenika.

HRVATSKIJEZIKIKNJIŽEVNOSTOčekivanjapostignućailiishodiučenjaipoučavanjaI.SLUŠANJE1.PripremanjezaslušanjeUčeniciće: odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za slušanje neknjiževnih i književnoumjetničkih

tekstovarazličitesloženosti,zadanihisamostalnoodabranih; obrazložiti spontano slušanje i slušanje s namjerom neknjiževnih i književnoumjetničkih

tekstova različite složenosti, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja ipotrebeusvakodnevnomuživotu;

raščlaniti,protumačitiiprocijenitiključneriječi,ideje,jezičnaistilskaobilježjaneknjiževnihiknjiževnoumjetničkihtekstovarazličitesloženosti,zadanihisamostalnoodabranih.

2.PrimjenjivanjestrategijazaslušanjeUčeniciće: odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i društveno‐afektivne strategije prije

slušanjaitijekomslušanja(igledanja)neknjiževnihiknjiževnoumjetničkihtekstovarazličitesloženosti,zadanihisamostalnoodabranih;

izdvojiti i organizirati različite vrste podataka prema modelu i sastavljajući model prijeslušanjaitijekomslušanja(igledanja)neknjiževnihiknjiževnoumjetničkihtekstovarazličitesloženosti,zadanihisamostalnoodabranih;

primijenitiiobrazložitiuporabustrategijasamostalnogaisuradničkogaučenjauinteraktivnojdidaktičkojsituacijiiizvannje.

3.Razumijevanjerazličitihslušnihpredložaka(različitiizvori:tradicionalniielektronički)Učeniciće: raščlanitiiprotumačitiključneriječi,idejeijezičnaobilježjaterazlikovatiiprocijenitiprema

modelu i sastavljajućimodelneknjiževne iknjiževnoumjetničke tekstoverazličitesloženosti,zadaneisamostalnoodabrane;

tijekom slušanja procijeniti u različite svrhe sadržajne, jezične i teorijske podatke uneknjiževnim iknjiževnoumjetničkim tekstovimarazličite složenosti, zadanima i samostalnoodabranima.

4.Slušanjeizpotrebe,sazanimanjemizadovoljstvomUčeniciće: steći zanimanje i pozitivan odnos prema slušanju u različitim situacijama te u skladu s

ciljevimaobrazovanja; stećikulturuslušanjaurazličitimsituacijamaisobziromnaciljeveobrazovanja; obrazložiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom slušanja i onih vezanih za

slušanje.

5.Upoznavanjeipoštivanjehrvatskekulture,kulturadrugihnarodainacionalnihmanjinauBiHidrugihkulturaueuropskomokruženjuUčeniciće:

Page 30: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

31

uočitiipoštivatirazličitostiivrijednostihrvatskekultureikulturedrugihnarodainacionalnihmanjinauBiHteuširemuokružjuinatemeljuneknjiževnihiknjiževnoumjetničkihtekstova,zadanihisamostalnoodabranih,sobziromnaprostorivrijemenjihovanastanka;

ponašatiseuskladusopćeprihvaćenimhumanističkimvrijednostima.II.GOVORENJE1.PripremanjezagovorenjeUčeniciće: isplaniratioblikgovorenecjelinerazličitesloženosti,zadaneisamostalnoodabrane,injezinih

dijelova u skladu s temom i namjenom te slušateljstvom ili publikom odabrati i procijenitiključne riječi i idejeu skladu s temom,namjenom i oblikom te slušateljstvom ili publikom irazlikovati stilska obilježja govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, različitesloženostiuskladusciljevimaobrazovanja.

2.PrimjenjivanjestrategijazagovorenjeUčeniciće: primijeniti i procijeniti kognitivne, metakognitivne i društveno‐afektivne strategije prije i

tijekomgovorenjacjelina,zadanihisamostalnoodabranih,različitesloženosti; sastaviti prema modelu i organizirati sastavljajući model govorene cjeline, zadane i

samostalno odabrane, različite složenosti te odabrati i primijeniti različite vrste podataka ivažnepojedinosti;

izdvojiti i organizirati različite vrste podataka prema modelu i sastavljajući model zaoblikovanje govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, različite složenosti radipridobivanjaslušateljstvailipublike;

primijeniti, osmisliti i obrazložiti uporabu strategija samostalnoga i suradničkoga učenja umeđudjelatnojdidaktičkojsituacijiiizvannje.

3.OstvarivanjegovorenjaUčeniciće: oblikovati i izgovoriti govorene cjeline različite složenosti, zadane i samostalno odabrane,

popraćene primjerenim neverbalnim elementima s obzirom na namjenu i slušateljstvo ilipubliku;

ovladati u govoru govorenih cjelina različite složenosti, zadanih i samostalno odabranih,pravogovornom normom i rječnikom s obzirom na namjenu, ciljeve obrazovanja teslušateljstvoilipubliku.

4.GovorenjespotrebomizadovoljstvomUčeniciće: stećizanimanje,pozitivanodnospremaangažiranomsudjelovanjugovorenjemioblikovanju

rješenjaproblemaurazličitimsituacijamateuskladusciljevimaobrazovanja; stećikulturugovorenjaurazličitimsituacijamaisobziromnaciljeveobrazovanja; izrećivlastitomišljenje,doživljajistav; procijeniti i samovrjednovati govorenje i prilagoditi ga slušateljstvu ili publici u različitim

situacijama; preuzetiodgovornostzaizgovorenourazličitimsituacijama.

5.Upoznavanjeipoštivanjehrvatskekulture,kulturadrugihnarodainacionalnihmanjinauBiHidrugihkulturaUčeniciće: razlikovati, obrazložiti i prihvatiti obilježja hrvatske kulture i kultura drugih naroda i

nacionalnihmanjinauBiHteihizrazitigovorenjem,verbalnoineverbalno; uočiti,obrazložitiiprihvatitirazličitostiiopćeprihvaćenehumanističkevrijednostihrvatskei

drugihkulturauBiHteihizrazitigovorenjem,verbalnoineverbalno.

Page 31: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

32

III.ČITANJE1.PripremanjezačitanjeUčeniciće: odabratitemu,oblik,izvoreinamjenuzačitanjezadanihisamostalnoodabranihneknjiževnih

iknjiževnoumjetničkihtekstovarazličitesloženosti; obrazložiti važnost čitanja zadanih i samostalno odabranih neknjiževnih i

književnoumjetničkih tekstova različite složenosti s namjerom zbog vlastitoga zanimanja ipotrebeusvakodnevnomuživotu;

raščlaniti,protumačitiiprocijenitiključneriječi,ideje,jezičnaistilskaobilježjaneknjiževnihiknjiževnoumjetničkihtekstovarazličitesloženosti,zadanihisamostalnoodabranih.

2.PrimjenjivanjestrategijazačitanjeUčeniciće: odabratiiprimijenitikognitivne,metakognitivneidruštveno‐afektivnestrategijepriječitanjai

tijekomčitanjazadanihisamostalnoodabranihneknjiževnihiknjiževnoumjetničkihtekstovarazličitesloženosti;

izdvojitiiorganiziratirazličitevrstepodatakapremamodeluisastavljajućimodelpriječitanjai tijekom čitanja neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova različite složenosti, zadanih isamostalnoodabranih;

ovladati tehnikama različitih vrsta čitanja neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstovarazličitesloženosti,zadanihisamostalnoodabranih;

primijeniti i obrazložiti uporabu strategija samostalnoga i suradničkoga učenja umeđudjelatnojdidaktičkojsituacijiiizvannje.

3.Razumijevanjerazličitihvrstatekstova(tradicijskiielektroničkioblik)Učeniciće: raščlaniti iprotumačitisadržajnepodatkei jezičnaobilježjaterazlikovati iprocijenitiprema

modeluisastavljajućimodelzadaneisamostalnoodabraneneknjiževneiknjiževnoumjetničketekstoverazličitesloženosti;

tijekomčitanjaprocijenitiurazličitesvrhesadržajne, jezičnei teorijskepodatkeuzadanimisamostalnoodabranimneknjiževnimiknjiževnoumjetničkimtekstovimarazličitesloženosti

protumačiti i samostalno procijeniti nepoznate tekstove u skladu s ciljevima vrsteobrazovanja.

4.Čitanjeizpotrebe,sazanimanjemisazadovoljstvomUčeniciće: stećizanimanjeipozitivanodnospremačitanjuurazličitimsituacijamaisobziromnaciljeve

obrazovanja; stećikulturučitanjaisobziromnaciljeveobrazovanja; obrazložitisvojizbortekstovairazlogezadovoljstvatijekomčitanjaionihvezanihzačitanje.

5.Upoznavanjeipoštivanjehrvatskekulture,kulturadrugihnarodainacionalnihmanjinauBiHidrugihkulturaUčeniciće: uočitiiprihvatitirazličitostiivrijednostihrvatskeidrugihkulturauBiHiuširemuokružjui

na temelju neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova s obzirom na prostor i vrijemenjihovanastanka;

ponašatiseuskladusopćeprihvaćenimhumanističkimvrijednostima.IV.PISANJE1.PripremanjezapisanjetekstovaUčeniciće: isplanirati oblik funkcionalnih i stvaralačkih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih

tekstovarazličitesloženostiinjihovihdijelovauskladustemominamjenomtečitateljstvom,slušateljstvomilipublikom;

Page 32: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

33

odabrati i procijeniti ključne riječi i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom tečitateljstvom, slušateljstvom ili publikom i razlikovati stilska obilježja funkcionalnih istvaralačkih,zadanihisamostalnoodabranih,vezanihtekstovarazličitesloženostiuskladusciljevimaobrazovanja.

2.PrimjenastrategijazapisanjeUčeniciće: primijeniti i procijeniti kognitivne, metakognitivne i društveno‐afektivne strategije prije

pisanja i tijekom pisanja funkcionalnih i stvaralačkih, zadanih i samostalno odabranih,tekstovarazličitesloženosti;

sastavitipremamodeluiorganiziratisastavljajućimodelfunkcionalneistvaralačke,zadaneisamostalno odabrane, vezane tekstove različite složenosti te odabrati i primijeniti različitevrstepodatakaivažnepojedinosti;

izdvojiti i organizirati različite vrste podataka prema modelu i sastavljajući model zaoblikovanje funkcionalnih i stvaralačkih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstovarazličitesloženostiradipridobivanjačitateljstva,slušateljstvailipublike;

primijeniti, osmisliti i obrazložiti uporabu strategija samostalnoga i suradničkoga učenja umeđudjelatnojdidaktičkojsituacijiiizvannje.

3.OstvarivanjepisanihtekstovaUčeniciće: oblikovati i napisati funkcionalne i stvaralačke, zadane i samostalno odabrane, vezane

tekstove različite složenosti s obzirom na namjenu, čitateljstvo, slušateljstvo ili publiku iciljeveobrazovanja;

ovladati u pisanju jezičnomnormom i rječnikom te obilježjima funkcionalnih i stvaralačkih,zadanihisamostalnoodabranih,vezanihtekstovarazličitesloženostisobziromnanamjenu,ciljeveobrazovanjatečitateljstvo,slušateljstvoilipubliku.

4.PisanjespotrebomizadovoljstvomUčeniciće: stećizanimanje,pozitivanodnospremapisanjuikulturupisanjaudidaktičkojsituacijiiizvan

njeteuskladusciljevimaobrazovanja; pisanjemizrećivlastitomišljenje,doživljajistav; procijeniti i samovrjednovati pisanje i prilagoditi ga čitateljstvu, slušateljstvu ili publici u

različitimsituacijama; preuzetiodgovornostzanapisanourazličitimsituacijama.

5.Upoznavanjeipoštivanjehrvatskekulture,kulturadrugihnarodainacionalnihmanjinauBiHidrugihkulturaUčeniciće: razlikovati, obrazložiti i poštovati obilježja hrvatske i drugih kultura u BiH te ih izraziti

pisanjem; uočiti,obrazložitiiprihvatitirazličitostiiopćeprihvaćenehumanističkevrijednostihrvatskei

drugihkulturateihizrazitipisanjem.V.SADRŽAJNEIPROVEDBENEODREDNICE Upoznavanjesustavahrvatskogajezikanafonološkoj,morfološkoj,leksikološkoj,sintaktičkoji

diskurznoj razini te usvajanje toga (gramatičkog) sustava kao organizatora kompetencija uučenika.

Upoznavanje povijesti jezika radi stjecanja sposobnosti za semantičko razlikovanje i zbogpoimanjabogatstvaopćepovijestihrvatskekulture,kaoipovijestikultureHrvatauBiH.

Razumijevanjeostalihnarječja(kajkavskoga,čakavskoga,staroštokavskoga),upovezanostismatičnimrazvojnimtijekovimahrvatskogaknjiževnogjezika.

Usmeno i pismeno služenje jezikom u svakodnevnom ophođenju te u situacijama koje se usuvremenojcivilizacijiidruštvuočitujukaotipičneinajvažnije.

Page 33: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

34

Usvajanjepravopisnihiortoepskihpravila ikonvencija,auskladusasuvremenom,odnosnovladajućomnormom.

Upoznavanje i pohranaupamćenjunajvažnijih tekstovahrvatske i zavičajneknjiževnosti tenajznačajnijihizabranihdjelaizsvjetskeknjiževnosti.

Upoznavanje života i djela svih važnijih pisaca hrvatske i zavičajne književnosti te velikihosobnostisvjetskeknjiževnosti,kaostvarateljajezičnihumjetninaikaodjelatnihosobnostiuopćojpovijestikulture.

Upoznavanjespojedinimpojavamadruštvene,fizičke,psihičkeimetafizičkezbilje,štosuihnaumjetničkinačinjezikomizrazilavelikadjelaknjiževnosti,aupovijestisusuodređivalipitanjaopstanka,društvenogživotaikolektivnihvjerovanjanahrvatskimprostorima.

Poticanječitateljskesposobnosti,tj.razumijevanjeknjiževnihijezičnihčinjenica,anatemeljuučenikovih mentalnih psihičkih sposobnosti, znanja i uvjerenja; razvijanje, nadalje,sposobnosti za kritičko sučeljavanje s jezičnim i inim umjetninama te za njihovo estetsko ikulturološkovrednovanje.

Upoznavanjemedijaikanalakojimasusetijekompovijestiprenosileinaraštajimapredavalejezične i književne činjenice; rukopisa, knjiga, časopisa, manifestacija, književnih ijezikoslovnihpokretaiskupina,modernihsredstavamasovnogpriopćavanja.

Razumijevanje znanstvenog obzora na kojemu se tumače književne i jezične činjenice sobziromna jezičnikod inapovijesnepresjeke, au skladusmodernimpoimanjemretorike,estetike,teorijekomunikacijeisemiotike.

Razvijati i učvršćivati brigu i ljubav zahrvatski jezik, književnu i kulturnubaštinuHrvatauBiH,ususretuipoštovanjusjezicima,književnomikulturnombaštinomdrugihnarodauBiH.

VI.POSEBNENAPOMENE

Planomiprogramomokvirnosedonosigradivoneophodnozastjecanjespoznajaohrvatskomejeziku, za praktično služenje jezikom u svim oblicima komuniciranja riječju te za upoznavanjeknjiževnihdjela kaoduhovnih, kulturnih, estetičkih i povijesnih pojava.Njime sepredviđa, osobitoglede znanosti o književnosti, sustavni i povijesni raspored srednjoškolskog gradiva što uključujemeđuovisnost i usklađenost njegova teorijskog (poetičkog, odnosno jezikoslovnog) i povijesnog(historijskisukcesivnog)izlaganja.UovajNastavniplaniprogramhrvatskogajezikaintegriranajetzv.ZajedničkajezgrazasrednjoškolskeodnosnogimnazijskeprogrameuBiH.

Planiprogramdonosinastavnogradivopogodištimaustrukturiranimsadržajniminastavnimsklopovimaicjelinama,alinedonosi"metodičkeilinastavnejedinice"nitipobliženaznačujenjihovuizravnudidaktičko‐metodološkuprovedbu.Nastavne teme inastavne jedinicepobližese,posvojimciljevima,sadržajimaididaktičko‐metodičkiminstrumentarijem,određujuprovedbenimprogramom,mjesečnim i tjednim planiranjem i neposrednom pripravom za izvođenje nastave. Temeljneprogramskevarijabletakođersudijelomsadržane iuudžbenicima.Stoga jepotrebnodanastavnicisamostalno i u suradničkom radu povežu u (vertikalna i horizontalna korelacija) nastavne cjeline,teme i jedinice radi cjelovita i integrirana ostvarenja ciljeva i sadržaja koje donosi program popojedinim godištima i u cjelini predmetnoga kurikuluma, u korelacijskoj poveznici s drugimpredmetimaipredmetnimpodručjima.

Stoga ovaj Nastavni plani i program hrvatskoga jezika, u svjetlu načela otvorenogakurikuluma i spomenutih odrednica, naglasak stavlja na povezivanje i kreativnu suradnju višečimbenika u izvedbenom programiranju i provedbi kako nastavnoga programa tako i izravnihnastavnih procesa učenja i poučavanja, a oni su: sadržajni kurikularni odnosno programski okvir,udžbenici za hrvatski jezik, školske čitanke i drugi didaktički materijali koji ih prate, teorijski ididaktičkipriloziteoretičaranastavetesamostalan,kreativanisuradničkiradnastavnikauizravnojnastavi,usuradnjisučenicima.

Uovomplanuiprogramuzasvakogodištenavedenisuautori iknjiževnadjelakojaulazeupodručjeobvezne lektire, ali takoda se ti autori idjelapredlažu premaknjiževnimrazdobljima,stilovima i književno‐umjetničkim obilježjima, pa će nastavnici to imati u vidu pri odabirupredloženih djela za obveznu lektiru. U tom odabiru treba imati u vidu učenike, njihovemogućnosti,potrebeiintereseteopremljenostškolskeknjižnice.

Page 34: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

35

VII.PROGRAMSKAGRAĐAHRVATSKOGAJEZIKAODPRVOGADOČETVRTOGARAZREDAGIMNAZIJE

PRVIRAZREDA.JEZIKOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

objasnitijezikkaosustavznakovaikaosredstvosporazumijevanjaikomuniciranja; razlikovatiknjiževniistandardnijezik,književnijezikinarječje(dijalekt); imenovati, razlikovati i objasniti pojmove: fon, fonetika i fonologija te fonem, alofon,

grafemimorfemteihprepoznatinaprimjerima; prepoznatifonetskeifonološkejedinicehrvatskogastandardnogajezika; na primjerima prepoznati i razumjeti sljedeće glasovne promjene: sibilarizaciju,

palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po tvorbenommjestuipozvučnosti,gubljenjeglasovaialternacijeije/je/e/i;

prepoznatiznakovenaglasnogasustavaiprimjerezapojedineglasove; objasniti pojam idioma i prepoznati glavne značejke fonemskog i naglasnog sustava

kajkavskogičakavskognarječjauodnosunahrvatskiknjiževnijezik; prepoznatifunkcionalnestilovehrvatskogajezika; prepoznatiirazlikovativrstepisamaipisanihspomenikanapodručjuBiH.

Pregledprogramskihsadržaja:Jezikipriopćavanje(komunikacije).Jezikkaosustavznakova.Naravjezičnogaznaka.Izrazisadržaj.Supstancijaiforma.Jezičnaekonomijaizalihnost(redundancija).Fonem.Razlikovna(distinktivna)obilježjafonema.Fonem,alofon(fonemskainačica)fon(glas).Fonetska (akustička i artikulacijska) te fonološka (funkcionalna) svojstva fonema. Fonetika ifonologija.Razdioba fonema. Samoglasnici (vokali) i suglasnici (konsonanti). Vokali pomjestu i načinutvorbe:prednjiistražnjitevisoki,srednjiiniski.Sonantni(zvonki)išumnisuglasnici.Suglasnicipotvorbenommjestu(dvousneni,zubnousneni,zubni,alveolarni,tvrdonepčaniimekonepčani).Suglasnici po tvorbenom načinu (zatvoreni, poluzatvoreni i tijesnačni). Zvučni i bezvučnisuglasnici.Slogotvorniineslogotvornifonemi.Pismo. Grafem (slovo) i fonem. Govorni i pisani jezik. Pravopis (ortografija) i pravogovor(ortoepija).Fonemič,dž,ćiđspravopisnogipravogovornogstajališta.Fonemkaosastavnidiomorfema.Morfo(fo)nemkaoalternantafonema.Morfo(fo)nologija.Alternacija fonema i fonemskih skupina: jednačenje (asimilacija) po zvučnosti i pomjestutvorbe, gubljenje suglasnika i/ili pojednostavljivanje suglasničkih skupina, palatizacija isibilarizacija,jotacija,alternacijeije/je/e/itealternacijel/o.Segmentna (odsječna) i suprasegmentna (nadodsječna) obilježja. Naglasak (akcent) idužina (kvantiteta). Naglasni sustav hrvatskoga književnog jezika. Naglašene i nenaglašeneriječi.Enklitikeiproklitike.Suprasegmentna(intonativna)obilježjanarazinirečenice:rečeničninaglasak, rečenična melodija, tempo, intenzitet, stanka (vrjednote govornoga jezika), upitnik,

Page 35: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

36

uskličnik te uskličnik i upitnik u kombinaciji. Ostali interpunkcijski znakovi. Hijerarhijainterpunkcijskihznakova.Fonostilistika.Stilskaobilježenost(markiranost)fonološkihjedinica.Impresivnaiekspresivnasvojstvafonema,naglasakaiintonacije.Grafostilistika.Pojamidioma.Organskiineorganskiidiomi.Književni(standardni)jezik.Normaikodifikacija.Književni jezik s povijesnog stajališta. Književni jezik i narječje. Glavne značajke fonemskog inaglasnog sustava kajkavskog i čakavskog narječja i usporedbe s hrvatskim standardnimjezikom.Suvremeni ipovijesniaspekt jezika(sinkronija idijakronija).Glavneznačajkehrvatskogajezika od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća. Analiza važnijih pisanih spomenika.Glagoljski,ćiriličkiilatiničkispomenici.Djelatnosthrvatskihglagoljašailatinista.Pismo,jezikiknjiževnostHrvataBiH(odXI.doXV.stoljeća).B.KNJIŽEVNOSTOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razumjeti pojam književnosti i književnoga stvaralaštva kao umjetnosti i njihov odnospremadrugimumjetnostimaiumjetničkimizričajima;

prepoznati i razumjeti književnopovijesna i književnoteorijska obilježja književnih ineknjiževnihtekstova;

imenovati i objasniti obilježja književnih rodova i vrsta s obzirom na sadržaj i izraz:lirski,epskiidramskirod;

prepoznatiirazumjetiknjiževno‐povijesnarazdoblja; prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja europske odnosno svjetske

književnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka dosuvremene književnosti u kronološkome slijedu, prema programskim sadržajima upojedinimgodištima;

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja hrvatske književnosti (vremenskeodrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene književnosti ukronološkomslijedu(premagodišnjemprogramu);

prepoznati tekstove, autore i razdoblja hrvatske, bosanskohercegovačke i svjetskeknjiževnosti;

razumjetiposebnostistvaralaštvapojedinihautora; razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, književno znanstvene i

publicističketekstoveteprepoznatinjihovpovijesnirazvoj; uoblastilirskepoezijeznatibitnaobilježjalirikeilirskepjesmeiznatianaliziratilirsku

pjesmu(prepoznatilirskisubjekt,osjećaje;izrećisvojemotivnidoživljaj;odredititemuitemeljnu misao, motive i kompoziciju, ritam i obilježja pjesničkoga jezika te pronaćistilske figure; prepoznati i usporediti lirsku poeziju iz različitih povijesnih razdoblja ijezično‐stilskihobilježja);

uoblastiepskeknjiževnostiznatibitnaobilježjaepskihrodovaivrstateznatianaliziratiknjiževnoumjetničkodjelo:ep,crticu,basnu,pripovijest,novelu,roman(odredititemu,motive,kompoziciju;navestiianaliziratilikove/glavne,sporedne,epizodne/,prepoznatiiotkritiidejnisvijetdjela;

iznijeti svoja zapažanja i tvrdnje te ih potkrijepiti citatima; iznijeti vlastiti doživljaj ikritičkistavsobziromnadjeloinjegovutemeljnuporuku);

u oblasti dramske književnosti prepoznati i razlikovati pojedine dramske oblike,razumjeti obilježja i bit dramske radnje, dramskoga sukoba /zaplet‐rasplet/, razneoblike dramskoga govora /monolog, dijalog/, odrediti kompoziciju dramskog djela,analiziratilikoveinjihoveodnoseteizrećisvojdoživljaj,misaoistavodramskomdjelu;

Page 36: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

37

razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici iprijevodi, temeljni tekstovi predviđeni programom) te svete knjige drugih velikihreligija;

interpretiratiizabranadjelaiulomkeantičkeisrednjovjekovneknjiževnostipredviđenaprogramomprvogarazreda;

navesti obilježja hrvatske srednjovjekovne knjiženosti i jezika, te prepoznati narodnuusmenupredajuisrednjovjekovnuknjiževnostuBiH,uskladusprogramom;

poznavati tekst Baščanske ploče i Humačke ploče te razumjeti njihovu važnost zahrvatskupismenost,tradicijuikulturu.

Pregledprogramskihsadržaja:1.TEMELJNIPOJMOVIZNANOSTIOKNJIŽEVNOSTIKnjiževni ineknjiževni tekstovi. Književno djelo kao osebujan način jezične uporabe. Stih iproza. Udio autora. Udio prikazane (fizičke, psihičke, društvene, metafizičke) zbilje. Udiočitatelja. Udio posrednika. Udio jezičnoga koda, tj. jezičnoga sustava na danu presjeku.Književnost u odnosupremadrugimumjetnostima:premaglazbi (ritam, falagozvučje), premalikovnim umjetnostima (likovnost i kompozicija), prema graditeljstvu (arhitektonika) i premakazalištu(prikazanazbilja,likovi).Književni rodovi i njihove vrste s obzirom na sadržaj i na izraz. Lirski, epski, dramski idiskurzivnirod.Lirika. Povijest naziva i pojma "lirika" (vs. "melika"). Vrste lirike s obziromna sadržaj: lirikaprirode,ljubavna,domoljubna,misaona,religiozna,anakreonska,humorna.Lirskosjećanje.Stih.Ritam kao načelo organizacije stiha. Kvantiteta i kvantitativni stih. Naglasak i akcenatski stih.Jednakosložnost i silabički stil. Naglasno‐silabički stih. Fonetska riječ, naglasna (akcenatska)cjelina i besjedovni stih. Jezične mikrostrukture. Tropi. Metafora, metonimija, sinegdoha,oksimoron, ironija, eufemizam, litota. Alegorija. Figure. Sintaktičke i fonetičke figure. Safičkastrofa,alkejskastrofa,tercina,četvorostih,šestina,rimaottava.Stalnioblicipjesme.Sonet.AntunMihanović,Horvatskadomovina(himna)PetarPreradović,Roduojeziku(oda)AlbijeTibul,Delije(I.,III.)(elegija)Vladimirnazor,Cvrčak(ditiramb)Hasanaginica(narodnabalada)Marcijal,SiromašnipjesnikI.Čežmički,ProsperuI.Crijević,EpigramiknjižniciStankoVraz,NadriknjištvoAntunGustavMatoš,DjedunukuPoSvetomPismu,Adhominem(epigrami)Stećci‐MakDizdar,Zapisozemlji(epitafi)JosipPupačić,Zaljubljenuljubav(ljubavna)DobrišaCesarić,Pjesmamrtvogpjesnika,Vagonaši(misaona‐socijalna)S.S.Kranjčević,Mojdom(domoljubna)IvoAndrić,Nemiri,I.IV./Bogizbijakaosvjetlo/NikolaŠop,Isusčitanovine(duhovno‐religiozna)VladimirVidrić,Jutro(pejzažna)A.G.Matoš,Jesenjeveče(sonet)A.G.Matoš;TinUjević;MiroslavKrleža:Notturno(primjeriusporednihmotiva)Anakreont,PijuckajmoFrancePrešern,Zdravica(anakreontska)

Page 37: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

38

FranMažuranić,Svemir(misaona)IvoAndrić,ExspontoI.,V./poimamishvaćam/(pjesmauprozi)DragoGervais,TrinoniceDragutinDomjanić,Ciklame,krvaveciklame(dijalektna)Epika. Povijest naziva i pojma "epika". Ustaljeni oblik stiha. Formulativnost. Epskopredočavanje. Načelo pridruživanja raznolikih i disparatnih sadržaja. Jezična slikovnost.Fabuliranje. Epski junak. Epski lik. Pripovijedanje bitnog događaja i nizanje epizoda.Pripovijedanje.Prozakaonasljednicaepike.Povijestnazivapojmovaroman,novela,pripovijest,crtica.Jednostavnioblici.Legenda,mit,saga,biografija,žitije,životsvetaca(hagiografija).Pjesmau prozi. Izrazne i sadržajne pojave proznih vrsta. Fabula. Govori. Pripovjedač. Gradivo. Tema.Motiv.Lik,Prostor.Vrijeme.Ideja.Homer(8.st.pr.k.)Ilijada,pjevanjeI.,VI.,XVI.,XVIII.,XXIV.(ep)Ezop–I.A.KriloviliJ.DelaFontaine:Basne(poizboru)H.C.Andersen,Kraljevonovoruho(bajka)I.B.Mažuranić,Kakojepotjehtražioistinu(bajka)AugustŠenoa,Zlatarevozlato(povijesniroman)J.D.Salinger,Lovacužitu(moderniroman)VjenceslavNovak,Uglib(pripovijetka)MileBudak,OpancididaVidurine(pripovijetka)A.G.Matoš,CvijetsaraskršćaVjekoslavKaleb,Gost(novela)PavaoPavličić,DobriduhZagreba(izbor)Drama.Povijestnazivaipojma"drama",dramsko,dramatično.Sučeljenostdvajuilivišenačeladjelovanja i njihova ustrojna napetost. Problem i zanos. Raspored aktanata (protagonista,antagonista,tvorcazapletairaspleta,vrijednostzastupnika),aktera,uloga.Dramskilik.Tragičnijunak. Tragedija. Komedija. Drama. Mim. Lakrdija. Commedia dell'arte. Improvizacija.Pantomima.Antikomad.Sofoklo,Antigona(tragedija)MarinDržić,Skup(komedija)IvoVojnović,Ekvinocijo(drama)Diskurzivni oblici. Udio znanstvenog i udio osobnog poimanja zbilje. Vrste raspravljanja.Monolog. Dijalog. Opis. Rasprava. Književno znanstveni (metajezični) tekst. Esej. Feljton.Slobodnisastav.Novinskepodvrste.Putopis.AntunNemčić,Putositnice(Porodputnemisli,Zagreb,Grobničkopolje,Padova...)(putopis)M.deMontaigne,Oodgoju(ulomci;Ociljuodgoja,Oučenjuklasičnihjezika(esej)RainerMarijaRilke,Pismamladompjesniku(I.,Pariz,17.2.1903.)(esej)POSEBNANAPOMENA. U skladu s izloženom programiranom problematikom, pisci čitanki inastavniciizabiratćeuzornetekstoveizknjiževnostiodantikedodanastenizdjelaizhrvatskeizavičajne književnosti, osobito suvremene. Piscima udžbenika odnosno nastavnicima stoji naraspolaganjusavkorpuspredviđenupovijesnimodjeljcimaovogaprograma,u svimnjegovimfazama(razredima).Međuinim,timesepostižeikoherentnostsvihelemenataprograma.

Page 38: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

39

2.OBRADADJELAIZOPĆEPOVIJESTIKNJIŽEVNOSTIKLASIČNAKNJIŽEVNOST(temeljikulture)Biblija‐Starizavjet,KnjigaPostanka,KnjigaIzlaska,Judita,Pjesmanadpjesmama,Psalmi,Biblija‐Novizavjet,EvanđeljepoIvanuiliApokalipsaTalmud(ulomak)Kur'an(ulomak)Gilgameš(ulomak)Homer,Odiseja(pjevanjeI.,XIX.,XXI.,)Alkej,LađiSapfa,LjubavnastrastPindar,PjesnikoratuEshil,OkovaniPrometejSofoklo,KraljEdipiliAntigonaEuripid,MedejailiElektraPlaut,TvrdicaKatul,JadniKatuleVergilije,Eneida(pjevanjeII.,IV.)Ovidije,Metamorfoze(PiramiTizba,IV.knjiga)Horacije,PoslanicaPizonima;LidijiSrednjovjekovnaknjiževnostEngleskiBeowulf,njemačkiminnesangiminnesangeri,trubadurskalirika–najstarijihrvatskipisanispomenici–ćirilometodskatradicija,biblijskiiliturgijskitekstovi–povijesniipravnitekstovi–crkvenaisvjetovnaproza–drama,prikazanja.Viteškalirika(npr.JaufreRudel,Waltervonder‐Vogehveide),RomanoTristanuiIzoldi,(viteškiroman,izbor)PjesanoRolandu(francuskiep)PjesanoNibelunzima(njemačkiep)PjesanoCidu(španjolskiep)Sv.Augustin,Ispovijesti(1.i9)(autobiografija)3.USMENAKNJIŽEVNOST Pojavausmenoknjiževnogatekstatijekomrazvojaljudskeduhovnosti."Prirodnakomunikacija"umalimskupinama.Antropološkaprotegausmenoknjiževnogagovora.Usmenoknjiževnitekst‐izravnavezasmitom.Višefunkcionalnosttekstovausmenogapodrijetla.Tekstoviuizvođenju.Stvoritelji,izvoditelji,primatelji.Zapisusmenoknjiževnogateksta.Temeljneodredniceusmenoknjiževnogatekstapoodređenjimamoderneeuropskefolkloristike,unutarusmenoknjiževnihoblika:lirskapjesma,epskapjesma,bajka,predaja/legenda,basna,folklorniteatar,sitni(jednostavni)oblici.Usmenahrvatskaknjiževnabaštinaihrvatskasrednjovjekovnaknjiževnost(prožimanja,dodiri,tragovi zapisa). Folklorni teatar i crkvena prikazanja. Homiletičari i prispodoba. Usmenaknjiževna baština na prostorima BiH (sakupljači: I. F. Jukić, G. Martić, I. Zovko, Ć. Truhelka).Usmenelirskepjesme‐sevdalinke.4.POČECISLAVENSKEPISMENOSTIKonstantin‐Ćiril i Metod: njihovo djelovanje među Slavenima. Glagoljica i ćirilica. Preslavskaknjiževna škola ‐ temelj buduće bugarske književnosti. Ohridska književna škola ‐ temeljmakedonskeknjiževnosti.

Page 39: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

40

Tekstovi:TrakatCrnoriscaHrabra(cijeli,itonaopćeslavenskomknjiževnomjeziku).5.HRVATSKASREDNJOVJEKOVNAKNJIŽEVNOSTIJEZIKNajstariji hrvatski pisani spomenici. Liturgijski i neliturgijski korpus. Ćirilometodska tradicija.Širenje tematskoga i motivskog obzorja u 14. i 15. stoljeću. Zapadni utjecaji. Hrvatskasrednjovjekovna književnost kao stvaralački sudionik u razmjeni tekstova između Istoka iZapada. Tropismenost i trojezničnost hrvatske srednjovjekovne književnosti: glagoljica‐bosančica‐latinica.Općeslavenski književni (staroslavenski) jezik hrvatske redakcije ‐ hrvatskiamalgam (čakavski, kajkavski, staroslavenski). Prvotisak iz 1483. ‐ vrhunac hrvatskogasrednjovjekovlja. Biblijski i liturgijski tekstovi. Povijesni i pravni. Proza (poučna,crkvenoretorička,svjetovnapripovijestiroman,polemika).Lirika.Drama‐prikazanja.Jezik,povijesneikulturnespecifičnostikodHrvatauBiH.Tekstovi:Bašćanskaploča,Humačkaploča(XI.st.),PoveljaKulinaBana(XII.st.),Kočerinskaploča(XV.st.),Stećci(Bilizi),Hrvojevmisal(jednastranica),Prvotisakiz1483.(jednastranica).LjetopispopaDukljanina(dioosmrtikraljaZvonimira),tedrugepoveljeidarovnice(KraljaDabišeiTvrtkovadarovnica Hrvoju Vukšiću‐Hrvatiniću). Zapis popa Martinca iz 1493. Vinodolski zakonik, iliPoljičkistatut,iliIstarskirazvod,iliKrčkistatut,BosanskakronikailipovijestkućeKotromanića,Šibenskamolitva.Svitsekonča.Spasi,Marie, tvoihvernih.Narodilsekraljanebeski, iliBogserodivVitliomi,iliVasevrimegodišća.MukaSveteMargariteiliPlačMarijin.Fiziolog,iliLucidar,iliKnjigaKatamudroga.PismoNikoleModruškoga.RumanacTrojskiiliAleksandrida.Prijedlogautoraknjiževnihdjelazalektiru1.Biblija‐Starizavjet,KnjigaPostanka,KnjigaIzlaska,Judita,Biblija‐Novizavjet,EvanđeljepoIvanuiliApokalipsa2.Lirika(interpretirati5lirskihpjesamapoizboru3.H.C.Andersen,Carevonovoruho4.I.B.Mažuranić,KakojePotjehtražioistinu5.AugustŠenoa,Zlatarovozlato6.J.D.Salinger,Lovacužitu7.VjenceslavNovak,Uglib8.Homer,Ilijada9.A.G.Matoš,Cvijetsaraskršća10.Sofoklo,Antigona11.MarinDržić,Skup12.TitMakcijePlaut,Škrtac13.IvoVojnović,Ekvinocij14.Homer,Odiseja15.Eshil,OkovaniPrometej16.Euripid,ElektraC.JEZIČNOIZRAŽAVANJEOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

samostalno primjenjivati različite postupke u oblikovanju tekstova (pisano i govornoizražavanje,interpretaciju,logičnuijezičnuraščlambuteksta,opis,monologidijalog);

povezano, jezgrovito, jasno i jezičnopravilnosastaviti ioblikovati traženipisanioblik itekst;

Page 40: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

41

sintetizirati i uobličiti misli i spoznaje u tekst (esej) te sastaviti vezani tekst (uvod,razradba,zaključak);

razumijevati, primjenjivati i uvježbavati kroz školske i domaće zadaće, učeničkeaktivnostiididaktičkevježberazličiteoblikejezičnogaizražavanjaistvaranja;

tijekomškolskegodinepišusetriškolskauratka(zadaće)sispravcima; poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu.

Pregledprogramskihsadržaja:Pisano i govorno izražavanje kao jezična djelatnost. Glavna obilježja pisanja kao jezičnedjelatnosti. Pisanje kao priopćavanje (komunikacija) i kao umjetničko stvaralaštvo. Pisanje,pravopisigrafostilistika.Govorenje kao jezična djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obilježenogovorenje.Uloga i važnost vrjednotegovornoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka, rečeničnitempo,mimikaigeste).Govorenje,slušanjeišutnja.Tekst. Način oblikovanja teksta. Vrste teksta: opis, raščlamba (analiza), tumačenje(interpretacija),samogovor(monolog),dvogovor(dijalog)inutarnjimonolog.Opis kao vrsta teksta. Glavna obilježja logične i jezične organizacije opisa. Umjetnički iznanstveni opis: jezične i stilske razlike i sličnosti. Usmeni i pisani oblik. Dinamični i statičniopis.Opisvanjskogiunutarnjegsvijeta.Tumačenje (interpretacija, eksplikacija). Logična i jezična organizacija tumačenja. Usmeno ipisanotumačenje.Analitičkoisintetičkotumačenje.Tumačenjeumjetničkogdjela.Raščlamba (analiza). Logičko i jezično ustrojavanje raščlambe. Usmena i pisana raščlamba.Navodi,polunavodiiprepričavanjetuđihmišljenjauraščlambi.Dijalog. Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vođenje dijaloga. Dijalog u razgovoru i uumjetničkomdjelu(drami,televizijskojdrami,filmu).Jezičnooblikovanjedijaloga.Monologiunutarnjimonolog.Monologurazgovoruiuumjetničkomdjelu.Unutarnjimonologkaopripovjedačkipostupak.Obvezanjetjednojedandomaćiuradak(zadaća)Učenicitijekomškolskegodinepišutriškolskezadaćesispravcima.

Page 41: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

42

DRUGIRAZREDA.JEZIKOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu; razlikovatitemeljnejezikoslovnepojmove; imenovati i objasniti pojam morfologija, morfem, morf, alomorf i prepoznati ih na

primjerima; razumjetipojamgramatičkekategorijeiimenovatitipovegramatičkihkategorija; poznavatiirazlikovatipromjenjiveinepromjenjiveriječiiprepoznatiihnaprimjerima; imenovatiiodreditijednostavneisloženeglagolskeoblike; razumjetistilskuobilježenostpadežnihoblika,glagolskihoblika,načinateostalihoblika; razlikovatigramatičkekategorijepromjenjivihvrstariječi(rod,broj,padež,lice,vrijeme,

vid,način,stupanjiodređenost)ifunkcionalnoihprimjenjivati; razlikovati padežni sustav, sustav glagolskih oblika i drugih riječi u kajkavskoga i

čakavskoganarječjauusporedbishrvatskimstandardnimjezikom; poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu poznavatiosnovnepodatke,osobeidogađajeizpovijestihrvatskogaknjiževnogajezika

odXVI.dokrajaXVIII.stoljeća;Pregledprogramskihsadržaja:Morfem.Morfemipoznačenju:gramatičkiileksički.Morfemipopoložaju:korijenski,prefiksalniisufiksalni.Rječotvorni(derivacijski)ioblikotvorni(relacijski)morfemi.Morfem,morfialomorf(morfemskainačica).Izrazisadržajgramatičkihileksičkihmorfema.Morfemskaanaliza.Morfem i oblik. Morfem i osnova. Osnova i korijen. Struktura osnove. Alterniranost osnove(aloosnove).Supletivnioblici.Pojamgramatičkekategorije.Tipovigramatičkihkategorija:kategorijevrsteriječi,kategorijeoblikariječi,kategorijepoložajariječiikategorijeriječi.Kategorije vrste riječi. Kriteriji podjele riječi na vrste. Promjenljive i nepromjenljive vrsteriječi.Imenice(supstantivi).Gramatikaileksičkapredmetnost.Sklonidba(deklinacija)imenica.Gramatičkaobilježjaimenica:rod,brojipadež.Pojedinačna (singulativna) izbirna (kolektivna)množina. Vlastite i opće imenice. Pisanjeimenica (veliko i malo početno slovo). Pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih izemljopisnih.Zamjenice(pronomina).Rod,broj,padež i lice. Funkcije zamjenica!Zamjenicekao imeničke,pridjevske ili priložne riječi. Zamjenice po značenju: lične ili osobne, povratne, posvojne,pokazne,upitne,odnosneineodređene.Pridjevi(adjektivi).Rod,broj,padež,stupanj.Pridjeviikategorijaodređenosti/neodređenosti.Deklinacijaneodređenih iodređenihpridjeva.Stupnjevanje (komparacija).Podjelapridjevapoznačenju:kvalitativni,diferencijalni,posvojniiodnosnipridjevi.Brojevi (numeralia).Rod,broj i padež (djelomično).Glavni i rednibrojevi.Umnožni i dijelnibrojevi.Brojevikaoimeničke,pridjevskeipriložneriječi.Glagoli(verba).Vrijeme,način,vid(svršenost,nesvršenostidvovidnost),lice.

Page 42: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

43

Stanje (aktiv,pasiv imedij), (ne)prijelaznost odnosno povratnost. Lični i bezlični glagolskioblici.Jednostavni i složeni glagolski oblici: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt,futurIiII.,kondicionalI,kondicionalII,imperativ,glagolskipridjevradni,glagolskipridjevtrpni,glagolskiprilogsadašnji,glagolskiprilogprošli,pasivniglagolskioblici.Pisanjeiizgovorsloženihglagolskihoblika.Nepromjenljivevrsteriječi:prijedloziipriloziNepromjenljivevrsteriječi.veznici,uzviciičestice.Povezivanjeriječi:morfosintaksaMorfološkasinonimijaodnosnohomonimija.Stilskaobilježenostpadežnihoblika,vremenainačinateostalihoblika.Glavne značajke oblikotvornoga ustrojstva kajkavskog i čakavskoga narječja (dijalekta) uodnosu na hrvatski književni jezik (padežni sustav, sustav glagolskih oblika i drugih oblikapromjenljivihriječi).Glavne osobitosti hrvatskoga jezika od početka 16. do kraja 18. stoljeća. Analiza jezikareprezentativnihknjiževnihdjelaizdotičnogarazdoblja.GramatikeB.KašićaiM.A.Reljkovića.RječniciF.VrančićaiI.Belostenca,ArdelioDellaBella,Rječnik,LovroŠitović,Gramatika.B.KNJIŽEVNOSTOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike hrvatske, bosanskohercegovačke isvjetskeknjiževnosti;

prepoznati književnopovijesna i književnoteorijska obilježja književnih i neknjiževnihtekstova;

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja europske odnosno svjetskeknjiževnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka dosuvremene književnosti u kronološkome slijedu, prema programskim sadržajima upojedinimgodištima;

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja hrvatske književnosti (vremenskeodrednice,predstavnikeipoetiku)odstarogavijekadosuvremeneknjiževnostiu

kronološkom slijedu (prema godišnjem programu); prepoznati i usporediti poetike iestetikeknjiževnopovijesnihrazdobljaodstarogavijekadosuvremeneknjiževnosti;

prepoznatiirazumjetiobilježjaknjiževnihrodovaivrsta; razumjetiposebnostistvaralaštvapojedinihautora; prepoznatiirazumjetiknjiževno‐povijesnarazdoblja,uskladusgodišnjimprogramom; prepoznati i razumjeti obilježja humanističke, renesansne, barokne i prosvjetiteljske

književnosti i poznavati stvaralaštvo glavnih predstavnika (književnika) tih pravacapremagodišnjemprogramu;

poznavatiglavnaobilježjahumanizma,renesanse,barokaiprosvjetiteljstvausvjetskojihrvatskojknjiževnosti;

razumjeti i interpretirati stvaralaštvo (neka djela) znamenitih europskih (svjetskih) ihrvatskihlatinista,humanistairenesansnihknjiževnika;

poznavati tematsku i žanrovsku raznolikost hrvatskoga baroka i razumjeti barokniodnosprematemiživota,smrtiiljubavi;

razumjetitematskuspecifičnosthrvatskogaprosvjetiteljstva;

Page 43: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

44

razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, književnoznanstvene ipublicističketekstoveteprepoznatinjihovpovijesnirazvoj;

uoblastilirskepoezijeznatibitnaobilježjalirikeilirskepjesmeiznatianaliziratilirskupjesmu(prepoznatilirskisubjekt,osjećaje;

izrećisvojemotivnidoživljaj;odredititemuitemeljnumisao,motiveikompoziciju,ritamiobilježjapjesničkogajezikatepronaćistilskefigure;

prepoznati iusporediti lirskupoeziju iz različitihpovijesnihrazdoblja i jezično‐stilskihobilježja);

uoblastiepskeknjiževnostiznatibitnaobilježjaepskihrodovaivrstateznatianaliziratiknjiževnoumjetničkodjelo:ep,crticu,basnu,pripovijest,novelu,roman(odrediti temu,motive,kompoziciju;navestiianaliziratilikove/glavne,sporedne,epizodne/,prepoznatii otkriti idejni svijet djela; iznijeti svoja zapažanja i tvrdnje te ih potkrijepiti citatima;iznijetivlastitidoživljajikritičkistavsobziromnadjeloinjegovuosnovnuporuku);

u oblasti dramske književnosti prepoznati i razlikovati pojedine dramske oblike,razumjeti obilježja i bit dramske radnje, dramskoga sukoba /zaplet‐rasplet/, razneoblike dramskoga govora /monolog, dijalog/, odrediti kompoziciju dramskog djela,analiziratilikoveinjihoveodnoseteizrećisvojdoživljaj,misaoistavodramskomdjelu.

Pregledprogramskihsadržaja:1.PREDRENESANSAIHUMANIZAMHumanizam kao kulturni pokret u Europi i u Hrvatskoj. Latinski i grčki jezik Filologija.Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijeća. Humanistička središta u Europi i u Hrvatskoj,posebicenakraljevudvoru.KnjiževniživotuDubrovniku,Šibeniku,Splitu,Zadru,Trogiru.Vrsteioblicihrvatskehumanističkeknjiževnosti:mitološki ibiblijskiep,poslanice,elegije,epigrami.Oblicigovorništva.Traktati.Historiografija.Tekstovi:D.Alighieri,Božanstvenakomedija(Pakao,I.–V.)F.Petrarca,Kanconijer(I.,III.,V.,XIII.,LXI.,CVI.,CCCLX.,CCCLXIV.)G.Boccaccio,Decameron(izbor)MarkoMarulić,UlomciizDavidijade,PismopapiHadrijanuVI.IvanČesmički,UsmrtmajkeBarbare,BolovanjeutaboruJurajŠižgorić,ElegijaopustošenjuŠibenskogpolja,Elegijaosmrtidvojicebraće2.RENESANSAPadCarigrada1453.iotkrićeAmerike1492.Gutenbergitisak.RenesansakaokulturnipokretuEuropi i Hrvatskoj. Vremenske (16. st.) i prostorne (Južna Hrvatska) koordinate renesansneknjiževnosti.Najvažnijasredišta:Dubrovnik,Split,Hvar,Šibenik,Zadar.Otkrićeperspektive.Duhistraživanjaprirodeisvijeta.Hedonizam.Dominantna svojstva renesansnihpoetika: skladnost, simetričnost,humanitaskaoideja teksta, oslon na antičke retoričke i poetičke koncepcije. Uloga talijanske književnostikulture.Petrarkizamibembizam.Vrsteiobliciuhrvatskojrenesansnojknjiževnosti:biblijskiep,religiozno‐alegorijski ep, poslanica, putopis pjesanca, ribarska ekloga ili poslanica, začetnikromana. Dvanaesterac dvostrukog sroka kao stihovni kanon hrvatskog pjesništva. Maskeratapastirskaigra,učenakomedija,crkvenaprikazanjaautorskogpodrijetla,pučkadrama.Pisciidjela:LodovicoAriosto,BijesniOrlando(ulomak)FrancoisRabelais,GargantuaiPantagruel(ulomak)

Page 44: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

45

MigueldeCervantes,DonQuijote(ulomak)WilliamShakespeare,Hamlet,Sanivanjskenoći,RomeoiJulia,Soneti,OlujaMarkoMarulić,Judita,MolitvasuprotivaTurkomDžoreDržić,Učemsetkovidi,Moječistozlato,Grem,si,grem,RadmioiLjubimirŠiškoMenčetić,VišnjiBognanebivladalacodzvizda,Blaženičasihip,PrvipogledRanjinin,Zbornik.(izbor)HanibalLucić,Jurnijednanasvitvila,Uvrimekočisto,Robinja,I.činMavroVetranović,PosvetilišteAbrahamovo,PjesancaupomoćpoetamPetarZoranić,Planine(prosloviulomci)PetarHektorović,RibanjeiribarskoprigovaranjeBrneKarnarutić,VazetjeSigetagrada(ulomci)MarinDržić,DundoMaroje,NovelaodStanca(ulomak)MikšaPelegrinović:,Jeđupka3.BAROKIMANIRIZAMNazivipojam"barok".Manirizamkaoprijelaznistupanjizmeđurenesanseibaroka.Vremenskeiprostorneodrednicebarokne imanirističkeknjiževnosti. Barok kao stil i kao razdoblje.Nazivmarinismo,Manierismus,preciosite,conceptualismoiligongorizam,jufjuizam,Schvvulst.Odnosbarokapremarenesansiisrednjemvijeku.Rasprostranjenostbarokanahrvatskomekulturnomi zemljopisnom prostoru. Nejednaka porazdijeljenost baroknih vrijednosti na hrvatskom tlu:razlikaizmeđuažurnijegJugaiDubrovnikaitradicionalnijegSjevera.Artificijelnostbaroka.Retoričnost. Metafizičnost i alegoričnost. Katolička obnova nakon prodora protestantizma.Zanimanjazapitanjaegzistencije,zamodernopoimanječovjeka.Psihologijsko iznošenje tema.Odnoszbilje i izmišljaja.Elementi začudnosti i fantastike.Rodovi ivrstebarokneknjiževnosti:religiozna, metafizička i maniristička lirika. Pastirska ekloga. Parodija petrarkističke lirike.Povijesni ep, religiozna poema. Buđenje zanimanja za jezikoslovlje, posebno za leksikologiju.Udjelprotestantizma.Kajkavskaknjiževnost.Hrvatskaknjiževnatradicijanabosanskohercegovačkimprostorima(XV.doXVIII.stoljeće).Pisciidjela:Luis de Gongora, Romanca, Izabelina postojanost, Sat na zvoniku, Pješčani sat, Nad grobomvojvotkinjeodLermePedroCalderondelaBarca,ŽivotjesanGianbattistaMarino,PjevačiliLjudskiživotTorquattoTasso,OslobođeniJeruzalem(ulomak)IvanGundulić,Suzesinarazmetnoga,Dubravka,Osman(ulomci)DživoBunićVučić,PrilijepaHelena,Slatkadušomomživotu,Tvrdajevilmoja,Životslikovanplaviuvalimamorskijem,Mandalijenapokornica,VrhusmrtiJunijePalmotić,Pavlimir(ulomak)Ignjat Đurđević, Slici svojoj u ruci gospode, Ljubovnik rasrčeni, Vili neharnoj, Osvjetljava segospođa,SuzeMarunkove(ulomci)Fran Krsto Frankopan,Napojnice pri stolu, Človičstvo zove se prava lipota,Cvitja razmišljenje ižalosnoprotuženjeAnaKatarinaFrankopanZrinski,Vsakomuonomu,kištalbudeoveknjižiceJurajHabdelić,PerviocanašegaAdamagreh(GizdostženskailiGizdostmladehljudi)AntunKanižlić,SvetaRožalija(početak)4.HRVATSKILATINISTIUBIHDOXIX.STOLJEĆAMatijaDivković,Naukkristjanskizanarodslovinski,Kolikosuslatkepjesninebeske

Page 45: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

46

Filip Lastrić, Kratak pregled starina Bosanske provincije (Epitome vetustatum Bosnensisprovinciae),Svetnjak,NediljnikdvostrukPetarBakula,Shematismus(Imenapokrajina)5.KLASICIZAM,RACIONALIZAMIPROSVJETITELJSTVOKlasicizam kao europski pokret. Francuska drama. Temelji racionalizma. René Descartes.Prosvjetiteljstvo.Voltaire.Predromantizam.Obnavljanje latinizma.Pluralizamkulturnih ideja ieklekticizam tipova kulture u hrvatskome književnom životu 18. stoljeća. Ulazak Slavonije uknjiževnost.Radbosanskih franjevaca.ProdorepskogdesetercauKačića iGrabovca.Kazališniživot u isusovačkim sjemeništima. Uspon kajkavske književnosti i oblikovanje Zagreba kaokulturnogaiknjiževnogsredištasvihHrvata.Pisciitekstovi:PierreCorneille,CidJeanRacine,FedraJeanBaptistePoguelineMoliere,Tartuffe(Škrtac),Voltaire,Candide(I.,II.,VI.)CarloGoldoni,KrčmaricaMirandolina(ulomak)MatijaPetarKatančić,Jesenjiplodovi(Ševa;VinoberauzelenojMolbicedolini)AntunMatijaReljković,Satirilitidivljičovik(KazujelipotuležajaSlavonijeiliPorušenjeSlavonijekrozčesterateibojeve,)AndrijaKačićMiošić,Razgovorugodninarodaslovinskoga(izbor)TitušBrezovački,DiogenešiliMatijašgrabancijašdijak(izbor)6.USMENAKNJIŽEVNOSTMogućnostrekonstrukciježivotausmenatekstaururalnojiurbanojsrediniudobarenesanseiusklopu renesansnoga svjetonazora. Usmene lirske pjesme, počašnice, bugarščice. Baroknostusmenoknjiževnihstrukturanaprimjerimarukopisnihzbirkiiz17.i18.st.Pavlinskapjesmaricai Cithara octochorda. Kačićev stvaralački postupak: rekonstrukcija nastanka epskog modela,uzorakzarješavanjehomerskogpitanja,formulativnost.Hrvatskausmenaknjiževnostuozračjueuropskoga predromantizma. Fortis. Lovrić, Herder, Bajamonti i naša usmena književnost.Ferićevstvaralačkipostupak transformacije.Hasanaginica.Antropološkastudijao "morlačkomfenomenu".Epske narodne pjesme o Mijatu Tomiću i druge vrste hrvatske usmene tradicije na ovimprostorima.Poredovihnavedenih‐poznatih,tujeičitavnizanonimnihsastavljačamolitvenika,katekizama,liječničkih i ljekarničkih priručnika, zbirki sentencija i uglazbljenih djela, crkvenih prikazanja,uputakakoseliječitravama‐čuvene"Ljekaruše"inizdrugihzapisakojisuuzdizalićudorednilikiprodubljivaliestetskesklonostihrvatskogapukanaovimprostorima.7.PREDROMANTIZAMIROMANTIZAMEuropski romantizam. Vremenske odrednice. Francuski, engleski i njemački korijeniromantizma. J.‐J. Rousseau, J. W. von Goethe, Fr. Schiller, Lord Byron, Mickiewicz, Puškin,Manzoni,V.Hugo.Francuskarevolucijaifilozofijaidealizma.Trinaraštajaromantičara.1827.g.kao objava zrelog romantizma: Hugo Manzoni, Heine. Uloga pojedinca, uloga (nacionalne)povijesti, uloga prirode, uloga narodnosti, ulogamistike imetafizike, uloga smjene društveneformacije.Pojammaterinskogajezika.

Page 46: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

47

Pisciidjela:JohanW.Goethe,PatnjemladogaWertherailiFaustFriedrichSchiller,RazbojniciLordByron,PutovanjeChildeaHarolda(ulomak)AplhonsedeLamartine,JezeroW.Wordsworth,SunovratiEdgarAlanPoe,GavraniliCrnimačakAleksandarS.Puškin,EvgenijaOnjeginMihailJ.Ljermontov,JunaknašegdobaFrancePrešern,SonetnivijenacPetarPetrovićNjegoš,Gorskivijenac8.KNJIŽEVNAIKULTURNAOSTAVŠTINAIDRUGIHNARODAUBiHMuslimanska(bošnjačka)književnostXVII.IXVIII.stoljećaAlhamiadoknjiževnost‐lirika(izbor)HasanKaimija,KasidaMuhamedHevajiUskufi,IlahijaPrijedlogautoraknjiževnihdjelazalektiru1.D.Alighieri,Božanstvenakomedija(Pakao)2.MigueldeCervantes,DonQuijote3.WilliamShakespeare,HamletiliOluja4.MarkoMarulić,Judita5.PetarZoranić,Planine6.MarinDržić,DundoMaroje,NovelaodStanca7.IvanGundulić,Suzesinarazmetnoga,Dubravka8.JeanBaptistePoguelineMoliere,Tartuffe9.JeanRacine,Fedra10.CarloGoldoni,KrčmaricaMirandolina11.AleksandarS.Puškin,EvgenijaOnjegin12.AntonMatijaReljković,Satiriilitidivljičovik13.AndrijaKačićMiošić,RazgovorugodninarodaslovinskogaC.JEZIČNOIZRAŽAVANJEOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

samostalno primjenjivati različite postupke u oblikovanju tekstova (pisano i govornoizražavanje,interpretaciju,logičnuijezičnuraščlambuteksta,opis,monologidijalog);

samostalnoprimijenitirazličitepostupkeuoblikovanjuteksta(interpretacija,obavijest,prikaz,sažetak)

povezano, jezgrovito, jasno i jezično pravilno sastaviti i oblikovati traženi pisani tekstpremaponuđenimsmjernicama;

sintetizirati iuobličitimisli i spoznajeu tekst te sastavitivezani tekst (uvod, razradba,zaključak);

razumijevati, primjenjivati i uvježbavati kroz školske i domaće zadaće, učeničkeaktivnostiididaktičkevježberazličiteoblikejezičnogaizražavanjaistvaranja;

tijekomškolskegodinepišusetriškolskauratka(zadaće)sispravcima; poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu.

Page 47: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

48

Pregledprogramskihsadržaja:Životopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti životopis (autobiografija) i životopis poznateosobe (književnika, umjetnika, znanstvenika, pjevača, športaša). Logička i jezična organizacijaživotopisa. Uloga činjenica u oblikovanju životopisa. Razlikovanje činjenica po važnosti.Životopispremastilskimznačajkama:subjektivni(literarniiliteralizirani)iobjektivni(poslovni,službeni).Enciklopedijskiprikazživotopisa:Hrvatskibiografskileksikon.Prikaz kao vrsta teksta. Objasnidbeno‐obavijesna narav prikaza. Usmeni i pisani prikaz:sličnosti i razlike. Prikaz imediji: novinski, radijski, televizijski,mrežni. Tematska raznolikostprikaza:prikazknjige,kazališnepredstave,filma,stripa,televizijskeemisije,koncerta, izložbeidrugo.Sažetak kao vrsta teksta i kao izraz potrebe za značenjskim zbijanjem teksta. Sažimanje kaorazlučivanje bitnoga od manje važnoga u tekstu. Temeljna obilježja jezičnoga, stilskoga iobavijesnogustrojavanjasažetka.Sažetakčlankaisažetakknjige.Upućivanje (instrukcija)kaovrsta tekstakojimseplanirabilokakvoponašanjeubudućnosti:upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute – glagoli i glagolski oblici zahtijevanja,zapovijedanja,poticanja upozoravanja kao nositelji upućivačkih (instruktivnih) rečenica.Linearniodnosrečenicauupućivačkomtekstu.Obvezanjetjednojedandomaćiuradak(zadaća)Učenicitijekomškolskegodinepišutriškolskezadaćesispravcima.

Page 48: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

49

TREĆIRAZREDA.JEZIKOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razlikovatitemeljnejezikoslovnepojmove; razumjetiiobjasnitipojmovesintaksairečenicetenaziverečeničnihjedinicaodkojihse

tvorirečenica; razumjeti tipove odnosa među sastavnicama spojeva riječi odnosno sintaktičkim

jedinicama:sročnost,upravljanjeipridruživanjeiprepoznatiihnaprimjerima; znatiianaliziratirečeničnoustrojstvo:predikat,subjekt,objekt,priložneoznake,atribut

iapoziciju; znatiirazumjetivrstenezavisnosloženihizavisnosloženihrečenicaiprepoznatiihna

primjerima; znatipovezatirečenicuutekstu,razumjetiredriječiurečenici,prepoznatitipoveteksta; tvoritirečeničnemodelesvihvrstarečenica; razumjetiosnovnesintaktičkeosobitostikajkavskogaičakavskoganarječjauusporedbi

saštokavskimnarječjemihrvatskimknjiževnimjezikom; poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu.

Pregledprogramskihsadržaja:Pojam sintakse (kao gramatičke discipline u kojoj se proučavaju odnosi među jedinicama unizu). Jedinice sintakse: riječ (oblik), skup riječi (sintagma) i rečenica. Tipovi odnosa međusintaktičkimjedinicama:sročnost(kongruencija),upravljanje(rekcija)ipridruživanje.Riječiurečenici.Spojeviriječi.Tipoviodnosameđusastavcimaspojevariječi:sročnost(kongruencija),upravljanje(rekcija)ipridruživanje.Pojam rečenice (sintaktička jedinica kojoj su svojstveni članjivost, ciljna usmjerenost,modalnostipredikativnost).Rečenicepoustrojstvu:jednostavne,prošireneisložene.Rečenice po ciljnoj usmjerenosti: izjavne, upitne i usklične. Modalnost rečenice: značenjesadašnjosti, prošlosti, budućnosti; izvjesnosti (indikativnosti), mogućnosti ili nemogućnosti(potencijalnostiiliirealnosti),zapovjednosti(imperativne).Obavijesnačlanjivostrečenice(temairemaodnosnodatoinovo).Članovi rečeničnog ustrojstva (primarni i sekundarni). Predikat i subjekt. Glagolski ineglagolski predikat. Glagolski oblici u predikatu: sintaktički indikativ (apsolutna poraba) isintaktičkirelativ.Objekt(kaoglagolskadopuna)ipriložnaoznaka(kaopredikatnidodatak).Predikatniproširak(kaoosobitapredikatsko‐subjekatskadopuna).Atribut i apozicija. Padežni oblici i sintaktičke funkcije: subjekta, imenskog dijela predikata,objekta,priloškeoznake,atributa,apozicije.Rečenice po sastavu: sklapanje rečenica nizanjem i povezivanjem. Nezavisnosložene(koordinirane) rečenice. Tipovi odnosa među dijelovima sastavnih ("čista sastavnost",uzročnost, zaključnost, temporalnost...) i suprotnih rečenica ("čista suprotnost", isključnost,dopusnost).

Page 49: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

50

Sklapanje uvrštavanjem. Zavisnosložene (subordinirane) rečenice: subjektne, predikatne iobjektne.Atributneiapozitivnerečenice.Priložne(adverbne)rečenice:namjerne,pogodbeneidopusne).Sklapanje rečenica bez veznika. Nezavisnosložene asindetske rečenice. Zavisnosloženeasidentskerečenice.Rečenica i tekst. Povezivanje rečenicau tekstu.Tekstniprilozi asindetske rečenice konektori(suprotnosti,pojašnjenja,zaključivanja,uzrokaitd.).Tipoviteksta.Intonacija rečenice: rečenični naglasak, stanke, rečenična melodija, intenzitet, tempo.Interpunkcijski znakovi u složenoj rečenici i tekstu (točka, zarez, dvotočje, trotočje, uskličnik,upitnik,točka‐zarez).Redriječiurečenici(osnovniiaktualizirani)Osnovnesintaktičkeosobitostikajkavskogaičakavskoganarječjauusporedbisaštokavskimnarječjemihrvatskimknjiževnimjezikom.Hrvatski jeziku19.stoljeću (Završnaetapa standardizacije).AntunMihanović, LjudevitGaj.DjelatnostAntunaMažuranića,VjekoslavaBabukićatepredstavnikaZagrebačkefilološkeškole(A. Veber Tkalčević i Bogoslav Šulek). Fran Kurelac. Vatroslav Jagić. Brozov Hvatski pravopis(1892.),MaretićevaGramatika(1899.),Broz‐IvekovićevRječnik(1902.)iRječnikJAZU.B.KNJIŽEVNOSTOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja europske odnosno svjetskeknjiževnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka dosuvremene književnosti u kronološkome slijedu, prema programskim sadržajima upojedinimgodištima;

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja hrvatske književnosti (vremenskeodrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene književnosti ukronološkomslijedu(premagodišnjemprogramu);

prepoznatiiusporeditipoetikeiestetikeknjiževnopovijesnihrazdobljaodstarogavijekadosuvremeneknjiževnosti;

prepoznatiirazumjetiobilježjaknjiževnihrodovaivrsta; prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike hrvatske, bosanskohercegovačke i

svjetskeknjiževnosti; razumjetiposebnostistvaralaštvapojedinihautora; prepoznatiirazumjetiknjiževno‐povijesnarazdoblja,uskladusgodišnjimprogramom; prepoznatiirazumjetiobilježjaromantizma,ilirizma,protorealizma,realizmaimoderne

književnosti i poznavati stvaralaštvo glavnih predstavnika (književnika) tih pravacapremagodišnjemprogramu;

poznavatiglavnaobilježjahrvatskoganarodnogapreporoda,(proto)realizmaimoderneuhrvatskojknjiževnosti;

poznavatitematskuižanrovskuraznolikosthrvatskogapreporoda,realizmaimoderne; poznavatistvaralaštvohrvatskihknjiževnikau19.stoljećuiinterpretiratinekaknjiževna

djelaiautoretogarazdoblja,uskladusprogramom;

Page 50: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

51

razumjeti ulogu lirike u hrvatskome narodnome preporodu, osobito i djelima nekihhrvatskihknjiževnika,uskladusprogramom;

razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, književnoznanstvene ipublicističketekstoveteprepoznatinjihovpovijesnirazvoj;

uoblastilirskepoezijeznatibitnaobilježjalirikeilirskepjesmeiznatianaliziratilirskupjesmu(prepoznatilirskisubjekt,osjećaje;

izrećisvojemotivnidoživljaj;odredititemuiosnovnumisao,motiveikompoziciju,ritami obilježja pjesničkoga jezika te pronaći stilske figure; prepoznati i usporediti lirskupoezijuizrazličitihpovijesnihrazdobljaijezično‐stilskihobilježja);

uoblastiepskeknjiževnostiznatibitnaobilježjaepskihrodovaivrstateznatianaliziratiknjiževnoumjetničkodjelo:ep,crticu,basnu,pripovijest,novelu,roman(odrediti temu,motive,kompoziciju;navestiianaliziratilikove/glavne,sporedne,epizodne/,prepoznatii otkriti idejni svijet djela; iznijeti svoja zapažanja i tvrdnje te ih potkrijepiti citatima;iznijetivlastitidoživljajikritičkistavsobziromnadjeloinjegovuosnovnuporuku);

u oblasti dramske književnosti prepoznati i razlikovati pojedine dramske oblike,razumjeti obilježja i bit dramske radnje, dramskoga sukoba /zaplet‐rasplet/, razneoblike dramskoga govora /monolog, dijalog/, odrediti kompoziciju dramskog djela,analiziratilikoveinjihoveodnoseteizrećisvojdoživljaj,misaoistavodramskomdjelu.

Pregledprogramskihsadržaja:1.HRVATSKIROMANTIZAMILIRIZAMIHRVATSKINARODNIPREPORODDopreporodno razdoblje. Maksimilijan Vrhovac, Juraj Matija Šporer, Janko Drašković, IvanDerkos, AntunMihanović. Gajeva reforma pravopisa, uvođenje štokavskoga jezika kao norme,pokretanjeNovinaHorvatzkih, Slavonzkih yDalmatinzkih teDanice.Uloga LjudevitaGaja kaosredišnjepokretačkeosobnosti.Osnutakilirskihčitaonica,Maticehrvatske(ilirske),Gospodarskog društva i časopisa Kolo. Uvođenje hrvatskoga jezika kao službenog (IvanKukuljević).Značenje1848.godine.BanJelačić.Zalaganjezausmenonarodnostvaralaštvotezastariju književnost kao temelja na kojemu valja zasnovati umjetničku književnost. VatroslavLisinski,VjekoslavKaraš.HrvatskinarodniikulturnipreporoduBiH.Pisciidjela:Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko‐slavenskog pravopisanja ili Horvatov sloga i zjedinjenje(budnica)DimitrijaDemeter,Teuta,Grobničkopolje(PjesmaHrvata)(davorija)PavaoStoos,Nutnovoleto‐mati,sin,zorja(Kipdomovine)StankoVraz,Đulabije(slobodanizbor)PetarPreradović,Zorapuca,Putnik,Mrtvaljubav,Pjesnik,LjudskosrceIvanMažuranić,SmrtSmail‐ageČengićaMatijaMažuranić,PogleduBosnu2.USMENAKNJIŽEVNOSTVrhovčevaokružnica i sustavnoskupljanjehrvatskeusmeneknjiževnosti.Oblikotvornonačeloilirizma:stvaratiprirodnu,naravnupoeziju,kakvasečuje"izust'naroda".Hrvatskepublikacijeu ilirizmu i usmeni tekstovi. Zanimanje za pučki književni fenomen. Ilirci zapisivači. Zbirkepjesama:Vrazova,Kukuljevićeva,Valjavčeva,Kurelčeva(međuGradišćanskimHrvatima)Književna proizvodnja "na narodnu" od pedesetih godina. Maretićeva interpretacija usmene

Page 51: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

52

književnosti.Radhrvatskih"vukovaca".ZapisivačiuBiH:I.F.Jukić,G.Martić,I.ZovkoiĆ.Truhelka.3.PROTOREALIZAM(ŠENOINODOBA)(MirkoBogović,A.V.Tkalčević,BogoslavŠulek,VatroslavJagić,J.E.Tomić,LukaBotić,FranjoMarković,ĐuroArnold,publicistikaA.Starčevića,pučkadramaiJ.Freudenreich)AugustŠenoa,Budisvoj!,PropastVenecije,PrijanLovro,Seljačkabuna4.REALIZAMPozitivizam i scijentizam. Nova teorija društva. Sociologija i Auguste Comte. Hippolyte Taine.Roman prostora. Roman lika. Povijesni roman kao nasljeđe romantizma, ali s analitičkimpretenzijama.Opisivanjedetaljakaotemeljnipoetičkipostupak.Društvenauloga.Nacionalnatežnja.Objektivnipripovjedač.Pokušajisnaturalizmom.Pisciidjela:J.W.vonGoethe,PatnjemladogVerterailiFaustHonoredelBalzac,OtacGoriotStendhal:CrvenoicrnoGustaveFlaubert,GospođaBovariIvanS.Turgenjev,OčeviidjecailiLovčevizapisi(Šumaistepa;Nadstojnik)NikolajV.Gogolj,MrtvedušeiliKabanicaFjordovM.Dostojevski,ZločinikaznailiBraćaKaramazoviCharlesDickens:OliverTwistLavN.Tolstoj,AnaKarenjinaEmileZola,GerminaliliThereseRaguinGuydeMaupassante,NavodiEugenKumičić,KraljicaLepailiUrotazrinsko‐frankopanska,Začuđenisvatovi,(izbor)KsaverŠandorGjalski,IllustrissimusBattorychiliPerillustrisacgenerossusCintek,UnoćiJosipKozarac,Tena,Mrtvikapitali,SlavonskašumaVjenceslavNovak,PosljednjiStipančići,Tkojeto?FranMažuranić,LišćeSilvijeStrahimirKranjčević,Mojsije,Eli!Eli!Lamaazavtani,GospodskomKastoru,Izaspuštenijehtrepavica5.ESTETICIZAMIHRVATSKAMODERNARazlaganjerealizmaunekimsastavnicamaustroja.Parnasovstvo.Simbolizam.Neonaturalizam.Bečka moderna. Estetizam, secesija, Jugendstil, art nouveau. Hrvatska secesija. Stari i mladi.Bečka i praška skupina mladih pisaca. Značenje godine 1895. Hrvatsko narodno kazalište.Društvo hrvatskih književnika, 1900.Dvije fazemoderne i razdjelnica 1903. Časopisi. Procvatilirike:simbol,zatvorenoblik,naglasno‐silabičkistih.„Zaključnakoda“:Hrvatskamladalirika.Pisciidjela:Parnasovci(L.DeLisle,Slonovi,T.Gautier,Pastel)CharlesBaudelaire,Suglasja,Albatros,StranacPaulVerlaine,Jesenjapjesma,PjesničkaumjetnostArthurRimbaud,Samoglasnici,Alkemijaslova,Pijanibrod

Page 52: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

53

HenrikIbsen,Lutkinakuća(Nora)A.P.Čehov,TrisestreiliUjakVanjaJankoLeskovar,MisaonavječnostIvanKozarac:DjukaBegovićIvoVojnović,DubrovačkatrilogijaAntunGustavMatoš,Jesenjeveče,Utjehakose,1909.,Camao,UmjetnostinacionalizamDinkoŠimunović,MuljikailiAlkariliMrkodolFranGalović,ChildeHarold,Crn‐bel,JesenskiveterDragutinDomjanić,Belerože,OtmjenadosadaVladimirVidrić,Dvapejzaža,Adieu,DvalevitaAntunBarac,Umjetnostibol(esej)VladimirNazor,Zvonimirovalađa,SehdušdanMilanBegović,BeztrećegailiPustolovpredvratimaMilutinNehajev,BijegIvanKozarac,ĐukaBegovićJankoPolićKamov,Pjesmanadpjesmama,BradailiBitanga6.KNJIŽEVNAIKULTURNATRADICIJADRUGIHNARODAUBiHIzbor iz kulturne tradicije Bošnjaka i Srba i drugih građana BiH u skladu s gimnazijskimplanovimaiprogramimazatrećirazrednajezicimatihnaroda.IvanMilićević,Truledubine(ulomak)JagodaTruhelka,Zlatnidanci(ulomak)AleksaŠantić,Pjesme(izbor)BranislavNušić,SumnjivoliceHamzaHumo,GrozdaniKikotRadojeDomanović,VođaBoraStanković,KoštanailiNečistakrvMusaĆazimĆatić:Pjesme(izbor)EdhemMulabdić,NaobaliBosne,pripovijetkePrijedlogautoraknjiževnihdjelazalektiru:1.J.W.vonGoethe,PatnjemladogVerterailiFaust2.FriedrichSchiller,Razbojnici3.PetarPreradović,Izborizpoezije4.IvanMažuranić:SmrtSmail‐ageČengića5.AugustŠenoa,PrijanLovroiliSeljačkabuna6.HonoredelBalzac,OtacGoriot7.GustaveFlaubert,MadameBovari8.N.V.Gogolj,Kabanica9.EmileZola,Germinal10.F.M.Dostojevski,Zločinikazna11.L.N.Tolstoj,AnaKarenjina12.VjenceslavNovak,PosljednjiStipančići13.HenrikIbsen,Nora14.A.P.Čehov,Trisestre15.AnteKovačić,Uregistraturi16.IvanKozarac,ĐukaBegović17.IvoVojnović,Dubrovačkatrilogija

Page 53: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

54

C.JEZIČNOIZRAŽAVANJEOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

potkrijepitistavoveisudovevaljanimargumentimaiprimjerima(citatiiliparafraze); iznijansirano čitati i analizirati ponuđeni tekst (sadržaj, strukturu, podatke, izraz i

stilskaobilježja); povezano i jasno oblikovanje usmenih predavanja prema ponuđenim smjernicama

(odabirteme,skupljanjeisređivanjegrađe,izradanacrtaioblikovanjepredavanja); jezgrovito i jasno oblikovanje javnoga govora prema ponuđenim smjernicama (pisani

predložaksbilješkama,navodimaicitatima); sažetoijasnooblikovanjeusmenogaipisanogapriopćenja; razumijevati, primjenjivati i uvježbavati kroz školske i domaće zadaće, učeničke

aktivnostiididaktičkevježberazličiteoblikejezičnogaizražavanjaistvaranja; tijekomškolskegodinepišusetriškolskauratka(zadaće)sispravcima; poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu.

Pregledprogramskihsadržaja:Dokazivanje (argumentacija). Što je dokaz? Vrste dokaza. Važnost dokaza u raspravljačkimtekstovima.Recenzijakaovrstaraspravljačkogateksta.Važnostpodatakaiargumenataurecenziji.Kritikaivrijednosnisudurecenziji.Recenzijastručnogiumjetničkogteksta.Usmenopredavanja.Glavnefazeoblikovanjausmenogapredavanja:obradbateme,skupljanjegrađe o temi, sređivanje građe, izrada nacrta (predloška) predavanja. Uporaba podataka istručnihnaziva.Javnigovor.Pripremajavnogagovora.Pisanapodlogazajavnigovor(bilješke,navodi,podaci).Neutralan i emocionalno obilježen govor. Uvažavanje vrjednota govornog jezika i poznavanjegovorničkihfigura.Priopćenje (saopćenje). Jezična i stilska obilježja priopćenja. Usmeno i pisano priopćenje.Priopćenjenamijenjenomedijima:novinsko,radijskoitelevizijskopriopćenje.Obvezanjetjednojedandomaćiuradak(zadaća)Učenicitijekomškolskegodinepišutriškolskezadaćesispravcima.

Page 54: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

55

ČETVRTIRAZREDA.JEZIKOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja

razumjetiznačenječestihfrazemauhrvatskomejezikutenjihovodnospremafrazemimaudrugimjezicima;

imenovati intonativna svojstva složene rečenice i znati ih primijeniti; razumjetistruktururječnikaileksikografskejedinice;

razumjeti leksičko‐semantičke pojmove: metafora, metonimija, sinonimi, antonimi,homonimi,arhaizmiihistorizam,antroponimi,toponimi;

razumjeti razloge jezičnoga posuđivanja, razlikovati vrste posuđenica i pravilno pisatiposuđenice;

znati temeljne pojmove iz sociolingvistike i razumjeti funkcionalne stilove hrvatskogajezika;

prepoznatiitvoritiosnovne,polusloženeisloženeriječi; razumjetisemantička,gramatičkaitvorbenaobilježjasvihvrstariječi. poznavatiosnovnepodatke,osobeidogađajeizpovijestihrvatskogaknjiževnogajezikau

20.stoljeću; na primjerima prepoznati temejna obilježja čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga

narječjaterazumjetinjihovuuloguuhrvatskojkulturi,njihovuodnosupremastandarduipoložajetnografskihdijalektizamaustandardnomejeziku.

Pregledprogramskihsadržaja:Znak i sustav znakova. Jezični sustav i jezični znak. Struktura jezičnog znaka. Označitelj,označenikiizvan–jezičnazbilja.Riječileksem.Leksikologijaisemantika.Izrazisadržajleksema. Jednoznačnostivišeznačnost.Metaforaimetonimija.Vrstemetafore.Značenjske sastojnice. Osnovno i izvedeno značenje. Denotativno i konotativno značenje.Podruštvljenoiindividualnoznačenje.Sinonimija isinonimi. Istoznačnice i bliskoznačnice. Standardnojezični i nestandardnojezičnisinonima.Općejezičniiindividualnisinonimi.Funkcionalnavrijednostsinonima.Antonmija i antonimi. Pravi tvorbeni antonimi. Binarni, stupnjeviti i obratni antonimi.Funkcionalnavrijednostantonima.Oksimoron.Homonimija homonimi. Morfološka i leksička homonimija. Homografi i homofoni. Načinisastavkahomonima.Vremenska raslojenost leksika. Aktivni i pasivni leksik. Vrste pasivnih leksema. Arhaizam izastarjelica.Pomodniceinovotvorenice.Područna raslojenost leksika. Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi.Vrste dijalektizama.Stilskaobilježenostdijalektizama.Funkcionalnaraslojenostleksika.Stilistilistika.Funkcionalnistilovihrvatskogastandardnogjezika.Glavneleksičkeznačajkeknjiževnoumjetničkoga,publicističkogirazgovornogastila.Kolokvijalizmiižargonizmi.Vulgarizmi.Međujezičnidodiri i leksičkoposuđivanje.Razlozi leksičkogaposuđivanja.Vrste leksičkoga

Page 55: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

56

posuđivanja: izravno, posredno i kružno. Vrste posuđenica. Prevedenice i značenjskeposuđenice.Prilagodba posuđenica. Vrste prilagodbe: grafijska, pravopisna, fonološka, morfološka iznačenjska.Tuđice.Leksičkanormapremaostalimnormamahrvatskogastandardnogjezika.Jezičnipurizamijezičnakultura.Osnovnapravilajezičnogapurizma.Jezičnisavjetnik.Općeimeniceiimena.Onomastika.Vrsteimena:osobnaimena(antroponimi)iimenamjesta(toponimi).Vrste,podrijetloiglavneznačajkehrvatskihosobnihimena.Vrstetoponima.Hrvatskiegzonimi.Stilskaobilježenostimena.Tvorbariječi. Tvorbenomotiviranje i tvorbenonemotivirane riječi. Tvorbenaveza i tvorbenišav.Tvorbeninačini: prefiksalna, sufiksalna, prefiksalno‐sufiksalna i složeno‐sufiksalna tvorbateslaganjeisrastanje.Preobrazba.Tvorbaimenica.Tvorbapridjeva.Tvorbapriloga.Tvorbaglagola.Frazeologijaifrazem.Uvjetipostankafrazema.Frazemskavišeznačnostijednoznačnost.Frazemskasinonimijaiantonimija.Jezičnipurizamifrazemi.Vrste frazema. Frazemi sintagme i frazemi rečenice. Frazemi po središnjoj punoznačnici:imenički, glagolski, pridjevni i priložni. Frazemske sraslice. Podrijetlo frazema: posuđeni inacionalnifrazemi.Leksikografija.Glosariianeksnirječnici.Rječnik.Enciklopedijskaijezičnaleksikografija.Vrste rječnika. Leksikografski članak. Natuknica i odrednica. Vrste odrednica. Vrsteleksikografskihporedakanatuknica.Hrvatska leksikografija. Najstariji hrvatski rječnici. Važniji hrvatski rječnici do kraja XIX.stoljeća (Vrančićev, Mikaljin, Habdeličev, Belostenčev, Jambrešićev, Stullijev, Šulekovi,Parčićevi).Hrvatski jezik u XX. stoljeću. Periodizacija. Glavne značajke svakoga razdoblja. Društveni ipolitičkipoložajhrvatskogastandardnogjezika.Nastojanjajezičnihunitarista:Skerlićevaanketainovosadskisastanak.Borbazaravnopravnosthrvatskogajezika.Deklaracija.Odnos između hrvatskog i srpskog jezika. Pravopisna problematika. Važnija leksikografskadjela.B.KNJIŽEVNOSTOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja hrvatske književnosti (vremenskeodrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene književnosti ukronološkomslijedu(premagodišnjemprogramu);

prepoznati i razumjeti književnopovijesna razdoblja europske odnosno svjetskeknjiževnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka dosuvremene književnosti u kronološkome slijedu, prema programskim sadržajima upojedinimgodištima;

prepoznatiiusporeditipoetikeiestetikeknjiževnopovijesnihrazdobljaodstarogavijekadosuvremeneknjiževnosti;

prepoznatiirazumjetiobilježjaknjiževnihrodovaivrsta;

Page 56: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

57

prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike hrvatske, bosanskohercegovačke isvjetskeknjiževnosti,uskladusprogramom;

razumjetiposebnosti stvaralaštvapojedinihautorauhrvatskojmodernoj i suvremenojknjiževnosti,uskladusprogramom;

razumjeti obilježja moderne lirike i znati interpretirati tekstove hrvatskih pjesnika, uskladusprogramom;

razumjetiobilježjadijalektalnogapjesništvahrvatskemoderne; poznavati stvaralački opus pojedinih svjetskih i hrvatskih književnika 20. stoljeća, i

interpretiratinjihovadjela,uskladusprogramom; razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, književnoznanstvene i

publicističketekstoveteprepoznatinjihovpovijesnirazvoj; uoblastilirskepoezijeznatibitnaobilježjalirikeilirskepjesmeiznatianaliziratilirsku

pjesmu(prepoznatilirskisubjekt,osjećaje;izrećisvojemotivnidoživljaj;odredititemuitemeljnu misao, motive i kompoziciju, ritam i obilježja pjesničkoga jezika te pronaćistilske figure; prepoznati i usporediti lirsku poeziju iz različitih povijesnih razdoblja ijezično‐stilskihobilježja);

uoblastiepskeknjiževnostiznatibitnaobilježjaepskihrodovaivrstateznatianaliziratiknjiževnoumjetničkodjelo:ep,crticu,basnu,pripovijest,novelu,roman(odrediti temu,motive,kompoziciju;navestiianaliziratilikove/glavne,sporedne,epizodne/,prepoznatii otkriti idejni svijet djela; iznijeti svoja zapažanja i tvrdnje te ih potkrijepiti citatima;iznijetivlastitidoživljajikritičkistavsobziromnadjeloinjegovuosnovnuporuku);

u oblasti dramske književnosti prepoznati i razlikovati pojedine dramske oblike,razumjeti obilježja i bit dramske radnje, dramskoga sukoba /zaplet‐rasplet/, razneoblike dramskoga govora /monolog, dijalog/, odrediti kompoziciju dramskog djela,analiziratilikoveinjihoveodnoseteizrećisvojdoživljaj,misaoistavodramskomdjelu.

Pregledprogramskihsadržaja:1.KNJIŽEVNAAVANGARDAMODERNISTIČKIPOKRETIISOCIJALNAKNJIŽEVNOST(1919.‐1929.)Kriza europskoga mišljenja. Nastanak Države SHS, kasnije Jugoslavije, i začeci velikosrpskepolitike. Pokušaj nametanja filozofije barbarogenija. Duh poraza hrvatske književnosti, začeci"lijeve"misliiseljačkogapokreta.Nastanak modernističkih (avangardnih) pokreta. Ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam,imaginizam,kubizam,futurizam,simultanizam,konstruktivizam.Ekspresionizamkaosvojstvenismjer hrvatske književnosti. Časopisi A. B. Šimića. Časopisi Miroslava Krleže. Raspadestetiziranih poetičkih oblika. Prodor dokumentarnosti. Analitička drama. Esejistika u službipolitičkihisocijalnihpokreta.Pisciidjela:RAZDOBLJE(1914.‐1929)MarcelProust,PutkSwanuiliCombray(ulomak)LuigiPirandello,PatarenskaherezailiŠestlicatražiAutora,OhumorizmuSergejJesenjin,Pismomajci,Doviđenja,dragi,doviđenjaP.Neruda,Ljubavnapjesma(Noćasbihmogaonapisatinajtužnijestihove)FedericoGarciaLorca,Oproštaj,KonjanikovapjesmaFranzKafka,Proces,PreobražajErnestHemingway,Zbogomoružje,Komuzvonozvoni,Staracimore

Page 57: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

58

HrvatskiekspresionizamAntunBrankoŠimić,Preobraženja,TehnikapjesmeMiroslavKrleža,Kraljevo,Snijeg,BarakaPetBeIvoAndrić,„Hrvatskamladalirika“,1914;Jadninemir,ExPonto:EpilogMilanBegović:Beztrećega2. KNJIŽEVNIAKTIVIZAM‐USLUŽBISOCIJALNIHIPOLITIČKIHPOKRETA(1929.‐1950.)Uspon europskih totalitarizama: fašizam, komunizam, nacionalsocijalizam. Ubojstvo StjepanaRadića i hrvatskih zastupnika u beogradskoj Skupštini. Šestosiječanjska monarhofašističkasrpskadiktatura.Osvješćivanjehrvatskihintelektualacaipisaca.Razvijanje"lijeve"i"desne"političke struje. Humanistički aktivizam Hrvatske književnosti između obiju krajnosti.Nacionalnamisao.Socijalnatendencija.Kršćanskausmjerenja.Probuđeniregionalizamimisaoozemlji kao tlu i kao domovini. Lirika razboljena srca. Povratak zemlji. Narječje (dijalekt) kaoosporavanjeunitarističkogstandarda.Povratakrealističkimzasadamauromanuinoveli.Začeciegzistencijalističkemisli.Analitičkadrama.KnjiževnostuNDH.Nastupsocijalističkogrealizmanakonuvođenjakomunističkediktature.Pisciidjela:MiroslavKrleža,PovratakFilipaLatinovicza,GospodaGlembajevi,PredgovorPodravskimmotivimaKrsteHegedušićaIvoAndrić,ProkletaavlijailiTravničkakronikaTinUjević,Oproštaj,Naševile,Svakidašnjajadikovka,Blaženaženo,gosponepoznata,Visokijablani,PobratimstvolicausvemiruMateBalota,Koza,DvidaskeDobrišaCesarić,Oblak,Povratak,BaladaizpredgrađaDragutinTadijanović,Dugounoć,uzimskubijelunoć,Večernadgradom,PrstenIvanGoranKovačić,Jama,Mojgrob3. DRUGA MODERNA: KNJIŽEVNOST U OTPORU, OD SOCREALISTIČKIH MODELA DODEKLARACIJEONAZIVUIPOLOŽAJUHRVATSKOGJEZIKAKomunističkadiktaturaposlijedrugogasvjetskograta.Hladniratusvijetu,Europi iHrvatskoj.Jugoslavenski komunistički sustav i jezični i kulturni unitarizam. Otpor jugounitarizmu:Deklaracija o položaju hrvatskoga jezika iz 1967., lipanjska gibanja 1968., Praško i Hrvatskoproljeće.Književnost kao „subverzivnadjelatnost“. Egzistencijalizam, fenomenologija i kritičkateorija.A.Camus,J.P.Sartre,K.Jaspers,MartinHeidegger(filozofijaegzistencije).Usudhrvatskeknjiževnosti:Hrvatska, Bosna iHercegovina, europska dijaspora, iseljeništvo u prekomorskimzemljama). Šegedinova i Krležina kritika socrealističkih modela mišljenja i pisanja. Mladinaraštajpisacaoko"Krugova“1952.Prodorsvakodnevnogagovorauliceigrada,angloameričkihišpanjolskihpisaca.Ulogaintenzivnogprevođenja.Naraštajokočasopisa"Razlog"nakon1960.god.Utjecajfrancuskihinjemačkihpisaca.Prodorfilozofijskogaiknjiževnoteorijskogamišljenja.Kraći prozni oblici, poezija modernističkih struja iz 20‐ih i 30‐ih godina, drama filozofskeusmjerenosti,esejistikasosloncemofilozofijuiznanostoknjiževnosti.Pisciidjela:WilliamFaulkner,KrikibijesBertoltBrech,MajkaHrabrostinjezinadjecaAlbertCamus,StranacEugèneIonesco,ĆelavapjevačicailiStoliceSamuelBeckett,UočekivanjuGodota

Page 58: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

59

DaniloKiš,EnciklopedijamrtvihiliGrobnicazaBorisaDavidovičaMiloradPavić,HazardskirječnikSlobodanNovak,Mirisi,zlatoitamjanPetarŠegedin,CrnismiješakVladanDesnica,ProljećaIvanaGalebaRankoMarinković,Ruke,KiklopJureKaštelan,Tifusariili(Tvrđavakojasenepredaje–Konjicbezkonjika–iliJadikovkakamena)VesnaParun,Matičovjekova,TikojaimašnevinijerukeJosipPupačić,More,TrimojabratailiMojkrižsvejednogori4.POSTMODERNIZAMKNJIŽEVNOSTKAOSLUTNJASLOBODE:SUVREMENAKNJIŽEVNOSTRaspad velikih ideoloških, totalitarističkih, političkih i misaonih sustava u Europi. Prestanakhladnogarata.PadBerlinskogazida.Slomkomunističkogatotalitarizmai jugounitarizma. Jezikkao sustavmišljenja, kao politika i sloboda, kaoDomovina.De Saussure,Hjelmslev, Chomskv,Trubeckoj, Austin. Semiotika. Teorija komunikacije. Prevlast sinkronije u izrazu i sadržaju.Strukturalizam. Postmoderna. Književnost u oblikovanju kulturnoga i duhovnoga identitetahrvatskoga naroda i stvaranja nacionalne države. Prodor fantastike i povijesti u prozna djela.Poezija jezika na razini izraza. "Raspad jezičnoga znaka". Manji i sitni oblici, mrvljenjemakrostruktura. Intermedijalnost. Intertekstualnost. Aluzivnost i alegoričnost. HrvatskaknjiževnostuDomovinskomratu.Pisciidjela.PjesništvoIvanSlamnig,BarbarailiUbilisugaciglamaSlavkoMihalić,Približavanjeoluje,Majstore,ugasisvijeću,ProlazimZrinjevcem,dotičememoreDanijelDragojević,Plangrada,Karta,AkosejednomLukoPaljetak,Licitarskosrce,UputakakosegradikulaodkarataU pregledu: Zlatko Tomičić, Ljerka Car‐Matutinović, Stijepo Mijović‐Kočan, Višnja Stahuljak,StanislavBašić,ŽeljkoKnežević,AndrijanaŠkunca,DragoŠtambuk,ZvonimirMrkonjić,BorislavArapović,AntunMladenVranješ,VladoSmoljan,MarkoMatić,DijanaBurazer,MilePešorda,IvanTolj,GojkoSušac,ŠimunŠitoĆorić,VladimirČerkez,NikolaMartić,VladoPuljić,AndrijaVučemil,MirkoVidović,StojanVučičević,VinkoGrubišić,MileStojić,MileMaslać,MilePešorda,KrešimirŠego,ŽeljkoIvanković,MiroPetrović,PeroPavlović,ZdravkoKordić,MijoTokić,MiljenkoMićaStojić,MarkoTokić,SonjaJurić,AntunLučić.Pisciidjela.ProzaHermannHesse,StepskivukIvanAralica,Psiutrgovištu,DušerobovaNedjeljkoFabrio,VježbanježivotailiSmrtVronskogaPavaoPavličić,KoraljnavrataDubravkoHorvatić:Skoljenanakoljeno,Zemljo,PetarGudelj:Pjesme(izbor),StjepanČuić:OrdenUpregledu:DaliborCvitan,GoranTribuson,VišnjaStahuljak,AlojzMajetić,AnteMatić,VeljkoBarbieri,MirkoMarjanović,MarkoMartinović,ŽeljkoIvanković,JozoMašić,DarkoLukić,PetarMiloš.

Page 59: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

60

Pisciidjela.DramaIvoBrešan,PredstavaHamletauseluMrdušaDonjaPeroBudak,MećavaDubravkoJelačićBužinski:GospodarsjenaEsejistikaikritikaVlatkoPavletić,TomislavLadan,ZvonimirMrkonjić,Dubravko Jelčić,VladoGotovac,NedjeljkoMihanović,VeselkoTenžera,ZdravkoZima,BranimirDonat, IvanKušan,StanislavŠimić,BorisĆorić,VeselkoKoroman.Znanostiknjiževnost:IvoFrangeš,ZdenkoŠkreb,AleksandarFlaker,StankoLasić,MiroslavŠicel,BrankoHećimović,ZoranKravar,MirkoTomašević,CvjetkoMilanja,ViktorŽmegač,Milivoj Solar,MiroslavBeker,StipeBotica,KrešimirNemec,NikolaIvanišin,ZdenkoLešić,HertaKuna,ŠimunMusa,MiroslavPalameta,PeroŠimunović,AntunLučić.5.SUVREMENAKULTURNAZBIVANJAUBiHPoglavlje suvremene književnosti još je u razdoblju formiranja. Ni znanost o književnosti nitikritikanisusasvimutvrdilipravoznačenjerazdobljaisvihprotegaprogramiranihpisaca.Stogaprovoditeljimaprograma(nastavnicima)stojinaraspolaganjumogućnostizbora.Poželjnojedanekepisce i tekstove uzmu za polazište (primjericeVuletića, Šopa,Koromana, Lukića, Bubala,Kordića, Dizdara) koji bi imali središnji, temeljni status, a ostale suvremene pjesnike s ovogpodručjabivaljalosvestinamjerukojuomogućujupraktičniuvjeti(stupanjpredznanja,lokalnasmještenost,trenutnapopularnostislično).AnđelkoVuletić,Kadbudemvelikkaomrav(izbor)NikolaŠop,Krov,Kišobran,IsusuposjetikodnasJankoBubalo,Kadslušambiloizvora,NapojilimaLucijanKordić,PjesmeJozoLaušić:Bogumil,VeselkoKoroman:MihovilVladimirPavlović:KadsusekozesmicaleVitomirLukić,HodnicisvijetlogaprahaMakDizdar,Kamenispavač,ModrarijekaMešaSelimović,DervišismrtĆamilSijarić,Pripovijetke(izbor)Prijedlogautoraknjiževnihdjelazalektiru1.MarcelProust,Combray2.FranzKafka,PreobražajiliProces3.LuigiPirandello,Šestosobatražipisca4.MiroslavKrleža,BarakaPetBeiliKraljevo6.ErnestHemingway,Staracimore7.BertoltBrecht,MajkaHrabrostinjezinadjeca8.EugèneIonesco,Stolice9.SamuelBeckett,UočekivanjuGodota10.AlbertCamus,Stranac11.IvoAndrić,Prokletaavlija12.MiroslavKrleža,PovratakFilipaLatinovicza,GospodaGlembajevi

Page 60: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

61

13.PavaoPavličić,Koraljnavrata14.IvoBrešan,PredstavaHamletauseluMrdušaDonjaC.JEZIČNOIZRAŽAVANJEOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

potkrijepiti dokazivanje i odbacivanje teze u raspravio valjanim argumentima (dokazi,primjeri);

prikladnorabitistručnonazivlje; sintetizirati i uobličitimisli i spoznaje u esej te sastaviti vezani tekst (uvod, razradba,

zaključak); samostalno primijeniti različite postupke u oblikovanju teksta: interpretacija, analiza,

sinteza,dokazivanje,rasprava,opis,uspoređivanje; strukturalnoizlagati(pisati)temuuzadanimveličinama(vrijemeibrojriječi); povezano,jezgrovitoijasnooblikovanjereferatapremaponuđenimsmjernicama(odabir

teme, izbor primarne i sekundarne literature, izrada referatauz navođenje literature iunošenjebilježaka);

razumijevati, primjenjivati i uvježbavati kroz školske i domaće zadaće, učeničkeaktivnostiididaktičkevježberazličiteoblikejezičnogaizražavanjaistvaranja;

poznavatiiprimjenjivatipravopisnunormu; tijekomškolskegodinepišusetriškolskauratka(zadaće)sispravcima.

Pregledprogramskihsadržaja:Rasprava (diskusija). Strukturna trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza ili postavljanjeteze,dokazivanjetezeiprihvaćanjeiliodbacivanje,odnosnomodificiranjeteze.Stručnonazivljeiprofesionalizmiuraspravi.Usmenaipisanarasprava.Esej (ogled). Znanstvene, publicističke i umjetničke značajke eseja. Otvorenost eseja kaotekstualnevrste.Subjektivniiobjektivnielementiueseju.Uloganavoda.Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica...Privatni i javni komunikacijski tekstovi. Razlike u oblikovanju komunikacijskih tekstovanamijenjenihmedijima:novinama,radijuiteleviziji.Referatkaovrstateksta.Glavnefazeoblikovanja(pisanja)referata:izborteme,izborprimarnei sekundarne literature, proučavanje gradiva, uzimanje bilježaka o pročitanome, izrada nacrtareferata. Način navođenja literature i unošenja bilježaka. Uvažavanje gramatičke pravopisne istilističke norme hrvatskoga standardnog jezika u pisanju referata. Osnovni sociolingvističkipojmovi: govorna situacija, govorni čin, jezik i druge društvene kategorije, retorika, retoričkevrste(injihovapovijest).Obvezatan je tjedno jedan domaći uradak (zadaća).Učenici tijekom godine pišu tri školskauratka(zadaće)sispravcima.

Page 61: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

62

PROGRAMSKAGRAĐA‐PRVISTRANIJEZIK

ENGLESKI,NJEMAČKIIFRANCUSKI

Programprvogastranog jezikaugimnazijama,uskladusnačelomvertikalnoga ihorizontalnogastrukturiranja programskih ciljeva i sadržaja, naslanja se na program osnovne škole. U dijelu prvegodine učenja prvoga jezika, u gimnaziji se težište stavlja na sistematiziranje gradiva s prethodnerazinesciljemizjednačavanjanejednakogaiznanjeskojimučenicidolazeizosnovneškoleitakostvorisolidnaosnovicazadaljnjiuspješanradinadogradnju.

Ugimnazijamasvećimbrojemsati,kaoštojetoujezičnimgimnazijama,programseproširujeusmisluprodubljivanjasadržajaidjelatnostikojiseodnosenaunapređivanjusvihoblikakomuniciranja.

STRANIJEZICI

Važnostučenjastranihjezika

Učenjestranihjezikazauzimavažnomjestouobrazovnimsustavimarazvijenihzemalja.Razvojemodnosa u društvenim, političkim, ekonomskim i kulturološkim kontaktima među narodima tenapredovanjemznanostiitehnologije,aosobitoprometaijavnogakomuniciranja,došlosedosvijestiopotrebipoznavanjastranogjezikaikodpojedincaikodcijeledruštvenezajednice.

Današnjempoložajustranihjezikauobrazovnimsustavimadoprinijelesuispoznajelingvističkihznanosti te učinci psiholoških i glotodidaktičkih istraživanja, po kojima učenje stranih jezika imaznatneopćeobrazovnevrijednosti.Njimese,naime,odnajranijedobi,aktivirajuučeničkesposobnostikojimamoženaučitiivišestranihjezika.Timesedjelujenacjelovitučenikovrazvojisazrijevanje,odintelektualnogdozrijevanjairazvojamisaonihoperacijadostjecanjagovornihsposobnosti,odširenjaspoznaja o kulturi i razvoja lingvističkoga mišljenja koje pomaže učenju i razumijevanju sustavahrvatskoga i stranih jezika do formiranja cjelovite učeničke osobnosti. Sve stečene kompetencije napodručjujezikaslužeočuvanjubogatstvarazličitostimnogojezičneEuropetekulturološkihsličnosti irazlikaustvaranjuosjećajagrađanskepripadnostiEuropi.

Temeljniciljučenjastranogajezikajestosposobljavanjeučenikazagovornuipisanukomunikacijuna stranom jeziku, za samostalnu primjenu izvora znanja i na stranom jeziku u sklopumogućnostisvoje dobi kako bi mu to pomoglo u daljnjem stjecanju znanja u nastavku školovanja i u njegovimopćim životnim i profesionalnim uvjetima. Oni omogućuju učeniku širu komunikaciju u prostoru ivremenu, a time bolje razumijevanje i raznolikije djelovanje u svom okružju. Nastava stranih jezikauvodi učenike u životnu stvarnost drugih zemalja, a susret sa stranom zemljom proširuje njihovespoznaje.

U vrijeme kada se europski narodi i države ujedinjuju u EuropskuUniju, nastava stranih jezikadobiva veću težinu jer pomažu razvoju svijesti pripadništva i zajedništva. Nastavom stranih jezikaučenici stječu spoznaje o odnosima i životu u zemljama drugoga jezičnoga područja ‐ u povijesti,kulturi, gospodarstvu, ali i spoznajeo zajedničkomudjeluueuropskoj tradiciji.Ugimnaziji, također,učenjestranihjezikadjelujeinajezičniinaintelektualnirazvojučenikatenakulturološkobogaćenje.Ciljučenjastranihjezikaugimnaziji

Cilj je učenja stranih jezika u gimnaziji da se na postupan i progresivan način, koji odgovara

dobnom,spoznajnom,afektivnomidjelatnomrazvojuučenika,postignesvjesnaisamostalnaprimjenaznanja o jeziku i kulturi te vještina razumijevanja i istraživanja na stranom jeziku, u govornom ipisanomobliku,uprigodnojkomunikacijskojsituaciji.

Page 62: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

63

OčekivanjapostignućailiishodiučenjaipoučavanjaI.SLUŠANJE1.PripremanjezaslušanjeUčeniciće:

steći pozitivan odnos prema aktivnomu slušanju na stranomu jeziku i samopouzdanje prislušanju;

razumjetiisvladatiposebnostiizgovoraiintonacijestranogajezika; uočiti razlike između standardnoga govora i tekstova izgovorenih u jezičnim

registrima/varijetetima.2.PrimjenjivanjestrategijazaslušanjeUčeniciće:

primijeniti širok spektar kognitivnih, metakognitivnih i društveno‐afektivnih strategija zaplaniranjeiupravljanjeslušanjem;

samostalnosekoristitirazličitimizvorimanastranomujeziku,uključujućielektroničkemedijeiobrazovneprograme;

primijeniti različite strategije suradničkoga i individualnoga učenja te oblike samoprocjene imeđusobneprocjene.

3.RazumijevanjerazličitihslušnihpredložakaUčeniciće:

globalno, selektivno, a po potrebi i detaljno, razumjeti različite složenije tekstove nastandardnomu jeziku vezane uz svakodnevni život i teme od osobnoga, općega i stručnogainteresa;

verbalnoineverbalnoreagiratinasloženijeslušnepoticaje; verbalnimineverbalnimreakcijamapokazatirazumijevanjesloženijihslušnihpoticaja; kritičkiprocijenitisadržajtekstainamjereautoratetumačitidobiveneinformacijeinatemelju

njihsamostalnozaključivati.4.SlušanjesazanimanjemizadovoljstvomUčeniciće:

izraziti zadovoljstvo slušanjem te aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijamapokazatirazumijevanjeslušnihtekstova;

pratitisadržajrazličitihsloženijihslušnihislušno‐vidnihknjiževnihineknjiževnihtekstovatereagiratinapoticajesadržaneunjima;

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema slušanjuraznovrsnihsloženijihtekstova.

5.SlušanjeradiupoznavanjaipoštivanjavlastiteidrugihkulturaUčeniciće:

slušanjemusvojitibitnasociokulturnaorijentacijskaznanjateihusporeditisvlastitimživotomiširimokružjem;

usvojitiiprimjenjivatiobrasceuljudnogaophođenjanastranomujeziku; poštivativlastitukulturuidrugekulture; usvojiti humanističke vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te

htjetiaktivnoiodgovornosudjelovatiupitanjimabitnimazazajednicu.II.GOVORENJE1.PripremanjezagovorenjeUčeniciće:

stećipozitivanodnospremagovorenjunastranomujezikuisamopouzdanjeugovorenju;

Page 63: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

64

usvojiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,izgovaratiinaglašavatiriječiifrazetepoštivatiritamiintonacijusloženijihizričaja;

razlikovatipisanjeodizgovaranjasloženijihizričaja.2.Primjenjivanjestrategijazagovorenje

Učeniciće: primjenjivati širok spektar kognitivnih, metakognitivnih i društveno‐afektivnih strategija pri

ostvarivanjugovorenihiskazakaoirazličitestrategijesuradničkogaiindividualnogaučenja; rabiti dvojezične i jednojezične rječnike te se služiti različitim izvorima, uključujući i

elektroničkemedijeiobrazovneprograme.3.OstvarivanjegovorenihtekstovaUčeniciće:

verbalno reagirati na različite složenije slušne, pisane i slikovne poticaje vezane uzsvakodnevni život i teme od osobnoga, općega i stručnoga interesa služeći se pritomprikladnimsloženijimjezičnimstrukturama;

tumačitidobiveneinformacijeinatemeljunjihsamostalnozaključivatiteargumentirati; tečnim i jasnim govorom samostalno sudjelovati u različitim oblicima složenije govorne

produkcijeiinterakcije,uključujućiispontanirazgovorsasugovornikom.4.GovorenjespotrebomizadovoljstvomUčeniciće:

steći interes i pozitivan odnos prema govorenju te primjerenim verbalnim i neverbalnimreakcijamapokazatirazumijevanjeizadovoljstvogovorenjem;

govorenjem,pjevanjemidramatizacijomtekstovarazličitihvrstaosjetitizadovoljstvouučenjustranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost ujezičnomuizražavanju;

sudjelovatiunizusuradničkihgovornihaktivnostismještenihustvarnikontekstjezikakojiseučitepritomizrazitisvojaiskustva,osjećajeivlastitomišljenje.

5.GovorenjeradiupoznavanjaipoštivanjavlastiteidrugihkulturaUčeniciće:

ugovorenimiskazimakoristitiseusvojenimsociokulturnimorijentacijskimznanjimaozemljijezikakojiseučiteihusporeditisvlastitimživotomiširimokružjem;

primjenjivatiobrasceuljudnogaophođenjanastranomujezikuuraznovrsnimsituacijama; poštivativlastitukulturuidrugekulture; usvojiti humanističke vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te

htjetiaktivnoiodgovornosudjelovatiupitanjimabitnimazazajednicu.III.ČITANJE1.PripremanjezačitanjeUčeniciće:

stećipozitivanodnospremačitanjunastranomujezikuisamopouzdanjepričitanju; čitatispozornošćuiodržatipozornosttijekomčitanja; razlikovatipisanjeodizgovaranjasloženijihizričaja; sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te rečeničnom intonacijom pri

glasnučitanju.2.PrimjenjivanjestrategijazačitanjeUčeniciće:

primjenjivati širok spektar kognitivnih, metakognitivnih i društveno‐afektivnih strategija zaplaniranjeiupravljanječitanjem;

Page 64: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

65

rabitidvojezičneijednojezičnerječniketeseslužitirazličitimizvorimapisanihtekstova,uključujućiielektroničkemedijeiobrazovneprograme;

utvrditiiprepoznatiključneidejetekstateutvrdititijekargumentacije; primijeniti različite strategije suradničkoga i individualnoga učenja te oblike samoprocjene i

međusobneprocjene.3.RazumijevanjerazličitihvrstatekstovaUčeniciće:

globalno, selektivno i detaljno razumjeti složenije izvorne i didaktičke tekstoveo temamaodosobnoga,općegaistručnogainteresa;

kritičkiprocijenitisadržajtekstainamjereautoratetumačitidobiveneinformacijeinatemeljunjihsamostalnozaključivati;

razlikovatiznačajkeširokogaspektraknjiževnihineknjiževnihtekstnihvrsta.4.ČitanjesazanimanjemizadovoljstvomUčeniciće:

verbalnimineverbalnimreakcijamapokazatiradoznalostiželjuzačitanjem; odabrati i, sa zanimanjem, samostalno čitati književne i neknjiževne, izvorne i didaktičke

tekstoveuproziilistihovimateosjetitizadovoljstvoučitanjunastranomujeziku; povezatitekstsvlastitimiskustvomiznanjemosvijetu.

5.ČitanjeradiupoznavanjaipoštivanjavlastiteidrugihkulturaUčeniciće:

čitanjem tekstova na stranomu jeziku usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ihusporeditisvlastitimživotomiširimokružjem;

poštivativlastitukulturuidrugekulture; usvojiti humanističke vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te

htjetiaktivnoiodgovornosudjelovatiupitanjimabitnimazazajednicu.IV.PISANJE1.PripremanjezapisanjeUčeniciće:

stećipozitivanodnospremapisanjunastranomujezikuisamopouzdanjepripisanju; uočiti razlike izmeđugovorenih i različitih složenijihpisanih tekstova te razlikeupisanjuna

stranomuimaterinskomujeziku; sigurnovladatipravopisnimpravilimanastranomujeziku.

2.PrimjenastrategijazapisanjeUčeniciće:

primjenjivati širok spektar kognitivnih, metakognitivnih i društveno‐afektivnih strategija priplaniranjuiostvarivanjupisanihtekstovakaoistrategijasuradničkogaiindividualnogaučenja;

rabiti dvojezične i jednojezične rječnike te se služiti različitim izvorima, uključujući ielektroničkemedijeiobrazovneprograme.

3.OstvarivanjepisanihtekstovaUčeniciće:

napisatirazličitevrstesloženijihtekstova,uključujući i tekstoveusvakodnevnojkomunikacijislužećisepritomsloženijimjezičnimstrukturama;

pisati tekstove opisane u prethodno navedenoj točki, i to na različitim stupnjevimasamostalnosti (dopuniti, pisati prema slušnomu, pisanomu ili slikovnomu predlošku, pisatislobodno);

tumačitidobiveneinformacijeinatemeljunjihsamostalnozaključivati;

Page 65: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

66

izrazitisvoja iskustva,osjećaje,sadašnje,prošle ibudućedogađaje,stavove,planove ivlastitomišljenjeteihobrazložiti.

4.PisanjeizpotrebeizadovoljstvaUčeniciće:

steći interes i pozitivan odnos prema pisanju raznovrsnih tekstova i pokazati zadovoljstvopisanjem;

verbalnimineverbalnimsredstvimapokazatiradoznalostikreativnostujezičnomizražavanju; primjenjivatinavikupisanjausvakodnevnojkomunikaciji.

5.PisanjeradiupoznavanjaipoštivanjavlastiteidrugihkulturaUčeniciće:

usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji jezika koji se uči te ih usporediti svlastitimživotomiširimokružjem;

primjenjivati obrasce uljudnoga ophođenja pisanjemna stranomu jeziku te napisati složenijitekstusvakodnevnojkomunikacijiuskladusuvriježenimpravilimakulturejezikakojiseuči;

poštivativlastitukulturuidrugekulture; usvojiti humanističke vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te

htjetiaktivnoiodgovornosudjelovatiupitanjimabitnimazazajednicu.V.MEĐUKULTURNODJELOVANJE1.PripremanjezaprimjerenomeđukulturnodjelovanjeUčeniciće:

prihvatiti potrebu tolerantnoga i empatičnoga ophođenja u kontaktima s osobama iz drugihkulturatepostojanjestereotipaipredrasudatepotrebudaihserazgradi;

osvijestiti utjecaj vlastite kulture na doživljavanje vlastite i strane kulture, kulturnuuvjetovanostkomunikacijskihikulturnihobrazacateraznolikost,promjeneirazvojkaobitneznačajkekultura;

osvijestitiproturječjainesigurnostiumeđukulturnojkomunikaciji.2.PrimjenjivanjestrategijazaprimjerenomeđukulturnodjelovanjeUčeniciće:

uočavati sličnosti i razlike između vlastite i kulture jezika koji se uči u aspektimasvakodnevnogaživotaiširegokružjateuznačenjuiuporabipojedinihjezičnihizričajainačinaponašanja;

samostalno tvoriti i provjeriti točnost pretpostavka o razlozima za sličnosti i razlike izmeđuvlastiteikulturejezikakojiseuči;

samostalno primijeniti različite strategije za održanje i ponovno uspostavljanje prekinutekomunikacije te za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma, uključujući i prepoznavanje iuočavanjestereotipaipredrasudaovlastitojistranojkulturi;

fleksibilno reagirati u komunikaciji te samostalno zatražiti, potražiti i istražiti dodatneinformacije radi razumijevanja kulturološki uvjetovanih sadržaja uključujući i proširenjestereotipnihpredodžaba;

prepoznati i uočiti eksplicitno i implicitno prisutne, kulturno uvjetovane vrijednosti ukomunikacijskimsituacijama,izvorimaipojavama.

3.Primjenjivanjeznanja,vještinaistavovaradiuspješnemeđukulturnekomunikacijeUčeniciće:

rabiti poznate informacije o vlastitoj, stranoj i drugim kulturama te ih povezati s novimsituacijamaikontekstimaikritičkirazmišljati;

upotrebljavati stečena znanja o obilježjima kultura imeđukulturne komunikacije te tumačitipojavestranekulturebezdonošenjavrijednosnihprosudaba;

Page 66: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

67

primijeniti prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušati nove obrasceponašanjaunepoznatimsituacijama;

otvoreno, radoznalo i empatično reagirati na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja isituacije.

Page 67: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

68

ENGLESKIJEZIK

CILJEVI(ISHODI)UČENJAIZADAĆETijekomgimnazijskogaobrazovanjatrebalobiostvaritisljedećeciljeveizadaće:

• kvalitetanizgovoriintonacijauspontanomgovornomizražavanju;• razvijenajezičnavještina(slušanje,govorenje,čitanje,pisanje)potrebnazareceptivnoi

produktivnosluženjejezikomugovornomipisanomkontekstusastranimgovornikom;• razumjetionošto je izrečenostandardnimgovornim jezikom,uživo iliputemmedijao

poznatim i nepoznatim temama koje se obično susreću u osobnome, društvenome iliobrazovnompodručju;

• razumjetiglavnemisli jezičnozahtjevnogagovoraokonkretnim iapstraktnim temamaakojeizrečenstandardnimgovorom;

• usvajanje u komunikacijskom kontekstu određenog lingvističkog i sociolingvističkoginventara (lingvistički: vokabular, strukture na fonetskoj, morfološkoj, sintaktičkoj isemantičkojrazini;sociolingvistički:komunikacijskeuzorke,osobitostiuinterakcijama);

• sudjelovanjeurazgovoruiraspraviozadanojtemi;• sposobnostusmenogkomuniciranjausklopupoznatihsadržaja,leksika,komunikacijskih

uzoraka(prepričavanje,izražavanjeosobnogastava,osjećaja,interesa,opisivanjeisl.);• razumijevanje usmenog izlaganja, uputa ili snimljenog teksta s primjerenim brojem

nepoznatih riječi u sklopu poznatih sadržaja iz raznih kulturološko‐civilizacijskihpodručjaiposebnihinteresaučenika;

• razumijevanjepisanogtekstasodređenimbrojemnepoznatihriječi;• pisanjevođenihislobodnihsastava,sažetakaibilježakauzčitanjeislušanjetenatuknica

zavođenjerazgovoraidrugihoblikagovornogizražavanja;• sastavljanje kraćih pisama, poruka i izvješća služeći se dovoljno bogatim i prikladnim

vokabularomiztematikeokojojpiše;• napisati sastavak ili izvješće u kojem sustavno razvija neku temu, navodi bitne

argumenteipojedinostikojepodržavajuiznesenashvaćanja,objašnjavarazlogeinavodiprednostiinedostatke;

• pisati duže tekstove u kojima izražava osjećaje, opisuje razne stvarne i izmišljenedogađaje, vlastite doživljaje i iskustva, izriče svojemišljenje, daje komentare i kritičkeosvrte;

• prevođenjekraćihtekstovasengleskogjezikanahrvatskiiobrnuto;• prilično samostalno čitati razne vrste tekstova prilagođavajući način i brzinu čitanja

tekstuisvrsičitanja;• izvućiisažetiinformacije,idejeimišljenjaizstručnihizvoraunutarvlastitogapodručja

interesa;• razumjeti članke i izvještaje koji se bave stručnim i aktualnim problemima u kojima

autoritekstovaizražavajuodređenashvaćanja,gledištaistavove;• čitati djela (lektira) poznatih autora engleskoga jezičnog područja iz različitih

vremenskihrazdoblja;• razumijevanje posebnosti gramatičkoga sustava u sklopu propisanih gramatičkih

sadržaja: sposobnost pravilne uporabe gramatičkih struktura na morfološkoj isintaktičkojraziniugovornomipisanomizražavanju;

• uočavanje zakonitosti tvorbe i uporabegramatičkih struktura; razvijanje lingvističkogamišljenja;

• sposobnost traženja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomoću raznihizvora(tekst,snimka,slika,televizija,udžbenik,rječnik,gramatičkiidrugipriručnici)usamostalnomrješavanjusloženihzadatakaizpodručjajezikaicivilizacije;

• poznavanje elemenata kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja (usklopusvihjezičnihdjelatnosti)radirazumijevanjajezičneikulturneporuke,razvijanjaosjećajatolerancijemeđukulturama,kao isposobnostikritičkogvrednovanjaprimjene

Page 68: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

69

informacijeteusporedbesnašomstvarnošću;• poznavanjenekihsastavnicakultureicivilizacijezemalja,kojeseuzsvojautohtonijezik

služeengleskimkaojezikomujavnomopćenju;• samostalno učenje engleskog jezika i osposobljavanje za samostalnu primjenu raznih

izvoraznanjaradidaljnjeizobrazbeiusavršavanja(npr.stručnaliteratura,enciklopedija,časopisiostalemedijskeobavijesti);

•školskaputovanjaterazredneilipojedinačnerazmjenesaškolamaizzemaljaengleskogagovornogpodručja(akojemoguće).

PRVIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost kvalitetnijeg razumijevanja slušanja, govora, čitanja i pisanja standardnogaengleskogajezika;

uporabaizgovoraiintonacijeugovornomizražavanju; usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka

(prepričavanje,izražavanjevlastitogamišljenja,doživljaja,osjećajaiinteresa); pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipissanukomunikaciju; uočavanjezakonitostiuporabeitvorbegramatičkihstruktura; uočavanje i prošireno korištenje gramatičkih sadržaja (imenice, zamjenice, glagoli,

pridjevi,prilozi,rečenice); razvijenostlingvističkogamišljenja; sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvora na engleskome

jeziku(Internet,rječnici,časopisi,novine,računalo...); prevođenjekraćihilakšihtekstovasengleskoganahrvatskijezik; prevođenjejednostavnihrečenicashrvatskognaengleskijezik; pisanjekraćihsastavauzprimjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje temelnjih činjenica kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornoga

područja; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanje:

praćenje i razumijevanjezvučnoga teksta,kojiemitira izvornigovornikstranoga jezikaizravnoilipomoćukomunikacijskihmedija(radio,TV,telefonskaporuka,porukaprekorazglasanaželjezničkojpostaji).

Govorenje:

postavljanjepitanjaidavanjeodgovoraozadanomsadržaju govornevježbepomodelu kreativnegovornevježbe opisivanjelikovaisituacija interpretacijatablica,shema,planova,uputa prepričavanjepročitanogailiodslušanogteksta,svojegailituđegdoživljaja,filmaisi. izvješćivanjeoobavljenojzadaćiiliprikupljeniminformacijama.

Čitanje:

Page 69: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

70

čitanjeirazumijevanjejednostavnogaizvornogteksta(novinskičlanak,upute,književnitekst)kojijelingvističkiitematskidostupanučenicima

čitanjeirazumijevanjeuputaopriručnicima,kojisadržeinformacijeojeziku čitanjenatuknicaodvojezičnimijednojezičnimrječnicima znatiprevestiriječizjednojezičnogrječnikanatemeljuopisateriječiurječniku.

Pisanje:

preoblikovanjerečenicaiteksta pisanjebilješkiizodslušanogilipročitanogteksta pisanjenatuknicazaopis,prepričavanje,vođenjerazgovora sastavljanjelakšihtekstovaponatuknicama sastavljanjeporukaiprigodnihpisama.

Prevođenje:

korektnopismenoiusmenoprevođenjeshrvatskognaengleskijezik korektnopismenoprevođenjelakšihtekstovasengleskoganahrvatskijezik uočavanje i spoznavanje razlike u ustrojima i načinim izražavanja u hrvatskom i

engleskomjeziku.JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

temeizkultureicivilizacijezemaljaengleskogagovornogpodručja gradoviiregije školaiučenje(uškolskimsustavima) slobodnovrijeme(film,kazalište,tv,lektira,strip,glazba) sport,rekreacija,ekologija stanovanje posao(zapošljavanje) reklamainjezinutjecajnaživljenje tradicionalniblagdani.

Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogaponašanja‐formalniineformalni komunikacijskiuzorcioviseokomunikacijskimsituacijama/kojesejavljajuurazreduili

temamaštoseobrađuju.Fonološkeiortografskeosobine:

fonetskevježbeuvezisfonemimakojiučenicimačineosobiteteškoće temeljniobrasciintonacijerečenice uočavanjeipravilnointerpretiranjesamostalnihcjelina.

Vokabular:Izboriuvođenjenovihriječiovisiokomunikacijskomkontekstu,potrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.Gramatika:Ponavljanje,proširivanjeisistematiziranjesljedećihgramatičkihsadržaja:Imenice:

vrste,broj,rod,posvojnioblikifraza„of“(izražavanjeobiteljskihodnosa,mjestaidjela) nepravilnamnožinaimenica.

Page 70: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

71

Zamjenice:

osobne(padežsubjektaiobjekta) upitne(padežsubjektaiobjekta) pokazne(jedninaimnožina),„one“kaozamjenica bezlično“it“,„thereis“,„thereare“,relativne(who,which,whose,that).

Glagoli:Glagolskavremenaiglagolskivid,pojamaktivaipasiva;pravilniinepravilniglagoli.Ponavljanjeglagolskihvremena:

tvorbaiuporaba:PresentSimpleTenseiPresentContinuousTense tvorbaiuporaba:PastSimpleTenseiPastContinuousTense tvorbaiuporaba:PresentPerfectSimpleTenseiPresentPerfectContinuousTense tvorba iuporababudućihvremena „going to“+ infinitive,shall,will,PresentContinuous

Tensezabudućnost) pomoćniglagolizatvorbuglagolskihvremena(be,have,do,will,shall), modalniglagoli(can,may,must,haveto,(dodano)will,shall);tvorbavremenaiuporaba. konstrukcijespomoćnimglagolima(shan't,won't,) konstrukcija"usedto"i"havegot".

Pridjeviideterminatori:

osnovneuporabeodređenogaineodređenogčlana,odsutnostodređenogačlana pokaznipridjevi jedninaimnožina posvojnipridjevi(my/your,his,her,our,their) brojevi:glavniiredni pridjevineodređenekoličine(some,any,much,more) opisni pridjevi: pravi pridjevi, participni pridjevi, pravilna i nepravilna komparacija,

jednosložniivišesložnipridjevi.Prilozi:

mjesta određenogineodređenogvremena(now,atthemoment,every,onSunday,yesterday,

ago,yet,already,since,for,ever,never) Veznici:

and,or,so,when,until,if,althoughUčestaliidiomi,s"a","the"ibezčlanaRečenica:

redriječiunezavisnosloženojrečenici mjestoizravnogineizravnogobjekta,mjestopriloga zavisnosloženerečenice:vremenske,izrične,kondicionalneI.tipa.

Page 71: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

72

DRUGIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost kvalitetnijeg razumijevanja slušanja, govora, čitanja i pisanja standardnogaengleskogajezika;

korektnauporabaizgovoraiintonacijeugovornomizražavanju; usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka

(prepričavanje,izražavanjevlastitogamišljenja,doživljaja,osjećajaiinteresa); pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju; uočavanjezakonitostiuporabeitvorbegramatičkihstruktura; uočavanje i prošireno korištenje gramatičkih sadržaja (zamjenice, glagoli, pridjevi,

članovi,rečenice); razvijenostlingvističkogamišljenja; sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvora na engleskome

jeziku(rječnici,časopisi,novine,računalo...); prevođenjekraćihilakšihtekstovasengleskoganahrvatskijezik; prevođenjesloženihrečenicashrvatskognaengleskijezik; pisanjekraćihsastavauzprimjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje osnovnih činjenica kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornoga

područja; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanje:

razumijevanje jezično i sadržajno jednostavnih tekstova, koje govori izvorni govornikumjerenim tempom, u njihovoj cjelokupnosti (globalno) i u bitnima informacijskimsadržajima

praćenje nastave na standardnom engleskom jeziku bez većih poteškoća urazumijevanju.

Govorenje:

u jezično i sadržajnoprimjerenomoblikuodgovoritinapitanjaosadržajupročitana iliodslušanogtekstakaoivizualnimmaterijalima

preoblikovanje teksta u zadani oblik (npr. ispričati priču, prepričati jednostavnesadržaje,datikraćaizvješćaiopise)

izrazitisesigurnoislobodnoujednostavnomoblikuopoznatimtekstovima korektnoizgovaratiiispravnointoniratiriječiirečenice.

Čitanje:

tihimčitanjemdoćidoinformacijenarazličitimrazinama(gruboifinorazumijevanje) korektnoismislenočitanjetekstovaizudžbenikaijednostavnihizvornihmaterijala ovladavanjeispravnimizgovoromipravilnomintonacijom.

Pisanje:

u jezično jednostavnomoblikunapisatioodslušanom ilipročitanom tekstu,onečemu,štosepromatraloilinaučilo

preoblikovanjetekstauzadanomobliku(npr.napisatipismopremanatuknicama) ispravnoprimijenitiortografskapravila.

Page 72: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

73

Prevođenje:

ispravnopissanoiusmenoprevođenjetekstasengleskoganahrvatskijezik ispravnopisanoiusmenoprevođenjerečenicashrvatskognaengleskijezik.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

temeizkultureicivilizacijezemaljaengleskogagovornogpodručja gradoviiregije školaiučenje(uškolskimsustavima) slobodnovrijeme(film,kazalište,TV,lektira,strip,glazba) sport,rekreacija,ekologija stanovanje posao(zapošljavanje) reklamainjezinutjecajnaživljenje tradicionalniblagdani.

Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogaponašanja‐formalniineformalni komunikacijskiuzorcioviseokomunikacijskimsituacijama,kojesejavljajuurazreduili

temekojeseobrađuju.Fonološkeiortografskeosobine:

fonetskevježbeuvezisfonemima,kojiučenicimačineosobiteteškoće temeljniobrasciintonacijerečenice uočavanjeipravilnointerpretiranjesamostalnihcjelina.

Vokabular:Izboriuvođenjenovihriječiovisiokomunikacijskomkontekstu,potrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.Gramatika:Ponavljanje,proširivanjeisistematiziranjegramatičkihsadržajaizprethodnogarazreda:Zamjenice:

refleksivne posvojne neodređene.

Glagoli:

tvorbaiuporabaglagolskihvremena odnos:PresentPerfectSimpleiPresentPerfectContinuousTense odnos:PastSimpleiPastContinuousTense FutureContinuousTense PastPerfectSimpleTense kombinacijaPastSimpleTenseiPastPerfectSimpleTense načelotvorbeupitnihinegativnihoblikaujednostavnimisloženimvremenima subjunctive‐wereyou(idiomatskoiskazivanjesavjeta)(uvezispogodbenimrečenicama).

Pridjevi:

poredbajednakosti(as….as).

Page 73: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

74

Prilozi:

tvorbapriloganačina,pravilnainepravilna,položajprilogaurečenici.Članovi:

uporabaneodređenogiodređenogčlana.

Prijedlozi: zavrijeme(on,at,in,by,from...) mjestoipravac(on,at,above,under,into..) uzrok(because,for).

TvorbariječiRečenica:

upravniineupravnigovor(neupravnapitanja) redriječiurečenici slaganjevremenaupravnogineupravnoggovora zavisnosloženerečenice;vremenske,uzročne,pogodbene,odnosne kondicionalnerečeniceII.tipa.

TREĆIRAZRED

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnostkomuniciranjanastandardnomeengleskomejezikuusvjetluusvajanjanovihleksičkihformiiproširenogavokabulara;

analizirati sustave praktične primjene jezika nizom tekstova tijekom njihova čitanja,slušanjairazumijevanja;

usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka(prepričavanje,izražavanjemišljenja,stavova,doživljaja,osjećajaiinteresa);

izražavanjevlastitogamišljenja, iskustava iosjećajauostvarivanjuprecizne ipouzdaneuporabejezika;

pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju; prepoznavanjeikorištenjegramatičkihstrukturauokviruobrađivanihtema; uočavanje i korištenje gramatičkih sadržaja (slaganje vremena, pogodbene rečenice,

pasivnerečenice,modalniglagoli,prijedlozi...); prevođenjetekstovasengleskoganahrvatskijezik prevođenjekraćihtekstovashrvatskognaengleskijezik; pisanje sastava, pisma, kraćih opisa, preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno

sastavljanjetekstaizdrugeperspektive,primjerenokorištenjestečenogvokabulara poznavanje činjenica iz područja kulture različitih naroda s naglaskom na englesko

govornopodručje,upoveznicishrvatskomnacionalnomkulturom poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Page 74: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

75

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanje:

u potpunosti razumjeti jezično i sadržajno jednostavne tekstove, koje govori izvornigovornik

razumijevanje bitnih informacija u razgovoru s izvornim govornikom (svakodnevnirazgovor,jednostavnisadržaji).

Govorenje

usmeno prikazivanje odslušanih ili pročitanih tekstova kao i vizualnih materijala uobliku,kojijejezičnoisadržajnoprimjeren

preoblikovanje teksta u zadani oblik, ili slobodno (npr. pričati priču, izmijenitiperspektivupričanja,prepričatijednostavnesadržajetedatikratkaizvješćaiopise)

naučeno samostalno iskušati u novim situacijama, primijeniti jezično na novimsadržajima

pravilnoizgovaranjeiintoniranjerečenica.Čitanje:

doćitihimčitanjemdoraznihinformacija(grubo,finoiselektivnočitanje) pravilno, smisleno i tečno čitanje tekstova iz udžbenika i izvornih materijala, koji

odgovarajupotežinitekstovimauudžbeniku.Pisanje:

ujezičnoprimjerenomoblikunapisatioodslušanomilipročitanomtekstu,oonomeštose promatralo ili učilo (npr. pisma, odgovori na složenija pitanja, prepričavanje, kraćiopisi,opisislika,podaciosadržajuizvećihtekstova)

preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno (sastavljanje teksta iz drugeperspektive,izmislitinovupriču)

pravljenjebilježaka ispunjavanjeformularanaengleskomjeziku pravopisnopravilnopisanje.

Prevođenje:

prevođenjekraćihtekstovasengleskoganahrvatskijezik. prevođenje lakših tekstova s hrvatskoga na engleski jezik te lakši tekst uz pomoć

rječnika.JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

produbljivanjeiproširivanjetemaizprethodnogarazdoblja radsraznimvrstamapisanihtekstova(dijaloga,novinskihčlanaka,književnihproznihi

tekstovapoezije,tekstovasradija,interneta,tvifilma,itd.)Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogponašanja‐formalniineformalni komunikacijskiuzrocibitćeuuskojvezisplaniranimdjelatnostimaioblicimaradakroz

razgovore,rasprave,simulacije,izvješćivanja,obrazlaganjaoodređenimtemamaFonološkeiortografskeosobine:

fonetskevježbeuvezisfonemima,kojiučenicimačineosobiteteškoće

Page 75: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

76

pravilna intonacija i ritam rečenice uz uočavanje i pravilno interpretiranje smislenihcjelina.

Vokabular:Izbor i uvođenje novih riječi ovisi o predstavljenom materijalu, komunikacijskom kontekstu,potrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.Gramatika:

glagolskavremena‐ponavljanje slaganjevremena pogodbenerečenice(ponavljanjeI.iII.tipateIII.tip) modalniglagoli pasivnerečenice ‐ingoblikglagola prijedlozi frazalniglagoli.

ČETVRTIRAZRED

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnostkomuniciranjanastandardnomeengleskomejezikuusvjetluusvajanjanovihleksičkihformiiproširenogavokabulara;

analizirati sustave praktične primjene jezika nizom tekstova tijekom njihova čitanja,slušanjairazumijevanja,uzusvajanjeproširenogaleksika;

usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka(prepričavanje,izražavanjemišljenja,stavova,doživljaja,osjećajaiinteresa);

izražavanjevlastitogamišljenja, iskustava iosjećajauostvarivanjuprecizne ipouzdaneuporabejezika;

pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju,uzusvajanjenovogavokabulara;

prepoznavanjeikorištenjegramatičkihstrukturauokviruobrađivanihtema; uočavanje i korištenje gramatičkih sadržaja (slaganje vremena, pogodbene rečenice,

pasivnerečenice,modalniglagoli,prijedlozi...); prevođenjetekstovasengleskoganahrvatskijezik; prevođenjetekstovashrvatskognaengleskijezik; pisanje sastava, pisma, kraćih opisa, preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno

sastavljanjetekstaizdrugeperspektive,primjerenokorištenjestečenogvokabulara poznavanje činjenica iz područja kulture različitih naroda s naglaskom na englesko

govornopodručje,upoveznicishrvatskomnacionalnomkulturom poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanje:

razumijevanjepartneraurazgovoru davanje informacija iz različitih tekstova za slušanje (dijalog, intervju, telefonski

razgovor,priča,razglas,reklama,vremenskaprognozaisi.)

Page 76: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

77

razumijevanje tekstovasraznimsmetnjama:prirodni tempogovora, inačiceosobitezapojedineslojeve,regije,izmeđuostalogaiuzlakešumoveismetnjeisl.

Govorenje:

jezičnoizražavanjeosobnogiskustva,predodžbe,mišljenja jezično svladavanje simulirane situacije u dijaloškom obliku (primjereno situaciji i uz

uvažavanjenakanaulogaivremensko‐prostornihzadanosti) jednostavnoargumentiranjesprimjenomodgovarajućihjezičnihizraza davanje jednostavnih mišljenja o tekstovima. pričanje priča, mijenjanje perspektive

pričanja pravilnoizgovaranjeglasovaiintoniranjerečenice.

Čitanje:

u izvornom neknjiževnom tekstu pronaći određene informacije prema postavljenimzadaćama

izkratkogatekstaizvaditidetaljneinformacije(pojačanočitanje) uz didaktičke tekstove čitati i razumjeti izvorne tekstove (uporabni tekstovi, pisma,

novinskičlanci,izvješća,maliknjiževnioblici) čitanjeirazumijevanjeduljihtekstova(lektira) samostalnovađenjeinformacijaizteksta,podcrtavanjeiobilježavanjeznačajnihmjestau

tekstu,utvrđivanjeključnihpojmova uočavanjeustrojateksta,podjelatekstauodlomkeidavanjenaslovaodlomcima.

Pisanje:

sažetiinapisatisadržajobrađenogateksta preoblikovatitekstudruguvrstuteksta napisatikratkoosobnostajalište(komentar) napravitiuzpomoćusmjerenihpitanjajednostavnuraščlambuteksta pisatiprivatnaijednostavnaformalnapisma(npr.traženjeinformacija) pisatiosobnakraćaizvješćaipriče

Prevođenje:

prevođenjepojedinihtežihmjestautekstusengleskoganahrvatskijezik prevođenjelakšihtekstovashrvatskoganaengleskijezik,uzpomoćrječnika reagiratiujednostavnimsituacijama,gdjejepotrebitoprevođenje.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

produbljivanjeiproširivanjetemaizprethodnogarazdoblja radsraznimvrstamapisanihtekstova(dijaloga,novinskihčlanaka,književnihproznihi

tekstovapoezije,tekstovasradija,TVifilmaitd.).Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogponašanja‐formalniineformalni komunikacijskiuzrocibitćeuuskojvezisplaniranimdjelatnostimaioblicimaradakroz

razgovore,rasprave,simulacije,izvješćivanja,obrazlaganjaoodređenimtemama.Fonološkeiortografskeosobine:

fonetskevježbeuvezisfonemima,kojiučenicimačineosobiteteškoće pravilna intonacija i ritam rečenice uz uočavanje i pravilno interpretiranje smislenih

cjelina.

Page 77: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

78

Vokabular:

Izbor i uvođenje novih riječi ovisi o predstavljenom materijalu, komunikacijskomkontekstu,potrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.

Gramatika:

glagolskavremena‐ponavljanje slaganjevremena pogodbenerečenice‐I.,II.iIII.tip pasivnerečenice odnosnerečenice ‐ingoblikglagola složenice prijedlozi Causative"have/get".

Page 78: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

79

NJEMAČKIJEZIK

CILJEVI(ISHODI)UČENJAIZADAĆETijekomgimnazijskeizobrazbetrebalobiostvaritisljedećeciljeveizadaće:

• solidanodnosnokvalitetanizgovoriintonacijuuspontanomgovornomizražavanju;• razvijenajezičnavještina(slušanje,govorenje,čitanje,pisanje),potrebnazareceptivnoi

produktivno služenje jezikom u govornom i pismenom kontekstu sa stranimgovornikom;

• razumjetionošto je izrečenostandardnimgovornim jezikom,uživo iliputemmedijaopoznatim i nepoznatim temama koje se obično susreću u osobnome, društvenome iliobrazovnompodručju;

• razumjetiglavnemislitematskiujezičnozahtjevnogagovoraokonkretnimiapstraktnimtemamaakojeizrečenstandardnimgovorom;

• usvajanje u komunikacijskom kontekstu određenoga lingvističkog i sociolingvističkoginventara (lingvistički: vokabular, građuna fonetskoj,morfološkoj i sintaktičkoj razini;sociolingvistički:komunikacijskeuzorke,osobitostiuinterakcijama);

• sudjelovanjeurazgovoruiraspraviozadanojtemi;• sposobnostusmenogkomuniciranjausklopupoznatihsadržaja,leksika,komunikacijskih

uzoraka(prepričavanje,izražavanjeosobnogastava,osjećaja,interesa,opisivanjeisl.);• razumijevanje usmenog izlaganja, uputa ili snimljenog teksta s primjerenim brojem

nepoznatih riječi u sklopu poznatih sadržaja iz raznih kulturološko‐civilizacijskihpodručjaiposebnihinteresaučenika;

• razumijevanje usmenoga izlaganja, uputa ili snimljenoga teksta s primjerenim brojemnepoznatih riječi u sklopu poznatih sadržaja iz raznih kulturološko‐civilizacijskihpodručjaiposebnihinteresaučenika;

• razumijevanjepisanogatekstasodređenimbrojemnepoznatihriječi;• sastavljanje kraćih pisama, poruka i izvješća služeći se dovoljno bogatim i prikladnim

vokabularomiztematikeokojojpiše;• napisati sastavak ili izvješće u kojem sustavno razvija neku temu, navodi bitne

argumenteipojedinostikojepodržavajuiznesenashvaćanja,objašnjavarazlogeinavodiprednostiinedostatke;

• pisanjevođenihislobodnihsastava,sažetakaibilježakauzčitanjeislušanjetenatuknicazavođenjerazgovoraidrugihoblikagovornogaizražavanja;

• pisati duže tekstove u kojima izražava osjećaje, opisuje razne stvarne i izmišljenedogađaje, vlastite doživljaje i iskustva, izriče svojemišljenje, daje komentare i kritičkeosvrte;

• prevođenjekraćihtekstovasnjemačkogajezikanahrvatskiiobrnuto;• prilično samostalno čitati razne vrste tekstova prilagođavajući način i brzinu čitanja

tekstuisvrsičitanja;• izvućiisažetiinformacije,idejeimišljenjaizstručnihizvoraunutarvlastitogainteresnog

područja;• razumjetičlankeiizvjećakojasebavestručnimiaktualnimproblemimaukojimaautori

tekstovaizražavajuodređenashvaćanja,gledištaistavove;• čitati djela (lektira) poznatih autora njemačkoga jezičnoga područja iz različitih

vremenskihrazdoblja;• razumjeti posebnosti gramatičkoga sustava u sklopu propisanih gramatičkih sadržaja:

sposobnostpravilneuporabegramatičkihstrukturanamorfološkojisintaktičkojraziniugovornomipisanomizražavanju;

• uočavanjezakonitostitvorbeiuporabegramatičkihstruktura;• razvijanjelingvističkogamišljenja;• sposobnost traženja, ustroja i primjene informacija dobivenih pomoću raznih izvora

Page 79: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

80

(tekst, snimka, slika, televizija; udžbenik, rječnik, gramatički i drugi priručnici) usamostalnomrješavanjusloženihzadatakaizpodručjajezikaicivilizacije;

• poznavanje elemenata kulture i civilizacije zemalja određenoga govornog područja (usklopusvihjezičnihdjelatnosti)radirazumijevanjajezičneikulturneporuke,razvijanjaosjećaja tolerancije među kulturama, i sposobnost kritičkoga vrednovanja primljeneinformacije te usporedba s našom stvarnošću, upoznavanje nekih elemenata kulture icivilizacije zemalja, koje se uz svoj autohtoni jezik služe jednim od stranih jezika kaojezikomujavnomkomuniciranju;

• samostalnoučenjejezikaiosposobljavanjezasamostalnuprimjenuraznihizvoraznanjaradi daljnje izobrazbe i usavršavanja (npr. stručna literatura, enciklopedija, časopis iostalemedijskeobavijesti);

• školska putovanja te razredne ili pojedinačne razmjene sa školama u zemljamanjemačkogagovornogpodručja(akojemoguće).

PRVIRAZRED

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost kvalitetnijeg razumijevanja slušanja, govora, čitanja i pisanja standardnoganjemačkogajezika;

uporabaizgovoraiintonacijeugovornomizražavanju; usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka

(prepričavanje,izražavanjevlastitogamišljenja,doživljaja,osjećajaiinteresa); pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipismenukomunikaciju; uočavanjezakonitostiuporabeitvorbegramatičkihstruktura; uočavanjeiproširenokorištenjegramatičkihsadržaja(imenice,član,pridjevi,zamjenice,

glagoli,aktivipasiv,brojevi,prilozi,prijedlozi,rečenica); razvijenostlingvističkogamišljenja; sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvora na njemačkome

jeziku(rječnici,časopisi,novine,računalo...); prevođenjekraćihilakšihtekstovasnjemačkoganahrvatskijezik; pisanjekraćihsastavauzprimjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje temeljnih činjenica kulture i civilizacije zemalja njemačkoga govornoga

područja; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjePraćenjeirazumijevanjezvučnogateksta,kojiodašiljeizvornigovornikstranogajezikaizravnoili pomoću komunikacijskih medija (radio, TV, telefonska poruka, poruka preko zvučnika naželjezničkojpostaji).GovorenjePostavljanjepitanjaidavanjeodgovoraozadanomsadržaju.Govornevježbepomodelu.Stvaralačkegovornevježbe.Opisivanjelikovaisituacija.Interpretacijatablica,shema,planova,uputa.

Page 80: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

81

Prepričavanjepročitanogailiodslušanogateksta,osobnogailituđegdoživljaja,filmaisi.Izvješćivanjeoizvršenojzadaćiiliprikupljeniminformacijama.ČitanjeČitanjeirazumijevanjejednostavnogaizvornogteksta(novinskičlanak,upute,književnitekst),kojijelingvističkiitematskidostupanučenicima.Čitanjeirazumijevanjeuputaupriručnicima,kojisadržeinformacijeojeziku.Čitanjenatuknicaodvojezičnimaijednojezičnimarječnicima.Znatiprevestiriječizjednojezičnogarječnikanaosnoviopisateriječiurječniku.PisanjePreoblikovanjerečenicaiteksta.Pisanjebilješkiizodslušanailipročitanateksta.Pisanjenatuknicazaopis,prepričavanje,vođenjerazgovora.Sastavljanjelakšihtekstovaponatuknicama.Sastavljanjeporukaiprigodnihpisama.PrevođenjePravilno pismeno prevođenje lakših tekstova s njemačkoga na hrvatski jezik. Uočavanje ispoznavanjerazlikeustrukturamainačinimaizražavanjauhrvatskominjemačkomjeziku.JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaŽivot u školi. Kuća i obitelj. Prirodne ljepote i znamenitosti Bosne i Hercegovine, Hrvatske izemaljanjemačkogagovornogpodručja.Blagdaniinekiznačajnijidatumi.Situacije vezane za boravak u stranoj zemlji: putovanje, snalaženje u nepoznatom gradu,smještaj,uslužnedjelatnostiidr.SituacijeipodaciizživotamladihuAustriji,NjemačkojiŠvicarskojtenašojzemlji.Adaptiranitekstoviiznjemačkesuvremeneknjiževnostiilakšepjesme.Komunikacijskiuzorci

• Vođenjerazgovorausklopusljedećihkomunikacijskihuzoraka:• Normiranioblicijezičnogaponašanja,formalniineformalni,• Traženjeidavanjeuputa,• Izražavanjeosobnihiprenošenjetuđihosjećaja,molbi,željaitd.,• Izražavanjeiprenošenjezapovijedi,zabranaitd.

FonološkeiortografskeosobinePonavljajuseiutvrđujuizgovoripisanjeglasovaifonemakojičinepoteškoće.VokabularVokabular izosnovneškoleproširujese iprilagođujezrelostiučenikaovedobi. Izbor riječi zapasivnoodnosnoaktivnosvladavanjepodliježekriterijimaučestalostiipraktičneprimjenjivosti.Tematski, riječi su iz svakodnevnih situacija bliskih učeniku, primjerenih dobi i interesima, atipične za njemačko govorno područje. Uzimaju se i idiomatski izrazi, koji odgovarajusituacijskimkontekstima.GramatikaPonavljanjeisistematiziranjegradivaizosnovneškoleuvijekpovezanostekstom.Proširivanjeiuvođenjenovihsadržaja.Morfologija:Imenice. Rod. Deklinacija svih imenica. Vrste imenica. Deklinacija tuđica, osobnih imena igeografskihimena.

Page 81: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

82

Član.Određeni i neodređeni. Najvažnije o njegovoj uporabi i izostavljanju. Upotreba člana uzosobnaigeografskaimena.Pridjevi.Uporabaideklinacija.Deklinacijakomparativaisuperlativa.Zamjenice.Deklinacijasvihvrstazamjenica.Naročitupažnjuobratitinadeklinaciju iuporabuodnosnihzamjenicader,die,das.Glagoli. Posebnu pažnju posvetiti glagolima s naglašenim prefiksom i na njihovu uporabu uzavisnojinezavisnojrečenici.Aktiv ipasiv.Konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola. Ponavljanje i nadogradnjaglagolskih vremena (prezent, preterit, perfekt, pluskvamperfekt, futur) s naglaskom naglagolimasnaglašenimprefiksominepravilnimglagolima.Brojevi.Glavniiredni,ostalevrstekakosejaveutekstu.Prilozi.Sistematiziranje.Prijedlozi.Ponavljatiiproširivatibrojprijedloga.

Sintaksa

Redriječiuzavisnojinezavisno‐složenojrečenici(veznici:wenn,weil,dass). Neupravni govor, pitanja, zapovijedi (konjunktiv). (Samo: izražavanje zapovijedi‐

imperativ). Izražavanježelje(HätteichZeit,Könnteichheutetanzengehen). Izričnerečeniceinjihovoskraćivanje.

DRUGIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost kvalitetnijeg razumijevanja slušanja, govora, čitanja i pisanja standardnoganjemačkogajezika;

korektnauporabaizgovoraiintonacijeugovornomizražavanju; usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka

(prepričavanje,izražavanjevlastitogamišljenja,doživljaja,osjećajaiinteresa); pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju; uočavanjezakonitostiuporabeitvorbegramatičkihstruktura; uočavanje i prošireno korištenje gramatičkih sadržaja (imenice, član, zamjenice,

prijedlozi,pridjevi,glagoli,rečenice); razvijenostlingvističkogamišljenja; sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvora na njemačkome

jeziku(rječnici,časopisi,novine,računalo...); prevođenjekraćihilakšihtekstovasnjemačkoganahrvatskijezik; pisanjekraćihsastavauzprimjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje temeljnih činjenica kulture i civilizacije zemalja njemačkoga govornoga

područja; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Page 82: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

83

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeRazumijevanje jezično i sadržajno jednostavnih tekstova, koje govori izvorni govornikumjerenimtempom,unjihovojcjelokupnosti(globalno)iubitniminformacijskimsadržajima.Razumijevanjeizričajanastranomjezikuiopširnijegatekstasprimjerenimudjelomnepoznatihriječi(reportaže,emisijevijestiisi.).Praćenjenastavenastranomjezikubezvećihpoteškoćaurazumijevanju.GovorenjeUjezičnoisadržajnoprimjerenomoblikuodgovoritinapitanjaosadržajupročitanailiodslušanateksta i vizualnim materijalima. Preoblikovanje teksta u zadani oblik (npr. ispričati priču,prepričatijednostavnesadržaje,datikraćaizvješćaiopise).Izrazitisesigurnoislobodnoujednostavnomoblikuopoznatimtekstovima.Vođenjerazgovoraoobrađenimtemama,povezivanjeistavljanjeusuodnoserazličitihsadržaja.Zauzimanjestavaoodređenimtemama,obrazlaganjeosobnogamišljenja te izdvajanjebitnogaodnebitnoga.Pravilnoizgovaranjeiispravnointoniranjeriječiirečenica.ČitanjeTihimčitanjemdoćidoinformacijenarazličitimrazinama(gruboifinorazumijevanje).Ispravnoismislenočitanjetekstovaizudžbenikaijednostavnihizvornihmaterijala.Ovladavanjeispravnimizgovoromipravilnomintonacijom.Pisanje.U jezično jednostavnom obliku napisati o odslušanom ili pročitanom tekstu, o nečem što sepromatralo ili naučilo. Preoblikovanje teksta u zadanom obliku (npr. napisati pismo premanatuknicama). Pisanje kratkih prikaza nekoga doživljaja iz svakodnevnoga života. Pravljenjenatuknica,bilježakaisažetaka.Ispravnoprimjenjivanjeortografskihpravila.PrevođenjePravilno pisano i usmeno prevođenje teksta s njemačkoga na hrvatski jezik. Prevođenje nahrvatskijezikodlomakatekstovaikraćihtekstova.Usmenoprevođenjekomunikacijskihmodela(davanje i traženje uputa, informacija i si.) iz svakodnevnog života. Pismeno prevođenjepojedinihrečenicailivezanogateksta,kojisuprethodnoobrađeni.JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaŠkolaiučenje(školskisustav);izborzanimanja.Slobodnovrijeme(hobi,sport,čitanje,domaćeživotinje).Putovanja‐promet.ŽivotmladihuNjemačkoj,AustrijiiŠvicarskoj.Svakodnevniživotiobičaji.Ovisnost(pušenje,droga,alkohol)izdravlje.Ekologija.Mediji(tisak,radio,televizija).Poznateosobeuzemljamanjemačkogagovornogpodručja.Anegdote,priče,legende,basne,lakšiodlomciizknjiževnihdjela.KomunikacijskesituacijeNormiranioblicijezičnogponašanja.Jezične funkcije su usklađene s obrađenima situacijama (predstavljanje, traženje obavijesti,izražavanjeosobnogstajališta,ispričavanjeisi.)receptivnoiproduktivno.Uvježbavanjefrazeologijeiidioma.

Page 83: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

84

FonološkeiortografskeosobineUvježbavaseprogredijentnarečeničnaintonacija.Rastavljanjeriječi.Naglašavanjejednostavnihriječi,složenica,smislenihskupinaiintonacijarečenice.Glasovi:r,Vokaleinsatz,afrikateiteškesuglasničkeskupine.Stanke.VokabularKaoiuprvomrazredu,definicijskiitemeljnivokabularkojisemožeproširitiriječimaposebnogaznačenja, osobito za pasivno svladavanje, budući da teme postaju nešto posebno i tipično zanjemačkogovornopodručje.Idiomatskiizraziudanimasituacijskimkontekstima.GramatikaGramatički se sadržaji ponavljaju i proširuju, uvode se formalno i značenjski kompliciranijiustroji.Proširivanjeinovouvođenjeodnosisenasljedećesadržaje:Morfologija:Imenice.Deklinacija imenica izvedenih od pridjeva te glagolskih participa, složene imenice injihovrod,deminutivi.Član.Uporabaodređenoga,neodređenogainultogčlanauodređenimsituacijskimkontekstima.Zamjenice. Deklinacija neodređenih zamjenica (man, einer, keiner, etwas, nichts, jemand,niemand)tedrugihvrsta,gdjeseoblicirazlikujuoddeterminatora,poputmeiner,wasfüreiner.Pridjevi.Pridjevkao imenica. Stupnjevanjepridjeva (atributnauporaba).Pridjevi izvedeniodparticipaglagola.Predikativnauporabapridjeva.Prilozi. Sve vrste priloga. hin i her i njihove složenice u kombinciji s glagolima. Zamjenički iupitniprilozizaosobeistvari.Prijedlozisgenitivom(zaagensupasivu).Partikuleirečeničniekvivalentija,nein,doch,bitte,danke.NekolikoAbtonungspartikeln.Glagoli. Pasiv, transformacija aktiv ‐ pasiv. Imperativ. Pluskvamperfekt te slaganje vremena.Konjunktiv 2. preterita modalnih i pomoćnih glagola za izražavanje nestvarnosti, želje i sl.Kondicional obraditi u najčešćim frazama. Particip prezenta i perfekta (tvorba i atributnaprimjena).FuturII‐obraditiuporabuiznačenjesamopovezanostekstom.Sintaksa

Rečenice Vremenske za istovremenost, prijevremenost i poslijevremenost spripadajućim veznicima. Uzročne: weil, da Pogodbene: realne i irealne za sadašnjost ibudućnost. Namjerne s dann te skraćene s um+zu+Infinitiv. Dopusne. Načinske.Posljedične: so dass, als dass, dass. Poredbene: wie, als, als ob, als wenn, je‐desto.Odnosneiskraćivanjepomoćuparticipijalnihskupina.Neupravnigovor(skonjunktivomsamoprepoznavanje,produkcija s indikativom). Infinitivnagrupakaoobveznadopunaodređenimglagolimaiglagolskimizrazima.

Page 84: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

85

TREĆIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost komuniciranja na standardnome njemačkome jeziku u svjetlu usvajanjanovihleksičkihformiiproširenogavokabulara;

analizirati sustave praktične primjene jezika nizom tekstova tijekom njihova čitanja,slušanjairazumijevanja;

usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka(prepričavanje,izražavanjemišljenja,stavova,doživljaja,osjećajaiinteresa);

izražavanjevlastitogamišljenja, iskustava iosjećajauostvarivanjuprecizne ipouzdaneuporabejezika;

pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju; prepoznavanjeikorištenjegramatičkihstrukturauokviruobrađivanihtema; uočavanje i korištenje gramatičkih sadržaja (složene rečenice, modalni glagoli, rekcija

glagola); prevođenjetekstovasnjemačkoganahrvatskijezik; pisanje sastava, pisma, kraćih opisa, preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno

sastavljanjetekstaizdrugeperspektive,primjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje činjenica iz područja kulture različitih naroda s naglaskom na njemačko

govornopodručje,upoveznicishrvatskomnacionalnomkulturom; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeRazumijevanje u potpunosti jezično i sadržajno jednostavnih tekstova, koje govori izvornigovornik. Slušanje izvornihgovornika (TV i radioemisije).Razumijevanjebitnih informacijaurazgovoru s izvornim govornikom (svakodnevni razgovor, jednostavni sadržaji). Izlaganjenajvažnijihporukaodslušanogteksta.GovorenjeUsmeno prikazivanje odslušanih ili pročitanih tekstova i vizualnihmaterijala u obliku, koji jejezičnoisadržajnoprimjeren.Preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno (npr. pričati priču, izmijeniti perspektivupričanja,prepričatijednostavnesadržajetedatikratkaizvješćaiopise).Samostalnoiskušatinaučenounovimsituacijamaiprimijenitijezičnonanovimsadržajima.JednostavnirazgovoriodogađajimauBosniiHercegovini,RepubliciHrvatskojiusvijetu.Vođenjeraspraveteiznošenjeiobranaosobnihstavovaiinterpretiranjetuđihstavova.Ispravnoizgovaranjeipravilnointoniranjerečenice.ČitanjeTihimčitanjemdoćidoraznihinformacija(grubo,finoiselektivnočitanje).Pravilno,smislenoitečnočitanjetekstovaizudžbenikaiizvornihmaterijala,kojiodgovarajupotežinitekstovimauudžbeniku. Obrađivanje tekstova o kulturnom i društvenom životu u zemljama njemačkogagovornogpodručja.Čitanjeodlomakaizknjiževnihdjela19.i20.stoljeća.Uzobraduknjiževnogteksta dati i kraću obavijest o autoru i vremenu u kojem je živio. Teme su kognitivno iinformacijskinavišojrazini,kojaodgovaradobiučenika.Tekstovisuzahtjevniiduži.PisanjePisanje je jezično primjerenom obliku o odslušanom ili pročitanom tekstu, o onome što sepromatralo ili učilo (npr.pisma,odgovorina složenijapitanja, prepričavanje, kraći opisi, opisi

Page 85: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

86

slika, podaci o sadržaju iz većih tekstova). Uspoređivanje dvaju tekstova, likova, situacija.Postavljanje naslova i podnaslova, reagiranje na tekst u obliku pisma, nadopunjavanje teksta(početak, sredina, kraj), sastavljanje oglasa i odgovaranje na njih, dramatizacija narativnogateksta,precizanopisslike,crteža,karikatura.Ispunjavanjeobrazacananjemačkomjeziku.Ispravnopravopisnopisanje.PrevođenjeKraćiprijevodipojedinihrečenicailivezanogatekstashrvatskogananjemačkijezik.Prevođenjeneobrađenogtekstasnjemačkoganahrvatskijezik,uzpomoćrječnika.Uporabajednojezičnogarječnika.JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaSlike iz suvremenoga života zemalja njemačkoga govornog područja i naše zemlje s područjaznanosti,umjetnosti,tehnike,športaipolitike.Prometinjegovpovijesnirazvoj(automobilizam,zrakoplovstvo, željeznički promet). Ekologija, izvori energije. Običaji i ljudi njemačkogagovornog područja. Svijet kompjutora (računala). Komunikacijske situacije. Izbor iz jezičnihfunkcija odgovarajućih situacija, npr. leksičko izražavanje modalnosti, osobnoga stava,nagovaranje,savjeti,preporukeisl.VokabularBudući da tekstovi pružaju potpuniju informaciju o pojavama u austrijskom, njemačkom išvicarskom društvu, znanosti i kulturi, to su i riječi, naročito one predviđene samo zarazumijevanje,sveposebnije.Odgovarajućiidiomatskiizrazi.GramatikaIntenzivno se ponavljaju i proširuju temeljni gramatički sadržaji, koji u produkciji uzrokujunajvećeteškoće.Ponavljanjeseostvarujenatemeljuanalizepogrešakausastavcimaipogrešaka,kojesejavljajuuusmenojprodukciji.Gramatičkisadržajiobrađujuseuvijekpovezanostekstom.Posebna pažnja posvećuje se složenim rečenicama te dugim i složenim konstrukcijama.Obrađujesesljedećagramatičkagrađa: Participi prezenta i perfekta kao prošireni atributi i rekonstrukcija rečenice odnosnom

rečenicom i obratno. Izražavanje tvrdnje, naslućivanja, vjerojatnosti pomoću modalnihglagola.

Modalni glagoli u perfektu i konjunktivupluskvamperfekta s infinitivomdrugoga glagola uglavnojizavisnojrečenici.

Posljedičnerečenicesveznikomalsdassiskraćivanje. Rekcijaglagolanaodgovarajućojjezičnojrazini.

Page 86: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

87

ČETVRTIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost komuniciranja na standardnome njemačkome jeziku u svjetlu usvajanjanovihleksičkihformiiproširenogavokabulara;

analizirati sustave praktične primjene jezika nizom tekstova tijekom njihova čitanja,slušanjairazumijevanja,uzusvajanjeproširenogaleksika;

usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka(prepričavanje,izražavanjemišljenja,stavova,doživljaja,osjećajaiinteresa);

izražavanjevlastitogamišljenja, iskustava iosjećajauostvarivanjuprecizne ipouzdaneuporabejezika;

pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju,uzusvajanjenovogavokabulara;

prepoznavanjeikorištenjegramatičkihstrukturauokviruobrađivanihtema; uočavanje i korištenje gramatičkih sadržaja (ponavljanje i proširenje morfologije i

sintakse); prevođenjetekstovasnjemačkoganahrvatskijezik; pisanje sastava, pisma, kraćih opisa, preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno

sastavljanjetekstaizdrugeperspektive,primjerenokorištenjestečenogavokabulara; poznavanje činjenica iz područja kulture različitih naroda s naglaskom na njemačko

govornopodručje,upoveznicishrvatskomnacionalnomkulturom; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeRazumijevanje partnera u razgovoru. Davanje informacija iz različitih tekstova za slušanje(dijalog, intervju, telefonski razgovor, priča, razglas, reklama, vremenska prognoza i si.).Razumijevanjetekstovasraznimsmetnjama:prirodnitempogovora,inačiceosobitezapojedineslojeve,regije,međuostalimiuzlakešumoveismetnjeisi.GovorenjeJezičnoizražavanjeosobnogiskustva,predodžbe,mišljenja.Jezičnosvladavanjesimuliranesituacijeudijaloškomobliku(primjerenosituacijiuzuvažavanjenakana uloga i vremensko‐prostornih zadanosti). Jednostavno argumentiranje s primjenomodgovarajućihjezičnihizraza.Davanjejednostavnihmišljenjaotekstovima.Govornimvježbamaproširuje se vokabular te njeguju pravilan izgovor i intonacija. I dalje se posvećuje pozornostpravilnom izražavanju i razgovoru iz svakodnevnoga života te prepričavanju obrađenih ineobrađenihtemaitekstova.Usmenoprenošenjesadržajačlanakaizdnevnogatiskaičasopisa.ČitanjeČitanje izvornih tekstova (novinski članci, mali oglasi, programi, planovi, vodiči, izvješća,uporabni tekstovi i si.).U izvornomneknjiževnomtekstupronaćiodređene informacijepremapostavljenim zadaćama. Iz kratkoga teksta izvaditi detaljne informacije (pojačano čitanje).Samostalno izvaditi informacije iz teksta, podcrtati i obilježavati značajna mjesta u tekstu,utvrditiključnepojmove.Čitanjetekstovaizsuvremenogaživotazemaljanjemačkogagovornogpodručja,značajnihdjelaizknjiževnosti19.i20.stoljeća(kraćiknjiževniobliciucijelosti,većadjela u odlomcima), pri čemu prednost ima suvremena poslijeratna književnost (originalnitekstovi).

Page 87: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

88

PisanjeSažimanje i pisanje sadržaja prorađenoga teksta. Preoblikovanje teksta u drugu vrstu teksta.Pisanje kratkoga osobnog stajališta (komentara). Uz pomoć usmjerenih pitanja, pravljenjejednostavnih analiza teksta. Pisanje privatnih i jednostavnih formalnih pisama (npr. traženjeinformacija).Pisanjeosobnihkraćihizvješćaipriča.PrevođenjePrevođenje pojedinih težihmjesta u tekstu s njemačkoga na hrvatski jezik. Prevođenje lakšihtekstova s hrvatskoga na njemački jezik, uz pomoć rječnika. Reagiranje u jednostavnimsituacijama,gdjejepotrebitoprevođenje.RadstekstomOdređivanjevrsteteksta(opis,argumentacija,pripovjedniknjiževnitekstovi isi.).Određivanjeteme, glavnih i sporednih informacija. Analiza logičke kompozicije teksta i jezičnih sredstava,kojajeostvaruju(konektoriidrugo).Razumijevanjeriječimeđunarodnogaznačenja,iztvorbe,izkonteksta.JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaProširivanje znanja o kulturnom životu zemalja njemačkoga govornog područja. Stvaralačkedjelatnosti i dostignuća naroda u književnosti, slikarstvu, kiparstvu, glazbi, kazalištu, športu,tehnici i si. Aktualna zbivanja u učenikovoj sredini i društvenoj zajednici. Socijalni odnosi udruštvu. Političke stranke, promidžba, strani radnici i njihov položaj u zemljamanjemačkogagovornogpodručja.Rat,obitelj,medicina.Ekologijaiizvorienergije.KomunikacijskiuzorciRazvijanje vještina, koje su se uvježbavale u prethodnim razredima. Vođenje rasprava sargumentima za i protiv. Zastupanje i obrana ‐ osobnogamišljenja, slaganje ili neslaganje navišojrazinijezičnihvještina.VokabularBudućidauzavršnomrazredutemetrebajuzaokružitiiupotpunitislikunjemačkecivilizacijeunjezinimanajvišimdometimanapodručjukulture, znanosti i tehnike, jedino jeograničenje zaizborvokabularatoštoseneuvodeposebnenomenklaturepojedinihstrukaigrana,osimkolikoje potrebito da se na primjeru osobitih stručnih izraza učenik osposobi za recepciju stručnihinformacijatijekomkasnijegastudijaiprofesionalnogausavršavanja.GramatikaPonavljanje i proširivanje morfologije i sintakse. Posebna pozornost posvećuje seosposobljavanjuzarecepciju,adjelomičnoizaprodukcijuzahtjevnijihtekstova.Sintaksa:Ponavljanje i nadopuna svih vrsta zavisno‐ složenih rečenica: vremenske,modalne,uzročne,posljedične,kondicionalne(realneiirealne)

Page 88: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

89

FRANCUSKIJEZIK CILJEVIIZADAĆETijekomgimnazijskeizobrazbetrebalobiostvaritisljedećezadaćeiciljeve(ishode)učenja:

• solidanodnosnokvalitetanizgovoriintonacijuuspontanomgovornomizražavanju;• razvijenajezičnavještina(slušanje,govorenje,čitanje,pisanje),potrebnazareceptivnoi

produktivno služenje jezikom u govornom i pismenom kontekstu sa stranimgovornikom;

• razumjetionošto je izrečenostandardnimgovornim jezikom,uživo iliputemmedijaopoznatim i nepoznatim temama koje se obično susreću u osobnome, društvenome iliobrazovnompodručju;

• razumjetiglavnemislitematskiujezičnozahtjevnogagovoraokonkretnimiapstraktnimtemamaakojeizrečenstandardnimgovorom;

• usvajanje u komunikacijskom kontekstu određenoga lingvističkog i sociolingvističkoginventara (lingvistički: vokabular, građuna fonetskoj,morfološkoj i sintaktičkoj razini;sociolingvistički:komunikacijskeuzorke,osobitostiuinterakcijama);

• sudjelovanjeurazgovoruiraspraviozadanojtemi;• sposobnostusmenogkomuniciranjausklopupoznatihsadržaja,leksika,komunikacijskih

uzoraka(prepričavanje,izražavanjeosobnogastava,osjećaja,interesa,opisivanjeisl.);• razumijevanje usmenog izlaganja, uputa ili snimljenog teksta s primjerenim brojem

nepoznatih riječi u sklopu poznatih sadržaja iz raznih kulturološko‐civilizacijskihpodručjaiposebnihinteresaučenika;

• razumijevanje usmenoga izlaganja, uputa ili snimljenoga teksta s primjerenim brojemnepoznatih riječi u sklopu poznatih sadržaja iz raznih kulturološko‐civilizacijskihpodručjaiposebnihinteresaučenika;

• razumijevanjepisanogatekstasodređenimbrojemnepoznatihriječi;• sastavljanje kraćih pisama, poruka i izvješća služeći se dovoljno bogatim i prikladnim

vokabularomiztematikeokojojpiše;• napisati sastavak ili izvješće u kojem sustavno razvija neku temu, navodi bitne

argumenteipojedinostikojepodržavajuiznesenashvaćanja,objašnjavarazlogeinavodiprednostiinedostatke;

• pisanjevođenihislobodnihsastava,sažetakaibilježakauzčitanjeislušanjetenatuknicazavođenjerazgovoraidrugihoblikagovornogaizražavanja;

• pisati duže tekstove u kojima izražava osjećaje, opisuje razne stvarne i izmišljenedogađaje, vlastite doživljaje i iskustva, izriče svojemišljenje, daje komentare i kritičkeosvrte;

• prevođenjekraćihtekstovasfrancuskogajezikanahrvatskiiobrnuto;• prilično samostalno čitati razne vrste tekstova prilagođavajući način i brzinu čitanja

tekstuisvrsičitanja;• izvućiisažetiinformacije,idejeimišljenjaizstručnihizvoraunutarvlastitogapodručja

interesa;• razumjeti članke i izvještaje koji se bave stručnim i aktualnim problemima u kojima

autoritekstovaizražavajuodređenashvaćanja,gledištaistavove;• razumjeti posebnosti gramatičkoga sustava u sklopu propisanih gramatičkih sadržaja:

sposobnostpravilneuporabegramatičkihstrukturanamorfološkojisintaktičkojraziniugovornomipisanomizražavanju;

• uočavanjezakonitostitvorbeiuporabegramatičkihstruktura;• razvijanjelingvističkogamišljenja;• sposobnost traženja, ustroja i primjene informacija dobivenih pomoću raznih izvora

(tekst, snimka, slika, televizija; udžbenik, rječnik, gramatički i drugi priručnici) usamostalnomrješavanjusloženihzadatakaizpodručjajezikaicivilizacije;

• poznavanjeelemenatakultureicivilizacijeFrancuskeizemaljafrankofonskogagovornogpodručja (u sklopu svih jezičnih djelatnosti) radi razumijevanja jezične i kulturne

Page 89: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

90

poruke, razvijanja osjećaja tolerancije među kulturama, i sposobnost kritičkogavrednovanjaprimljeneinformacijeteusporedbasnašomstvarnošću;

• čitati djela (lektira) poznatih autora frankofonskoga jezičnoga područja iz različitihvremenskihrazdoblja;

• samostalnoučenjejezikaiosposobljavanjezasamostalnuprimjenuraznihizvoraznanjaradi daljnje izobrazbe i usavršavanja (npr. stručna literatura, enciklopedija, časopis iostalemedijskeobavijesti);

• poznavanjeulomakaizknjiževnihdjela.

PRVIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost kvalitetnijeg razumijevanja slušanja, govora, čitanja i pisanja standardnogafrancuskogajezika;

uporabaizgovoraiintonacijeugovornomizražavanju; usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka

(prepričavanje,izražavanjevlastitogamišljenja,doživljaja,osjećajaiinteresa); pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju; uočavanjezakonitostiuporabeitvorbegramatičkihstruktura; uočavanjeiproširenokorištenjegramatičkihsadržaja(imenice,član,zamjenice,pridjevi,

glagoli,prilozi,prijedlozi,rečenica); razvijenostlingvističkogamišljenja; sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvorana francuskome

jeziku(rječnici,časopisi,novine,računalo...); prevođenjekraćihilakšihtekstovasfrancuskoganahrvatskijezik; pisanjekraćihsastavauzprimjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje temeljnih činjenica kulture i civilizacije zemalja frankofonskoga govornoga

područja; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjePraćenjeirazumijevanjezvučnogateksta,kojiodašiljeizvornigovornikstranogajezikaizravnoili pomoću komunikacijskih medija (radio, TV, telefonska poruka, poruka preko zvučnika naželjezničkojpostaji).GovorenjePostavljanjepitanjaidavanjeodgovoraozadanomsadržaju.Govornevježbepomodelu.Stvaralačkegovornevježbe.Opisivanjelikovaisituacija.Interpretacijatablica,shema,planova,uputa.Prepričavanjepročitanogailiodslušanogteksta,osobnogailituđegdoživljaja,filmaisi.Izvješćivanjeoizvršenojzadaćiiliprikupljeniminformacijama.

Page 90: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

91

ČitanjeČitanjeirazumijevanjejednostavnogaizvornogteksta(novinskičlanak,upute,književnitekst),kojijelingvističkiitematskidostupanučenicima.Čitanjeirazumijevanjeuputaopriručnicima,kojisadržeinformacijeojeziku.Čitanjenatuknicaodvojezičnimaijednojezičnimrječnicima.Znatiprevestiriječizjednojezičnogrječnikanaosnoviopisateriječiurječniku.PisanjePreoblikovanjerečenicaiteksta.Pisanjebilješkiizodslušanailipročitanateksta.Pisanje natuknica za opis, prepričavanje, vođenje razgovora. Sastavljanje lakših tekstova ponatuknicama.Sastavljanjeporukaiprigodnihpisama.Diktati. PrevođenjePravilnopismenoprevođenjelakšihtekstovasfrancuskoganahrvatskijezik.Uočavanjeispoznavanjerazlikaugrađiinačinimaizražavanjauhrvatskomifrancuskomjeziku.JEZIČNISADRŽAJITeme,kulturološkiicivilizacijskisadržaji:

• Ljetovanje,blagdani,• Putovanjeiprometala(npr.TGV,auto‐stop),• Radio,televizija,• Šport(npr.biciklizam,tenis...),• GradoviiregijeFrancuske.Pariz,• Francuskatradicionalnaisuvremenašansona;strip.

Komunikacijskiuzorci:

• Traženjeidavanjeinformacije(npr.obavijestioputovanju,voznomreduisi.),• Izražavanjeosobnogmišljenja,• Predlaganje,prihvaćanjeiliodbijanjeprijedloga,• Izrazinezadovoljstvaizadovoljstva,• Opisivanje(osobe,stvari,atmosferskeprilike),• Opisivanjeprošlihdogađaja,• Korištenjerazličitihstilovajezikaupisanomigovornomobliku,• Epistolarneforme(čestitkeisi.),obavijest.

FonološkeiortografskeosobinePonavljajuseiutvrđujuizgovoripisanjeosobitihfonema(npr.nazali);naglasakinjegovaulogauizgovoru.Vezivanjeriječi.Gramatičkaortografija.Povezivanjeriječiunutarritmičkeskupine.Gramatičkagrađa:

Ponavljaseiutvrđujestanjeizosnovnoškolskihprograma, imeničkaskupina‐determinacije, uporabaiizostavljanječlanova;partitivničlan(ponavljanje)množinaimenica, osobnezamjenicekaoizravanineizravanobjektimjestourečenici, odnosnezamjenice:qui,que,dont,oniposvojnipridjeviukontrastushrvatskim, posvojne zamjenice (ponavljanje); priloške zamjenice en i y; posvojne zamjenice i

prijedložniizraz:amoi..., glagolskaskupina,prošlavremena,uporabapasse‐compose‐imparfait, glagolskinačini‐indikativ,konjunktiv,

Page 91: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

92

slaganje participa prošlog s glagolom etre te slaganje participa prošlog s izravnimobjektomkodglagolaavoir,

stupnjevanjepridjeva, postavljanjepitanja(inverzija,intonacija,upitneriječi).

DRUGIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost kvalitetnijeg razumijevanja slušanja, govora, čitanja i pisanja standardnogafrancuskogajezika;

korektnauporabaizgovoraiintonacijeugovornomizražavanju; usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka

(prepričavanje,izražavanjevlastitogamišljenja,doživljaja,osjećajaiinteresa); pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipismenukomunikaciju; uočavanjezakonitostiuporabeitvorbegramatičkihstruktura; uočavanjeiproširenokorištenjegramatičkihsadržaja(imenice,član,prilozi,rečenice); razvijenostlingvističkogamišljenja; sposobnost traženja i primjene informacija dobivenih iz raznih izvorana francuskome

jeziku(rječnici,časopisi,novine,računalo...); prevođenjekraćihilakšihtekstovasfrancuskoganahrvatskijezik; pisanjekraćihsastavauzprimjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanje temeljnih činjenica kulture i civilizacije zemalja francuskoga govornoga

područja; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeRazumijevanje jezično i sadržajno jednostavnih tekstova, koje govori izvorni govornikumjerenimtempomunjihovojcjelokupnosti(globalno)iubitniminformacijskimsadržajima.Praćenjenastavenastranomjezikubezvećihpoteškoćaurazumijevanju.GovorenjeUjezičnoisadržajnoprimjerenomoblikuodgovoritinapitanjaosadržajupročitanailiodslušanatekstaivizualnimmaterijalima.Preoblikovanje tekstau zadanioblik (npr. ispričatipriču,prepričati jednostavnesadržaje,datikraćaizvješćaiopise).Izrazitisesigurnoislobodnoujednostavnomoblikuopoznatimtekstovima.Pravilnoizgovaranjeiispravnointoniranjeriječiirečenica.ČitanjeTihimčitanjemdoćidoinformacijenarazličitimrazinama(gruboifinorazumijevanje).Pravilnoismislenočitanjetekstovaizudžbenikaijednostavnihizvornihmaterijala.Ovladavanjepravilnimizgovoromiispravnomintonacijom.PisanjeU jezično jednostavnom obliku napisati o odslušanom ili pročitanom tekstu, o nečem što sepromatraloilinaučilo.

Page 92: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

93

Preoblikovanjetekstauzadanomobliku(npr.napisatipismoponatuknicama).Ispravnoprimijenitiortografskapravila,diktati.PrevođenjePravilnopisanoiusmenoprevođenjetekstasfrancuskoganahrvatskijezik.JEZIČNISADRŽAJITeme,kulturološkiicivilizacijskisadržaji:

• Školaiučenje‐školskisustavFrancuske,• Upoznavanjejedneodfrancuskihpokrajina,• BlagdaniuFrancuskoj,• Znanost,otkrića;zdravživotinačinishrane("francuskakuhinja"),• Šport(npr.TourdeFrance;tenis).

Komunikacijskiuzorci:

• Pozivanje;telefonskirazgovor,• Prihvaćanje,odbijanje,• Izražavanjeosobnogamišljenja,argumentiranje,• Davanjesavjeta,• Izražavanjezapovijedi,zabrane,• Prenošenjeporuke;pisanjepisma,brzojava(različitijezičniregistri),• Ispunjavanjeobrazaca.

Fonološkeiortografskeosobine:

• Usmjeriti pozornost na ritam i melodiju rečenice, intonaciju (npr. izražavanjenezadovoljstvaisl.),

• Morfosintaktičkaortografija(slaganjeparticipa,kondicional,futur).Vokabular:

• Proširivanjevokabularagledetematike,• Višeznačnostriječi,tvorbariječi(prefiksi,složenice),• Sinonimi.

Gramatičkagrađa:

Množinaimenica(nepravilnosti), Rodimenicaiznačenje, Članiostalideterminanti(pokazni,upitnipridjevi), Neodređenezamjeniceipridjevi(tout,chaque,chacun), Prilozi(tvorbaistupnjevanje), Izricanjeprošlosti;passesimple,korelacijapassesimple‐imparfait, Uporabakonjunktiva,kondicionala, Izricanjenamjere(rečenica,infinitiv), Pogodbenarečenica.

Page 93: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

94

TREĆIRAZRED

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost komuniciranja na standardnome francuskome jeziku u svjetlu usvajanjanovihleksičkihoblikaiproširenogavokabulara;

analizirati sustave praktične primjene jezika nizom tekstova tijekom njihova čitanja,slušanjairazumijevanja;

usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka(prepričavanje,izražavanjemišljenja,stavova,doživljaja,osjećajaiinteresa);

izražavanjevlastitogamišljenja, iskustava iosjećajauostvarivanjuprecizne ipouzdaneuporabejezika;

pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju; prepoznavanjeikorištenjegramatičkihstrukturauokviruobrađivanihtema; uočavanje i korištenje gramatičkih sadržaja (imenice, složene zamjenice, pogodbene

rečenice,slaganjevremena); prevođenjetekstovasfrancuskoganahrvatskijezik; pisanje sastava, pisma, kraćih opisa, preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno

sastavljanjetekstaizdrugeperspektive,primjerenokorištenjestečenogvokabulara; poznavanječinjenicaizpodručjakulturerazličitihnarodasnaglaskomnafrankofonsko

govornopodručje,upoveznicishrvatskomnacionalnomkulturom; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUpotpunostirazumjetijezičnoisadržajnojednostavnetekstovekojegovoriizvornigovornik.Razumijevanje bitnih informacija u razgovoru s izvornim govornikom (svakodnevni razgovor,jednostavnisadržaji).GovorenjeUsmeno prikazivanje odslušanih ili pročitanih tekstova i vizualnihmaterijala u obliku, koji jejezičnoisadržajnoprimjeren.Preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno (npr. pričati priču, izmijeniti perspektivupričanja,prepričatijednostavnesadržajetedatikratkaizvješćaiopise).Naučenosamostalnoiskušatiunovimsituacijama,primijenitijezičnonanovimsadržajima.Pravilnoizgovaranjeiispravnointoniranjerečenica.ČitanjeDoćitihimčitanjemdoraznihinformacija(grubo,finoiselektivnočitanje).Ispravno,smislenoitečnočitanjetekstovaizudžbenikaiizvornihmaterijala,kojiodgovarajupotežinitekstovimauudžbeniku.PisanjeU jezično primjerenom obliku napisati u odslušanom ili pročitanom tekstu, o onome što sepromatralo ili učilo (npr.pisma,odgovorina složenijapitanja, prepričavanje, kraći opisi, opisislika,podaciosadržajuizvećihtekstova).Preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno (sastavljanje teksta iz druge perspektive,izmislitinovupriču).Pravljenjebilježaka.

Page 94: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

95

Ispunjavanjeformularanafrancuskomjeziku.Pravopisnoispravnopisanje.Diktati.PrevođenjePrevođenjekraćihtekstovasfrancuskoganahrvatskijezik.Prevođenje pojedinačnih rečenica s hrvatskoga na francuski jezik te lakši tekst uz pomoćrječnika.JEZIČNISADRŽAJITeme,kulturološkiicivilizacijskisadržaji:FrancuskainaševezesFrancuskom,Francuskaviđenaočimastranaca(stereotipi),Slobodnovrijeme;planiranje.Problemimladih;mladiiposao,perspektive,Francuskakinematografija.Kazalište,Frankofonskezemlje(europskeiizvaneuropske),Pariz‐novegrađevine.Nekielementisuvremenearhitekture,Upoznavanjesa značajnijimpiscima francuskeknjiževnosti ibar2‐3cjelovitadjela,npr.kraćepripovijetke(Daudet,Maupassantisl.)iliprimjeriizsuvremenefrancuskeknjiževnosti.Komunikacijskiuzorci:Izražavanjemišljenja,ideja,slaganjaineslaganja,pozitivnogilinegativnogstavapremanečemu,Izražavanjezapovijedi,zabrane,Davanjeitraženjesavjeta.Fonološkeiortografskeosobine:Sustavniradnaizgovoruiortografiji.Skraćivanjeriječi,pojednostavljenjaupisanju‐neformalninačini.Vokabular:Izboriuvođenjenovogavokabularaovisiotematskimsadržajimaikomunikacijskomkontekstu.Vokabularseproširujesvimvrstamavježbi:

• Uočavanjevišeznačnostiriječi,• Tvorbariječi,• Sinonimija,• Antonimi,itd.

Gramatičkagrađa:

Gramatičkiiprirodnirodimenica‐zanimanja, Atributiiapozicija, Složenezamjenice(upitne,odnosne)sprijedlozimaa,de, Prijedloziiprijedložniizrazi, Futuranterieur‐futursimple, Pogodbenerečenice(pogodbe‐rečeniceikonektivi), Izricanjeuzroka,posljedice, Kompletnaslaganjavremena(uindikativuikonjunktivu).

Page 95: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

96

ČETVRTIRAZREDOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

sposobnost komuniciranja na standardnome francuskome jeziku u svjetlu usvajanjanovihleksičkihformiiproširenogavokabulara;

analizirati sustave praktične primjene jezika nizom tekstova tijekom njihova čitanja,slušanjairazumijevanja,uzusvajanjeproširenogaleksika;

usmeno komuniciranje u sklopu poznatih sadržaja, leksika i komunikacijskih uzoraka(prepričavanje,izražavanjemišljenja,stavova,doživljaja,osjećajaiinteresa);

izražavanjevlastitogamišljenja, iskustava iosjećajauostvarivanjuprecizne ipouzdaneuporabejezika;

pravilnauporabagramatičkihstrukturapotrebnihzausmenuipisanukomunikaciju,uzusvajanjenovogavokabulara;

prepoznavanjeikorištenjegramatičkihstrukturauokviruobrađivanihtema; uočavanje i korištenje gramatičkih sadržaja (ponavljanje i proširenje morfologije i

sintakse); prevođenjetekstovasfrancuskoganahrvatskijezik; pisanje sastava, pisma, kraćih opisa, preoblikovanje teksta u zadani oblik ili slobodno

sastavljanjetekstaizdrugeperspektive,primjerenokorištenjestečenogavokabulara; poznavanje činjenica iz područja kulture različitih naroda s naglaskom na njemačko

govornopodručje,upoveznicishrvatskomnacionalnomkulturom; poznavanjeodabranihodlomakaknjiževnihdjela(poezijaiproza).

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeRazumijevanjepartneraurazgovoru.Davanjeinformacijeizrazličitihtekstovazaslušanje(dijalog,intervju,telefonskirazgovor,priča,razglas,reklama,vremenskaprognozaisl.).Razumijevanjetekstovasraznimsmetnjama:prirodnitempogovora,inačiceosobitezapojedineslojeve,regije,meduostalimiuzlakešumoveismetnjeisi.GovorenjeJezičnoizražavanjeosobnogaiskustva,predodžbe,mišljenja.Jezično svladavanje simulirane situacije u dijaloškom obliku (primjereno situaciji i uzuvažavanjenakanaulogaivremensko‐prostornihzadanosti).Jednostavnoargumentiranjesprimjenomodgovarajućihjezičnihizraza.Davanje jednostavnih mišljenja o tekstovima. Pričanje priča, mijenjanje perspektive pričanja.Pravilnoizgovaranjeglasovaiintoniranjerečenica.ČitanjeU izvornomneknjiževnomtekstupronaćiodređeneinformacijepremapostavljenimzadaćama.Izkratkogatekstaizvaditidetaljneinformacije(pojačanočitanje).Uzdidaktiziranetekstovečitatiirazumjetiizvornetekstove(uporabnitekstovi,pisma,novinskičlanci,izvješća,maliknjiževnioblici).Čitanjeirazumijevanjeduljihtekstova(lektira).Samostalnovađenjeinformacijaizteksta,podcrtavanjeiobilježavanjeznačajnihmjestautekstu,utvrđivanjeključnihpojmova.Uočavanjeustrojateksta,podjelatekstanaulomkeidavanjenaslovaulomcima.

Page 96: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

97

PisanjeSažeti inapisati sadržajprorađenoga teksta.Preoblikovati tekstudruguvrstu teksta.Napisatikratko osobno stajalište (komentar). Napraviti uz pomoć usmjerenih pitanja jednostavnuraščlambuteksta.Pisatiprivatnaijednostavnaformalnapisma(npr.traženjeinformacija).Pisatiosobnakraćaizvješćaipriče.PrevođenjePrevođenjepojedinihtežihmjestautekstusfrancuskoganahrvatskijezik.Prevođenjelakšihtekstovashrvatskoganafrancuskijezikuzpomoćrječnika.Reagiratiujednostavnimsituacijama,gdjejepotrebitoprevođenje.JEZIČNISADRŽAJITeme,kulturološkiicivilizacijskisadržaji:Tisak iostalimediji javnogapriopćavanja.Francuzi iprehrana(francuskakuhinja).ReklameuFrancuskoj.Problemi suvremenoga društva (obrazovanje, zaposlenost, proizvodi koji pomažu zaposlenojženi,ekologija,stanovanjeitd.).Suvremenaitradicionalnašansona‐audioivideoprimjeri.Upoznavanje s pojedinim francuskim piscima i bar 2‐3 cjelovita kraća djela s primjerima izsuvremeneliterature.Komunikacijskiuzorci:

• Traženjeidavanjeinformacija,• Davanjesavjeta,• Izražavanjemišljenja;izražavanjesklonosti• Izražavanježalosti,očaja,dosade,• Izražavanjeslaganjaineslaganja,• Razinegovora‐govormladih,književni,familijarni,• Razlikeizmeđupisanogaigovornogateksta.

Vokabular:

• Uvođenjenovogvokabularaovisiotematskimsadržajima,• Služenjejednojezičnimrječnikom,• Definicijariječi;antonimi,itd.• Radnaprijevodima.

Gramatika:

Ponavljanjeusvojenegrađe;sintaktičkospajanje, Rečenicauekspanziji(imenskiiglagolskidodaci), Složenerečeniceiodgovarajućikonektivi.

Page 97: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

98

PROGRAMSKAGRAĐA–DRUGISTRANIJEZIK

ENGLESKI,NJEMAČKI,FRANCUSKI,TALIJANSKI

Cilj je početnoga učenja drugoga stranog jezika u gimnaziji učenika osposobiti zarazumijevanjelakšegapisanogizvučnogteksta,zaelementarnogovornoipismenoizražavanjeidaljnjeučenjestranogajezika.

Učenici ovoga odgojno‐obrazovnog razdoblja imaju predodžbu o jezičnom sustavumaterinskoga jezika i jednoga stranog jezika, koji uče od osnovne škole, pa se zato skraćujerazdoblje stvaranja jezičnih navika. Pristup je učenju kognitivan, čime se nastoji učenicima uprve dvije godine učenja omogućiti dobivganje sustavna pregleda osnovne lingvističke građe,barnaraziniprepoznavanja,kakobiseosposobilizadobivanjeinformacija,služećisepisanimiliizgovorenimtekstom.Zato je težište radanauvođenjuučenikausamostalnoučenje iuporaburaznihizvoraznanja.

ENGLESKIJEZIKKAODRUGISTRANIJEZIK

CILJEVI(ISHODI)UČENJAIZADAĆECiljevisuizadaćepočetnogaučenjadrugogastranogjezika:

razviti jezične vještine za receptivno i produktivno služenje stranim jezikom (slušanje,čitanje,govorenje,pisanje)

usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar, koji će omogućiti osnovnukomunikaciju i na drugom stranom jeziku (lingvistički: vokabular, građe na fonetskoj,morfološkoj i sintaktičkoj razini; sociolingvistički: komunikacijski uzorci, osobitosti uinterakciji)

uočitiposebnostisustavadrugogastranogjezikauodnosunahrvatskiiprvistranijezik.Ostaliciljeviizadaćeuprogramu,kojeseodnosenatemeocivilizacijiikulturitenaradpovezansosposobljavanjemučenika zadaljnje i samostalnoučenje i naprimjenu raznih izvora znanja(stranaliteratura,enciklopedije,medijskeinformacije)istesukaoizaprvistranijezik.NASTAVNAGRAĐA

PRVIRAZRED(1.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

pravilnoreagiratinauputenastavnikausvakodnevnomkomuniciranjuurazredu; razumjetijednostavnuzvučnuporukuitodokazatiodgovorimanapitanja.

Page 98: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

99

GovorenjeUčeniktreba:

pravilnoizgovaratirečenice; datiodgovorenapitanja; izrećiosnovnepodatkeosebi,svojojobitelji,odrugima; pravilnoprimjenjivatitemeljneuzorkeukomuniciranju; rabitipoznativokabularuopisivanjulikovaisituacijausvomokružjuilinaslici; pravilnoizgovaratinoveglasove.

ČitanjeUčeniktreba:

nakončitanjaodgovoritinapitanjaopročitanutekstu; pri glasnom čitanju ispravno izgovarati riječi (poglavito nove glasove) i pravilno

intoniratirečenicu; razumijevanjepročitanogatekstadokazatirješavanjemzadaćauztajtekst.

PisanjeUčeniktreba:

ispravnopisatijednostavnerečenice,aosobitoposebneoblikekojihnemauhrvatskomjeziku;

dopunitirečenicuijednostavnijitekst; preinačitirečenicu,odnosnokraćiijednostavnijitekstpozadanomuzorku; pismenoodgovoritinapitanja; opisatislikuoobrađenojtemi.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

temeizkultureicivilizacijezemaljaengleskogagovornogpodručja gradoviiregije slobodnovrijemeirazonodazanimanjaikompjutori(računala) zdravisretanživot(ekologija)

Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogaponašanja‐formalniineformalni normelijepogaponašanjauulozisvakodnevnogaophođenja stvarni komunikacijski uzorci ovisit će o situaciji u razredu i temama, koje će se

obrađivati.Fonološkeiortografskeosobine:

usvajanjepravilnoganaglaska i izgovora pojedinačnih riječi u rečenici, ritma rečeniceUsvajanjepravilnogapisanja(spelling).

Vokabular:

Izbor i uvođenje novih riječi ovisi o komunikacijskom kontekstu, potrebama učenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.

Gramatika:

imenice:broj,rod,posvojnioblik,fraza"of",nepravilnamnožinaimenica zamjenice:osobne(padežsubjekta iobjekta),upitne,pokazne,posvojne,odnosne(who,

which,whose,that),"one"kaozamjenica pridjevi: stupnjevanje (pravilna i nepravilna komparacija), posvojni pridjevi,

participijelnipridjevi,pridjevineodređenekoličine

Page 99: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

100

brojevi:glavniiredni članovi:osnovneuporabeodređenogaineodređenogačlana prilozi:mjesta,vremenainačina veznici:and,or,but,whenitd. fraze:thereis,thereare,bezlično„it“ glagoli:tvorbaiuporaba:PresentSimpleTense,PresentContinuousTense,PresentPerfect

Tense,PastSimpleTense,FutureForms("goingto",shall/will),modali(can,must).Rečenica:

osnovnipojmovioreduriječiirečenici mjestoizravnogaineizravnogobjekta mjestoprilogamjestaivremena upitnarečenicas"who"kaosubjektomis"who"kaoobjektom.

DRUGIRAZRED(2.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

odgovoritinapitanjaokratkomtekstukojijeslušao(jednostavnisnimljenitekstovištoihgovoreizvornigovornici).

GovorenjeUčeniktreba:

uznatuknicukratkoprepričatiodslušaniilipročitanitekst; voditirazgovorpozadanomuzorku; datiodgovorenapostavljenapitanjaoobrađenojtemi; pravilnopostavitipitanjeusklopuzadanogteksta; pravilnoizgovaratinoveglasove; primijenitiispravnuintonacijurečenica.

ČitanjeUčeniktreba:

razumjetiuputenaengleskomjezikuuudžbenikuipriručniku; dokazati razumijevanje pročitana teksta rješavanjem zadaća, kojima se provjeravaju

sadržajiporukateksta.PisanjeUčeniktreba:

dopunitiipreinačitirečeniceikraćitekst; napisatiprikladnopismoičestitkuzablagdane,odnosnorođendan; sastavitikraćijednostavnitekstozadanojiprethodnoobrađenojtemi; pisatipodiktatu(dopustivesumanjepogreške).

Page 100: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

101

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

temeizkultureicivilizacijezemaljaengleskogagovornogpodručja,gradoviiregije slobodnovrijemeirazonoda,zanimanjairačunala,zdravisretanživot(ekologija).

Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogaponašanja‐formalniineformalni normelijepogaponašanjauulozisvakodnevnogaophođenja konkretni komunikacijski uzorci ovisit će o situaciji u razredu i temama, koje će se

obrađivati.Fonološkeiortografskeosobine:

usvajanjepravilnoganaglaskaiizgovorapojedinačnihriječiurečenici,ritmarečeniceVokabular:

Izbor i uvođenje novih riječi ovisi o komunikacijskom kontekstu, potrebama učenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.

Gramatika

ponavljanjeizprethodnogarazredauzuvođenjenovoga: imenice:brojiveinebrojive zamjenice:posvojneipovratne pridjevi:posvojni,stupnjevanjepridjeva prilozi:tvorbaiuporaba,stupnjevanjepriloga glagoli:tvorbaiuporabaglagolskihvremena: PresentSimpleiPresentContinuousTense PastSimpleiPastContinuousTense Future"goingto"zaizricanjebudućnosti PresentPerfectSimpleTense modalniglagoli glagolskeimenice.

Sintaksa: načelatvorbeupitnihinegativnihoblikaujednostavnimrečenicama: pogodbenerečenice(I.iII.tip) odnosnerečenice.

TREĆIRAZRED(3.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

razumjeti teksts izvornimgovornikomdostupanovojraziniučenja,a torazumijevanjedokazatirješavanjemrazličitihzadaćanatemeljuodslušanogateksta.

Page 101: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

102

GovorenjeUčeniktreba:

razgovarati(voditidijalog)ponatuknicama; pravilnopostavitipitanje; ispravnoprepričatipročitaniiliodslušanitekst; opisatislikuilicrtež(likoveisituacije); pobilješkamaizvijestitiozadaćiusklopuzadaneteme.

ČitanjeUčeniktreba:

bezvećihteškoćačitatitekstoveizudžbenika; pročitatikraćiodlomakjezičnolakšegaknjiževnogtekstaiprepričatiga.

PisanjeUčeniktreba:

uz pročitani ili odslušani tekst napisati natuknice za opis, prepričavanje ili vođenjerazgovora;

kratkosastavitiobrađenitekst; napisatisastavozadanojtemi.

PrevođenjeUčeniktreba:

prevestipojedinačnerečeniceilaganijitekstsengleskoganahrvatskijezik,uzuporaburječnika.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

produbljujusetemeobrađeneuprethodnomrazdobljuidodajunekenove umjetnost,film suvremenatehnologija‐uslužbiboljegaisretnijegživljenja lijepaknjiževnost.

Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogaponašanja‐formalniineformalni komunikacijski uzorci ovisit će o situaciji u razredu i obrađenim temama (davanje

kratkihocjenausmislukritika,izlaganjaoodređenojtemiirasprave)Fonološkeiortografskeosobine:

usvajanjepravilnogaizgovorariječiurečeniciiritmarečenice usvajanjepravilnogapisanja.

Vokabular:Izboriuvođenjenovihriječiovisiokomunikacijskomkontekstu,potrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.Gramatika:

ponavljanjeisistematiziranjegrađeizprethodnihgodinaiuvođenjenove zamjenice:povratneiodnosne pridjevi:ponavljanjekomparacije,primjenamuch,many,some,any glagoli:tvorbaiuporaba(ponavljanje) PastPerfectSimpleTense PassiveForm

Page 102: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

103

modalniglagoli(can,must,mustn't,haveto,don'thaveto,may,might,oughtto) zapovjedninačin.

Rečenica:

upravniineupravnigovor neizravnapitanja questiontags kondicionalnerečeniceII.tipa.

ČETVRTIRAZRED(4.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

razumjetitekstoveprilagođeneovojjezičnojrazini; dati informacije o sadržaju izravnoga teksta o izvornim govornicima (obavijesti preko

razglasanaželjezničkojiliautobusnojstaniciiuzletištu,uturističkojagenciji).GovorenjeUčeniktreba:

postavljatipitanjaiodgovaratinanjih; izvoditigovornevježbeponatuknicama; izvješćivatipobilješkama; opisivatilikove,predmeteisituacije; prepričatipročitaniiliodslušanitekst.

ČitanjeUčeniktreba:

čitatitekstovedostupneiprilagođeneovojjezičnojrazini; čitatiirazumjetiizvornetekstovekaoštosukraćiijednostavnijinovinskičlanci,tablice,

sheme,vozniredisl.PisanjeUčeniktreba:

preoblikovatirečeniceitekst; pisatibilješkeizodslušanogilipročitanogteksta; pisatinatuknicezaopis,prepričavanjeivođenjerazgovora; sastavitiprigodnopismoiporuku.

PrevođenjeUčeniktreba:

prevoditilakšitekstsengleskoganahrvatskijezik,uzuporaburječnika; prevestipojedinačnerečenicenaengleskijezik.

Page 103: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

104

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacija:

produbljujusetemeobrađeneuprethodnomrazdobljuidodajunekenove umjetnost,film suvremenatehnologija‐uslužbiboljegaisretnijegživljenja lijepaknjiževnost.

Komunikacijskiuzorci:

normiranioblicijezičnogaponašanja‐formalniineformalni komunikacijski uzorci ovisit će o situaciji u razredu i obrađenim temama (davanje

kratkihocjenausmislukritika,izlaganjaoodređenojtemiirasprave).Fonološkeiortografskeosobine:

usvajanjepravilnogaizgovorariječiurečeniciiritmarečenice usvajanjepravilnogapisanja.

Vokabular:Izboriuvođenjenovihriječiovisiokomunikacijskomkontekstu,potrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.Gramatika:

ponavljanjeisistematiziranjegradivaizprethodnihgodina glagolskavremenainjihovapravilnauporaba slaganjevremena pogodbenerečenicesvatritipa upravniineupravnigovorteneizravnapitanja pasivnerečenice.

Page 104: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

105

NJEMAČKIJEZIKKAODRUGISTRANIJEZIK

CILJEVI(ISHODI)UČENJAIZADAĆECiljevisuizadaćepočetnogaučenjanjemačkogakaodrugogastranogjezika:

• razviti jezične vještine za receptivno i produktivno služenje stranim jezikom (slušanje,čitanje,govorenje,pisanje),

• usvojitiodređenilingvističkiisociolingvističkiinventar(lingvistički:vokabular,građunafonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski uzorci,osobitostiuinterakciji),

• uočitiposebnostisustavanjemačkogajezikauodnosunahrvatskiiprvistranijezik.Ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i kulturi,osposobljavanjeučenikazadaljnjeisamostalnoučenjeteprimjenuraznihizvoraznanja(straneliterature,enciklopedije,medijskihinformacija),istesukaoizaprvistranijezik.NASTAVNAGRAĐA

PRVIRAZRED(1.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

• pravilnoreagiratinauputenastavnikausvakodnevnomkomuniciranjuurazredu,• razumjetijednostavnuzvučnuporukuitodokazatiodgovorimanapitanja.

GovorenjeUčeniktreba:

• pravilnoizgovaratirečenice,• datiodgovornapitanja,• izrećiosnovnepodatkeosebi,svojojobitelji,odrugima,• pravilnouporabitiosnovneuzorkeprikomuniciranju,• koristitipoznativokabularuopisivanjulikovaisituacijausvomokružjuilinaslici,• pravilnoizgovaratinoveglasove.

ČitanjeUčeniktreba:

• nakončitanjaodgovoritinapitanjaopročitanutekstu,• pri glasnom čitanju pravilno izgovarati riječi (poglavito nove glasove) i pravilno

intoniratirečenicu,• razumijevanjepročitanogatekstadokazatirješavanjemzadaćauztajtekst.

PisanjeUčeniktreba:

• ispravno pisati jednostavne rečenice, a poglavito posebne oblike, kojih nema uhrvatskomjeziku,

• dopunitirečenicuijednostavnijitekst,• preoblikovatirečenicu,odnosnokraćiijednostavnijitekstpozadanomemodelu,

Page 105: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

106

• pismenoodgovoritinapitanja,• opisatislikuoobrađenojtemi.

JEZIČNISADRŽAJI

Kulturaicivilizacija

Temeisituacijeizabiruseizživotamladihuzemljamanjemačkogagovornogpodručjaiunašojzemlji. Učenikova najbliža okolina, obitelj, svakodnevne situacije (kupovanje, put do škole,promet),godišnjadoba,klimatskeprilike,slobodnovrijeme.KomunikacijskiuzorciVođenjerazgovorausklopuovihkomunikacijskihuzoraka:

• normiranioblicijezičnogaponašanja,formalniineformalni,• traženjeidavanjeuputa,• izražavanježelja,molbiiosobitihosjećaja.

FonološkeiortografskeosobineUvježbavanje pojedinih glasova, koji se ne nalaze u hrvatskom glasovnom sustavu (dužina ikratkoćasamoglasnika,posebninjemačkiglasoviä,ö,ü,äu,rnakrajuriječi,‐ich,‐achaspirativnip,t,z),uvježbavanjepravilnogaizgovorariječiipravilneintonacijerečenice.VokabularTemeljni vokabular povezan sa svakodnevnim zbivanjima i najpotrebniji idiomi. Tematski suriječi izsituacijabliskihučeniku,primjerenihdobi i interesima,a tipičnezanjemačkogovornopodručje.GramatikaMorfologija:Imenice:deklinacijaimenicamuškog,ženskogisrednjegroda,n‐deklinacija.Član:određeniineodređeniinajvažnijeonjegovojuporabiiizostavljanju.Zamjenice:Osobne,posvojne,pokaznadieser,upitnewasfürein,welcher,wer,wasibezličnaman.Pridjevi: predikativna i atributivna uporaba, deklinacija pridjeva s određenim i neodređenimčlanom(nominativiakuzativ).Prijedlozi:svisdativom.Sakuzativomfür.Sdativomiakuzativomin,an,auf.Prilozi:upitniwo,wie,wohin,woher,wann.Glagoli: pomoćni, modalni, složeni s naglašenim i nenaglašenim prefiksom u prezentu.Imperativ. Osnove perfekta i nekoliko najfrekventnijih glagola u perfektu. Preterit od haben isein.Sintaksa:redriječiusamostalnojrečenici:izričnojiupitnoj.Nekolikokratkihzavisnihrečenicasweilida(nastupnjurazumijevanja).

Page 106: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

107

DRUGIRAZRED(2.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

odgovoritinapitanjaokratkomtekstukojijeslušao(jednostavnisnimljenitekstovištoihgovoreizvornigovornici).

GovorenjeUčeniktreba:

uznatuknicekratkoprepričatiodslušaniilipročitanitekst, voditirazgovorpozadanomemodelu, odgovoritinapostavljenapitanjaoobrađenojtemi, pravilnopostavitipitanjeusklopuzadanogateksta, pravilnoizgovaratinoveglasove, primijenitiispravnuintonacijurečenica.

ČitanjeUčeniktreba:

razumjetiuputenanjemačkomjezikuuudžbenikuipriručniku, dokazati razumijevanje pročitana teksta rješavanjem zadaća, kojima se provjeravaju

sadržajiporukateksta.PisanjeUčeniktreba:

dopunitiipreoblikovatirečeniceikraćitekst, napisatiprigodnopismoičestitkuzablagdana,odnosnorođendan, sastavitikraćijednostavnitekstozadanojiprethodnoobrađenojtemi, pisatipodiktatu/uzdopuštenemanjepogreške).

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaSlike iz zemalja njemačkoga govornog područja. Putovanja i prometala, postaje, hotel, pošta.Moda‐odijevanjemladih.Slobodnovrijeme.Blagdaniinjihovoobilježavanje.KomunikacijskiuzorciUzvježbeizprvogarazreda,uvodeseinovioblici.Traženjeidavanjeobavijesti.Potvrđivanjeinijekanje. Predlaganje i odbijanje. Izražavanje zapovijedi. Normirani oblici uljudnogapriopćavanja.FonološkeiortografskeosobinePonavljanje izgovora i pisanja osobitih fonema. Utvrđivanje izgovora glasova, koji učenicimazadajuosobiteteškoćeteusvajanjepravilnogaritmaiintonacijerečenice.VokabularIzboriuvođenjenovihriječiovisiopotrebamaučenika,frekvencijiikonceptualnojbliskosti.Idiomatskiizraziučeseudanimsituacijskimkontekstima.

Page 107: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

108

GramatikaGramatičkogradivoobrađujeseukontekstu,uznaglašenoosvješćivanjeulogagramatičkegrađeujezičnomsustavuteuznjihovuusporedbushrvatskimjezikom.Morfologija:Zamjenice:neodređene.Upitne:Wasfürein?,welcher?Pridjevi:deklinacija.Stupnjevanje.Glagoli:pregledkonjugacijeuprezentu.Povratniglagoli.Preteritpomoćnihimodalnihglagola.Preteritpravilnihinepravilnihglagola.Perfektpravilnihinepravilnihglagolaiglagolana‐ieren.Konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola. Futur. Kondicional i njegova najčešćauporaba.Prijedlozi:sakuzativom.Sdativomiakuzativom.Sintaksa:rečenice,nezavisnesdenn.Zavisneswenn,dass,weil.

TREĆIRAZRED(3.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

razumjetiteksts izvornimgovornikom,dostupanovojraziniučenja,atorazumijevanjedokazatirješavanjemrazličitihzadaćanatemeljuodslušanogateksta.

GovorenjeUčeniktreba:

razgovarati(voditidijalog)ponatuknicama, pravilnopostavitipitanje, ispravnoprepričatipročitaniiliodslušanitekst, opisatislikuilicrtež(likoveisituacije), pobilješkamaizvijestitiozadaćiusklopuzadaneteme.

ČitanjeUčeniktreba:

bezvećihteškoćačitatitekstoveizudžbenika, pročitatikraćiodlomakjezičnolakšegaknjiževnogtekstaiprepričatiga.

PisanjeUčeniktreba:

uz pročitani ili odslušani tekst napisati natuknice za opis, prepričavanje ili vođenjerazgovora,

kratkosastavitiobrađenitekst, napisatisastavozadanojtemi.

PrevođenjeUčeniktreba:

Page 108: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

109

prevestipojedinačnerečeniceilaganijitekstsnjemačkoganahrvatskijezik,uzuporaburječnika.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaŽivotmladihuzemljamanjemačkogagovornogpodručja,njihovodnospremaroditeljima,školi,mladiuslobodnomvremenu,njihovradiučenje,slobodnedjelatnosti,športskeaktivnosti,radza vrijeme blagdana. Boravak mladih u stranoj zemlji, smještaj, snalaženje, traženje raznihusluga,putovanja.Ovisnosti:droga,pušenje,alkohol.Ulogamedijauživotumladih.FonološkeiortografskeosobineUtvrđivanje izgovoraglasova,kojiučenicimazadajuosobitepoteškoće teusvajanjepravilnogaritmaiintonacijerečenice.VokabularUzstalnoponavljanjevećusvojenogaleksičkosegradivoproširujeosobitimizrazimaiidiomimagovornogajezikanalakšimizvornimtekstovima.GramatikaPonavljanje,utvrđivanjeiproširivanjegramatičkogagradivaobrađenoganatrećemstupnju(1.i2.razred).Morfologija:Deklinacijaimenicapopridjevskojdeklinaciji.Prijedlozisgenitivom.Zamjeničkiprilozi.Glagoli:pasiv‐svavremena.Rekcijaglagola.Participprezentaiperfekta‐značenjeideklinacijasubstantiviranihparticipa.Sintaksa: vremenske rečenice s als, wenn, bevor, solange. Namjerne rečenice s dann i umzu+Infinitiv.Infinitivsazu.Neizravneupitnerečenice.Odnosnerečenice.

ČETVRTIRAZRED(4.godinaučenja)

Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

razumjetitekstoveprilagođeneovojjezičnojrazini, dati informacije o sadržaju izvornoga teksta s izvornim govornicima (obavijesti preko

razglasanaželjezničkojiliautobusnojpostajiiuzletištu,uturističkojagenciji).GovorenjeUčeniktreba:

postavljatipitanjaiodgovaratinanjih, izvoditigovornevježbeponatuknicama, izvješćivatipobilješkama, opisivatilikove,predmeteisituacije,

Page 109: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

110

prepričavatipročitaniiliodslušanitekst.ČitanjeUčeniktreba:

čitatitekstovedostupneiprilagođeneovojjezičnojrazini, čitatiirazumjetiizvornetekstove,kaoštosukraćiijednostavnijinovinskičlanci,tablice,

sheme,vozniredisi.PisanjeUčeniktreba:

preoblikovatirečeniceitekst, pisatibilješkeizodslušanogilipročitanogteksta, pisatinatuknicezaopis,prepričavanjeivođenjerazgovora, sastavitiprigodnopismoiporuku.

PrevođenjeUčeniktreba:

prevoditilakšitekstsnjemačkoganahrvatskijezik,uzuporaburječnika,prevestipojedinačnerečenicenanjemačkijezik.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaTekstovikojisadržeelementekultureicivilizacijezemaljanjemačkogagovornogpodručja.Mladiipotrošnja,mladiiobitelj,prijateljstva.Školskisustavi,matura,izborzanimanja,fakulteti.Putovanja,prometala,vozniredovi,željezničkepostaje,uzletišta.VokabularIzbor leksika ovisi o tematskim jedinicama i komunikacijskom kontekstu. Proširivanjevokabulara,obradakraćihtekstova(raznelegende,anegdote)pomoćurječnika.Prijevodi.KomunikacijskiuzorciSlušanje i razumijevanje vremenske prognoze te davanje informacija o vremenu. Davanje itraženje informacija o mjestu stanovanja. Kupovanje i unajmljivanje / iznajmljivanje stana.Izražavanje osobnoga mišljenja. Prihvaćanje i odbijanje poziva. Telefonski razgovor. Ustrojputovanja, snalaženje na prospektima, razgovor u turističkoj agenciji. Opisivanje prošlihdogađaja.VokabularIzborvokabularaovisiotematskimsadržajimaikomunikacijskomkontekstu.Sustavnaobradavokabulara.Tvorbariječi(deminutivi).Sinonimija iantonimija.Njegovatipismenoizražavanje.Prijevodi.GramatikaPerfekt modalnih glagola, ponavljanje konjuktiva, konjuktiv perfekta i pluskvamperfekta.Neupravni govor, sve vrste zavisno složenih rečenica koje nisu dosad obrađene, npr.kondicionalne,poredbene,posljedične,modalne...Uporabaglagola„lassen/sichlassen“(pasivmodalnihglagola).

Page 110: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

111

FRANCUSKIJEZIK

KAODRUGISTRANIJEZIK

CILJEVI(ISHODI)UČENJAIZADAĆECiljevisuizadaćepočetnogaučenjafrancuskogakaodrugogastranogjezika:

• razviti jezične vještine za receptivno i produktivno služenje stranim jezikom (slušanje,čitanje,govorenje,pisanje),

• usvojitiodređenilingvističkiisociolingvističkiinventar(lingvistički:vokabular,građunafonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski uzorci,osobitostiuinterakciji),

• uočitiposebnostisustavafrancuskogajezikauodnosunahrvatskiiprvistranijezik.Ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i kulturi,osposobljavanjeučenikazadaljnjeisamostalnoučenjeteprimjenuraznihizvoraznanja(straneliterature,enciklopedije,medijskihinformacija),istesukaoizaprvistranijezik.NASTAVNAGRAĐA

PRVIRAZRED(1.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

pravilnoreagiratinauputenastavnikausvakodnevnomkomuniciranjuurazredu, razumjetijednostavnuzvučnuporukuitodokazatiodgovorimanapitanja.

GovorenjeUčeniktreba:

pravilnoizgovaratirečenice, datiodgovorenapitanja, izrećiosnovnepodatkeosebi,svojojobitelji,odrugima, pravilnorabitiosnovneuzorkeukomuniciranju, koristitisepoznatimvokabularomuopisivanjulikovaisituacijausvomokruženjuilina

slici, pravilnoizgovaratinoveglasove.

ČitanjeUčeniktreba:

nakončitanjaodgovoritinapitanjaopročitanomtekstu, pri glasnom čitanju pravilno izgovoriti riječi (poglavito nove glasove) i pravilno

intoniratirečenicu, razumijevanjepročitanogatekstadokazatirješavanjemzadaćauztajtekst.

PisanjeUčeniktreba:

ispravnopisatijednostavnerečenice,aosobitoposebneoblikekojihnemauhrvatskomjeziku,

dopunitirečenicuijednostavnijitekst,

Page 111: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

112

preoblikovatirečenicu,odnosnokraćiijednostavnijitekstpozadanomuzorku, pismenoodgovoritinapitanja, opisatislikuoobrađenojtemi.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaŽivotuobitelji.Kupovanje.Putovanje.Pariz ‐znamenitostigrada.Prehrana.Slobodnovrijeme,blagdani.Moda,odijevanje.Film.KomunikacijskiuzorciPredstavljanjeipozdravljanje.Traženjeidavanjeosnovneinformacije;postavljanjepitanja(npr.o osobi, vremenu, interesima). Predlaganje i prihvaćanje poziva. Izražavanje zadovoljstva,divljenja.Izražavanjezapovijedi.Pisanjepisma,razglednice,čestitke.FonološkeiortografskeosobinePosebnepojavefrancuskogajezika(nazali,poluvokali).Osnovnapravilaizgovoraipisanja.Međunarodnatranskripcija.Vezivanjeuizgovoru.Grafičkiakcenti,apostrof.VokabularIzborvokabularaovisiotematskimsadržajimaikomunikacijskomkontekstu.Temeljnerazlikeizmeđusvakodnevnogagovoraipisanogateksta.Gramatičkagrađa:

Imenicesdeterminacijama,množinaimenica; Određeni i neodređeni član; partitivni član.Adjectifs possessifs.Adjectifs demonstratifs,

brojevi. Ženski rod. Samostalne i nesamostalne osobne zamjenice. Mjesto opisnih pridjeva u

rečenici;tvorbaženskogaroda;stupnjevanje. Glagoli:prezent,imperativ,passecompose,futursimple,povratniinepravilniglagoli. Nijekanje,pitanja.

DRUGIRAZRED(2.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

odgovoritinapitanjaokratkomtekstukojijeslušao(jednostavnisnimljenitekstovištoihgovoreizvornigovornici).

GovorenjeUčeniktreba:

uznatuknicukratkoprepričatiodslušaniilipročitanitekst, voditirazgovorpodanomemodelu, datiodgovornapostavljenapitanjaoobrađenojtemi, pravilnopostavitipitanjeusklopuzadanogateksta, pravilnoizgovaratinoveglasove,primijenitiispravnuintonacijurečenica.

Page 112: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

113

ČitanjeUčeniktreba:

razumjetiuputenafrancuskomjezikuuudžbenikuipriručniku, dokazati razumijevanje pročitana teksta rješavanjem zadaća, kojima se provjeravaju

sadržajiporukuteksta.PisanjeUčeniktreba

dopunitiipreoblikovatirečeniceikraćitekst, napisatiprigodnopismoičestitkuzablagdane,odnosnorođendan, sastavitikraćijednostavnitekstozadanojiprethodnoobrađenojtemi, pisatipodiktatu(dopustivesumanjepogreške).

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaFrancuska‐raznolikostzemlje,pokrajine,gradovi,praznici,putovanja,promet(TGV,autostopisl.),šport (npr. tenis, biciklizam), zdravlje i bolesti, novine, časopisi, radio i slobodno vrijeme,proslave,blagdani.Komunikacijskiuzorcitraženjeidavanjeinformacija(npr.gledeprometa,snalaženjeugraduilinajavnommjestu);traženje informacija telefonom, izražavanje mišljenja, davanje informacija o vremenu, izrazislaganja,neslaganja,predbacivanja,uporabarazličitihrazinajezikaurazličitimsituacijama.Fonološke i ortografske osobine stalno utvrđivanje izgovora, rečenični ritam i melodija,gramatičkaortografija.VokabularIzborvokabularaovisiotematskimsadržajimaikomunikacijskomkontekstu.Sustavnoraditinavokabularu(riječisuprotnogaznačenja).Navikavanjenauporaburječnika.Gramatičkagrađa

Determinacijaimenica: Uporaba i izostavljanje člana. Uporaba člana uz zemljopisna imena. Izražavanje

pripadnosti‐posvojnipridjeviiprijedložniizrazi. Tvorba i uporaba futura, imperfekta. Uporaba passe compose ‐ imperfekt ‐ kontrasti s

hrvatskimjezikom. Nepravilniglagoli. Odnosne zamjenice qui, que, dont, ou. Posvojne zamjenice. Pridjevi s dva oblika u

muškomrodu.Stupnjevanje. Prilozinačina,tvorba. Upravnoineupravnopitanje.

Page 113: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

114

TREĆIRAZRED(3.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

• razumjeti teksts izvornimgovornikomdostupanovojraziniučenja,a torazumijevanjedokazatirješavanjemrazličitihzadaćanatemeljuodslušanogateksta.

GovorenjeUčeniktreba:

• razgovarati(voditidijalog)ponatuknicama,• pravilnopostavitipitanje,• pravilnoprepričatipročitaniiliodslušanitekst,• opisatislikuilicrtež(likoveisituacije),• pobilješkamaizvijestitiozadaćiusklopuzadaneteme.

ČitanjeUčeniktreba:

• bezvećihteškoćačitatitekstoveizudžbenika,• pročitatikraćiodlomakjezičnolakšegaknjiževnogtekstaiprepričatiga.

PisanjeUčeniktreba:

• uz pročitani ili odslušani tekst napisati natuknice za opis, prepričavanje ili vođenjerazgovora,

• kratkosastavitiobrađenitekst,• napisatisastavozadanojtemi.

PrevođenjeUčeniktreba:

• prevestipojedinačnerečeniceilaganijitekstsfrancuskoganahrvatskijezik,uzuporaburječnika.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaŠkola, obrazovni sustav u Francuskoj. Šport i športske manifestacije. Blagdani u Francuskoj.Jedna od francuskih pokrajina. Prehrana i zdrav život. Znanost (upoznavanje s nekima odfrancuskih znanstvenika). Francuski strip i plakat. Francuska suvremena i tradicionalnašansona.Komunikacijskiuzrociizražavanjeosobnogagledišta,izražavanježelje,davanjesavjeta,opisivanjeosjećaja,osobnogastanja,molba,ispunjavanjeobrazaca,pisanjebrzojava,čestitanje.Fonološkeiortografskeosobinesustavanradnapravilnomizgovoru,ritamimelodijarečenice,morfosintaktičkaortografija.VokabularIzborvokabularaovisiotematskimsadržajimaikomunikacijskomkontekstu.Sustavnoseradinavokabularu(tvorbariječi,sinonimija,višeznačnostriječi).Uporabarječnika.Prijevodi.Gramatičkagrađa

Složeneimenice,rodiznačenje,tvorbamnožinesloženihimenica.

Page 114: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

115

Neodređenezamjeniceipridjevi‐kontrastshrvatskim jezikom.Osobnezamjenicekaoobjekti. Glagoli u pasivu, prošla vremena. Pluskvamperfekt. Konjunktiv (prezenta i perfekta).

Nepravilniglagoli. Tvorbaistupnjevanjepriloga. Pogodbenarečenica.

ČETVRTIRAZRED(4.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

• razumjetitekstoveprilagođeneovojjezičnojrazini,• datiinformacijeosadržajuizgovornogatekstasizvornimgovornicima(obavijestipreko

razglasanaželjezničkomiliautobusnomkolodvoruiuzletištu,uturističkojagenciji).GovorenjeUčeniktreba:

• postavljatipitanjaiodgovaratinanjih,• izvoditigovornevježbeponatuknicama,• izvješćivatipobilješkama,• opisivatilikove,predmeteisituacije,• prepričatipročitaniiliodslušanitekst.

ČitanjeUčeniktreba:

• čitatitekstovedostupneiprilagođeneovojjezičnojrazini,• čitatiirazumjetiizvornetekstove,kaoštosukraćiijednostavnijinovinskičlanci,tablice,

sheme,vozniredisi.PisanjeUčeniktreba:

• preoblikovatirečeniceitekst,• pisatibilješkeizodslušanogailipročitanogateksta,• pisatinatuknicezaopis,prepričavanjeivođenjerazgovora,• sastavitiprigodnopismoiporuku.

PrevođenjeUčeniktreba:

• prevoditilakšitekstsfrancuskoganahrvatskijezik,uzuporaburječnika,• prevestipojedinačnerečenicenafrancuskijezik.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaMladi i njihovi problemi, slobodno vrijeme. Frankofonske zemlje. Ujedinjena Europa. Pariz ‐nove građevine ‐ život u gradu. Film, televizija, kazalište (značajna imena francuskoga filma).Tisak.Reklama.Šansona(audioivideoprimjeri).KomunikacijskiuzorciIzražavanje osobnoga mišljenja, argumentacija. Traženje i davanje informacija. Izražavanje

Page 115: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

116

osjećaja zadovoljstva, žaljenja. Izražavanje slaganja i neslaganja. Predlaganje i prihvaćanje,odbijanje.VokabularOvisi o tematskim sadržajima i komunikacijskom kontekstu. Sustavno se radi o usvajanju iproširivanju vokabulara (tvorba riječi, definicija, sinonimija). Uporaba dvojezičnoga ijednojezičnogarječnika.Prijevodiuobasmjera.Gramatičkagrađa

Složeneupitneiodnosnezamjenice,kontrakcijesprijedlozima. Infinitiv‐kompariranjeikontrastiuodnosunahrvatskijezik. Kondicionalprošli.Passesimple. Slaganjevremena.Izražavanjevremena,uzroka,posljedice‐dodaciisloženarečenica. Uporaba konjunktiva prezenta i perfekta, tvorba konjunktiva imperfekta i

pluskvamperfekta. Ponavljanjegramatičkihsadržaja.

Page 116: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

117

TALIJANSKIJEZIKKAODRUGISTRANIJEZIK

CILJEVI(ISHODI)UČENJAIZADAĆECiljevisuizadaćepočetnogaučenjatalijanskogakaodrugogastranogjezika:

• razviti jezične vještine za receptivno i produktivno služenje stranim jezikom (slušanje,čitanje,govorenje,pisanje),

• usvojitiodređenilingvističkiisociolingvističkiinventar(lingvistički:vokabular,građunafonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikcijski uzorci,osobitostiuinterakciji),

• uočitiposebnostisustavatalijanskogajezikauodnosunahrvatskiiprvistranijezik.Ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i kulturi,osposobljavanjeučenikazadaljnjeisamostalnoučenjeteprimjenuraznihizvoraznanja(straneliterature,enciklopedije,medijskihinformacija),istesukaoizaprvistranijezik.NASTAVNAGRAĐA

PRVIRAZRED(1.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

pravilnoreagiratinauputenastavnikausvakodnevnomkomuniciranjuurazredu,razumjetijednostavnuzvučnuporukuitodokazatiodgovorimanapitanja.

GovorenjeUčeniktreba:

pravilnoizgovaratirečenice, odgovoritinapitanja, izreciosnovnepodatkeosebi,svojojobitelji,odrugima, pravilnoprimjenjivatiosnovneuzorkeukomuniciranju, uporabitipoznativokabularuopisivanjulikovaisituacijausvomokruženjuilinaslici, pravilnoizgovaratinoveglasove.

ČitanjeUčeniktreba:

nakončitanjaodgovoritinapitanjaopročitanutekstu, pri glasnom čitanju ispravno izgovarati riječi (poglavito nove glasove) i pravilno

intoniratirečenicu, razumijevanjepročitanogtekstadokazatirješavanjemzadaćauztajtekst.

PisanjeUčeniktreba:

ispravno pisati jednostavne rečenice, a poglavito posebne oblike, kojih nema uhrvatskomjeziku,

dopunitirečenicuijednostavnijitekst, preoblikovatirečenicu,odnosnokraćiijednostavnijitekstpozadanomemodelu, pismenoodgovoritinapitanja, opisatislikuoobrađenojtemi.

Page 117: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

118

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaObitelj i njezini članovi, rodbinski odnosi u obitelji, stan i stanovanje, život u kući, osobnahigijena, obroci, ustroj slobodnoga vremena. Izricanje sata, odlasci na izlete, ples, u kino,kazalište, na odmor, na more ili u planinu. Promet u gradu. Telefoniranje. Pisanje pisama ičestitaka. Prigodni blagdani u nas i u Italiji. Stalno se povezuju sva osobna iskustva iz životaučenika.KomunikacijskiuzorciPozdraviiuspostavljanjekontakatanaformalnojineformalnojrazini.Izražavanjezadovoljstva,zahvaljivanje. Traženje i davanje informacija o sebi i svojoj obitelji, Telefonski razgovor naformalnoj i neformalnoj razini. Prihvaćanje i odbijanje poziva. Zapovijedi na formalnoj ineformalnojrazini.Pisanječestitakaikratkihpisanihporuka.FonološkeiortografskeosobineUsvajanje na receptivnom i produktivnom planu fonološkoga sustava talijanskoga jezika.Usvajanje značajki talijanske grafije, odnos fonem‐grafem (digramma‐trigramma). Usvajanjerečeničnogaritma iakcentau izjavnoj iuupitnojrečenici,naglaskariječi (poglavitoonih,kojeslužeiunašemjeziku,arazlikujusesamoakcentom).Izgovorzvučnogibezvučnog‐s, izgovorgrafemaqu‐idrugihosobitostitalijanskogjezika.LeksikOdabir leksika uvjetovan je izborom tematskih sadržaja. U odabiru se valja držati načelafrekvencijeuporabljivostiriječiustvaralačkojjezičnojprodukcijiučenika.GramatičkastrukturaČlan: određeni i neodređeni član i njegova uporaba, uporaba člana uz pridjeve i imenice zarodbinskeodnose,partitivničlan.Zamjenice: osobne zamjenica ‐ naglašene i nenaglašene u nominativu, akuzativu i dativu.Čestica‐ne‐Imenice:muškiiženskirod,jedninaimnožina,slaganjeimeniceipridjeva.Pridjevi:muškiiženskirod,jedninaimnožina,aggettivipossessivi(posvojnezamjenice).Brojevi:glavniiredni,datumi.Glagoli:

Prezent glagola I., II. i III. konjugacije, prezent na ‐isc‐, prezent najučestalijihnepravilnih ipovratnihglagola,npr.avere,essere, fare,andare,dare,sapere,dovere,itd.

Imperativiimperativpovratnihglagola, Perfekt (s avere i essere) pravilnih i najučestalijih nepravilnih glagola, perfekt

povratnihglagola.Slaganjeparticipaprošlogasasubjektomglagolaisazamjenicomuakuzativu,

FuturI.,II.iIII.konjugacijeinajpovoljnijihnepravilnihipovratnihglagola, ImperfektI.,II.iIII.konjugacije,uporabaimperfektauodnosunaperfekt.

Prijedlozi:di,a,da,in,con,itd.Padežniprijedloziinjihovauporaba.Prilozi:najučestalijiprilozivremena,mjesta,itd.

Page 118: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

119

DRUGIRAZRED(2.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

odgovoritinapitanjaokratkomtekstukojijeslušao(jednostavnisnimljenitekstovištoihgovoreizvornigovornici).

GovorenjeUčeniktreba:

uznatuknicekratkoprepričatiodslušaniilipročitanitekst, voditirazgovorpozadanomemodelu, odgovoritinapostavljenapitanjaoobrađenojtemi, pravilnopostavitipitanjausklopuzadanogateksta, pravilnoizgovaratinoveglasove, primijenitiispravnuintonacijurečenica.

ČitanjeUčeniktreba:

razumjetiuputenatalijanskomjezikuuudžbenikuipriručniku, dokazati razumijevanje pročitana teksta rješavanjem zadaća, kojima se provjeravaju

sadržajiporukateksta.PisanjeUčeniktreba:

dopunitiipreoblikovatirečeniceikraćitekst, napisatiprigodnopismoičestitkuzablagdane,odnosnorođendan, sastavitikraćijednostavnitekstozadanojiprethodnoobrađenojtemi, pisatipodiktatu(dopuštenesumanjepogreške).

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaŠkola, život u školi, raspored radnoga dana, školski sustav u nas i u Italiji. Kupovanje uprodavaonici, u ljekarni, u restoranu. Banka i mjenjačnica. Promet i prometala, putovanje,odlazakuinozemstvo.OsnovezemljopisaItalije,obradajednogatalijanskogagrada,npr.Rima,VenecijeiliTrsta.Izborizvornihmaterijala‐slikovnih,humorističkih,literarnih.KomunikacijskiuzorciUspostavljanje kontakata, usmenih i pismenih, na formalnoj i neformalnoj razini. Opisivanjedogađaja, narativni stil. Izricanje zapovijedi i molbe u formalnom i neformalnom registru.Izricanjeosobnogaizbora,želje,prijedloga.Upućivanje,prihvaćanje,odbijanjepoziva.FonološkeiortografskeosobinePosebnupozornostvaljaobratitinajezičnitečnostiispravnostizgovoratetočnostupismenomizrazu,naovomstupnjuuvodeseinekielementisvojstvenipismenomizrazu(zavisnerečenice,gerundiv).LeksikOdabir leksika ovisi o tematskim sadržajima, o učestalosti i uporabljivosti riječi. U drugoj se

Page 119: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

120

godiniposebnapozornostposvećujeparafraziiuvođenjusinonimaiantonima.GramatičkastrukturaČlan:ponavljanjeisistematizacijaizI.godine.Imenice:tvorbaženskogarodanekihimenica,kojeoznačavajuzanimanjaizanate.Pridjevi:pravilnoinepravilnostupnjevanje.Uporabaaggettivipossessivi.Zamjenice: nenaglašene i naglašene osobne zamjenice, združeni oblici osobnih zamjenica,spajanje združenih oblika s imperativom, infinitivom i gerundivom i s ecco, združeni oblici sčesticom‐ne‐,odnosnezamjenice:che,chi,cuiitd.Glagoli: kondicional prezenta ‐ tvorba i uporaba, gerundiv, konjunktiv prezenta pravilnih inajpovoljnijihnepravilnihglagola‐tvorbaiuporaba.Prilozi:stupnjevanjenačinskihpriloga.Brojevi:glavniirednibrojevi.Računskeoperacije.Uporabazanadnevkeirazdoblja.Prijedlozi:uporabapadežnihprijedlogasčlanomibeznjega.Prijedloziunekimizrazima.

TREĆIRAZRED(3.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

razumjeti teksts izvornimgovornikomdostupanovojraziniučenja,a torazumijevanjedokazatirješavanjemrazličitihzadaćanatemeljuodslušanogateksta.

GovorenjeUčeniktreba:

razgovarati(voditidijalog)ponatuknicama, pravilnopostavitipitanje, ispravnoprepričatipročitaniiliodslušanitekst, opisatislikuilicrtež(likoveisituacije), pobilješkamaizvijestitiozadaćiusklopuzadaneteme.

ČitanjeUčeniktreba:

bezvećihteškoćačitatitekstoveizudžbenika, pročitatikraćiodlomakjezičnolakšegaknjiževnogtekstaiprepričatiga.

PisanjeUčeniktreba:

uz pročitani ili odslušani tekst napisati natuknice za opis, prepričavanje ili vođenjerazgovora,

kratkosastavitiobrađenitekst, napisatisastavozadanojtemi.

Page 120: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

121

PrevođenjeUčeniktreba:

prevestipojedinačnerečenicei laganijitekststalijanskognahrvatski jezik,uzuporaburječnika.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaUstrojslobodnogavremena,hobi,športišportskiživot.Putovanjauzemljiiinozemstvu.Putovanje u Italiju, priprema i planiranje puta s pripremama iz zemljopisnih i kulturološkihpodatakaoItaliji.Poznateosobeiztalijanskekultureiznanosti.ObičajiitradicijeuItalijiiunasu prigodnim blagdanima, svetkovinama, životu u gradu i na selu. Zapošljavanje i planovi zabudućnost.SredstvajavnogapriopćavanjaTV,radio,novine,film,itd.KomunikacijskiuzorciPozivanje,prihvaćanjeiodbijanjepoziva.Prihvaćanjeiliodbijanjeprijedloga.Traženjeuslugeiinformacije. Izražavanje oduševljenja, straha, kolebanja. Rasprave, pravila uljudne rasprave.Izražavanjerazočarenja,nade,zahvalnosti.FonološkeiortografskeosobineRazvijati tečnost izražavanja u usmenoj i točnost u pisanoj komunikaciji. Njegovati stilpismenogaizražavanja.Pravilnaprimjenaznakovainterpunkcije.LeksikProširivanjeleksikanovimsadržajima.Obradaporodiceriječi,tvorbademinutiva,parafraze.GramatičkestruktureČlan:sistematiziranjeuporabečlana.Imenice:sposebnimoblicimazamnožinuiženskirod.Nepravilnostiumnožiniimenicaitvorbiženskogaroda.Pridjevi:stupnjevanje,sistematizacije.Zamjenice:združenioblicinenaglašenihosobnihzamjenica.Spajanjezdruženihoblikaosobnih.Odnosnezamjenice,upitneipokaznezamjenice.Zamjenicasglagolima(infinitivom,imperativomigerundivom).Glagoli: pluskvamperfekt ‐ tvorba i uporaba, konjunktiv imperfekta ‐ tvorba i uporaba,pogodbene rečenice u sadašnjosti, slaganje vremena ‐ istovremenost u prošlosti, futur uprošlosti,bezličniglagoli.

Page 121: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

122

ČETVRTIRAZRED(4.godinaučenja)

JEZIČNEVJEŠTINESlušanjeUčeniktreba:

razumjetitekstoveprilagođeneovojjezičnojrazini, dati informacije o sadržaju izvornog teksta s izvornim govornicima (obavijesti preko

razglasanaželjezničkojiliautobusnojpostajiiuzletištu,uturističkojagenciji).GovorenjeUčeniktreba:

postavljatipitanjaiodgovaratinanjih, izvoditigovornevježbeponatuknicama, izvješćivatiobilješkama, opisivatilikove,predmeteisituacije, prepričatipročitaniiliodslušanitekst.

ČitanjeUčeniktreba:

čitatitekstovedostupneiprilagođeneovojjezičnojrazini, čitatiirazumjetiizvornetekstove,kaoštosukraćiijednostavnijinovinskičlanci,tablice,

sheme,vozniredisi.PisanjeUčeniktreba:

preoblikovatirečeniceitekst, pisatibilješkeizodslušanogilipročitanogteksta, pisatinatuknicezaopis,prepričavanjeivođenjerazgovora, sastavitiprigodnopismoiporuku.

PrevođenjeUčeniktreba:

prevoditilakšitekststalijanskognahrvatskijezikuzuporaburječnika, prevestipojedinačnerečenicenatalijanskijezik.

JEZIČNISADRŽAJIKulturaicivilizacijaČovjek i njegov rad, problemi zapošljavanja u Italiji i u nas. Život umalomemjestu i velikomgradu. Upoznavanje sa zemljopisnim, povijesnim i kulturološkim osobitostima Italije. Davanjeinformacijaonašojzemlji,suradnjimeđuzemljama.ŠkolaiškolskisustavuItalijiiunas.Poznatidogađaji izkulturnoga,znanstvenogipolitičkogživotaItalije. Italija injenaregionalnapodjela.Problemi ekologije, Jadran ‐ zajednički problem, turizam i agroturizam. Primjenjivati izvornematerijale‐zvučne,pisaneislikovne.KomunikacijskiuzorciPosebnu pozornost posvetiti izricanju osobnoga gledišta i mišljenja. Važno je razumijevanjerazličitihjezičnihregistarauusmenojipisanojprimjeni.Fonološkeiortografskeosobine.Sistematiziranjeiuvježbavanje.

Page 122: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

123

LeksikProširivanje leksika sobziromna sadržaje.Privikavanjena traženje riječi i uporabu rječnika idrugihizvoraznanjaojeziku.Gramatičkagrađa

Sistematizacijaiutvrđivanjevećobrađenegrađe. Slaganjevremenausadašnjostiiprošlosti,uzuporabuindikativaikonjunktiva. Aoristpravilnihinepravilnihglagola‐tvorbaiuporaba,predaorist‐tvorbaiuporaba. FuturII.‐tvorbaiuporaba, Pasivnakonstrukcijarečenice, Upravniineupravnigovor,zavisnerečeniceuindikativuikonjunktivu.

Page 123: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

124

KLASIČNIJEZICILATINSKIIGRČKIJEZIK

Važnostučenjaklasičnihjezika

Kodučenjastranihjezikavećjenaglašenanjihovaopćeobrazovna,komunikacijskaistručnadimenzija. To vrijedi i za klasične jezike odnosno za latinski i grčki jezik. Osobito je učenjelatinskogajezikauzapadnojkulturijednaodnajstarijihškolskihdisciplina,stradicijomduljomod dva tisućljeća. Tijekom te obrazovne prakse nastale su dvije temeljne koncepcije, koje supolazileodsuprotnihpolazišta.Prvubismomoglinazvatikoncepcijompošiljatelja.Polazilajeodlatinskoga kao živoga jezika te je učenike podučavala u oblicima njegove aktivne uporabe.Dominirala je Europom negdje do sredine 19. stoljeća, od kada se napušta u svim europskimzemljama.Drugajekoncepcijapolazilaodpotrebezarazumijevanjemgotovogalatinskogteksta.Tubismokoncepcijumoglinazvatikoncepcijomprimatelja.Onadominiranastavnompraksomdo danas, naravno, nikada sasvim "čista" od nastojanja da se, bar u najmanjojmjeri, zadrži ikomponenta aktivnoga vladanja latinskim jezikom. U hrvatskoj nastavnoj praksi razvila sekoncepcijaprimateljakojajeimaladvapravca.Prvijepolazioodpretpostavkedanajprijetrebanaučiti gramatičke oblike koji se potom "slažu u gramatički čiste rečenice (primat paradigmenadsintagmom),dokjedrugipristupkrenuoodtekstaukojemse"očitavaju"obliciiuloga,pasetakodobivenekategorijeslažuuparadigme(primatsintagmenadparadigmom).

Uovomplanuiprogramuizabiresekoncepcijakojapolaziodprimateljajezičneporukenalatinskom odnosno grčkome jeziku (tzv. pasivno znanje jezika) pretpostavljajući onaj pristup,koji polazi od teksta (primat sintagme nad paradigmom), ali ne zanemarujući i sve onevrijednosti koje su u školsku praksu ušle iz drugih pristupa i koncepcija (vježbe rečenica,elementiaktivnogvladanjajezikom).OčekivanjapostignućailiishodiučenjaklasičnihjezikaugimnazijamaI.ČITANJEIPISANJE1.RazumijevanjepravilazačitanjeipisanjeUčeniciće:

pravilnorabitipravilaizgovoraipravopisaklasičnogajezika; stećipozitivanstavpremačitanjuipisanju; usvojiti potrebu za čitanjem jednostavnijih i složenijih originalnih tekstova na

klasičnomujeziku.2.OvladavanjeznanjimaojezikuUčeniciće:

ovladatijednostavnim,složenimiosobitimgramatičkimkategorijama; razumjeti i znati određeni fond riječi prema jednostavnijim i složenijim originalnim

obrađenimtekstovima; povezati i objasniti vezegramatikevlastitoga jezika, ostalih stranih jezika (kojeučenik

uči)igramatikeklasičnogajezika.3.PrimjenaznanjaojezikuUčeniciće:

samostalno,iuzpomoć,primijenitijednostavne,složeneiosobitegramatičkekategorije; samostalno, i uz pomoć, sastavljati sve vrste rečenica i konstrukcija, nadopunjavati i

povezivatidijelovepredloženaprilagođenogaioriginalnogateksta; samostalno se služiti popisom riječi u dvojezičnomu i višejezičnomu rječniku te

usporeditietimologijuriječikojasetemeljinaklasičnomujeziku.

Page 124: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

125

II.RAZUMIJEVANJE,PREVOĐENJEIINTERPRETACIJATEKSTOVA1.Pripremanjezačitanje,analizuirazumijevanjetekstaUčeniciće:

ispravno pročitati i odrediti funkcije riječi u rečenicama, znatimorfološki i sintaktičkianaliziratirečenice;

samostalno, i uz pomoć, razumjeti sadržaj i znati izdvojiti bitne podatke iz rečenice ijednostavnijegaisloženijegaoriginalnogateksta;

uočiti civilizacijske sadržaje u rečenicama u jednostavnim i složenijim originalnimtekstovima.

2.OstvarivanjeprijevodaUčeniciće:

samostalno, i pomoću rječnika, prevesti rečenice, fraze ili izreke te jednostavniji isloženijioriginalnitekstsklasičnogajezikanavlastiti,iobrnuto;

usvojitiiprimjenjivatistrategijesuradničkogaiindividualnogaučenja; steći interes za razumijevanje teksta te radoznalost i kreativnost u ostvarivanju

prijevodasklasičnogajezikanavlastiti,iobrnuto.3.PripremanjezaanalizuishvaćanjetekstualnepodlogeUčeniciće:

samostalno, i uz pomoć, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanujednostavnijega i složenijegaoriginalnoga teksta te jeprimijeniti,povezati ili svrstatiucivilizacijski,književnopovijesniifilozofskikontekst;

objasnitiporukuiprevestiizrekeipoučnerečenice; staviti jednostavniji i složeniji originalni tekst u odnos s civilizacijskim i književno‐

povijesnim kontekstom te usporediti i povezati konkretne situacije iz svakodnevnogaživota s primjerima iz književno‐povijesnoga konteksta i originalnoga teksta naklasičnomujeziku.

III.MEĐUKULTURNODJELOVANJE1.IstraživanjekultureinasljeđaUčeniciće:

čitati mitološke priče i tekstove civilizacijskoga, književno‐povijesnoga i filozofskogasadržajaizraznihizvora,uključujućiielektroničkemedije;

samostalnoistraživatikulturuinasljeđeteuspoređivativezevlastitekultureskulturomklasičnogajezika;

izvesti zaključke i osmisliti prezentacije o isprepletenosti kultura prošlosti sasuvremenimiskustvom.

2.PrimjenaznanjaokulturiinasljeđuUčeniciće:

navoditi,prepričati iupotrijebitiukonkretnoj situacijipriče izmitologije tepodatke izpovijesti,književnosti,filozofijeicivilizacije;

citirati,upotrijebitiiznatismjestitiizrekeucivilizacijski,književno‐povijesniifilozofskikontekst:

samostalno koristiti različite izvore, uključujući i elektroničke medije u pripremiprezentacijecivilizacijskih,književno‐povijesnihifilozofskihsadržaja.

3.UspoređivanjeirazumijevanjeznanjaokulturiinasljeđuUčeniciće:

uočitiipromicativažnostpoštivanjavlastitekultureidrugihkultura;

Page 125: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

126

prepoznati i znati prezentirati sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultureklasičnogajezika;

usvojiti i primijeniti humanističke vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja,altruizamitolerancijatevažnostaktivnasudjelovanjaupitanjimabitnimazazajednicu.

LATINSKIJEZIKProgramzadvogodišnjeučenje

OPĆICILJEVIIZADAĆE

Općisuciljevinastavelatinskogjezikaosposobljavanjeučenikazaprepoznavanje,spoznjuirazumijevanje jezične građe latinskoga jezika, upoznavanje i razumijevanje civilizacijskogakonteksta u kojemu ta građa postoji kao prenositelj određenih obavijesti i, napokon,razumijevanjekonkretnihtekstovanalatinskomjezikutedaihmožeprevestinahrvatskijezik.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razumijevanjeizvornogatekstapisanogalatinskimjezikom; prepoznati,razlikovatiipovezatigramatičkestruktureutekstu;razlikovatiodnose

unutarrečenice; prepoznatiporukuirazumjetisadržajteksta; prevestitekstspomoćukomentara; ovladatitemelčjnimgramatičkimoblicimaistrukturama; primijenitipravilanaglašavanjariječi; prepoznatiiprimijenitiosnovemorfologijeteprevestiinavestitraženeoblikena

pojedinojraziniučenja(imenice,pridjeve,zamjeničkepridjeve,brojeve,glagoleipriloge);

prepoznatiiodreditistruktururečenice(aktivneipasivnetefunkcijuriječi); ovladatisintaksomglagola; vladatisintaksomzavisnerečenice; prevesti(navestiznačenje)riječiizpropisanogavokabulara; prepoznati,razlikovatiinavestisinonimeiantonimeriječi; prepoznatietimologijuriječi; uočitilatinskikorijenusuvremenojriječi; poznavatiosnoverimskekultureicivilizacijeosobitookolnostipovezanesasadržajem

književnogatekstaiokolnostiukojimajetekstnastao; prepoznatiinavestipoznatesentencijeautora; navestiiopisatinajvažnijelikoveizrimskemitologijeirimskepovijesti; navestiiopisatiobilježjarimskesvakodnevice(obitelj,odjeća,obrazovanje,običaji,

zanimanja,stanovanje,kalendar,imenaikratice); prepoznatiinavestirimskonasljeđe(tragoveantikenakonpadaCarstva)ipovezatis

atičkimnasljeđemnaprostoruBiH; uočitiinavestiobilježjarimskepolitičkeikulturnepovijesti,primjericearhitekturai

umjetnost.Pregledprogramskihsadržaja:JEZIČNOPODRUČJE

• Glasovnisustav,pismo,pravopisiizgovor.

Page 126: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

127

• Rečenica, padež i deklinacija, konjugacija, stupnjevanje pridjeva i priloga (bez rjeđihosobitosti).

• Prijedloziibrojevi.• Izabranidijelovisintaksepadeža.• Sintaksakonstrukcija.• Sintaksazavisnihrečenica.• Neupravnigovor.

JEZIČNISADRŽAJI‐KULTURNOICIVILIZACIJSKOPODRUČJE

• Rimskacivilizacijananašemtlu.• Rim,životuRimu,rimskadržava.• Obiteljskiodnosi.• Rimskiobičaji.• Zanimanja.• AntičkaItalija.• Trgovinaigospodarstvo.• Putovi,transport,pošta.• PovijestrimskedržaveodosnutkadoAugusta.• Odnosgradaisela.• ObrazovanjeuRimu.• Pompeji‐slikaprovincijskogagrada.• Rimskakućaivila.• Rimskamitologija.• Rimskijunaciivelikani.• DržavnouređenjeudobaRepublike.• SenatiSkupština.• Pregledrimskihmagistratura.• Rimskareligija.

Jezičniiizvan‐jezičniobrazovniciljeviizadaciobjedinjenisuukonkretnimlatinskimtekstovimaipristupaimsekaojedinstvuobrazovnihzadataka.PREGLEDTEMA

PRVAGODINAUČENJA

TJEDAN

TEMA

CIVILIZACIJA

GRAMATIKA

1. Tkojegovoriolatinski? Rimljaniilatinskijezik Glasovnisustavlatinskoga

jezika2. Tkojegovoriolatinski? Latinicainjezinrazvoj Glasovnisustav,pismo, pravopisiizgovor3. Tkojegovoriolatinski? Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

4. Rimljaniunašemzavičaju

Našikrajevipodrimskomvlašću

Rečenica,padežiideklinacija:

N,A,a;a‐,o‐,iu‐dekl; 3.licesg.ipl. 1.i2.konjugacija

Page 127: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

128

5. Rimljaniunašemzavičaju

Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

6. Rim‐ antičkosredište NajstarijepričeilegendeuRimu

Giga‐,o‐ iu‐dekl.;

3.licesg.ipl.

3.i4.konjugacija7. Rim‐ antičkosredište Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

8. Rim‐ antičkosredište NajstarijapovijestRima Ab,D,ab,d,a‐,o‐ iudekl.; est.sunt9. Rim‐ antičkosredište Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

10. Rim‐ antičkosredište RazvojRima Viva‐,o‐,u‐dekl.;na‐er,vir,

domus;2.licesg. ipl. imp.

11. Rim‐ antičkosredište Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

12. Rim‐ antičkosredište GrađevineuRimuirimskim Neutrao‐iu‐ dekl.; gradovimaunas pridjevia‐ iO‐ dekl.; 1.i2.licesg.ipl.prez.

13. Rim‐ antičkosredište Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

14. Životuvelegradu Uliceitrgovi,rimskiForum 3.i5.dekl.bezViv;

ind.impf.akt.

15. Životuvelegradu Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

16. Ukruguobitelji Rimskaobitelj V.iv3.i5.deki. neutra3.dekl.;II.,inf.prez.

akt.17. Ukruguobitelji Životrobova Pridjevi3.dekl.;prez.akt.18. Ukruguobitelji Ponavljanjeiškolskazadaća 19. Ukruguobitelji Dječjeigre,odgoj,izobrazba, Neprav.imenice, Naulicamavelegrada brak,jelaipićauRimu,rimska Ind.prez.iimpf.pas.; kuća inf.prez.pas.

20. Ukruguobitelji Naulicamavelegrada Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

21. Roboviiumjetnici Pogrebiigrobovi, Fut.akt.esse: 1.i2.konjugacija;

muškaodjećaiobuća komp.pridjeva22. Roboviiumjetnici Ženskaodjeća,obrt, Fut.akt.3i4.konjugacija; industrijaiumjetnost futurpas.,nepravilnakomp.

23. Roboviiumjetnici Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

24. Latinskijezik LatinskiuItaliji Osobneiposvojnezamjenice, složeniceesse,fio

25. Latinskijezik Ponavljanjeiškolskazadaća 26. Latinskijezik Širenjelatinskogjezika Suus,sua,suum;quis,quid27. Latinskijezik Ponavljanjeiutvrđivanje

Page 128: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

129

gradiva28. ZemljaItala AntičkaidanašnjaItalija Pokaznezamjenice29. ZemljaItala Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

30. Ratoviiosvajanja Kratakpregledrimskepovijesti Qui,aliquis,nemo,nihil, zamjen.pridjevi

31. Ratoviiosvajanja Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

32. Trgovciputujusvijetom Trgovinaigospodarstvo Glavniirednibrojevi rimskedržave

33. Trgovciputujusvijetom Ponavljanjeiškolskazadaća 34. Trgovciputujusvijetom Poštanskaslužba Prijedlozisakuzativom35. Trgovciputujusvijetom Pomorskiputovi Prijedlozisablativom; ak.iabl.;causa igratia

(36). Trgovciputujusvijetom Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

DRUGAGODINAUČENJA

TJEDANTEMA

CIVILIZACIJA

GRAMATIKA

1. Rimljaninnavikendu Životuselu Ind.perf.iplpf.akt.

2. Rimljaninnavikendu Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

3. Idemourimskuškolu Rimskisustavizobrazbe Fut.II.akt.,inf.perf.akt.ipas.perf.ifut.,ind.perf.pas.

4. Idemourimskuškolu Rimskaknjige,terme Verbadeponentiaind.plpf.pas.,ind.fut.pas.supin

5. Idemourimskuškolu Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

6. Gradpodpepelom Pompeji Konjug.prez.akt.ipas.1.konjug.

7. Gradpodpepelom Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

8. Gradpodpepelom Rimskevile Konjug.prez.akt.ipas.2.,3.i4.konjug.sing.

9. Gradpodpepelom Rimskiurbanizam Konjug.impf.akt.ipas.,konjug.perf.iplpf.akt.ipas.

konjugfio10. Gradpodpepelom Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

11. Ibogovisuljudi Pričeonajvažnijimrimskimbogovima

Glagoli:fero,volo,nolo,malo

12. Ibogovisuljudi Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

13. Ibogovisuljudi Pričeoostalimabožanstvima Glagol:eo,ire

Page 129: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

130

14. Ibogovisuljudi Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

15. Rađasedržava OsnivanjeRepublike,prviratovi

Sintaksaakuzativa,dativaigenitiva

16. Rađasedržava Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

17. Rađasedržava Strukturaranogarimskogdruštva

Sintaksaablativa

18. Rađasedržava Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

19. Narodvojnika RatovisMakedoncima,GrcimaiIlirima

20. Narodvojnika Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

21. Svatkoprotivsvakoga BraćaGrakho Perifrastičnakonjugacijagerundigerundiv

22. Robovskiustanci Robovskiustanci Zamjenagerundagerundivom

23. Robovskiustanci Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

24.. Robovskiustanci Građanskiratovi,CezariPompej

Consecutiotemporum,zav.upitnerečenice

25.. Robovskiustanci Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

26. Robovskiustanci Prviidrugitriumvirat,propastRepublike

Vremenskeiuzročnerečenice

27. Robovskiustanci Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

28. SenatuspopulusqueRomanus

DržavnouređenjeudobaRepublike

Namjernerečenice

29. SenatuspopulusqueRomanus

Senatisenatori Posljedičnerečenice

30. SenatuspopulusqueRomanus

Ponavljanjeiutvrđivanjegradiva

31. SenatuspopulusqueRomanus

Skupštine Pogodbene,dopusneiusporednerečenice

32. SenatuspopulusqueRomanus

Ponavljanjeiškolskazadaća

33. Cursushonorum MagistraturauRimu Ablativapsolut.34. Cursushonorum Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

35. Pticeproričubudućnost Obredi,religijaikalendar Neupravnigovor36. Pticeproričubudućnost Ponavljanjeiutvrđivanje

gradiva

Page 130: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

131

LATINSKIJEZIK(Programizaklasičnegimnazije)

CILJISVRHA

Usklopuprogramaklasičnihgimnazijaciljjenastavelatinskogajezikaosposobitiučenikazapoznavanje i razumijevanje jezične građe teksta na latinskom jeziku, za razumijevanje izvan‐jezičnoga konteksta (povijesnoga, kulturnoga i civilizacijskog), za uočavanje i prepoznavanjeknjiževno‐teorijskih značajki te za prevođenje teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjemsamostalnostigledeuporabe,pribavljanjaiodabirarazličitihizvoraznanjaipodataka.

Učeći latinski jezik, kojim se više ne komunicira govorno i izravno u prostoru, učeniciovladavaju komunikacijom s tekstom u vremenskoj dimenziji. Tako upoznaju dijakronijskirazvojjezika,temelje,razvojislijedkulturnogaicivilizacijskognasljeđateodnoseipovezanostantičkoga i suvremenog književnoga stvaralaštva, posebice u hrvatskoj književnostiposredovanjemhrvatskihlatinista,svedodanašnjihdana.

Imajućiuvidusuvremenepotrebeučenjaipoznavanjalatinskogajezika,uvedenesuunekenovostigledesadržajaprograma.Dosadsuseulatinskomjezikuobrađivalisamopiscizlatnogaisrebrnograzdoblja,uzgotovoneznatnaodstupanja.Sadaseobuhvaćacjelovitrazvojlatinskogajezika, od2. stoljećaprijeKrista (Plaut)domodernog latinizma, preciznije ‐ doBoškovića.Uzobradujezičnihsadržaja,opsežnijeseuvodiiobradakulturnihsadržajaodprvepojaverimskedržave do propasti Zapadnoga Rimskog Carstva. Unutar književnopovijesnih sadržajaobuhvaćeni su glavni pisci i razdoblja u razvoju rimske i latinske književnosti. Kako bi sesačuvalakvantitetaikvalitetaobradepojedinihcjelina,uvedenajeprviputuklasičnimjezicimailektira,itonaizvornikuiuprijevodu.Programjezamišljentakodaučenikaizcjelineucjelinusvevišeosamostaljujekakobiprikrajuizobrazbemogaosamostalnokomuniciratistekstom,pasutomepodređenisvielementi.

Ostvarenje cilja i postizanje svrhe nastave latinskoga jezika predviđa se ili uosmogodišnjem učenju (od petoga razreda osnovne škole) te je za klasične gimnazijepredstavljen kao program nastavka učenja, ili u četverogodišnjem učenju u klasičnimgimnazijama te je predstavljen kao početni program. Oba programa rasporedom i ritmomusvajanjagrađeslijededobniispoznajnirazvojučenikatejemogućenakrajučetvrtogarazredagimnazijeočekivatiostvarenjetihzadaća.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:Tijekomgimnazijskeizobrazbetrebalobiostvaritisljedećezadaćeiciljeve(ishode)učenja:

razumijevanjeizvornogatekstapisanogalatinskimjezikom; prepoznatiirazlikovatiklasičniitradicionalniizgovor; primijenitiiuporabitipravilanaglašavanjariječi; razlikovatiodnoseunutarrečenice; prevestitekstspomoćukomentara; prepoznati,uporabitiiprimijenititemeljemorfologijeteprevestiinavestitraženeoblike

(imenice,pridjeve,zamjenice,zamjeničkepridjeve,brojeve,glagole,priloge); prepoznati,razlikovatiipovezatigramatičkestruktureutekstu; prepoznati i odrediti strukturu rečenice, funkciju riječi i njihove odnose te razlike u

strukturiaktivneipasivnerečenice; prepoznatisintaksupadeža,prevestiakuzativcilja,dativvršiteljaradnje,genitivposvojni

idjelatni,ablativodvajanja,mjesta,vremenaiuspoređivanja; ovladati sintaksom glagola te prepoznati, navesti i prevesti konstrukcije (Acl, Ncl,

perifrastičnukonjugacijuaktivnuipasivnuteablativapsolutni,glagolaimena(gerundivi

Page 131: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

132

gerund),prevestikonjuktivunezavisnimrečenicama; vladatisintaksomzavisnerečenice(upitne,namjerne,vremenske,uzročne,posljedične,

pogodbene,dopusneiodnosne); prevesti(navestiznačenje)riječiizpropisanogavokabulara; prepoznati,razlikovatiinavestisinonimeiantonimeriječi; prepoznatietimologijuriječi; uočitilatinskikorijenusuvremenojriječi; navestiiopisatiobilježjarimskeknjiževnosti(razdoblja,književnevrste,autore); prepoznati iopisati jezik i strukturuknjiževnogadjela (unutarnjastruktura, stil i jezik,

stilskefigure); poznavatiiprimijenitipravilaprozodijeimetrike; poznavatiosnoverimskekulture i civilizacijeosobitookolnostipovezanesasadržajem

književnogatekstaiokolnostiukojimajetekstnastao; prepoznatiinavestipoznatesentencijeautora; navestiiopisatinajvažnijelikoveizrimskemitologijeirimskepovijesti; navesti i opisati obilježja rimske svakodnevice (obitelj, odjeća, obrazovanje, običaji,

zanimanja,stanovanje,kalendar,imenaikratice); prepoznati i navesti rimsko nasljeđe (tragove antike nakon pada Carstva) i povezati s

atičkimnasljeđemnaprostoruBiH; uočiti i navesti obilježja rimske političke i kulturne povijesti, primjerice arhitektura i

umjetnost.PROGRAMSKAGRAĐA‐Nastavakučenjaizosnovneškole

PRVIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa) Izjezičnihsadržaja:

• ponoviti i utvrditi prethodna znanja učenika i nastojati izjednačiti razine u izgovoru,akcentuaciji,pisanju,morfologiji,sintaksipadežaikonstrukcija;

• produbitiirazraditisintakserečenica.b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja:

• utvrditipojamstila,provoditistilskeanalize;• razraditi: osnovne kvantitativne metrike, osnove antičke retorike, književne vrste,

književnostCiceronovadoba.c) Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja:

• datipovijesnisklopzbivanjaskrajaRepublike;• pojasnitiCiceronovživotipolitiku.

Pregledprogramskihsadržaja:

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Razradasintakselatinskogajezika.Tekstovi:Ciceron:InCatilinamIiProArchiaPoeta,odabir,Brutus:Razvitakrimskoggovorništva,304‐316‐50redaka

Page 132: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

133

Ovidije:Metamorfoze,odabir,Tristia,odabir,EpistulaeexPonto,odabir‐40redaka(uprosjeku8redakaposatuili8heksametara)Metrika:Osnovekvantitativnemetrike,heksametarielegijskidistihKnjiževnoteorijskisadržaji:Antička retorika i slaganje govora, tropi i figure, epistolografija kao književna vrsta, razvojelegije,ScipionovknjiževnikrugiCiceronovodobarimskeknjiževnosti.Lektira:latinskaCiceron: Pisma, odabir koji bi oslikavao Ciceronov životopis, književno stvaranje i političkedogađaje,50‐akredaka;Propercije:Elegije,odabir,30‐50stihova.Lektira:hrvatskaCiceron: Dva govora (izbor između In Catilinam IV, Pro Milone, De imperio Cn. Pompei,Philippicae,InVerrem,ProSextoRoscioAmerino);Ovidije:Metamorfoze;TibuliPropercije:Odabirizantologijasvjetskeiljubavnepoezije.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJICiceronovživotopisipolitičkodjelovanje,zbivanjadopočetkaprincipata;Augustkaosredišnjapovijesnaosobatogarazdoblja.

DRUGIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa) Izjezičnihsadržaja:

• uvesti dijakronijske napomene o jeziku različitih autora glede primjene i odstupanja odjezičnenorme.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja:• daljerazrađivatimetriku,• književnevrste:epskaknjiževnostRima,historiografija,rimskakomedija,lirika,• književniutjecaji‐primjeriizhrvatskeknjiževnosti.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja:• principatiAugustovodoba.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:DijakronijskirazvojlatinskogajezikaodPlautadoHoracija.Tekstovi:Livije:AbUrbeCondita,odabir‐10Vergilije: Eneida, odabir (obvezno I, II, VI), Bucolica I i Georgica, odabir (obvezno PohvalaItalije,II,136‐176)‐5Plaut:odabirizjednekomedije‐10Katul:odabirlirike‐10Horacije:odabirizsatira‐20(uprosjeku10redakailiheksametara).Metrika:

Page 133: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

134

Jampskisenar,falečkijedanaesterac,holijamb,safičkastrofa.Književnoteorijskisadržaji:Daljnjirazvojhistoriografije,epiepskaknjiževnostuRimu,bukolskapoezija,rimskakomedija,lirika neoterika, rimska satira, Horacijeva teorija književnosti, Augustovo doba rimskeknjiževnosti.Lektira:latinskaVergilije:odabirizdjela,100stihovaHoracije:odabirizepistula,50stihovaTerencije:jednadramskapartija,50stihova.Lektira:hrvatskaVergilije:EneidaKatul:PjesmeHoracije:SatireiEpistulePlaut:Aulularija,HvalisavivojnikTerencije:Braća.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIPrincipatiPaxAugusta.

TREĆIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

postićikodučenikasnalaženjeujezičnimregistrima, uočavanjerazvojairaslojavanjalatinskogajezika, sintaktičkeanalize.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: uputitiučenikeuznačajkesrebrnogadobarimskeknjiževnosti, uodnoserimskeihelenističkepoezije, urazvojtragedije,romana,epistolografije,epigramatike, razraditimetriku.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: pratitipovijesnirazvojCarstva‐dopropasti, životljudiucarskodoba.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Raslojavanjelatinskogajezikana:sermovulgaris,cotidianusiurbanus.Tekstovi:Horacije:odabirizOda‐20Petronije:Satirikon,odabir‐10Tacit:AnaliiHistorije,odabir‐40PlinijeMlađi:Pisma,odabir‐10Juvenal:Satire,odabir‐10Marcijal:Epigrami,odabir‐10(uprosjeku12redovailiheksametara).

Page 134: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

135

Metrika:Alkejska, glikonejska, asklepijadske strofe (glvconea asclepiadea, asclepiadea glvconea,asclepiadeapherecrateaglvconea),većiimanjiasklepijadskistih,jampskaepoda.Književnoteorijskisadržaji:Rimska lirikapremagrčkoj,vrhunacantičkehistoriografije,propastgovorništva,daljnji razvojepistolografije, procvat retorike i retorizacije poezije, rimska tragedija, roman, epigramatika isatiranavrhuncu,srebrnodobarimskeknjiževnosti.Lektira:latinskaTacit:Germania,odabir,70‐akredakaSeneka:Partijaiztragedije,50‐akredakaJuvenal:Satire,odabir,70‐akstihovaKvintilijan:Obrazovanjegovornika,odlomakotropimaifigurama,50‐akredova.Lektira:hrvatskaTacit:AnaliiHistorijeApulej:ZlatnimagaracSvetonije:DvanaestcarevaHoracije:OdabirpremaantologijamarimskelirikePetronije:Satirikon.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIPovijesnirazvojCarstvadopropasti.

ČETVRTIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

raščlaniti kontrastivnim pristupom odnose srednjovjekovnoga i novovjekovnoglatiniteta,

uputitiuhrvatskilatinitet, pripremiti učenike za pribavljanje i klasiranje podataka, za suradnje s ostalim

predmetima,poglavitosnastavomhrvatskogajezika.b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja:

uvestiupregledlatinskeknjiževnostidonovogavijeka, staviti u odnose i istaknuti utjecaje antika ‐ latinizam, europski latinizam ‐ hrvatski

latinizam, istaknutihrvatskelatinisteuknjiževnosti,filozofiji,prirodnimznanostima.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: predstavitisrednjovjekovnelatinskespomenikeizavičajnukulturnubaštinu, životsrednjegavijeka‐Europa,Hrvatska, osamostaliti učenike u pribavljanju, klasiranju podataka te za suradnju s drugim

nastavnimpredmetima.JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:

Page 135: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

136

Srednjovjekovniinovovjekovnilatinskijezik.Tekstovi:Lukrecije:Oprirodi,odabir‐10Seneka:PismaLuciliju,odabir‐10Boetije:Utjeha,odabir‐10Srednjovjekovnilatinitet‐odabirizCarminaBurana,jednakraćahrvatskapovijesnaisprava‐3TomaArhiđakon:HistoriaSalonitana‐10Erazmo:Pisma,odabir(prepiskasnašimhumanistima)‐5Česmički:Elegijeiepigrami,odabir‐10Marulić:Davidijada,odabir‐10I.Crijević:Pjesme,odabir‐5A.Vrančić:Epistule,odabir‐5R. Bošković: odlomak nekog filozofskog djela (Philosophiae naturalis theoria, npr.) ‐ 10 (uprosjeku14redovailiheksametara).Književnoteorijskisadržaji:Rimska filozofija kao posrednik između srednjega vijeka i grčke filozofije, crkveni oci iciceronizam, književne vrste i rodovi u latinizmu i njihova veza s antikom, utjecaj antike nalatinizam i preko njega na književnosti na narodnim jezicima, hrvatski latinizam u svjetlueuropskogalatinizmaikaozasebniisamosvojnidiohrvatskeknjiževnosti.Lektira:latinskaLukrecije:Oprirodi,odlomak,50‐akstihovaCiceron:SomniumScipionis,odabir,30‐akredovaSv.Augustin:Confessiones,odlomak,50‐akredovaŠižgorić:Elegije,odabir,50‐akstihovaKatančić:Pjesme,odabir,30‐akstihovaRastić:Satire,odabir,30‐akstihova.Lektira:hrvatskaCiceron:jednofilozofskodjelo(Katon,Lelije,RaspraveuTuskulu)Seneka:Jednofilozofskodjelo(Deira,Debrevitatevitae)Lukrecije:OprirodiSv.Augustin:OdržaviBožjoj,odabirErazmo:PohvalaludostiMarulić:Davidijada.

Page 136: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

137

POČETNOUČENJELATINSKOGAJEZIKA(četverogodišnjiprogram)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razumijevanjeizvornogatekstapisanogalatinskimjezikom; prepoznati,razlikovatiipovezatigramatičkestruktureutekstu;razlikovatiodnose

unutarrečenice; prepoznatiporukuirazumjetisadržajteksta; prevestitekstspomoćukomentara; ovladatiosnovnimgramatičkimoblicimaistrukturama; primijenitipravilanaglašavanjariječi; prepoznatiiprimijenitiosnovemorfologijeteprevestiinavestitraženeoblikena

pojedinojraziniučenja(imenice,pridjeve,zamjeničkepridjeve,brojeve,glagoleipriloge);

prepoznatiiodreditistruktururečenice(aktivneipasivnetefunkcijuriječi); ovladatisintaksomglagola; vladatisintaksomzavisnerečenice; prevesti(navestiznačenje)riječiizpropisanogavokabulara; prepoznati,razlikovatiinavestisinohnimeiantonimeriječi; prepoznatietimologijuriječi; uočitilatinskikorijenusuvremenojriječi; poznavatiosnoverimskekultureicivilizacijeosobitookolnostipovezanesasadržajem

književnogatekstaiokolnostiukojimajetekstnastao; prepoznatiinavestipoznatesentencijeautora; navestiiopisatinajvažnijelikoveizrimskemitologijeirimskepovijesti; navestiiopisatiobilježjarimskesvakodnevice(obitelj,odjeća,obrazovanje,običaji,

zanimanja,stanovanje,kalendar,imenaikratice); prepoznatiinavestirimskonasljeđe(tragoveantikenakonpadaCarstva)ipovezatis

atičkimnasljeđemnaprostoruBiH; uočitiinavestiobilježjarimskepolitičkeikulturnepovijesti,primjericearhitekturai

umjetnost.

PRVIRAZRED

JEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

upoznatiglasovniinaglasnisustav,izgovorpismoiortografijulatinskogajezika, uputiti na uočavanje razlika i sličnosti u gramatičkima kategorijama latinskoga jezika

premahrvatskomistranimjezicimakojeučeniciuče, usvajati,uvježbavatiosobitostilatinskegramatike.

b)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: upoznatimitskupovijestRima,razvoj,građevine,životgrada, upoznatipovijesnesklopove,ustrojrimskevlasti, kraljevstvo,početakRepublike.

JEZIČNISADRŽAJI

Page 137: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

138

Jezičnisadržaji:

Glasovnisustav,naglasak(akcent),pismoipravopis‐3 Nominalnisustav,pridjevi,prilozi‐35 Indikativiaktivniipasivniprezentskeiperfektneosnove‐35 Imperativi,infinitivi,participiprezentaaktivaiperfektapasiva‐5 Glagolessesasloženicama‐5 Deponentni,semideponentniibezličniglagoli‐3 Zamjenice‐10 Brojeviiprijedlozi(upregledu)‐3 Dijelovirečenice,jednostavnerečenice,vrstenezavisnihrečenica Nezavisnosloženerečenice,zavisnosloženerečenice,odnosnerečenicesindikativom‐1

KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJINastanakRima,najstarijamitskapovijestRima,PočetakRepublike,zbivanjaodpunskihratova,ustrojrimskerepublikanskevlasti.

DRUGIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

usvajatidaljnjeosobitostilatinskegramatike‐glagolskinačini,perifrastičnekonjugacije,konstrukcije,sintaksazavisnosloženerečenice,

uvježbavatipristuptekstukaonositeljuobavijesti,prijevodi.b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja:

upoznatiknjiževnevrste‐historiografija,ostalaproza, uvestilektiru. Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: upoznatisvakodnevniživotRimljana, povijesnazbivanjadoCezara.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:

Konjunktiv‐10 Konjunktivunezavisnimrečenicama‐5 Nepravilniglagoli‐15 Glagolskaimena(supini,gerundivi,gerund)‐5 Perifrastičnekonjugacije‐5 Elementisintaksepadeža‐5 Ablativapsolutni‐5 Konstrukcijesinfinitivom‐10 Consecutiotemporum‐5 Zavisnosloženerečenice‐20 Upravniineupravnigovor‐5

Tekstovi:Sv.Jeronim:Vulgata,odabirFedro:Basne,odabirlakšihepigramaOvatriodabirasejavljajupassim,uzobrađivanjegramatičkihkategorijauprvompolugodištu‐

Page 138: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

139

50Sljedećisetekstovičitajuuzobradusintaktičkihsadržajaudrugompolugodištu:Ciceron:Pisma,odabir‐10Salustije:BellumCatilinae,odabir‐20Cezar:Galskirat(dijelovioobičajima),Građanskirat(dijelovionašimkrajevima).Lektira:hrvatskaSalustije:KatilininaurotaCezar:OdabirizGalskogiGrađanskogrataNovizavjet,odabir.Književnoteorijskisadržaji:Historiografijakaoknjiževnavrsta,ostalevrsteproze.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIPunskiratoviizbivanjanakonpunskihratovadopočetka1.stoljećaAC,PojavaCezaraiCiceronanapolitičkojpozornici,ZbivanjadoKatilinineuroteisameurote,GradRim(građenje,antičkiRimdanas),SvakodnevniživotRimljana(osobitoobitelj,izobrazba,trgovina),Rimljaniunašimkrajevima.

TREĆIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

uvoditijezičneistilskeanalizeteksta, uputitiučenikenauočavanjerazvojajezika,raslojavanjaistilskihregistara.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: upoznatitemeljekvantitativneversifikacije, osnoveantičkeretorike, književnevrste‐lirika,epika,drama,komedija, uputitiuodnosegrčkeirimskeknjiževnosti.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: pratitipovijesnirazvoj‐Principat,paxAugusta,početakrimskogCarstva, rimskareligija,mitologija,kalendar.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Diskurs,jezičnistandard,književnijezik,redriječi,period,osobitostistilapisaca.Tekstovi:Ciceron:ProArchiaPoeta,izbor‐15Ovidije:Metamorfoze,odabir‐25Vergilije:Eneida,odabir‐25Katni:Pjesme,odabir‐10Horacije:Odeisatire,odabir‐25(uprosjeku10redakailiheksametara).Metrika:Osnovekvantitativneversifikacije,heksametar, elegijskidistih, falečki jedanaesterac,holijamb,

Page 139: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

140

safičkastrofa,alkejskastrofa,asklepijadskistihovivećiimanjiiasklepijadskestrofe.Književnoteorijskisadržaji:Osnoveantičkeretorike,tropiifigure,epiepskaknjiževnostuRimu,rimskalirikainjezinodnospremagrčkoj,rimskadramasposebnimosvrtomnakomediju,zlatnodobarimskeknjiževnosti.Lektira:latinskaVergilije:Bucolica‐1Ovidije:Tristia,odabir50‐akstihovaHoracije:Epistule,odabir50‐akstihovaPlaut:Odabirizkomedije50‐akstihova.Lektira:hrvatskaCiceron:Dvagovora(obvezatnoInCatilinamI),jednokraćefilozofskodjelo(Katon,Lelije)Vergilije:EneidaOvidije:MetamorfozeKatul:PjesmeHoracije:Satireiepistule,odabirizOdapremaantologijamaTerencije:BraćaPlaut:Aulularija.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIPrincipatipaxAugusta,Rimskareligijaimitologija,Rimskikalendar,početakRimskogaCarstva.

ČETVRTIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

probuditijezičneistilskeanalizeteksta, uputitiudijakronijskirazvojjezika, uputitiuhrvatskilatinitet, pripremiti učenika za pribavljanje i klasiranje podataka, za suradnju s ostalim

predmetima,poglavitosnastavomhrvatskogajezika.b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja:

uvestiupregledlatinskeknjiževnostidonovogavijeka, staviti u odnose i istaknuti utjecaje antika ‐ latinizam, europski latinizam ‐ hrvatski

latinizam, istaknutihrvatskelatinisteuknjiževnosti,filozofiji,prirodnimznanostima.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: predstavitisrednjovjekovnelatinskespomenikeizavičajnukulturnubaštinu, životsrednjegavijeka‐Europa,Hrvatska, osamostaliti učenika u pribavljanju podataka te za suradnju s drugima nastavnim

predmetima.JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Osnovedijakronijskogarazvojalatinskogajezika.

Page 140: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

141

Tekstovi:Lukrecije:Oprirodi,odabir‐10Seneka:PismaLuciliju,odabir‐10Tacit:AnaliiliHistorije,odabir‐30Marcijal:Epigrami,odabir‐5Srednjovjekovnilatinitet‐odabirizCarminaBurana‐3Česmički:Elegijeiepigrami,odabir‐10Marulić:Davidijada,odabir‐10Bošković:Odlomak,filozofskogdjela10(uprosjeku12redakailiheksametara).Književnoteorijskisadržaji:Rimska filozofija kao posrednik između srednjega vijeka i grčke filozofije, drama u Rimu,srebrnodobarimskeknjiževnosti,propadanjerimskeknjiževnostiipojavalatinske,crkveniociiciceronizam, književne vrste i rodovi u latinizmu i njihova veza s antikom, utjecaj antike nalatinizam i preko njega na književnosti na narodnim jezicima, hrvatski latinizam u svijetueuropskogalatinizmaikaozasebniisamosvojnidiohrvatskeknjiževnosti.Lektira:latinskaTacit:Germania,odabir,50‐akredakaSeneka:Odabiriztragedije,50‐akstihovaSv.Augustin:Confessiones,odlomak,50‐akredovaŠižgorić:Elegije,odabir,50‐akstihovaVrančić:Pisma,odabir,50‐akredovaRastić:Satire,odabir,30‐akstihova.Lektira:hrvatskaLukrecije:OprirodiTacit:AnaliiliHistorijeApulej:ZlatnimagaracPlaut:AulularijaMarulić:Davidijada.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIRimskoCarstvoinjegovpadKulturniicivilizacijskiutjecajRimskogaCarstvanaformiranjesrednjovjekovneEurope.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Didaktičko‐metodički pristup učenju klasičnih jezika polazi od činjenice po kojoj učenici,

učećidrugestranejezike,imajuopsežnijepoznavanjejezičnegrađe.Odabirmetodeinačinaradapripada slobodnom izboru i kreativnostinastavnika, ali oniu radumoraju slijediti provjerenedidaktičko‐metodičkeodredniceučenjaipoučavanjaklasičnihjezika.Učenicisuodsusretasbilokojimklasičnim jezikomvezaniuzpisani tekst.Nemamogućnostiučenjaslušanjemgovornogateksta,poputživihjezika.Učenikučeniktrebaštoviševremenaproveditisamnadnepoznatimtekstom s kojim mora uspostaviti komunikaciju, mora ga razumjeti i uočiti sve gramatičkeodnoseunjemukakobiihkasnijelakšeibržeuočavaonanovimtekstovima.Posebnupozornostvaljaobratitinaradsrječnikom,kojiserazlikujeodradauživihjezika.

Trebatakođerrazvijatiučenikovusamostalnost,kojavodidoosamostaljivanjauprijevodu,gdje rječnik postaje priručnik, a ne sredstvo, i s vremenom se njegova uporaba smanjujepovećanjemučenikovafondariječi.Nasatutrebasučenicimaštovišeraditinaprijevodutekstabezpriprave‐exabrupto‐uzpružanjenajnužnijihinformacija.Uzpojedinačniizajedničkirad,potrebnojeprakticiratiraduparovimaiskupniradnatekstu,gdjeskupineučenika,uzpomoćpriručnikaiuzpotporunastavnika,prevodeodređenedijeloveteksta.Učenicimaseuvijekmože

Page 141: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

142

datiprilikaobraditiureferatimapojedinedijelovegradivaizvantekstualnihsadržaja,apoželjnojepojedincimazadatisamostalanradnaprijevoduianaliziteksta.

Budućidajelektirapotpunanovost,trebaobjasnitikakojezamišljenonjezinoobrađivanje.Učenici obrađuju lektiru samo kod kuće. I latinski i hrvatski tekstovi su povezani s ključnimpiscima razdoblja ili sa samimknjiževnim razdobljem. Završivši obrađivanje pojedinoga pisca(npr.Cicerona) ili razdoblja (npr. latinizma),posveti sediovremena (oko3 sata) razgovoruotompiscu,njegovimdjelimaionomeštosuučenicidotadonjemusaznali,aposebnosepažnjaposvećujedjelimaizlektire,kojasusečitalauoriginaluiprijevodu.Timserazgovoromujednodajesintezapisca i razdoblja,nakon togasenapišepismeni radvezanuz tekstove,koji subilizadani za hrvatsku i latinsku lektiru. Razgovor s učenicima i pismeni rad daju nastavnikudovoljno podataka za procjenu kako je lektira obrađena i usvojena. Latinski se jezik uči iinterpretira klasičnim izgovorom sve do čitanja tekstova, koji su mlađi od 525. godine AC.Tekstovimlađiodtegodinečitajusetradicionalno.

Provjeravanje učenikova znanja provodi se na dva temeljna načina: usmeno i pisano.Usmeniodgovorsadržiusebicjelinusastavljenuodpoznavanjasvihelemenatakojenastavniktraži odučenika ‐ riječi, prijevod, gramatičkaanaliza teksta, uočavanje stilskihosobina teksta,pitanja vezana za književnoteorijske i povijesne sadržaje. Važan element usmenoga odgovorajest isnalaženjeunepoznatomtekstu isposobnostraščlambeiuočavanjavećpoznategrađeutomtekstu,airaduskupinamavaljavrjednovati.Pisanioblikprovjereprovodise:kontrolnimradovima, testovimaiškolskimzadaćama.Kontrolnimseradommože ispitivatiopseggradiva,trajekraćeodškolskogasata te jekoristanzabržeprovjeremanjihcjelina.Možebiti i većegaopsega, traje cijeli sat i obuhvaća provjeru nekoliko većih cjelina gradiva. Školska zadaćaobuhvaćasveskupljenoznanjeucjelokupnomobrazovnomrazdobljuisastojiseodprevođenjatekstailirečenicashrvatskoganalatinskiiobratno.Onadajeizrazitoindividualnuslikuučenikaipružanamiscrpnepodatkeotomekakosuusvojeniodređenisadržaji.Značajkaindividualnostibitnorazlikuješkolskuzadaćuodtestaikontrolnogarada.Diktatjevezanponajprijezalatinskijezik i piše se na svim razinama izobrazbe, po mogućnosti bar svaka dva mjeseca. Pismeneradovetrebaprilagoditidobiiobrazovnojskupinikojojsunamijenjeni.

Kakoučeniciprelazeuviši stupanj izobrazbe, takomorarasti i zahtjevnostupismenom iusmenomprovjeravanju.Programdajeipedagoškiminimum,kojisvakiučenikmoraobvezatnoispuniti tijekom izobrazbe.Uz svakojepodručje i autorapredviđenokvirni broj sati.Nužno jeusmjeriti pozornost na prosječan broj redaka ili heksametara, koji bi se trebao obraditi najednomsatu(štoujednomožebitimjerilozaškolskezadaće).Tajnambrojpokazujeiokvirnukoličinuteksta,predviđenuzaodređenogapisca,atovrijediizalektiru.

Page 142: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

143

GRČKIJEZIKCILJISVRHA

U programu klasičnih gimnazija cilj je nastave grčkoga jezika osposobiti učenika za

poznavanje i razumijevanje jezičnestrukture tekstanagrčkom jeziku, za razumijevanje izvan‐jezičnoga konteksta (povijesnoga i civilizacijskog), za uočavanje i prepoznavanjeknjiževnoteorijskih značajki te za prevođenje teksta na hrvatski jezik s visokom stupnjemsamostalnostigledeuporabe,pribavljanjaiodabirarazličitihizvoraznanjaipodataka.

Učeći grčki jezik, kojim se više ne komunicira govorno i izravno u prostoru, učeniciovladavaju komunikacijom s tekstom u vremenskoj dimenziji. Tako upoznaju dijaktonijskirazvoj jezika, temelje, razvoj i slijedkulturnoga i civilizacijskognasljeđa teodnose iutjecajeupovezanosti dugoga povijesnog hoda i sadašnjosti, antičkih temelja i sadašnje europske iplanetarnecivilizacije.

Sadašnjipristupučenjugrčkoga jezika imauvidučinjenicudaučeniciposjedujusveboljepoznavanje jezične građe, učeći druge strane jezike već od nižih razreda osnovne škole. Uztradicionalni način učenja grčkoga jezika u ovomu se programu unose i novine. Do sada se ugrčkom jeziku radilo samo do Aristotela, uz gotovo neznatna odstupanja. Sada se obuhvaćakompletan razvoj grčkoga jezika, pa su zastupljeni tekstovi od Homera do Novoga zavjeta izaključnoPlutarha.Uzobradu jezičnihsadržajaopsežnijeseuvodi iobradakulturnihsadržajaod razdoblja kretsko‐mikenske kulture. Unutar književnopovijesnih sadržaja obuhvaćeni suglavni pisci i razdoblja u razvoju grčke književnosti. Veliku je promjenu doživio način obradegrčke gramatike, koji je do sada slijedio teme u tradicionalnoj gramatici. Da se sačuvajukvantitetaikvalitetaobradepojedinihcjelina,prviputjeuklasičnimjezicimauvedenailektira,itonaizvornikuiuprijevodu.

Programjezamišljentakodaučenika,izcjelineucjelinu,svevišeosamostaljujekakobiprikraju izobrazbe procesa mogao samostalno komunicirati s tekstom i tome su podređeni svielementi. Ostvarenje cilja i postizanje svrhe nastave grčkoga jezika predviđa se ili ušestogodišnjem učenju (od sedmoga razreda osnovne škole), pa je za klasične gimnazijepredstavljen kao program nastavka učenja, ili u četverogodišnjem učenju u klasičnimgimnazijama,pajepredstavljenkaopočetniprogram.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:Tijekomgimnazijskeizobrazbetrebalobiostvaritisljedećezadaćeiciljeve(ishode)učenja:

razumijevanjeizvornogatekstapisanogagrčkimjezikom; pravilnopisatiičitatigrčkitekst; pravilnonaglašavatigrčkeriječipremapravilimaonaglašavanju; prepoznatiglasovnepromjene(prijevoj,naknadnoprodubljivanje,asimilaciju); primijenitipraviloostezanjuvokala; prepoznatitemeljnezakonitostiprozodijeimetrike; prepoznatimetričkeshemeheksametra,elegijskogadistihaijampskogatrimetra; prepoznatisvevrsteriječi; razlikovatiirabitikategorijenominalnogasustava(članove,padeže,rodove,deklinacije,

zamjenice,brojeve,stupnjevekomparacije); razlikovati i rabiti (primijeniti) kategorije i oblike glasovnih sustava (lice, broj, način,

vrijeme,aspektidijatezu,participeiinfinitive) razlikovati tematsku i atematsku konjugaciju i sve oblike tih konjugacija (prezentsku,

futursku,aoristnu,perfektnuipasivnuosnovu); analiziratirečenicu; prepoznati i prevesti temeljne sintaktičke elemente u nekoj rečenici (vrste participa,

Page 143: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

144

vrste konjuktiva i optativa u nezavisnim rečenicama, vrste nezavisnosloženih izavisnosloženih rečenica, rečeničnekonstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom igenitivaapsolutnoga;

prepoznati ispravan prijevod rečenice iz nekoga originalnoga grčkoga teksta od piscapropisanogprogramom;

povezatiirazumjetidijelovenekegrčkerečenice; razumjetisadržajjednostavnijegagrčkogatekstanekogodpropisanihpisaca(Ksenofont,

Demosten,Homer,Herodot,liričari,filozofi,tragici‐Eshil,Sofoklo,Euripid,idrugi); prevesti(navestiznačenje)riječiizpropisanogavokabulara; prepoznatietimologijuriječipodrijetlomizgrčkogajezikainavestinjihovoznačenje; natemeljupoznatogavokabularapovezatisinonimeiantonimeugrčkomjeziku; navestiiopisatilikoveipričeizgrčkemitologije; navestiiobjasnitiosnovnepojmoveizgrčkereligije; prepoznatiiopisatinajvažnijedogađajegrčkepovijesti; prepoznatiiopisatidruštveneikulturneprilikeizpojedinihrazdobljagrčkepovijesti; navesti i razumjeti osnovne pojmove svakodnevnoga privatnoga i društvenoga života

Grka; objasnitiperiodizacijugrčkeknjiževnosti; prepoznati,navestiiobjasnititemeljnaobilježjapojedinihknjiževnihvrsta(epika,lirika,

historiografija,retorika,filozofija,drama); navestipodatkeoživotuidjelunajistaknutijihpredstavnikapojedinihknjiževnihvrsta; prepoznatiglavnestilskekarakteristikeautorapropisanihprogramom.

PROGRAMSKAGRAĐA‐Nastavakučenja

PRVIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

ponoviti i utvrditi prethodna znanja učenika i nastojati izjednačiti razine u izgovoru,naglasnosti(akcentuaciji),pisanju,morfologijiisintaksi,

uvježbavatidijelovemorfologijekojinisudovoljnoutvrđeni, proširitiznanjauosobitostimagrčkegramatike(glagolskiaspekti,konstrukcije...).

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: ponovitiiprodubljivatistilskeanalize, uputitinauočavanjestilskihznačajkipisaca.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: ponovitipovijesnečimbenikestežištemnagrčkimkolonizacijamaiodrazunahrvatske

krajeve, upoznatičimbenikeoživotuljudi, proširitispoznajeorazdobljuPeriklovadoba.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Nepravilni glagoli u odabiru, osnove sintakse padeža, načini u samostalnim rečenicama,predikativni,adverbniiapsolutniparticip,tvorbesinfinitivom,zavisnosloženerečenice,period,neupravnigovor.Tekstovi:NovumTestamentum‐10

Page 144: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

145

Plutarh:Odabraniživotopisi,odabir,Periklo‐20Ksenofont:UspomeneoSokratu,‐40Platon:Apologija,Protagora–30(uprosjeku9redakateksta)Književnoteorijskisadržaji:Periodizacijagrčkeknjiževnosti,prozaPeriklovadoba,stilskeznačajkepisaca.Lektira:grčkaPlutarh:Odabirizživotopisa,40‐akredakaPlaton:OdabirizdijalogavezanihuzSokratovživot,50‐akredakaLektira:hrvatskaNovizavjet:OdabirPlutarh:Odabirizživotopisa(Tezej,Temistoklo)Ksenofont:UspomeneoSokratuPlaton:ApologijaiProtagora.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIGrčkakolonizacijaMediteranasposebnimosvrtomnanašekrajeve,Klasičnodobagrčkecivilizacije‐PeriklovavladavinauAteni.

DRUGIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

ponovitiiproširitispoznajeonarječnim(dijalektalnim)posebnostima, uputitinausporedneanalizejonskogaieolskogdijalektapremaantičkom.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: svladatiosnovegrčkemetrikeiprozodije, upoznatiučenikesrazvojemepikeilirike.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: ponovitipoznavanjegrčkemitologije, upoznatiučenikespočecimacivilizacije‐kretsko‐mikenskomkulturompohomerovskim

slikama, produbitispoznajeonastajanjumračnihstoljećagrčkepovijesti, upoznatirazvojdržavnogasustava‐polis.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Naglasneposebnostiepikeilirike.Tekstovi:Homer:IlijadaiOdiseja‐70Lirika‐klasična:Tirtej,Teognid,Semonid,Arhiloh,Minnermo,Sapfo,Alkej,Anakreont,‐15Lirika‐poklasična:Teokrit,AnthologiaPalatina,Anacreontica‐kratakpregleddaljnjegrazvitkalirike‐15(uprosjeku10heksametara).Metrika:Osnovekvantitativneversifikacijeheksametar,elegijskidistih,safičkaialkejskastrofa,jampskimetri,metriuAnacreontica.

Page 145: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

146

Književnoteorijskisadržaji:Homer i homersko pitanje, ostali epičari u grčkoj književnosti, razvoj lirike, lirske vrste,helenizam,učenalirikahelenizma,helenističkapoetika,bukolskapoezija.Lektira:grčkaHomer:Ilijada,odabir,100stihova,Odiseja,odabir,100stihovaLektira:hrvatskaHomer:IlijadaiOdisejaHeziod:Teogonija‐jedanodabirizgrčkelirike(Škiljan,Rac,Sabadoš).KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIPočecicivilizacijeugrčkoj,kretskomikenskakultura,Homerskispjevovikaoslikakretsko‐mikenskekulture,ProvalaDoranaimračnastoljećagrčkepovijesti,Formiranjeplemena,ustrojpolisa.

TREĆIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

probuditispoznajeizjonskoganarječja, raščlanitiklasičnoatičkonarječje, pratitikasnijirazvojgrčkogajezika.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: produbitiraščlambeumetrici, upoznatiučenikesnastankomirazvojemhistoriografijekaoknjiževnevrste, srazvojemretorike, srazvojemkomedije, produbljivatistilskeanalize.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja:Natemeljuknjiževnihpredložakarazraditi:

grčko‐perzijskeratove, peloponeskirat, razdobljedodospijećapodmakedonskuvlast.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Klasičnoatičkkonarječje (dijalekt) inastanakkoine te kasniji razvoj grčkoga jezikauzosnovečitanjanovogrčkoga.Tekstovi:Herodot:Povijest,odabir‐30Tukidit:Peloponeskirat,odabir‐10Demosten:Govori(odabirizfilipika,Ovijencu,Omoru)‐40Aristofan:Odabirizkomedija‐10(uprosjeku12redovailistihova).Metrika:Jampskitrimetar.

Page 146: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

147

Književnoteorijskisadržaji:Razvoj historiografije i njezin vrhunac, razvoj retorike, Demosten kao vrhunac govorništva,stilovi‐aticizamiazijanizam,komedijainjezinrazvojodstaredonoveatičkekomedije.Lektira:grčkaKsenofont:Helenskapovijest,odabir,70‐akredova.Demosten:Odabirizgovora,70‐akredovaAristofan:Jedandramskidio,50‐akstihovaMenander:Jedandramskidio,50‐akstihovaLektira:hrvatskaTukidid:PeloponeskiratKsenofont:HelenskapovijestDemosten:DvagovorakojasenečitajuAristofan:ŽabeijošdvijekomedijepoizboruMenandar:Diskol.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIGrčkau6.stoljećuprijeKrista,grčko‐perzijskiratovi,GrčkaposlijeratasPerzijom.Peloponeskirat,Grčkadomakedonskogaosvajanja,gubitakgrčkeslobodeidospijećepodmakedonskuvlast.

ČETVRTIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

raščlanitijeziktragedije,naglasne(dijalektalne)posebnosti, uvestiznačajkefilozofskeprozeifilozofskogadijaloga.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: uputitiurazvojtragedije,utjecajgrčkihtragedadodanašnjihdanaueuropskoj,svjetskoj

ihrvatskojknjiževnosti, stilskianaliziratifilozofsketekstove, uputitiučenikenapovezanostsnastavomlatinskogaihrvatskogajezika.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: razraditipovijesnesklopoveGrčkepodmakedonskomirimskomvlašću, razmotritiodnosmit‐tragedija‐filozofskamisao, uputitiučenikeupovezivanjesnastavomfilozofije.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržajiNaglasneposebnostijezikatragedija.Tekstovi:Predsokratovci‐HeraklitiDemokrit:odabir‐5Platon:Država,diooumjetnosti‐15Aristotel:Poetika,razvojtragedijeikomedijeidefinicijatragedije‐5Eshil:Prometej,Agamemnon‐20

Page 147: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

148

Sofoklo:Antigona,EdipTiranin‐30Euripid:MedejailiHipolit‐15(uprosjeku14redovailistihova).Književnoteorijskisadržaji:Filozofskaproza,Platonkaopisacistilist,Aristotelkaopisac,razvojtragedijeitriklasičnatrageda‐Eshil,SofokloiEuripid.Lektira:grčkaPlaton:odabirizdijaloga,100‐akredakaEshil:jedandramskidio,40‐akstihovaSofoklo:jedandramskidio,70‐akstihovaEuripid:jedandramskidio,70‐akstihovaLektira:hrvatskaPlaton:Gozba,Gorgija,FedroAristotel:Poetika,odabirizRetorikeEshil:OrestijaSofoklo:Ajant,EdipnaKolonu,ElektraEuripid:Elektra,IfigenijauAulidi,Kiklop.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIGrčkapodmakedonskomirimskomvlašćudoraspadarimskogaCarstvaupregledu,Helenizaminjegovebitneodlike,svetkovinepovezanostragedijom.

GRČKIJEZIK‐POČETNOUČENJE(četverogodišnjiprogram)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:Tijekom gimnazijske izobrazbe početno učenje grčkoga jezika obuhvaćeno četverogodišnjimprogramom načelno slijedi odgojne i obrazovne ciljeve ili ishode učenja naznačene začetverogodišnjiprogramkojisenastavljanaučenjegrčkogajezikauosnovnojškoli,stimštoseprogramska građa i ishodi učenja prilagođuju početnom učenju grčkoga jezika. Nastavnicigrčkoga jezika, u skladu s ponuđenom jezičnim, kulturnim i civilizacijskim sadržajimaponuđenima u pojedinom godištu, trebaju navedene ciljeve prilagoditi na tri razine:razumijevanjeiuporabajezika,vokabular,civilizacijaiknjiževnost:

razumijevanjeizvornogatekstapisanogagrčkimjezikom; pravilnopisatiičitatigrčkitekst; pravilnonaglašavatigrčkeriječipremapravilimaonaglašavanju; prepoznatiglasovnepromjene(prijevoj,naknadnoprodubljivanje,asimilaciju); primijenitipraviloostezanjuvokala; prepoznatitemeljnezakonitostiprozodijeimetrike; prepoznatimetričkeshemeheksametra,elegijskogadistihaijampskogatrimetra; prepoznatisvevrsteriječi; razlikovatiirabitikategorijenominalnogasustava(članove,padeže,rodove,deklinacije,

zamjenice,brojeve,stupnjevekomparacije); razlikovati i rabiti (primijeniti) kategorije i oblike glasovnih sustava (lice, broj, način,

vrijeme,aspektidijatezu,participeiinfinitive); razlikovati tematsku i atematsku konjugaciju i sve oblike tih konjugacija (prezentsku,

Page 148: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

149

futursku,aoristnu,perfektnuipasivnuosnovu); analiziratirečenicu; prepoznati i prevesti temeljne sintaktičke elemente u nekoj rečenici (vrste participa,

vrste konjuktiva i optativa u nezavisnim rečenicama, vrste nezavisnosloženih izavisnosloženih rečenica, rečeničnekonstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom igenitivaapsolutnoga;

prepoznati ispravan prijevod rečenice iz nekoga originalnoga grčkoga teksta od piscapropisanogprogramom;

povezatiirazumjetidijelovenekegrčkerečenice; razumjetisadržajjednostavnijegagrčkogatekstanekogodpropisanihpisaca(Ksenofont,

Demosten,Homer,Herodot,liričari,filozofi,tragici‐Eshil,Sofoklo,Euripid,idrugi); prevesti(navestiznačenje)riječiizpropisanogavokabulara; prepoznatietimologijuriječipodrijetlomizgrčkogajezikainavestinjihovoznačenje; natemeljupoznatogavokabularapovezatisinonimeiantonimeugrčkomjeziku; navestiiopisatilikoveipričeizgrčkemitologije; navestiiobjasnitiosnovnepojmoveizgrčkereligije; prepoznatiiopisatinajvažnijedogađajegrčkepovijesti; prepoznatiiopisatidruštveneikulturneprilikeizpojedinihrazdobljagrčkepovijesti; navesti i razumjeti najčešće pojmove svakodnevnoga privatnoga i društvenoga života

Grka; navestiperiodizacijugrčkeknjiževnosti; prepoznati,navestiiobjasnititemeljnaobilježjapojedinihknjiževnihvrsta(epika,lirika,

historiografija,retorika,filozofija,drama); navestipodatkeoživotuidjelunajistaknutijihpredstavnikapojedinihknjiževnihvrsta; prepoznatiglavnestilskekarakteristikeautorapropisanihprogramom.

PRVIRAZRED

JEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

usvojitiiuvježbatiglasovnisustav,naglasak,pismo,pravopis, usvojitimorfologijunominalnogaiglagolskogsustava, obraditijezičnesadržajeuzčitanjetekstaiusvakojprigodi,kadjetomoguće,povezivati

morfološke,sintaktičkeistrukturalneznačajkejezika.b)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja:

upoznatiučenikesasvakodnevnimživotomljudiporazdobljimakojaseobrađuju, upućivatiugrčkumitologiju i religijuuzpovezivanjesaspoznajamakojeučenik ima iz

drugihnastavnihdisciplina.JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:

Glasovnisustav,naglasak,pismoipravopis‐10 Nominalni sustav: o deklinacija, a deklinacija, u pregledu stegnute i atička deklinacija,

velarne, labijalne i dentalne osnove, osnove na nt‐, likvidne osnove, osnove za sigmavokalskeosnove‐30

Pridjeviionisposebnomsklonidbom(deklinacijom)‐5 Stupnjevanjepridjevaiupregleduprilozi‐5 Razrada glagolskog sustava: osnove (posebno tvorba prezentske i razlika prezentske i

Page 149: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

150

glagolske),formanti,nastavci,augment,reduplikacija,karakterističnivokali‐10 Infektum‐glagolina‐oina‐mi,svinačini‐20 Infektum verba contracta: pravila stezanja (jedino za glagole na ‐co pomnije obraditi

oblikevažnezafutur)‐5 Zamjenice(refleksivupregledu)‐10 Brojeviiprijedloziupregledu‐5 Jednostavneinezavisnerečenice Načinunezavisnimrečenicama.Sadržaji bez označenoga broja sati obrađuju se uz čitanje tekstova. Zadnje dvije temeobrađujusesimultanouzmorfologiju.Lektira:Schwab:Najljepšepričeklasičnestarine.

KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJISvakodnevniživotGrka(obitelj,izobrazba,obrti,trgovina,odijevanje,zabava)Grčkamitologija.

DRUGIRAZRED

JEZIČNEZADAĆE a)Izjezičnihsadržaja:

sistematiziratiusvajanjefonologije,ortografije,morfologijeisintakse, raditinaosamostaljivanjuučenikauuporabiizvoraznanjaojeziku‐priručnika,

rječnikaisl.teuprijevodimaiulektiri.b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja:

provoditistilskeanalizeknjiževnihtekstova, uvoditiuperiodizacijugrčkeknjiževnosti.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: povezati s povijesnim činjenicama obraditi kolonizacije s osvrtom na odraze u

hrvatskimkrajevima, probuditi spoznajeoustrojstvuživotasprimjerima ‐grad, svetišta ‐ svetkovine,

igre.JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:

Futuraktivniimedijalni‐5 Konfektum: jaki tematski aktivni i medijalni kapa aorist jaki atematski aktivni slabi

tematskiaktivniimedijalni‐20 Perfektum:jakiislabiaktivni(iglagoloida)mediopasivni‐20 Pasiv:konfektumjakiislabimediopasivni‐20 Glagolskipridjevi,samotvorbaiznačenje Nepravilniglagoliuodabiru Elementisinaksepadeža Predikativni,adverbniiapsolutniparticip Konstrukcijesinfinitivom‐zavisnosloženerečenice‐period‐neupravnigovor.(Sadržajibezoznačenogabrojasatiobrađujuseuzčitanjetekstova).

Tekstovi:

Page 150: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

151

NovumTestamentum,odabir‐10Plutarh:Odabraniživotopisi,Periklo,odabir‐10Ksenofont:UspomeneoSokratu,odabir‐20Platon:Protagora,diooobrazovanjuimitoPrometeju,odabir‐20.(Ovetekstovetrebaraditivećkadseobrađujunepravilniglagoliiposebnouzsintaksu,okvirno‐cijelodrugopolugodište).Književnoteorijskisadržaji:Periodizacijagrčkeknjiževnosti,prozaPeriklovadoba,stilskeznačajkepisaca.Lektira:hrvatskaNovizavjet,odabirPlutarh:Usporedniživotopisi,odabir(Tezej,Temistoklo)Ksenofont:UspomeneoSokratuPlaton:Apologija,Protagora.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIGradAtena(građevineiorganizacijaživota),Velikasvetišta(DelfiiOlimpija),religija,igreisvetkovine,GrčkakolonizacijaMediteranasposebnimosvrtomnanašekrajeve.

TREĆIRAZREDJEZIČNEZADAĆE a)Izjezičnihsadržaja:

uputitiučenikeunaglasne(dijalektalne)vlastitostitedijaktronijskirazvojjezika, ukasnijirazvojjezika,donovogrčkoga.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: uputiti učenike u književne vrste s osnovnim značajkama epike, lirike, retorike,

historiografije, uosnovemetrike, uvestiurazvojkomedije.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: pratiti razvoj državnoga sustava, kulture te vojnoga ustroja uz povijesna zbivanja od

kretsko‐mikenskekulturedodospijećapodmakedonskuvlast, uputitinapovezivanjesnastavomhrvatskogailatinskogajezikatepovijesti.

JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Naglasne posebnosti epike i lirike, klasični atički dijalekt i nastanak koine te kasniji razvojgrčkogajezikauzosnovečitanjanovogrčkoga.Tekstovi:Homer:IlijadailiOdiseja‐40Klasičnalirika:Arhiloh,Sapfo,Alkej,Anakreont,odabirPoklasičnalirika:Teokrit,Anacreontica,odabir‐10Herodot:Povijesti,odabir‐25Demosten:Govori,odabir(obvezatnoFilipike)‐25(uprosjeku10redovailiheksametara).Metrika:

Page 151: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

152

Osnovekvantitativneversifikacije,heksametar,elegijskidistih,safičkaialkejskastrofa,jampskimetri,metriuAnacreontica,jampskitrimetar.Književnoteorijskisadržaji:Homer i homersko pitanje, epska književnost, ostali epičari grčke književnosti, razvoj lirike,lirske vrste, helenizam, učena lirika helenizma, helenistička poetika, bukolska poezija, razvojhistoriografije i njezin vrhunac, razvoj retorike, Demonsten kao vrhunac govorništva, stilovi ‐aticizamiazijizam,razvojkomedije.Lektira:grčkaHomer:Ilijada,odabir100‐akstihovaMenandar:Diskol,odabir30‐akstihovaTukidid:Peleponeskirat,odabir,50‐akredovaDemosten:Ovijencu,odabir,70‐akredovaLektira:hrvatskaHomer:IlijadaiOdisejaAntologijagrčkelirike(Sabadoš,ŠkiljaniliRac)Aristofan:ŽabeHerodot:PovijestiDemosten:Dvagovorakojasenisučitala.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIKretsko‐mikenskakultura,provalaDorana,MračnastoljećaGrčke,ustrojpolisa,grčko‐perzijskiratovi,peloponeskirat,ZbivanjauGrčkojdodospijećapodmakedonskuvlast.

ČETVRTIRAZREDJEZIČNEZADAĆEa)Izjezičnihsadržaja:

uputitiunaglasne(dijalektalne)posebnostijezikatragedije, uznačajkefilozofskeproze.

b)Izknjiževnoteorijskihsadržaja: provoditistilskeanalizefilozofskihtekstova, uputitinautjecajegrčkihtragedausvjetskojihrvatskojknjiževnosti.

c)Izkulturnihicivilizacijskihsadržaja: datipregledkulturološkovažnihzbivanjaupovijesnomsklopuGrčkepodmakedonskom

irimskomvlašću, pregledhelenizmaibitnihodlika, uputitinapovezivanjesdrugimanastavnimpredmetima‐povijest,povijestumjetnosti,

filozofija.JEZIČNISADRŽAJIJezičnisadržaji:Naglasneposebnostijezikatragedija.Tekstovi:Predsokratovci‐HeraklitiDemokrit,odabir‐5Platon:Država,diooumjetnosti‐15

Page 152: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

153

Aristotel:Poetika,razvojtragedijeikomedijeidefinicijatragedije‐5Eshil:Prometej,Agamemnon‐20Sofoklo:Antigona,EdipTiranin‐30Euripid:MedejailiHipolit‐15(uprosjeku12redovailistihova).Metrika:Jampskitrimetar,korskepartije.Književnoteorijskisadržaji:Filozofska proza, Platon kao pisac i stilist, Aristotel kao pisac, razvoj tragedije i tri klasičnatrageda‐Eshil,SofokloiEuripid.Lektira:grčkaPlaton:Odabirizdijaloga,100‐akredakaEshil:jedandramskidio,40‐akstihovaSofoklo:jedandramskidio,70‐akstihovaEuripid:jedandramskidio,70‐akstihovaLektira:hrvatskaPlaton:Gozba,Gorgija,FedroAristotel:Poetika,odabirizRetorikeSofoklo:Ajant,EdipnaKolonu,ElektraEuripid:Elektra,IfigenijauAulidi,Kiklop.KULTURNIICIVILIZACIJSKISADRŽAJIGrčkapodmakedonskomirimskomvlašćudoraspadaRimskogaCarstvaupregledu,Helenizaminjegovebitneodlike,svetkovinepovezaneuztragedijom. DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Odabirmetodeinačinaradaslobodajesamognastavnika,aliseuradumorajuslijeditineke

općeodrednice.Učenicisuodsusretasbilokojimklasičnimjezikomvezaniuzpisanitekst,nemamogućnostiučenjaslušanjemgovornogateksta,poputživih jezika.Zbogtogaje iznimnovažnodaučenik štoviševremenaprovede samnadnepoznatim tekstom, s kojimmorauspostaviti ikomunikaciju,moragarazumjetiiuočitisvegramatičkeodnoseunjemu,kakobiihkasnijelakšeibržeuočavaonanovimtekstovima.Posebnupozornostvaljaposvetitiradusrječnikom,kojiserazlikuje od rada u živih jezika. Treba razvijati učenikovu samostalnost koja vodi doosamostaljivanja u prijevodu, gdje rječnik postaje priručnik, a ne sredstvo, i s vremenom senjegovauporabasmanjujepovećanjemučenikovafondariječi.

Nasatutrebasučenicimaštovišeraditinaprijevodutekstabezpriprave‐exabrupto‐uzdavanjenajnužnijih informacija.Uzpojedinačni i zajednički rad,potrebno jeprakticirati raduparovima i skupni rad na tekstu, gdje skupine učenika, uz pomoć priručnika i uz potporunastavnika,prevodeodređenedijeloveteksta.Učenicimaseuvijekmožedatiprilikaureferatimaobraditiobraditipojedinedijelovegradivaizvantekstualnihsadržaja,apoželjnojepojedincimazadatisamostalanradnaprijevoduianaliziteksta.

Budućidajelektirapotpunanovost,trebaobjasnitikakojezamišljenonjezinoobrađivanje.Lektiru učenici obrađuju samo kod kuće. Grčki i hrvatski tekstovi vezani su uz ključne piscerazdoblja iliuzknjiževnorazdoblje.Završivšiobrađivanjepojedinogapisca, trebaposvetitidiovremena(oko3sata)razgovoruotompiscu,njegovimdjelimaionomeštosuučenicidotadonjemu saznali, a posebna se pažnja posvećuje djelima iz lektire, koja su se čitala u originalu iprijevodu. Tim se razgovorom ujedno daje sinteza o piscu i razdoblju, nakon toga se napišepismeni rad vezan uz tekstove koji su bili zadani za hrvatsku i grčku lektiru. Razgovor sučenicimaipismeniraddajunastavnikudovoljnopodatakazaprocjenukakojelektiraobrađenaiusvojena.

Page 153: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

154

Učenikovoznanjeseprovjeravanadvatemeljnanačina:usmenoipisano.Usmeniodgovorsadržicjelinusastavljenuodpoznavanjasvihelemenatakojenastavniktražiodučenika‐riječi,prijevod, gramatička analiza teksta, uočavanje stilskih osobina teksta, pitanja vezana zaknjiževnoteorijske i povijesne sadržaje. Važan element usmenoga odgovora je i snalaženje nanepoznatomtekstuisposobnostraščlambeiuočavanjavećpoznategrađeutomtekstu,airaduskupinama valja vrjednovati. Pismena provjera znanja provodi se: kontrolnim radovima,testovimaiškolskimzadaćama.Kontrolniradmožeuključitimanjiopseggradiva,trajekraćeodškolskogasatatejekoristanzabržeprovjeremanjihcjelina.Možebitiivećegaopsega,trajecijelisatiobuhvaćaprovjerunekolikovećihcjelinagradiva.

Školskazadaćaobuhvaćasveskupljenoznanjeucjelokupnomrazdobljuizobrazbeisastojise od prevođenja teksta ili rečenica s hrvatskoga na grčki i obratno. Ona daje izrazitoindividualnu sliku učenika i pruža nam iscrpne podatke o tome kako su određeni sadržajiusvojeni. Značajka individualnosti bitno razlikuje školsku zadaću od testa i kontrolnoga rada.Diktatjevezanponajprijezagrčkijezikipišesenasvimrazinamaizobrazbe,pomogućnostibarsvaka dva mjeseca. Pismene radove treba prilagoditi dobi i obrazovnoj skupini kojoj sunamijenjeni. Kako učenici prelaze u viši stupanj izobrazbe, tako mora rasti i zahtjevnost upismenomiusmenomprovjeravanju.

Program daje i pedagoški minimum, koji svaki učenik mora obvezatno ispuniti tijekomizobrazbe.Uzsvakojepodručjeiautorapredviđenokvirnibrojsati.Nužnojeusmjeritipozornostnaprosječanbrojredakailiheksametara,kojibisetrebaoobraditinajednomsatu(štoujednomožebitimjerilozaškolskezadaće).Tajnambrojpokazujeiokvirnukoličinuteksta,predviđenuzaodređenogpisca,aistovrijedizalektiru.

Page 154: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

155

UMJETNIČKOPODRUČJE

GLAZBENAUMJETNOSTILIKOVNAUMJETNOSTSINTEGRIRANIMMODULIMADRAMSKE,FILMSKE,MEDIJSKEI

TRADICIJSKEKULTUREIUMJETNOSTIOpispodručja

Svrha je umjetničkoga područja osposobiti učenike za razumijevanje umjetnosti i zaaktivan odgovor na umjetnosti svojim sudjelovanjem, zatim za učenje različitih umjetničkihsadržaja i razumijevanje sebe i svijeta pomoću umjetničkih djela i medija te za izražavanjeosjećaja,iskustava,idejaistavovaumjetničkimaktivnostimaistvaralaštvom.

Umjetničko odgojno‐obrazovno područje čine Vizualne umjetnosti i dizajn, Glazbenakultura i umjetnost, Filmska i medijska kultura i umjetnost, Dramska kultura i umjetnost teUmjetnostpokretaiplesa.

Umjetnosti pridonose osobnomu doživljaju i razumijevanju svijeta, oblikuju uvjerenja,stavoveisvjetonazore,pokrećuosjećajnost,pojačavajuranijaiskustva,razvijajukritičkusvijestiomogućujuvizijudrugačijegasvijeta.

Umjetnostima se potiče propitivanje, istraživanje, pročišćavanje, povezivanje iizražavanje ideja, osjećaja i iskustava u likovnomu djelu ili uratku, glazbi, filmskomu imedijskomustvaralaštvu,govornomuizričaju,gesti,pokretuiplesu.

Izražavanjeputemkreativnogaprocesapridonosidjetetovucjeloviturazvoju:višestrukojinteligenciji, kreativnomu i simboličkomu mišljenju, izražajnim i praktičnim oblikovnimsposobnostima te osobnosti. Također potiče samopouzdanje, ustrajnost, samodisciplinu,spontanost i želju za slobodnim istraživanjem, razvija pozornost, koncentraciju, osjetljivost zamjeruicikličnosttepospješujesposobnostsamoizražavanjaikritičkogamišljenja.

Umjetnička djela i stvaralačke aktivnosti pridonose oblikovanju identiteta učenikâ,jačanju njihova integriteta i samopoštovanja te stvaranju kulturne i ekološke svijesti. Odgoj iobrazovanjezaumjetnostpomoćuumjetnostistvarakreativnepojedincekojiaktivnosudjelujuuoblikovanjukulturesvojeneposredneišireokoline.

Umjetnosti u odgoju i obrazovanju doprinose umnomu, osjetilnomu, osjećajnomu,društvenomu, tjelesnomu,duhovnomu i kreativnomurazvojuučenikâ, omogućujupovezivanjeučeničkih individualnihznanja,spoznaja i iskustavasdrugimodgojno‐obrazovnimpodručjimatenjihovointegriranjeuširedruštveneikulturnevrijednosnesustaveisvjetonazore.

Učenjem pomoću umjetnosti, upoznavanjem i korištenjem različitih izvora podataka,umjetničkih jezika, tehnoloških postupaka, načina izražavanja i komunikacijskih tehnologija,stvaranjem vlastitih umjetničkih ostvaraja, sudjelovanjem u umjetničkim aktivnostima,odgovorom na umjetnička djela i stvaralaštvo te na umjetničke ostvaraje drugih učenika,učenike se osposobljava za istraživanje komunikacijskih putova prema drugim sadržajima,ljudimaikulturama.

Odgoj pomoću umjetnosti i za umjetnost bitno doprinosi oblikovanju osobnih tedruštvenihikulturnihuvjerenjaisvjetonazora,stvaranjuosobnogaidruštvenoga,nacionalnogaieuropskogakulturnogaidentitetatestjecanjuuniverzalnihhumanističkihvrjednota,poštivanjurazlika među ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te osobne,društveneikulturneodgovornosti.

Umjetničko područje senzibilizira učenike za kulturu i kulturna događanja u širojdruštvenojzajednici,zarazumijevanjeiočuvanjekulturnebaštine,kakoonekojučineautorskaumjetničkadjelatakoionekojučineoblicitradicijskekultureiumjetnosti,zaodgovoranodnosprema prirodi i njezinim bogatstvima te za kreativnost u svakodnevnomu životu. Ono je umeđupovezanosti s ostalim odgojno‐obrazovnim područjima, a stečena znanja i vještine teovladavanje jezicima umjetnosti osposobljavaju učenike za učinkovitu svakodnevnu javnu,poslovnu iprivatnukomunikaciju, za cjeloživotnoučenje i zauspješno sudjelovanjena tržišturada.

Page 155: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

156

Umjetničkoodgojno‐obrazovnopodručjepodijeljenojeušestpolja.Petpoljaodnosesenazasebnevrsteumjetničkogaizrazaiučeničkogastvaralaštva,dokjeprvopoljesjedinjujućeiodnosi se na zajedničke, sukladne i nadopunjujuće odgojno‐obrazovne djelatnosti u poljimaobuhvaćenima ovim odgojno‐obrazovnim područjem. Sukladno općim postignućimanavedenima u prvomu polju te općim ciljevima odgojno‐obrazovnoga područja učenička sepostignućausvimdrugimpoljimadaljerazrađujupremaposebnostimaumjetničkogaizrazanakojiseodnose.Odgojno‐obrazovniciljevipodručjaUčeniciće:

razviti zanimanje, estetsko iskustvo i osjetljivost te kritičnost za vizualnu, glazbenu,filmsku,medijsku,govornu,dramskuiplesnuumjetnostiizražavanje;

usvojiti temeljna znanja i pozitivan odnos prema hrvatskoj kulturi i kulturama drugihnaroda, prema kulturnoj i prirodnoj baštini te univerzalnim humanističkimvrijednostima;

upoznatiivrjednovatiumjetničkadjelarazličitihstilskihrazdoblja; uočiti zakonitost razvoja umjetničkoga izraza u međupovezanosti s razvojem

povijesnogaslijeda,filozofskemisliiznanosti; steći temelje pismenosti u svim umjetničkim područjima i razviti komunikacijske

vještinepomoćuumjetničkogaizraza; izrazitiioblikovatiideje,osjećaje,doživljajeiiskustvausvimumjetničkimpodručjimai

oblicimatepritomosjetitizadovoljstvostvaranja; upoznati, rabiti i vrjednovati različite izvore podataka, medije, tehnološke postupke i

načineizražavanjazaoblikovanjeipredstavljanjeumjetničkihiskaza; istraživatirazličitematerijale,sredstvaisadržajeumjetničkogaizraza; steći razumijevanje i osobnu odgovornost za stvaralački proces te moći kritički

procijenitivlastitiizraziiskazdrugih; razviti samopoštovanje, samopouzdanje i svijest o vlastitim sposobnostima te

mogućnostimanjihovarazvojastvaralačkimaktivnostima; razvitiopažanjepomoćuvišeosjetila,koncentraciju,sklonosti, radoznalost,spontanost,

samostalnost i društvene vještine te, na temelju toga, razvijati individualnost isamosvojnostiželjuzacjeloživotnimučenjem;

razviti praktično‐radne vještine i kulturu rada samostalnim i skupnim oblicimaumjetničkih aktivnosti i učeničkoga stvaralaštva, što će moći primijeniti usvakodnevnomuživotu;

razvitisuradničkeodnoseipoštovanjeuzajedničkimaktivnostimaistvaralačkomuradusvršnjacima,naročitoonimasposebnimpotrebama;

razvitipozitivanstaviskrbzaestetikuikulturuživotnesredineteaktivnosudjelovatiukulturnomuživotuzajednice.

OčekivanjaučeničkapostignućailiishodiučenjaipoučavanjaI. AKTIVNO OPAŽANJE I RAZUMIJEVANJE SVIJETA UMJETNOSTI I SUDJELOVANJE UUMJETNIČKOMUODGOJUISTVARALAŠTVU1.Opažanjeidoživljavanjeumjetničkogastvaralaštvaiaktivnostiteestetskihvrijednosti(percepcijairecepcija)Učeniciće:

prepoznavatiposebnastrukturna,žanrovskaistilskaobilježjatesastavniceumjetničkihostvarenja;

uspoređivati načine na koje su sadržaji i iskustva svakodnevnoga života obrađeni urazličitimumjetničkimizrazimaimedijima;

razlikovati posebne estetske i etičke vrijednosti i opredjeljenja u svojim umjetničkimostvarenjimaiostvarenjimadrugihteusvakodnevnomuokružju;

Page 156: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

157

upoznatiznačajkeglavnihumjetničkihtradicijaiepoha; oblikovatiosobniukusisklonostipremaumjetničkomustvaralaštvuiaktivnostima.

2. Sudjelovanje u umjetničkom stvaralaštvu i aktivnostima (stvaranju ili produkciji teizvođenjuilireprodukciji)Učeniciće:

rabiti različite izvore podataka te medije, tehnološke postupke i načine izražavanja uoblikovanjuipredstavljanjuvlastitihumjetničkihiskazaiiskazadrugih;

sudjelovati,premavlastitimsposobnostimaisklonostima,uumjetničkomustvaralaštvuiaktivnostima;

moći izraziti svojuosobnost, osjećaje, stavove i idejeu odgovarajućemuumjetničkomuobliku;

umjetničkim jezicima i sredstvima propitivati i istraživati teme međuljudskih odnosa,životnih opredjeljenja, društvenih sukoba te osobnoga sazrijevanja i oblikovanjaidentiteta.

3.Komunikacija,socijalizacijaisuradnjaumjetnošću,dizajnomimedijimaUčeniciće:

propitivati životne situacije i probleme važne za njih i za društvo u kojemu žive te ihoblikovatiujavneumjetničkeiskaze;

stvaralačkiizrazitivlastituosobnostisvjetonazor; usvojitinačinejavnogakomuniciranja,nastupanjaiizlaganja; poštivati i promicati različitosti među ljudima i oblicima izražavanja te prihvatiti

umjetnostkaonačinpozitivnekomunikacijemeđuljudima; istraživati odabrane teme i fenomene iz područja umjetnosti, kulture ili društvenoga

životakrozoblikeprojektneilimeđupredmetnenastave; iskazatipoznavanjejezikasimbolaiznakovaukomunikacijiteuoblikovanjusuvremene

kulture.4.RazumijevanjeivrjednovanjeumjetničkogastvaralaštvaiaktivnostiUčeniciće:

moći analizirati i kritički prosuđivati umjetnička ostvarenja te vlastitu umjetničkuaktivnostistvaralaštvotestvaralaštvodrugih;

usmenoilipisanoizrazitivlastitoargumentiranomišljenjeoumjetničkimostvarenjimaiaktivnostimakojesudoživjeliilisudjelovaliunjihovuoblikovanju;

analizirati posebne strukturne, žanrovske i stilske značajke umjetničkih ostvarenja iaktivnostiupripadajućemukulturnomukontekstu;

razložitivlastitestvaralačkerazloge,doprinoseirješenjauumjetničkomustvaralaštvuiliaktivnosti;

primijeniti spoznaje stečene osobnim umjetničkim iskustvom u drugim odgojno‐obrazovnimpodručjima;

povezatiumjetničkeoblikeiostvarenjaspovijesnimidruštvenimkontekstomukojemusunastali;

pokazatiznanjeovrijednostihrvatskeumjetnostiiumjetničkebaštinekaodijelasvjetskekultureiuniverzalnihvrijednosti.

II.VIZUALNEUMJETNOSTIIDIZAJN1.Opažanje,doživljavanje i imenovanjevizualnihelemenata ikompozicijskihodnosa teosobinaumjetničkogastilaUčeniciće:

uočiti, opisati i usporediti pojedine likovne elemente i kompozicijske odnose napoznatim i novim primjerima umjetničkih djela iz područja slikarstva, skulpture,arhitektureiurbanizma,dizajnaivideoumjetnosti;

Page 157: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

158

uočiti i opisati elemente likovne forme i njihove odnose na primjerima načinjenih iprirodnihoblikauokružju;

prepoznati i jednostavnim crtežom označiti pojedine kompozicijske odnose naprimjerimapoznatihi,njimasličnih,novihprimjeralikovno‐umjetničkihdjela;

uočiti, opisati i usporediti osobine različitih umjetničkih razdoblja i stilova, odnosnoumjetničkihpravaca;

u imenovanju i opisu elemenata forme i kompozicijskih odnosa te osobina likovno‐umjetničkih djela različitih stilova i pravaca primijeniti odgovarajući likovni, odnosnovizualnijezik(traženimrječnikomipojmovima);

opisatisvojdoživljajodabranihdjelavizualnihumjetnostiidizajna; usvojiti trajan pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i

dizajnu.2.RazvijanjevještinaiovladavanjelikovnimtehnikamaUčeniciće:

jednostavnim crtežom naznačiti određene elemente i njihove kompozicijske odnoseunutardvodimenzijskogaitrodimenzijskogalikovno‐umjetničkogadjela;

razviti i primijeniti nove vještine za rad u dvodimenzijskim i trodimenzijskim likovnitehnikamaizadatcimasuvremenogadizajna.

3.StvaranjeiizražavanjevizualnimjezikomUčeniciće:

uza stručno vodstvo, ali djelomice samostalno, obnoviti proces stvaranja(rekonstrukcije) likovnoumjetničkoga djela, njegovom analizom i interaktivnimvježbamausamostalnomuisuradničkomuradu;

izraziti svoje ideje/zamisli i stavoveudvodimenzijskomu i trodimenzijskomupodručjuvizualnihumjetnostiidizajna,uključujućiračunalnugrafiku.

4.PromišljanjelikovnihumjetnostiidizajnaivrjednovanjelikovnihučeničkihradovaUčeniciće:

primijeniti odgovarajući likovni, odnosno vizualni jezik (traženim rječnikom ipojmovima) za samostalnu analizu/interpretaciju umjetničkoga djela iz područjaslikarstva,skulpture,arhitektureiurbanizma,dizajnaivideoumjetnosti;

prepoznati,usporeditiipovezatiosobinelikovno‐umjetničkihdjelanastalihurazličitimumjetničkimrazdobljima,stilovimaipravcimateuodnosusasuvremenomumjetnošću;

samostalno razlikovati i objasniti načine oblikovanja likovno‐umjetničkih djela naprimjerima poznatih djela nastalih u različitim umjetničkim razdobljima, stilovima ipravcima;

samostalnouočiti iobrazložitipovezanostrazličitihmedijaukonceptualnojumjetnosti,hepeningu i performansu te u vođenim aktivnostima u suvremenomu umjetničkomuizrazu;

prepoznati, usporediti i procijeniti te obrazložiti estetske vrijednosti na primjerimapoznatih(isličnihnovih)primjeralikovnihdjelaterazličitihtvorevinausuvremenomuživotnomuučenikovuokružju;

samostalno primjenjivati kriterije za estetsko i etičko prosuđivanje djela vizualnihumjetnostiivizualnepojavnostiživotnogaokružja;

samostalno prosuditi vrijednost te izraziti i obrazložiti kritički stav o vizualnojpojavnostiuneposrednomuiliširemuokružju.

5.Komunikacijaisocijalizacijavizualnomumjetnošću,dizajnomilikovnimstvaralaštvomUčeniciće:

zastupatipozitivanstavolikovnojumjetnosti,odnosnovizualnimumjetnostimaidizajnutekulturnojbaštininazavičajnoj,bosansko‐hercegovačkoj,hrvatskojisvjetskojrazini;

Page 158: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

159

prepoznati, usporediti i opisati oblike komunikacije u likovnoj umjetnosti, uključujućitradicijskuumjetnostubosansko‐hercegovačkim,hrvatskimisvjetskimokvirima;

ostvaritisloženukomunikacijuisuradnjuuizvedbisloženihzadatakausamostalnomuiskupnomuradu;

preuzetiodgovornostzaobavljanjesloženihzadatakausamostalnomuiskupnomuradu; primjenjivati informacijsko‐komunikacijsku tehnologiju u pretraživanju i istraživanju

izvora podataka o likovno‐umjetničkomu području te u prikazu istraživanja likovnogadjela,umjetničkogastilailipravca;

ishod (samostalne)analize, interaktivnevježbe ili istraživanjapretraživanjemrazličitihizvora podataka, predstaviti u učionici kratkim usmenim izlaganjem, plakatom iliračunalnimslikovnimprikazom(PowerPoint‐prezentacija),samostalnoiliskupno;

znanje o djelima likovnih umjetnosti različitih povijesnih razdoblja, stilova, pravaca inaroda, bolje će primijeniti u drugim nastavnim predmetima, odnosno jasnije ćerazumjetinjihovenastavnesadržaje.

III.GLAZBENAKULTURAIUMJETNOST1.Opažanje,doživljavanje iprihvaćanjeglazbeneumjetnosti istvaralaštva(percepcija irecepcija)Učeniciće:

opisati individualnidoživljajglazbenogadjela iuočiti razlikuudoživljaju sobziromnavrstuglazbeistilskaobilježja;

prepoznatiiimenovatisvesastavniceslušanogaglazbenogadjela; prepoznatiirazlikovatiobilježjaglazbenogadjelasobziromnastil,vrstuioblik; izdvojitiestetskivrijednuietičkiprihvatljivuglazbenuaktivnostiglazbenodjelo; raznovrsnim glazbenim aktivnostima razviti odgojne vrijednosti usmjerene na razvoj

odgovorne,samostalne,sposobneizadovoljneosobe; glazbenim aktivnostima vježbati koncentraciju, pamćenje (memoriju) i ustrajnost

potrebnuzanastanakiliizvedbuglazbenogadjela.2.OvladavanjesastavnicamaglazbeneumjetnostiistvaralaštvaUčeniciće:

prepoznati, imenovati i razlikovati glazbene sastavnice različitim glazbenimaktivnostima;

usporediti i razlikovati specifičnosti građe glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskihrazdoblja;

istražitipojedinuvrstuglazbeilistilteihusporeditisiskustvomvlastitogakreativnogaizraza;

istražiti različite skladateljske tehnike i pravce suvremene glazbe te ih primijeniti ipovezatisosobnimkreativnimizrazom.

3. Sudjelovanje u glazbenim aktivnostima te izražavanje glazbenom umjetnošću istvaralaštvomUčeniciće:

izraziti svoje osjećaje, doživljaje i stavove na cjelovit način raznovrsnim umjetničkimoblicimaipostupcima;

glazbenim aktivnostima vježbati motoriku i samokontrolu kao preduvjet uspješneizvedbe;

izrazitisvojeideje,osjećajeimisliritamskimilimelodijskimimprovizacijama; pri proučavanju glazbenih djela, prepoznati i razlikovati različita sredstva i tehnike

izražavanjateprimijenitistečenaznanjaiiskustvaustvaranjuiizvedbiglazbenihdjela.4.Komunikacija,socijalizacijaisuradnjaglazbenomumjetnošćuistvaralaštvomUčeniciće:

Page 159: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

160

individualnoiliuskupiniizvoditijednostavneglazbenezadatketeosjetitizadovoljstvoiizrazitiradostsudjelovanjauglazbenimaktivnostimaistvaralaštvu;

istražitinačinekomunikacijeisuradnjeglazbenomumjetnošćuiusporediti ihsdrugimumjetničkimiznanstvenimpodručjima;

vježbati organizacijske vještine i umijeća te načine predstavljanja glazbenog djela ujavnosti

surađivati s drugima pogotovo s vršnjacima s posebnim potrebama i poteškoćama urazvojutedijelitiodgovornostprizajedničkomizvođenjuistvaranju;

poznavati vrijedna umjetnička dostignuća hrvatskih i bosanskohercegovačkih ranijih isuvremenihglazbenihstvaratelja;

slušanjemiizvođenjemglazbenihdjelarazličitihvrsta,stilovaitradicijajačatipripadnosthrvatskoj kulturi i razviti toleranciju prema drugim kulturama i tradicijama u BiH,Europiisvijetu.

5.RazumijevanjeivrjednovanjeglazbeneumjetnostiistvaralaštvaUčeniciće:

uočitiiopisatiznačajkeglazbenihdjelaistilskihrazdobljaunutardruštveno‐povijesnogkonteksta;

izraziti dojmove i podijeliti umjetnički doživljaj i iskustvo s drugima te usavršitisposobnostafirmativnogaizražavanja;

analiziratisastavniceglazbenogadjelasobziromnastil,vrstuioblikteobrazložitinjihovznačajzaestetskovrjednovanje;

jačati samokritičnost prema vlastitomu radu ili glazbenomu stvaralaštvu kao isposobnostkonstruktivnekritikeuvrjednovanjutuđihumjetničkihostvarenja;

prepoznatiumjetničkiiestetskivrijednoglazbenodjeloterazlikovativrsnuizvedbuodloše.

IV.FILMSKAIMEDIJSKAKULTURAIUMJETNOST1.Opažanje,doživljavanjeiprihvaćanjefilmskihimedijskihelemenataistvaralaštvaUčeniciće:

prepoznavati posebna obilježja i sastavnice filmskih i medijskih ostvarenja teuspoređivati načine kojima su sadržaji stvarnoga života prikazani u filmskomu imedijskomuobliku;

razlikovatiposebneestetskeietičkevrijednostiiopredjeljenjauumjetničkimfilmskimimedijskimostvarenjima,usvojemustvaralaštvuteustvaralaštvudrugih;

upoznati značajke glavnih tradicija i razdoblja svjetske, hrvatske i bosansko‐hercegovačkefilmskeimedijskeumjetnosti;

u oblicima učenja u kojima se rabe filmski i medijski postupci, sredstva, tehnologije ioblici povezati novo znanje s doživljenim iskustvom i već stečenim znanjem drugihodgojnoobrazovnihpodručja

oblikovatiibranitivlastitiukusisklonostipremafilmskomuimedijskomustvaralaštvuiumjetnosti.

2.OvladavanjeelementimafilmskogajezikaimedijskihaktivnostiUčeniciće:

usavršavatiirazvijatifilmskeimedijskepostupke,sredstva,tehnologijeioblikeuskladus mogućnostima nastavne opremljenosti škole, potrebama nastave i sklonostimaučenika;

na temelju promatranja filmskih i medijskih umjetničkih djela i osobnih iskustavaistraživati tehnike i oblike kojima najbolje mogu izraziti svoje svjetonazore iaudiovizualneporuke;

steći vještinu objedinjavanja različitih izvora podataka u filmski ili medijski oblik iliporuku;

Page 160: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

161

steći trajno uporabljive vještine uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava,tehnologijaioblika.

3.SudjelovanjeumedijskimaktivnostimaifilmskomustvaralaštvuUčeniciće:

ideje, iskustava i osjećaje audiovizualno izraziti i oblikovati u medijska i filmskaostvarenjaiporuke;

rabiti različite postupke i sastavnice filmskoga i medijskoga izraza za izvođenje ioblikovanjevlastitihfilmskihilimedijskihostvarenjanamijenjenihpubliciizvanvlastiteskupine;

filmskimimedijskimumjetničkimsredstvimaistraživatitemeiproblemeživotaokonjih,međuljudskihodnosa,društvenihsukobatevlastitasazrijevanjaioblikovanjaidentiteta;

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, sudjelovati u ostalim umjetničkimposlovimapovezanimasfilmskimimedijskimstvaralaštvom.

4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima i filmskimstvaralaštvomUčeniciće:

moćiizrazitisvojuosobnost,osjećaje,stavoveiidejeufilmskomuilimedijskomuuratkukojićesamioblikovati;

zajedničkiistraživatiživotnesituacijeiproblemevažnezanjihizadruštvoukojemuživeteihoblikovatiuaudiovizualneiskaze;

razvijatiioblikovativlastituosobnostisvjetonazoruodnosunasvekolikoaudiovizualnookruženje;

usvojitinačinejavnogakomuniciranjainastupanja; steći sigurnost i samopouzdanje u komunikaciji i predstavljanju svojih filmskih i

medijskihuradaka; doprinositi poštovanju i njegovanju različitosti među ljudima te iskazivati načine

pozitivnoga međuljudskoga odnošenja i nenasilnoga rješavanja sukoba međusuprotstavljenimpojedincimaidruštvenimskupinama.

5.RazumijevanjeivrjednovanjefilmskogastvaralaštvaimedijskihaktivnostiUčeniciće:

steći kriterije kritičke prosudbe i vrjednovanja filmskih i medijskih umjetničkihostvarenja,vlastitogastvaralaštvaistvaralaštvadrugih;

usmenoilipisano, izrazitivlastitoargumentiranomišljenjeofilmskomuilimedijskomuostvarenju koje su gledali ili u njemu sudjelovali, o sudionicima, njihovim odnosima iaktivnostima,oprikazanimdogađajima,situacijamaiproblemimatenjihovimuzrocimaiishodima analizirati posebne strukturne, žanrovske (rod i vrsta), stilske i kulturneznačajkeumjetničkihfilmskihimedijskihostvarenja;

obrazložiti vlastite stvaralačke razloge, prinose i rješenja u zajedničkim filmskim imedijskimprojektima;

povezivati spoznaje stečene vlastitim filmskim i medijskim iskustvom sa znanjima izdrugih odgojno‐obrazovnih područja i predmeta (npr. književnosti, povijesti, etike,vjeronauka,sociologijetedrugihumjetničkihpodručja)

povezati ostvarenja i oblike filmske i medijske umjetnosti s povijesnim i društvenimkontekstomukojemusunastali;

pokazatiznanjeovrijednosti ipovezanostihrvatske filmskebaštinekaodijelasvjetskefilmskekultureiuniverzalnihvrijednosti.

V.DRAMSKAKULTURAIUMJETNOST1.Opažanje,doživljavanjeiprihvaćanjedramskeaktivnostiistvaralaštvaUčeniciće:

Page 161: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

162

prepoznavatiposebnaobilježja isastavnicedramskihostvarenjateuspoređivatinačinekojimasusadržajistvarnogaživotaobrađeniudramskomuoblikuurazličitimmedijima;

razlikovatiposebneestetskeietičkevrijednostiiopredjeljenjauumjetničkimdramskimostvarenjima,usvojemudramskomustvaralaštvuteustvaralaštvudrugih;

upoznatiznačajkeglavnihkazališnihtradicijairazdoblja; udramskimoblicimaučenjapovezatinovoznanjesdoživljenimiskustvomivećstečenim

znanjemdramskogaidrugihodgojno‐obrazovnihpodručja; oblikovativlastitiukusisklonostipremadramskomustvaralaštvuiumjetnosti.

2.SudjelovanjeudramskojaktivnostiistvaralaštvuUčeniciće:

rabiti različite dramske postupke i sastavnice dramskoga izraza za izvođenje ioblikovanje vlastitih pisanih ili improviziranih dramskih cjelina namijenjenih publiciizvanvlastiteskupine;

dramskim umjetničkim sredstvima istraživati teme i probleme života oko njih,međuljudskihodnosa,društvenihsukobatevlastitasazrijevanjaioblikovanjaidentiteta;

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima sudjelovati u ostalim umjetničkimposlovima izradbakostima, scenografije,maska i rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla,koreografija;

poznavati scenski pokret, dramsko pisanje i režija i sl. u dramskomu stvaralaštvu iumjetnosti;

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, moći izvoditi i tumačiti djela dramskihpisaca.

3.OvladavanjesastavnicamadramskeaktivnostiistvaralaštvaUčeniciće:

sa samopouzdanjem te s osobnim stavovima i idejama sudjelovati u vođenim isamostalnimdramskimzadacima;

samostalnooblikovatidramskecjelinepremazadanimpoticajima; rabiti različite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika, kretanje u

prostoru,pisaniiimproviziranitekst,žanristilisl.)zaoblikovanjevlastitihostvaraja; premavlastitimsposobnostimaisklonostima,moćiuživljenooblikovatiulogeurasponu

odjednostavnihdosloženijihkaraktera.4.Komunikacija,socijalizacijaisuradnjadramskomaktivnošćuistvaralaštvomUčeniciće:

moći izraziti svoju osobnost, osjećaje, stavove i ideje u dramskoj formi koju će samioblikovati;

zajedničkiistraživatiživotnesituacijeiproblemevažnezanjihizadruštvoukojemživeteihoblikovatiujavnedramskeiskaze;

razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor te usvojiti načine javnogakomuniciranjainastupanja;

razviti svoje govorne sposobnosti i steći sigurnost i samopouzdanje u javnoj govornojkomunikaciji;

doprinositi poštovanju i njegovanju različitosti među ljudima te iskazivati načinepozitivnihmeđuljudskihodnosainenasilnogarješavanjasukobameđusuprotstavljenimpojedincimaidruštvenimskupinama.

5.RazumijevanjeivrjednovanjedramskeaktivnostiistvaralaštvaUčeniciće:

steći kriterije kritičke prosudbe i vrjednovanja dramskih umjetničkih ostvarenja,vlastitogadramskogastvaralaštvaistvaralaštvadrugih;

Page 162: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

163

usmenoilipisano,izrazitivlastitoargumentiranomišljenjeodramskomuostvarenjukojesu gledali ili u njemu sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i aktivnostima, odogađajima, situacijama i problemima te njihovim uzrocima i ishodima prikazanima udrami;

analizirati posebne strukturne, žanrovske, stilske i kulturne značajke umjetničkihdramskih ostvarenja obrazložiti vlastite stvaralačke razloge, prinose i rješenja uzajedničkojdramskojaktivnostiilistvaralaštvu;

povezivati spoznaje stečene vlastitim dramskim iskustvom sa znanjima iz drugihodgojnoobrazovnihpodručja ipredmeta (npr.književnosti,povijesti, etike,vjeronauka,sociologijetedrugihumjetničkihpodručja);

povezatiostvarenjaioblikedramskeknjiževnostiiumjetnostispovijesnimidruštvenimkontekstomukojemsunastali;

pokazatiznanjeovrijednostiipovezanostihrvatskeibosansko‐hercegovačkedramskebaštinekaodijelasvjetskedramskekultureiuniverzalnihvrijednosti.

VI.UMJETNOSTPOKRETAIPLESA1.Opažanje,doživljavanjeiprihvaćanjeplesneumjetnostiistvaralaštvaUčeniciće:

prepoznati,razlikovatiiimenovatisastavniceplesneumjetnosti; doživjetipleskaoizvedbenuumjetnostpovezanusostalimumjetničkimpodručjima; pratiti najnovija postignuća u plesnoj umjetnosti rabeći različite izvore podataka,

dostupnutehnologijuimedije; moći odabrati, analizirati i opisati stručnim rječnikom kraće plesno ostvarenje po

vlastitomizboru,auskladusestetskimietičkimvrijednostima.2.OvladavanjesastavnicamaistrukturompokretaiplesaUčeniciće:

pokazati višu razinu znanja i razumijevanja rabeći sposobnost povezivanja(sintetiziranja)sastavnicapokretaiplesauodređenojstrukturi;

iskazatiznanjeprisvrhovitojuporabiosnovnihelemenatakoreografskogapostupka; objedinitivišurazinuplesne tehnikeselementima izražajnostipokretaprioblikovanju

vlastitihplesnihostvarenja.3.IzražavanjestvaranjemiizvođenjemplesneumjetnostiUčeniciće:

predstavitirazvijenplesnirječnik,osjećaje istavoveistraživanjemiodabiromplesnogamaterijalatekonačnimoblikovanjemkraćegaplesnogaostvarenja;

iskazatisvijestosinkretizmuumjetničkihizrazaobjedinjenjemumjetničkihpostupakaisastavnicaiostalihumjetnostiprioblikovanjuiizvedbivlastitihplesnihostvarenja;

pokazatiznanjeirazvijenukuspriodabiruzvučnepratnjezasvojeplesnekompozicije; pokazatisposobnostuključivanjaostalihodgojno‐obrazovnihpodručjaprioblikovanjui

izvedbivlastitihplesnihostvarenja; izrazitiosobnost,ideje,osjećajeistavoveodabiromikoreografskimoblikovanjemplesne

kompozicije; pokazatisposobnostkrajnjepribranostiprijavnomnastupu.

4.Komunikacija,socijalizacijaisuradnjaplesnomumjetnošćuUčeniciće:

aktivno istraživati, oblikovati pokretom, izraziti i prenijeti svoje zamisli, osjećaje istavovepublici;

pokazati sposobnost krajnje sabranosti, samokontrole, snalažljivosti i odgovornosti prijavnomunastupu;

Page 163: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

164

pokazati usvojeno suradničko ponašanje pri stvaranju, oblikovanju i izvedbi plesnogaostvarenja

uključitivršnjakesposebnimpotrebamaukoreografskooblikovanjeplesnihzamisli.5.RazumijevanjeivrjednovanjeplesnogaizrazaUčeniciće:

pokazati višu razinu znanja i razumijevanja primjenjujući sposobnost analiziranja,sintetiziranja i interpretiranja sastavnica i strukture pokreta i plesa pri vrjednovanjuvlastitogaituđegaplesnogaizraza;

promicatiintegrativnoobilježjeplesneumjetnostiuvlastitomplesnomizrazu; promicatiinkluzivnoobilježjeplesneumjetnostiistvaralaštva; predstavitipromišljenkritičkiosvrtnaplesnuizvedbukojusugledali; iskazatiznanjeoplesnojumjetnostiukulturološkomuipovijesnomukontekstu; iskazatiznanjeipozitivanstavoumjetničkojitradicijskojplesnojbaštiniupovijesnomu

ikulturološkomukontekstu promicatimultikulturalnostupoimanjusvakodnevniceiživljenjusdrugima.

GLAZBENAUMJETNOSTSVRHAICILJ

Svrhajenastaveglazbeneumjetnostiugimnazijikvalitetanodgojiobrazovanjemladeži

uglazbenojkulturiodnosnopoznavanjetemeljnihobilježjaglazbe,glazbeneumjetnostiikultures mogućnostima njihova aktivnoga sudioništva u glazbeno‐kulturnom životu svoje životnesredine (izvođenje glazbe u amaterskim društvima, posjeti koncertnim, kazališnim i drugimglazbenim priredbama, slušanje umjetničke glazbe). Opći ciljevi i zadaće glazbene kulture ugimnazijamaopisanisuuuvodnomumjetničkompoglavlju.

Programskagrađaglazbeneumjetnostiugimnaziji temelji senačinjenicidasuučenicitijekom osnovne škole imali predmetGlazbenakultura te su, uglavnompraktično, a dijelom iteorijski,upoznalipotrebneglazbenepojmove,steklipotrebnaznanjaoglazbiteusvojilitemeljeglazbenepismenosti(baronolikokolikojepotrebnozagrubopraćenjejednostavnijeganotnogateksta). Ta prethodno stečena znanja i vještine služit će u daljnjoj nadogradnji učenikovaglazbenogaobrazovanjaiukusa.

Ostvarivanje temeljne svrhe nastave glazbene umjetnosti postižemo ponajprije slušanjemglazbenih djela (u "živoj" izvedbi ili posredstvom mehaničke izvedbe), posjećivanjemodgovarajućihglazbenihpriredbi,čitanjemprimjerenihknjigaoglazbiipovremenimpjevanjemurazredu.

Nakonuvodnihnastavnihtemapovezanihspristupomglazbi,letimičnimpregledomstilskihrazdoblja i različitima glazbenim sastavcima, program glazbene umjetnosti uglavnom slijedikronološkitijekrazvojaglazbeinjenihstilova.Međutim,tomtemeljnomprogramskomporetkugradivanetrebarobovati.Radiaktualizacijenastave,unutarredovitihnastavnihtema,slobodnosemožeumetnutiinekidrugisadržaj(npr.obljetnicanekogaistaknutogskladateljailiposebnopripremanje učenika prije zajedničke nazočnosti nekom koncertu, obrada sadržaja opere,opereteilibaleta,kojiseupravoizvodeukazalištu).

Page 164: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

165

PROGRAMSKAGRAĐA

a)Četverogodišnjiprogram

U općoj, jezičnoj i klasičnoj gimnaziji gradivo glazbene umjetnosti raspodijeljeno je učetiri godine te semože relativno temeljitije obraditi. U prvom je razredu dosta pozornosti ivremenaposvećenoslušnoanalitičkompristupupojedinimsastavcimaglazbenogagovora,aliseproširenje slušnih i teorijskih spoznaja s toga područja nastavlja i u sljedećim razredima,istodobnoskronološkomobradomgradiva.OkvirnirasporedgradivačetverogodišnjegaprogramaPRVIRAZREDSastavnice glazbenoga govora (ponavljanje i dopunjavanje slušnih iskustava s područjaglazbenogagovora).Razvojglazbeodnjenihpočetakadorenesanse(tj.dokraja16.stoljeća).DRUGIRAZREDBarok,galantnistilibečkaklasika(cijelo17.i18.stoljeću).TREĆIRAZREDOdromantizmadoimpresionizma(glazbenaumjetnosttijekom19.stoljeću).ČETVRTIRAZREDRazvojnipravciglazbeneumjetnostitijekom20.i21.stoljeću.

PRVIRAZREDSASTAVNICE GLAZBENOGA GOVORA I RAZVOJ GLAZBE OD NJENIH POČETAKA DORENESANSE(DOKRAJA16.STOLJEĆA).Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

opisatirazličitemogućnostiipristupeslušanjuglazbenogadjela; poznavatitemeljneglazbenepojmove,vrsteioblike,posebnostglazbenihstilova; opisatišumitontesastavnicetona; slušnoprepoznatiirazlikovatišumitontesastavnicetona; imenovati,opisatiirazlikovatisastavniceglazbenogadjela; opisatinačineizvođenjaglazbenogadjela; slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače

glazbenogadjela,izvođačkesastave,tempo,metar,ritam,dinamiku,melodiju,harmoniju,glazbenioblikiglazbenislog;

prepoznatiiopisatiobilježjaharmonije,konsonanceidisonance; objasnitiznačenjepojmovamelodijaiharmonija; opisatiosnovnaobilježjahomofonogaipolifonogaglazbenogslogainjihovorazlikovanje

slušanjem; kronološki odrediti trajanja stilskih razdoblja s njihovim predstavnicima i razlikovati

glazbenestilskeznačajke; razlikovatiglazbenaobilježjapojedinihstilskihrazdobljainjihovepredstavnike; razlikovatispecifičnostigrađeglazbenihvrstaioblikapojedinihstilskihrazdoblja;

Page 165: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

166

stećipregledrazvojaglazbeodnjenihpočetakadokrajarenesanse; razlikovatimultimedijalneglazbenevrste; razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; slušnoprepoznati,razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; opisatirazvojtonskegrađeodsrednjegavijekadokraja16.stoljeća; slušno prepoznati i razlikovati vrste tonske građe od srednjega vijeka do kraja 16.

stoljeća; prepoznatiirazlikovatinačinebilježenjaglazbe.

Pregledprogramskihsadržaja:1.UVOD‐Razgovoroumjetnostiiglazbi

Glazbeni život u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (u pojedinom gradu, županiji),koncertni i kazališni prostori pojedinoga grada, poznati umjetnici izvođači, odnospojedincapremaglazbiipremaslušanju.

Glazbakaosamostalnaumjetnostikaosredstvodopunedrugihsadržaja,glazbanaradijuiTV,tijekommodnerevijeisl.

SlušateljinjegovodnospremaglazbiPrijedlogzaslušanje:

Nekopopularnoiprikladnoumjetničkodjelo(jedanilidvastavkaposlobodnomizboru,primjericeR.Schumann,Sanjarenjeizciklusa„Dječjiprizori“;O.diLasso,SuperfluminaBabylons,idrugi.

2.TONITONALITET

Zvuk(tonišum),svojstva(značajke)tona. Suprotnostdurimoltonaliteta. Modalitetiipučkitonskisustavi.

Prijedlogzaslušanje:Demonstracija tonskih odnosa u izvođenju nastavnika i slušanje skladbi umehaničkojreprodukciji,F.Chopin:EtudauE‐duru,G.F.Händel:Suitaud‐molu,Sarabande(tema),***Himnasv.Magnusa,lidijskimodus,***Cunctipotensgenitor(1.),dorskimodus,PučkapopijevkaizIstre,poizboru,istarskinačin,Vupremoči,pučkinapjev(Međimurje).

3.GLAZBENODJELOINJEGOVESASTAVNICE

Kakovaljaslušatiglazbenodjelo. Različite mogućnosti pristupa glazbenom stvaralaštvu (emocionalni pristup,

deskripcija,izražavanjeopćeljudskihideja,glazbakaozabava,glazbakaočistaumjetnostzvuka).

Sastavniceglazbenogadjela (sadržaj,namjena, izvođački sastav, tempo,mjera, ritam,glasnoća (dinamika), tonski rod,melodija, harmonija, slog glazbe, oblik, ugođaj, stilskeznačajke).

Prijedlogzaslušanje:L. v. Beethoven: Simfonija br. 9, ulomak Finala Musorgski‐Ravel: Samuel Goldenberg iSchmuvle,J.S.Bach:PreludijuC‐duru.

4.BOJAZVUKAISREDSTVAIZVOĐENJA

Pjevački glasovi i pjevački sastavi, zbor a cappella i zbor s instrumentalnompratnjom.

Glazbalasimfonijskogaorkestra,razvrstavanjeglazbala. Pučkaglazbala.

Page 166: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

167

Prijedloziprimjerazaslušanje:Različitiprimjerizapojedinepjevačkeglasove(solističkepopijevketearije izrazličitihglazbenihdjela),Zboracappella‐primjeriposlobodnomizboru,Dječačkizbor‐primjerposlobodnomizboru,C.M.Weber:Strijelacvilenjak,Zborlovaca,muškizboriorkestar,B.Bartok:Koncertzaorkestar,M. P. Musorgski‐Ravel: Slike s izložbe, pojedini stavci, stavci po izboru s različitimskupinamaglazbalauizvođačkomsastavu,B.Britten:Vodičkrozorkestarzamlade(VarijacijaifuganaPurcellovutemu).

5.TEMPO,MJERAIRITAM

Temeljno značenjepojmova, vrstemjera, značajkenekih ritamskih kombinacija(motoričkiritam,plesniritam...).

Prijedlogdjelazaslušanje:Demonstracija"uživo"‐izvođenjeistogprimjeraurazličitomtempu,Chr.W.Gluck:OrfejiEuridika,Zalobnizborpastira(ulomak),sporitempo,J.S.Bach:Suitauh‐molu,Badineire,brzitempo,J.S.Bach:Preludijuc‐molu(iliuc‐duru)iz"Dobrougođenogklavira",motoričkiritam,A.Hačaturjan:Gajane,Plessasabljama,M.Ravel:Bolero,završniulomak,stalanplesniritam,I.Stravinski:Posvećenjeproljeća,ulomak,raznolikeritamskeimetričkestrukture,E.Grieg:PeerGyntIV.stavakUpećinigorskogkralja,Nekiprimjerjazzglazbe,poizboru.

6.OSTALESASTAVNICEGLAZBE

Dinamika,karakter(ugođaj)glazbe,stil. Mogućnostizapisivanjaglazbe,partitura,dionica.

7.MELODIJAIHARMONIJA

Pojammelodije,nekevrstemelodije,pojačavanjemelodijeudvostručavanjem ilivećimbrojemizvoditelja.

Temeljnoznačenjepojmaharmonija,konsonancaidisonanca.Prijedlogdjelazaslušanje:

***Reginacaeli,koral,jednoglasje,melodija,M.Luther:Ein'festeBurg,jednoglasje,melodija,M.Musorgski‐Ravel:Slikesizložbe,Promenada,suprotstavljanje:melodija‐harmonija,W.A.Mozart:Malanoćnaglazba,1.stavak,C.Franck:Sonatazaviolinuiklavir,Finale,kanon,pijevnamelodija,L.v.Beethoven:Patetičnasonatauc‐molu,op.13,J.S.Bach:Preludijuc‐molu(iliuC‐duru),razloženiakordi.

8.POLIFONIJA‐HOMOFONIJA

Temeljne značajke homofonoga i polifonoga glazbenog sloga, razlikovanjeslušanjem.

Prijedloziprimjerazaslušanje:J.Gallus:Nemoplacetstultis,polifonija,H.L.Hassler:Tanzenundspringen,homofonija,G.F.Händel: JudaMakabejac,Glepobjednikstiže,homofonija, instrumentalnapolifonija(nekiorkestralniprimjer),guslar(pučkaheterofonija),zvukgajda(melodijaibordun).

9.VRSTEGLAZBE(UMJETNIČKA,NARODNA,ZABAVNA)

10.PREGLEDRAZVOJAGLAZBE

Page 167: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

168

Razdobljaurazvojujednoglasneglazbe. Razdobljaurazvojupolifoneihomofoneglazbe.

Slušanjeprimjera.Zasvakorazdobljepojedankarakterističanglazbeniprimjer.

11.POČECIPJEVANJAISVIRANJA

Nastanakglazbe,temeljnaobilježjaiulogaglazbeuplemenskimzajednicama. Izgradnjajednostavnihglazbala.

Primjerizaslušanje:Glazbadanašnjihprimitivnihetničkihzajednica (obrednooponašanje životinja,napjeviuz rad, glazbau životu zajednice, zvukovi različitih glazbala) ‐ izborprimjera s tonskekasete.

12.GLAZBASTARIHCIVILIZACIJA

GlazbeniživotuKini,EgiptuiIzraelu,antičkojGrčkojiRimu. Različitioblicigrčkeglazbezapjevanjeisviranje,ulogaglazbeugrčkojtragediji.

Primjerizaslušanje:Starekineskemelodije(pentatonika),Židovskipsalmi,Zvučijednostavnihglazbalastarogpodrijetla,GlazbazaEuripidovOrest,ScikilovSkolion(epitaf)idrugidostupniprimjeri.

13.SREDNJIVIJEK‐JEDNOGLASNADUHOVNAGLAZBA

Temeljneznačajkegregorijanskihnapjeva. Razlikeizmeđupsalmodijskihrecitativaikoralnihnapjeva. Jednostavna(silabička)melodija‐Paternoster,Victimaepaschalilaudes. Ukrašen(melizmatički)napjev‐Kyrieizuskrsnemise,AlleluiaizDubrovnika. Tehnikaantifonogapjevanja.SekvencaDiesirae, Napjeviistočnecrkve‐SofroniosOtetostavron,višestrukaJektenija‐KirStefanNinjasili. Glagoljaško pjevanje ‐ Gospin plač iz Poljica, Dan od gnjeva, variran koralni napjev,

Gospodinepomiluj,glagoljaškinapjev(Krk). Neliturgijska jednoglasna duhovna glazba srednjega vijeka, jedan slobodno odabran

primjer, H.vonBingen:Favusdistilans. Primjermuslimanskeduhovneglazbe.

14.JEDNOGLASNASVJETOVNAGLAZBASREDNJEGVIJEKA Anonimnipučkiglazbeniciizvucipučkihglazbala. Plesoviišansoneputujućihglazbenika. Trubaduriitruveri.

R.deVaqueras:KalendaMaya,Marcabru:PaxinnomineDomini,izkrižarskihpohoda,M.d'Arras:Tobjeusvibnju,R.LavljegSrcaPreklinjemvas,A.delaHalle:IgrokazoRobinuiMarion,ulomci,Minezingeri(Minnesingeri,Minnesangeri),W.vonderVogelzveide:PjesmaoPalestini,

Majstoripjevači.H.Sach,DavidiSaul.Anonimus:Tempusestiocundum(Vrijemejeveselja)izzbirkeC.Burana

15.RAZVOJVIŠEGLASJA‐arsantiquaiarsnovaPrijedlogprimjerazaslušanje:

Page 168: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

169

OrganumSitgloriaDomini,RexcoeliDomine,Nobilis,humilis(Himansv.Magnusu),Perotinus:Videruntomnes

DiskantCunctipotensgenitor,SanctusiBenedictusizZadra,AgnusDei(A.Kažotić?), Kanon.

Hajd,zapjevaj,plesninapjevizFrancuskeJ.Fornsete(?):Ljetojedošlo,VišetekstovnimotciAnonimus:Kadgaugledam,G.deMachault:Mnogojeljepša,

PolifonamisaG.deMachaidt:Missa"NotreDame",

BaladaF.Landino:Ljubavštotebidajem(ilinekodrugodjelo).

MotetAnonimus:Omitissima/Virgo/HaecDies

RondellusJ.Fornsete:Ljetojedošlo

16.PRIMJENAGLAZBALA(nastavakna14.temu) Zvuci starih glazbala: psalterij, mala harfa, lutnja, viela, tromba, marina, blokflauta,

portativitd. Slušanjerazličitihprimjeravokalneglazbeusviranojizvedbi.

17.GLAZBARENESANSE–NIZOZEMSKAPOLIFONIJAPrijedlogprimjerazaslušanje:

MisaJ.dePres:Missa"L'hommearme",SanctusiBenedictus.

MotetJ.dePres:Aveveravirginitas,J.dePres:TulleruntDominum.

ChansonJ.dePres:Nemoguizdržatiljubav.

18.VISOKARENESANSA‐VOKALNAGLAZBASVJETOVNOGSADRŽAJAPrijedlogprimjerazaslušanje:

PopijevkaT.Morley:MybonnyLass,H.L.Hassler:Tanzenundspringen.

FrottolaF.Bosanac:Alaguerra,M.Cara:Jononcompro.

VillanellaO.diLasso:Matonamiacara,O.diLasso:Jeka,primjerdvozbornogasloga.

GregeskaJ.Skjavetić:Čemutolikitrud(izvornoiuprepjevu).

MadrigalA.Patricij:Dokjausnu,G.P.daPalestrina:AllarivadelTebro,C.D.daVenosa:Morolasso.J.Skjavetić:Inamomnebu.

19.VOKALNAGLAZBADUHOVNOGASADRŽAJA

Motet

Page 169: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

170

J.Gallus:Eccequomodomoritur,O.diLasso:SuperfluminaBabylonis.

MisaG.P.DaPalestrina:MissapapaeMarcelli,protestantskikoral.

20.INSTRUMENTALNAGLAZBARENESANSE Ricercar

F.Bosanac:Ricercarzalutnju. PavanaL.Milan:Pavanazalutnju. Gagliarda0.Gibbons:TheGaglliardzavirginalidrugiprimjeriplesovatogadoba(izborprimjera).

21.ORLANDUSLASSUS‐GIOVANNIPIERLUIGIDAPALESTRINA Sinteza. Slobodanizbordjelazaslušanje.

DRUGIRAZREDBAROK,GALANTNISTILIBEČKAKLASIKA(17.I18.STOLJEĆE)Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatitemeljneglazbenepojmove,vrsteioblike,posebnostglazbenihstilova; imenovati,opisatiirazlikovatisastavniceglazbenogadjela; opisatinačineizvođenjaglazbenogadjela; slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače

glazbenogadjela,izvođačkesastave,tempo,metar,ritam,dinamiku,melodiju,harmoniju,glazbenioblikiglazbenislog;

objasnitipojmovemelodijeiharmonije; opisatiosnovnaobilježjahomofonogaipolifonogaglazbenogslogainjihovorazlikovanje

slušanjem; kronološki odrediti trajanja stilskih razdoblja s njihovim predstavnicima i razlikovati

glazbenestilskeznačajke; razlikovatiglazbenaobilježjapojedinihstilskihrazdobljainjihovepredstavnike; razlikovatispecifičnostigrađeglazbenihvrstaioblikapojedinihstilskihrazdoblja; poznavatiposebnaobilježjabarokneiklasičneglazbe; opisatiznačajkenajvažnijihglazbenihvrstabarokaiklasike; opisatisastavklasičnogaorkestra; razlikovatimultimedijalneglazbenevrste; razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; slušnoprepoznati,razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta.

Pregledprogramskihsadržaja:1.OPĆEZNAČAJKEBAROKNEGLAZBEPrijedlogzaslušanje:

PatetikaJ.B.Lulhj:Kraljupredspavanje.

Monodija

Page 170: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

171

G.F.Händel:Mesija,Heshellfeedhisflock. Arija

Cl.Monteverdi:Lasciatemimorire,arija. Monotematika J.S.Bach:FugaizToccateifugeud‐molu,orgulje,zvukovnosuprotstavljanje(solo‐tutti),

I.Lukačić:Canteetpsallitet,motet. Bassocontinuo

J. J.Quantz:Triosonatauc‐molu, iliulomaknekogstavkas izrazitimbasom(npr.gorenavedeniLukačićevmotet),

MotorikaJ.S.Bach:Preludijuc‐moluizzbirkeDobrougođeniglasovir.

OsjećanjetonalitetaiharmonijeG.F.Händel:JudaMakabejac,Glepobjednikstiže.

2.NASLIJEĐENEGLAZBENEVRSTEUNOVOMRUHU• Madrigal

Cl.Monteverdi:Lasciatemimerire.• Motet

Caniteetpsalite,V.Jelić:ExultateDeo,zasologlasicontinuo,I.Lukačić:Caniteetpsallite,I.Lukačić:Quampulchraes.

3.NOVEVOKALNO‐INSTRUMENTALNEVRSTE• Operaranogbaroka

Cl.Monteverdi:Orfej,ulomci,H.Purcell:DidonaiEnej,ulomci.

4.VOKALNO‐INSTRUMENTALNEVRSTEDUHOVNOGSADRŽAJAPrijedlogzaslušanje

• Oratorij(pravi)G.F.Händel:Mesija,Alleliuiaiostalistavcipremaslobodnomizboru,(mikro)I.Lukačić:Dominepuermeus.

• PasijaJ.S.Bach:MukapoMateju,ulomci.

• Kantata(crkvena)I.Šibenčanin:LaudaJerusalemDominum,J.S.Bach:Ein'festeBurgistunserGott,br.80(svjetovna)ilikantataBWV140.,H.Purcell:Dođitesinoviumjetnosti,rođendanskaodakraljici.

5.INSTRUMENTALNEGLAZBENEVRSTEPrijedlogizboradjelazaslušanje:

• SuitaipartitaG.F.Händel:Suitaud‐molu,J.S.Bach:Suitabr.3uD‐duruzaorkestar,G.F.Händel:Glazbanavodi,stavcipremaizboru,J.S.Bach:Partitabr.3ua‐molu,itd.

• SonataG.Tartini:Sonatazaviolinu(Đavoljitriler),J.J.Ouantz:Triosonatauc‐molu,T.Cecehini:Osmasonata,zadvaglazbalaiorgulje,A.Corelli;Triosonataudmolu,op.1br.11stavak;Grave.

Page 171: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

172

6.ORKESTRALNEBAROKNEVRSTE• Concertogrosso

J.S.Bach:II.brandenburškikoncertuF‐duru iliBrandenburškikoncertuDduru,br.5,I.stavak,

A.Corelli:KoncertuC‐duruzadvijetrubljeigudačkaglazbala.• Solističkikoncert

A.Vivaldi:Koncertiogodišnjimdobima,jedanpremaizboru,J.J.Ouantz:KoncertuG‐duru,zaflautuigudačkaglazbala.

7.FUGA‐NAJSLOŽENIJAPOLIFONAVRSTA• Preludijifuga

J.S.Bach:Preludijifugauc‐molu(Dobrougođeniglasovir,I.sv.),J.S.Bach:PreludijifugauC‐duru,BWV545.

• TocataifugaJ.S.Bach:Toccataifugaud‐moluzaorgulje(idrugasrodnadjela).

8.GLAZBAZARAZONODU(I.)G.P.Telemann:Tafelmusik,G.F.Händel:Glazbanavodi(stavcipoželji)iGlazbazavatromet,J.Krsnik‐Dolar:Ballettia4(ilia5).

9.J.S.BACH‐G.F.HÄNDEL• Sinteza

Djelapoizboru(učenika).

10.STAREHRVATSKEPJESMARICEIZBORNICIDUHOVNEGLAZBE• Pavlinskapjesmarica,Citharaoctochorda.

11.INSTRUMENTALNIOBLICINAPRIJELAZUUKLASIKU

Prijedlogdjelazaslušanje:• Programnaglazba(zaklavičembalo)F.Couperin:Žeteoci,rondo,

F.Couperin:Zaljubljenislavuj,J.Ph.Rameau:Tamburin,J.Ph.Rameau:Kokoš,

• ZačecisonatnogoblikaD. Scarlatti:SonatauC‐duru za klavičembalo (Eserzici),SonatauE‐duru iliSonataudmolu

12.OPERAU18.STOLJEĆUNastanakopere

• BuffaG.B.Pergolesi:Laservapardona,ulomci.

• OperaseriainjenoreformiranjeUlomakiznekeopereserie(npr.jednaarija),Ch.W.Gluck:OrfejiEuridika,ulomci,OperaW.A.MozartaČarobnafrula,Singspiel,ulomci,DonGiovanni,operabuffa,ulomci.

13.OPĆEZNAČAJKEKLASIČNOGAINSTRUMENTALNOGCIKLUSA• Sonatnistavak

J.Haydn:SonatauD‐duruzaglasovir,I.st.• Temasvarijacijama

I.M.Jarnović:GudačkikvarteruF‐duru,II.st.• Složenatrodijelnapjesma

W.A.Mozart:Simfonijaug‐molu,KV550,III.st.,

Page 172: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

173

L.Boccherini:GudačkikvartetuEduru,op.13br.5,III.stavak.

14.KLASIČNICIKLUSZASOLOINSTRUMENTE• Sonata

J.Haydn:SonatauD‐duruzaglasovir(sonatnistavak‐dvodijelnapjesma‐rondo),W.A.Mozart:SonatauA‐duruzaglasovir,KV331(temasvarijacijama‐složenapjesma‐kombinacijarondaisloženepjesme),L.vonBeethoven:SonatazaklaviruGduru,op.49,br.1,III.stavak,Jedanstavaknekesonatezaviolinu(ilinekodrugoglazbalo)iglasovir.

15.STVARANJEKLASIČNOGAORKESTRA

• ManhajmskiorkestarJ.W.Stamitz:Simfonijaua‐duru,jedanstavakiliSimfonijauEsduru,I.stavak,HrvatskiskladateljsimfonijaL.Sorkočević:SimfonijauDduru,br.3.

• SastavklasičnogasimfonijskogorkestraJ.Haydn:Simfonijabr.94uGduru,II.stavak,W.AMozart:Simfonijaugmolu,br.40.

16.SOLISTIČKIKONCERTJ.Haydn:KoncertuEs‐duru,zatrubu,W.A.Mozart:KoncertuA‐duruzaklarinetiorkestar,KV622,W.A.Mozart:Koncertud‐molu,zaglasoviriorkestar,KV466.

17.KOMORNEGLAZBENEVRSTE

• Gudačkikvarter M.Jarnović:GudačkikvarteruF‐duru,

J.Haydn:Gudačkikvarter,op.64.br.5.GudačkikvintetL.Boccherini:GudačkikvintetuE‐duru.

• DivertimentoiserenadaW.A.Mozart:DivertimentouD‐duruzagudačkiansambl,W.A.Mozart:Malanoćnaglazba,W.A.Mozart:SerenadauB‐duruzapuhače.

18.VELIKAVOKALNO‐INSTRUMENTALNAOSTVARENJAKLASIKE• Kantara,oratorij,misa.Prijedlogzaslušanje:

J.Haydn:StvaranjeiliGodišnjadoba,oratorij(stavcipoizboru),J.Haydn:Misa"Nelson",jedanstavak,W.A.Mozart:Krunidbenamisa,jedanstavak,W.A.Mozart:Requiem,jedanstavak.

19.J.HAYDN‐W.A.MOZART• Slobodanizbordjelazaslušanje(poizboruučenikainastavnika).

Page 173: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

174

TREĆIRAZREDODROMANTIZMADOIMPRESIONIZMA(GLAZBENAUMJETNOSTTIJEKOM19.STOLJEĆA)Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatitemeljneglazbenepojmove,vrsteioblike,posebnostglazbenihstilova; imenovati,opisatiirazlikovatisastavniceglazbenogadjela; slušanjempratitioblikovnukonstrukcijupojedinihglazbenihdjela. opisatinačineizvođenjaglazbenogadjela; slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače

glazbenogadjela,izvođačkesastave,tempo,metar,ritam,dinamiku,melodiju,harmoniju,glazbenioblikiglazbenislog;

opisatiosnovnaobilježjahomofonogaipolifonogaglazbenogslogainjihovorazlikovanjeslušanjem;

kronološki odrediti trajanja stilskih razdoblja s njihovim predstavnicima i razlikovatiglazbenestilskeznačajke;

razlikovatiglazbenaobilježjapojedinihstilskihrazdobljainjihovepredstavnike; razlikovatispecifičnostigrađeglazbenihvrstaioblikapojedinihstilskihrazdoblja; poznavatiobilježjaglavnihglazbenihvrstanastalihtijekom19.stoljeća; prepoznati injegovativrijednostihrvatske ibosanskohercegovačkeglazbene tradicije i

sudjelovatiunjezinojpromocijiinadogradnji; opisatiznačajkenekihnacionalnihglazbenihstilovaisluhomihrazlikovati.

Pregledprogramskihsadržaja:1.L.VANBEETHOVENNARAZMEĐUKLASIKEIROMANTIZMA

• BeethovenovaglazbaiživotSimfonije:V.simfonija(I.stavak),Sonate:Sonatauc‐molu,op.13,br.8,zaglasovir,(Sonataucis‐molu,op.27,br.2,zaglasovir).

2.OPĆEZNAČAJKEROMANTIZMA

• Općaobilježjastila• Glazbaidruštvo• Glazbeneznačajkestila

R.Schumann:FlorestaniEusebiusiz"Carnavala",V.Lisinski:Večer,B.Smetana:Vltava,Jedanpjevnivokalnistavak.

3.PROBUĐENANACIONALNASVIJESTIUTJECAJNARODNEMELODIKENAGLAZBENOSTVARALAŠTVO

F.Pintarić:PastoralazaglasoviruF‐duru("Dudaš"),A.Dvorak:Slavenskiplesovi,poizboru,J.Brahms:Madžarskiplesovi,poizboru,B.Smetana:Prodananevjesta,odlomcipoizboru,RazvojglazbenekultureuBiH.

4.TEMELJINAŠEGLAZBENEZNANOSTI

EtnomuzikologijaiproblemiglazbeneterminologijeudjelimaF.KuhačaiVj.Novaka(Op.Kuhačeva analiza o nazočnosti hrvatskoga narodnog melosa u glazbi Haydna iBeethovena).

CvijetkoRihtmaninjegovdoprinosetnomuzikologijiuBiH.

Page 174: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

175

5.SOLISTIČKAPOPIJEVKA

F.Schubert:Vilenjak,iliPastrva,Ružicaugaju,F.Schubert:Dvojnik,V.Lisinski:Ribar,F.Livadić:Kamenadjeva,R.Schumann:Uprekrasnommjesecusvibnju,(drugadjelaovevrstepoizboru:Musorgski,Zajcitd.).

6.SKLADBEZAZBOR

V.Lisinski:Prelja,muškizbor,V.Lisinski:Cuminvocarem,motet,S.Mokranjac:X.rukovet,P.I.Čajkovski:Liturgija,ulomak.

7.GLASOVIRSKAMINIJATURA

R.Schumann:Sanjarenjeizzbirke"Dječjiprizori",F.Chopin:Nocturn,op.9,br.2‐uEs‐duru,F.Livadić:Dvascherza(Notturno‐F.Livadić).

8.SLOBODNIOBLICIGLAZBENETVORBE

• BaladaF.Chopin:Baladaug‐molu.

• FantazijaM.P.Musorgski:Noćugolombrijegu.

• CapriccioN.Paganini:jedanCapricciopoizboru,soloviolina.

• RapsodijaF.Liszt:Madžarskerapsodije,jednapoizboru,A.Dvorak:Slavenskerapsodije,jednapoizboru.

9.PROGRAMNOSTIUGLAZBI• Uvertira

F.Mendelssohn:Sanljetnenoći,poizboru,V.Lisinski:Belona.

• SimfonijaF.Schubert:Simfonijauh‐molu("Nedovršena"),I.stavak.

• ProgramnasimfonijaH.Berlioz:Fantastičnasimfonija,V.nastavak.

• SimfonijskapjesmaF.Liszt:Preludij,B.Smetana:Vltava.

• RomantičkasuitaM.P.Musorgski:Slikesizložbe. 10.DALJNJIRAZVOJKLASIČNIHVRSTA‐SONATAISIMFONIJAPrijedlogzaslušanje:

J.Brahms:I.simfonija,1.stavak,A.Dvorak:IX.simfonija"Iznovogsvijeta",C.Franck:Simfonijaud‐molu,2.stavak,G.Mahler:I.simfonija,2.i3.stavak.

11.KONCERTANTNIVIRTUOZITETUDOBAROMANTIZMA

F.Liszt:KlavirskikoncertuEs‐duruiliTranscendentalnaetida,br.5,N.Paganini:Koncertzaviolinuiorkestar,br.7,op.2LaCampanella,

Page 175: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

176

P.I.Čajkovski:Klavirskikoncertub‐molu(1.stavak),J.Brahms:Koncertud‐moluzaviolinuiorkestar,op.77,stavakpoizboruiliVarijacijenaPaganinijevutemu,glasovir,op.35),

F.Mendelssohn:Koncertzaviolinuiorkestaruemolu,op.64.12.PRIMJENAELEMENATAPLESAUUMJETNIČKOMSTVARALAŠTVU

• MazurkaF.Chopin:Mazurka,op.17,br.4.

• PolonezaF.Chopin:PolonezauAs‐duru,op.53(F.Chopin:PolonezauA‐duru).

• PolkaB.Smetana:Češkiplesovi,J.Strauss:PiziccatopolkailiTrič‐tračpolka.

• ValcerF.Chopin:poizboru,J.Straus:poizboru.

13.OPERARANOGROMANTIZMAG.Rossini:Seviljskibrijač,V.Bellini:Norma,G.Donizetti:LuciadiLammermoor(Slatkizvuk),

C.M.Weber:Strijelacvilenjak,prizoruVučjemždrijelu,M.Glinka:IvanSusanjin,poizboru,V.Lisinski:Porin,odlomcipoizboru,A.Borodin:PrincIgor(polovjeckiplesovi).

14.DALJNJIRAZVOJOPERE(1)‐VERDI

Nabucco‐zborHerbejaca,Rigoletto‐arijaRigolettaizII.tekvartetizposljednjegčina,Aida‐CelesteAida,arijaRadamesa,SvečanakoračnicaiFinaleII.čina.

15.RAZVOJOPERE(2)‐GLAZBENADRAMAR.WAGNERA

TristaniIzolda‐predigraI.činu,‐odlomakizIII.čina.16.RAZVOJOPERE(3)‐REALIZAMNAOPERNOJSCENI

M.P.Musogorski:BorisGodunov‐Borisovmonologiprizorsasatom,prizorpobunepodKromama,G.Bizet:Carmen,odlomcipoizboru,G.Puccini:Tosca.

17.RAZVOJOPERE(4)‐HRVATSKAOPERA

I.Zajc:NikolaŠubićZrinski,fragmentipoizboru.

18.OPERETA‐GLAZBENAVRSTAZABAVNOGAUGOĐAJAJ.Offenbach:LijepaJelena,ulomakpoizboruiliPariškiživot(cancan),J.Strauss:Šišmiš,ulomcipoizboru,S.Albini:BarunTrenk.

19.STILSKAKRETANJANAPRIJELAZUSTOLJEĆA(1)KASNIROMANTIZAM

R.Straus:VragolijeTillaBulenspiegela,simfonijskapjesma,G.Mahler:Dječakovčarobnirog,jednailidvijepopijevkeizciklusa.

Page 176: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

177

20.IMPRESIONIZAMUGLAZBIlNJEGOVIODJECI• Općaobilježjastila• Glazbeneznačajkestila

C.Debussy:Preludijza"Poslijepodnejednogfauna“iliMjesečina,Preludijzaglasovir,I.sv.br.2,Valovi(LesVoiles),M.Ravel:PavanazapreminuluprincezuiliBolero.

ČETVRTIRAZRED

RAZVOJNIPRAVCIGLAZBENEUMJETNOSTITIJEKOM20.I21.STOLJEĆAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatitemeljneglazbenepojmove,vrsteioblike,posebnostglazbenihstilova; imenovati,opisatiirazlikovatisastavniceglazbenogadjela; opisatinačineizvođenjaglazbenogadjela; slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače

glazbenogadjela,izvođačkesastave,tempo,metar,ritam,dinamiku,melodiju,harmoniju,glazbenioblikiglazbenislog;

usporeditislobodniatonalitet,dodekafoniju,serijalnutehnikuskladanjaialeatoriku; razlikovati glazbena obilježja pojedinih stilskih razdoblja i njihove predstavnike u 20.

stoljeću; razlikovatispecifičnostigrađeglazbenihvrstaioblikapojedinihstilskihrazdoblja; kronološki odrediti trajanja stilskih razdoblja s njihovim predstavnicima u 20. i 21.

stoljećairazlikovatiglazbenestilskeznačajke; poznavati temeljna obilježja hrvatskoga glazbenog stvaralaštva te najistaknutije

skladateljeu20stoljeću; upoznatiznačajkenekihnacionalnihglazbenihstilovaisluhomihrazlikovati; razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; slušnoprepoznati,razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; poznavatiznačajketemeljnihstilskihpravacauglazbi20.i21.stoljeća; navestinekepojedinostiosuvremenimglazbenimizražajnimsredstvima; opisati temeljna obilježja suvremenoga hrvatskoga i bosansko‐hercegovačkoga

glazbenogastvaralaštvainajistaknutijeskladatelje; povezatirazvojtehnologijeiglazbe20.i21.stoljeća; pratitiaktualnazbivanjaglazbenogaživotasvojesredine.

Pregledprogramskihsadržaja:ZNAČAJKEGLAZBE20.st(harmonija,ritammetar,zvukovnaboja)1.ZAMAGLJIVANJETONALITETNOGASUSTAVA

R.Wagner:TristaniIzolda,Predigra,l.čin,Cl.Debussy:Preludij,br.2iz1.sveskazaglasovir(Valovi,Lesvoiles),B.Kunc:Nokturnoufis‐moluzaglasovir,E.Satie:Troisgnossiennes,br.1Lent.

2.POLITONALITETNOST

I.Stravinski:Petruška,drugaslika,K.Szymanozvski:I.gudačkikvartet,op.37,posljednjistavak.

Page 177: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

178

3.ATONALITETNOST‐EKSPRESIONIZAMA. Schönberg: Šest skladbi za glasovir, op. 19 (br. 6), slobodna atonalitetnost Suita zaglasovir,op.25(4.st.)sustavnoustrojenatonalitetnost,

A.Schonberg:Petklavirskihkomada,op.23,br.5;Valcer,iliErvartung(Iščekivanje)iliPierrotLunaire,op.21,3dio.br.18(Mjesečevamrlja),A.Webern:Simfonija,op.21,

A.Haba:Fantazijazaviolinusolo,op.9a(početak).4.OPERAUPRVOJČETVRTINISTOLJEĆA

I.Janaček:Jenufa(izIII.čina:PriznanjeCrkvenjarke),B.Bersa:Oganj(izIII.čina:od"Muzikestrojeva"dokraja),A.Berg:Wozzeck(izborinvencijaizIII.čina).

5.NOVONACIONALNIGLAZBENIIZRIČAJNEOROMANTIZAMINACIONALNISTILOVI20.STOLJEĆA

J.Štolcer‐Slavenski:Vodazvira(zamješovitizbor),I.Matetić‐Ronjgov:Ćaćemoj,zadječjizbori2.solistailiRoženicezamješovitizbor,solisteirecitatora,B.Bartok:Divertimentozagudačkiorkestar(l.st.)iliRumunjskiplesovi,L.Janaček:Glagoljskamisa(izborstavaka),J.Sibelius:Finska(Finlandija)iliLabudizTounela,J.Gotovac:Simfonijskokolo,I.Stravinski:Posvećenjeproljeća(balet),D.Pejačević:Životcvijeća,op.Ruža.

6.NOVETEŽNJEUHRVATSKOJORKESTRALNOJGLAZBIPOČETKOMSTOLJEĆA

D.Pejačević:Koncertug‐moluzaglasoviriorkestar,B.Bersa:Sunčanapolja,simfonijskapjesma.

7.VOKALNAGLAZBAHRVATSKIHSKLADATELJAIZMEĐUDVARATA

B.Bersa:Sehdušdan(solističkapopijevka)iliMjesečina,J.Hatze:Majka(solističkapopijevka),K.Baranović:Črn‐bel,J.Gotovac:Koleda,narodniobredzamuškizborikomornisastav(stavakpoizboru),K.Odak:Svršistopimoje,motetzamješovitizbor,solisteiorgulje,Z.Grgošević:Okoložnjačkogavenca,narodniobred(jedanstavak).

8.VELIKEVOKALNO‐INSTRUMENTALNEVRSTE(1.)

A.Honegger:IvanaodArkanalomači(Jeanned'Arcnalomači)(izbor),J.Štolcer‐Slavenski:Religiofonija(SimfonijaOrijent‐stavakpoizboru),B.Širola:Životispomenslavnihučitelja,svetebraćeCirilaiMetodijaapostolaslavenskih,oratorijacappella(izborstavaka),I.Brkanović:Triptihon(početak2.st.,Žalosnicaucrkvi).

9.PROŠLOSTUNOVOMRUHU‐NEOBAROKINEOKLASICIZAM

S.Prokofjev:Klasičnasimfonija,A.Honegger:Pacifie,231,orkestralnistavak,B.Bartok:Glazbazaglazbalasažicama,udaraljkeičelestu,D.Sostaković:I.simfonijauf‐molu,1.stavakiliSonatazaviolončeloiklavirudmolu,K.Odak:Passcagliazagudače,op.35,S.Šulek:Koncertzaviolinu,3.stavakiliI.Klasičnikoncertzaorkestar,I.Stravinski:Koncertzaklaviripuhače,B.Bjelinski:Concertinozarogigudače,

Page 178: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

179

10.SINTEZAZBIVANJAUGLAZBIIZMEĐUDVARATA

C.Orff:Carminaburana(izborstavaka),B.Papandopulo:Simfoniettazagudačkiorkestar,3.st.Perpetuummobile,J.Slolcer‐Slavenski:Sonatareligiosazaviolinuiorgulje,J.Štolcer‐Slavenski:Chaoszaorkestar.

11.OPĆENITOOBALETUU20.stoljećuM.deFalla:Trorogišešir(Plesmlinarice),A.Hačaturijan:Gjane(plessasabljama).12.HRVATSKOIBiHSCENSKOSTVARALAŠTVO

NacionalnaoperaibaletK.Baranović:Licitarskosrce,balet(ulomci),F.Lhotka:Đavouselu,balet(ulomci),J.Gotovac:Erosonogasvijeta,opera(presjekkrozdjelo),K.Odak:Doricapleše(izborulomaka).

13.UMJETNOSTJAZZA

ObilježjajazzaNegroSongs:Spirituals,Work's,itd.(uizboru),G.Gershivin:Porgy&Bess,opera(izborstavaka),M.Prohaska:SusretsB.P.

14.GLAZBAIZNETRADICIONALNIHIZVORAZVUKA

P.Schaeffer:Etidaoželjeznicama(konkretnaglazba),K.Stockhausen:Kontaktzaelektroničkezvukove,glasoviiudaraljke,N.Devičić:Columbia68(elektroničkaglazba),J.Malec:Luminazagudačeimagnetofonskuvrpcu,B.Sakač:Trisintetskepoeme(jednapoizboru),J.Cage:Sonateiinterludijizaprepariraniklavir(sonatabr.5).

15.ODPOSVEMAŠNJEUSTROJBEGLAZBENIHPARAMETARADOALEATORIKE

O.Messiaen:Etudesderythme,stavak"Modedevaleursetd'intensites"(načinvrijednostiiintenziteta)iliEgzotičneptice(zaklavirimaliorkestar),M.Kelemen:Skolionzaorkestar,R.Radića:Lirskevarijacijezagudače(izbor),J.Cage:WinterMusic(verzijazaglasovir).

16.MIKROTONALITETNOST

G. Ligeti:Atmospheres zaorkestar iliLuxaeterna (Vječno svjetlo) za šesnaesteroglasnizbor

acapella,K.Penderecki:Threnoszagudače.

17.OPERAUDRUGOJPOLOVICISTOLJEĆAPrijedlogizboradjela:

G.C.Menotti:Konzul(izboriz3.čina),I.Brkanović:Ekvinocij(izboriz2.čina;ork.intermezzo),S.Šulek:Trilegende(TVopera)(izborjedne;obvezatanTVprijamnik),M.Kelemen:Opasnostanje(ulomak).

18.VELIKEVOKALNOINSTRUMENTALNEVRSTE(II.)

I. Stravinski: Kantata za tenor,mezzosopran, ženski zbor imali instrumentalni sastav

Page 179: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

180

(izborulomaka),K.Penderecki:Diesirae,oratorij(ulomak),B.Sakač:Barasou(ulomak),N.Devčić:Igrariječizarecitatorku,zborglazbalaimagnetofonskuvrpcu.

19.TEŽNJAKAKOMOTNOSTIZVUKA

M.Cipra:Petigudačkikvarter(izborjednog"tempa"),M.Ruždjak:Klasičnivrt(zagudačkikvartet),Fr.Parać:Muzikazagudače,Pr.Ramovš:Pianissimozakomornisastav.

20.KRETANJAUZABAVNOJGLAZBINAŠEGAVREMENA

Izbor s područja šlagera, pop‐rok i pank glazbe te mjuzikla domaćih i inozemnihskladateljapremadostupnimzvukovnimilustracijama,Glazbaspodručjafilmskeianimiraneumjetnosti.

21.KANOVOJSINTEZI

S.Horvat:Kolobola(mješovitiizbor),I.Josipović:Epikurovvrt(ulomak),D.Kempf:Spectrumu(ulomak),A.Klobučar:Koncertzaorguljeiorkestar,D.Detoni:HommageaDo‐majeur,zaproizvoljnikomornisastav(ulomak).

PROGRAMSKAGRAĐAb)Dvogodišnjiprogram

Program glazbene umjetnosti ostvaruje se u prirodoslovno‐matematičkoj gimnazijitijekomdvijenastavnegodinesasljedećimokvirnimrasporedomgradiva:

PRVIRAZREDUvoduglazbenuumjetnost.Razvojglazbeodnjenihpočetakadokraja18.stoljeća.DRUGIRAZREDPregledrazvojaglazbeneumjetnostiodBeethovenadonašihdana19.i20.stoljeće).U sklopu ovoga programa upoznaju se pojedine sastavnice glazbe informativno i pretežitousporednospovijesnim(kronološkim)pristupompojedinimvrstamaglazbenihdjela.

PRVIRAZRED

UVODUGLAZBENUUMJETNOSTIRAZVOJGLAZBEODNJENIHPOČETAKADOKRAJA18.STOLJEĆA.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatitemeljneglazbenepojmove,vrsteioblike,posebnostglazbenihstilova; opisatišumitontesastavnicetona; slušnoprepoznatiirazlikovatišumitontesastavnicetona; imenovati,opisatiirazlikovatisastavniceglazbenogadjela; opisatinačineizvođenjaglazbenogadjela;

Page 180: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

181

slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođačeglazbenogadjela,izvođačkesastave,tempo,metar,ritam,dinamiku,melodiju,harmoniju,glazbenioblikiglazbenislog;

objasnitipojmovemelodijeiharmonije; opisatiosnovnaobilježjahomofonogaipolifonogaglazbenogslogainjihovorazlikovanje

slušanjem; kronološki odrediti trajanja stilskih razdoblja s njihovim predstavnicima i razlikovati

glazbenestilskeznačajke; razlikovatiglazbenaobilježjapojedinihstilskihrazdobljainjihovepredstavnike; razlikovatispecifičnostigrađeglazbenihvrstaioblikapojedinihstilskihrazdoblja; razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; slušnoprepoznati,razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; opisatirazvojglazbeodnjenihpočetakadokraja18.stoljeća, slušno prepoznati i razlikovati vrste tonske građe od njezinih početaka do kraja 18.

stoljeća; povezatirazvojtehnologijeiglazbe20.stoljeća; poznavatiobilježjanajvažnijihglazbenihvrstarenesanse,barokaiklasike; opisatisastavklasičnogaorkestra.

Pregledprogramskihsadržaja:1.UVOD‐Razgovoroumjetnostiiglazbi

Glazbeni život u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj (u pojedinom gradu, županiji),koncertni i kazališni prostori pojedinoga grada, poznati umjetnici izvođači, odnospojedincapremaglazbiipremaslušanju,glazbakaosamostalnaumjetnostikaosredstvodopunedrugihsadržaja,glazbanaradijuiTV,tijekommodnerevijeisl.,slušateljinjegovodnospremaglazbi.

Prijedlogzaslušanje:Nekopopularnoiprikladnoumjetničkodjelo(jedanilidvastavkaposlobodnomizboru)npr.:R.Schumann:Sanjarenje,Musorgski‐Ravel:SamuelGoldenbergiSchmuvle.

2.GLAZBENODJELOINJEGOVESASTAVNICE

Kakovaljaslušatiglazbenodjelo. Različite mogućnosti pristupa glazbenom stvaralaštvu (emocionalni pristup,

deskripcija,izražavanjeopćeljudskihideja,glazbakaozabava,glazbakaočistaumjetnostzvuka).

Sastavniceglazbenogadjela (sadržaj,namjena, izvođački sastav, tempo,mjera, ritam,glasnoća (dinamika), tonski rod,melodija, harmonija, slog glazbe, oblik, ugođaj, stilskeznačajke).

Prijedlogzaslušanje:L.V.Beethoven:Simfonijabr.9,ulomakFinala,W.A.Mozart:Malanoćnaglazba,menuet,J.S.Bach:PreludijuC‐duru.3.BOJAZVUKAISREDSTVAIZVOĐENJA

Pjevački glasovi i pjevački sastavi, zbor a cappella i zbor s instrumentalnompratnjom.

Glazbalasimfonijskogorkestra,razvrstavanjeglazbala. Pučkaglazbala.

Prijedloziprimjerazaslušanje:Različitiprimjerizapojedinepjevačkeglasove(solističkepopijevketearije izrazličitihglazbenihdjela),Zboracappella‐primjeriposlobodnomizboru,Dječačkizbor‐primjer

Page 181: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

182

poslobodnomizboru,C.M.Weber:Strijelacvilenjak,Zborlovaca,muškizboriorkestar,B.Bartok:Koncertzaorkestar,M.Ravel:Bolero,M. P. Musorgski‐Ravel: Slike s izložbe, pojedini stavci, stavci po izboru s različitimskupinamaglazbalauizvođačkomsastavu.

4.MELODIJA,HARMONIJAISLOGGLAZBE

Pojammelodije(mirna,skokovita,pjevnamelodija). Temeljnoznačenjepojmaharmonija(konsonancaidisonanca). Slog glazbenog djela: monotonija (jednoglasje), homofonija (suglasje), polifonija

(višeglasje),slobodnitonskisustavi.Prijedlogzaslušanje:

***Reginacaeli,koral(melodija,jednoglasje),J.S.Bach:Suitauh‐molu,Badinerie(skokovitamelodijaflaute,homofonija),L.vanBeethoven:Patetičnasonata,1.stavak,uvod(harmonija,akordi),M.P.Musogorski‐Ravel:Slikesizložbe,Promenada,(suprotstavljanje:melodija‐harmonija),J.Gallus:Nemoplacetstultis(vokalnapolifonija).

5.PREGLEDRAZVOJAGLAZBE

Razdobljaurazvojujednoglasneglazbe. Razdobljaurazvojupolifoneihomofoneglazbe.

Slušanjeprimjera:Zasvakorazdobljepojedankarakterističanglazbeniprimjer.

6.POČECIPJEVANJAISVIRANJA

Nastanakglazbe,temeljnaobilježjaiulogaglazbeuplemenskimzajednicama. Izgradnjajednostavnihglazbala.

Primjerizaslušanje:Glazbadanašnjihprimitivnihetničkihzajednica (obrednooponašanje životinja,napjeviuz rad, glazbau životu zajednice, zvukovi različitih glazbala) ‐ izborprimjera s tonskekasete.

7.GLAZBASTARIHCIVILIZACIJA

GlazbeniživotuKini,EgiptuiIzraelu,antičkojGrčkojiRimu. Različitioblicigrčkeglazbezapjevanjeisviranje,ulogaglazbeugrčkojtragediji.

Primjerizaslušanje:Starekineskemelodije(pentatonika),Židovskipsalmi,Zvučijednostavnihglazbalastarogpodrijetla,GlazbazaEuripidovOrest,SeikilovSkolion(epitaf)idrugidostupniprimjeri.

8.SREDNJIVIJEK‐JEDNOGLASNADUHOVNAGLAZBA

Psalmodiranje(primjerpsalamskogrecitiranogpjevanja). Neukrašeni (silabički) napjevi ‐ Pater noster, melodijsko ukrašavanje ‐ Alleluia,

sekvenca‐Diesirae,Victimaepaschali. Glagoljaškopjevanje‐Gospinplač(izPoljica),istočnecrkve‐Otetostavron(Sofronis).

9.JEDNOGLASNASVJETOVNAGLAZBAPučkiglazbenici

TrubaduriitruveriR.deVaqueircis:KalendaMaya,A.delaHalle:IgrokazoRobinuiMarion.

MinnesingeriW.vonderVogelioeide:PjesmaoPalestini.

Page 182: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

183

MajstoripjevačiH.Sachs:DavidiSaul,srednjovjekovniplesovi(anonimus).

10.RAZVOJVIŠEGLASJEDO16.STOLJEĆA Organumidiscantus

SitgloriaDominiRexcaeli,Nobilis,humilis(HimanSv.Magnusu),SanctusiBenedictus(izZadra)A.Kažotić?:AgnusDei.

KanonHajd'zapjevaj(Francuska)J.Fornsete?:Ljetnikanon.

Višetekstovnimotet(motetus). Misa

G.deMachauit:MissaNotreDame,jedanstavak. Baladaichanson‐primjerpoizboru.

11.VISOKARENESANSNAVOKALNAGLAZBASvjetovneglazbenevrste:

FrottolaF.Bosanac:Alaguerra.

VillanellaO.Lassus:Matonamiacara,O.Lassus:Jeka,primjerdvozbornogasloga.

MadrigalA.Petricij:Dokjausnu.

PopijevkaT.Morley:Mybonnylass,H.L.Hassler:Tanzenundspringen.

GregeskaJ.Skjavetić:Čemutolikitrud.

12.RENESANSAGlazbenevrsteduhovnogsadržaja:

MotetJ.Gallus:Eccequomodomorituriustus.

MisaG.P.daPalestrina:Missapapae,Marcelli,Kyrie.

ProtestantskikoralM.Luther:Ein'festeBurg.

13.INSTRUMENTALNAGLAZBAPlesoviizrazdobljarenesanse:

RicercarF.Bosanac:Ricercarzalutnju.

PavanaL.Milan:Pavanazalutnju.

Gagliarda0.Gibbons:TheGalliardzavirginalidrugadjela.

14.OPĆEZNAČAJKEBAROKNEGLAZBEPrijedlogzaslušanje

PatetikaJ.B.Lully:Kraljupredspavanje.

Page 183: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

184

MonodijaG.F.Händel:Mesija,Heshellfeedhisfloe,arija,Cl.Monteverdi:Lasciatemimorire,arija.

MonotematikaJ.S.Bach:FugaizToccateifugeud‐molu,orgulje,

Zvukovnosuprotstavljanje(solo‐tutti). Motet,bassocontinuo

J. J. Quantz:Tro sonatau c‐molu, ili ulomak nekog stavka i izrazitim basom (npr. gorenavedeniLukačićevmotet).

MotorikaJ.S.Bach:Preludijuc‐moluizzbirke"Dobrougođeniglasovir".

OsjećanjetonalitetaiharmonijeG.F.Händel:JugaMakabejac,Gle,pobjednikstiže.

15.NOVEVOKALNO‐INSTRUMENTALNEVRSTE• Opera

S.Monteverdi:Orfeo,ulomci,C.Monteverdi:Arijadninatužaljka,H.Purcell:DidonaiEnej,ulomci.

• OratorijI.Lukačić:Domine,puermeusiacet,

G.F.Händel:Messiah:Alleluia.• Pasija

J.S.Bach:MukapoMateju,ulomci.• Kantata

I.Šibenčanin:LaudaJerusalemDominum.

16. INSTRUMENTALNEGLAZBENEVRSTEBAROKA• Suita

G.F.Händel:Suitaud‐moluzačembalo,J.S.Bach:Suitabr.3uD‐duruzaorkestar.

• SonataT.Cecchini:Prvasonata.

• KoncertconcertogrossoJ.S.Bach:II.brandenburškikoncertuF‐duru,sol.koncertJ.S.Bach:Koncertzačembaloiork.uf‐molu,A.Vivaldi:Koncertogodišnjimdobima,jedankoncertpremaizboru.

17.ZNAČAJKEFUGEJ.S.Bach:Preludijifugauc‐moluizzbirke"Dobrougođeniklavir",J.S.Bach:Toccataifugaud‐moluzaorgulje.

18.RAZVOJOPEREU18.STOLJEĆU

• OperabuffaG.B.Pergolesi:Laservapadrona,ulomci,operaseria(reformirana)Ch.W.Gluck:Orfej,ulomci,daljirazvoj,W.A.Mozart:Čarobnafrula,Singspiel,ulomci.

19.INSTRUMENTALNEGLAZBENEVRSTEUDRUGOJPOLOVIC118.STOLJEĆA• Simfonija

L.Sorkočević:VII.simfonijauG‐duru,A.Ivančić:SimfonijauG‐duru,br.8,W.A.Mozart:Simfonijaug‐molu,KV550.

Page 184: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

185

• SonataD.Scarlatti:SonatauC‐duru,J.Haydn:SonatauD‐duru,W.A.Mozart:SonatauA‐duru,KV331.

• GudačkikvartetI.M.Jarnović:GudačkikvartetuF‐duru.

• KoncertW.A.Mozart:Koncertzaklarinetiorkestarua‐duru,KV622,W.A.Mozart:Koncertzaglasoviriorkestar,poizboru.

20.JOSEPHHAYDNIWOLFGANGAMADEUSMOZARTJ.Haydn:SimfonijauD‐duru,br.104,Finale,W.A.Mozart:Requiemilidjelopremaizboru(učenika).

DRUGIRAZREDPREGLEDRAZVOJAGLAZBENEUMJETNOSTIODBEETHOVENADODRUGEPOLOVICE20.STOLJEĆAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatitemeljneglazbenepojmove,vrsteioblike,posebnostglazbenihstilova; imenovati,opisatiirazlikovatisastavniceglazbenogadjela; opisatinačineizvođenjaglazbenogadjela; slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače

glazbenogadjela,izvođačkesastave,tempo,metar,ritam,dinamiku,melodiju,harmoniju,glazbenioblikiglazbenislog;

razlikovatiglazbenaobilježjapojedinihstilskihrazdobljainjihovepredstavnike; kronološkiodredititrajanjastilskihrazdobljasnjihovimpredstavnicimaodBeethovena

dodrugepolovice20.stoljećairazlikovatiglazbenestilskeznačajke; opisatirazvojtonskegrađeodBeethovenadodrugepolovice20.stoljeća; poznavatiobilježjaromantičarskeglazbeiglazbenastaletijekom20.stoljeća, poznavati temeljna obilježja hrvatskoga romantičarskog i suvremenoga glazbenog

stvaralaštvatenajistaknutijeskladatelje; razlikovatispecifičnostigrađeglazbenihvrstaioblikapojedinihstilskihrazdoblja; upoznatiznačajkenekihnacionalnihglazbenihstilovaisluhomihrazlikovati; razlikovatispecifičnostgrađecikličnihglazbenihvrsta; razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; slušnoprepoznati,razlikovatiiimenovatinačineuglazbljivanjateksta; prepoznatislobodnuisustavnosređenuatonalitetnost; prepoznatiirazlikovatinačinebilježenjaglazbe; povezatirazvojtehnologijeiglazbe20.stoljeća; opisatiaktualnazbivanjaglazbenogaživotasvojesredine.

Pregledprogramskihsadržaja:1.LUDWIGVANBEETHOVEN‐NARAZMEĐUKLASIKEIROMANTIZMA

V.simfonijauc‐molu,Patetičnasonatauc‐molu,op.13.

2.OPĆEZNAČAJKEROMANTIZMAUGLAZBI

Page 185: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

186

R.Schumann:FlorestaniEusebiusiz"Carnavala",F.Schubert:Divljaružica,popijevka,B.Smetana:Vltava,simfonijskapjesma.

3.SOLISTIČKAPOPIJEVKA

F.Schubert:Vilenjak,V.Lisinski:Ribar,F.Livadić:Kamenadieva.

4.ZBORSKAGLAZBA

V.Lisinski:Prelja,muškizbor,V.Lisinski:Cuminvocarem,motet,S.Mokranjac:X.rukovet,ZboroviMendelssohna,BrahmsailiDvoraka(poizboru).

5.KLAVIRSKAMINIJATURA

R.Schumann:Sanjarenjeiz"Dječjihprizora",F.Livadić:Notturno,F.Chopin:Nocturno,op.9.br.2uEs‐duru,V.Lisinski:Mazurua‐molu(12.VI.1849.),J.Bramhs:ValceruD‐duru,(F.Liszt:Consolations).

6.RAZVOJPROGRAMNEGLAZBE

H.Berlioz:Fantastičnasimfonija,F.Liszt:Preludij,V.Lisinski:Večer.

7.ROMANTIČNAOPERA

C.M.Weber:Strijelacvilenjak,prizoruVučjemždrijelu,V.Lisinski:Porin,uvertira,završetakIl.čina,arijaSveslava,I.Zajc:NikolaŠubićZrinjski,romancaZrinjskoga,Uboj,uboj.

8.RAZVOJOPERE–VERDIIWAGNER

G.Verdi:Rigoletto,arijaR.izII.čina,R.Wagner:Tristaniizolda,predigraI.činu.

9.RAZVOJCIKLIČKIHGLAZBENIHVRSTACikličkonačelooblikovanja,

A.Dvorak:IX.simfonijaue‐molu"Iznovogasvijeta".10.REALIZAM,NAOPERNOJPOZORNICI

M.P.Musorgski:BorisGodunov,Borisovmonolog iprizorsasatom,prizorpobunepodKromama,G.Bizet:Carmen,odlomci,R.Leoncavallo:Pagliacci,prolog,arijaCania.

11.IMPRESIONIZAMINJEGOVIODJECI

C.Debusy:Preludijza"Faunovoposlijepodne",B.Kune:Dvanokturna,op.32,K.Baranović:Crn‐bel,A.Lajovic:Mesecvizbi.

12.GLAZBANAPRIJELAZUSTOLJEĆA

R.Straus:VragolijeTillaEulenspiegela,G.Mahler:Dječakovčarobnirog.

Page 186: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

187

13.GLAZBA20.STOLJEĆA‐uvodI.Stravinski:Petruška,odlome,Posvećenjeproljeća,odlomci,J.Š.Slavenski:Sonatareligiosa.

14.RAZBIJANJETONALITETA

• SlobodnaisustavnosređenaatonalitetnostA.Schönberg:Triglasovirskakomada,op.11,A.Schönberg:ValcerizPetglasovirskihkomada,op.23.,A.Berg:Wozeck,II.čin.

15.NOVINACIONALNISTILOVI

L.Janaček:Glagolskamisa,J.S.Slavenski:Vodazvira,J.Gotovac:Koleda.

16.NEOBAROKINEOKLASICIZAMA.Honegger:Pacific,231,S.Prokoljev:Klasičnasimfonija,S.Šulek:I.klasičnikoncert,III.stavak.

17.TRADICIJAINOVETEŽNJE(1.)

B.Bersa:Sunčanapolja,simfonijskapjesma,B.Britten:Jednostavnasimfonija,C.Orff:Carminaburana,Ofortuna.

18.TRADICIJAINOVETEŽNJE(2.)B.Bartok:Glazbazainstrumentesažicama,udaraljkeičelestu,B.Bjelinski:Serenadazatrublju,glasovir,gudačkaglazbalaiudaraljke.

19.UMJETNOSTJAZZANegrosprituals(poizboru),Obilježjajazza(djelapoizboru),G.Gershzvin:Jazziumjetničkaglazba‐RhapsodvinBlue.

20.GLAZBENIIZRAZDRUGEPOLOVICE20.STOLJEĆA

K.Penderecki:Threnos,G.Ligeti:Atmospheres,B.Sakač:Trisintetskepoeme,M.Kelemen:Skolion.

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Ucjelokupnomradutežištejenaaktivnomupoznavanjutemeljnihznačajkisamogadjela,a to se, medu ostalim, postiže i višekratnim slušanjem pojedinih skladbi (tijekom satovaponavljanjagradiva,aliiobveznimsamostalnimslušanjemkodkuće).Uztemeljnuanalizudjelaiutvrđivanje stilističkih značajki razdobljau kojem je ononastalo,mogu se spomenuti osnovnipodaci o autoru, njegovima najvažnijim djelima te obilježjima njegova osobnoga stvaralačkogstila, i si.Međutim,podaci ove vrste bit će samo svojevrsnanadopuna zvukovnim iskustvima,kojeučenicineprestanotrebajustjecatiinadopunjavatitijekomškolovanjaugimnaziji.

Kad god je to moguće ostvariti, preporučuje se usporedba glazbenih obilježja nekogarazdobljasazbivanjimaulikovnojumjetnostiiknjiževnosti.

Predloženi primjeri za slušanje mogu se u nekim okolnostima zamijeniti i drugimaglazbenim ilustracijama sa sličnim ili jednakim stilističkim, odnosno oblikovnima iliizvoditeljskimobilježjima,tovrijediizaprimjere,kojimasegradivonadopunjujeiprodubljuje.

Page 187: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

188

Uzslušanjeglazbeuškoli,učenicitrebajustećinavikuslušanjaumjetničkeglazbeikodkuće (uporabom dostupnih tehničkih sredstava, suvremenih nosača zvuka, preko globalnemreže te praćenjem odgovarajućih radio ili TV‐emisija), a valja im omogućiti odlazak nakoncerte i u kazalište. O njihovim doživljajima i zapažanjima svakako treba razgovarati da serazvijeinjihovakritičkakulturološkamisao.

Boljemupoznavanjuglazbenihdjelamožepridonijetiipjevanjeglazbenihtema,odnosnomelodije koja obilježava neki ulomak stavka. Međutim, pjevanje ne mora uvijek biti izravnopovezanosaslušanjempredviđeneskladbe,većmožeposlužitiikaonadopunagradivuuobradinekogastila(učenicipjevajunapjev,kojipripadaodređenomrazdoblju)ilimožebitipovezanosnekimaktualnimglazbenimdogađajem(obljetnicanekogskladatelja),odnosnospredstojećomposjetomkazalištu(ulomaknekearijeilizbora),itomeslično.

Učenikevaljapoticatiinadjelatnobavljenjeglazbomizvanredovnenastaveugimnaziji(sviranje nekog glazbala, sudjelovanje u školskom zboru ili instrumentalnom sastavu, ufolklornojdružiniitd.).

Slušanje glazbe u školi potrebuje djelomičnu kabinetsku nastavu i zahtijevaodgovarajućuopremuzakvalitetnu reprodukcijuu razredu, služeći se suvremenimglazbenimtehničkimuređajimaimogućnostimateprikladnetonskeivideosnimke.Osimtoga,uprostorijiu kojoj se izvodi nastava glazbe potreban je glasovir ili pianino radi demonstracije pojedinihprimjera"uživo".Tonskesnimkeglazbenihprimjeravaljatakođerimatiudovoljnombrojuiuučeničkojknjižnicikakobiihučenicimogli(ponaputkunastavnika)posuditiikodkućeumirujednomilivišeputaposlušati.OPREMAPROGRAMAIUČIONICESredstvazareprodukcijuzvuka

Za učionicu, u kojoj se ostvaruje nastava glazbe, najbolje je imati odgovarajuću stalnopostavljeneuređajekojeomogućujemodernatehnologijazaslušanjeireproduciranjeglazbenihdjela.Važnojedaglazbenatehničkapomagalaiuređajimogukvalitetnoreprodukcijuglazbuuvelikojučionici.

Glazbalo

Glasovir(pianino)jestandardnoglazbalouučionicizaglazbenuumjetnost.Uiznimnimslučajevima,zapratnjupjevanjutezaizdvojenudemonstracijuglazbenetemenekogadjelaitd.,možeposlužitiiboljitonskisintetizator(trebaimatiklavijaturustandardneveličine,sopsegomodpetoktava,teugrađenemalezvučnike).Tonskesnimkeinosačizavuka

Ostvarivanje programa razumijeva obvezatnu opremljenost zvukovnimmaterijalom zaslušanje.Nosačizvukaitonskesnimkesodgovarajućimizboromskladbitrebajubitidostupniinastavnicimaiučenicima.Učenicinemorajunabavljatitonskezapise.Akoželeponovnoslušatiglazbu koju su čuli u školi, ili ako pojedina djela trebaju bolje upoznati radi slušne provjerepoznavanja gradiva mogu nosače zvuka posuditi u školi (u kabinetu za glazbu ili u školskojknjižnici).Toznačidaškolskaknjižnicatrebaobvezatnoimatiipriručnufonotekusbardvailivišekompletanosačazvuka(ovisnoobrojuodjelapojedinogarazredaiukupnojveličiniškole).Danassuučenicimamnogaglazbenadjelaitonskizapisidostupniglobalnemreže(interneta)pase i to treba koristiti bilo za vrijeme nastave bilo kod kuće. U opremanju programa glazbeneumjetnostivaljatonskesnimkenanekinačinizjednačitisliteraturomzaknjiževnost,omogućitiodlazak na koncerte i u kazalište. O njihovim doživljajima i zapažanjima svakako trebarazgovarati.

Page 188: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

189

LIKOVNAUMJETNOSTČETVEROGODIŠNJIPROGRAM

PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZRED

(tjedno1sat‐godišnje35sati)Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• prepoznatiiopisatiodnosvizualnoguurbanojsredini;• opisatiplanoveufotografiji,fokusiranjeirasporedelemenataunutarkadra;• uočitiiopisatisvojstvaiodnosesvjetlostinafotografiji;• uočitiiobjasnitiodnosvremenaiprostoraufilmu;• razlikovatiiimenovatifotografske,slikarske,crtačkeigrafičketehnikenaprimjerima;• razumjeticrtukaoosnovnielementcrtežairazlikovativrstecrta;• razlikovati,prepoznatiiopisatislikarskestiloveinačineoslikavanjaplohe;• poznavatibojekaoosnovnislikarskielement;• razlikovativrijednostbojainjihoveodnose;• razlikovatiinavestinačinekorištenjabojeurazličitimslikarskimstilovima;• prepoznatiiobjasnitiprostorneplanoveiperspektive;• znatiusporeditemulikovnogdjelasnačinomprikazasadržaja;• prepoznatiiimenovatiskulpturuizvedenuutradicionalnimkiparskimtehnikama;• prepoznatiprostorunutarskulptureteusporediodnosmaseiprostora;• prepoznatiirazlikovatiteksture;• objasnitiulogulikovnostiuprilagođavanjufunkcionalnostiarhitekture;• prepoznati i opisati neraskidivu povezanost različitih vidova umjetničkog

izražavanja:skulpturalnostarhitekture,arhitektonikaslike;• prepoznati i razlikovati funkcije, tradicionalne i moderne materijale i elemente

konstrukcijeuarhitekturi;• prepoznatiirazlikovatistilskeodrednicesvjetskeiregionalnearhitekture;• povezativizualnozapažanjesadrugimosjetilima.

Pregledprogramskihsadržaja:

1. Pojedinaciokolina(Kakogledamo,štovidimo,kakouočavamo).

2. Predmet (Odnos namjene i oblika, odnos materijala proizvodnoga procesa i oblika,razvojpojedinenamjene).

3. Fotografija: svjetlost (svojstva i odnosi ‐ svjetlosna mrlja, sjena, zrnasta struktura

fotografskogafilma,papira).

4. Fotografija:prostoruplohi(jasno/nejasno,očišta,planovi).

5. Fotografija:"odlučnitrenutak"(kadriranje‐komponiranje).

6. Film:vrijemeuplohi(izmjenaosvjetljenja,položajikretanjekamere,montaža,izmjenaplanova).

7. Crtež:linija(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrija).

Page 189: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

190

8. Slikarstvo: oblikovanje plohe, odnos tehnike i izražajnih sredstava (elemenata

forme).

9. Slikarstvo:boja(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

10. Slikarstvoprostoruplohi(perspektive).

11. Slikarstvo:ikonografijaiikonologija.

12. Skulptura:oblikovanjemaseiprostora(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

13. Skulptura:površinaiboja(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

14. Skulptura:odnosmaterijalaioblika.

15. Skulptura:namjene,materijaliikonstrukcije;tipovigrađevina(uzdužni,središnjiislobodnitlocrti);odnosmaseiprostora(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

16. Arhitektura:stanovanje(potrebeioblikovanjepotreba).

17. Odnos između arhitekture, skulpture i slike. Kompozicija cjeline. Odnos prema

okolišu.

18. Urbanizam(elementiinačelaustrojaarhitektonskihskupova).

19. Svijetukojemživimo(grad,regija,država,europskiisvjetskiprostori).

20. Komunikacija: mnogoosjetilno doživljavanje svijeta (dodirno, slušno, vizualno,mirisno,okusno).

Napomena: Programski sadržaji organiziraju se tako da se nastavna građa ostvaruje 70%predviđenihsati,a30%seodnosinautvrđivanjeiprovjeruznanja,poosnovnojmetodikojasetemeljinatrajnomkontaktuslikovnimdjelom‐neposrednosoriginalimailireprodukcijama,pomogućnosti u koloru uz pomoć suvremenih komunikacijskih medija i sredstava, učetverogodišnjemprogramuzagimnazije.

DRUGIRAZRED(35satigodišnje)

ProgramDrugogarazredaobuhvaćatematskikrugkojibismonazvali"Prostor‐vrijeme;

kronologijakulturnihrazdobljaMediteranado10.stoljeća(Egipat,Mezopotamija,Antika‐GrčkaiRim, kasnoantička i ranobizantska, predromanička i srednjobizantska umjetnost te arapskeumjetnosti)."

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

prepoznati i razlikovati apstraktne i figurativne oblike u slikarstvu i skulpturi upretpovijesti;

prepoznatiarhitektonskeodnoseumegalitimairanimnastambama; navestiiopisatiprapovijesnanalazištanatluBiH; prepoznatiirazlikovatistilizacijuinaturalizamnareljefnimprikazimaStarogavijeka; uočiti i crtežom naznačiti strukturu i funkcije pretpovijesnoga i antičkoga urbanoga

Page 190: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

191

prostora,rezidencijalnearhitektureisamostanskogakompleksa; prepoznatiicrtežomnaznačitinačelakomponiranjaarhitektureuEgiptuiMezopotamiji; opisatiicrtežomnaznačitiodnosdinamikeistatikekodegipatskeiantičkegrčkestatue; razlikovatiiobjasnitinačineoblikovanjaunutarodređenogaformata:friz,metopaizabat

(timpanon); prepoznatiicrtežomnaznačitistrukturu,dijeloveiproporcijenatlocrtima,presjecimai

pročeljimagrčkihirimskihhramova; razlikovatiodnoslikapozadinenaantičkimigrčkimslikama(plošnost,linearnost); razlikovati prostorne planove u zidnom slikarstvu egipatskih, rimskih i bizantskih

građevina(negacijazidneplohe,ikonografskaivertikalnaperspektiva,simbolika); uočiti,opisatiicrtežomnaznačitiornamentalnekarakteristikereljefnogapletera; uočitiiobjasnitipovezanostkasnoantičkih,ranokršćanskihiranobizantskihgrađevina–

prostorikonstrukcija; prepoznatiprostorneikonstitutivneelementepredromaničkihsakralnihobjekata; uočitikontinuitetizmeđubizantskeiislamskearhitekture.

Pregledprogramskihsadržaja:

1. Pretpovijest ‐ starije kameno doba (kronologija i rasprostranjenost; koncepcijaprostora;počecilikovnogaizražavanja;stilskeopreke‐realizamiapstrakcija.NalazištanaprostorimaBiH.

2. Pretpovijest–mlađekamenodobaprvooblikovanjeprostora ‐pojavaarhitekture;animizamilikovniizraz;apstrakcija).NalazištanatluBiH.

3. Pretpovijest ‐ metalno doba (urbana revolucija; kronologija i rasprostranjenost;

arhitekturaipočeciurbanizma;mitoviiplastičnooblikovanjeljudskoglika;oblikovanjezauporabu;ulogaismisaoornamenta).NalazištanatluBiH.

4. Drevnecivilizacije:MezopotamijaiEgipat(vremenskapodjela:gradovi;odnosmasei

prostorauarhitekturi,skulpturi;odnospremaplohi;stalnostipromjene).

5. Antička Grčka ‐ polis i kolonizacija Mediterana (kronologija, značajke urbanogaživota;kolonizacijaJadrana).UtjecajinatluBiH.

6. Antička Grčka ‐ arhitektura (tri razdoblja: arhaika, klasika i helenizam; proporcije;stilskerazlike‐idealizam,naturalizam).

7. Antička Grčka ‐ skulptura (tri razdoblja: arhaika, klasika i helenizam; proporcije,stilskerazlike‐idealizam,naturalizam).

8. Antička Grčka ‐ slikarstvo (slikarstvo na posudama ‐različiti odnosi prema plohi uranom,klasičnomihelenističkomrazdoblju;vezatehničkogapostupkaitzv.stilatamnihlikovanasvijetlojisvijetlihlikovanatamnojpodlozi).

9. Antički Rim ‐ urbanizacija Europe (značajke rimskoga urbanizma ‐ mreža rimskihgradovananašemtlu;kompozicijagrada;funkcioniranjegrada(odnosjavnihiprivatnihnamjena).

10. Antički Rim ‐ arhitektura (vremenska podjela, nova zamisao prostora; rimskispomeniciuHrvatskojinaprostorimaBiH).

11. Antički Rim ‐ skulptura (nove dimenzije prikazivanja u punoj plastici i reljefu ‐

Page 191: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

192

realističkiportretinarativnireljef).

12. AntičkiRim ‐ slikarstvo (pompejanski stilovi kao primjeri različitoga odnosa premaplohiiprostoru;stilskeosobitostinaturalizma,iluzionizmaiimpresionizma),(Fajumskiportreti).

13. Kasnoantička (ranokršćanska) i ranobizantska umjetnost (preobrazba grada,zahtjevinovogakulta,pretvaranjeantičkeumjetnosti;primjeriuHrvatskojodSalonedoEufrazijevebazilikeuPoreču).

14. Predromanika (nova središta života ‐ uloga samostana i utvrđenoga boravišta;kontinuitet pretpovijesti i antike ‐bjelokost, amajl, minijatura, uloga i smisaoornamenta).

15. Starohrvatskaumjetnost ‐ arhitektura (odnos južnih Slavena prema teritorijalnomustroju rimskih provincija ‐ Hrvati: Panonia, Dalmatia, Historia; tipologija crkava;iscrpnijiprimjeri:Sv.DonatuZadru,Sv.KrižuNinu,Sv.TrojicauSplitu,Sv.SpasnavreluCetine;Sv.MihoviluStonu).

16. Starohrvatska umjetnost ‐ skulptura (kamenice, ciboriji, oltarne pregrade, zabati snatpisima, transene, nakit; iscrpnije: Ciborij iz Biskupije, Pluteh iz Koljana, Zabat izUzdolja,Plutejslikomhrvatskogavladara,PlutehizSv.Nedjeljice;ornament,simbolika).

17. Starohrvatska umjetnost ‐ pismo i slikarstvo (benediktinska latinična pismenost iminijature;trajanjegrčkogapisma;hrvatskapismenostiglagoljica;freskeSv.MihovilauStonu).

18. Srednjobizantska umjetnost (trajnost antike i nova prostorna rješenja; središnjitemelj u graditeljstvu (tlocrt grčkoga križa); prevlast plohe ‐ mozaici, minijature,ikonoslikarstvo,glavnispom3eniciarhitekture–Studenica,Dečani).

19. Islamskaumjetnost (sklopoviživota;odnosprostora,mase ipovršineuarhitekturi–hanovi, mostovi, džamije; odnos prema vizualnoj realnosti; stilovi, iluminacije ikaligrafija,arabeske,urbanizacijauBiH).

20. Relativnost povijesnoga vremena i ograničenost prostornoga rasprostiranjamediteranske kulture (suvremene tzv. primitivne kulture; velike kulture ‐ DalekogaIstoka(Indija,Kina);kulturepretkolumbovskeAmerike;seljačkakulturanaeuropskomtlu).

TREĆIRAZRED(35satigodišnje)

Program Trećega razreda obuhvaća tematski krug "Prostor ‐ vrijeme; kronologija

kulturnih razdobljaEurope12. –19. stoljeća (romanika, gotika, renesansa,manirizam,barok,19.st.)".Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

prepoznati i crtežom hijerarhijske odnose, zakon kadra i karakteristike plošnogaoblikovanjareljefaiminijaturepredromanikeiromanike;

objasnitinačelopodređenostiuslikarstvuromanike; prepoznatiicrtežomnaznačitipojaveoslobađanjaskulptureodarhitekture; opisatiicrtežomnaznačitirekonstrukcijuprostoranagotičkojslici;

Page 192: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

193

razlikovatiromantičkiodgotičkogaokviraživota; objasnitiodnosprematemiikadruugotičkomslikarstvuuHrvatskoj; interpretiratislikarskodjelosobziromnailuzionističkeiikonografskeelemente; uočitiicrtežomnaznačitiracionalnarješenjaurenesansnojsliciireljefu; razumjeti i crtežom naznačiti antičke i renesansne arhitektonske elemente i načela

komponiranjanarenesansnimgrađevinama; razlikovati konstruktivne i prostorne elemente te elemente raščlambe romaničkih,

gotičkihirenesansnihsakralnihiprofanihgrađevinainjihovukompozicijusobziromnastrukturuimasu;

prepoznatisimultaniprikazuslikarskimdjelima; objasnitikarakteristikerenesansenadjelimahrvatskihrenesansnihkipara; razlikovati i crtežom naznačiti odnose arhitekture i skulpture na kompoziciji cjeline u

goticiirenesansi; razlikovati i crtežom naznačiti gotičku, renesansnu,manirističku i baroknu koncepciju

gradaitrga; razlikovativrsteskulpturaurenesansiimanirizmusobziromnastupnjeveplastičnostii

obradbupovršine; prepoznatinarativnonabrajanjekaomotiv; uočitinovudinamičnostuskulpturiislicimanirizma; prepoznati i crtežom naznačiti složenost i višesmislenost graditeljskoga rješenja

manirističkearhitekture; prepoznatiiobjasnitiiluzionizamuspojuslikarstvaiarhitekturerenesanse,manirizmai

baroka; prepoznatielipsukaomodelubaroknomegraditeljstvu; razlikovatiiusporeditinačelaslaganjaprostorarenesansneibaroknearhitekture; usporeditiprividprostoranarenesansnim,manirističkimibaroknimslikarskimdjelima; opisatiulogusvjetlaubaroknomslikarstvu; razlikovatitemeuslikarstvubarokairokokoa; usporediti klasicističku i romantičarsku koncepciju slike s obzirom na tretman boje i

odnospremaformatu; usporeditidjelarealizmaiimpresionizmasobziromnauporabuboja; opisati nove karakteristike kompozicije, rukopisa, boje i linije u ekspresionizmu i

njegovimpretečama; prepoznati i imenovati novematerijale na konstruktivnim rješenjima graditeljstva 19.

stoljeća; imenovatiiobjasnitielementehistorijskihstilovanasnimkamapročeljaarhitekture19.

stoljeća; uočitipromjeneuhrvatskomeslikarstvuskraja19.iprvepolovice20.stoljeća.

Pregledprogramskihsadržaja:

1. Romanika(11.‐12.st.)arhitekturaTeritorijalnarascjepkanostpolitičkekarteranofeudalneEurope.Građanstvo,svećenstvo,plemstvo i tri žarišta društvenoga života: grad, samostan, feudalni burg. Romaničkipartikularizaminjegovizrazulikovnimumjetnostima:metodaadicijeisubordinacijeukomponiranju. Podređenost skulpture i slikarstva arhitekturi: zakon kadra i okomitaperspektiva.Regionalizamromanike:ToscanaiLombardijailiProvansaiNormandija.‐Hrvatska:katedrala(Krk,Rab,Zadar,Trogir).

2. Romanika‐kiparstvo

Portali crkava i fasadna skulptura, kapiteli i namještaj iznutra ‐ reljefnost, plošnost,zakon kadra, Ikonografski program. Luneta portala žarište kompozicije; prijenosprostorneshemekupoleuplohu. ‐Hrvatska:RadovanovportaluTrogiru izlatarstvo ‐

Page 193: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

194

Dubrovnik,Zadar.3.Romanika‐slikarstvo

Plošnost, okomita perspektiva, uska skala boja. Primjeri: Francuska, Italija, Njemačka,katalonsko slikarstvo. Minijature. ‐ Hrvatska: sv. Foška, Peroj; sv. Krševan i slikanaraspela(Zadar),minijature(Trogir).

4. Gotika(13.‐14.st.)‐arhitektura

Kultura gradova, plemićkih burgova i samostana propovjedničkih redova (franjevci,dominikanci).Gradnjakatedraleizvonikaizrazkomunalnoganapretkaiponosa.Zidsepretvaraukontrafor,prozoruvitraj.Konstrukciješiljastogalukaikontraforaiogivala,tipovi rebrastih svodova. Konstrukcije i proporcije u projektiranju (triangulatura ikvadratura kruga), tajne zanata. Uloga arapske znanosti i kulture (brojevi, rebrastisvodovi). Tri faze unutar gotike. Rana gotika (Chartres), klasična (Reims, Ameiens) ikasna (cvjetna plamena) gotika. Dubrovački statut, izgradnja grada i Stona. CrkvafranjevacauPuliizagrebačkakatedrala,TopuskoiMedvedgrad.

5. Gotika‐kiparstvo

Osvajanje volumena, skulptura u niši. Rana, klasična (le BeauDieu) i kasna gotika: odkipa‐stupa (Chartres, Kraljevski portal) do izvijene S‐linije gotičkih kipova.Enciklopedijski ikonografski program fasada. Život čovjeka u tri kruga: realni (12mjeseci), intelektualni (7 slobodnih umjetnosti), moralni (krijepost i mane) Gotičkiidealizam(Bogorodica,Krist)inaturalizam(MukaKristovaimartirijmučenika.Hrvatska:Škrinjasv.Šimuna,portalsv.MarkauZagrebu,umjetnoststećakauBiH.

6. Gotika‐slikarstvo

Humanizamgotike:Dante,Giotto, francuskakatedralna skulptura, trubadurskapoezija(orijentalnikultžene).Bogorodicapismenadvorskadama(NotreDame),umjestoprelje.Prevlast Kristovemuke (Pasije) čovjeka koji trpi, Krist patienes smjenjuje romaničkogtriumfansa.Narativnametoda (Duccio). Giotto i sljedbenici (Padova), naglašeni volumen likova naplitkoj pozornici. Obrnuta perspektiva. Lorenzetti i braća Limbourg, gotički realizam.Dvorskistiltapiserije.Idealizaminaturalizam.Gotičkošarenilo.‐Istarskefreske.

7. Renesansa(15.‐16.st.)‐arhitektura

Čovjek mjerilo stvari: smjena gotičkoga hiperdimenzioniranja i atektonskedekorativnosti skladom proporcija, umjerenim dimenzijama, suzdržanim tektonskimukrasom. Središnja geometrijskaperspektiva izraz subjektivnosti individualnosti, izumarhitektaBrunelleschia.PrimjenaDonatello,Masaccio.Perspektiva u slici i u odnosu na gledatelje u prostoru, iluzionizam. Obnova antičkeumjetnosti (Alberti). Linearno, plošno, zatvorena forma. Rana, klasična (Bramante) ikasnarenesansa.(Michelangelo).‐Hrvatska.Mješovitigotičko‐renesansnistil.Šibenskakatedrala (J. Dalmatinac), trogirska kapela (N. Firentinac), Sorkočevičev ljetnikovac.Kulturadubrovačkogaladanja.Schiavoni,L.Laurana.

8. Renesansa‐kiparstvo

Donatello‐skulpturaireljefi,razvojjednogastvaratelja(mladenački‐kasni).Izražajnostglave,tijelaidraperije.Odnospremagoticiiantici.Portretnostkaopohvalaindividualnosti.Slobodnostojećaskulptura.Mramoristiibroncisti.Grobnice,talijanskeifrancuske.‐Dalmatinac(HrvatskaiAncona),Aleši,Firentinac,Duknović,F.Laurana.

9. Renesansa‐slikarstvo

Spajanje usporednih tokova gotičkoga naturalizma i idealizma u renesansni realizam,ravnotežustvarnoga i likovno idealnoga.Metodasimulacije.Portret.Krajolik ičovjeku

Page 194: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

195

prirodi. Odnos Toschane i Venecije, juga i sjevera Europe (Van Ezck, Grunecwald,Breughel).Masaccio‐Ghirladaio‐Raffael‐Tizian.Hrvatska:Dubrovačkoslikarstvo:Dobričević,Hamzić,Božidarević.

10. Manirizam(drugapolovica16.st.)

Gubitak perspektive: svijet kao labirint. Antiklasični stil: nestvarno i nadstvarno.Epigonski (elektički) i stvaralački manirizam (Michelangelo, Tintoretto, El Greco...).PalazzodeiTe,Bomarzo.ManirizamuItaliji,Francuskoj,Pragu.Hrvatska:Antemuralechristiantitatis,tvrđaveodSenjadoVaraždina,posebnoKarlovaciV.Tabo

11. Barok(17.‐18.st.)‐arhitekturaSrodnost fizike (Newton, aksiomi o silama), matematike, astronomije (Kepler, elipsasmjenjuje krug) i likovnih umjetnosti. Zakon akcije i reakcije (dinamizam tlocrta,konkavno‐konveksne fasade; kontrast svjetlosti i sjene). Dinamička sinteza svih granalikovnihumjetnosti.Bernini,Borromini.Barokniprospektiuurbanizmu.Rim,Beč(F.v.Erlach). Osvajanje prostora: dvorac i perivoj (Versailles) kaomodel i širenja kolonija‐lizma. ‐ Hrvatska: sv. Vid u Rijeci; jezuitski samostani u Dubrovniku, Zagrebu,Varaždinu...

12. Barok‐kiparstvo

Otvorena forma, dinamizam svjetlosti i sjene, probijanje arhitektonskoga sklopa,kontinuirani pokret. Bernini. Polikromni materijali. Nadgrobni spomenici, urbana iparkovnaskulptura.

13. Barok‐slikarstvo

Umjetnost protureformacije. Pojam neizmjernoga ostvaren na slici zračnomperspektivom. Barokni iluzionizam i trompe l'oeil u zidnom i stropnom ‐ svodnomslikarstvu.Chairo‐scuro,noćnarasvjeta.Pojavažanra.Slikovitaobradadetalja,otvorenaformakompozicije,nejasno,jedinstvenojedinstvo.RembrandtiVermeer.

14. Rokokoiklasicizam(18.‐19.st.)

Rokokoplemstvaigrađanskiklasicizam:umjetnostipolitika,umjetnostimoral.Watteau(Ukrcavanja za Kiteru). David (Zakletva Horaciju). Chardin i pastel. NapoleonovaumjetnostCarstva:Empire.

15. Industrijskarevolucijaiurbanizam19.stoljeća

Nagli rast imiješanje uloga u gradu (stanovanje, promet, industrija). Engleski primjer,HausmannovaakcijauParizu,utopijaT.Garniera.

16. Arhitektura19.stoljeća

Podvojenosthistorizmaiindustrijskearhitekture.Estetikametalnih konstrukcija (mostovi) i staklene opne (izložbene i tvorničke hale).Svjetskeizložbe.

17. Romantizam

Podudarnost političkih i likovnih programa. Stilovi kao suprotnost: David, IngresnasuprotDelacroix,Gericault.Karikatura,umjetnostdnevnogatiska(Daumier).

18. Realizamifotografija

Fotograf preuzimaod slikara zadaću reportaže i vjernogaportreta.Odnos fotografije islikarstva (Courbel, Manet, Degas; B. Cikos ‐ Secesija). Zaustavljeni trenutak, "slučajniizrez".

Page 195: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

196

19. Impresionizam,ekspresionizam,simbolizamRasap slike u impresionizmu, obnova velike četvorice: Van Gogh, Gaugin, Seurat,Cezanne.

20. Secesija

(ArtNouveau,Libertv)europskiisvjetskiintegralnistil,negacijatradicijeuornamentu,dinamikaiograničenostkrivulje,odpriborazajelodoarhitekture.Francuska,Belgija,Austrija.SecesijauZagrebu,Rijeci,Osijeku.Meštrović.

ČETVRTIRAZRED(32satagodišnje)

Program četvrtoga razreda gimnazije obuhvaćaUmjetnostnašegdoba odnosno svijet u kojemživimo(umjetnost20.stoljeća;suvremenepojaveikretanja,našesudjelovanjeulikovnojzbilji).Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

navestiiopisatipromjenekojesusedogodilekrajem19.iprvimdesetljećima20.stoljećakojesuutjecaleilisuseodrazilenapromjenestilovaipravacauumjetnosti;

prepoznatielementekubizmauumjetničkimpravcima20.stoljeća; razlikovatiapstrakcijuifiguracijuuslikarstvu; razlikovatiapstrakcijuifiguracijuukiparstvu; prepoznati glavna obilježja slikarskih i kiparskih djela futurizma, nadrealizma,

metafizičkogaslikarstvaikinetičkeskulpture; usporeditiorganičkaifunkcionalnadjelastambenearhitekture20.stoljećasobziromna

tlocrtnorješenjeiodnospremaokolini; doživjetiivrjednovatiarhitekturukaoskloprazličitoganačinaživota, prepoznatiuloguvišekatnicauurbanizmu20.stoljeća; usporediti arhitekturu moderne, postmoderne i dekonstruktivizma s obzirom na

oblikovnemogućnostinovihgrađevinskihmaterijala; usporeditistambenuarhitekturusecesije,moderne,postmoderneidekonstruktivzmana

funkciju; prepoznatiglavnekarakteristikesvjetskihkretanjauhrvatskojibosanskohercegovačkoj

arhitekturijavnenamjene20.stoljeća; objasnitinačelomontažematerijalauumjetnosti20.stoljeća; usporeditiiopisatisličnostiirazlikeizmeđufotografijeislikarskogadjela; analizirati uporabu likovnih elemenata i postupaka na djelima fovizma i

ekspresionističkihpravaca20.stoljeća(Most,Plavijahač,novaobjektivnostiapstraktniekspresionizam);

prepoznatiiobjasnitisličnostizmeđustripa,fotografijeifilma; objasnitinačinuključivanjapromatračaulikovnodjelonaprimjerupop‐arta; uočiti i opisati povezanost ukupnoga vizualnoga okruženja u djelima konceptuale,

happeningaiperfomansa; objasnitiodnosland‐artaiokoliša.

Pregledprogramskihsadržaja:

1. Umjetnostprvepolovice20.stoljećaOtkrića19.stoljećanalazeširokuprimjenu(fotografija,rotacijskitisak,telegraf,telefon,film) i brzo mijenjaju uvjete života i ljudske potrebe uza sve veću prometnu ikomunikacijskupovezanostsvijeta:benzinskimotor,automobil,avion.Brzinapromjenaiotkrićaobilježjauprvojdesetljećima20.stoljećaobilježenasuibrzimsmjenamastilova

Page 196: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

197

i pravaca u umjetnosti: od kubizma do nadrealizma u slikarstvu i skulpturi, a odfuturizma do funkcionalizma u arhitekturi. Tridesete godine znače rast fašizma uzapadnoj Europi (Njemačka, Italija, Španjolska) i komunističke diktature u istočnoj(SSSR), a u oba totalitarna sustava javlja se "država" umjetnost, kojamora idealizirativlast i stanje u zemlji, služeći političkoj promidžbi: nacionalsocijalistička umjetnost isocijalistički realizam. Sredinu stoljeća obilježava vrhunac fašističkoga širenja i njegovslomnakrajudrugogasvjetskogarata,1945.godine.

2. Revolucijastilova

1905.‐1918.Fovizam,kubizam,futurizam,orfizam,organičkaigeometrijskaapstrakcija,supermatizam,magičnirealizam,dadaizam.Smjenailipluralizamstilova.OdRodinadoBrancusija.

3. Slikarstvoiskulptura1918.‐1945.

Nadrealizamiliuljepšanastvarnost.Podvojenostvolumena(Proljetnisalon)ikolorizmauhrvatskomslikarstvu.

4. Arhitekturadoprvogasvjetskogarata

Secesija (Wagner) i purizam (Loos). Ekspresionizam (Mendelsohn) i vizionarskaarhitektura(SantElia).Kovačić.

5. Arhitekturaizmeđudvarata

Funkcionalistička iorganičkastruja:LeCorbusier iWright.Sintezauzagrebačkoj školiarhitekture:Ibler,Planinić,Strižić...

6. Industrijskidizajn

Razlika obrtne i industrijske proizvodnje: umjetnički obrt i industrijski dizajn. Sukobdvijutendencijau19.st.Morris,Webb,Werkbund.Secesija.Ujedinjenjesvihgrana likovnihumjetnostiu industrijskojeri:DeStil (1917.),Bauhaus,Gropius(Dessau1924.‐1933.)iprijenosškoleuAmeriku.Načelaindustrijskogadizajna,najvećistvarateljiiantologijskaostvarenja.Corbusieov"Modulator",Breuerovstolacodsavijenecijevi,Miesova"Barcelona".

7. Film

Novagranalikovnihumjetnosti:pokretnisvjetlosnioblik.Osnovnasredstvaizražavanja:kadarimontažakaoraščlambaisintezauprocesugledanjaopćenito.Kompozicijaoblikauvremenu:odnosoblikajedanposlijedrugoguvremenskomslijedu(umjestojedanuzdrugoguprostoru).Filmskaumjetnostislikarstvo:simultanavizijapredmetaizviševizuraiuvišetrenutakaukubista,prikazpokretaufuturista.Picasso,Guernica(filmskaraščlamba).Tvorci filmskoga vizualnog izraza snimanjem (Griffith, Chaplin) i crtanjem (Fleisher,Disnev). Značenje dokumentarnoga filma (Flahertv, Ivens) kao usporedne likovneumjetnostiuulozioslobađanjaslikarstvaopisnosti,naturalizma,realizma,pai"objekta";apstraktna umjetnost samo kao jedna od struja likovnih umjetnosti 20. st. Film kaosintezasvihumjetnosti.

8. Umjetnostdrugepolovice20.stoljeća

Unifikacijaiistodobnostlikovnihpojavauopćimrazmjerima.Raskol"istočneizapadneEurope"injegovorješenjekrajemstoljeća.

9. Slikarstvoiskulptura

Ukidanje diktata socrealizma, najprije u Jugoslaviji (Exat 52, Zagreb i apstraktneskulpture revolucije), krajem stoljeća u čitavoj istočnoj Europi. Nastavak avangardnihsmjerova začetih početkom stoljeća dovedenih do ekstrema (Pollock: hiperrealizam),

Page 197: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

198

pop‐art i op‐art, recidiva povijesnih stilova (anakronisti). Slike i skulpture u javnimprostorima.

10. Arhitektura

ZgradaOUNsimbolzavršetkajednogarazvoja.Zgrademasovnogastanovanjaiobiteljskekuće.Reprezentativnazdanjadruštvenenamjeneiindustrijskaizgradnja.Muzeji (Guggenheim) i kulturna središta (Boubourg), crkve, kazališta, dvorane.Postmoderna.Obnovaregionalizma.

11. Urbanizam

Izgradnjaposlije rata: obnovaVaršave, obnova starihgradskih jezgri (Zadar, Split) itd.Pješačke zone (Rotterdam) i shoping‐centri. Satelitska naselja, "spavaonice", Unite d'habitation (Corbusier), likovne intervencijeu javnimprostorima,metro, vizijebudućihgradova.

12. Zaštitaokoliša

Prirodnaravnotežaiproblemmjereučovjekovimzahvatimauprirodu.Skladčovjekovastvaralaštva i prirode u prošlosti: arhitektura i hortikultura, ceste i mostovi, prirodniizvori energije (vjetar, vodene struje). Grci su bili u pravu, čovjekov opstanak ovisi oravnoteži "četiriju elemenata": vatre (sunca) ‐ vode ‐ zraka ‐ zemlje (raslinja). Sječašumskoga pokrova i kisele kiše, rupe ozonskoga omotača i zagrijavanje, otapanjeledenjaka i porast razine mora, itd. Međuzavisnost svih čimbenika, povezanost svihdržava,odgovornostsvakogapojedinca.

13. Vizualnekomunikacije:TV,film,tisak

Potreba kritičkoga odnosa prema vizualnoj stvarnosti: vrhunski dometi, najgoripromašajiipresjeknašelikovneivizualneprodukcije.RaščlambavizualnogadizajnaTViprogrami,kojinjegujuirazvijajulikovnukulturunaTV.Raščlambalikovnihnastojanjaivizualnihkakvoća filmskogaprogramazadnjihgodina.Opremaknjige,prijelomi izgledtiska.Plakatireklame.Izlozi.

14. Dizajn

Dizajn kao humanistički projekt i tržišno‐reklamna nužnost. Problem masovneproizvodnje oblikovanoga bofla ili malobrojnih kvalitetno dizajniranih predmeta.Usmjeravanje"širokepublike",diktaturakičaislobodaalternativnogaizbora.Usporednaraščlambaistihpredmetaponamjeniurazličitimkakvoćamapremamjerilupoštivanja materijala, funkcionalnosti i ekonomičnosti. Vrhunske kreacije namještaja,predmetasvakodnevneuporabe,grafičkogadizajna,dizajnzadjecuiometeneurazvoju,itd.

15. Zaštitaspomenika

Promjene odnosa prema spomenicima tijekom povijesti. Spomenici kulta i kultspomenika.Glorificiranjesamojednogastilairazdoblja(antike‐udobaklasicizma),kultspomenikanacionalneprošlosti(srednjovjekovnih,udobaromantizma).Ideja"jedinstvastila", "vrijednosti starosti" i restauriranje spomenika. Konzerviranje spomenika isuvremeno ravnopravno tretiranje spomenika svih stilova, razdoblja i svih kategorija.Zakoniozaštitispomenikaizavodizazaštituspomenika.

16. Muzeologija

Odsrednjovjekovnedobaroknekraljevskeiplemićkezbirkeumjetninairariteta.Muzejiotvoreni građanstvu poslije francuske revolucije. Najglasovitijimuzeji i galerije svijeta(Louvre,Prado,Vatikan,Napulj,München,Beč,MMAuNewYorkuitd.)susjednihzemaljaiHrvatske.Muzejkaosredišterazličitihdjelatnosti.

Page 198: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

199

17. PovijestumjetnostiOdbiografijaumjetnika(Vašari,16.st.)dovelikihsuvremenihsintezastilovairazdoblja.Umjetničke topografije, monografije o umjetnicima i spomenicima, najznačajnijidostupni pregledi povijesti umjetnosti. Razvoj gledanja: razlika između prikazaRadovanova portala u Eitelbergera (1861.) i Fiskovića (1965.) ili ploča S. Nediljice uZadru. Najveći povjesničari umjetnosti i izvori znanja za povijest umjetnosti Hrvatske(ELU,LEJ);Stele,Radojčić,Karaman,Fisković,Prelog.

18. Teorijaumjetnosti

Teorija uvijek odražava suvremene probleme i sukladna je umjetničkoj praksi svojegadoba.Grčka filozofijaoumjetnosti.Vitruvijeoarhitekturi.Srednjovjekovna teorijaum‐jetnosti. Renesansni teoretičari proporcija i likovnih umjetnosti. Barokni i rokokoestetičari.Winckelmanov klasicizam, romatizam Violet le Duca, ekspresionizam Freya. "Osnovnipojmovi" Wolfflina, "umjetnička volja" Riegla, "povijest umjetnosti kao povijest duha"Dworzaka.Moderne i suvremene teorije umjetnosti (socrealizam i apstrakcija, npr.) ‐Neki teorijskointerpretativni problemi naše povijesti umjetnosti: Karamanova kritikaStrzygowskog,polemikaKaraman‐Fiskovićodubrovačkojumjetnosti.

19. Pojedinacuvremenuiprostoru

Značenje vizualnih komunikacija kao osnovnoga izvora informacija i interpretacijestvarnosti u naše doba. Važnost razvijanja vizualne kulture radi sudjelovanja usuvremenojkulturi."Potrošači"likovne"ponude".Korisnici, rušitelji i čuvarikulturnihdobara.Likovnasastavnicasvakodnevnogaživota:odkulturestanovanjadodizajnauporabnihpredmeta,kulturaodijevanja,izlozi,plakati,ambijenti i hortikultura, TV‐dizajn, kazališna scenografija, izložbe i muzeji. Problemidjelatnogasudjelovanjauzaštitisredineispomenika,urbanomiregionalnomplaniranju,suvremenomlikovnomživotu

LIKOVNAUMJETNOSTDVOGODIŠNJIPROGRAM

PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZRED(tjedno1sat‐godišnje35sati)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• prepoznatiiopisatiodnosvizualnoguurbanojsredini;• opisatiplanoveufotografiji,fokusiranjeirasporedelemenataunutarkadra;• uočitiiopisatisvojstvaiodnosesvjetlostinafotografiji;• uočitiiobjasnitiodnosvremenaiprostoraufilmu;• razlikovatiiimenovatifotografske,slikarske,crtačkeigrafičketehnikenaprimjerima;• razumjeticrtukaoosnovnielementcrtežairazlikovativrstecrta;• razlikovati,prepoznatiiopisatislikarskestiloveinačineoslikavanjaplohe;• poznavatibojekaotemeljnislikarskielement;• razlikovativrijednostbojainjihoveodnose;

Page 199: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

200

• razlikovatiinavestinačinekorištenjabojeurazličitimslikarskimstilovima;• prepoznatiiobjasnitiprostorneplanoveiperspektive;• znatiusporeditemulikovnogdjelasnačinomprikazasadržaja;• prepoznatiiimenovatiskulpturuizvedenuutradicionalnimkiparskimtehnikama;• prepoznatiprostorunutarskulptureteusporediodnosmaseiprostora;• prepoznatiirazlikovatiteksture;• objasnitiulogulikovnostiuprilagođavanjufunkcionalnostiarhitekture;• prepoznati i opisati neraskidivu povezanost različitih vidova umjetničkog

izražavanja:skulpturalnostarhitekture,arhitektonikaslike;• prepoznati i razlikovati funkcije, tradicionalne i moderne materijale i elemente

konstrukcijeuarhitekturi;• prepoznatiirazlikovatistilskeodrednicesvjetskeiregionalnearhitekture;• povezativizualnozapažanjesdrugimosjetilima.

Pregledprogramskihsadržaja:

1. Pojedinaciokolina(Kakogledamo,štovidimo,kakouočavamo).

2. Predmet (Odnos namjene i oblika, odnos materijala proizvodnoga procesa i oblika,razvojpojedinenamjene).

3. Fotografija: svjetlost (svojstva i odnosi ‐ svjetlosna mrlja, sjena, zrnasta struktura

fotografskogafilmapapira).

4. Fotografija:prostoruplohi(jasno/nejasno,očišta,planovi).

5. Fotografija:"odlučnitrenutak"(kadriranje‐komponiranje).

6. Film:vrijemeuplohi(izmjenaosvjetljenja,položajikretanjekamere,montaža,izmjenaplanova).

7. Crtež:linija(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrija).

8. Slikarstvo: oblikovanje plohe, odnos tehnike i izražajnih sredstava (elemenataforme).

9. Slikarstvo:boja(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

10. Slikarstvoprostoruplohi(perspektive).

11. Slikarstvo:ikonografijaiikonologija.

12. Skulptura:oblikovanjemaseiprostora(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

13. Skulptura:površinaiboja(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

14. Skulptura:odnosmaterijalaioblika.

15. Skulptura:namjene,materijali ikonstrukcije; tipovi građevina (uzdužni, središnji islobodnitlocrti);odnosmaseiprostora(svojstvaiodnosi‐ritamisimetrije).

16. Arhitektura:stanovanje(potrebeioblikovanjepotreba).

Page 200: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

201

17. Odnos između arhitekture, skulpture i slike. Kompozicija cjeline. Odnos premaokolišu.

18. Urbanizam(elementiinačelaustrojaarhitektonskihskupova).

19. Svijetukojemživimo(grad,regija,država,europskiisvjetskiprostori).

20. Komunikacija: mnogoosjetilno doživljavanje svijeta (dodirno, slušno, vizualno,mirisno,okusno).

Napomena: Programski sadržaji organiziraju se tako da se nastavna građa ostvaruje 70%predviđenihsati,a30%seodnosinautvrđivanjeiprovjeruznanja,poosnovnojmetodikojasetemeljinatrajnomkontaktuslikovnimdjelom‐neposrednosoriginalimailireprodukcijama,pomogućnostiukolordijapozitivu,učetverogodišnjemprogramuzagimnazije.

DRUGIRAZREDNapomena:Kadselikovnaumjetnostučisamodvijegodine,udrugojgodiniučenjaobrađujuseglavniživotnisklopovi(selo,grad,samostan,utvrda‐dvorac,velegrad),važnizaprošlapovijesnarazdobljaizadanašnjisvijet.Tonijeminimalnapovijestumjetnosti,većizboručinjensobziromnanačelonajširegaprostornogsklopaunas.Opsegobradejeograničenplanomrealizacije(35sati).ZADAĆE

osposobiti učenike za vrednovanje povijesnih kompleksa i osvijestitimogućnost da seaktivnim odnosnom prema njima mogu preobraziti u izvorne sklopove suvremenogaživota,

osposobitiučenikezaosvješćivanjesuverenostiipripremitiihzaodabiristvaranjesvomživotuprimjereneokoline,

osvješćivati neke posebnosti seljačke kulture, kao dragocjene baštine svakogaeuropskog,patakoihrvatskoganaroda(umjetnostjesastavnidiosvakodnevnogživota),

osposobitizadoživljajslojevitostiisloženostiseljačkekulture, osvješćivatihumanoznačenjegradskogaprostora, osposobitizadoživljajkontinuitetaprostornihoblika, osvješćivatipotrebedjelatnogaistvaralačkogodnosapremaprošlosti, naučitiučenikedoživljavatiarhitekture,skulptureislike, osvješćivatifunkcioniranjegradausrednjemvijeku,renesansiibaroku, omogućitidoživljajjedinstvenostivremenskihistilskihrazličitostipojedinihdijelova, osvješćivatiodnospremagradukaoskrbizagradkrozsvaprošlarazdoblja, ukazatinamogućnostidaseobogatenovimulogama. omogućitidoživljajarhitekturekaoskloparazličitoganačinaživota, uočavati vezearhitekture iprirodeu renesansnoj ladanjskoj vili i baroknomdvorcu te

velegradskomparku, osvješćivati glavnedvojbemodernoga čovjeka s obziromna širi životni sklop i osobna

gledištauodnosunatajproblem, osposobiti za doživljaj supostojanja različitih pravaca u modernoj i postmodernoj

umjetnosti, razumjetinapuštanjepredmetaodređenostislikarstvaiskulpture, osvješćivatiosobniodnospremaproblemimasuvremenostiizraženeulikovnimdjelima

suvremenogokoliša,

Page 201: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

202

osvješćivatipojavuotuđenosti čovjekaustvarima imogućnost različitihodnosaprematojpojaviudizajnuiuumjetnostiuopće.

Pregledprogramskihsadržaja:

1. Selo kao najstariji sklop ustroja zajedničkoga života stalno nastanjenih ljudi.Tipovi sela u Hrvatskoj i BiH (zbijeno, dugačko, raštrkano) ‐ obrađuje se po jedanprimjer. Usporedba s izvaneuropskim selima i pretpovijesnim primjerima s područjaHrvatske i BiH. Različiti tipovi seoskih kuća po regijama i po uporabljenoj građi.(Prijedlog: Filip‐Jakov, Gradište, .....). Umjetnost svakodnevnoga života (namještaj,posuđe, odjeća, nakit, prostirke, ručnici ‐ primjerice iz zagrebačkoga EtnografskogmuzejailiZemaljskimuzejSarajevo).

2. Antičko‐srednjovjekovnigrad (Prijedlog:Pula ‐predpovijesnagradina ‐antičkigrad,iliZadar‐antičko‐srednjovjekovnigradiliSplit‐kasnoantičkapalača‐srednjovjekovnigrad). Usporedbe s Pompejima ili limgadom; usporedbe Carcassonom ili Lubeckom.Analiza gradske kuće (rimske i srednjovjekovne), trgovi ulica.Mogorjelo kod Čapljine.Analiza po jednoga važnoga arhitektonskog djela (npr. Sveti Donat/Amfiteatar/mauzolej‐katedrala), skupturalnog (Sarkofag Dobrog Pastira/oltarna pregrada Sv.Nedjeljice/Svadbenici, Škrinjica iz Pirana) i slikarskoga djela (mozaici iz Eufrazijevebazilike/slikanoRaspeloizSv.Klare/slikanoRaspeloizSv.Frane).

3. Samostalnikomplekskaoposebanoblikustrojazajedničkogaživota(Prijedlog:Sv.

Petar u Šumi u usporedbi s franjevačkim samostanom u Dubrovniku i samostanskimkompleksom u Lepoglavi). Fojnica, Kraljeva Sutjeska. Usporedba s nekim primjeromcistercitskoga samostana, primjerice Thoronet ili Fossanova. Analiza RadovanovaportalauTrogiru/BuvininihvratnicauSplitu.AnalizaEvangelijaraizZagrebaiz11.st.,zidnihslikaSv.FoškekrajPeroja/Sv.MarijenaŠkrikinahuBeramu.

4. Srednjovjekovno‐renesansno‐barokni gradovi /Dubrovnik/Varaždin (Opis grada,funkcioniranjegrada,trgovi,ulice,zidine).Analizajednekuće/palače(Prijedlog:Kneževdvor/ Palača Patačić). Analiza jednoga skulpturalnog djela Jurja Dalmatinca,BožidarevićaTriptihanaDančamaiRobbinaoltaraSv.KrižauKriževcima.

5. Utvrda, vila, dvorac (Prijedlog: Veliki Tabor, Ljetnikovac Sorkočevića, Bistra). Opis ifunkcioniranjeutvrđenogaobitavalištailadanjskogasklopaaristokratskogživota.Vezasprirodom.

6. Velegrad. /Velegrad Zagreb./ Nazočnost ostvarenja prošlosti u promijenjenomkontekstu. Mjesto staroga grada i sela u ustroju velegradu i suvremeni odnos premanjima.Različiti oblici aktivnoga i pasivnog uništavanja. Preobrazbe i revitalizacije. Mjesto iznačenjeslike,skulpturei javnearhitektureuvelegradu(npr.kazalište,muzej,galerija,javnaskulptura,park).Problem zaštite spomenika. Stalnost starih potreba za reprezentacijom, ilustracijom,naracijomihistoricizmu,naivi,kiču,stylingu.Pluralizamnovihnastojanja,pravacaistilova.NajamnakućauZagrebuiz19.st.Felbinger, u 20. st.: V. Kovačić, St. Planić), stanovanje u novim naseljima. Uloga javneskulpture: od Meštrovića Zdenca života do Bakićeve Razlistale forme i KožarićevogMatoša. Analiza po jedne slike iz Moderne galerije u Zagrebu (Prijedlog: Kraljević,Vidović,Tartaglia,Herman,Gliha,Murtić,Knifer,GabrijelJurkić,Uzelac,Berber).

Page 202: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

203

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTETemeljnametodanastavelikovneumjetnostiugimnazijizasnivasenatrajnomkontaktu

slikovnimdjelomkakobisemladimaomogućiodoživljajumjetničkogadjela.Tose,kadgodjemoguće,idealnoostvarujeneposrednonaoriginaluilifaksimilnojreprodukciji,ali,izpraktičnihrazloga, redovito u (što boljem) kolordijapozitivu. Nastava likovne umjetnosti nije apstraktnaestetikaniuzvišenateorijaumjetnosti.Nastavnikinterpretirakonkretna,pojedinačnadjela,kojaučenicisimultano,stalnopromatraju.Svakigledateljbezlikovnekulture,aosobitodijete,odnosisepretežnopasivnopremalikovnomdjeluiredovitogausvajadjelomično,očitavajućinajčešćesamopovršinskisloj(temu,općiutisakilipakponekidetalj).

Nastavnik je stoga trajno u ulozi reproduktivnoga umjetnika, koji mrtvu "partituru"likovnoga djela mora stvaralački "oživjeti" govornom interpretacijom utemeljenom nasuvremenoj metodi (strukturalne) raščlambe. (Mora trajno biti na oprezu da, naprotiv, ne"zaruče" organički život djela pasivnim opisom, ili nasilnim "vivisekcijom", kao što to nekiponekad čine). Uz to će se nastavnik služiti i sredstvima grafičke raščlambe, vizualneinterpretacijedjelailikovnihpojmova(skicetlocrta,prostorneikomunikacijskesheme,analizaproporcijaikompozicije,itd.).

Samostalnim vizualnim kontaktom učenika s djelom, tumače se elementi vizualnogjezika, izražajna sredstva likovnoga govora, osvješćuju se skriveni, ali dublji sadržaji i smisaodjelateumjetnostiopćenito.Ivrloslojevitiproblemiidubokespoznajeteorijeumjetnostimogusejednostavnoobjasnitiijasnoprikazatinatajnačin:udjelatnomvizualnomkontaktusdjelom.Tijekom obrazovnog i odgojnog procesa, promatrajući i "čitajući", odnosno interpretirajućilikovno djelo riječima nastavnik implicitno dokazuje nužnost i funkcionalnu učinkovitostsimultanoga komunikacijskog djelovanja na dva "kanala" verbalnom i ikoničkom. Ta njegovametoda trebala bi (najbolje nesvjesno ili podsvjesno) postati uzorkom i navikom djelovanjaučenika.

Ako se u nastavi ostvaruje načelo da se nikada ne govori niti ispituje bez likovnogaprimjerailivizualnogakomentara,možemobitisigurnidaje,bezobziranaindividualnerazlikeu znanju, sposobnosti, darovitosti i zalaganjunastavnika, svaki učenik ili, recimo tohumanije,svakadjevojkaimladićunajvažnijemrazdobljusvojegaduhovnograzvojadjelatnopromatrao,doživio i upoznao određeni "obvezni minimum" antologijskih likovnih djela, spomenika svihgranalikovnihumjetnosti,odpredmetasvakodnevneuporabedoambijentalnihiarhitektonsko‐hortikulturnihcjelinaustarimisuvremenimgradovima.

Tijekomnastavepredviđenajepovezanostsasvimadrugimpredmetima,itoneusmisluusporednoga obrađivanja srodnih tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u stvaralačkomnastojanjunastavnikadatrajnouspoređujemetode,pojaveispoznajedrugihnastavnihpodručjaradi recipročnog boljeg poimanja posebnosti, kao i međuovisnosti. To se odnosi na povijest,književnost i glazbenuumjetnostponajviše,potomnavjeronaukali i na latinski i općenitonastrane jezike (s njihovom poviješću, književnošću i kulturom) i druge predmete. Uz nastavneteme‐Umjetnostdrugepolovice20.stoljeća,Slikarstvoiskulptura,tearhitektura,trebaizdvojitinajznačajnije stvaratelje iz BiH ‐ prije i poslije Drugoga svjetskog rata. Materijal se nalazi uLikovnoj enciklopediji, pa prema lokacijama i izboru nastavnika izvesti u godišnjemprogramurada.

Page 203: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

204

DRUŠTVENO‐HUMANISTIČKOPODRUČJE

POVIJEST,LOGIKA,FILOZOFIJA,PSIHOLOGIJA,SOCIOLOGIJA,VJERONAUK,ETIKA,

POLITIKAIGRAĐANSKODRUŠTVO,GOSPODARSTVOOpispodručja

Svrha je društveno‐humanističkoga područja doprinijeti cjelovitu razvoju učenika kaosamostalnih iodgovornihosoba,pojedinaca i građanakoji ćebiti sposobni razumjeti i kritičkipromišljatipoložajiulogučovjekausuvremenomusvijetuteaktivnosudjelovatiudruštvenomu,kulturnomu, gospodarskomu i političkomu razvoju vlastitoga društva, s posebnomodgovornošćuzanjegovdemokratskirazvoj.

U okviru društveno‐humanističkoga područja učenici se bave osobnim, društvenim,gospodarskim,političkim,kulturnim,religijskimietičko‐moralnimpitanjimačovjekovaživotaidruštvaurazličitimvremenimainarazličitimprostorima.Timeseupoznajusasadržajimakojidoprinose razumijevanjuuvjeta života i radauprošlosti i sadašnjostikakobi seosposobili zaživotiradubudućnosti.Učeoljudima,odnosimameđunjima,odnosuljudipremasvijetukojiihokružuje, o kulturnomu razvoju čovjeka i društva. Proučavaju i vrjednuju prošle i sadašnjedogađaje, razmatraju pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih međuljudskihodnosa, društvenih odnosa, međunarodnoga poretka i socijalno‐gospodarske sigurnosti.Razmatrajupitanjaodruštvenimsustavima,društvenimstrukturama,gospodarskimipolitičkimporedcima,europskimintegracijamaiglobalizacijskimprocesima.

U društveno‐humanističkom području učenici se odgajaju za vrjednovanje i čuvanjeprirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne baštine Bosne i Hercegovine, posebnohrvatske povijesne i kulturne baštine i svoga nacionalnoga identiteta u BiH u povezanosti sazajedničkom povijesnom i kulturnom baštinom hrvatskoga naroda u Republici Hrvatskoj tevrjednovanje i čuvanje europske i svjetske kulturne baštine. Upoznaju etičko‐moralnevrijednosti,vjerskeikulturnetradicijeivrijednosnesustave,osobitokršćanstvo,tedrugevelikeizakonompriznatereligijeuBiHkao idruge svjetonazore–sveštotvoricivilizacijski ietičkitemeljEurope.

Uza sve to, osposobljuju se za čuvanje i unapređivanje okoliša i bave se pitanjimaidentiteta, spolnosti,očuvanja iunapređivanjavlastitogazdravlja i zajedničkogaživotauškoli,obiteljiidruštvu.Proučavajupitanjarazličitostiijednakopravnostipojedinaca,spolova,kultura,rasa,vjera,siromašnihibogatih.

Znanje, sposobnosti i vrijednosti stečene unutar društveno‐humanističkoga područjapredstavljajutemeljzaučenikovodgovoranodnospremasamomesebi,premadrugimaipremasvemu što ga okružuje. Te mu kompetencije pomažu u oblikovanju vlastitoga identiteta uvremenu velikih promjena i različitih pluralizama, u razumijevanju i poštivanju drugih idrugačijihtezadjelatnoiodgovornosudjelovanjeudruštvenomuživotu.Odgojno‐obrazovniciljevipodručjaUčeniciće:

usvojiti znanja o društvenim odnosima i pojavama, o društvenim i prostornimstrukturama i kontekstu u prošlosti i sadašnjosti te promišljati o njihovu značenju zabudućnost;

upoznatiiznatiobjasnitisvojodnospremadrugima,odnosemeđuljudima,odnoseljudipremasvijetukojiihokružuje,društveni,kulturni,gospodarskiipolitičkirazvojčovjekaidruštva;

razviti sposobnost tumačenja društveno‐geografskih pojava i procesa na lokalnoj,regionalnoj,nacionalnojisvjetskojrazini;

Page 204: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

205

steći znanja i sposobnost kritičkoga prosuđivanja o razvoju bosansko‐hercegovačkogadruštvainjegovapoložajaukontekstueuropskihintegracijaiglobalizacijskihprocesa;

razvitivaljanodnospremaraduteusvojitiznanja,vještine,sposobnostiivrijednostikojeomogućuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomudjelovanju,posebiceuzalaganjuzademokratskirazvojdruštva;

razviti kritičko promišljanje vlastitoga djelovanja u društvu te steći znanja, vještine,sposobnostiistavovekojipogodujurazvojupoduzetnostiistvaralaštva;

razvitisamopouzdanjeisigurnostuosobnesposobnostiiidentitetterazvitisposobnosturavnoteženogaodnosapremavlastitomuizajedničkomudobru;

upoznati temeljne životne i religijsko‐etičke poglede i razumjeti njihovu zavisnost ovremenuikulturitemoćiizraziti,objasniti irazvijatisvojestavoveuskladusvlastitimvjerskim,etičko‐moralnimikulturnimidentitetom;

razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vještine, usvojiti međukulturnekompetencije koje omogućuju razumijevanje i prihvaćanje drugoga i drukčijega bezobziranaspol,kulturnu,socijalnu,rasnu,religijsku,nacionalnuietničkupripadnost;

razvitisposobnostzaprepoznavanjeproblema ipitanjanakoja trebapronaćiodgovor,zaplaniranjeiprovođenjeistraživanja,oblikovanjeobrazloženihzaključakateiznošenjeishodasvojegaradanarazličitenačine,urazličitesvrheizarazličitupubliku;

razvitivaljanstaviumijećeučenjaizsvihraspoloživihizvora,pripravnostzacjeloživotnoučenjetepreuzetiodgovornostzavlastitoučenjeiprofesionalnirazvoj.

OčekivanaučeničkapostignućailiishodiučenjaugimnazijamaI.SOCIJALNEKOMPETENCIJEUDRUŠTVENO‐HUMANISTIČKOMUPODRUČJU1.Različitiizvoripodataka,sakupljanje,vrjednovanjeipredstavljanjepodatakaUčeniciće:

odabirati, organizirati i primjenjivati raznovrsne bitne podatke te prikazati raščlamberazmatranih pitanja na različite načine izražavanja (odgovori na pitanja, osmišljenopisanoizražavanje,opisiiobjašnjenja,grafičkemetodeidr.);

razlikovatirazličitepristupeutumačenjuistihdogađajaipojava,objasnitirazlogezbogkojihnastajurazličitatumačenjatevrjednovatitatumačenja;

sustavnopratiti,razlučitiiobjasnitidruštvenedogađajeizrazličitihizvorapodataka; primjenjivati metode hipotetičkoga mišljenja propitivanjem mogućih istina i

provjeravanjeposljedicakojeiztogaslijede; genetičkom raščlambom upoznavati povijest različitih ideja kako bi razumjeli njihov

suvremenikontekst.2.Učenje,suradnjairješavanjeproblemaUčeniciće:

sustavno primjenjivati vlastiti način učinkovita učenja i pokazati spremnost zacjeloživotnoučenjeiusavršavanje;

kreativno rabiti usvojeno znanje iz društveno‐humanističkoga područja, istraživatidruštvenepojaveuprošlostiisadašnjostitepritomstvoritivlastiteobrazloženesudoveiocjene;

razlikovatinačinekojimaserješavajusukobljavanjaiupravljatisporovima; zauzeto sudjelovati u djelotvornomu sporazumijevanju u različitim društvenim

okolnostima, zauzimanju stajališta, svrhovitomu raspravljanju te preuzimanjuodgovornostizaostvarivanjezajedničkihciljeva.

3.Zauzetoiodgovornosudjelovanjeuživotuobitelji,škole,užezajedniceidruštvaUčeniciće:

objasniti i prosuditi vlastitu ulogu i odgovornost prema obitelji, školi i društvenojzajednici;

Page 205: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

206

surađivati u životu škole, uže zajednice i društva te preuzimati odgovornosti zaostvarivanjezajedničkihciljeva;

pokazatiodgovornostipoduzetnostzarješavanjedruštvenihpitanjaizasudjelovanjeudruštvenomživotu;

kritičkiprocijeniti čimbenikekojiprijetepravednim imirotvornimodnosimau širemuživotnomuokružju.

II.POJEDINAC,IDENTITET,KULTURAIDRUŠTVO1.JaiosobnostpojedincaUčeniciće:

opisati i razjasniti temeljne pojmove i koncepte te pristupe, teorije i istraživanja izpodručjapsihologije;

primjenjivatiznanjaopsihičkomrazvojupojedincazaboljerazumijevanjesebeiljudiizsvojesredinetezaunaprjeđivanjekvalitetesvakodnevnogaživotapojedinca;

primjenom psiholoških spoznaja kritički raspravljati i razjasniti različita ljudskaponašanjaiistražitirazličitevrijednostiistavove;

prepoznatiiobrazložitivlastitesposobnosti,vrijednostiisklonostiradiizboraprikladnazanimanja;

opisatiprocesekojičovjekapokrećunadjelovanje,boljerazumijevanjesvojegaituđegaponašanjateobrazložitivažnostunutarnjemotivacije.

2.Pojedinac,grupa,kulturaidruštvoUčeniciće:

obrazložiti važnost poznavanja i valjana vrjednovanja nasljeđa i vlastitoga hrvatskoganacionalnoga identiteta u BiH, kao bosansko‐hercegovačkog i europskog građanina igrađanasvijetateobrazložitiznačenjepoštivanjebaštineiidentitetadrugih;

objasniti temeljne teorijske pristupe i pojmove te istraživačke metode sociologije idruštvenihznanostinaprimjerimasuvremenogadruštva;

objasniti osnovnu društvenu strukturu, ustanove, društvene procese i odnose ubosansko‐hercegovačkomdruštvu;

primijeniti stečena znanja u analizi bosansko‐hercegovačkog društva korištenjemjednostavnihistraživačkihmetoda,argumentiranimraspravama,pisanjemesejaisl.;

objasniti procese europskoga ujedinjenja i globalizacijske procese te njihov utjecaj nabosansko‐hercegovačkodruštvo;

usporediti i vrjednovati odnose: lokalno – globalno, tradicionalno – moderno ipostmoderno, većinsko – manjinsko, duhovno – materijalno, nacionalni/hrvatskiidentitet–multikulturnost.

III.PROŠLIDOGAĐAJI,LJUDIIDRUŠTVA1.KonceptpromjeneikontinuitetaUčeniciće:

istražiti i objasniti obilježja određenih razdoblja i društava, te uzroke i posljedicedogađajaipromjena;svojaobjašnjenjauzroka,posljedicaipromjenatrebajusmjestitiuširikontekst,urazličitimdržavamairazličitimrazdobljima;

objasnitirazvojdruštva,kulture,svijestiljudiuprošlostiisadašnjosti; usporeditiiistraživatidogađajeiproceseuprošlosti,sadašnjostiibudućnostiuzavičaju,

uBiHiHrvatskojisvijetuspovijesnoga,geografskoga,kulturološkoga,gospodarskogaisociološkogastajališta

razlučiti i tumačiti kulturološko, gospodarsko i povijesno određenje zavičaja, Bosne iHercegovine i Republike Hrvatske na državnome, pokrajinskomu, europskomu isvjetskomuplanu.

Page 206: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

207

2.PovijestBosneiHercegovineiHrvatskeUčeniciće:

vrjednovati važnost kulturnih, gospodarskih i političkih utjecaja na razvoj bosansko‐hercegovačkogaihrvatskogdruštva;

predstaviti i kritički tumačiti glavne događaje i društvene strukture, njihove uzroke iposljedice, struje inositeljepromjenauzavičajnoj,bosansko‐hercegovačkoj ihrvatskojpovijestiteobjasnitirazmatranapitanjasastajalištavišeuključenihstrana;

opisatiikritičkiobrazložitikontekstivezubosansko‐hercegovačkeihrvatskepovijestispoviješćususjednihnarodaidržavateseuropskomisvjetskompoviješću;

prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete drugihkonstitutivnihnarodainacionalnihmanjinauBiH,Europiisvijetu;

razlučiti, predstaviti i objasniti različita tumačenja prošlih i sadašnjih događaja idruštvenihpojavaiprocesaubosansko‐hercegovačkojihrvatskojpovijesti;

razložnoprosuditiovrijednostimabitnimazarazvojbosansko‐hercegovačkogadruštva.3.PovijestnarodaEuropeisvijetaUčeniciće:

opisati i kritički tumačiti glavne prošle događaje i društvene strukture, uzroke iposljedicenjihovarazvojatestrujeinositeljepromjenaueuropskojisvjetskojpovijestitumačećirazmatranepromjene,događajeipojavesastajalištavišeuključenihstrana;

nabrojiti i tumačiti pokušaje rješavanja međunarodnih sukoba i ostvarivanja mira tepredstavitivlastitizaključakoučinkovitostitihpokušaja;

razlučiti prošle događaje i povezati europsku, svjetsku, hrvatsku i bosansko‐hercegovačkupovijest;

opisati,raščlaniti isučelitirazličitatumačenjaprošlih isadašnjihdogađaja idruštvenihpojavaiprocesatedonositiobrazloženeprosudbeonjihovojutemeljenosti;

razlikovatiiopisatistupnjeverazvojademokracije; opisati,razlučitiiobjasnitiuzrokerazličitihstupnjevarazvojademokracije.

IV.LJUDI,PROSTORIOKOLIŠ1.Društvenestruktureiprostornisustavimjesta,zavičaja,BiH,Hrvatske,EuropeisvijetaUčeniciće:

istražiti i raspraviti ekološka pitanja te prikazati posljedice različitih postupaka sobziromnaočuvanjeokoliša,životaidruštva;

istražitiiobjasnitidruštvenestruktureusvijetu; objasnitiprostornesustaveprimarnih,sekundarnih,tercijarnihikvartarnihdjelatnosti; raščlaniti iprosuditipitanjeodrživa razvoja ipravedneraspodjeleprirodnih i stečenih

dobarateizrazitispremnostzadjelovanjeuočuvanjuokoliša; rabiti različite izvore i metode u prikupljanju i tumačenju podataka o društvenim

strukturamaiprostornimprocesimateobjasnitiigrafičkipredočitiishodeistraživanja; raščlaniti i protumačiti proces modernizacije bosansko‐hercegovačkoga i hrvatskoga

društvaukontekstuprocesaeuropskogaintegriranjaiglobalizacijskihprocesatenjegovutjecajnapojedinca;

razlučiti i kritički tumačiti suvremenedogađajeuBiH, europskomkontinentu i svijetu,položajiuloguBiHiHrvatskeueuropskimintegracijamaisvjetskimorganizacijama;

prikazati i vrjednovatiutjecajdruštveno‐ekonomskogarazvojanapojedinca tenjegovedobreilošeutjecajenaokoliš;

čuvatikulturno‐povijesnespomenike idoprinositiočuvanjuspomenikakultureusvomzavičajuiširemokružju.

Page 207: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

208

2.OrijentacijauprostoruivremenuUčeniciće:

rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u izradbi, raščlambi i tumačenjukartografskihigrafičkihprikazaprostornihstrukturaiprostornihsustava;

objasnitičimbenikepoložaja/smještajaiupravljanjaprostorompremakonceptuodrživarazvoja;

izraditilentuvremenaiznatirabitidruganastavnasredstvaipomagalazaorijentacijuuvremenu;

izraditimapukulturno‐povijesnihznamenitostiBiHiRepublikeHrvatske.

V.LJUDI,DRUŠTVOIGOSPODARSTVO1.GospodarstvoipoduzetništvoUčeniciće:

opisatitemeljnegospodarskepojmove,sustaveirazvojnesmjerove; opisatičimbenike,ustrojstvoinačinedjelovanjagospodarskogasustavauBiHtefiskalni,

bankarski,monetarnisustavBiH,EuropskeUnijeitržištekapitala; opisatiirazjasnititemeljnepojmovepoduzetništva; uspoređujućigospodarskedjelatnostiurazličitimpodručjimairegijama,objasnitikako

prirodniokolišutječenaljudskedjelatnosti; u suradnji s razvojno‐tehnološkim istraživačkim centrima, kulturnim, poslovnim,

upravnim i civilnim organizacijama u društvenoj sredini, BiH i Europi pokretatipoduzetničkeprojekte.

2.ProizvodnjaipotrošnjaUčeniciće:

istražujući globalizaciju tržišta, objasniti međuovisnost različitih dijelova svijeta iprocijenitiutjecajteglobalizacijenadobavljače,potrošačeiokoliš;

razložnoobjasnitii,navlastitomprimjeru,opisativažnostpotrošačkeetikeiotpornostinamanipulacije;

objasnitinačinekojimaseštitenjihovapotrošačkaprava,zdravlje,novaciokoliš; obrazložitizaštoikakotrebaštedjeti; objasnitizaštojeradtemeljnadruštvenavrijednost; objasniti zašto se, plaćanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajedničke

društvenepotrebeteprotumačitiposljediceutajeporeza.3.ProfesionalnousmjeravanjeUčeniciće:

istražitiirazložnoobjasnitimogućnostinastavkaškolovanjaidaljnjegausavršavanja; prepoznati svoje talente i sposobnosti za određena područja rada i stvaralaštva na

temeljupostignutaškolskogauspjehaisudjelovanjaudjelatnostimaškoletesuradnjesrazličitimustanovamaiorganizacijamaumjesnojzajednici,BiHiEuropi.

VI.POLITIČKISUSTAV,GRAĐANIILJUDSKAPRAVA1.GrađaninidemokracijaUčeniciće:

opisatiitumačititemeljnepojmovepolitikeipolitičkesustave; objasniti temeljne koncepte demokracije, primjerice: vlast, privatnost, pravda i

odgovornostteprimijenitiznanjeuprojektimaškoleilokalnezajednice; opisatikonceptvladavinepravatesemoćislužitizakonimaiustavnimodredbamaBosne

iHercegovine iFederacijeBiHurješavanjudruštvenih igospodarskihpitanja i razvojademokracije;

Page 208: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

209

opisatiustavneizakonskeovlastiikonceptvladavineužupanijamaodnosnokantonimaFederacijeBiHurješavanjudruštvenih,obrazovnih,znanstvenih,kulturnih,socijalnih, idrugihpitanjairazvojademokracije;

opisatikonceptvladavine iustavneodredbeRepublikeHrvatske,osobito sobziromnadvojnodržavljanstvo,ustavnaizakonskapravaHrvatakojiživeuBosniiHercegovini;

objasniti djelovanje svjetskih organizacija te europskih integracija, posebice ustrojstvoEuropskeUnije,njezineglavneciljeveivrijednostiteraznolikostiikulturneidentiteteuEuropi;

procijenitiiiskazatiosobneigrupnejakostiteosobneigrupneslabosti; raspravitiitumačitizaštojepotkupljivost(korupcija)štetnazadruštvo; objasniti zašto je valjan odnos prema radu, kreativnosti i poduzetništvu važan za

suvremenedemokracije; raspraviti te primjerom i ponašanjem pokazati sastavnice demokratske građanske

kulture (volonterski rad, projekti škole i lokalne zajednice, djelovanje solidarnosti,karitativniihumanitarniradislično).

2.TemeljnaljudskapravaiodgovornostiUčeniciće:

protumačitiljudskaprava,obveze,slobodeijednakopravnostkaoosnovezasolidarnostiodgovornostusuvremenimdemokratskimdruštvima;

opisatiinavestiprimjererazvojaljudskihpravasetičkogagledišta; objasnitivažnostkonceptamanjinskihprava; opisatispoznajeoosobnojizajedničkojodgovornostizasudjelovanjeudruštvu; navesti mogućnosti prevladavanja stereotipa i predrasuda koje se vežu za spolni

identitet,društveneulogeiodnose.VII.SVJETONAZORIIFILOZOFIJAUčeniciće:

navestiiobjasnititemeljnufilozofijskuterminologijuifilozofijskediscipline; navesti, opisati iusporediti razdobljapovijesti filozofije, filozofijskausmjerenja, škole i

filozofe; odreditiiraspravitirazličitaetičkaiegzistencijalnapitanjairazumjetinjihovuzavisnost

ovremenuikulturi; prepoznatiipredstavitireligijskeinereligijskesvjetonazorekojisucivilizacijskiietički

temeljEurope; objasnitikakoserazličitaireligijskainereligijskavjerovanjaljudiodnosepremanekim

etičkimproblemima/dvojbama; kritički objašnjavati temeljne egzistencijalne i etičke poglede na svijet i

odrediti/izgrađivatiosobnestavove; razložno raspravljati o krajnjimpitanjima smisla ljudske egzistencije i povijesti svijeta

pomoću filozofskih spoznaja razumjeti i obrazložiti posljedice ideja i teorija kao iposljediceodređenogaizbora;

navestiiobjasnitiključnelogičkepojmove; primijenititemeljnelogičkepostupkeuispitivanjusvojstavaoblikamisli; primijeniti stečena znanja iz filozofije u kritičkomu promišljanju vlastitoga

svakodnevnogaiskustvaidjelovanja prepoznati i imenovati različite znanstvene i svakodnevne poglede na stvarnost, na

znanjeotojstvarnostiinadjelovanjeunjoj.VIII.RELIGIJAIETIKA1.Kršćanstvo(vjeraiobredi,moralivrijednosti,tradicijaikultura)Učeniciće:

Page 209: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

210

predstaviti i prosuđivati temelje kršćanske vjere i kršćanskoga života Crkve i njezinihvjernika;

poznavati i prosuđivati temeljnanačelakršćanskogamoralauusporedbi sa suvremenietičkimdvojbamaiobjasnitikršćanskeodgovore;

protumačiti i prosuditi utjecaj kršćanstva na svjetsku, europsku, hrvatsku i bosansko‐hercegovačkukulturu,tradiciju,umjetnostiknjiževnost;

objasnitikakokršćanskevrijednostipridonoserasvjetljavanjuirješavanjunekihpitanjaiizazovasuvremenogadruštva;

oblikovativlastiteodgovorenaizazoveimogućnostikojepredstavljasuvremenavjerskaikulturnarazličitostnabosansko‐hercegovačkoj,europskojisvjetskojrazini.

2.Svjetskereligije(vjerovanjaiobredi,etikaivrijednosti,tradicijaikultura)Učeniciće:

istražujući različita moralna pitanja, uočiti odgovore velikih svjetskih religija na njih,osobitokršćanstva,islamaižidovstva,tetopovezatisrazvojemvlastitogavrijednosnogasustava;

istražujući tradicije, obrede i običaje velikih religija i utvrditi mjesto tih religija usuvremenomuživotu;

opisati i objasniti osnovne simbole, obrede, vjerovanja u svjetskim religijama, osobitokršćanstva,islamaižidovstva;

objasniti prinose vjerovanja i temeljnih vrijednosti kršćanstva, židovstva i islama narazvojBiHuprošlostiidanas;

oblikovativlastiteodgovorenaizazoveimogućnostvjerskeikulturnerazličitostiuBiHiproširititonaglobalnikontekst.

POVIJEST

SVRHAICILJ

Temeljnoobilježjepodučavanjapovijestiproizlaziiznjegoveglavnesrhe,aonaseočitujeu stjecanju i razvoju povijesne kulture učenika kao zaloga njihova sudioništva u kulturivlastitoga naroda, europskih naroda i univerzalnoj kulturi suvremenoga svijeta. Učenici bitrebalinapustitisrednjuškoluskompetencijamakojeimomogućujuširekritičkorazumijevanjepovijesnih tijekova,događaja ipromjena,povezanih sopćom ivlastitompovijesnombaštinomkojusudužniupoznati,poštivatiiunjojnaćivlastitomjesto.Timesedoprinosizrelostinjihoveosobeidajuimsetemeljidaživekaodemokratični,civiliziraniikulturnigrađanisvojezemljeisvijeta.Tesekompetencijejednakoodnosenauniverzalnekulturnevrijednostiinaposebnostiupoznavanjaiočuvanjamaterijalne,duhovne,povijesneikulturnebaštineBosneiHercegovine,osobito povijesne i kulturne baštine hrvatskoga naroda u BiH. Time se izravno i neizravnoostvaruju bitne odgojno‐obrazovne vrijednosti i ciljevi upoznavanje, razvijanja i čuvanjahrvatskoga nacionalnoga identiteta Hrvata u BiH i svijetu u susretu i poštovanju s drugimnarodima, osobito s bošnjačkim i srpskim, njihovim povijesnim baštinama i kulturnimidentitetimauBiH.PovijestikulturnabaštinahrvatskoganarodauBiHnedjeljivojepovezanaskulturnom baštinom hrvatskoga naroda u Republici Hrvatskoj i s njom čini jedinstvenunacionalnupovijesnu,kulturnuiduhovnubaštinu.Svitičimbeniciintegralnisudioupoznavanja,vrjednovanja i čuvanja europske i svjetske kulturne baštine koja je učenikovo univerzalnodobro.

Što je to u povijesnome tkivu, što omogućuje da se predmetu i nastavi povijestipostavljaju takovisokiciljevi?Temeljničimbenik jest tošto jepovijestprošlastvarnost teonadotiče,obuhvaćaipokušavaistražitiiobrazložitivječneproblemeindividualnogaidruštvenogaživota, koji se u različitim razdobljima rješavaju na različite načine. Važan je čimbenik i volja

Page 210: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

211

pojedinaca i naroda koji utječe na povijesni tijek. Tu je podloga povijesnoga razvoja,gospodarskaidrukčija,ikompleksnostpovijesnihzbivanja,kojasemogurazmatratioduzrokado posljedice, ameđusobno su povezana i isprepletena. Tu je očitomijenjanje kultura, vjera,gospodarstava,društvenih i političkihustroja.Naposljetku je tuočitoukorijenjenost svekolikepoznatesadašnjostiuprošlosti,okojojseuči.

Opći ciljevi, i neki posebni ciljevi nastave povijesti, navedeni su u uvodnom dijelu uzdruštveno‐humanističko područje. Ovdje smo naznačili glavnu svrhu i ciljeve za cijeličetverogodišnjipredmetnikurikulumpovijesti.Razumijesedasvakiodgodišta,koji sadržiod10 do 17 nastavnih cjelina razdijeljenih u nastavne teme ili jedinice, ima svoje posebne ipojedinačne ciljeve koji proizlaze iz općih ciljeva. Posebni ciljevi naznačuju se uza svakunastavnu cjelinu, a pojedinačne ciljeve za svakunastavnu temu i jedinicudonosenastavnici uprovedbenomprogramuiuneposrednojpripreminastavenatemeljuopćihiposebnihciljeva. PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZRED

UVODUPOVIJEST,PRETPOVIJESTISTARIVIJEKObrazovniciljeviiliishodiučenja:

znatirabitipovijesnuterminologiju; znatiorijentiratiseuvremenu(izraditilentuvremenairabitidruganastavnasredstvai

pomagalazaorijentacijuuvremenu); opisatirazvojpovijestikaoznanosti; znatiprepoznatipovijesnavrelairabitiih; objasnitiobilježjapretpovijesnogaiprijelaznogarazdobljaiopisatiživotljuditogadoba; odreditivremenskeiprostorneodrednicevisokecivilizacijeikultureStarogaistoka; opisatigeografskekarakteristikeigospodarstvokultureicivilizacijetogadoba; objasnitidruštveno‐pravnisustavvisokecivilizacijeikulturenavedenogarazdoblja; opisatidržavnirazvojiinstitucijevlasti; odreditiiusporeditireligije; opisatidosegekulture,znanostiiumjetnostivisokecivilizacijeikultureStarogaistoka; opisatimigracijeisukobe; objasnitiegejskisvijetuantičkojGrčkoj; opisati raznolikost i poveznicu političkoga, gospodarskoga i društvenog života stare

Grčke; objasnitizajedništvoisuprotnostiusvijetluvođenihratova; navestiiobjasnitigrčkuostavštinukaobaštinučovječanstvu; opisatiishodišterimskecivilizacijeurazdobljuantičkogaRima; opisatiustrojvojskeiosvajanjaurazdobljuRimskeRepublike; poznavatiorganizacijuvlasti,društveno‐političkeodnoseisuprotnosti; opisatiosvajačkuiobrambenupolitikuinjezineposljediceurazdobljuCarstva; objasnitipolitičkeidruštveneodnose; objasnitivrijemenesigurnosti,raskolaipadaRimskogaCarstva; navestiiopisatirimskuostavštinučovječanstvu; poznavati osnovne činjenice početka kršćanstva i objasniti ulogu Isusa Krista i

kršćanstvanakonKrista; opisatitragovegrčkeprisutnostinahrvatskimibosansko‐hercegovačkimprostorima; opisatitragoverimskeprisutnostinahrvatskimibosansko‐hercegovačkimprostorima; prepoznatiinavestitragoveIlirainjihovekulturenaprostorimaBiH; opisatipočetkekršćanstvanateritorijuBiHipoznavatistarokršćanskebazilike.

Page 211: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

212

Pregledprogramskihsadržaja:I.UVODUPOVIJEST

Odprapovijestidopovijesneznanosti. Područjaistraživanjapovijesti. Povijesniizvori. Povijestkaoznanostinastavnipredmetpovijestiuškoli.

II.ŽIVOTIKULTURALJUDIUPRETPOVIJESNOIPRIJELAZNODOBA

Starijeisrednjekamenodoba(paleolitikimezolitik). Mlađekamenodoba(neolitik). KamenodobanaprostoruHrvatskeiBiH Problemprijelaznogarazdoblja. Metalnodoba(eneolitik,brončanodoba,željeznodoba) MetalnodobanatluHrvatskeiBiH(najvažnijanalazištaikultura)

III.VISOKECIVILIZACIJEIKULTURESTAROGAISTOKA

Mezopotamija. DržavenaprostoruMezopotamije:Sumer,Akad,BabilonskoCarstvo,AsirskoiKaldejsko

Carstvo). Život,kulturaivjerovanjanarodaMezopotamije. Egipat,nastanakdržave:Stara,SrednjaiNovadržava. Gospodarstvo,znanost,umjetnostivjerovanjaEgipta. DržaveinarodimediteranskeprednjeAzije(ŽidoviiFeničani):nastanak,vladari,razvoj

obrtništvaitrgovine,kulturaivjerovanja. Iransko visočje – Medija i Perzija: organizacija države, vladari, razvitak gospodarstva,

kultureivjerovanja. Daleki Istok – Indija: najstariji stanovnici, kaste, razvoj gospodarstva, kultura i

vjerovanja. DalekiIstok–Kina:najstarijedinastije,gospodarstvo,kulturaivjerovanja.

IV.ŽIVOTIKULTURASTAREGRČKESTARAGRČKA

Egejskakultura. Doseljavanje i naseljavanje grčkih plemena, kretska i mikenska kultura, stvaranje

klasičnegrčkecivilizacije. PromjeneuživotuGrka–razdobljevelikekolonizacije. Sparta i Atena, središnji gradovi stare Grčke (ustroj vlasti, uređenje polisa,

zakonodavstvo). Kultura,znanostiumjetnoststarihGrka. Grčko‐perzijskiratovi. ZlatnodobaAtene–Periklovodoba(reformeidemokracija). PeloponeskiratipropastAtene. Umjetnostiznanost4.stoljećaprijeKrista(povijest,književnost,govorništvo,filozofija,

umjetnost). Iliri‐prilikenatluBiH.

V.HELENISTIČKODOBA

Postanakirazvojmakedonskedržave. Helenističkodoba–FilipII.iAleksandarVeliki. IstočnoSredozemljedoAleksandrovesmrti. Helenizaminjegovakulturaiumjetnost.

Page 212: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

213

VI.ŽIVOTIKULTURARIMLJANADOBARIMSKEREPUBLIKE

Apeninski poluotok i njegovi stanovnici (Etrušćani i njihova kultura i pismo, dolazakLatina).

PočeciusponaRima(osnutak,prviratoviRimljana). Doba Rimske Republike i njezin ustroj (konzulat, senat, narodna skupština, staleške

borbe). UspostavarimskevlastinapodručjuSredozemlja. UsponRimaudobaRepublike. Društvenesuprotnosti,sukobiipokušajreforme. Dobagrađanskihratova(Spartakovustanak,PrviiDrugitrijumvirat). PrvipoznatinarodinatludanašnjeHrvatskeiBiHpotkrajRimskeRepublike,(Iliri,Kelti,

Grci).

DOBARIMSKOGACARSTVA CarAugustinjegovodoba(uvođenjeprincipata,rođenjeIsusaKrista,počecikršćanstva). Carstvotijekomprvihdvajustoljeća,dobauspona,carevi. DruštveneprilikeuRimskomCarstvu(PaxRomana,životikulturaRimljana). KasnodobaCarstva(vojnaanarhijaiposljedice,širenjeiprogonikršćana). Preuređenje Carstva: Dioklecijan i Konstantin (progoni kršćana, Milanski edikt,

Konstantinopol). Rimske provincije na tlu današnje Hrvatske i BiH u doba kasnoga carstva (provincije,

rimskeceste,obilježjavlasti,ostatcirimskekultureibaštine). Širenje kršćanstva na tlu današnje Hrvatske i BiH u doba Rimljana, starokršćanske

bazilike.SEOBENARODAIPADZAPADNOGARIMSKOGCARSTVA

Nazadovanjerimskedržaveikulture. StariGermani(podrijetlo,skupine,vjerovanja). Huniiseobanaroda. GotiiIstočnoCarstvo. PadZapadnogaRimskogCarstva.

DRUGIRAZREDSREDNJIVIJEKINOVIVIJEKDOPOČETKA18.STOLJEĆAObrazovniciljeviiliishodiučenja:

navesti i opisati migracije naroda u ranom srednjem vijeku na području Europe,SredozemljaiBliskogaistoka;

opisativelikeranosrednjovjekovnedržaveinjihovustroj; objasnitidruštveniustroj; objasnitiuloguvjere,odnosnoCrkveidržaveutomerazdoblju; opisatidosegeranosrednjovjekovnekulture; objasnitietnogenezuiprocespokrštavanjaHrvata; objasnitirazdobljehrvatskekneževine; objasnitirazdobljeHrvatskogakraljevstva; opisatibogatstvoiraznolikosthrvatskekultureranogasrednjegvijeka; objasniti državno‐pravni položaj razvijenog i kasnoga Srednjeg vijeka na području

Page 213: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

214

Hrvatske(12.do16.stoljeće); opisatidruštveneodnoseikulturnubaštinuutomrazdoblju; objasnitizačetkestvaranjadržaveBosneinjezinpolitičkiigospodarskirazvitak; objasnitipolitičkistatusiuređenjeHumskezemlje; opisatidržavnoidruštvenouređenjesrednjovjekovneBosneinjezinukulturnubaštinu; objasnitipojavuifenomenBosanskeCrkvebosanske; opisatikrizubosanskefeudalnedržaveinastanakHercegovine; poznavatihrvatskevelikaškeobiteljiuBiH; naznačitiiopisatipočetkeosmanlijskeopasnosti; opisatiprekomorskisvijetpočetkomNovogavijeka; navestiiobjasnitivelikageografskaotkrićaod15.do18.stoljeća objasnitihumanizamirenesansu; shvatitiiobjasnitiprotestantskureformacijuikatoličkuobnovu; objasnitiapsolutizameuropskihmonarha; navestiiobjasnitiprvegrađanskerevolucije; poznavatiiopisatihrvatskuobranuodOsmanlija; naznačitiiobjasnitiodnoseHrvataiHabsburgovaca; opisatihrvatskekrajevepodosmanlijskomimletačkomvlašću; navestidosegehrvatskekulturenatluHrvatskeiBosneiHercegovine.

Pregledprogramskihsadržaja:RANISREDNJIVIJEK(5.–11.stoljeće)I. EUROPSKIIMEDITERANSKISVIJETURANOMSREDNJEMVIJEKU

Velikaseobanaroda–Europaprednaletombarbara. BizantskoCarstvodosredine11.stoljeća. Islamiarapsko‐islamskaosvajanja(pojava,širenje,arapskisvijet,dinastije). FranačkaudobaKarolinga. ZapadniiistočniSlaveniuranomSrednjemvijeku. SvetoRimskoCarstvonjemačkoganaroda. RaneslavenskedržaveipokrštavanjeHrvataiostalihSlavena.

II. HRVATSKAURANOMSREDNJEMVIJEKU(7.–11.stoljeće)

DoseljavanjeHrvataiorganizacijadržave(podrijetlo/etnogeneza,doseljavanje,hrvatskekneževine–zemlje).

OsamostaljenjeHrvatskeu9.stoljeću(pokrštavanjeHrvata,neovisnostipriznanje). Hrvatskokraljevstvou10.stoljeću. KraljevstvoHrvatskeiDalmacijeu11.stoljeću(procvathrvatskeudobaPetraKrešimira

IV.iDmitraZvonimira). Razvojkultureudobanarodnihvladara.SlavenskobogoslužjekodHrvata.

RAZVIJENISREDNJIVIJEKIII.EUROPAURAZVIJENOMIKASNOMSREDNJEMVIJEKU(12.–15.stoljeće)

RazvijeniSrednjivijek. DruštveniigospodarskirazvojEurope(12.–15.stoljeće). Križarskiratovi(uzroci,povod,tijek,posljedice). Bizantibalkanskezemlje. ZemljeeuropskogaSredozemlja–ApeninskiiPirinejskipoluotok. ZemljeeuropskogaZapada–EngleskaiFrancuska. Zapadnoslavenskeiistočnoslavenskezemlje.

Page 214: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

215

UsponOsmanskogaCarstva(nastanak,društvenoivojnoustrojstvo,širenje). Religijsko‐socijalnipokretinakršćanskomeZapadu. Kulturnabaštinaod11.do15.stoljeća.

IV.HRVATSKAIBOSNAURAZVIJENOMSREDNJEMVIJEKU(12.–15.stoljeće)

Dinastičkepromjene–dolazakArpadovićanahrvatskoprijestolje. HrvatskauvrijemeArpadovića. Anžuvincinahrvatskomeprijestolju. Društveno‐političkapreviranjauHrvatskoj–protudvorskipokret. Turske(osmanske)provaleuHrvatskuiorganiziranjeotpora. Srednjovjekovna bosanska država (društveno i državno uređenje srednjovjekovne

Bosne). Humskazemlja. SrednjovjekovnaCrkvabosanska. KrizabosanskefeudalnedržaveinastanakHercegovine. Društveno‐gospodarskiodnosihrvatskogasrednjovjekovlja. KulturaHrvataod12.do15.stoljeća.

USUSRETNOVOMVIJEKUV.EUROPAISVIJETURANOMNOVOMVIJEKU(15.–17.stoljeće)

Svijetuosvitnovogadoba(15.–16.stoljeće). Otkrićeiosvajanjenovihsvjetova–velikageografskaotkrića. Humanizamirenesansa. Protestantskareformacijaikatoličkaobnova.OdjeciuHrvatskoj. ApsolutnemonarhijedržavanaeuropskomZapadu(Habsburškamonarhija,Španjolskai

NizozemskauranomNovomvijeku). EngleskaiFrancuskau16.i17.stoljeću. SkandinavskeiistočnoeuropskezemljeuNovomvijeku.Tridesetogodišnjirat.

VI.HRVATSKAIBOSNAIHERCEGOVINAUNOVOMVIJEKU(odpočetka16.dopočetka18.stoljeća)

Hrvatskameđuzemljamahabsburškekrune. ObrambenisustavnagranicisTurcimaiprestanakturskihosvajanja‐borbeza„ostatke

ostataka“nekoćslavnogahrvatskogakraljevstva. Zrinsko‐frankopanskiotporbečkomcentralizmu(1664.‐1671.). Hrvatipodmletačkomvlašću.Dubrovačkarepublika. Hrvatskapodručjaistanovništvozavrijememletačkeiosmanlijskevlasti. BosnaiHercegovinauvrijemeturskogavladanjau16.i17.stoljeću(Bosanskipašaluku

16.i17.stoljeću). Oslobađanjehrvatskihkrajevaodturskevlastiu17.stoljeću. KulturnirazvojHrvatau16.i17.stoljeću. Institucijeisimbolihrvatskedržavnosti.

Page 215: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

216

TREĆIRAZREDPOVIJESTNOVOGAVIJEKAU18.I19.STOLJEĆUObrazovniciljeviiliishodiučenja:

objasnitiu„stoljećurazuma“prvuindustrijskurevolucijunapodručjuEuropeisvijeta; navestiiobjasnitikarakteristikerazvojaFrancuskeiVelikeBritanije; razumjetiiobjasnitiprosvijećeniapsolutizam; opisatipostanakSjedinjenihAmeričkihDržava; opisatiobilježjarazvojaOsmanskogaCarstva; navestiiopisatistanjeiprilikeuBosniiHercegovinipodosmanlijskomvlašću; poznavatiiopisatioslobodilačkeratoveu18.stoljeću; objasnitirazvojHrvatskeuvrijemeprosvijećenogaapsolutizma; opisatipolitičkiigospodarskipoložajDalmacije,IstreiDubrovnika; naznačitiiopisatidosegehrvatskekultureiznanosti; objasnitiFrancuskurevoluciju; opisatiNapoleonovodoba; objasnitirazvojEuropeisvijetanakonBečkogakongresa; objasnitistanjeOsmanskogaCarstvauprvojpolovici19.stoljeća; opisatihrvatskezemljeuNapoleonovodoba; objasnitinacionalnobuđenjeipokušajnacionalneintegracijeHrvatske; objasnitirevolucionarnu1848./1849.godinu; protumačitipoložajizmeđuBečaiPešte; razumjetiiopisatirazvojhrvatskogagrađanskogdruštva; opisatihrvatskinarodnipreporoduHrvatskojiBiHu19.stoljeću; objasnitidruguindustrijskurevolucijuudrugojpolovici19.stoljećauEuropiisvijetu; shvatitiznačenjeiobjasnitiimperijalizam; navestiiobjasnitiivrjednovatiideološko‐društveneodnoseimperijalizma; opisatipolitičkeprilikeuHrvatskojuosvitmodernogadoba; objasnitigospodarskepriliketeradničkopitanjeudrugojpolovici19.stoljećaiobjasniti

uloguCrkveurješavanjupitanjaradnikairadničkihprava; navestiiopisatipolitičkeprilikeuHrvatskojudobabanaKhuen‐Hedervaryaiobjasniti

stranačkipokretistranačkiživotuHrvatskoj(1903.‐1905.); objasnitiokolnostiirazlogeemigracijeHrvatainjihovodlazakuprekomorskezemlje; razumjeti i objasniti političke prilike u BiH i okolnosti oko podizanja Hercegovačkoga

ustanaka(1875.‐1878.); objasniti austro‐ugarsku okupaciju BiH i opisati političke, ekonomske, prosvjetne i

kulturneprilikeuBiHpodaustro‐ugarskomvlašću; objasnitiznačenjeuvođenjaredovitekatoličkecrkvenehijerarhijeuBiH; opisatihrvatskinarodniikulturnipreporoduBiH.

Pregledprogramskihsadržaja: I. SVIJETIEUROPAU18.STOLJEĆU

Dobadvorskogaapsolutizma–prosvjetiteljstvo. VelikaBritanijaiFrancuskau18.stoljeću. NjemačkoCarstvo–usponPruske. Istočnezemljeu18.stoljeću. RusijaiPoljska. PostanakSjedinjenihAmeričkihDržava.

Page 216: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

217

II. HRVATSKAIBIHU18.STOLJEĆU StanjeuHrvatskojnapočetku18.stoljeća. GospodarskaobnovauHrvatskojtijekom18.stoljeća. UtjecajiireformedvorskogaapsolutizmaudobaMarijeTerezije. Unutrašnjeuređenjehrvatskogakraljevstva. ApsolutističkereformeivladanjeJosipaII.uHrvatskoj. Hrvatskikrajevipodtuđinskomvlašćuu18.stoljeću.Dubrovnik–samostalnaRepublika. BosnaiHercegovinauvrijemekrizeOsmanskogaCarstva. BosnaiHercegovinauvrijemereformnogapokretauTurskoj. KulturaiznanostuHrvatatijekom18.stoljeća.

III. EUROPAUDOBAUSPONAGRAĐANSKOGADRUŠTVADOSREDINE19.STOLJEĆA

Francuskarevolucijadodonošenjaustava1791. TijekFrancuskerevolucijeod1791.dojakobinskediktatureiproglašenjacarstva. OsvajačkiratoviislomNapoleona. Bečkikongresiuspostavanovogaeuropskogporetka. Liberalizaminacionalnipokretido1848.godine. RevolucijeuEuropi(1848.‐1849.). OsmanskoCarstvoiIstočnopitanjedo1853.godine.

IV. HRVATSKAIBiHUPRVOJPOLOVICI19.STOLJEĆA

HrvatskauvrijemeNapoleonovihratova. Austrijska uprava u južnoj i zapadnoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri u prvoj polovici 19.

stoljeća. Prvorazdobljehrvatskoganarodnogpreporoda(1815.‐1835.). Hrvatskinarodnipreporod. BanJelačićiotporugarskomhegemonizmu. Uloga Katoličke crkve i značenje bosanske franjevačke provincije u povijesti Hrvata u

BiH. HrvatskinarodnipreporoduBosniiHercegovini.

V. SVIJETIEUROPAUDRUGOJPOLOVICI19.STOLJEĆA

Dobatehničkihotkrićainovihizvoraenergije. ItalijaiNjemačkaudrugojpolovici19.stoljeća. IstočnaijugoistočnaEuropaudrugojpolovici19.stoljeća. VelikaBritanijaiFrancuskaudrugojpolovici19.stojeća. GrađanskiratuSjedinjenimAmeričkimDržavama. Prvivatikanskikoncil. Crkvairadništvo(papaPioIX.iLeonXIII.). Austro‐ugarskanagodba–dualizamvlasti. OtpordualizmuuaustrijskomdijeluMonarhije. Istočnopitanjeibalkanskedržaveudrugojpolovici19.stoljeća.

VI. HRVATSKAIBOSNAIHERCEGOVINAUDRUGOJPOLOVICI19.STOLJEĆA

Hrvatskauosvitmodernogadoba. BanJosipŠokčević. Političkeborbeinjihovinositelji. Hrvatsko‐ugarskanagodba. NarodnipreporodujužnojizapadnojHrvatskoj.GradišćanskiibačkiHrvati. BanIvanMažuranić. Ukidanjehrvatsko‐slavonskeVojnegranice. HrvatskaudobabanaKhuen‐Hedervarya.

Page 217: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

218

Političkeigospodarskeprilike,političkipokretiistrankeuHrvatskoj(1903.‐1905.). BosnaiHercegovinapedesetihišezdesetihgodina19.stojeća. Hercegovačkiustanak–ulogaHrvatauHercegovačko‐bosanskomustanku(1875.‐1878.)

injegoveposljedice. Austro‐UgarskaokupacijaBosneiHercegovine. KatoličkacrkvauBiHiuvođenjeredovitecrkvenehijerarhije. HrvatskinarodnipreporoduBiH.

ČETVRTIRAZREDHRVATSKA,BOSNAIHERCEGOVINAISVIJETU20.I21.STOLJEĆUObrazovniciljeviiliishodiučenja:

uočiti i objasniti doba napetosti i previranja na europskom i balkanskom prostoru napočetkunovogastoljeća;

opisati,objasnitiivrjednovatiPrvisvjetskirat; razumjetiiobjasnitipolitičkusituacijuuHrvatskojiBiHnapočetku20.stoljeća; navestiiobjasnitipolitičkeprilikeuočiAneksijeBiH,osobitohrvatskopitanje; objasnitiposljediceAneksijeBiH; objasnitivojno‐političkipoložajHrvatskeiBiHurazdobljuPrvogasvjetskograta; opisatisocijalneprilikeihumanitarnudjelatnostKatoličkecrkveuBiH; protumačitiivrjednovatipoložajHrvatskeiBiHuKraljevstvuSHS; razumjeti, opisati i vrjednovati političke, gospodarske i kulturne prilike u vrijeme

KraljevineJugoslavije; objasnitipoložajHrvatskeiKatoličkecrkveuKraljeviniJugoslaviji; objasnititeritorijalnupodjelaBiHuvrijemeKraljevineJugoslavijeterazlogeiokolnosti

nastankaBanovineHrvatske; opisati i vrjednovati dosege znanosti i kulture u Hrvatskoj i BiH u prvoj polovici 20.

stoljeća; razumjeti iobjasniti svjetskedruštveno‐političkeprilike izmeđudvajusvjetskihratova,

odnosnoodmirovnekonferencijeuVersaillesudovelikegospodarskekrize; opisatidosegekulture,znanosti,obrazovanja,športa,umjetnostitesvakodnevnicu; znatiopisatiipojasnitiratnazbivanjaDrugogasvjetskograta; objasnitivojno‐političkipoložajirazdobljeNezavisneDržaveHrvatske; objasnitiuloguratnediplomacije; navestiglavnedogađajenakrajuDrugogasvjetskograta i razdobljeneposrednonakon

njega; navestiiopisatistrahoteratairatnihstradanja; opisatistvaranjejugoslavenskefederacije; objasnitiivrjednovatipoložajHrvatskeiBiHuFederalnojNarodnojRepubliciJugoslaviji

(1945.‐1963.); opisatipoložaj HrvatauBiHnakon1945.godine,stradanjacivilaisvećenstva; opisati i objasniti položaj BiH i Hrvatske u Socijalističkoj Federativnoj Republici

Jugoslaviji(1963.‐1991.); opisatirazvojprosvjete,kultureiznanostiujugoslavenskomedruštvu; objasnitipolitičkuigospodarskuemigracijuHrvataizBiH. razumjetiiobjasnitiporatneodnoseirazdobljeHladnogarata; protumačitiivrjednovatirazdobljepada„željeznezavjese“; objasnitiborbuhrvatskoganarodazasamostalnuhrvatskudržavu,

Page 218: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

219

opisatiokolnostistvaranjaslobodne,demokratskeineovisnedržaveHrvatske; opisati iobjasnitiborbuhrvatskoganarodazanacionalnuipolitičkujednakopravnosts

drugadvakonstitutivnanarodauBiH; opisati ratne i poratne prilike u BiH od 1991.‐1996. godine, i donošenje Daytonskoga

sporazuma; navestiiobjasnitipolitičke,gospodarskeikulturneprilikeuBiHposlijeDaytona; objasniti ustavnu i institucionalnu konstitutivnost te nacionalnu, političku i kulturnu

jednakopravnosttrijukonstitutivnihnarodauBiH:Hrvata,SrbaiBošnjaka; opisati demokratsku i institucionalnu borbu Hrvata za zaštitu svojih nacionalnih i

ustavnihpravauBiHiFederacijiBiHnakonDaytona.Pregled programskih sadržaja: I. HRVATSKAPOČETKOM20.STOLJEĆA

Hrvatskaisvijetnapočetku20.stoljeća. Tehnika,znanost,filmišportpočetkom20.stoljeća. Hrvatskopitanjeupredaneksionomrazdoblju.

II.DOBAKAPITALISTIČKIHIMPERIJA

Obilježjavelesila. Kolonijalizam.MeđunarodniodnosidopočetkaPrvogasvjetskograta.

III.HRVATSKEZEMLJEUOČIPRVOGASVJETSKOGRATA

Narodnipokret."Politikanovogakursa". Hrvatsko‐srpskakoalicija.

IV.PREVIRANJANA„BALKANU“UOČIPRVOGASVJETSKOGRATA

PrilikeuBiHuočianeksije.Političkestranke. AneksijaBiHiposljedice. PrilikeuSrbijiiMakedoniji. Odraz"Carinskograta"1906.‐1911.nagospodarskeprilikeuBiH. „Balkanskiratovi“.

V.PRVISVJETSKIRATINJEGOVEPOSLJEDICE

Strategijaipolitikazaraćenihstrana. Politički,socijalniigospodarskiučinciratauraznimdržavama.

VI.HRVATSKEZEMLJEUPRVOMESVJETSKOMRATU

Hrvatinaratištima. Sarajevskiatentat.Ciljeviinamjera. BiHuvrijemePrvogasvjetskograta.Težakpoložajcivilnogastanovništva. HumanitarnadjelatnostKatoličkecrkve. HrvatskaiJugoslavenskiodbor,SvibanjskaiKrfskadeklaracija.

VII.DEMOKRACIJEITOTALITARIZMI‐SVIJETIZMEĐUDVASVJETSKARATA

Osnovnimodelipolitičkogaživota. Industrijalizacija. Usponkulture.

VIII.HRVATSKIPROSTORIUPRVOJJUGOSLAVENSKOJDRŽAVI(1918.‐1941.)

StvaranjeDržaveSlovenaca,HrvataiSrba,teKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca. BiHnakondonošenja„Vidovdanskogustava“(podjelana6okruga).

Page 219: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

220

Političke,kulturneigospodarskeprilikeuBiHiHrvatskoj(1921.‐1935.). Borbazahrvatskusamobitnost:BanovinaHrvatska. TeritorijalnapodjelaBiHuvrijemepodjelekraljevineJugoslavijena9banovina1929. i

nakonsporazumaCvetković‐Maček1939.godine.IX.DRUGISVJETSKIRAT1939.‐1945.

RatuEuropi.

X.HRVATSKIPROSTORIURATNIMPRILIKAMA1941.‐1945. PropastkraljevineJugoslavije. NastanakiulogaNDH. OsnivanjeZAVNOH‐a.FederalnaHrvatska. Gospodarskeprilike. BiHnakonkapitulacijekraljevineJugoslavijeinjezinpoložajusastavuNDH. ZAVNOBiH.

XI.PRILIKEUSVIJETUPOSLIJEDRUGOGASVJETSKOGRATA1945.‐1990.

Silepobjedniceuređujusvijet. Bipolarnisvijet. Političkapopuštanjaimeđusobnesuradnje.

XII.HRVATSKIPROSTORIUDRUGOJJUGOSLAVENSKOJDRŽAVI

KPJ/SKJ‐hegemondruštvenogaživota. Formalnifederalizam,stvarnicentralizam. PoložajHrvatauBiHnakon1945.godine,stradanjacivilaisvećenstva. PolitičkaigospodarskaemigracijaHrvataizBiH. Gospodarskipoložajhrvatskihprostoraujugoslavenskojfederaciji. Prosvjeta,kulturaiznanostujugoslavenskomdruštvu. Borbahrvatskoganarodzasamostalnuhrvatskudržavu. Stvaranjesamostalne,slobodneineovisnedržaveHrvatske. BosnaiHercegovinaod1990.‐1995.godine. DaytonskisporazumiustavnouređenjeBiH. KulturneprilikeuBiHkrajem20.ipočetkom21.stoljeća

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

U didaktičko‐metodičkoj provedbi ciljeva i sadržaja nastave povijesti treba poglavitoimati u vidu činjenicu da ona učenicima u gimnazijama treba omogućiti kvalitetno kritičkorazumijevanje povijesnih tijekova, događaja i promjena, povezanih s općom i vlastitompovijesnom baštinom koju su dužni upoznati, poštivati i u njoj naći vlastito mjesto. Da bikvalitetna nastava mogla ostvariti te ciljeve, ona treba učenike osposobiti za kritičkorazmišljanje na temelju povijesnih izvora i činjenica, suradnički i stvaralački ih vježbati iosposobitizasamostalanpristuppovijesnimsadržajimaunjegovimrazličitimoblicimaukojimaćenaučititražitiodgovoreirješavatipitanjakojasusrećeuvlastitomisvakodnevnomživotu.Uprocesima učenja i poučavanja stoga treba nastojati oko aktivna, stvaralačkog i suradničkog,problemski postavljenog traženja argumentirana i kvalitetna odgovora, primjenjujući načelokritičkogapromatranjačinjenicaizrazličitihperspektiva(multiperspektivnost),neinzistirajućipritomnakvantitativnojodredniciprogramskihsadržaja.

Toprovedbenoznačidaseučenikenesmijeopterećivatigomilomnepotrebnihpojmovaičinjenica, nego im treba omogućiti problemsko promišljanje i kritičko usvajanje temeljnogaznanja, primjerena potrebama i odgojno‐obrazovnim vlastitostima učenika u gimnazijama.Pritomtrebaimatiuviduunutarpredmetnuimeđupredmetnupovezanostpovijesnihsadržajasdrugimpodručjimaučenja,vodećisepoglavitointeresimaidobromučenika.Tosepostižebezsuvišna dociranja, vježbajući učenika za samostalnu raščlambu i prosdbu povijesnih zbivanja

Page 220: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

221

kako bi postupno gradilimišljenja, zaključke i stavove o njima. Suočavanje s riječju izvora i sliteraturom, pažljivo didaktički vođeno, dragocjena je sastavnica te vježbe, koja se može naposeban način provoditi u gimnazijama s obzirom na njihove kognitivne sposobnosti. Ueuropskim se školam danas prakticira i privikavanje učenika nekim rutinskim postupcimaznanstvenoga prikazivanja povijesti: samim time, što se u udžbenicima povijesti citiraju vrelaodaklesupreuzetipopratnitekstoviištoseiuznjihiuztemeljniekspozicijskitekstpojavljujebilješka,većjepostignutivrijedanučinakupovijesnomopismenjivanjuučenika.

Uz naznačene ciljeve i načine rada, treba se podsjetiti i onih ciljeva i zadataka što ihpredmetpovijestiodavnaimaisustavnozadržavaudemokratskimdruštvima,kojasadastječeiu našemu društvu. Temeljni sadržaji povijesnoga odgoja i obrazovanja su povijesni događaji,vezemeđunjimairazvojpovijesnogatijeka,povijesni,politički,gospodarski,društveni,vjerskiikulturnidogađajiipojmovi,imenaosobaimjesta,nadnevkeivremenskislijed.

Nastavapovijesti,međutim,nebavisesvimtimesamozatodasetisadržajiupoznajuiusvoje. Krajnji je cilj nastave povijesti u demokratskom i pluralističkom okružju, pomoćupovijesnihsadržaja,aktivnom,suradničkomiproblemskipostavljenomnastavom,odgojitizrelegrađane korisne zajednici: čovječne, svjesne, kritične, moralne, odgovorne, otvorene, komu‐nikativne, društvene i spremne za pomoć i suradnju, snošljive i sposobne za razumijevanje,opredijeljene za demokraciju i pravnu državu, slobodoljubive i miroljubive; odgojiti građane,kojićeumjetiodržatiravnovjesjeizmeđusvojepojedinačneslobodeisvojeodgovornostipremazajednici,takve,kojićebitispremnidjelatnosezaložitizademokraciju,pravnudržavu,sloboduimir; građane koji neće biti otuđeni od društva i koji se neće ustručavati dati svoj doprinosrazrješenjuzajedničkihproblema,odmjesnihdosvjetskih.

Tijekom podučavanja povijesti, učenika se potiče da sve ovo sam spozna i sustavnoraspoznaje u čitavu povijesnom tijeku. U tomu će razviti kritičke i analitičke sposobnosti tevlastita gledanja. Nešto od toga spomenuli smo prije, govoreći o povijesnoj kulturi učenika.Nastava povijesti mora se u najvećoj mjeri sastojati od osobnoga, aktivna i stvaralačkogaučenikova rada, koji može biti samostalan, u paru, u skupini i u sklopu razreda. Može seprovoditi na izvorima i literaturi, na odabranim ilustracijama, na audiovizualno oblikovanimdidaktičkim sadržajima i može se dopunjavati izvan doma i škole, u posjeti spomenicima,povijesnimamjestima,izložbamaimuzejima.Učenikvježbakritičkipromatrati,vježbalogički ikritički razmišljati, stvarati jasnepredodžbe, ispravno formuliratipitanja, odbacivati nebitno iuopćavati u nastojanju oblikovanja utemeljene osobne prosudbe, koji će moći obrazložiti.Raspravljajućiopovijesnimpitanjima,prinuđenjespoznatigdjesugranicenjegovihmogućnosti.Nužno uviđa da valjan povijesni prikaz mora obuhvaćati argumentiranu raspravu, različitagledišta i voditi računa o različitim interesima, da jednostrani prikazi nisu valjani. Postajesposoban prepoznati predrasudu i manipulaciju i razotkriti ih. Osposobljen je graditi svojevrijednosnesudoveiunjihsespravompouzdati.

Jasnojedasetesposobnostinajprijeiskazujuuodnosunapovijest.Takoodgajanmladčovjekveć je vičanopćima temeljnimmetodama istraživačkoga i znanstvenoga rada, ispravnorabi izvorepodataka,odabirerelevantnepodatke,vrednuje literaturu,sposobna jesamostalnoproširivatiiprodubljivatisvojeznanje.

Stečene sposobnosti ne funkcioniraju,međutim, samopremapovijesnome tijeku. Takoodgajanaosobavrloćevjerojatnosvakuvrstuproblemamoćisagledatiunjihovojslojevitosti ivišestranosti, uzimajući u obzir uzroke i posljedice te povezanost s drugima problemskimpodručjima. Na prvom će mjestu uspješno procjenjivati i samu sebe i znat će odgovornoupravljatisvojomosobnošću.Moćićesezrelopostavitipremaproblemimaživljenjaistvoritionjimaosobnevrijednosnesudoveoslobođenejednostranosti.Jednakotakostavoveuvažavanja,tolerancije i poštovanja različitosti mišljenja, stavova i uvjerenja u odnosu na druge učenike.Primjenjivatćeihtakođernabližnje,napotomstvo,nasadašnjostinabudućnost,aposebicenasvoje javno djelovanje, od društvenoga i političkoga nadalje. Tako predmet povijesti formirasamostalna,autentična,humanaiodgovornačovjekaigrađanina,štoijestnjegovcilj.

Page 221: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

222

LOGIKASVRHAICILJ

Logikakaofilozofijskadisciplinaooblicimavaljanemisliimetodamaspoznajepotrebna

je kao oruđe vladanja jezikom, valjana razmišljanja, iskazivanja misli, zaključivanja ispoznavanja, ne samo u obrazovnim i znanstvenim djelatnostima već je nezaobilazna i usvakodnevnomživotu.Stogalogikutrebadržatisamimtemeljemkvalitetneizobrazbe.PROGRAMSKAGRAĐACILJEVIIZADAĆE:

opisatinastanakirazvojlogikeinjezinodnospremafilozofiji,psihologijiimatematici; navestiiobjasnitiključnelogičkepojmove; odreditipojmovekojisejavljajuunekomsudu; odreditiopsegisadržajpoznatihpojmova; iskazatidefinicijuzapojam,sadržajpojmaiopsegpojmanarazličitenačine; nabrojiti vrste odnosameđupojmovima i navesti njihovaobilježja, odrediti koji odnos

ostvaruju zadani poznati pojmovi, za zadani pojam odrediti onaj koji s njim ostvarujeodređeniodnos;

tumačiti i načiniti dijagramske prikaze odnosa pojmovnih opsega („mreže pojmova“,Vennovdijagram,Eulerovdijagram,„piramidapojmova“,„ljestvicapojmova“…);

opisatiproblembrojaivrstenajopćenitijihpojmova; prepoznatirečenicekojeiskazujusudove; izdvojitilogičkisubjektilogičkipredikatu„aristotelovskimsudovima“(a,e,i,o); izrećisvojimriječimadefinicijusuda; sačiniti„aristotelovskesudove“prema„logičkomekvadratu“; odreditinegaciju„aristotelovskogsuda“; povezatipojamonegacijiipojamoodnosukontradikcije(protuslovlja); odrediti iprepoznati jednostavanisložensudtepovezatipojamnegacije i istovjetnosti

složenihsudovaiproturječjaprema„logičkomkvadratu“; opisati„aristotelovskesudove“spomoćuVennovihdijagrama; odreditivrstesudovapomodalnostiiporelacijipremaKantovojklasifikaciji; razlikovati uključnu i isključnu disjunkciju te iskazati binegaciju i ekskluziju

(inkompatibilnost)pomoćudrugihveznika; prevestirečeniceizprirodnogajezikanajezikprepozicijskelogikeiobratno; odreditiistinitnosnuvrijednostiizgraditiistinitnosnetablicezarečenicekojesadrževiše

različitihistinitnosnofunkcionalnihveznika; prevoditi i iskazivati negacije rečenica s jednom vrstom istinitnosnofunkcionalnih

veznikanarečenicesdrugomvrstomveznika; prepoznati i pretvarati jedne iskaze u njima istovrijedne (ekvivalentne) i protuslovne

(kontradiktorne)iskaze; svojim riječima iskazati značenje termina „zadovoljivost“ (ispunjivost) i „valjanost“

(tautologičnost); za zadani sud (iskaz) odrediti je li „zadovoljiv“ (ispunjiv) i „valjan“ (tautologičan) ili

„proturječan“(kontradiktoran); prepoznatiDeMorganovzakon; prepoznati sintaktičke vrste simbola u rečenicama logike prvoga reda: jednomjesne i

višemjesne predikate (priroke), individualne konstante, individualne varijable,istinitnosnofunkcionalneveznikeikvantifikatore(količitelje);

Page 222: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

223

prevesti s prirodnoga jezika na jezik logike prvoga reda rečenice s jednim ili višekvantifikatora te rečenice u kojima se javljanju relacijski predikati i iskazati njimaistovrijednesudoveinegacije;

prepoznatiznačenjepredikataidentiteta; objasniti razliku između tradicionalnoga i suvremenoga poimanja „aristotelovskih

univerzalnihsudova“sobziromnapretpostavkunepraznogaopsegalogičkogasubjekta; prepoznatijavljanjezaključkaunekomtekstu,izdvojitipremiseikonkluziju; izložiti,analiziratiikritiziratipodjeluzaključakanadeduktivneiinduktivne; prepoznati i riječima iskazati razliku između valjanosti i istinitosti sudova od kojih se

sastoji; prikazati zaključak kao pogodbu kojoj je antecedent konjukcija premisa, a konzekvent

konkluzija; primijeniti postupke ispitivanja zadovoljivosti, nezadovoljivosti i valjanosti iskaza i

zaključka u iskaznoj (prepozicijskoj) logici gradnjom istinitnosnih tablica i neizravnimdokazom;

prepoznatiodnoseslijeda,izvedivosti,protuslovljaiistovrijednostiuiskaznojlogici; prepoznatiodnoseslijeda,izvedivosti,protuslovljaiistovrijednostiulogiciprvogareda; prepoznatiiprimijeniti„neposredno“zaključivanje; natemeljupoznavanjaistinitnosnevrijednostijednogaod„aristotelovskihsudova“(a,e,

i,o)zaključitijeliistinitnosnavrijednostdrugogaodredivaikojaje(akojestodrediva); prepoznati u tekstu deduktivan posredan zaključak te izdvojiti njegove premise i

konkluzije; svojimriječimaodreditiirazdijelitipojamodeduktivnomezaključku; izvesti konkluziju koja slijedi iz izabranih vrsta zaključka (neposredni zaključci,

kategoričkisilogizmi,hipotetičkisilogizmi,disjunktivnisilogizmi,polisilogizmi); primijeniti Vennove dijagrame u analizi valjanosti kategoričkih silogizama te iščitati

kategoričkisilogizamizzadanihVennovihdijagrama; izložitipojamprirodne(naravne)dedukcije; povezati neka pravila prirodne dedukcije (isključenje pogodbe, uvođenje nijeka) s

poznatim vrstama zaključivanja i dokazivanja (modus ponendo ponens, reductio adabsurdum);

analiziratidokazprirodnomdedukcijomtakodaprepoznajepremise,važećeinevažećepretpostavke, posredne i završnu konkluziju, te za svaki korak u dokazu odrediti natemeljukojega jepraviladobiven, izkojihrečenica ilipoddokaza, tenatemeljudanogapravilairedakanakojeseodnosiodreditirečenicukojaseizvodi;

razlikovatiispravneipogrješneoblikezaključka(narazinilogikeprvogareda); prepoznatitipičnepogrješkeuzaključivanjuinavestirazlogenjihovenevaljanosti; utekstuprepoznatijavljanjedefinicijaidivizija(razdioba)pojma; analiziratiklasičnedefinicijeidivizijeteizdvojitinjihovestrukturneelemente; razlikovati ispravne od neispravne definicije i divizije te navesti nazive za tipične

pogrješke; opisatistrukturuinduktivnihianalogijskihzaključaka,razlikovatinjihovevrsteteizložiti

razlogenepouzdanostiindukcije; izložitisvrhuMillove induktivnemetode,prepoznatinjezineoblike inavestislabosti te

metode; definirati pojam aksiomatskoga sustava, navesti neke povijesne primjere te nabrojiti

poželjnasvojstvaaksiomatskihsustava; definiratipojamdokaza,razlikovatiizravanineizravandokaz,povezatipojamodokazus

dokazimausustavuprirodnededukcije; navesti,prepoznatiiopisatitipičnepogrješkeudokazivanju.

Page 223: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

224

Pregledtematskihsadržaja:I. UVOD–ŠTOJELOGIKA?

Ulogalogikeusvakodnevnomživotuiuznanostima. Značenjeidefinicijariječilogika. Nastanak,razdiobairazvojlogike. Odnoslogikepremadrugimznanstvenimdisciplinama.

II. POJAM1. Definicija,opsegisadržajpojma

Značenjeidefinicijapojma. Sadržaj,opsegidohvatpojma. Filozofskedvojbeusvezisodređenjemsadržajaiopsegapojma,odnossadržajaiopsega.

2.Odnosimeđupojmovima

Vrstepojmovaposamostalnimobilježjima:a) Jasniirazgovijetnipojmovi,b) Opsegidohvatpojmovasasmostalnimobilježjem,c) Općiiposebičnipojmovi.

Vrstepojmovapozavisnimobilježjima(odnosni,istovrijedni,subordinirani,ukriženi).

III. SUD‐NEFORMALNAIFORMALNALOGIKA1. Definicijaivrstesuda

Značenjeidefinicijasuda:a) Predikatsketeorijeonaravisuda,b) Relacijsketeorijeonaravisuda,c) Kontingentnost,identičkaistinitostineistinitostsuda,

Vrstesudova. Podjelasudovapokvantitetuikvaliteti. Združenapodjelasudovapokvantitetuikvaliteti. Modalnisudovi. Jednostavniisloženisudovi. Vrstesudovaposloženosti. Tabliceistinitostidvomjesnihsudova.

2. Odnosimjeđusudovima

Odnosimeđujednostavnimsudovima: Odnosimeđusloženijimsudovima:

a) Tabliceistinitostitautologija,b) Tabliceistinitostikontingencija,c) Tabliceistinitostikontradikcija,d) Transformacije,e) Reductioadabsurdum,f) Dedukcije,g) Konzistentnost.

Modalnost. Vrstemodalnosti. Modalnostivaljanost.

Page 224: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

225

IV. ZAKLJUČAK–NEFORMALNAIFORMALNALOGIKA1. Definicijaidijelovizaključka,

Definicija,dijeloviiistinosnavrijednostzaključka. Suvremenapodjelazaključaka. Neposredanzaključak. Vennovidijagrami. Posredanzaključak(silogizam):

a) Entimenisorit,b) Kategoričkisilogizam,c) Modusikategoričkogasilogizma,d) Aksiomsilogizma,e) Svođenjenamoduseprvefigure,

Induktivanposredanzaključak.2. Pogrješkeikonzistentnostuzaključivanju

Pogreškeuzaključku(amfibolije,sofizmiiparadoksi). Konzistentnostzaključka:

a) Pokoličenjeipresjekpokoličenja,b) Dohvat,kontekstiznačenje,c) Općikoličiteljikoličiteljopstojnosti,d) Istancijacija,e) Praviloopćegkoličitelja,f) Pravilokoličiteljaopstojnosti,g) Pravilonegiranogopćegaiopstojnosnogkoličitelja,h) Pravilaizvođenjazaimplikacijuikonjukciju,i) Ispitivanjekonzistentnostigrađenjemprotuprimjera,j) Potpunaformalizacija,k) Stabloistinitostilogikepredikata,l) Pravilaizvođenjalogičkihveznika,m) Zamjenaizvođenjaizamjenaoznačitelja,n) Uporabnapravila,o) Tabliceistinitostiformulalogikepredikata.

V. METODOLOGIJA

1. Definicijairazdioba(divizija) Shvaćanjeidefinicija„definicije“. Vrstedefinicijeipraviladefiniranja. Definicijaiznačenje„razdiobe“. Razdiobnitemelji,cjelineičlanoviipravilarazdiobe.

2. Induktivnametoda Pomoćnemetodeindukcije. Induktivniianalogijskizaključak. Milloveinduktivnemetode.

3. Deduktivnametoda

Aksiomatskisustav–pojamidefinicija. Svojstvaaksiomatskogasustava.

Page 225: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

226

4. Dokaz Shvaćanjeidefinicija„dokaza“. Izravanineizravandokaz. Pogrješkeudokazu. Znanstvenaotkrićaidokaz.

III.DIDAKTIČKEUPUTENastavulogikevaljakoncipiratiiprovodititakodaučenicinesamoupoznajulogičkapravilavećnjimaiovladaju.Primjeriuudžbenicimakojislijedeokvirniplan iprogramsamosutemeljnakojemnastavnikgradiosnovniustrojnastavnepredmetnegrađe.

Page 226: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

227

FILOZOFIJA

PRVAINAČICAPROGRAMASVRHAICILJ

Cilj je nastave filozofije učenike uvesti u filozofski način mišljenja i razvijati njihovusposobnost kritičkoga pristupa svijetu. Program je koncipiran kao povijesno‐problemskipregled,atežištejenauvoduufilozofijuinapregledusuvremenefilozofije.

Uvodufilozofijutrebaučenikenatemeljunjihovaživotnogiskustvaiosjećanjaproblemanesamouputitiufilozofskirječnik(učenicitrebajusvladatiosnovnofilozofskonazivlje),negoihodmahuvoditiufilozofskinačinmišljenja.Problematizira lisevećprviosnovni(terminološki)uvod,bitćemetodološkiprimjerensuštinifilozofije.Određenjafilozofijskihdisciplina,osnovnihpravaca, pojmova i problema trebaju biti odmah potkrijepljena pozivanjem na određenapovijesnaodređenjairješenjatakodauvodbudeproblemskipovezanspovijesnošćufilozofije.Nastavuvaljavećuuvoduutemeljitinaanaliziizvornihfilozofskihtekstova.

Uvođenjemuosnovneoblikesuvremenefilozofijetrebapribližitiučenicimaduhnašegadoba, u kojemu silan razvoj prirodnih znanosti i velik tehnički napredak te društvene krizedovedeupitanjetemeljnepretpostavkezapadnoeuropskefilozofije.PROGRAMSKAGRAĐAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja

Odgojno‐obrazovniciljeviučenjaizfilozofijepobližesukorelacijskipovezaniičinecjelinusasadržajima i ciljevima logike, psihologije, etike, sociologije, vjeronauka, povijesti te drugihpredmeta gimnazijskoga programa. Naznačuju se u povezanosti s različitim filozofskimdisciplinamaipostižusecjelinomprograma,anekronološki:

objasniti pojam filozofije i opisati čime se ona bavi kao humanistička znanstvenadisciplina;

objasnitiiusporeditiodnospraktičneiteorijskefilozofije; razlikovati podjelu na općumetafiziku ili ontologiju te posebnumetafiziku (racionalna

kozmologija,racionalnapsihologija,racionalnateologija); prepoznatirazlikemeđufilozofskimdisciplinama; razlikovati iobjasnitirelevantnepojmoveizmetafizikekojiseobrađujutijekomgodine:

bitak – bit – biće, bivanje, jedno, identitet – diferencije, esencija – egzistencija,postojanje/opstojanje, kretanje, nastajanje, uzrok, kauzalitet, svrhovitost/teleologija,stvar,smisao,slučaj–nužnost,mogućnost–zbiljnost, imanencija–transcendencija,čin,činjenica, prostor – vrijeme, teorija – praksa, povijest – povijesnost, duh – priroda,dijalektika,ontološkarazlika,supstancija–akcidencija,mudrost;

razlikovati i pojasniti važne koncepcije koje se obrađuju tijekom godine: monizam,dualizam, pluralizam, voluntarizam, metafizički realizam – antirealizam, idealizam,misticizam,intuicionizam,iracionalizam,materijalizam–spiritizam,historicizam;

razlikovati i objasniti temeljna pitanja o bitku: odnos bitka imišljenja, odnos općega ipojedinačnoga,problemkonstitucijeiprirodarealiteta,vrstebićausvijetu;

poznavati,usporediti ipovezatipripadajućepojmovekojise filozofskiobrađujutijekomgodine:materija/tvar,forma/oblik,sila,kaos,kozmos,harmonija/sklad,besmrtnostduše,apsolut,Bog;

razlikovati i objasniti osnovne stavove kritike i odbacivanja metafizike: empirizam,nominalizam, marksizam, pozitivizam, pragmatizam, logički pozitivizam, povijesnomišljenje;

objasniti i usporediti važne pojmove na području spoznaje koji se uče tijekom godine:

Page 227: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

228

gnoseologija,aporija,indukcija–dedukcija,analiza–sinteza,definicija,subjekt–objekt,relacija, intelekt/razum,um, inteligibilno,činjenica,predmet,osjeti,opažaj,zor–zrenje,predodžba,percepcija,pretpostavka,pojam,sud,zaključak,mišljenje,iskustvo,izvjesnost,teorija, mnijenje, zrenje, dogma, svijest, refleksija, samosvijest, spoznaja, istina,antinomija,paradoks;

prepoznati i opisati spoznajne koncepcije. agnosticizam, skepticizam, kriticizam,subjektivizam,objektivizam,relativizam;

razlikovatiiobjasnitirazličiteteorijeistineiobjasnitiodnossvijestiinjezinapredmeta; objasniti bitna obilježja filozofske antropologije i argumentirati temelje shvaćanja

čovjekovebititijekompovijesti(sofisti,Platon,Aristotel,kršćanstvo,...); razlikovatiipovezatibitnepojmove:bitčovjeka,prirodailinaravčovjeka,razvojčovjeka,

humanost,duša/duh/tijelo,um/nagoni,ljudskiopstanak,ljudskaslobodakaodjelovanje,ljudskapraksa;

odrediti i analizirati posebnost ljudskoga bića i njegov položaj u svijetu iz različitihaspekata;

razlikovati i pojasniti različita etička načela i teorije (deskriptivno, normativno imetafizičkonačelo,etikavrlina,etikadužnosti(deontološka)iteleološkaetika;

objasniti temeljne etičke pojmove: dobro, krjepost, ispravno, vrjednota, ćudoređe,dužnost, odgovornost, sloboda, slobodna volja, djelovanje, individuum,moralna osoba,savjest,dostojanstvo,pravednost,sreća,poštovanje,aksiologija;

usporeditiirazlikovatipojmoveestetika,lijepo,estetičkiopažaj,estetičkiizričaj,estetičkisud,estetičkaformaisadržaj,umjetničkostvaralaštvo,harmonija;

pojasniti razliku između subjektivnoga suda ukusa i estetičkoga suda zasnovanoga nanačelnimkriterijima;

objasnitibitneprobleme filozofijeznanosti i filozofijeprirode ipovezatibitnepojmove:čovjek/priroda, znanost, tehnika znanstvenih metoda, promatranje, hipoteza, teorijazakona,znanstvenisustav,objašnjenje;

objasnitiproblemistineunutarfilozofskogaiznanstveno‐istraživačkogapristupa; poznavati i protumačiti odnos pojedinca i društva, odnos vlasti i slobode u svjetlu

pojmova: država, društvo, građanin, zakonitost, legitimnost, moć, javnost, participacija,ideologija, demokracija, jednakost, pravednost, narodni suverenitet, tolerancija,liberalizam, fašizam, konzervatizam, komunizam, anarhizam, utopija, emancipacija,feminizam;

navesti i opisati bitne pojmove kozmologijskoga razdoblja grčke filozofije i objasnitirazlikeizmeđumitskefantazijeiracionalnogarazmišljanja;

opisatiiobjasnitiutemeljenjedijalektiketeodnoskozmosa,logosaiduše; objasnitipojmovepostojanje/opstojanje,kretanje,nastajanje,kauzalitet,svrhovitost; opisatiiobjasnitiproblemepostojanja,kretanjaipromjene; opisatinovukoncepcijusvijetaičovjekauantropologijskomerazdoblju; analiziratiiobjasnitiodnosspoznajnogaietičkogarelativizma,odnospojmovnogaznanja

ietičkogadjelovanja; objasnitiipovezatiPlatonovoučenjeoidejamaiduši; objasnitipojmovebitak–bit–biće,nebitak–bitak,esencija–egzistencija, objasnitiipovezatiosnovnepojmove,načelaikoncepcijuAristotelovefilozofije; pojasniti i usporediti bitnu problematiku skeptičke, stoičke i epikurejske škole s

predstavnicimatihškola; odrediti Plotinov filozofijski sustav te objasniti koncepciju i razvoj neoplatonizma u

Aleksandriji; razlikovati patristiku od skolastike te odrediti i objasniti pojmove i probleme

srednjovjekovnefilozofijesnjezinimfilozofskimpredstavnicima; navestiidiferenciratirazličitedokazeopostojanjuBoga; pojasnitiproblematikueshatologije,dualizmatijelaiduhaietikeljubavi; objasnitipojamuniverzalija;

Page 228: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

229

razvrstatiiusporeditipredstavnikenominalizmairealizma; objasniti odnos renesanse spram srednjovjekovne filozofije odnosno odnos filozofije i

teologije; objasnitiosnovnepojmoveiproblematikufilozofijeprirode,vrijednostičovjekaimetode

spoznaje; prepoznati i odrediti temeljna etička i politička pitanja te objasniti sukob između

koncepcijenovoplatonizmaiaristotelizma; usporediti i objasniti bitne pojmove, probleme i obilježja racionalizma i opisati njegov

odnosspramsrednjovjekovnefilozofijeiempirizma; usporediti specifične pojmove i koncepcije pojedinih filozofa racionalizma (Descartes,

Spinoza,Leibniz); objasniti odnos filozofije i znanosti (matematika i fizika), problemmetode filozofskoga

mišljenja,spoznajnogasubjektaiizvjesnostispoznaje(načelametafizičkoga,empirijskogaiformalnogautemeljenjaspoznaje);

objasnitibitnepojmoveempirizma iusporediti ishodištaempirističkih i racionalističkihkoncepcija;

objasniti bitnu problematiku i obilježja prosvjetiteljstva i usporediti utjecaj filozofaprosvjetiteljstvanabudućespoznaje,prirodoznanstvene,etičke,pravneipolitičketeorije;

objasniti, argumentirati i usporediti osnovne pojmove i koncepcijespekulativne/idealističkefilozofijenapodručjuspoznaje,filozofijeprirode,etike,estetike,politike,prava,filozofijepovijestiifilozofijereligije;

razlikovati obilježja filozofije odnosno druge polovice 19. stoljeća, osnovne ideje ikoncepcije s njihovim glavnim predstavnicima (Schopenhauer, Kierkegaard, Marx,Nietzsche);

objasniti povijesno mjesto i teorijske osnove pozitivizma (A. Comte) te objasnitipodrijetloteorijeistineupragmatizmu,uspoređujućijesdrugimteorijama;

usvjetlufilozofskefenomenologijeodreditiiusporeditipojmovesvijesti,intencionalnostisvijesti, transcendentalne svijesti te sferu intersubjektivnosti (Husserl, Hartmann,Scheler);

pojasnitikritikupsihologizmasvijestiiobjasnitismisaotvrdnjeokriziznanosti; izložiti fenomenologijsko utemeljenje filozofijske antropologije i objasniti odnos

fenomenologijeiontologije; izložiti i usporediti specifična obilježja filozofije egzistencije kodHeideggera, Jaspersa i

Sartre‐a; kategorizirati osnovne probleme egzistencijalne filozofije te objasniti odnosmišljenja i

egzistencije; objasnitikritikumetafizikesastajalištafilozofijeegzistencije; objasnitibitnaobilježjafilozofijeneopozitivizmaililogičkogpozitivizmaipojasnititeoriju

jednostavnihiskazainačeloverifikacije; objasniti razliku između tradicionalne i kritičke teorije, te kritiku prosvjetiteljstva,

pozitivizmaipragmatizma; objasnitinačinprevladavanjarazdvojenostisubjektaiobjekta; objasniti razliku između utopijskoga i utopističkoga, protumačiti „princip nade“ i

razlikovatipojmovenapretka(E.Bloch); protumačitikritikuznanostiiteorijuotvorenogadruštvakojujeizložioK.Popper.

Pregledtematskihsadržaja:1.UVODUFILOZOFIJUŠtojefilozofija?

pitanjesmisla,pitanjeosvijetuiočovjeku.Izvorifilozofije:

Page 229: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

230

sumnja,udivljenje,potresenost,komunikacija.Odnosfilozofijeireligije,filozofijeiznanosti,filozofijeiumjetnosti.Filozofijskediscipline(problemiiosnovnipojmovi).Metafizikaiontologija:

biće,bit,bitak;monizam,dualizampluralizam;materijalizam,idealizam.Antropologija:

čovjek,sloboda(priroda).Gnoseologija:

spoznaja,izvorispoznaje,istina;empirizam,racionalizam.Etika:

moral,dobro,vrlina,krjepost,savjest,sloboda,dužnost,načelo.Estetika:

lijepo,umjetničko.Povijestfilozofije:

Povijestfilozofijekaofilozofijskadisciplina,kriterijivrednovanja.2.KOZMOLOGIJSKORAZDOBLJEANTIČKE(GRČKE)FILOZOFIJE

Počecifilozofije.Filozofijaimit.Filozofijske"škole"(Miletskaškola,Pitagorejci,Heraklit,Parmenid,Demokrit).Učenjeoprauzroku(pratvari,supstanciji)kretanjuispoznaji,pratvar,prauzrok(arhe).Bitakinebitak:monizam;postojanje,kretanje;kozmos,logos;harmonijasvijeta.Spoznaja:mnijenjeiznanje.

3.ANTROPOLOGIJSKORAZDOBLJEGRČKEFILOZOFIJE

(Sofisti,Sokrat)‐"Čovjekjemjerasvega";Promjenafilozofskoginteresa:

moral,etika.Čovjekusredištu.Spoznajnaproblematika:

senzualizam,spoznajnirelativizam.Etičkaproblematika.Odnosprirodeiodredbe.Spoznajniietičkirelativizam:

pojmovnoznanjeiumniuvid;etičkiintelektualizam,etičkirelativizam.Odgojiteljskaulogafilozofije:

indukcija,definicija;ironija,majeutika.4.SISTEMSKORAZDOBLJEGRČKEFILOZOFIJE

Platonovorazlikovanjedvajusvjetova.Učenjeoidejamaiduši,oerosu,umnojspoznaji,idealnojdržavi:

idealizam:pojavaibit;eros:idealnadržava;skladvrlina(krjepost).Aristotelovasintezagrčkogiskustva.Prevladavanjedvojstvasvjetova:

supstancija,jedinstvopojaveibiti.Učenjeotvariiobliku:

tvarioblik,potencijaiakt.JedinstvopojaveibitiMetafizika.Sustavrazvoja:

kretanje,svrhovitost.Teleologija.Etika:

zoonpolitikon;etikaipolitika,estetika.

Page 230: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

231

Veliki sustavi potvrđuju povezanost metafizičke, antropološke, gnoseološke, estetičke,političkeproblematike.

5.HELENISTIČKO‐RIMSKORAZDOBLJEGRČKEFILOZOFIJE

Usmjerenostnapraktično‐etičkuproblematiku.Idealmudracaiduševnimir–Stoici,epikurejciiskeptici:

blaženstvonepomućenosti(ataraksija),samodostatnost(autarkija), hedonizam,suzdržavanje(epohe).

Plotinovfilozofskisustav(ontologija).NeoplatnizamuAleksandriji:

odnosfilozofijeireligije. ekstaza.

6.SREDNJOVJEKOVNAFILOZOFIJA–PATRISTIKAISKOLASTIKA

Kršćanstvoikršćanskafilozofija.Patristika(A.Augustiniranokršćanskimislioci).Filozofskeosnoveranogakršćanstva:

shvaćanječovjekaisvijeta,eshatologija,duša(duh)itijelo,etikaljubavi.Potrebaizgradnjefilozofskogsustava.Skolastika(P.Abelard,T.Akvinski,D.Scotus):

religijaifilozofija;"filozofija‐služavkateologije".Teocentrizam:

nužnibitakBoga;dokazBožjeegzistencije.Problemodnosavjereiuma:

odnosvjereiuma.Raspravaoproblemuuniverzalija:

nominalizam,realizam.7.FILOZOFIJARENESANSE

(GordanoBruno,FrancisBacon,FranjoPetrić).Odnosfilozofijeiteologijespramsrednjovjekovnefilozofije.Filozofijaprirode,razvojznanostiiumjetnosti.Sukobizmeđukoncepcijanovoplatonizmaiaristotelizma:

priroda,metodespoznaje,vjera–razum.Izgradnjanovoga,ljudskogagledišta:

panteizam;beskonačnostimnoštvosvjetova. homofaber.

Hrvatskirenesansnimislioci–FranjoPetrić.8.RACIONALIZAMIEMPIRIZAM

(R.Descartes,B.deSpinoza,G.W.Leibniz,J.Locke,G.Berkeley,D.Hume).Problemmetodefilozofskogamišljenja:

racionalizamiempirizam;indukcijaidedukcija,filozofijaiznanost.Suprotstavljenostijednostranost–različitefilozofskekoncepcijeracionalizmaiempirizma:

"Mislim,daklejesam";začecisamosvijesti;"Nemaničegaurazumu,štoprijetoganijebilouosjetilima";skepticizam.

Utemeljenjespoznajneteorije(metafizičko,empirijsko,formalno).Konzekvenceempirizmairacionalizma‐mogućnostinovesinteze:

pojamsupstancije(dualizam,monizam,pluralizam).Bog–priroda,problemidržave,društvenogaugovoraisuvereniteta:

panteizam;društveniugovor;neotuđivostsuvereniteta;podjelavlasti, "Čovjekječovjekuvuk".

Page 231: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

232

9.FILOZOFIJAPROSVJETITELJSTVA

(Voltaire,J.J.Rousseau,R.Bošković).Vjeraurazum(Vjeraubudućnostikritikaprošlosti):

razum‐najvišisudacivodič;nepovijesnipristuppovijesti.Antimetafizičkaiprosvjetiteljskausmjerenost:

enciklopedija;deizam,materijalizam;mehanicizam,determinizam.Filozofijaodgoja.Boškovićevdinamističkiatomizam:

anticipacijapojmovasuvremenefizike.10.SPEKULATIVNAFILOZOFIJA‐NJEMAČKIKLASIČNIIDEALIZAM

(I.Kant,G.W.F.Hegel,J.G.Fichte,F.H.W.vonScheling).Pojmoviikoncepcijespekulativnefilozofije–osnovnaobilježja.Kantovkriticizam–pitanjeumaitranscendentalnedijalektike:

kriticizam;empirizam.Obratuspoznajnojteoriji:

spoznajniproblemi;pojave ‐ stvarosebi; transcendentalnaanaliza;kategorije iideje;umirazum.

Razlikovanjelegalitetaimoraliteta(heteronomnaiautonomnaetika): etika;kategoričkiimperativ;sloboda.

FichteovetičkiidealizamiSchellingovobjektivniidealizam.Estetika,dijalektikaispekulacija:

samosvijest.Hegelovapsolutniidealizam:

povijest;religija.Enciklopedijskifilozofskisustav:

panlogizam;istinajecjelina;mišljenjenegativiteta.Povezanostibogatstvoontologijskih,spoznajno‐teorijskih,etičkih,estetičkihidrugihfilozofskihproblema,kojipostajupolazištemzadijalogiantitezuuslijedunovijeisuvremenefilozofskemisli.

11.SUVREMENAFILOZOFIJA1.RASPADSUSTAVA(A.Schopenhauer,S.Kierkegaard,K.Marx,F.Nietzsche).Različitifilozofijskipravciposthegelovskogarazdoblja.

krizaracionalizma;volja‐razum;voljaimoć;nadčovjek.Pojampraksekaoizvoraikriterijaspoznaje:

zahtjev po kojem filozofija mijenja svijet, a ne da ga samo tumači; dijalektika,revolucija.

Marxovoshvaćanječovjeka: čovjek‐svijet;povijest,nada.

Schopenhaueroviracionalizam. Kierkegaard–učenjeoosnovnimproblemimafilozofijeegzistencije. Nietzsche–prevrednovanjesvihdotadašnjihvrijednosti.

d) POZITIVIZAMIPRAGMATIZAM(A.Comte)

Teorijskeosnovepragmatizma–odbacivanjemetafizike. Pragmatičneprimjenespoznaje,metodeznanstvenogaistraživanjačinjenica:

"kako",ane"zašto";primatmetode;činjenice.Teorijeistineupragmatizmu–kriterijsmislenostiivrijednostiteorije:

Page 232: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

233

pragmatizam;pragmatičnateorijaistine.Praktičnodjelovanjeipraktičnakorist.

e) FENOMENOLOGIJAIONTOLOGIJA(E.Husserl,N.Hartmann,M.Scheler).Intencionalnostitranscendentalnostsvijesti:

svijest,intencionalnostsvijesti;transcendentalnostsvijesti,intersubjektivnost.FenomenologijskametodaE.Husserla–krizaznanosti.Filozofijakao"strogaznanost":

mišljenjebitka;Fenomenologijskoutemeljenjefilozofijskeantropologije.Novaontologija:odanorganskogadoduhovnoga.

4.FILOZOFIJAEGZISTENCIJE(M.Heidegger,K.Jaspers,J.‐P.Sartre).Kritikazapadnoeuropskemetafizikeinovopostavljanjepitanjaobitku.

autentičnost egzistencije; bitak i vrijeme; istina/neskrivenost; slojevi bitka:anorganski,organski,duševni,duhovni;načinibitka:idealniirealni.

Antiteza racionalizmu, filozofiji apsoluta i pozitivizmu ‐ egzistencija prethodiesenciji.Egzistencija‐osobitnačinopstankasvojstvenčovjekukaoiznimnombićuusvijetubića.Iskustvotjeskobe:

tjeskoba,mučnina.Slobodaiodgovornostpojedinca:

sloboda;odgovornost.Autentičnaegzistencija:

samoodređenje.5. NOVOPOZITIVIZAMILOGIČKIPOZITIVIZAM

(L.Wittgenstein,R.Carnap)Obilježjalogičkogapozitivizma.Teorijajednostavnihiskazainačeloverifikacije.

6. FRANKFURTSKIKRUGTradicionalnakritikaikritičketeorije.Kritikaprosvjetiteljstva,pozitivizmaipragmatizma.Prevladavanjerazdvojenostisubjektaiobjekta.

7. FILOZOFSKAMISAOE.BLOCHAIK.POPPERAE.Blochifrankfurtskikrug:

utopija(utopijskoiutopističko);"kritičkateorijadruštva" „principnade“inapredak

K.Popper–kritikaznanostiipovijesnogadeterminizma.Popperovateorijaotvorenogadruštva.č

12.ČEMUJOŠFILOZOFIJA?

Nesavršenostsvijetaičovjeka: raspadfilozofijetotaliteta.

Poukapovijestiifilozofije.Filozofskokritičkopreispitivanje:

tehnika,tehnologija.Suvremenetehnikeinjeneinstrumentalnosti:

"instrumentalnium".

Page 233: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

234

Potreba čovjeka za stalnim propitkivanjem bitnih pitanja i smisla svoje egzistencije ‐upućenostnafilozofiju,aliinaumjetnost,religijuiznanost.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Nastava filozofijemora biti utemeljenanabiti same filozofije.U svojoj biti, filozofija je

traženje, istraživanje, traganje za smislom.Ona jenaporotkrivanja, raspravljanje, uvjeravanje,pobijanje i dokazivanje. Zato nastava filozofije, želi li ostati vjerna samoj biti filozofije, morapostatiotvorenostzaslutnju,traganjeidijalog,anikakomonolog.Težištenastavefilozofijetrebabitiuotkrivanjuipropitivanjuproblema,uotvaranjupitanja,traženjuiobrazlaganjuodgovora,a ne u odgovorima samim. Važno je razumijevanje pitanja, obrazloženost odgovora i upitnosttogaodgovora.

U filozofiju i filozofski načinmišljenja zato treba uvoditi izravnim proučavanjem djelavelikihmislilaca,odnosnosustavnimproučavanjemizvornihfilozofskihtekstova.

Nastavu filozofije treba usredotočiti na razmatranje učenja najvećih mislilaca i takopratiti razvoj filozofskih ideja i problema, vodeći računa o nastanku tih ideja i problema uodređenimpovijesnimikulturnimsredinama ionjihovuutjecajunarazličiteoblikečovjekovedjelatnosti. Zato nastavni plan i program filozofije ne predviđa odustajanje od sistematskepovijesti filozofije, ali predviđa ograničavanje na izučavanje prevladavajućih filozofskih ideja iproblema pojedinih razdoblja i upoznavanje s njihovim rješenjima u reprezentativnimfilozofijskimsustavima.Daseosiguraostvarenjetakvogaprograma,trebaizbjegavatidetaljnijebavljenje pojedinim filozofima ‐ misli pojedinih filozofa izučavaju se, ako su poticajne zaosvjetljavanjenekogatemeljnogfilozofskogaproblema‐ausmjeritisenavažnapitanja,kojasejavljajuupojedinimepohamarazvojafilozofskogamišljenja.Odpočetkatrebaupućivatiučenikena razumijevanje filozofskih problema prošlosti sa stajališta suvremenoga mišljenja isuvremenogasenzibiliteta,aizučavanjepovijestifilozofijeusmjeritinaononajvažnije,bezčeganebibilomogućerazumijevanjesuvremenefilozofije.

FILOZOFIJADRUGAINAČICAPROGRAMA

Ovainačicanastavnogaprogramafilozofijeostvarujeseutrikoraka:prvijeopćiuvodu

filozofiju, drugi dio je kratak pregled povijesti i filozofije, a treći sustavno obrađuje nekeproblemeizrazličitihfilozofijskihdisciplina.U uvodnom programskom dijelu nastoje se pokazati sličnosti i razlike koje postoje izmeđufilozofije i nekih drugih znanosti. Na taj način učenici stječu uvid u neke osnovne pojmove iproblemefilozofije,tepristupproblemimavlastitfilozofskomrazmišljanju.Upovijesnomdijeluučenici trebaju steći činjenično znanje o pojedinim filozofskim pravcima, konceptima,pojmovimaiproblemima,upovijesnomslijedufilozofijskemisli.

Utrećemdijeluučenicisedubljeišireupućujuupojedinapitanjafilozofijskihdisciplina.Uponuđenomprogramunastavnikstavljanaglasaknapojedinetemesobziromnavrstuškole,interese i sposobnosti učenika. Nastava se u ovom dijelu izvodi uglavnom na klasičnimfilozofskimtekstovima.Uovomsedijelupreporučujeseminarskioblikrada.PROGRAMSKAGRAĐAOdgojniiobrazovniciljeviiliishodiučenja:Odgojno‐obrazovni ciljevi ili ishodi učenja i poučavanja koji su doneseni za prvu inačicu

Page 234: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

235

nastavnoga programa iz filozofije ostvaruju se i u ovoj inačici obveznoga gimnazijskogaprograma filozofije. Zato te ciljeve ovdje ne donosimo, premda je nastavna građa u ovojprogramskoj inačici nešto drukčije osmišljena i strukturirana. Bitno je da ona nudi cjelovitugrađu, odnosno sadržajnu, odgojno‐obrazovnu i didaktičku cijelost potrebnu za ostvarivanjepredmetnogaprogramafilozofijeugimnazijama.Pregledtematskihsadržaja:A.UVODUFILOZOFIJUNaosnoviprimjerapotrebnojepokazatisličnostiirazlikeizmeđufilozofijeinekihznanosti.Uvođenjefilozofijskihterminaiupućivanjenaproblematikukojajesvojstvenasamofilozofiji.1.Štojefilozofija.Poteškoćeodređenjapojmaipredmetafilozofije:izvorfilozofije:čuđenje,potresenost;sumnja.Odlike antičkog, srednjovjekovnog, novovjekovnog i suvremenog shvaćanja filozofije. Odnosfilozofijeireligije,filozofijeiznanosti,filozofijeiumjetnosti.Pojmovi:filozofija,čuđenje,sumnja.Filozofijski problemi i filozofijske discipline: ontologija, spoznajna teorija, etika, estetika,filozofijskaantropologija.B.POVIJESNIPREGLEDI. ANTIČKAFILOZOFIJA1. GrčkafilozofijadoPlatonaOvajdionastavnikmožedijelom ispustiti,adijelomprilagoditiučenicima, jer jeukupnagrađasuvišesloženazapočetnike.AkonastavnikipakželiprikazatipovijesninastanakfilozofskemisliuGrčkoj,možeučenicimadatiprikazprvihgrčkihškolainjihovihučenja(Jonskaškola,Elećani,Heraklit,PitagorejciiSofisti;uloguiutjecajSokrataobveznotrebaprikazati,apreporučujesedato bude u sklopu prikaza Platonove filozofije). Neka težište ne bude na šarolikosti različitihshvaćanja,negonaodnosufilozofijesprammitatepočetkaznanostiimatematike.2.Klasičnagrčkafilozofija(I.)Platon(1satsustavnogaprikaza+2sataseminarskogaradanaodabranomtekstuiz"Fedona"i"Države").(II.)Aristotel(1satsustavnogaprikaza+2sataseminarskogaradanaodabranomtekstuizprveknjige"Metafizike"itrećeknjige"Politike".3.HelenističkafilozofijaOsim kratkog prikaza Platonove filozofije, ovaj dio nije obvezan. Ako nastavnik želi sustavnoprikazatiovorazdoblje,preporučujusesljedećecjeline: (I.)Akademija iliPlatonovaškola; (II.)PeripatosiliAristotelovaškola;(III.)Stoičkafilozofija;(IV.)Epikurinjegovaškola;(V.)Antičkiskepticizam;(VI.)Novoplatonizam;(VII.)Filon(platonizamižidovskatradicija).II.SREDNJOVJEKOVNAFILOZOFIJA1. PartistikaZaovajdioobvezanje,naravnouznekeosnovneinformacijeopatristici,samoprikazAugustina.Akonastavnikželiučenicimadatisustavnijipregled,preporučujuseovecjeline:(I.)Odnosprvihkršćana spram filozofije; (II.) Utjecaj filozofije n diskusiju o Sv. Trojstvu; (III.) Augustin; (IV.)Boetije;(V.)Općenitoogrčkojilatinskojpatristici.2. SkolastikaZa ovaj dio obvezan je, naravno uz neke temeljne informacije o skolastici, samo prikaz TomeAkvinskoga(1satsustavnogaprikaza+1satseminarskogaradanaodabranomtekstuizTominihdjela"Deenteetessentia" i "SummaTheologiae").Akonastavnikželiučenicimadatipotpuniji

Page 235: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

236

pregled,preporučujuseovecjeline:(I.)Arapskaižidovskafilozofija(injezinaposredničkaulogau nastanku skolastičke filozofije); (II.) Rana skolastika; (III.) Sveti Toma Akvinski; (IV.) Ostalipredstavniciskolastike.III.NOVOVJEKOVNAFILOZOFIJA1. RenesansaPrikazujesefilozofijaFranePetrića,snekimosnovnimčinjenicamaotomrazdoblju,posebnoofilozofskojmisliGiordanaBruna (filozofijaprirode).Nastavnikmožedati ipotpunijiprikazposljedećim cjelinama: (I.) Tradicija platonizma i aristotelizma; (II.) Humanizam; (III.)Prirodoznanstvenaspoznaja;(IV.)GiordanoBrunoiFranePetrić.2. UtemeljenjenovovjekovnefilozofijeObvezno treba sustavno obraditi Descartesa i Spinozu. (I.) Descartes (1 sat sustavnogaprikaza+1 sat seminarskoga rada na odabranom tekstu iz Descartesova djela "Discours de lamethode").(II.)Spinoza(1satsustavnogprikaza).3. BritanskaklasičnafilozofijaZaopširnijiprikazpreporučujuseovifilozofi:(I.)FrancisBacon;(II.)ThomasHobbes;(III.)JohnLocke;(IV.)GeorgeBerkelev;(V.)DavidHume.Akonastavnikneželiobrađivatisvespomenutefilozofe, obvezan je prikazati Lockea (1 sat sustavnoga prikaza+1 sat seminarskoga rada naodabranom tekstu iz Lockova djela "Essay concerning human undstranding") i Humea (1 satsustavnogaprikaza).4. ProsvjetiteljstvoZa opširniji prikaz preporučuju se ovi filozofi: (I.) Newton; (II.)Montesquieu; (III.) Rousseau;(IV.) Leibniz; (IV.) Bošković (VI.) Christian Wolff. Ako nastavnik ne želi obrađivati svespomenutefilozofe,obvezanjeobraditiLeibnizaiBoškovića.5. NjemačkaklasičnafilozofijaPreporukajedaseobradesviovifilozofi.EventualnobisemogaoizostavitiFichte.(I.)Kant(1sat sustavnoga prikaza + 2 sata seminarskoga rada na odabranom tekstu iz Kantovih djela"KritikderreinenVernunft"i"GrundlegungzurMetaphysikderSitten");(II.)FichteiSchelling(1sat);(III.)Hegel(1satsustavnogaprikaza+1satseminarskogaradanaodabranomtekstuizprvogadijela"Enciklopedije").6. Filozofijaudrugojpolovici19.stZa opširniji prikaz preporučuju se sljedeći filozofi: (I.) Schleiermacher; (VI.) Nietzsche; (VII.)Dilthev; (VIII.) A. Comte; (IX.) J. S. Mill. Od toga je obvezan samo jedan filozof, u skladu sazanimanjemnastavnikaiučenika.7. Filozofijau20.st.Kao tematske cjeline za opsežniji prikaz preporučuju se: (I.) Novokantovci; (II.) Bečki krug iPopper;(III.)Peirce;(IV.)Frege;(V.)NicolaiHartmann;(VIII.)M.Heidegger;(IX.)Wittgenstein;(X.) Suvremena analitička filozofija. Od toga su obvezni Frege, Husserl, Heidegger (za 1 satseminarskogaradanaodabranomtekstuizWittgensteinovadjela"LogischeUntersuchungen")C.SUSTAVNIPRIKAZ:OSNOVNIFILOZOFSKIPROBLEMIIPOJMOVII. FILOZOFIJSKEDISCIPLINEIPOJMOVIKOJETREBAOBRADITIIUSVOJITI1.Teorijaspoznaje

predmet, izvori i vrste spoznaje, predodžba, pojam, ideja, percepcija, razum, um,

Page 236: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

237

apriornoznanje,iskustvoiznanje. (2satasustavnogaprikaza+2sataseminarskogaradanaodabranomtekstuizPlatonova "Fedona"iKantove"Kritikečistoguma").2.Ontologija

počelo, biće, bit, bitak, egzistencija, supstancija, akcidencija, kategorije, zbiljnost,mogućnost.

(2 sata sustavnoga prikaza + 2 sata seminarskoga rada, na odabranom tekstu iz prveknjige Aristotelove"Metafizike"iuvodnogadijelaHeideggerovadjela"SeinundZeit").3.Etika

dobro,etičkevrjednote,sloboda,moralnizakon. (2 sata sustavnoga prikaza + 2 sata seminarskoga rada na odabranom tekstu iz prveknjige Aristotelove"Nikomahoveetike"iuvodnogadijelaKantove"Kritikepraktičnoguma").4.Filozofijapravadržave

prirodno pravo, pravna zajednica i država, demokracija i drugi oblici vlasti, ljudska igrađanskaprava,trodijelnostdržavnevlasti,suverenitetinacionalnadržava.

5.Estetika lijepo,uzvišeno,prosudbalijepoga,oblicilijepogaiumjetnost.

(2satasustavnogaprikaza+2sataseminarskogaradanaodabranomtekstuizPlatonova "Fedra"iSchellingovadjela"SystemdestranszendentalenIdealismus"). Ako nastavnik u skladu s interesom učenika i školskim usmjerenjem želi proširitisustavniuvoduosnovnefilozofskeprobleme,možeodabratinekeodovihtematskihcjelina.6.Filozofskaantropologija

određenječovjekaismisaočovjekovaopstanka.7.Filozofijareligije

život,smrt,besmrtnost;Bog‐dokaziBožjeegzistencije.8.Filozofijaznanostiiprirode

znanstvenemetode,hipotezaiteorija,problemideterminizma;pojamprirode,tvar,sila,prostor,vrijeme,kretanje,kozmološkapitanja.

9.Filozofijamatematike postojanjematematičkihobjekata,teorijebroja,aksiomatika.10.Filozofijajezika

jezikimišljenje,teorijeznačenja,prirodniiumjetnijezici.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Budući da se nastavni program izvodi u tri koraka s naznačenimosnovnim ciljevima i

sadržajima, nastavniku se povjerava sloboda, u suradnji s učenicima, oko izbora tekstualnegrađe tedajeulogamoderatoraučeničkih rasprava takodaučeniciuproblemskikoncipiranu,suradničkomistvaralačkomradusamostalnosteknubitnespoznajeopredmetu,odnosnootemikojuobrađuju.

Dasetopostigne,nekasenaveduprikladniiskazionekomproblemuilionekompojmu(tomogubitidefinicije,alinijenužno)karakterističnizanekuodznanosti,kojiseuspoređujusodgovarajućimiskazimaunekogafilozofa.

Udrugomdijeluostvarivanjanastaveuvodeseinekitermini,kojisuisključivofilozofski,primjericebiće,bitak,supstancija,isl.Utojfaziučenja,odnosnonastavnogasata,učenicitrebajuusvojiti neka imanentna obilježja filozofskoga znanja, koja se razlikuju od znanja drugihznanosti.Uprvomdijelubila jepokazana srodnost filozofijske i znanstveneproblematike, audrugomtrebaistaknutioneprobleme,kojimasebavisamofilozofija.

Navodećiprimjer,trebapazitinamjeruinetrebaiznositisuvišegrađe,jerseinamalombroju primjera može pobuditi zanimanje i učenička rasprava. Moguće je sav prvi dio uvodakoncipirati kao raspravu o jednom primjeru. Ako se pokaže da je taj pokušaj preozbiljan ipretežak,moguseuvesti inekiprimjeri izsvakodnevnice,aliuvijektakodaseonipokažukao

Page 237: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

238

dijelovinekogaznanjailispoznajeaktivnosti.Didaktičkinastavnimaterijalizanastavufilozofijedobivajuse,uzpostojećuudžbeničku

literaturu,izboromizrazličitihizvora.Jadandiograđeposlužiobizapripremanjedijelanastavekojinastavniksustavnoizlažespovijesnogaiproblemskogamotrišta.Drugidiograđeobuhvaćaizbor klasičnih tekstova s popratnim pojašnjenjima za seminarski rad. Prijevodi izabranihfilozofskih tekstova mogu se uzeti iz postojećih hrestomatija i kvalitetnih prijevoda djelapojedinihfilozofa.

Naputak za provjeru i ocjenjivanje znanja učenika. Vrlo je teško provjeravati stvarnoznanje iz filozofije. Preporučuju se suvremeni pristupi praćenja, vrjednovanja i ocjenjivanjaučeničkihpostignuća,imajućiposebnouviduseminarskipristupiosobniradučenika,tenjihovangažmaniaktivnostiuostvarivanjunastavnihprocesa.

Page 238: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

239

PSIHOLOGIJA

SVRHAICILJ

Temeljni je ciljnastavepsihologijeugimnazijamapružitiučenicimanaopćojkulturnojrazinikorisnaznanjaizpsihologijekaoteorijskeiprimijenjeneznanostitakodaimonabuduodpomoćiusvakodnevnomosobnomživotuteususretuiukomunikacijisdrugima.Procesiučenjai poučavanja trebaju na poseban način omogućiti aktivan i stvaralački odnos učenika premastečenimznanjimaradipoticanjaprihvatljivihoblikaponašanja,važnihzanjihov intelektualni,emocionalni, duhovni, moralni i socijalni razvoj i život. Gimnazijska dob je prikladna zaupoznavanje i stjecanje općih načela psihičkoga života i djelovanja. Posebno se kod učenika,isticanjemskladnauzajamnogprožimanja idjelovanjatjelesnih,bioloških,duševnih,duhovnih,moralnih i socijalnih uvjeta i učinaka, potiče sposobnost dubljeg i cjelovitijeg razumijevanja iprihvaćanja samoga sebe i drugih, posebnosti svoga vlastitoga ponašanja i djelovanja teponašanjadrugihljudi(holističkipristup).

PROGRAMSKAGRAĐADVOGODIŠNJIPROGRAM(2.i3.razred–70sati)

DRUGIRAZRED(Prvagodinaučenja‐35sati)

PROGRAMSKAGRAĐAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

opisatipovijesnirazvojpsihologije, navestiosobeupovijestipsihologijevažnezanjezinrazvoj, objasnitipredmetproučavanjapsihologije, razlikovatiiopisatipsihičkeprocese; objasnitičimbenikekojiutječunapsihičkeproceseiponašanja; usporeditigranepsihologijeiprepoznatirazličitepristupeusuvremenojpsihologiji; objasnitiznanstvenipristupupsihologijiteopisatietapeimetodeupsihologijskome

istraživanju; objasniti tehnike prikupljanja podataka i analizirati pokazatelje empirijskog

usmjerenjapsihologije; opisativrstestanicauživčanomsustavuirazlikovatinjihovefunkcije; objasnitiprenošenježivčanihpoticajauživčanomesustavu; razlikovatifunkcijepojedinihdijelovaživčanogasustavainjihovupovezanost; razlikovatifunkcijemozgovnihpolutki; objasnitiendokrinisustaviodnosživčanogiendokrinogsustava; objasnitiutjecajživčanogaiendokrinogasustavanapsihičkeproceseiponašanje; analiziratiistraživanjaspodručjabiološkihosnovaponašanja; usporediti osjetne sustave i njihovu funkciju i opisati poremećaje u radu osjetnih

sustava; objasnitinastanakivrsteosjetairazlikovativrsteosjetljivosti; objasnitizakonitostiupodručjuosjetaiopisatiperceptivnevarke; opisati iobjasnitipojavenapodručjuosjeta (adaptacija, rekuperacija,perzistencija,

...);

Page 239: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

240

objasnitiprocespercepcijeiopisatičimbenikekojiutječunapercepciju; razlikovatinačelapercepcijeianaliziratiistraživanjaspodručjaosjetaipercepcije; usporeditiemocijeiemocionalnastanjateobjasnitinastanakemocije; objasniti činitelje koji utječu na izražavanje emocija i objasniti ulogu emocija u

komunikaciji; objasnitinastanakifunkcijutjelesnihpromjenakodemocija; opisati utjecaj emocija na druge psihičke procese, ponašanje i nastanak psihičkih

bolesti; objasnitifrustracijuistres,njihoveizvoreiutjecajnačovjeka; usporeditinačinereagiranjaisuočavanjasfrustracijomistresom; objasnitiprocesmotivacijeirazlikovativrstemotivaimotivacije; objasnitimotivacijskiciklusiusporeditisukobemotiva; objasnitipojamiprocespamćenjaiusporeditirazličitevrstepamćenja; usporeditimetodezaispitivanjepamćenja; opisatiproceszaboravljanjaiusporeditiuzroke; objasnitiprocesučenjaiusporeditirazličitemetode(mehanizme)učenja; objasnitičimbenikeuspješnogapamćenjaiučenja; navestipsihologeznačajnezapodručjeistraživanjapamćenjaiučenja; analiziratiistraživanjaspodručjapamćenjaiučenja.

Pregledprogramskihsadržaja:1.PSIHOLOGIJAKAOTEORIJSKAIPRIMIJENJENAZNANOST

Definicijaipredmetpsihologijekaoznanosti. Kratakpovijesnipregledigranesuvremenepsihologije. Metode psihologije: od opažanja, samoopažanja i opažanje ponašanja drugih do

eksperimentaulaboratorijskimiprirodnimuvjetima. Raznetehnikezaskupljanjepodataka‐intervju,upitnik,test. Granicepsihologijekaoznanosti.

2.BIOLOŠKEOSNOVEDOŽIVLJAVANJAIPONAŠANJA

Živčanisustaviponašanje,fiziološkeosnovepsihičkihprocesa. Živčaniimpulsiinjihovoširenje. Organizacijaifunkcijaživčanogasustava. Sustavžlijezdasunutrašnjimlučenjem.

3.OSJETIIPERCEPCIJA

Psihofizika. Osjetnisustavi(vid,sluh,dodir,njuhiokus)irazvojosjeta. Percepcijakaoosnovaspoznaje. Prepoznavanje oblika (doživljaj prostora, kretanja, udaljenosti, konstantnosti oblika,

veličineiboje). Perceptivneiluzijeivarke–konstantnostpercepcije.

4.MOTIVACIJEIČUVSTVA(EMOCIJE)

Emocijeinjihovaulogaudoživljavanju,ponašanju. Vrstečuvstava. Kognitivnainterpretacija. Čuvstvenidoživljaj. Tjelesnepromjenekojepratečuvstvo,njihovizražajiliekspresija;detektorlaži. Stresnesituacijeinačinisuočavanjasnjima. Motivi,njihovapodjela,hijerarhija,razvijanjemotivacije.

Page 240: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

241

Sukobimotiva:konfliktnesituacijeiponašanjeunjima. Frustracijainačinireagiranjananju:obrambenimehanizmiličnosti.

5.UČENJEIPAMĆENJE

Štojepamćenje,fazepamćenja,čimbeniciuspješnogapamćenja. Senzorno,kratkoročnoidugoročnopamćenjeteispitivanjepamćenja. Zaboravljanje‐općitijekiuzrocizaboravljanja,smetnjeupamćenju. Učenje ‐ ovisnosti o načinu učenja, dubini obrade, vremena i vrsti aktivnosti poslije

učenja. Temeljna načela i vrste učenja, klasično i instrumentalno uvjetovanje te mehaničko

učenje. Teorijesocijalnogaučenja‐biheviorističkiikognitivističkipristupučenju. Čimbeniciuspješnogaučenja ‐praktičnipristup,uputekako trebaorganiziratiučenje i

kakoučiti.

TREĆIRAZRED(Drugagodinaučenja‐35sati)

PROGRAMSKAGRAĐAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

opisati predmet istraživanja razvojne psihologije i vrjednovati njezine metodeistraživanja;

objasnitičimbenikekojiuzrokujuiutječunarazvojnepromjene; usporeditiobilježjarazvojnihrazdoblja; usporeditiPiagetovefazeukognitivnomrazvojuianalizirati istraživanjaspodručja

razvojnepsihologije; objasnitipojamličnostiičiniteljekojiodređujuličnostpojedinca; vrjednovatirazličiteteorijskepristupeuobjašnjenjuličnosti; navestiivrjednovatirazličitemetodeitehnikeispitivanjaličnosti; objasnitirazlikuizmeđunormalnogaipsihičkiporemećenogaponašanja; usporeditipsihičkeporemećajeinjihovuterapiju; navestiosobeznačajnezapodručjepsihologijeličnosti; objasnitipojamistrukturuinteligencijeipromjeneuinteligencijitijekomživota, usporeditivrsteinteligencije: razlikovatitestovezainteligencijuiopisatimetrijskaobilježjatestova; usporediti mjerenje i istraživanje stupnja inteligencije u različitim dobnim

skupinama,irazlikovatikategorijeintelektualnerazvijenosti; razlikovatikonvergentnoidivergentnomišljenje; objasnitipodrijetloindividualnih,spolnih,rasnihikulturnihrazlikauinteligenciji; objasnitipojamstvaralaštva(kreativnosti); objasnitipovezanoststvaralaštvasinteligencijom,mišljenjemiosobinamaličnosti; analiziratiistraživanjanapodručjuinteligencijeistvaralaštva; opisatipredmet,različitemetodeitehnikeistraživanjasocijalnepsihologije; objasnitiosnovnaobilježjaskupineiusporeditirazličitevrstesocijalnihutjecaja; objasnitiuzrokesukobemeđuljudima; razlikovati stavove, stereotipe i predrasude i objasniti njihov utjecaj na psihičke

proceseiponašanja; opisatiagresivnoponašanjeirazlikovativrsteiizvoreagresivnogaponašanja; objasnitiasocijalnoponašanje; analiziratiistraživanjanapodručjusocijalnepsihologije;

Page 241: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

242

opisati mogućnosti primjene psihologije u praksi, osobito na području školskepsihologije;

poznavatiuloguiradpsihologaupraksi,osobitoškolskogapsihologa; opisatiulogusavjetovanjauizboruživotnogazanimanja.

Pregledprogramskihsadržaja:6.TEMAIZRAZVOJNEPSIHOLOGIJE–PSIHIČKIRAZVOJ

Istraživanjerazvoja. Djetinjstvo,prenatalnirazvoj,ranodjetinjstvo,školskadob. Obilježjarazvojadjetetausvakojodnavedenihdobi. Adolescencija ‐ značajke i problemi te dobi, činitelji koji utječu na promjene, spolno,

seksualnoiemocionalnosazrijevanje,promjeneinteresa,aspiracijaideala,adolescentskikonfliktiiproblemi.

Odrasladob‐kriterijizrelosti,prilagodbanapartnera,roditeljstvo. Starost‐biološkepromjeneipromjenesposobnosti,zdravljeibolest,potrebeiproblemi

starijihljudi.7.LIČNOST

Štojeličnost?–značenjepojmaličnostikrozpovijest. Štooblikujeličnost(uloganaslijeđaiokolinezarazvojličnosti). Teorijeličnostiinačiniprocjeneličnosti(psihoanalitički,bihevioristički,humanistički). Teorijeocrtamaličnostiimetodeispitivanjaličnosti. Poremećajiličnostiipsihičkiporemećaji(ponašanja,neurozeipsihoze). Liječenjepsihičkihporemećajaimentalnozdravlje.

8.MIŠLJENJE,INTELIGENCIJAISTVARALAŠTVO

Štojemišljenjeisimboličkaprirodamišljenja? Govorkaooruđemišljenja. Rasuđivanjeirješavanjeproblema. Zaprekeuspješnomerješavanjuproblema. Kakouspješnijemisliti?(stvaralačkomišljenjeiponašanje). Štojeinteligencija? Razvojinteligencije–uloganasljeđaiokoline. Individualnerazlikeuinteligencijiimjerenjainteligencije. Novijipogledinainteligenciju–vrsteinteligencije. Kognitivna,emocionalnaisocijalnainteligencija.

9.TEMAIZSOCIJALNEPSIHOLOGIJE–SOCIJALNEOSNOVEDOŽIVLJAVANJAIPONAŠANJA

Socijalniodnosi,skupine,vrsteskupina. Načinikomunikacijeuskupini,odnosmeđučlanovimaipoložajuskupini,skupniciljevi. Utjecajgledišta,stavova,stereotipaipredrasudanaponašanje. Socijalnoprihvatljivoiagresivnoponašanje. Konformirizam,sukobimeđuskupinama,masovnoponašanje. Socijalniutjecajnaponašanje.

10.PRIMIJENJENAPSIHOLOGIJA

Područja primijenjenepsihologije: industrijska, klinička i školskapsihologija ‐ različitedjelatnostiunutartihpodručja.

Štoikakoradipsihologupraksi. Detaljnijiprikazdjelatnostisavjetovanjauizboruzanimanja.

Page 242: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

243

PSIHOLOGIJA

JEDNOGODIŠNJIPROGRAM‐70satiPROGRAMSKAGRAĐAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

opisatipovijesnirazvojpsihologije; navestiosobeupovijestipsihologijevažnezanjezinrazvoj; objasnitipredmetproučavanjapsihologije; razlikovatiiopisatipsihičkeprocese; objasnitičimbenikekojiutječunapsihičkeproceseiponašanja; usporeditigranepsihologijeiprepoznatirazličitepristupeusuvremenojpsihologiji; objasnitiznanstvenipristupupsihologijiteopisatietapeimetodeupsihologijskome

istraživanju; objasniti tehnike prikupljanja podataka i analizirati pokazatelje empirijskog

usmjerenjapsihologije; opisativrstestanicauživčanomsustavuirazlikovatinjihovefunkcije; objasnitiprenošenježivčanihpoticajauživčanomesustavu; razlikovatifunkcijepojedinihdijelovaživčanogasustavainjihovupovezanost; razlikovatifunkcijemozgovnihpolutki; objasnitiendokrinisustaviodnosživčanogiendokrinogsustava; objasnitiutjecajživčanogaiendokrinogasustavanapsihičkeproceseiponašanje; analiziratiistraživanjaspodručjabiološkihosnovaponašanja; usporediti osjetne sustave i njihovu funkciju i opisati poremećaje u radu osjetnih

sustava, objasnitinastanakivrsteosjetairazlikovativrsteosjetljivosti, objasnitizakonitostiupodručjuosjetaiopisatiperceptivnevarke, opisati iobjasnitipojavenapodručjuosjeta (adaptacija, rekuperacija,perzistencija,

...); objasnitiprocespercepcijeiopisatičimbenikekojiutječunapercepciju; razlikovatinačelapercepcijeianaliziratiistraživanjaspodručjaosjetaipercepcije; usporeditičuvstva(emocije)iemocionalnastanjateobjasnitinastanakčuvstava; objasniti činitelje koji utječu na izražavanje čuvstava i objasniti ulogu čuvstava u

komunikaciji; objasnitinastanakifunkcijutjelesnihpromjenakodčuvstava; opisati utjecaj čuvstava (emocija) na druge psihičke procese, ponašanje i nastanak

psihičkihbolesti; objasnitifrustracijuistres,njihoveizvoreiutjecajnačovjeka; usporeditinačinereagiranjaisuočavanjasfrustracijomistresom; objasnitiprocesmotivacijeirazlikovativrstemotivaimotivacije; objasnitimotivacijskiciklusiusporeditisukobemotiva; objasnitipojamiprocespamćenjaiusporeditirazličitevrstepamćenja; usporeditimetodezaispitivanjepamćenja; opisatiproceszaboravljanjaiusporeditiuzroke; objasnitiprocesučenjaiusporeditirazličitemetode(mehanizme)učenja; objasnitičimbenikeuspješnogapamćenjaiučenja; analiziratiistraživanjaspodručjapamćenjaiučenja, objasnitipojamistrukturuinteligencijeipromjeneuinteligencijitijekomživota; usporeditivrsteinteligencije; razlikovatitestovezainteligencijuiopisatimetrijskaobilježjatestova;

Page 243: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

244

usporediti mjerenje i istraživanje stupnja inteligencije u različitim dobnimskupinama,irazlikovatikategorijeintelektualnerazvijenosti;

razlikovatikonvergentnoidivergentnomišljenje; objasnitipodrijetloindividualnih,spolnih,rasnihikulturnihrazlikauinteligenciji; objasniti pojam stvaralaštva (kreativnosti) i njegovu povezanost s inteligencijom,

mišljenjemiosobinamaličnosti; opisati predmet istraživanja razvojne psihologije i vrjednovati njezine metode

istraživanja; objasnitičimbenikekojiuzrokujuiutječunarazvojnepromjene; usporeditiobilježjarazvojnihrazdoblja; usporeditiPiagetovefazeukognitivnomrazvojuianalizirati istraživanjaspodručja

razvojnepsihologije; objasnitipojamičiniteljekojiodređujuličnostpojedinca; vrjednovati različite teorijske pristupe u objašnjenju ličnosti, i različite metode i

tehnikeispitivanjaličnosti; objasnitirazlikuizmeđunormalnogaipsihičkiporemećenogaponašanja; usporeditipsihičkeporemećajeinjihovuterapiju; navestiosobeznačajnezapodručjepsihologijeličnosti; opisatipredmet,različitemetodeitehnikeistraživanjasocijalnepsihologije; objasnititemeljnaobilježjaskupineiusporeditirazličitevrstesocijalnihutjecaja; objasnitiuzrokesukobemeđuljudima; razlikovati stavove, stereotipe i predrasude i objasniti njihov utjecaj na psihičke

proceseiponašanja; opisatiagresivnoponašanjeirazlikovativrsteiizvoreagresivnogaponašanja; objasnitiasocijalnoponašanje; analiziratiistraživanjanapodručjusocijalnepsihologije; opisati mogućnosti primjene psihologije u praksi, osobito na području školske

psihologije; poznavatiuloguiradpsihologaupraksi,osobitoškolskogapsihologa; opisatiulogusavjetovanjauizboruživotnogazanimanja.

Tematskipregledprogramskihsadržaja:1.PSIHOLOGIJAKAOTEORIJSKAIPRIMIJENJENAZNANOST

Definicijaipredmetpsihologijekaoznanosti. Kratakpovijesnipregledigranesuvremenepsihologije. Metode psihologije: od opažanja, samoopažanja i opažanje ponašanja drugih do

eksperimentaulaboratorijskimiprirodnimuvjetima. Raznetehnikezaskupljanjepodataka‐intervju,upitnik,test. Granicepsihologijekaoznanosti.

2.BIOLOŠKEOSNOVEDOŽIVLJAVANJAIPONAŠANJA

Živčanisustaviponašanje,fiziološkeosnovepsihičkihprocesa. Živčaniimpulsiinjihovoširenje, Organizacijaifunkcijaživčanogasustava, Sustavžlijezdasunutrašnjimlučenjem.

3.OSJETIIPERCEPCIJA

Psihofizika, Osjetnisustavi(vid,sluh,dodir,njuhiokus)irazvojosjeta, Percepcijakaoosnovaspoznaje, Prepoznavanje oblika (doživljaj prostora, kretanja, udaljenosti, konstantnosti oblika,

Page 244: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

245

veličineiboje), Perceptivneiluzijeivarke–konstantnostpercepcije.

4.MOTIVACIJEIČUVSTVA(EMOCIJE)

Emocijeinjihovaulogaudoživljavanju,ponašanju, Vrstečuvstava, Kognitivnainterpretacija. Čuvstvenidoživljaj. Tjelesnepromjenekojepratečuvstvo,njihovizražajiliekspresija;detektorlaži, Stresnesituacijeinačinisuočavanjasnjima. Motivi,njihovapodjela,hijerarhija,razvijanjemotivacije. Sukobimotiva:konfliktnesituacijeiponašanjeunjima. Frustracijainačinireagiranjananju:obrambenimehanizmiličnosti.

5.UČENJEIPAMĆENJE

Štojepamćenje,fazepamćenja,čimbeniciuspješnogapamćenja. Senzorno,kratkoročnoidugoročnopamćenjeteispitivanjepamćenja. Zaboravljanje‐općitijekiuzrocizaboravljanja,smetnjeupamćenju. Učenje ‐ ovisnosti o načinu učenja, dubini obrade, vremena i vrsti aktivnosti poslije

učenja. Temeljna načela i vrste učenja, klasično i instrumentalno uvjetovanje te mehaničko

učenje. Teorijesocijalnogaučenja‐biheviorističkiikognitivističkipristupučenju. Čimbeniciuspješnogaučenja ‐praktičnipristup,uputekako trebaorganiziratiučenje i

kakoučiti.6.TEMAIZRAZVOJNEPSIHOLOGIJE–PSIHIČKIRAZVOJ

Istraživanjerazvoja. Djetinjstvo,prenatalnirazvoj,ranodjetinjstvo,školskadob. Obilježjarazvojadjetetausvakojodnavedenihdobi. Adolescencija ‐ značajke i problemi te dobi, činitelji koji utječu na promjene, spolno,

seksualnoiemocionalnosazrijevanje,promjeneinteresa,aspiracijaideala,adolescentskikonfliktiiproblemi.

Odrasladob‐kriterijizrelosti,prilagodbanapartnera,roditeljstvo. Starost‐biološkepromjeneipromjenesposobnosti,zdravljeibolest,potrebeiproblemi

starijihljudi.7.LIČNOST

Štojeličnost?–značenjepojmaličnostikrozpovijest. Štooblikujeličnost(uloganaslijeđaiokolinezarazvojličnosti). Teorijeličnostiinačiniprocjeneličnosti(psihoanalitički,bihevioristički,humanistički). Teorijeocrtamaličnostiimetodeispitivanjaličnosti. Poremećajiličnostiipsihičkiporemećaji(ponašanja,neurozeipsihoze). Liječenjepsihičkihporemećajaimentalnozdravlje.

8.MIŠLJENJE,INTELIGENCIJAISTVARALAŠTVO

Štojemišljenjeisimboličkaprirodamišljenja? Govorkaooruđemišljenja. Rasuđivanjeirješavanjeproblema. Zaprekeuspješnomerješavanjuproblema. Kakouspješnijemisliti?(stvaralačkomišljenjeiponašanje). Štojeinteligencija?

Page 245: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

246

Razvojinteligencije–uloganasljeđaiokoline. Individualnerazlikeuinteligencijiimjerenjainteligencije. Novijipogledinainteligenciju–vrsteinteligencije. Kognitivna,emocionalnaisocijalnainteligencija.

9.TEMAIZSOCIJALNEPSIHOLOGIJE–SOCIJALNEOSNOVEDOŽIVLJAVANJAIPONAŠANJA

Socijalniodnosi,skupine,vrsteskupina. Načinikomunikacijeuskupini,odnosmeđučlanovimaipoložajuskupini,skupniciljevi. Utjecajgledišta,stavova,stereotipaipredrasudanaponašanje. Socijalnoprihvatljivoiagresivnoponašanje. Konformiranje,sukobimeđuskupinama,masovnoponašanje. Socijalniutjecajnaponašanje.

10.PRIMIJENJENAPSIHOLOGIJA

Područja primijenjenepsihologije: industrijska, klinička i školskapsihologija ‐ različitedjelatnostiunutartihpodručja.

Štoikakoradipsihologupraksi. Detaljnijiprikazdjelatnostisavjetovanjauizboruzanimanja.

PSIHOLOGIJAJEDNOGODIŠNJIPROGRAM‐35sati

PROGRAMSKAGRAĐAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

objasnitipredmetproučavanjapsihologijekaoznanosti; opisatipovijesnirazvojiglavnepravcesuvremenepsihologije; opisatietapeimetodeupsihologijskomeistraživanjuiobjasnititehnikeprikupljanja

podataka; opisativrstestanicauživčanomsustavuirazlikovatinjihovefunkcije; razlikovatifunkcijepojedinihdijelovaživčanogasustavainjihovupovezanost; objasnitiendokrinisustaviodnosživčanogiendokrinogsustava,injihovutjecajna

ponašanje; objasnitinastanakivrsteosjetairazlikovativrsteosjetljivosti; opisatipojavenapodručjuosjeta(adaptacija,rekuperacija,...); objasnitiprocespercepcijeiopisatičimbenikekojiutječunapercepciju; usporeditičuvstva(emocije)iemocionalnastanjateobjasnitinastanakčuvstava; poznavati vrste čuvstava (emocija) i objasniti ulogu čuvstava u komunikaciji i

ponašanju; opisatiutjecajčuvstavanaponašanjeinastanakpsihičkihbolesti; objasnitifrustracijuistres,njihoveizvoreiutjecajnačovjeka; usporeditinačinereagiranjaisuočavanjasfrustracijomistresom; objasnitiprocesmotivacijeirazlikovativrstemotivaimotivacije; objasnitimotivacijskiciklusiusporeditisukobemotiva; objasnitipojam,fazeiprocespamćenjaiusporeditirazličitevrstepamćenja; opisatiproceszaboravljanjaiusporeditiuzroke; objasnitiprocesučenjaiusporeditirazličitemetode(mehanizme)učenja; objasnitičimbenikeuspješnogapamćenjaiučenja; opisatipredmetistraživanjarazvojnepsihologije;

Page 246: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

247

objasnitičimbenikekojiuzrokujuiutječunarazvojnepromjene; navesti iusporeditiobilježja razvojnih razdoblja (djetinjstvo, adolescencija,odrasla

dob,starost); objasnitipojamličnostiičiniteljekojiodređujuličnostpojedinca; vrjednovatirazličiteteorijskepristupeuobjašnjenjuličnosti; objasnitirazlikuizmeđunormalnogaipsihičkiporemećenogaponašanja; usporeditipsihičkeporemećajeinjihovuterapiju; objasnitipojamistrukturuinteligencijeipromjeneuinteligencijitijekomživota; usporeditivrsteinteligencije; razlikovatiiopisatitestovezainteligenciju; usporediti mjerenje i istraživanje stupnja inteligencije i razlikovati kategorije

intelektualnerazvijenosti; objasnitipodrijetloindividualnih,spolnih,rasnihikulturnihrazlikauinteligenciji; objasnitipojamstvaralaštva(kreativnosti); objasniti povezanost stvaralaštva s inteligencijom, mišljenjem, ponašanjem i

osobinamaličnosti; opisatinačinepoticanjastvaralaštva; opisatipredmetistraživanjasocijalnepsihologije; objasnititemeljnaobilježjaskupineiusporeditirazličitevrstesocijalnihutjecaja; objasnitiuzrokesukobemeđuljudima; razlikovati stavove, stereotipe i predrasude i objasniti njihov utjecaj na psihičke

proceseiponašanja; opisatiagresivnoponašanjeirazlikovativrsteiizvoreagresivnogaponašanja; objasnitiasocijalnoponašanje; opisati mogućnosti primjene psihologije u praksi, posebno na području školske

psihologije; poznavatiuloguiradpsihologaupraksi,osobitoškolskogapsihologa; opisatiulogusavjetovanjauizboruživotnogazanimanja.

Pregledprogramskihsadržaja:1.PSIHOLOGIJAKAOTEORIJSKAIPRIMIJENJENAZNANOST

Definicijaipredmetpsihologijekaoznanosti. Metode psihologije: od opažanja, samoopažanja i opažanje ponašanja drugih do

eksperimentaulaboratorijskimiprirodnimuvjetima. Raznetehnikezaskupljanjepodataka‐intervju,upitnik,test.

2.BIOLOŠKEOSNOVEDOŽIVLJAVANJAIPONAŠANJA

Živčanisustaviponašanje,fiziološkeosnovepsihičkihprocesa. Živčaniimpulsiinjihovoširenje. Organizacijaifunkcijaživčanogasustava. Sustavžlijezdasunutrašnjimlučenjem.

3.OSJETIIPERCEPCIJA

Psihofizika, Osjetnisustavi(vid,sluh,dodir,njuhiokus)irazvojosjeta. Percepcijakaoosnovaspoznaje. Perceptivneiluzijeivarke–konstantnostpercepcije.

4.MOTIVACIJEIČUVSTVA(EMOCIJE)

Emocijeinjihovaulogaudoživljavanjuiponašanju, Vrstečuvstava,kognitivnainterpretacija,čuvstvenidoživljaj,

Page 247: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

248

Motivi,njihovapodjela,razvijanjemotivacije, Sukobimotiva:konfliktnesituacije,frustracijainačinireagiranja.

5.UČENJEIPAMĆENJE

Štojepamćenje,fazepamćenja,čimbeniciuspješnogapamćenja. Senzorno,kratkoročnoidugoročnopamćenjeteispitivanjepamćenja. Zaboravljanje‐uzrocizaboravljanja,smetnjeupamćenju. Učenjeivrsteučenja. Čimbenici uspješnoga učenja ‐ praktični pristup, kako treba organizirati učenje i kako

učiti.6.TEMAIZRAZVOJNEPSIHOLOGIJE–PSIHIČKIRAZVOJ

Djetinjstvo,prenatalnirazvoj,ranodjetinjstvo,školskadob. Obilježjarazvojadjetetausvakojodnavedenihdobi. Adolescencija‐značajkeiproblemitedobi,činiteljikojiutječunapromjene. Odrasladob‐kriterijizrelosti,prilagodbanapartnera,roditeljstvo. Starost‐promjene,potrebeiproblemistarijihljudi.

7.LIČNOST

Štojeličnost? Štooblikujeličnost(uloganaslijeđaiokolinenarazvojličnosti). Teorijeličnostiinačiniprocjeneličnosti. Poremećajiličnostiipsihičkiporemećaji(ponašanja,neurozeipsihoze). Liječenjepsihičkihporemećajaimentalnozdravlje.

8.MIŠLJENJEIINTELIGENCIJA

Štojemišljenje? Rasuđivanjeirješavanjeproblema. Kakouspješnijemisliti?(stvaralačkomišljenjeiponašanje). Štojeinteligencija?, Razvojirazlikeuinteligenciji–uloganasljeđaiokoline,mjerenjeinteligencije. Emocionalnainteligencija.

9.TEMAIZSOCIJALNEPSIHOLOGIJE–SOCIJALNEOSNOVEDOŽIVLJAVANJAIPONAŠANJA

Socijalniodnosi,skupine,vrsteskupina. Kakovidimodruge:utjecajgledišta,stavova,stereotipaipredrasudanaponašanje. Konformiranje,sukobimeđuskupinama,masovnoponašanje. Socijalnoprihvatljivoiagresivnoponašanje. Socijalniutjecajnaponašanje.

10.PRIMIJENJENAPSIHOLOGIJA

Područja primijenjenepsihologije: industrijska, klinička i školskapsihologija ‐ različitedjelatnostiunutartihpodručja.

Štoikakoradipsihologupraksi. Detaljnijiprikazdjelatnostisavjetovanjauizboruzanimanja.

10.PRIMIJENJENAPSIHOLOGIJA

Područjeprimijenjenepsihologije:industrijska,klinička,školskapsihologija. Štoikakoradipsihologupraksi.

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

U provođenju programa osobito je važno istaknuti sadržaje u kojima je riječ o

Page 248: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

249

prilagođivanjuličnostisocijalnimzahtjevimaifrustracijamaizazvanimtimprocesima.Kaotemeza raspravudobro je iskoristitipojavevezaneuz reagiranjena frustracije, kao što susklonostagresivnom ponašanju: svađe, nasilje, apatičnost, obeshrabrenost, povlačenje u sebe te drugiosobni problemi. Jednako je tako potrebno programske ciljeve, sadržaje i rasprave usmjeritipromicanju pozitivnih stavova, vrjednota i oblika ponašanja povezanih sa svakodnevnimosobnimidruštvenimživotomučenika.

Trebaistaknutiisrdačanisuradničkiodnosnastavnika,kojisrazumijevanjemreagiranaučeničke probleme glede određenih psihičkih pojava, potiče učenikov aktivan odnos premamnogim problemima i afirmira stvaralaštvo u nastavi. Napominjemo da ovaj program dajeslobodunastavnicimadasami,uskladusasklonostimaučenika,posvetevećupozornostnekimtemama,amanjunekimadrugimpredloženimtemama.

U provođenju programa nastave psihologije treba se služiti suvremenim strategijama,pristupima i metodama učenja i poučavanja, promičući osobito problemski usmjerenu,stvaralačku i suradničku nastavu. Preporučuje se također seminarski način rada uzdemonstracije,vježbe.Utusvrhupoželjnojeposjedovatiodgovarajućuopremu(reakciometar,priborzademonstracijuoptičkihvarki,računaloiprojektor,itd.).

Page 249: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

250

SOCIOLOGIJASVRHAICILJ

Društvene promjene, koje su se dogodile u Bosni i Hercegovini, kao i u RepubliciHrvatskoj, nedvojbeno znače izazov za sociologiju kao društvenu znanost. Brojni se procesi unašemuisuvremenomdruštvuzbivajuvrlobrzo,takodasenisociološkinemogudovoljnobrzopratitiivrjednovati. Dovoljnojeimatiuviduaktualnetemepoputglobalizacijedruštvainovodruštvenosiromaštvokojeulazeunastavusociologije.Svakaznanost,osobitodruštvena,dijelisudbinu društva u kojemu djeluje, što posebice vrijedi za sociologiju koja je bavi društvom idruštvenimprocesimapa sepostavljapitanje ima li sociologija razvijenkategorijski aparat zarazumijevanjepostojećihdruštvenih zbivanja.Drugimriječima,ne samoda semijenjapoložajsociologijeunutardruštveno‐humanističkoga znanstvenogapodručje, nego se, izgleda, trebaujavnosti mijenjati i percepcija sociologije kao struke i kao znanstvene discipline, uza svevrijednosti i granice koje ova znanost ima. Kod nas je sociologija trebala proći procesdeideologizacije i okrenuti se svom specifičnom predmetu istraživanja utemeljena naakademskom pristupu društvu, društvenom životu i činjenicama, s ciljem istraživanja iopisivaqnjapojavaudruštvu,prepoznavanjauzrokaiposljedicadruštvenihzbivanja,služećisevlastitim znanstvenim instrumentarijem. Sociologija je kao nastavni predmet u školskomambijentu dobila zadaću učenicima pomoći u što boljem razumijevanju društvenoga sustava,kontekstaiprocesaukojimasedogađadruštveniživot,bilopojedincabilodruštvenezajedniceiosposobitiihzakritičkopromišljanjedruštvenihzbivanjaiprocesatezaaktivanživotudruštvu.

PROGRAMSKAGRAĐA

NASTAVNIPROGRAMSOCIOLOGIJE‐A(70sati)Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

objasnitisociološkipoglednadruštvo; usporeditisociologijusdrugimdruštvenimznanostima; razlikovatimikrosociologiijuodmakrosociologije; prepoznatiiobjasnitidruštvenustrukturuidruštvenodjelovanje; imenovatiiobjasnitisastavnedijelovedruštvenestrukture; opisatidruštveneipovijesneokolnostinastankasociologije; prepoznatiiobjasnititemeljnekonceptesociološkihklasika; usporeditiosnovneteorijskeperspektiveinjihoveključnekoncepte; navestiključneautorepojedinihteorijskihperspektiva; navestiiobjasnititemeljneteorijeikonceptesuvremenihsociologa; nabrojitiiobjasnitivrsteimetodesociološkihistraživanja; usporeditikvantitativniikvalitativnipristupistraživanju; objasnitipojamkulture; navestiiobjasnitisastavnicekulture(simboli,jezik,norme,vrijednostiirituali); objasniti pojmove: etničke grupe, nacija, etničke manjine, etnocentrizam, kulturni

relativizam,multikulturalizam,subkulture; imenovati i objasniti procese kulturne promjene, akulturacija, difuzija i gubljenje

kulturnihobrazaca; navesti i opisati vrste kulture, visoka, narodna, popularna, masovna, potrošačka,

postmoderna; objasnitipojamsocijalizacijeinavestiiopisatitipoveičimbenikesocijalizacije; navestiiobjasnitivrsteidentiteta(primarniisekundarni,osobniidruštveni) objasnitiizvoreidentiteta:rod,etnicitet,religija,zanimanja; opisativišestrukostipromjeneidentitetausuvremenomdruštvu;

Page 250: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

251

objasnitipojmovesocijalnekontrole,devijantnostiisankcija; opisatisociološkatumačenjadevijantnosti; objasnitipojamdruštvenegrupe; objasnitipojmovedruštveneulogeidruštvenogapoložaja; objasnitipojam,vrsteiulogedruštvenihinstitucija; opisatiiobjasnitidruštveneorganizacije; navestiobilježjaWeberovaidealnogatipabirokracije; navestitemeljnaobilježjatradicionalnihimodernihdruštava; objasnitipojmoveindustrijskoga,postindustrijskogaiinformacijskogadruštva; objasnitipojamnovihsocijalnihpokreta; opisatinačinkolektivnogaponašanjaitemeljnaobilježjagomile; objasnitipojmovedruštvenediferencijacijeidruštvenestratifikacije; navestiosnovnetipovestratifikacijskihsustava; usporeditiglavneelementesociološkihteorijastratifikacije; imenovatiiobjasnitiglaveoblikedruštvenepokretljivosti; povezatikonceptdruštvenenejednakostisdruštvenimpoložajem; objasnitipojamobiteljiinavestivrsteobitelji(nuklearnaiproširena); opisatitemeljnerazlikeizmeđutradicionalneimoderneobitelji; objasnitiizvornipojambrakaipromjeneushvaćanjubrakausuvremenomdruštvu; opisatipojavealternativnihoblikazajedničkogaživotaiobiteljiusuvremenomdruštvu; objasnitipojamobrazovanja; navestiiobjasnitisociološkeperspektive,teorijeikoncepteoobrazovanjuimeđusobno

ihusporediti; objasnitiutjecajdruštvenenejednakostinaobrazovanje; objasnitipojamsvetogaiprofanoga(svjetovnoga)premaDurdkheimu; usporeditiDurkheimovo,WeberovoiEliadinoshvaćanjereligije; objasnitikonceptsekularizacije; objasniti pojam religije i religioznosti i opisati promjene religioznosti u suvremenom

društvu; objasniti pojmove religije, civilne religije, privatizacije religije i religijskoga

fundamentalizma; navestipojavneoblikereligijeusuvremenomdruštvu(Crkve,religijskezajednice,sekte,

kultovi); objasnitipojmovemoćiivlastipremaWeberu; navestiiusporeditinajvažnijeideologijedvadesetogastoljeća; navestiiobjasnititipovepolitičkihporedakaumodernomedruštvu; objasnitipojamdržaveisuvereniteta; opisatiiobjasnitipojamcivilnogadruštva; objasnitipojamsocijalnihpokreta; opisatiprocesindustrijalizacije,nastanakirazvojkapitalizma; objasnitiiusporeditipojmovefordizmaipostfordizma; objasnitiiusporeditipojmoveindustrijskogaipostindustrijskogadruštva; objasnitikoncepteumreženogadruštvaiinformacijskogakapitalizma(Castells); opisatikorporacijskikapitalizamiliberalnikapitalizamusuvremenomdruštvu; opisatiprocesrazvojagradova; opisatipromjeneitemeljnaobilježjasuvremenihgradova; navestiiobjasnitiosnovedemografskepojmoveipromjene; navestitemeljnaobilježjaekološkekrize; objasnitipojmoveodrživogarazvoja; navestiautoreiključneodlikekoncepta„društvenihrizika“(Beck,Giddens); opisatiosnovnekulturne,ekonomskeipolitičkedimenzijeglobalizacije; opisatiutjecajnovihkomunikacijskihtehnologijanadruštvenirazvojisvakodnevni

Page 251: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

252

život.Pregledprogramskihsadržaja:1.SOCIOLOGIJA:ZNANOSTODRUŠTVU

Sociologijaislikadruštvaukojemuživimo(štojedruštvo,sociologijaidrugedruštveneznanosti,štojesociologija,sociologijaisvakodnevnoiskustvo).

Sociologijaidruštveneznanosti. Makrosociologijaimikrosociologija. Društvenodjelovanje(akcija)idruštvenastruktura. Sociologijakaoznanostisociološkapitanja:činjenična,usporedna,razvojnaiteorijska.

2.NASTANAKIRAZVOJSOCIOLOGIJE

Filozofskoshvaćanjedruštva. Društveno‐povijesniuvjetinastankasociologije. Utemeljuiteljisociologije:A.Comte,H.Spencer,E.Durkheim,M.Weber. Teorijskeperspektiveusociologiji:

a) Funkcionalizam,b) Konfliktnaperspektiva,c) Interakcionizam,d) Usporedbateorijskihperspektivausociologiji.

3.ISTRAŽIVANJEDRUŠTVENIHPOJAVAUSOCIOLOGIJI

Pretpostavkeznanstvenogaistraživanja. Problemisociologijskogaistraživanja. Osnovnipojmovisociologijskogaistraživanja. Modelznanstvenogaistraživanja. Metodeitehnikesociologijskihistraživanja:

a) Anketa,b) Intervju,c) Promatranje,d) Pokus,e) Analizasadržaja.

Etikaiznanost–istraživačkikodeks.4.KULTURAIDRUŠTVO

Pojamishvaćanjekultureidruštva. Tipovidruštavatijekompovijesti. Općaobilježjakultureikulturnepromjene. Bitnaobilježjaisastavnicekulture:simboli,jezik,norme,vrijednosti,rituali. Kulturnevarijacije:

a) etničkegrupe,b) razlikemeđukulturama(etnocentrizamikulturnirelativizama),c) razlikeunutarkulture(supkulturaikontrakultura).

KulturnaraznolikostuBosniiHercegovini,HrvatskojiJugoistočnojEuropi. Kultura u suvremenom društvu (vrste kultura, potrošačko društvo,masovna kultura i

ideologija,popularnakulturaipotrošnja,postmodernakultura).5.SOCIJALIZACIJA,IDENTITET,SOCIJALNAKONTROLA

Određenjepojmasocijalizacije;naslijeđeiokolina,kulturaibiologija. Socijalnakonstrukcijazbilje. Čimbenici socijalizacije: obitelj, vršnjaci, škola, Crkva i vjerske zajednice, sredstva

masovnogapriopćavanja,ostaleskupine.

Page 252: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

253

Tipovisocijalizacije:primarna,sekundarna,anticipatorna. Životniciklus:djetinjstvo,adolescencija,zrelost,starost. Identitet:

a) Primarniisekundarniidentitet,osobniidruštveni,b) Izvoriidentiteta:rod,etnicitet,religija,zanimanje,c) Nacionalni i kulturni identitet u suvremenom društvu (posebno u BiH i

Hrvatskoj). Socijalnakontrolaidevijantnost:

a) Pristupisociološkomobjašnjenjudevijantnosti(strukturalnogapritiska,kulturnetransmisije,konfliktnihperspektivaietiketiranja),

b) Sankcijedevijantnogponašanja.6.SOCIJALNAINTERAKCIJA,GRUPEIORGANIZACIJE

Socijalnainterakcija. Socijalnakonstrukcijazbilje. Teorijesocijalneinterakcije(verbalnaineverbalna). Društvenegrupe:primarneisekundarnegrupe,referentnegrupe,grupnadinamika.• Organizacije(tipoviformalnihorganizacija) • Birokracija:

a) Weberovaanalizabirokracije,b) Formalnaineformalnastranabirokracije, c) Disfunkcijebirokracije.

Kolektivnoponašanje:a) Raspršenokolektivnoponašanje:glasine,moda,masovnahisterija,panika.b) Konvergirajuće kolektivno ponašanje: gomila (slučajna, konvencionalna,

ekspresivna,aktivna);c) Zajedničkaobilježjagomile:sugestibilnost,deindividualizacija,neranjivost.

Publika,javnomnijenje.7.DRUŠTVENENEJEDNAKOSTIISTRATIFIKACIJE

Društvenenejednakosti‐ljudskadruštvainejednakosti:kaste,staleži,klase. Dimenzijedruštvenestratifikacije:moć,bogatstvo,prestiž. Društvenadiferencijacijaidruštvenastratifikacija. Teorijestratifikacijesuvremenogadruštva:

a) Funkcionalističketeorije;b) Marxovateorijaklasa;c) Weberovateorijastratifikacije,d) Novijeteorijestratifikacije.

Stratifikacija,moćiživotnešanse:a) ProširenjeWeberoveteorije,b) Klasa,statusiživotnešanse,c) Zanimanjeiprofesije.

Empirijskoistraživanjestratifikacija(dvapristupaproračunavanjustratifikacije). Socijalna pokretljivost (dva pristupa proučavanju mobilnosti, apsolutna i relativna

mobilnost). SocijalnamobilnostuBosniiHercegoviniiHrvatskoj.

8.OBITELJ,BRAKISRODSTVO

Definicijaiulogaobitelji:a) Štojeobitelj?b) Uloge obitelji (zajedništvo života, reproduktivna, ekonomska, socijalizacijska:

kulturna,odgojnaiobrazovna,religijsko‐vrijednosna),c) Ustrojobitelji:Brakiobitelj.

Page 253: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

254

Promjeneirazvojobiteljiudruštvu:a) Povijesnepromjeneiteorijeorazvojumoderneobitelji,b) Bračnoiobiteljskozajedništvoirazvojintimnosti,c) Zaposlenostžena,preuzimanjeulogauobitelji,d) Brakiobiteljpredproblemimarazvodairastavljanosti,e) Djeca(rađanjeiodgojdjece).

Suvremeneobitelji‐promjeneiproblemi:a) Obiteljsketradicijskevrijednostiikrizaobitelji,b) Alternativni stilovi života (samačko domaćinstvo, kohabitacija, samohrani

roditelji,homoseksualniparovi,komune,...),c) Nasiljeidevijacijeuobitelji.

Demografskepromjenestanovništvaiobiteljskapolitika. Obiteljpredizazovimabudućnosti

9.OBRAZOVANJEIŠKOLSTVO

Povijesnirazvojobrazovanjaiškolstva:a) Tipoviobrazovanjaiškolstvatijekompovijesti,b) Elitnoidemokratskoobrazovanje.a) Sociološke teorije o obrazovanju: funkcionalistička, konfliktne i

interakcionalističke. Obrazovanjeidruštvenanejednakost. Obrazovanjeiškolstvoudemokratskomipluralnomdruštvu. Pravadjeceiroditeljanapodručjuodgojaiobrazovanja

10.SUSTAVIVJEROVANJA–RELIGIJAIDRUŠTVO

Sociologijskoodređenjereligije–sociologijareligije:a) Religija,religioznost,b) Ulogereligijeuživotupojedincaidruštva,c) Religijskaraznolikostivrstereligijskihustanovaiorganizacija,d) ReligijskezajedniceuBiHiHrvatskoj.

Društvenefunkcijereligije:a) Socijalnaintegracijaisocijalnakontrola,b) Svjetonazorskeiideološkefunkcijereligije,c) Religijaidruštvenepromjene,d) Državaireligijskezajednicepreddruštvenimfenomenomreligije.

Religijaumodernomdruštvu:a) Sekularnaidemokratskadržavaireligijausuvremenomdruštvub) Od isključivosti i sukoba do priznanja i partnerstva (od K. Marxa, M.Webera i M.

Eliadedosuvremenogapristupareligijama),c) Religijekaoautonomnisustavi,d) Civilnareligioznostinovareligioznost.

ReligioznostireligijeuBiHiHrvatskoj.11.MOĆIPOLITIKAUSUVREMENOMDRUŠTVU

Štojepolitika? Moćivlast–tipovilegitimnevlasti. Modelimoći:marksistički,elitističkiipluralistički. Državaidruštvo:

a) Nastanak,shvaćanjeidruštveneosnovedržave,b) Državainacija,c) Civilnodruštvo.

Političkiporedak(tipovipolitičkihporedaka):a) Demokracija:reprezentativnaiparticipativna,

Page 254: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

255

b) Društveneikulturnepretpostavkedemokracije,c) Totalitarizamiautoritarizam.

Političkestranke. Društveniisocijalnipokreti(tipovi,razine).

12.IDEOLOGIJEUSUVREMENOMDRUŠTVU

Štojeideologija–nastanakpojma"ideologija" Različitashvaćanjaifunkcijeideologije, Glavneideologijeusuvremenimdruštvima:

a) Liberalizam(neoliberalizam),b) Konzervatizam,c) Socijalizam,d) Nacionalizam.

Ideologijeimasovnimediji13.RADIEKONOMIJA

Industrijalizamikapitalizam:a) Industrijskarevolucijaipodjelarada,b) Kapitalizamikorporativnikapitalizam,c) Industrijskoipostindustrijskodruštvo,d) Informacijskodruštvo

Organizacija,doživljajibudućnostrada:a) Znanstvenoupravljanje,b) Humaniodnosi,c) Postfordizam,d) Tehnologijaiotuđenjerada,e) Orijentacijepremaradu.

Globalizacijagospodarstvainovameđunarodnapodjelarada.13.DRUŠTVENEPROMJENE:STANOVNIŠTVO,URBANIZACIJA,EKOLOGIJA

Društvenepromjene:a) Izvoridruštvenihpromjena,b) Teorijedruštvenihpromjena,c) Modernostimodernizacija.

Demografskepromjene(prirodnirast,mortalitet,fertilitet)a) Nastanakirastgradovatijekompovijestib) Urbanizacijatijekom20.stoljećaiurbanizamkaonačinživotac) Postmodernigradovi

Ekološkepromjene:a) Sociologijaprirodeb) Ekološkiproblemiiodrživirazvojc) Ekološkipokreti

NASTAVNIPROGRAMSOCIOLOGIJE‐B(35sati)Obrazovniciljeviiliishodiučenja:

objasnitisociološkipoglednadruštvo; razlikovatimikrosociologijuodmakrosociologije; imenovatiiobjasnitisastavnedijelovedruštvenestrukture;

Page 255: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

256

navestiiobjasnititemeljneteorijeikonceptesuvremenihsociologa; nabrojitiiobjasnitivrsteimetodesociološkihistraživanja; usporeditiosnovneteorijskeperspektiveinjihoveključnekoncepte; navestiključneautorepojedinihteorijskihperspektiva; objasnitipojamkulture; navestiiobjasnitisastavnicekulture(simboli,jezik,norme,vrijednostiirituali); objasniti pojmove: etničke grupe, nacija, etničke manjine, etnocentrizam, kulturni

relativizam,multikulturalizam,subkulture; navesti i opisati vrste kulture, visoka, narodna, popularna, masovna, potrošačka,

postmoderna; objasnitipojamdruštvenegrupe; objasnitirazlikeizmeđuetničkeskupine,naroda,nacijeinacionalnemanjine, objasnitipojmovedruštveneulogeidruštvenogapoložaja; objasnitipojam,vrsteiulogedruštvenihinstitucija; opisatiiobjasnitidruštveneorganizacije; navestiobilježjaWeberovaidealnogatipabirokracije; navestitemeljnaobilježjatradicionalnihimodernihdruštava; objasnitipojmoveindustrijskoga,postindustrijskogaiinformacijskogadruštva; objasnitipojamsocijalizacije; navestiiopisatičimbenikesocijalizacije; navestiiobjasnitivrsteidentiteta(primarniisekundarni,osobniidruštveni) objasnitiizvoreidentiteta:rod,etnicitet,religija,zanimanja; objasnitipojmovesocijalnekontrole,devijantnostiisankcija; objasnitipojamnovihsocijalnihpokreta; opisatinačinkolektivnogaponašanjaitemeljnaobilježjagomile; objasnitipojmovedruštvenediferencijacijeidruštvenestratifikacije; usporeditiglavneelementesociološkihteorijastratifikacije; imenovatiiobjasnitiglaveoblikedruštvenepokretljivosti; povezatikonceptdruštvenenejednakostisdruštvenimpoložajem; objasnitipojamobiteljiinavestivrsteobitelji(nuklearnaiproširena); opisatitemeljnerazlikeizmeđutradicionalneimoderneobitelji; objasnitiizvornipojambrakaipromjeneushvaćanjubrakausuvremenomdruštvu; opisatipojavealternativnihoblikazajedničkogaživotaiobiteljiusuvremenomdruštvu; objasnitipojamobrazovanja; objasnitiutjecajdruštvenenejednakostinaobrazovanje; usporeditiDurkheimovoiWeberovoshvaćanjereligije; objasniti pojam religije i religioznosti i opisati promjene religioznosti u suvremenom

društvu; objasnitikonceptsekularizacije; navestipojavneoblikereligijeusuvremenomdruštvu(Crkve,religijskezajednice,sekte,

kultovi); objasnitipojmovemoćiivlastipremaWeberu; navestiiusporeditinajvećeideologijedvadesetogastoljeća, navestiiobjasnititipovepolitičkihporedakaumodernomedruštvu; opisatiiobjasnitipojamcivilnogadruštva; objasnitipojamsocijalnihpokreta; opisatiprocesindustrijalizacije,nastanakirazvojkapitalizma; objasnitiiusporeditipojmoveindustrijskogaipostindustrijskogadruštva; opisatikorporacijskikapitalizamiliberalnikapitalizamusuvremenomdruštvu; opisatipromjeneitemeljnaobilježjasuvremenihgradova; navestiiobjasnitiosnovedemografskepojmoveipromjene; navestitemeljnaobilježjaekološkekrize;

Page 256: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

257

objasnitipojmoveodrživogarazvoja;Pregledprogramskihsadržaja:1.SOCIOLOGIJA:ZNANSTVENIPOGLEDNADRUŠTVO

Čimesebavisociologija? Odnossociologijepremadrugimadruštvenimznanostima. Posebnostsociološkeperspektive. Makrosociologijaimikrosociologija Sociološkapitanja:činjenična,usporedna,razvojnaiteorijska.

2.NASTANAKIRAZVOJSOCIOLOGIJE

Društvenopovijesniuvjetinastankasociologije. Osnivači:A.Comte,H.Spencer,E.Durkheim,M.Weber. Suvremeneteorijskeperspektive:

a) Funkcionalizamb) Konfliktneteorije,c) Interakcionizam,d) Usporedbateorijskihperspektivausociologiji.

3.KAKOISTRAŽIVATIDRUŠTVENEPOJAVE

Pretpostavkeznanstvenogaistraživanja. Osnovnipojmoviiproblemisociologijskogaistraživanja. Modelznanstvenogaistraživanja. Metodeitehnikesociologijskihistraživanja:

a) Anketa,b) Intervju,c) Promatranje,d) Pokus,e) Analizasadržaja.

Kodeksistraživača.4.KULTURA

Sociološkadefinicijakulture. Odnosprirodnihikulturnihsadržaja. Osnovnaobilježjaisastavnicekulture:

a) Simboli,b) Jezikc) Norme:folkways,mores,tabui,zakoni,d) Vrijednosti.

Jedinstvoimnogostrukostkulture:a) Razlikemeđukulturama:etnocentrizamikulturnirelativizam,b) Razlikeunutarkulture:supkulturaikontrakultura,c) Etničkeskupineinacije,narodinacija,modernizacijainacija,

Kulturapromjeneiglobalizacijakulture. KulturnaraznolikostuBosniiHercegovini,HrvatskojijugoistočnomdijeluEurope.

5.DRUŠTVO

Pojamdruštvaidruštvenogaustroja. Društveneskupineiudruge:

a) Štosudruštveneskupine?b) Tipovi društvenih skupina: primarne i sekundarne, referentne, terapijske

skupine,

Page 257: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

258

c) Udruge:formalneineformalneudruge,ustroj,okolina,upravljanjeiodlučivanje,d) Birokracija,Weberovaanalizabirokracije,ulogeidisfunkcijebirokracije.

Društveneinstitucije:a) Temeljnaobilježjainstitucija,b) Osnovnedruštveneinstitucije:ekonomske,političke,religijske,obrazovne.

Objašnjenje društvenih promjena: cikličke, evolucionističke, konfliktne ifunkcionalističketeorije.

Društvenipokreti(tipovi):revolucionarni,reformistički,ekspresivni,pokretiotpora. Uzrocidruštvenihpokreta:relativnadeprivacijaimobilizacijaresursa.

6.SOCIJALIZACIJAIIDENTITET

Određenjepojmasocijalizacije:nasljeđeiokolina. Tipovisocijalizacije:primarna,sekundarna,anticipatornazrelost,starost. Čimbenici socijalizacije: obitelj, vršnjaci, škola, Crkva i vjerske zajednice, sredstva

javnogapriopćavanja,ostaleskupine:d) Identitetisocijalizacija(primarniisekundarniidentitet,osobniidruštveni).e) Izvoriidentiteta:rod,etnicitet,religija,zanimanje.

Socijalizacijaikulturniidentitetusuvremenomdruštvu(posebnouBiHiHrvatskoj).

7.SOCIJALNAMEĐUZAVISNOST,SOCIJALNAKONTROLAIDEVIJANTNOST Svakodnevniživotkaopredmetsociološkogproučavanja. Pristupiizučavanjuinterakcije(simbolički,teorijasocijalnerazmjene,...). Komunikacijaisvakodnevniživotukulturnojipovijesnojperspektivi. Funkcionalnaosnovanormi. Devijantnostkaosocijalnoodređenoponašanje. Socijalnakontrolaidevijantnost. Sankcijedevijantnogponašanja.

8.KOLEKTIVNOPONAŠANJE

Kolektivnoponašanje:a) Raspršenokolektivnoponašanje:glasine,moda,masovnahisterija,panika,b) Konvergirajuće kolektivno ponašanje: gomila (slučajna, konvencionalna,

ekspresivna,aktivna). Zajedničkaobilježjagomile:sugestibilnost,deindividualizacija,neranjivost. Publika,javnomnijenje.

9.SOCIJALNASTRATIFIKACIJAIMOBILNOST

Društvenanejednakost‐ljudskadruštvainejednakosti:kaste,staleži,klase. Dimenzijedruštvenestratifikacije:moć,bogatstvo,prestiž. Teorijestratifikacijesuvremenogadruštva:

a) Marxovateorijaklasa,b) Funkcionalističketeorije,c) Weberovateorijastratifikacije,d) Novijeteorijestratifikacije.

Obliciiosnovenejednakosti:izobrazba,spol,dob,status,etnicitet. Socijalnapokretljivost(mobilnost):

a) Oblicisocijalnepokretljivosti,b) SocijalnapokretljivostuBosniiHercegovini.

10.OBITELJIBRAK

Definicijaiulogaobitelji:a) Štojeobitelj?b) Ulogaobitelji(reproduktivna,ekonomska,socijalizacijska:kulturna,vrijednosno‐

Page 258: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

259

odgojna,obrazovna,religijska...),d) Ustrojobitelji:Brakiobitelj.

Promjeneiproblemiobiteljiudruštvu:a) Povijesne promjene obitelji (zaposlenost žena, preuzimanje uloga u obitelji,

razvodbraka,nasiljeidevijacijeuobitelji),b) Alternativni stilovi života (samačko domaćinstvo, kohabitacija, samohrani

roditelji,homoseksualniparovi,komune,...). Obiteljskapolitikaidemografskepromjenestanovništva.

11.RELIGIJA

Sociologijskoodređenjereligije:a) Religijaireligioznost,b) Ulogereligijeuživotupojedincaidruštva,c) Religijskaraznolikost,vrstereligijskihustanovaiorganizacija,d) Socijalnaintegracijaikontrola.

Religijaumodernomdruštvu:a) Procesi sekularizacije, država i religija u modernom društvu (od sukoba do

partnerstva‐odMarxa,WeberaiEliadedosuvremenogapristupareligijama),b) Religijaidruštvenepromjene,c) ReligijskezajedniceuBosniiHercegoviniiHrvatskoj.

12.EKONOMSKEINSTITUCIJEIPODJELARADA

Ekonomski sustav: suvremeni ekonomski sustavi, korporativni kapitalizam, svjetskaekonomijaimultinacionalnekompanije.

Razvojtehnologijeidruštveneposljedice. Organizacijaibudućnostrada(upravljanje,humaniodnosi...). Tržišteradnesnageisindikati;zaposlenostinezaposlenost,zanimanjaprofesije. Globalizacijagospodarstvainovapodjelarada.

13.POLITIČKEINSTITUCIJE

Štojepolitika? Moć,vlastidržava:

a) Modelimoći:marksistički,elističkiipluralistički,b) Nastanakidruštveneosnovedržave,c) Državainacija,d) Demokracija:reprezentativnaiparticipativna,e) Društveneikulturnepretpostavkedemokracije,f) Političkestranke.

Civilnodruštvo. Društveniisocijalnipokreti.

14.OBRAZOVANJE

Povijesnirazvojobrazovanjaiškolstva. Obrazovanjeidruštvenanejednakost. Obrazovanjeiškolstvoudemokratskomipluralnomdruštvu. Pravadjeceiroditeljanapodručjuodgojaiobrazovanja.

15.IDEOLOGIJA

Štojeideologija? Glavneideologijeusuvremenomdruštvu:

a) Liberalizam,b) Konzervatizam,c) Socijalizam,

Page 259: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

260

d) Nacionalizam. Ideologijaimasovnimediji.

16.POPULACIJA,URBANIZACIJAIEKOLOGIJA

Demografskepromjene(priraststanovništva,mortalitet,fertilitet). Urbanizacija:

a) Nastanakirazvojgradovatijekompovijesti,b) Moderniipostmodernigradovi.

Ekološkepromjene:a) Ekološkiproblemiiodrživirazvoj,b) Ekološkipokreti.

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTENastavusociologijevaljakoncipiratinanačinkako jeuobičajenouzemljamas institucijskomiprofesionalno razvijenijom sociologijom. Valja istaknuti nekoliko pitanja, koja čine nužnekoncepcijskepomakeuodnosunadosadašnjupraksupodukeunas.Najprije,trebaobraditiskupinetemeljnihpojmovaiuobičajenihnaziva,kojiserabeusociologiji,kaoštosu:vrijednost,norme,položaj,ulog,institucije,struktura,proces,uloga,konflikti,udruga,socijalizacija,interakcija.Nadalje,posebnupozornostvaljaposvetitidvjemaperspektivama,štose obično nazivaju makro i mikro‐perspektiva. Time se sustavno upozorava na dualnostdruštvenoga života, tj. na to da društvo činepojedinci, koji su socijalizirane ličnosti. Globalnifenomeni, kao što su kultura, društvo, religija i si., pripadaju područjumakrosociologije, kojasociologiju razlikuje oddrugih znanstvenihdisciplina.Novijadostignućau sociološkoj teoriji iistraživanjima dokazuju kako se društvena struktura proizvodi, održava i mijenja odozdo, tj.svakodnevnim mikrodjelovanjem mnoštva pojedinaca. U tematskom smislu, nastavu trebauskladiti s procesima i promjenama, što obilježavaju suvremena društva. Glede toga trebaposvetitipozornostrazvojunovihtehnologijainjihovuutjecajunaznačenjeradainadruštveniustroj općenito. S didaktičkoga stajališta, nastava sociologije treba istodobno zadovoljitinekolikociljeva.Tosu:

a) kognitivni ciljevi (materijalni) tj. stjecanje znanja o društvenim fenomenima i o samojsociologiji,znanstvenompristupudruštvaisi;

b) formativni ciljevi ‐ razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti učenika, uporabapojmova,kategorija,definicija,sintetiziranjeideja;

c) odgojni ciljevi ‐ razvijanjeuvjerenja iponašanjaprimjerenihzauključivanjeudruštvo,poticanje individualnosti, kritičnosti i tolerantnosti, kao osnovnih vrijednostidemokratske kulture, razvijanja svijesti civilizacijskim, društvenim i socijalnimproblemima.

S obzirom na tematski i sadržajni opseg programa i predviđeni mali broj sati za njegovoostvarivanje, prepušta se nastavnika da osobno, i u suradnji s učenicima, procijeni i odredidubinu(opsežnost)predviđenihtema.

Page 260: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

261

KATOLIČKIVJERONAUK

UVODPrema međunarodnom sporazumu odnosno Temeljnom ugovoru između Bosne i

HercegovineiSveteStolice,ZakonuoslobodivjereipravnompoložajucrkavaivjerskihzajednicauBiH,teškolskomzakonodavstvuipraksinarazinidržave,entitetaižupanijauBiH,katoličkejevjeronaukusrednjimškolama,kaoivjeronaukdrugihvjerskihzajednica,obveznidioškolskogkurikuluma i ima status obveznoga alternativnog predmeta s pravom izbora, kao u većinieuropskih zemalja. Alternativni predmet vjeronauku je etika, što znači da učenici pri upisu usrednje škole odnosno gimnazije, zajedno sa svojim roditeljima ili starateljima, imaju obvezuizabrati hoće li pohađati nastavu vjeronauka kao redovita školskoga predmeta ili etiku kaoalternativnipredmetvjeronauku.

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju ipromaknućuljudskeosobekaopojedincaičlanadruštvenezajednice.Uokvirusrednjoškolskogobrazovanja on osobito pridonosi ostvarivanju odgojno‐obrazovnih ciljeva iz društveno‐humanističkog područja te promiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Učenicimaomogućujeipomažedaobjektivnoisustavno,upovezanostisvlastitimpitanjimaisuvremenimživotnimiskustvom,naosobnojizajedničkojrazini,upoznajuidoživekatoličkuvjeru,dasteknuznanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama isvjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo. Pomaže im uprepoznavanju njezina doprinosa općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, uočavanju iobrazloženjunjezinepšosebnostikakobipomoćudijalogasvjerskimsadržajima,vrjednotamaistavovima i sami postali humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sasadržajima i ciljevimadrugihnastavnihpredmeta, želipružiti cjelovituslikuonjimasamima isvijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorjutranscendencije i govoraoBogunalaze svoj cjelovitodgovor.U tu svrhuškolski sevjeronauk,poštujućiodgojno‐obrazovnuvlastitosticiljevepluralneidemokratskeškole,sustavnouobličujeu školski kurikulum kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući dakako svoju vjersku, odgojnu iobrazovnuposebnost.Dok se učenicima, s jedne strane, nastoji pružiti uvid u pitanja smisla iusmjeravanjaživotaiucjelovitopoznavanjekatoličkevjere,njezinetradicije ivjersko‐odgojneposebnosti,istodobnoimseželipomoćidarazvijuvlastiteduhovnesposobnosti,etičko‐moralnusvijest i moralne vrijednosti, izgrađen kritički odnos prema životu i svijetu. Osim izgradnjevlastiteosobnosti iosposobljavanjazaživotusvijetu,Crkvi idruštvu,mladeseželiodgajatizapoštovanjeiiskrenidijalogsrazličitimreligijamaisvjetonazorima,poštujućinjihovauvjerenja,stavoveitradicije.Uskladustomzadaćom,učenicitrebajuupoznatirazličiteoblikereligioznoggovora te kršćanskoga načina izražavanja, osobito katoličkoga, u prvom redu Bibliju i glavnedokumenteCrkve.

Katolički vjeronauk u školi ostvaruje i promiče cjelovit odgoj mladih, kako po svomsadržaju ididaktičkimusmjerenjimatako iposvojimodgojno‐obrazovnimciljevima,vodećisenačelomdvostrukevjernosti: vjernostiBogu i čovjeku. Zatovjeronauku srednjoj školipomažeučenicima, koji kao pojedinačne ličnosti i osobnosti prolaze kroz odlučujuće razdoblje svogaodrastanjaiodređenja,dapostupnoisustavnoupoznajupovijesno‐kulturalnustvarnostukojojžive, opće etičke imoralneprobleme suvremenoga čovjeka i društva te cjelovit nauk, načela ivrjednote Katoličke crkve. On im također pomaže da postupno oblikuju vlastite spoznaje iosobnu moralnu svijest te tako postanu osposobljeni za poznavanje i vrednovanje čovjeka isvijeta,povijesnihčinjenica,izvora,različitihpodručjaidimenzijaživota,različitihvrstagovorainačinareligioznogizražavanja.

Katoličkivjeronaukuškoli,posvomtemeljnomsadržaju,odgojnoj iobrazovnojzadaći,najprije se usredotočuje na osobu Isusa Krista u otajstvu Presvetoga Trojstva. Jednako takousredotočuje se na povijest spasenja, osobito na Kristovo otkupiteljsko djelo, nauk i tradicijuKatoličke crkve, na njezine povijesne kulturalne i umjetničke izričaje, kao i na ukupan prinoskršćanskevjerekojiučenikevodipremanjihovojpunojljudskojikršćanskojzrelosti.Ciljmuje

Page 261: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

262

omogućiticjelovit iskladanodgoj ljudskeosobekoja jesposobnakritičkipromišljatiduhovnu,kršćansku,kulturnu,tradicijskuiukupnustvarnostkojajuokružuje.Tajciljomogućujeučenikuda slobodno, svjesno i odgovorno donosi osobnu odluku, oblikuje osobne stavove vjere, dapostignevažnaživotnauvjerenjaimoralnevrjednotepokojimamožeostvaritimiran,radostaniplodanživotuljudskojicrkvenojzajednici.

Ovaj Program katoličkoga vjeronauka za četverogodišnje srednje škole poveznica jevjeronaučne tradicije i višegodišnjeg iskustva vjeronaučne nastave u školi, a plod je suradnjebrojnih teoloških i pedagoških stručnjaka i srednjoškolskih vjeroučitelja.U njega su ugrađenesuvremenekatehetskesmjerniceCrkve,zahtjevikurikularnogaprogramiranja,aucijepljenasuipostignuća suvremenogaškolskogodgojno‐obrazovnogprogramiranjavjeronaučnenastavenaeuropskomprostoru.ZatoProgramnenudineštoposvenovo,negosenovespoznajeipotrebena području vjerskoga odgoja nastoje skladno ugraditi u gotovo dvadesetogodišnje iskustvonastavevjeronaukaunašimsrednjimškolamanakondemokratskihpromjena.Nakananam jeskladnije povezati vjeronaučne sadržaje s odgojno‐obrazovnim postignućima te potrebama iinteresimaučenikausadašnjemvremenu,itakoimomogućitištopotpunijivjerskiodgoj,boljepoznavanjekršćanskevjereibogatebaštineKatoličkecrkve.Nakananamjetakođerdaučenici,imajućiuviducjelinuškolskogaodgojaiobrazovanja,prepoznajuipronađuodgovorenavažnaživotnapitanjakakobiseštoboljeosposobilizasvjestan,kritičkiiuravnotežensusretidijalogsrazličitimpodručjimaljudskogaznanjaikultureštoihobrađujudrugiškolskipredmeti.Programjednakotakopromičeirazvijaduhmeđuljudskoga,međureligijskogaimeđukulturnogasusreta,tolerancije, dijaloga i ekumenizma. Taj se duh očituje kako u programskom sadržaju tako i uodgojnim ciljevima i ponuđenim prijedlozima zametodičko oblikovanje vjeronaučne nastave.Pritom se ne naglašava samo kognitivna i fenomenološka razina upoznavanja religijskihčinjenica,negoseistovremenopotičeipromičeusvajanjedijaloškihstavovapoštovanja,kritičkaprosudba, promjena perspektive te različiti pristupi religijskim činjenicama radi stjecanjaodgojnih učinaka. Takvi pristupi također potiču nastavnikovo vrednovanje i učenikovosamovrednovanjevlastitognapretka izalaganjakojetrebabitištoobuhvatnije,asamimtimeiobjektivnijeisvrsishodnije.

UovomProgramukatoličkogavjeronaukaza četverogodišnje srednje škole nisu izravnonavedeneposebnostipojedinihsrednjoškolskihsmjerovaiokolnostiučenika.StogajerazvidnodaseProgramnemožejednakoostvarivatiuraznimvrstamasrednjihškola,poglavitogimnazijeili srednje strukovne škole. Kako je u stvaranju izvedbenoga i operativnoga Programanezaobilazna uloga nastavnika, neophodno je sve sastavnice ovoga programa prilagoditiučenicima,vrstiškoleibrojugodišnjihsati.Utomradutrebatćeimatiuvidusadržajidoprinosdrugihnastavnihpredmetadabiseštoboljestrukturiralisadržajiiodrediliodgojno‐obrazovniciljevi.

Katolički vjeronauk kao nastavni predmet u gimnazijama i četverogodišnjim strukovnimsrednjimškolamaomogućujeučenicimastjecanjereligioznihsposobnostikojeobuhvaćaju: razumijevanječovjekakaoreligioznogabićaiotvorenostzareligioznotumačenjestvarnosti; sposobnostcjelovitapristupareligioznoj,religijskojivjerskojstvarnosti; posvješćivanje vlastite religioznosti i vjere i sposobnost njezina izražavanja na osobnoj i

zajedničkojrazini; upoznavanje kršćanstva, osobito katoličke vjere, nositeljice povijesti i kulture hrvatskoga

narodatedrugihnarodanaovimprostorima,tenjezinunezamjenjivuuloguusuvremenomdruštvu;

poznavanje sadržaja kršćanske vjere kao orijentacije u vlastitome tumačenju svijeta ispremnostnasučeljavanjestimsadržajima;

prepoznavanje kršćanske vjere kao autentičnoga odgovora na pitanje životnoga smisla,usmjeravanjaioblikovanjaživota;

poznavanjereligioznogagovoraisposobnostkomunikacijevjere; sposobnost kritičkoga propitivanja i prosudbe različitih oblika religioznoga i vjerskoga

mišljenjaiponašanja;

Page 262: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

263

upoznavanje s drugim religijama, konfesijama i svjetonazorima, promicanje ekumenskogzajedništva,teusvajanjastavatolerancije,dijalogaisuradnjesdrugimaidrugačijima;Imajući u vidu bitne kompetencije, očito je da vjeronauk gradi mostove prema drugim

nastavnim predmetima i njihovim sadržajima, te da tematizira izazove suvremenoga svijeta ikulture u kojoj mladi žive, kako bi im pomogao u vlastitome promišljanju, pozicioniranju izauzimanjukršćanskihstavova.

Programzasvakogodištedonosipetilivišetematskihcjelina,asvakaodnjihpodijeljenajenanekoliko tema.Nastavni sadržaj svake temekratko jeopisan imožeseobrađivatiuvišenastavnih jedinica ili nastavnih sati. U svakoj temi posebno su istaknuti ključni pojmovi kojipobliže određuju sadržajnu strukturu teme i njezine bitne sadržaje radi vertikalnog ihorizontalnog usklađivanja tih sadržaja kako se ne bi nepotrebno ponavljali ili preširokoobrađivali.BitandioProgramasuodgojno‐obrazovnapostignućakojaomeđujutemu,određujunjezine ciljne i sadržajne naglaske i usmjeruju tijek nastave prema njezinim obrazovnim iodgojnimishodima.Budućidasunastavniciljeviformuliraniuoblikupostignućakojaseočekujuod učenika na kraju odgojno‐obrazovnoga procesa, oni ujedno služe kao smjernice zavrjednovanje.Zatoihseovajputanedonosikaozasebnielementprograma.Trebaimatinaumudasevrjednovanjeučenjainastavetepraćenjeiocjenjivanjeučenikadogađakrozčitavnastavniproces te se ne smije svesti na tradicionalno zaključno ispitivanje i ocjenjivanje. Praćenje,vrjednovanje i ocjenjivanje obuhvaća sva područja ciljeva odnosno odgojno‐obrazovnihpostignuća: kognitivno, afektivno i operativno. Ključni pojmovi u isto vrijeme nastavnicimapružaju osnovne smjernice zametodičko oblikovanje teme i konkretizaciju okvirnih sadržaja.Tomupridonose iprijedlozi zametodičkuobradu temekoji se ovdje donose egzemplarno kaomogući poticaji, a nastavnici će u dobroj pripravi i praktičnoj izvedbi primijeniti različitesuvremene didaktičko‐metodičke pristupe, oblike, metode i sredstva vjeronaučne nastave. Zaostvarivanjevjeronaučnihciljevauprocesimaučenjaipoučavanjanijedostatnonastojanjeokosustavna izlaganja i usvajanja jasnih i temeljenih sadržaja katoličke vjere. Važno je nadasveomogućitisposobnostrazvijanjaiprimjenemnogostrukihdidaktičkihprocesaimetodaaktivnogučenja, problemske, heurističke, stvaralačke i suradničke nastave, promicanja kritičkogprosuđivanja i zauzimanja stajališta, usvajanja stavova, propitivanja i usvjanja vrjednota iuvjerenja. Takvoj sveobuhvatnoj didaktičkoj obradi nastavnih sadržaja pomaže predložendidaktički instrumentarij s mnogim biblijskim, doktrinarnim, literarnim, dokumentarnim,slikovnimidrugimpoticajimateosnovnaliteraturanavedenanakrajuovogPrograma.Dokćenastavnici jednom prilikom koristiti razne biblijske, crkvene, povijesno‐kulturne ili drugeprikladnedokumente,drugićeputarabitiprilogeizdnevnog,tjednogilimjesečnogtiska,kaoionekojisuplodpojedinačnogiligrupnogistraživanjaunutarsamogpredmetavjeronaukailisunastali u multidisciplinarnom odnosno interdisciplinarnom procesu povezivanja sadržaja iperspektiva različitih nastavnih predmeta. U tako koncipiranom i skladnom nadopunjavanjurazličitihpredmetaisadržaja,želiseuzkršćanskuikatoličkudimenziju,promicaticjelovitodgojučenika.

Programse,kaoidosadašnji,vodinačelomkorelacijeteološkihiantropološkihzahtjeva,nastojećiuizboruiobraditemapojedinihgodištaisrednješkolekaocjeline,uvažavatiteološkezahtjeve i egzistencijalnu važnost sadržaja za učenike, prateći i promičući proces njihovaopćeljudskoga i vjerničkoga razvoja i sazrijevanja. Program u sebi već sadrži sve potrebneelemente i načela na kojima se temelji aktualna reforma srednjoškolskoga obrazovanja:otvorenost za suradnju i korelaciju s drugim predmetima, stjecanje ključnih kompetencija iusmjerenost na odgojno‐obrazovne ishode važne i za unutarnje i za vanjsko vrednovanjeobrazovanja,tetemeljnausmjerenjamogućihprojektnihidrugihinovacijskihmodelanastave.

Trebaimatiuvidudasevjeronauk,uskladuspostojećimdokumentima,načelnoizvodipo dva školska sata tjedno od prvog do četvrtog razreda. Kako preduvjeti provedbe dva satavjeronauka tjedno nisu ostvareni u svim školama, Program je nužno prilagoditi postojećojsatnici.ZatoseuProgramudonosiinastavniplankojimsepredlažeokvirnasatnicatematskihcjelina za njegovu cjelovitu provedbu, a vjeroučitelji će, u skladu s time, satnicu prilagoditigodišnjem programu svoje škole. Osim predviđena vremena za obradu pojedinih tematskih

Page 263: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

264

cjelina, treba imati u vidu da se navedena satnica odnosi i na elemente vrjednovanja, štouključujevježbanjeiponavljanjekakobitnihsadržajapojedinenastavnetemetakoondaicijeletematskecjeline.

PRVIRAZRED

I.tematskacjelina:UPOTRAZIZASMISLOMŽIVOTANastavneteme1.Uvrtlogusvijetaiživota ‐Pitanjamladihuvrijemeodrastanja.

‐Zaštouopćeneštopostoji? ‐Odakledolazimo? ‐Kamoidemo? ‐Kojajebudućnostsvemira,svijeta,čovjeka?Ključni pojmovi: tajna postojanja, misterij čovjeka, temeljna pitanja, budućnost čovjeka,budućnostsvijeta.Odgojno‐obrazovna postignuća: poznavati neka bitna životna pitanja i njihovu životnuvažnost; razumjeti temeljneodgovorenapitanja:odaklesmo,kamo idemo ikoja jebudućnostsvemira,svijetaičovjeka?;spremnostprihvaćanjavlastitogmjestausvijetuiotvorenosttrajnomtraženjuodgovoraiuporištanatemeljnapitanjasmislaživota.Prijedlozizametodičkuobradu:tkosmo,odakledolazimo,kamoidemo?(usp.U.DeVanna,Sadolescentima, str. 128‐129.); kritički analizirati i interpretirati književne tekstove životno‐problemsketematikeivoditirazgovorodobivenimrezultatima;odgovoritinapitanje:imamlijabudućnost? pismeno izreći iskustva vezana uz pitanje smisla, odnosno uz granične situacijeljudskogživota.2.Upoznajsamogasebe–Vlastitostiljudskeosobe ‐Jasamjedinstvenaosoba. ‐MojuoriginalnostNetkojeprojektirao.

‐Upoznatiiprihvatitisamogasebe.‐Znatidasamljubljen/akaotemeljpovjerenjauživot.‐Trebamoljubavipriznanje.

‐Samopoštovanjeizahvalnost.Ključnipojmovi:osobnost,ljudskaosoba,jedinstvenostljudskeosobe,samopoštovanje,ljubitii

bitiljubljen.Odgojno‐obrazovnapostignuća:navestibitnaobilježjaljudskeosobnosti;otkritijedinstvenostioriginalnost svake ljudske osobe; razumjeti vlastite sposobnosti razmišljanja, doživljavanja iodlučivanja; prihvatiti sebe kao jedinstvenuosobupozvanuna zajedništvo i suradnju s drugimosobama.Prijedlozizametodičkuobradu: glazbeno‐egzistencijalna igra upoznavanja; intervju partnera;napisativlastitiportretnatemu:Čovjekjejedinobićekojemožereći"ja";fotogovorompospješitiupoznavanje sebe i drugih (simbolička fotografija) te voditi razgovor na temu prepoznavanjarazličitihkarakternihosobina;pisanjekratkihrazmišljanjanatemeljuaforizamailinekihepitetakoja mi se najčešće pridjevaju; izrada kataloga poželjnih karakternih i ljudskih osobina iopredjeljenja koji mi mogu pomoći u prihvaćanja sebe sama kao i uzajamnog poštovanja,zahvalnostiipriznanjadrugihljudi. 3.Smisaoibesmisaoživota

‐Iskustvoživotnogsmisla(iskustvoradosti,sreće,uspjeha,ispunjenogživota).‐Iskustvobesmislaživota‐čovjekovapotrebazasmislomiugroženostsmislauiskustvimačovjekovihgranica(bolest,nesreća,nepravda,trpljenje,smrt...).

‐Štoljudskomživotudajesmisao,aštogačinibesmislenim.Ključni pojmovi: smisao i besmisao života, iskustvo patnje i sreće, granična pitanja smisla,svjetonazor.

Page 264: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

265

Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti povezanost svagdanjeg života s pitanjem smislaživota; prepoznati kriterije na temelju kojih život izgleda smislenim ili besmislenim; opisatitumačenja različitih znanosti (filozofije, psihologije,medicine) i svjetonazora o patnji i smisluživota;otkritivažnostosobnognaporautraženjuživotnogsmisla,nadeioptimizma.Prijedlozi zametodičku obradu: prikazati kratki filmski isječak ili dijapozitive (npr. "Zaštoumrijeti u dvadesetoj?" ili "Smisao postojanja ‐ odnos s drugima") s vođenim razgovorom iprosudbomuočenihmogućnostiprimjenenaživot;stvaranjeproblemskesituacijeidiskusijanatemu smisla i besmisla života s pitanjima bolesti i trpljenja, zdravlja i sreće; kritičko čitanjetekstova,razmišljanjaiporukaosmisluživota;oblikovatiljestvicuvrjednota.4.Kršćanskavjerakaoodgovorsmisla

‐Razlikovanjeizmeđutrenutačnogsmisla(ugodnoiskustvousvakodnevici),djelomičnogsmisla(prijateljstvo,angažman)iopćegsmisla.‐Bogkaopretpostavkasveopćegsmisla:smisaoiza"besmisleni"život.‐Zajednicakaoputdoiskustvasmisla.

‐Povezanostpitanjasmislaživota ismrti (različite interpretacije:smrtkaokrajživota;reinkarnacija;uskrsnućeiživotvječni;kršćanskanadaonkrajsmrti).

Ključnipojmovi: trenutačni i opći smisao,Bog – smisao života, smrt, reinkarnacija, kršćanskanada,uskrsnućeiživotvječni.Odgojno‐obrazovna postignuća: razlikovati trenutačni, partikularni i univerzalni smisao;prepoznati povezanost izmeđupitanja o smislu i pitanja o Bogu; poznavati različite poglede iodgovorenapitanjesmrtiradiispravnespoznajeočovjekovojbesmrtnosti.Prijedlozi zametodičkuobradu: pribiranje životnih iskustava i vođeni razgovor na temeljukonkretnihživotnihprimjeraorazliciizmeđutrenutačnogiopćegsmisla;pripremljenaraspravana temu:Štoznačiumrijeti? (usp.U.DeVanna,Sadolescentima, str.88.) str.69‐72.);analiza iinterpretacijabiblijskih,kršćanskihinekršćanskihpristupaproblemusmrtiiživotanakonsmrti;pismenoizrazitiiskustvavezanauzpitanjesmisla,odnosnouzgraničnesituacijeljudskogživota;voditi razgovor o suprotnostima između kršćanskog shvaćanja života nakon smrti, vjeri uuskrsnućemrtvihikršćanskojnadiuodnosunagovororeinkarnaciji;napravitiplakatnatemuuskrsnućaivječnogživota(Kristovaobećanjaivjerakršćanauuskrsnućeivječniživot).5.Živjetikaoprotagonist–Životnauporišta

- Životsatkanodmnoštvaizbora.- Nezadovoljitiseživotomoddanasdosutra.- Stvaratinacrtvlastitogživota(PrispodobaotalentimaMt25,14‐30).- Životniciljeviuskladusaživotnimsmislom.- Živjetikaoprotagonist‐životkaodarizadatak.

Ključnipojmovi:životnauporišta,talenti,protagonist,nacrtživota,život–darizadatak.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti važnost kritičke prosudbe različitih ponuda kojedonosi život i zauzimanja vlastitog stava i izbora; poznavati vlastite talente i sposobnosti;spremnostnaizgradnjuosobnogživota,vlastitogživotnogprojektaiboljegsvijeta.Prijedlozi za metodičku obradu: analizirati, interpretirati i dramatizirati prispodobu otalentima;napraviti kratki sastavnamisao I.Andrića, "Jamoramnoćuda sedižem..." (usp.T.Ivančić,SusretsaživimBogom,str.37);vođenimrazgovoromtražitiuporišnetočkeustvaranjunacrta vlastitog životnog puta i ostvarenja; oblikovati hijerarhiju životnih izbora i ciljeva iodrediti zadatke za njihovo postignuće; opisati obilježja mlade osobe kao protagonista uizvršenjuvlastitogdaraizadatka.II.tematskacjelina:ČOVJEK‐RELIGIOZNOBIĆENastavneteme1.Vjera‐iskonskaljudskapotreba ‐Čovjekimarazličitepotrebe,odnaravnihdostečenihinametnutih. ‐Mnogeživotnestvarnostiprihvaćamonatemeljupovjerenja(nijemogućesveiskusitii

provjeriti).

Page 265: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

266

‐Međuljudskiodnositemeljesenapovjerenju–vjerakaotemeljnoiskustvo. ‐Vjeraipovjerenjenaspramsumnjeinevjere.Ključnipojmovi:naravnepotrebe,povjerenje,sumnja,vjera,nevjera,iskustvovjere.Odgojno‐obrazovna postignuća: uočiti da se sav ljudski život temelji na vjerovanju ipovjerenju;poznavatiglavnaobilježjavjereuBoga;otvorenostizgradnjivlastitogodnosapremaBogu,premavjeri,premareligioznomfenomenuuopće.Prijedlozi za metodičku obradu: pronaći što više riječi koje u sebi imaju korijen "vjera";problemsko sučeljavanje i diskusija na temu: je li moguće živjeti bez povjerenja u ljude, odroditelja i prijatelja do nepoznatih ljudi; kritičko prosuđivanje pripadnih tekstova i vođenirazgovorstemom:mladimaseponekadčinidasuslobodnijibez"tereta"vjere.Jelidoistatako?2.Čovjekjeponaravireligiozan ‐Pokušajdefiniranjareligije(pojam,sastavnice,oznakeubitnimcrtama). ‐ Čovjekov pogled ne zaustavlja se kod vidljiva i opipljiva svijeta (čovjek postavlja

religioznapitanjaiotvaraseotajstvuNevidljivoga). ‐Misterijživota–religioznostkaosveopćapojava. ‐KakavjeodnosčovjekapremaBogu(religija,magija,ateizamkaosvjetonazor).Ključnipojmovi:ljudskanarav,misterijBoga,religioznost,religija,magija,ateizam,vjerauBoga.Odgojno‐obrazovna postignuća: objasniti pojam religije; navesti ključne odrednice religije;navestiosnovnepojavneoblikereligioznosti;otkritireligioznoobilježjeljudskenaravi;zaključitikoja su temeljna pitanja na koja religija nastoji dati odgovor; spremnost na izgradnju zrelereligioznostiotvoreneBožjimpoticajimaipozivunaživotpunsmisla.Prijedlozi zametodičku obradu: pronaći primjere religioznosti suvremenog čovjeka. Uočitirazlikuizmeđupraveikrivereligioznosti;analiziratičovjekovureligioznužeđuIv4,1‐42(IsusiSamarijanka); analizirati i kritički prosuđivatimogućnost spoznaje Boga posredstvom vidljivasvijetapremaRim1,18‐32; radugrupi iliuparuna temu"MojodnospremaBogu";napisatipojedinačniodgovornanavedenutemu:Bogilisvjetloidola?3.Razvojreligije ‐Pojavnioblicireligioznosti(vjerovanje,obred,molitva,žrtva,moral…). ‐Pretpovijesnoipovijesnorazdobljeteizvornimonoteizam. ‐Naravnainadnaravnaobjava. ‐ObjavaBogaupovijesti–Posebnostibiblijskeikršćanskeobjave.Ključni pojmovi: naravna objava, nadnaravna objava, kršćanska objava, izvorni monoteizam,vjerovanje,obred,moralniživot.Odgojno‐obrazovnapostignuća:objasnitikojasutemeljnapitanjanakojareligijanastojidatiodgovor; uočiti razvojni put religije kroz povijest; protumačiti razliku između naravne inadnaravne Objave; odrediti koje su to Objavljene religije; nabrojiti velike svjetske religije;otkritivažnostismisaoreligijskihobreda,molitve,žrtve…Prijedlozi zametodičku obradu: asocijacijska vježba, proučavanje povijesnih zemljovida s spodatcima o razvoju ljudske povijesti, religioznosti i civilizacije; navođenje i tumačenje riječivezanih uz svijet religije (npr. obred, molitva, žrtva, vjerovanja...).; čitanje i interpretacijatekstova;izradaplakata;fotogovor.4.PoliteističkereligijeireligijebezbožanstvaiosobnogaBoga ‐Hinduizam–drevnaindijskareligija(povijest,utemeljitelj,sv.spisi,nauk,kult,moral). ‐ Istočnjačka duhovnost i filozofija: budizam, konfucijanizam i taoizam (povijest,

utemeljitelj,sv.spisi,nauk,kult,moral).Ključni pojmovi: monoteistička religija, politeistička religija, vjerovanja bez pojma osobnogBogailibožanstva,hinduizam,budizam,konfucijanizam,taoizam.Odgojno‐obrazovna postignuća: objasniti razliku između monoteističkih i politeističkihreligija;navestivjerovanjaisvjetonazoredalekogIstokakojinepoznajupojamosobnogaBogailibožanstva;poznavatineketemeljneznačajkeistočnjačkihreligija;razumjetiodnospojedinihvelikihreligijapremasocijalnoj,kulturnojipolitičkojstvarnosti.

Page 266: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

267

Prijedlozi za metodičku obradu: napraviti usporednu liniju razvoja svjetskih religija icivilizacija;izradititabelusličnostiirazlikapoliteističkihreligija;vođenirazgovoropovezanostireligijskih tradicija skulturomvelikihnarodakojesukolijevkavelikimreligijama; istraživanjenekihbitnihobilježjatihreligija;pripovijedanjeiizlaganje;izradaplakatailimentalnemape.5.Monoteističkereligije ‐Židovstvo(povijest,utemeljitelj,sv.spisi,nauk,kult,moral). ‐Kršćanstvo(povijest,Kristovoposlanjeinauk,sv.spisi,nauk,kult,moral). ‐Islam(povijest,utemeljitelj,sv.spisi,nauk,kult,moral).Ključnipojmovi:monoteističkereligije,religijeKnjige,židovstvo,kršćanstvo,islam.Odgojno‐obrazovna postignuća: imenovati tko je zajednički praotac triju velikihmonoteističkih religija;nabrojiti i objasniti temeljneodredniceŽidovstva: sv. spisi, vjerovanje,kult i moral; navesti sličnosti i razlike između Pashe i Uskrsa; navesti temeljna razdobljažidovske povijesti; nabrojiti i objasniti temeljne odrednice Islama: utemeljitelj, sv. spisi,vjerovanje, kult i moral; navesti i objasniti pet stupova islama; poznavati bitna obilježjaKršćanstva,odKristaobjavitelja injegovanauka,dodrugihmonoteističkihobilježjakršćanskereligije;izgrađivatistavpoštovanjaduhovnihvrijednostirazličitihreligija,kulturaicivilizacija.Prijedlozi zametodičku obradu: pronaći primjere i mjesta susreta s vjernicima židovima imuslimanima; izraditi tabelusličnosti i razlikamonoteističkihreligija;pripremiti iorganiziratiposjet zajednici neke od objavljenih religija. Istraživanje; izlaganje; razgovor; proučavanjezemljovida; čitanje i interpretacija tekstova; izrada plakata; upoznavanje i interpretacijamolitavaipjesamaizžidovstvaiislama;dijamontaže;fotogovor.6.Posebnostkršćanstvauodnosunadrugereligije

‐religijskipluralizamikršćanstvo(sveopćeBožjeočinstvo).‐Kristovaposebnost(Kristovobožanstvo,utjelovljenje,otkupljenje).

‐ Odnos Crkve prema nekršćanskim religijama (međureligijski dijalog, poštovanje itolerancija).

Ključni pojmovi: jedincatost kršćanstva, Kristovo božanstvo, Krist jedini Posrednik, „Nostraaetate“,religijskipluralizam,međureligijskidijalog.Odgojno‐obrazovnapostignuća: izdvojiti temeljnečinjenicekršćanskevjereobjavljeneu IsusKristu i razumjeti koja je posebnost kršćanstva u odnosu na druge monoteističke religije;nabrojiti četiri osnovna oblika dijaloga s nekršćanskim religijama; usvojiti stav poštovanjaprema drugim religijama; razvijati sposobnosti međureligijskoga dijaloga te uvažavanja tuđihstajalištaimišljenjanapodručjuvjereiživota.Prijedlozizametodičkuobradu:analizirati ikritičkiprosuđivatipojedineulomkedokumenta"Nostra aetate" odgovarajući na pitanje: Što Crkva kaže o drugim religijama?; shematskiprikazatitemeljnespoznajeoreligioznostiiobrađenimreligijama;vođenirazgovorostožernimčinjenicama kršćanstva i njihovu značenju za konkretan život kršćana; usporedno čitanje ivrjednovanjebiblijskihidrugihknjiževnoumjetničkihtekstova;filmovi;fotogovor.III.tematskacjelina:KRŠĆANSKAOBJAVAISVETOPISMONastavneteme1.Kršćanskaobjavainjezinoprenošenje ‐ Kršćanska objava – dijalog Boga i čovjeka, Božji govor i čovjekov odgovor, Božji

odgovornatemeljnačovjekovapitanja. ‐Javnaiprivatnaobjava,nadahuće,prosvjetljenje,mističnaviđenja. ‐UsmenapredajaprethodiPismu.

‐Starozavjetnaobjavainjezinevlastitosti.‐Novozavjetnaobjava‐IsusKrist,puninaivrhunacObjave.

‐CjelovitoprenošenjeitumačenjeObjave(Crkvenoučiteljstvoiobjava).Ključnipojmovi:Božjaobjava,javnaiprivatnaobjava,prenošenjeobjave,nadahnuće,mističnoviđenje,Krist–puninaobjave.

Page 267: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

268

Odgojno‐obrazovnapostignuća:razumjetipojamObjave;navestiprimjerenadnaravneObjaveizStarogaiNovogazavjeta;prepoznatinačineprenošenjaObjave;uočitiiobjasnitirazličitevrstei obilježja Objave; razumjeti Božju Objavu kao zahtjev koji traži čovjekov slobodni odgovor;shvatiti ulogu crkvenog Učiteljstva u tumačenju Objave i s povjerenjem osluškivati njegovepoticaje.Prijedlozizametodičkuobradu:Izraditipovijesnulinijunajvažnijihdogađajabiblijskeobjave;u skupnom radu analizirati tekst Dei Verbum 7 i izdvojiti bitne oznake kršćanske objave;biblijskimprimjerimapokazatidajeusmenapredajaživastvarnostkojaprethodiSvetompismui potom pisanoj predaji; radom u skupinama analizirati i prosuditi razlike između javne iprivatneobjave,prosvjetljenja imističnihviđenjastavljajući ihukontekstdanašnjih fenomenaukazanjaimističnihiskustava.2.BiblijakaopisanaBožjariječipristupBibliji ‐Biblija‐nadahnutaBožjariječljudima. ‐Knjigavjerničkogiskustvaiistinavjere. ‐PristupBibliji:

‐utjelovljenjeujezikikulturu(povijesni,zemljopisniikulturniokvir); ‐slojevitostnastankabiblijskihknjiga(razvojreligioznemisliivjere); ‐različitostknjiževnihvrstaioblika.

‐StrukturaikanonBiblije. ‐Biblijajeključzarazumijevanjepovijesti,umjetnosti,uljudbe.Ključnipojmovi:Biblija–pisanaBožjariječ,Biblija–nadahnutaknjiga,biblijskijezik,književnevrsteioblici.Odgojno‐obrazovnapostignuća: protumačiti tvrdnjuBiblija je riječBožja; prepoznati Biblijukao temelj kršćanske vjere; objasniti pojam, nastanak, strukturu, povijesni i zemljopisni okvirBiblije; navesti autora Biblije, jezike kojima su pisane biblijske knjige (u izvorniku) i nekenajvažnijeprijevode;navestipodjelubiblijskihknjigapremanekimglavnimknjiževnimvrstama;prepoznatiiprimijenitinačincitiranjabiblijskihknjiga,poglavljairedaka.Prijedlozi zametodičku obradu: asocijacije, vođeni razgovor i tumačenje pojma nadahnućaSvetogaPisma;pronalaženjetipičnihoznakahebrejskogjezikaistilauknjiziPostanka;analizaiinterpretacija različitih biblijskih književnih vrsta i oblika; suoblikovanje biblijskog teksta ivišedimenzionalno tumačenje Biblije; analiza i kritička prosudba biblijskih mjesta koja nekesektekrivotumače;izraditizemljopisnukartunekihvažnijihbiblijskihmjestaikrajeva;skupnaanaliza nekih poznatijih umjetničkih djela nadahnutih Biblijom (u književnosti, likovnoj iglazbenojumjetnosti,arhitekturi)3.BiblijskigovoroBogu ‐Obraditinekolikovažnihpojmovaislika:istina,mudrost,pravednost,milosrđe,ljubavi

vjernost.Ključnipojmovi:Bogjeistina,mudrost,pravednost,milosrđe,ljubavivjernost.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti i naznačiti biblijsku poruku kroz odnos čovjeka iBogatemeđuljudskeodnoseunekolikotema:istina,pravednost,milosrđe,ljubavivjernost.Prijedlozizametodičkuobradu:analiza,interpretacijaiaktualizacijaizabranihbiblijskihtemaitekstova te oblikovati pitanja zabiblijski kviz; pronaći biblijske tekstovekoji govoreoBožjimvlastitostima i Božjem pozivu čovjeku na istinu, pravednost, milosrđe, ljubav i vjernost teanaliziratinjihoveporukesprimjenomnaživotprikladnimbiblijskimmetodama.4.Biblijauživotukršćana ‐BogidanasgovoripoPismima.Aktualnostbiblijskeporuke. ‐ČitanjeSvetogPismauliturgijiisvakodnevnomživotukršćana. ‐RazličitiobliciosobnogizajedničkogčitanjairazmatranjaBožjeriječi.Ključni pojmovi: Biblija – knjiga vjere i života, Biblija u osobnom životu i liturgiji, čitanje imeditiranjeSvetogPisma,Biblijauknjiževnostiiumjetnosti.

Page 268: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

269

Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati Bibliju kao istinu vjere u kojoj čovjek traži ipronalazi odgovore na najvažnija egzistencijalna pitanja; poznavati vrijednost čitanja Svetogpisma u liturgiji i svakodnevici; razumjeti prožetost suvremene kulture biblijskimmotivima inavestiprimjereizknjiževnosti,umjetnosti,arhitekture;otvoritisepoticajimaDuhakojidolazečitanjemirazmatranjemBožjeriječisadržaneuBibliji.Prijedlozi zametodičkuobradu: praktični rad s Biblijom: kako pronalaziti biblijskamjesta ikako čitati Bibliju, osobno i u zajednici; radom u skupinama prikazati konkretnu mogućnostorganiziranja i rada biblijskih skupina i kružoka; meditacija odabranog biblijskog teksta uzprikladnu glazbu; usporedna analiza i interpretacija tematski bliskih biblijskih i književno‐umjetničkihtekstova.IV.tematskacjelina:ISUSKRIST‐VRHUNACOBJAVENastavneteme1.Isus‐povijesnaosoba ‐Kršćanskiizvori. ‐Nekršćanskiizvori. ‐OsnovnepovijesnečinjeniceoživotuIsusaizNazareta.Ključnipojmovi: Isus ‐povijesnaosoba,nekršćanski izvori, kršćanski izvori, povijesni izvori ipodacioIsusu.Odgojno‐obrazovnapostignuća:razlikovatinekršćanskeikršćanskeizvorekojigovoreoIsusukao povijesnoj osobi; uočiti važnost i podudarnost nekršćanskih i kršćanskih izvora o Isusu;prepoznatikojiizvoriprikazujuIsusaKristakaopravogBogaipravogčovjeka;navestiosnovnepovijesnečinjeniceoIsusuizNazaretaPrijedlozizametodičkuobradu:radomuskupinamaanaliziratiiizdvojitiporukutekstaLk2,1i Lk 3, 1‐3. (što doznajemo o Isusovoj povijesnosti?); usporedno analizirati neke važnijenekršćanskeikršćanskeizvoreoIsusuiizdvojitibitnepovijesnečinjenice;potražitiudodatkuNovogzavjetakronološkutablicuipronaćiosobekojesunavedeneuLukinutekstu,kritički ihsmještajućiupovijesniokvir;napravitipovijesnukronologijudogađajaIsusovaživota;pogledatiirazgovaratiokratkojvideo‐projekcijioIsusovuživotu;napravitiotuđivanjemotivaizIsusovaživota, odnosnouklapanje tradicionalnog likovnogprikaza Isusova života u suvremeni likovniambijentiliobrnuto.2.Isusovlikitajnanjegoveosobe ‐Isusovoime. ‐Stiliprogramdjelovanja. ‐TajnaIsusoveosobeKljučnipojmovi:Isus,Mesija,IsusKrist,Gospodin,SinČovječji,Spasitelj.Odgojno‐obrazovna postignuća: Objasniti značenje Isusova imena (najčešće nazive) iprepoznati Isusov stil iprogramdjelovanja;uočiti ljudskecrte Isusoveosobe,načinpristupa ipostupanjapremaljudimačimejeneodoljivoprivlačio;otkritiposebnostIsusovalikakojiostajetrajniizazovinadahnućezavlastitiživot.Prijedlozizametodičkuobradu:‐vođenirazgovornatemu:kakoumojojokoliniljudigledajuna Isusa i je li on možda posljednji "tabu" o kojem se ne govori?; napraviti vlastitu "sliku oIsusu"?;ostvaritiperspektivnobiblijskopripovijedanjeoIsususaspektanekoglikakojijeIsusadobro poznavao (npr. apostoli Petar i Ivan); u skupnom radu interpretirati riječi poznatogknjiževnika: "Zapad je izgubio Krista i zbog toga umire, jedino zbog toga". (Dostojevski);pogledati kod kuće film o Isusu i nakon toga o njemu razgovarati (npr. F. Zeffirelli, Isus izNazareta).3.NavještajkraljevstvaBožjega ‐IzraeločekujeKraljevstvoBožje. ‐ Poruka o kraljevstvu Božjem ispunjenje je iskonskih čovjekovih težnji za mirom,

slobodom,pravednošćuiživotom. ‐KraljevstvoBožjeoznačavanovisvijetkojičovjeknemoženačinitisam,negogasamo

Page 269: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

270

Bogmožedati. ‐KraljevstvoBožjenijenekomjestostanovanjanegonoviodnos.Tojesvijetpravednosti,

istine,radosti,mira,blagostanja. ‐ Isusovo naviještanje i djelotvorno uprisutnjenje Kraljevstva Božjega (prispodobe,

čudesa) ‐BlaženstvakaoprogramkraljevstvaBožjega.Ključnipojmovi:KraljevstvoBožje(milost,istina,pravda,ljubavimir),GovornaGori–ManifestBožjevladavine,„već“i„jošne“KraljevstvaBožjega,prispodobeoKraljevstvu,čudesa.Odgojno‐obrazovnapostignuća:protumačitipojamkraljevstvaBožjeg;uočitiKristovuporuku(kraljevstvo Božje) kao ispunjenje temeljnih čovjekovih težnji; povezati Isusov govor oKraljevstvu s njegovim čudesima (djelovanjem u korist čovjeka), poznavati temeljne porukeIsusova Govora na Gori; pobuditi stav otvorenosti i prihvaćanja Isusove poruke s Gore uosobnomidruštvenomživotu.Prijedlozizametodičkuobradu:‐uskupnomraduanaliziratinekesuvremeneporukeiglasovenarazličitimpodručjimaživotakojičovjekunudeuspjeh,srećuiblagostanjetenačinitikriterijepristupatimglasnicimaiporukamaisobziromnanjihovuvjerodostojnost,snaguiostvarenje;kritički prosuditi kriterije razlikovanja i prihvaćanja Božje riječi i Božje porukemeđu tolikimriječima iponudama;pisanjevlastiteprispodobeoKraljevstvuBožjem ili esejana temu:Kakozamišljam Božje kraljevstvo istine, pravde, ljubavi i mira?; kreativni rad: mladi u ostvarenjuKraljevstvaBožjeguobitelji,školiigradu;analizaiprosudbaizabranihporukanaGoriinjihovaaktualnostzanaševrijeme;grafičkooblikovanjepozivaGovoranagori;pisanjekratkogsastavananekuodporukaGovoranaGori4.Isusovootkupiteljskodjelo ‐RazloziIsusovesmrti(židovskirazloziirazlozirimskevlasti). ‐Isusovamukaismrt. ‐SmisaoIsusovesmrti(otkupiteljskasmrt). ‐UskrsnućeiukazanjaUskrsloga. ‐Isusovouskrsnuće‐početaksveopćeguskrsnuća. ‐IsusKrist,Spasiteljiotkupiteljčovjekaisvijeta.Ključnipojmovi:Isusovasmrtiuskrsnuće,ukazanjeUskrnuloga,KristOtkupitelj,KristSpasitelj;otkupiteljskažrtva(djelo),sveopćeuskrsnuće.Odgojno‐obrazovnapostignuća:razumjetirazlogismisaoIsusovesmrti;objasnitiIsusovstavbezuvjetnog prihvaćanja svakog čovjeka; razumjeti što znači živjeti u skladu s vjerom u IsusaKrista; razumjeti Kristovo uskrsnuće kao početak i zalog sveopćeg uskrsnuća; osjetiti radostUskrsaigraditivlastitiživotuvjeriinadiKristovauskrsnuća.Prijedlozizametodičkuobradu:usporedbabiblijskihtekstovaoKristovojsmrti iuskrsnućuiizdvajanje razloga njegove smrti; prosuditi okolnosti i smisaoKristovemuke i smrti u svjetlutadašnjihdruštvenih,političkihivjerskihokolnosti;problemskidiskutiratinatemu:štobibiloda nije Kristova uskrnuća?; usporediti neke spoznaje o Torinskom platnu i evanđeoskeizvještajeoIsusovojsmrti; 5.IsusKrist‐praviBogipravičovjek ‐IsusKrist,ispunjenjemesijanskihočekivanja. ‐BožjisinijediniposrednikizmeđuBogailjudi(Dj4,12). ‐UtjelovljenjemseIsussjediniosasvakimčovjekomiponudiomuspasenje. ‐Nicejsko‐carigradskovjerovanje(IsusKristuvjerovanjuCrkve).Ključni pojmovi: Sin Božji, jedini Posrednik, pravi Bog, pravi čovjek, Nicejsko‐carigradskovjerovanje.Odgojno‐obrazovnapostignuća:spoznatinajdubljuistinuoIsusuKristu:onjepraviBogipravičovjek; razumjeti da je Isus Krist jedini posrednik između Boga i ljudi ‐ jedini Spasitelj iotkupitelj;razumjetivrijednostspasenjačovjeka,stvorenjaisvijeta,ostvarenoguIsusuKristu.Prijedlozizametodičkuobradu: izdvojiti i analizirati biblijskemesijanske tekstove i pronaćimesijanskaobećanja;izdvajanje,analizaitumačenjetemeljnihistinavjereuKristovočovještvoi

Page 270: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

271

božanstvo premaNicejsko‐carigradskom vjerovanju; problemski analizirati i kritički prosuditivjeru Crkve: Krist je jedini Spasitelj svih ljudi; napisati pismo Kristu kojim se izriče vlastitopovjerenjeuNjegatevjerauNjegovobožanstvoičovještvo.6.ZajedništvosKristom ‐Isusovaprisutnostdanas:uCrkvi,sakramentima,BožjojRiječi,bližnjemu. ‐PripadnostKristuinasljedovanjeKrista. ‐IsusKristuživotukršćanina. ‐Isusoslobađaodidola(vlast,imetak,užitak,slava...). ‐Isuspozivanaživotupunini.Ključnipojmovi: stvarnaKristovaprisutnost,otajstvenaprisutnost, sakramentalnaprisutnost,Kristovariječ,Kristovaosloboditeljskaprisutnost,nasljedovanjeKrista.Odgojno‐obrazovna postignuća: poznavati načine Kristove otajstvene prisutnosti usakramentima, Crkvi i svijetu, osobno se suočiti IsusomKristom i njegovomporukom; graditiput,stavoveikrjepostivlastitognasljedovanjaKrista.Prijedlozizametodičkuobradu: razgovoromogućnostimasvakodnevnogsusretasKristomianaliziratimogućnostisusretasnjimusakramentalnojstvarnosti,umolitvi,uobitelji iškoli,ususretima s ljudima, osobito potrebnima; analizom dokumentarnih i simboličkih fotografijaprosuđivatirazneživotnesituacijeioblikeovisnosti,ropstvaiidola;navestimogućnostiiputoveizlaska iz krize i ropstvaovisnosti; oblikovatinacrt vrjednotakojeoslobađaju, vode istinskomživotu,pripadnostiKristu inasljedovanjunjegovaputa;prikladnompjesmo izraziti spremnosthodaKristovimputem. V.tematskacjelina:TAJNASTVARANJA‐GOVORZNANOSTIIGOVORVJERENastavneteme1.Prirodoznanstvenatumačenjanastankasvijeta ‐Čudesnost,veličinailjepotastvorenezbilje. ‐Velikiprasak,teorijaevolucije. ‐Praghominizacije(nastanakčovjeka). ‐Znanstveneteorijeopostankusvemiraičovjekanisukonačne,onesemijenjajui dopunjuju.Ključni pojmovi: nastanak svijeta, prirodoznanstvene teorije, Veliki prasak, evolucija,hominizacija.Odgojno‐obrazovna postignuća: razlikovati prirodoznanstveni i biblijski pristup stvarnosti istvaranjusvijeta ičovjeka;poznavatiznanstveneteorijeopostankusvemira;uočiti irazumjetirazličitepristupeonastankučovjeka;otkritikozmičkuiduhovnujedinstvenostineponovljivostsvakogpojedinogčovjekakaoljudskeosobe.Prijedlozi zametodičku obradu: analizirati i kritički prosuditi različite pristupe i teorije onastanku svijeta i čovjeka prema; skicirati teorijsku liniju evolucije i točno u njoj odreditičovjekovomjesto;proučitiotkrićafizičaraS.W.Hawkingaiizdvojitibitnespoznaje;skiciratinaplakaturazneteorijeonastankusvijetaisvemira.2.Biblijsko‐vjerničkipristupstvaranju

‐MetaforičkiisimboličkigovorBiblije. ‐PorukaPrvogbiblijskogizvješćaostvaranju(Post1,1‐2,4a).

‐PorukaDrugogbiblijskogizvješćaostvaranju(Post2,4b‐25). ‐StvaranjejeneprestanoBožjedjelovanje:savjesvemirtrajnoovisanoBogu. ‐Čovjek–slikaBožja,čovjeksustvaratelj. ‐PierreTailharddeChardin:evolucijaidovršenjesvegauKristu.Ključni pojmovi: metaforički i simbolički govor, Božje stvaranje, čovjek – slika Božja, čovjeksustvaratelj.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti i objasniti biblijski govor o postanku svijeta ičovjekapremaPost1,1‐2,4b;protumačitiznačenjepojmačovjek–slikaBožja;razumjetitrajnostprocesastvaranjaiulogučovjekakaosustvaratelja;razumjetiBožjunakanudajesvijetpovjeren

Page 271: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

272

čovjeku na odgovorno upravljanje; navesti primjer poznatih znanstvenika koji su biliosvjedočenivjernici.Prijedlozi za metodičku obradu: ‐ iznositi asocijacije na pojam "stvaranje"; odgovoriti napitanje:stvaraličovjek?;"Vrućastolica"‐interioriziranjeiprodubljivanjeteme(usp.F.W.Niehl212 metoda, 185); pronaći određene "nelogičnosti" i nejasnoće u biblijskim tekstovima ostvaranju (npr. redoslijed stvaranja i sl.) i kritički odgovoritimogu li se najnovija znanstvenadostignućaopostanku i razvoju svemirapomiriti sBiblijom;vođeni razgovoro čovjeku ‐ sliciBožjoj,njegovojvrijednosti ipronaćiprimjerenijekanja iugrožavanja slikeBožjeu čovjeku;upismenomradurazmišljatiosebikaotražiteljunatemeljuteksta:"Eh,damijerazumjetisvijetoko nas, kako i zašto postoji, valjda bih tada dokučio i smisao vlastita postojanja, odnosnopronašaočvrstutočkusvojeegzistencije"?(Arhimed)3.Odnosvjereiprirodnihznanosti

‐Odnosvjereiznanostikrozpovijest. ‐Znanostiimajusvojapodručja,ciljeveidosege. ‐Vjeraimasvojepodručje,ciljeveidosege.

‐Vjerairazum–misaonaodgovornostvjere. ‐Velikanivjereiznanosti.Ključnipojmovi:prirodneznanosti,humanističkeznanosti,vjera,razum,znanje,mudrost.Odgojno‐obrazovnapostignuća:uočitipodručjeprirodnihznanostiipodručjevjere;poznavatipojam,načineimetodeznanstvenihspoznajainjihovegranice;otkritidodirnetočkeznanostiivjere; razumjeti nepostojeću dvojbu "vjera ili znanost" i uočiti važnost njihova uzajamnogprihvaćanjainadopuneuotkrivanjucjeloviteslikesvijetaičovjeka.Prijedlozi zametodičkuobradu: stvaranje problemske situacije i diskusija na temu:mogu liprirodneznanostiodgovoritinapitanjaizduhovnogpodručja;vođenirazgovornatemuodnosaprirodnih i humanističkih znanosti – dosezi i granice; analizirati i protumačiti odnos vjere irazuma, vere i znanosti; napraviti plakat s katalogom velikih prirodoznanstvenika i teologa injihovimmislimaoodnosuvjereiprirodnihznanosti.

DRUGIRAZREDI.tematskacjelina:SLOBODA–IZBORIODGOVORNOSTNastavneteme1.Mladičovjekuhodupremaslobodiizrelosti ‐ Adolescencija – vrijeme odrastanja (fizički, psihički, emocionalni, socijalni i duhovni

razvoj) ‐Težnjazazrelošću,samostalnošćuislobodom:želimbitinetko. ‐Nepostojaniosjećaji–Svemepogađa(uobitelji,društvuvršnjaka…). ‐Nemoguvjerovatitakokaodosada.

‐Slobodaiodgovornost. ‐MoćIsusoveslobode.Ključni pojmovi: ljudska zrelost, adolescencija (odrastanje), sloboda, samostalnost,odgovornost,Isusovasloboda.Odgojno‐obrazovnapostignuća: navesti čimbenike koji utječu na razvoj osobnosti; objasnitirazliku između zrele i nezrele osobnosti; navesti najčešće poteškoće adolescentne dobi (uodnosu prema prijateljima, vršnjacima, odraslima, školskim obvezama, suprotnom spolu...);razumjeti obitelj kao temelj za razvoj osobnosti; razlikovati načine shvaćanja slobode; otkritibiološku,psihološkuidruštvenuuvjetovanostslobode;razlikovatislobodu"od"islobodu"za";razumjetipovezanostslobodeitolerancije;objasnitirazlikuizmeđuvanjskeiunutarnjeslobode;shvatitislobodukaočovjekovpozivivrhunskoostvarenje;otkritiiprihvatitiIsusakaoistinskogosloboditelja.Prijedlozizametodičkuobradu:vezaniučeničkirazgovoriprosudbarazličitihmodelazrelostii uspjeha u životu s pitanjima: Tko je, kada i kako odrastao?; analizirati nekoliko medijskih

Page 272: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

273

promidžbenih poruka s prosudbom o tome li moguće ostati slobodan i biti vezan za osobe istvari; napraviti program sretne i uspješne obitelji; vođeni razgovor o mogućnostima igranicamanašeslobode;analiziratislobodu"od" islobodu"za"premaGal5,13‐26;analiziratitekstoveoponudiIsusoveslobode(radugrupama):Mt4,1‐11;Mt12,9‐14;Iv10,14‐18;Mk7,1‐22.;napravitipisanitekstili likovnuilustracijuotomeštomiomogućuje,aštoonemogućujepunuslobodu.2.Ususretdrugome ‐Vrjednotaprijateljstva;

‐zaprekeprijateljstvu; ‐kakogaostvariti?

‐Otkrićeljubavi; ‐privlačnost,flert,zaljubljenostizrelaljubav; ‐kakoizgraditisvojodnospremadrugomspolu; ‐ljudskaspolnostuslužbiljubaviiživota.Ključnipojmovi:prijateljstvo,ljubav,flert,zaljubljenost,ljudskaspolnost,životuljubavi.Odgojno‐obrazovnapostignuća:otkritivažnostprijateljstvazaosobnodozrijevanje;objasnitiuloguprijateljstvauprocesurazvojaosobnosti;razumjetištopomažeostvarenjuprijateljstva,aštogaonemogućuje;navestiobilježjairazlikeizmeđuzaljubljenostiizreleljubavi;protumačitivažnost zrele ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima; otkriti dubokupovezanost ljudske spolnosti, zrele ljubavi i odgovornosti u intimnom zajedništvu i stvaranjunovogživota.Prijedlozi zametodičku obradu: programirano konfliktno igranje uloga među prijateljima;napraviti test prijateljstva i igru povjerenja; vođeni razgovor o potrebi pravog prijatelja izaprekama prijateljstvu; provesti asocijaciju na riječ ljubav i problemski voditi diskusiju orazliciizmeđuljubavi,flertaizaljubljenosti;prikupitimaterijaleiznovinaičasopisazamladeiizraditi plakat s porukama koje im oni nude na području ljubavi, spolnosti i osjetilnosti;prosuditi tekstovenekihzabavnihpjesamasporukomljubavi;analizirati shvaćanjespolnosti iljubaviuBiblijipremaPost1,27 iPost2,21‐25;analizirati ikritičkiprodubitioznake ljubaviprema1Kor13,4‐8.;izraditiskicustupnjevausazrijevanjauljubavi,odprivlačnostiiflertadopraveljubavikojajeuslužbiradostiiživota.3.Upotrazizavrjednotama ‐Tradicionalnevrjednotenaispitu. ‐Utjecajskupinevršnjaka. ‐Štonamsvenudemediji? ‐Opasnostbijega:putpremaovisnostima(droga,duhan,alkohol…). ‐Izbortrajnihvrjednota. ‐Obilježjaljudskeikršćanskezrelosti.Ključnipojmovi:vrjednota, trajnevrjednote,bijeguovisnosti (droga,duhan,alkohol), ljudskazrelost,kršćanskazrelost.Odgojno‐obrazovnapostignuća:usporeditiikritičkiprosuđivativladajućevrjednoteuobiteljiiizvan nje; razumjeti povezanosti između adolescentne krize i različitih oblika bijega odstvarnosti (droga, alkohol…); prepoznati trajne životne vrjednote i znati napraviti izbor iljestvicuvrjednota,ljudskihikršćanskih.Prijedlozizametodičkuobradu:asocijacijanapojmove„tradicionalno“i„moderno“iraspravana temu: može li mladi čovjek čuvati i obdržavati tradicionalne vrijednosti i biti moderan;prikupljanjeianalizatekstovaizčasopisainovinasnakanomprosudbeotomejesmoliovisniomedijima, manipuliraju li nama i kakav utjecaj na nas imaju različite poruke, idoli i modnitrendovi; vođeni razgovor o tradicionalnim vrjednotama koje se gaje u obiteljima i u našemnarodu;otkritidobreilošestranemedijaisuvremenihponuda,osobitoonihkojevoderazličitimovisnostima(droga,alkohol…);istražitinajteževrsteovisnostiusvomegradu(statističkipodaci,analiza,uzroci);napravitiljestvicuvrjednotakojevodeljudskojikršćanskojzrelosti.

Page 273: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

274

II.tematskacjelina:ŽIVOTSCRKVOMIUCRKVINastavneteme1.UstanovljenjeCrkveipripadnostCrkvi

‐ApostolskoiskustvozajedništvasIsusomkaoznakokupljanjazajednicespasenja(npr.Mk2,13‐17).‐ČinikojimajeIsusustanovioCrkvu.‐DogađajPedesetnice.‐NovozavjetneslikeCrkveinjihovoznačenjezarazumijevanjeCrkve(Zajedništvosvetih,NarodBožji,TijeloKristovo,HramDuhaSvetoga).

‐Crkvauispovijestivjere:jedna,sveta,katoličkaiapostolska. ‐ZnakovivjerničkepripadnostiCrkvi(dar,poziviposlanje)Ključnipojmovi:ustanovljenjeCrkve,Crkva–jedna,sveta,katoličkaiapostolska,slikeCrkve–NarodBožji,TijeloKristovo,Zajedništvosvetih.Odgojno‐obrazovnapostignuća:‐razumjetikakoCrkvashvaćasamusebe;navestičinekojimaje Isus ustanovio Crkvu; prepoznati značenje susreta s Uskrslim i događaja Pedesetnice zanastajanje prve Crkve; razumjeti bitna obilježja Crkve: jedna, sveta, katolička i apostolska;razlikovati 4 bitne oznake Crkve: služenje, zajedništvo, slavljenje i naviještanje (svjedočenje)vjere.Prijedlozi zametodičku obradu: asocijacije i vođeni razgovor o pojmu „Crkva“; analiziratiponuđene tekstove evanđelja i iz Djela apostolskih te pronaći mjesta ustanovljenja Crkve irekonstruirati život prve Crkve; u pripremljenoj diskusiji otkriti sličnosti, razlike i poteškoćeživota prve Crkve i Crkvu u današnjem vremenu; asocijacije na novozavjetne slike Crkve ipojašnjenje nekih važnih obilježja (kuća Božja, zajedništvo svetih, Narod Božji, TijeloKristovo…);protumačitikršćanskeistineoCrkvidajejedna,sveta,katoličkaiapostolska.2.Sakramentikršćanskeinicijacije–darovimilosnogaživotaizajedništva‐KrštenjekaosakramentpritjelovljenjaCrkvi(značenje,znakovi,novorođenjeu

Kristu,vrstekrštenja,udioništvouMističnomTijelu–Crkvi,svjedočenjekrštenja)‐Sakramentpotvrde(daroviDuhaSvetoga,znakovikršćanskezrelosti;značenje

potvrde u životu vjernika – rast i hod u vjeri, izgradnja crkvenoga zajedništva,kršćanskosvjedočenjevjere)

‐Euharistija(utemeljenjeeuharistije‐pashalnavečerai"lomljenjekruha",euharistijakaoŽrtva:spomen čin i predanje, obred Svete Mise i Misa kao sljavlje zajedništva s Bogom ibraćom;euharistijakao izvor ivrhunacsvegakršćanskogaživota ikaozalogbudućegaživota.

Ključni pojmovi: kršćanska inicijacije, krštenje, potvrda, euharistija, sakramentalni znakovi,sakramentalniživot,kumovikodprimanjasakramenatakrštenjaipotvrde.Odgojno‐obrazovna postignuća: poznavati biblijske temelje sakramenata inicijacije; shvatitiotajstveno milosno obilježje sakramenata inicijacije i njihovih obrednih znakova u liturgijiCrkve; razumjeti doktrinarni izričaj otajstvenog značenja pojedinih sakramenata kršćanskeinicijacije (krštenje,potvrda,euharistija)zaživotkršćanauosobnom,crkvenom idruštvenomživotu;uočitiunutrašnjupovezanostsakramenatasakramentakrštenja,potvrde ieuharistijeuizgradnji kršćanskoga života i svjedočenja; razumjeti važnost euharistije za život Crkve i svojvlastitiživot;otkritiiprihvatitisvojemjestouCrkviisvojuodgovornostzaCrkvu.Prijedlozizametodičkuobradu: obraditi biblijskupodlogu sakramenatakršćanske inicijacijekrštenje,potvrduieuharistiju, tenaprodubljennačinotkritisakramentalneznakove ipotrebusakramentalnog života vjernika; podijeliti učenicima zadatak (rad u grupama) da pronađutekstove iz "obrednika" sakramenata inicijacije: analiza i razgovor; istraživati doktrinarnesadržaje pojedinih sakramenata i otkrivati otajstva vjere koja oni u sebi sadrže; projiciratidijafilm i potom razgovarati o značenju i uporabi vode, ulja, kruha i vina u ljudskom život tepovezati ih sa simbolikom tih tvari u sakramentima; u tablicu s tri stupca ispuniti rubrike zasvaki od sakramenata inicijacije: predvoditelj slavlja, načini slavlja, mjesta slavlja te rješenjauspoređivati, nadopunjavati i ispravljati; pronaći tekstove iz "obrednika" sakramenata

Page 274: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

275

inicijacije:analizanasatu;izradaosobne"mape"primanjasakramenatainicijacije(fotografije,idr.);razgovorovažnostikumstvakodsakramentakrštenjaipotvrde;anketa,iznošenjevlastitihmišljenjaivođenirazgovoropohađanjusvetemiseiprimanjusvetepričesti:učestalost,glavnamotivacija(ne)pričešćivanja;3.SlužbeikarizmeuCrkvi–slobodnoiradosnoživljenjeevanđelja ‐ŽivotPrveCrkvekaoprimjerCrkvizasvavremena. ‐UlogaapostolauprvojCrkvi‐svjedociiposlaniciUskrsloga.

‐Crkvakaozajedništvo:kolegij (zbor)biskupa iPetrovaslužba,noveslužbe, strukturežupnih,biskupijskihipapinskihvijeća,vjerničkezajedniceicrkvenipokreti.‐SakramentsvetogredaihijerarhijskiustrojCrkve.‐OdnoskarizmatičnostiiinstitucionalnostiuCrkvi.‐RadikalnoživljenjeEvanđelja‐evanđeoskisavjetikaodarDuhaSvetogaCrkvi.‐VjernicilaiciuCrkvi–poziviposlanje(područjalaičkogdjelovanjauCrkviidrušt

Ključnipojmovi: služenje,karizma, institucionalnaCrkva,zajedništvouCrkvi,crkvenipokreti,vjernicilaiciuCrkvi,sakramentsvetogreda.Odgojno‐obrazovna postignuća: objasniti univerzalnost Crkve i razlikovati veze jedinstvaCrkve; razlikovati službe i karizme u Crkvi i navesti primjere jednog i drugog; uočiti krsno islužiteljsko dostojanstvo,mjesto i zadaćumuškarca i žene u životu Crkve; poznavatimjesto iulogulaikauživotuCrkve;nabrojitiipoznavatitemeljnaobilježja3stupnjasvetogareda;uočitivažnostipotrebuvjerničkemolitveizalaganjazaduhovnazvanja.Prijedlozizametodičkuobradu:prikazivanje filma irazgovorovažnimdogađajimanastankaCrkve (video‐projekcija iz serije "Anno Domini"); analiza i interpretacija biblijskih tekstova oulozi apostola Petra i drugih apostola u prvoj Crkvi; prikupljanjematerijala i izrada plakata sprikazomevangelizacijskogustrojaiposlanjaCrkve,odPapeicrkvenogUčiteljstvadosvećenikailaikaužupnimzajednicama;prikazatistrukturežupnihvijećaibazičnihzajednica;protumačitiznačenjepojmovakarizmatičnostiinstitucionalnostCrkveiprikazaticrkveniustrojistrukture;izlaganje s tumačenjem službe, jedinstva i razlika između pape, biskupa, svećenika i vjernikalaikauCrkvi;pobližeupoznatiiobjasnitinaraviznačenjesakramentasvetogredaihijerarhijskiustroj Crkve; ‐ podijeliti referate (anketa: razgovor sa svećenikom; izlaganjepremaDekretuoodgojuiobrazovanjusvećenika,…);voditidiskusijuomjestuiulozivjernikalaikauživotuCrkveidruštvaiodreditipodručjalaičkogadjelovanja.4.JednaCrkvaumnoštvuCrkava–premapunomzajedništvu ‐UniverzalnostCrkve‐Crkvaotvorenasvimnarodimaikulturama. ‐Misijeievangelizacija. ‐VezejedinstvaCrkve:jednavjera,slavljenjesvihsakramenata,hijerarhijskoustrojstvo

CrkvepredvođenePetrovimnasljednikom. ‐Ranjenozajedništvoipozivnanjegovuobnovu. ‐EkumenskonastojanjeokojedinstvaKristoveCrkve.Ključni pojmovi: misije, evangelizacija, univerzalnost i jedinstvo Crkve, zajedništvo,ekumenizam.Odgojno‐obrazovnapostignuća:uočitiprisutnostCrkveusvimkulturamainarodimaishvatitinjezinu univerzalnost s obzirom na njezino spasenjsko poslanje; uočiti znakove i poznavatipodručjamisijskog i evangelizacijskogdjelovanjaCrkve;objasniti pojamCrkvekaozajedništvaprema Drugom vatikanskom saboru; objasniti pojam, važnost i ciljeve ekumenizma; osjetitipotrebuvlastitogangažiranjanapoljuekumenizmaimolitizajedinstvosvihkršćana.Prijedlozizametodičkuobradu:analiziratibiblijsketekstoveicrkvenedokumenteoposlanjuizadaćiCrkveusvijetu,međurazličitimkulturamainarodima;upoznatirazličitekršćanskeCrkvekoje su prisutne u našem mjestu i/ili bližoj okolici; odrediti bitna obilježja i veze jedinstvaKristoveCrkve; analiziratidekretoekumenizmu"Unitatisredintegratio"Drugogavatikanskogsabora;naznačitibitnekorakeuekumenskomnastojanjuokojedinstvaKristoveCrkve.

Page 275: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

276

5.Marija–uzorvjereimajkaCrkve ‐MarijauBožjemplanuspasenja. ‐Marija–uzorvjere. ‐Marija–majkaCrkveisuradnicaudjeluotkupljenja. ‐ŠtovanjeBlaženeDjeviceMarijeuliturgijiiuCrkvi(uHrvata).Ključnipojmovi:Marija–uzorvjere,Marija‐MajkaCrkve,liturgijskoštovanjeMarije.Odgojno‐obrazovnapostignuća:otkritiMarijinuuloguimjestoupovijestispasenja;poznavatiodlikeMarijinevjerepokojimajeuzorvjeriCrkviisvimvjernicima;razumjetiMarijinuuloguuKristovu životu i djelu Kristova otkupljenja; navesti neke oblike štovanjaMarije u liturgiji i uCrkvi,osobitouhrvatskomenarodu;otkritiMarijinomjestou svomvlastitomživotu i slijeditiprimjernjezinevjereipovjerenjauBoga.Prijedlozi zametodičku obradu: navesti i interpretirati neke biblijske i otačke tekstove tetekstove crkvenih dokumenata o Marijinoj ulozi u povijesti spasenja; pravljenje plakata svažnijim imenimakojeCrkvapridajeMariji;promatranje i interpretacijaslikasmarijanskomimariološkomtematikom,uzkatalogpitanjaivođenirazgovoroprikupljenimpodatcima;pisanjekratkogesejaoMariji; izradazemljovidnekarteCrkveuHrvatasnekimvažnijimmarijanskimsvetištimaititulamakojijojseunjimapridaju.III.tematskacjelina:ZAJEDNICAKOJAOSLOBAĐAISLUŽI–POVIJESTCRKVENastavneteme1.Susretsantičkimsvijetom–evanđeoskaslobodaimučeništvo ‐Širenjekršćanstva. ‐Moralno‐religiozniživot. ‐Vrijemeprogonaivrijemeslobode. ‐Monaštvo.Ključni pojmovi: širenje kršćanstva, progon i sloboda Crkve, vjerski i moralni život prvihkršćana,monaštvo.Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati obilježja i strukturu prve kršćanske zajednice;prepoznati ulogu i značenje života i djelovanja sv. Pavla; prepoznati poteškoće s kojima sesusretala prva Crkva u svom okruženju (među Židovima, u susretu s antičkim svijetom i uRimskomcarstvu); razumjetiuzroke,posljedice i značenjeprogonaCrkveuRimskomcarstvu;objasniti pojam mučeništva i nabrojiti najpoznatije ranokršćanske mučenike na našimprostorima;objasnitiznačenjecaraKonstantinaicaraTeodozijazapovijestCrkve.Prijedlozizametodičkuobradu: analizirati biblijske tekstove o širenju prve Crkve i Pavlovumisionarenju; vođeni razgovor o prilikama u kojima se događalo širenje kršćanstva;promatranjezemljovidaiskiciranjementalnemapePavlovihputovanjaunastojanjuokoširenjakršćanstva; pripovijedanje i izlaganje o ranokršćanskim mučenicima na hrvatskom prostoru;film o povijesnim događanjima iz ranokršćanskih vremena na hrvatskim prostorima; izradaplakata;izradaumnemape.2.Kršćanstvonahrvatskomjezičnompodručjuusrednjemvijeku ‐SeobanarodainjihovulazakuCrkvu. ‐KorijenikršćanstvanadanašnjemhrvatskomjezičnomprostoruprijedolaskaHrvata. ‐VjerovanjastarihHrvata. ‐DolazakipokrštavanjeHrvata–pokrštavanjeiztrisredišta:Rima,BizantaiAkvileje. ‐Nastajanjehrvatskedržaveivezespapom(641,679,879,1075.g.). ‐Glagoljaštvoićirilometodskabaština.Ključni pojmovi: seoba i pokrštavanje poganskih naroda, vjera starih Hrvata, pokrštavanjeHrvata,vezehrvatskedržavesPapom,glagoljaštvo,ćirilometodskabaština.Odgojno‐obrazovna postignuća: navesti glavna vjerovanja starih Hrvata prije pokrštenja(staroslavenskavjerovanja);objasnitiprocespokrštavanjaHrvatairazvojkršćanstvananašemprostoru; razumjeti značenje veza s papom za nastajanje hrvatske države; prepoznatipovezanostpočetakapismenostiuHrvatasCrkvom(glagoljica);

Page 276: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

277

Prijedlozizametodičkuobradu:proučitisudskizapisnikoKvirinuSisačkomkojijepogubljenza vrijeme caraDioklecijana (usp. Ž. Kustić,MaliključpovijestiCrkveuHrvata, str. 235‐236);pronaći i analizirati narodne pripovijetke koje govore o vjerovanju starihHrvata; posjetiti pomogućnosti neke ranokršćanske spomenike na našim prostorima; napraviti pano safotografijamaicrtežimastarohrvatskihcrkvica;gledanjeisječkapovijesno‐dokumentarnogfilmaHTV‐a,KršćanstvoiHrvati.3.Crkvausrednjemvijeku–odduhovnogikulturnogprocvatadoratovairaskola ‐Benediktinskisamostani‐rasadištaznanjaikulture. ‐UdaljavanjeIstokaiZapada. ‐ProdorIslamaikrižarskiratovi. ‐Inkvizicija. ‐Crkvaidržava.Ključnipojmovi:sv.Benediktibenediktinci,redovništvo,Istočniraskol,prodorIslama,križarskiratovi,inkvizicija.Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati pojavu i razvoj redovništva, osnivanje škola isveučilišta, promicanje pismenosti i kulture, ukidanje ropstva, laičku investituru i Grgurovskuobnovu kao najvažnije doprinose Crkve u srednjem vijeku; upoznati vjerodostojne činjenice irazumjetiproblematikukrižarskihratovaiinkvizicijekaotamnestraneCrkvesrednjegavijeka;kritički i objektivnoprotumačitipozitivne inegativne straneCrkveu srednjemvijeku;navestiuzroke i razumjeti posljedice istočnog raskola 1054. godine; navesti temeljna obilježjaPravoslavlja i razlike u odnosu na Katoličku Crkvu; razvijati sposobnost uvažavanja tuđihstajalištaimišljenja;uočitiodgovornostsvijuzazajedničkiživotudruštvuiCrkviPrijedlozi za metodičku obradu: Istraživanje tekstova i dokumenata; vođeni razgovor orazlozima udaljavanja Istoka i Zapada te raskola među kršćanima; pripovijedanje i izlaganje;diskusija(parlaonica);film;izradaplakata;izradaumnemape.4.Crkvakršćanskogasluženjasiromašnima‐dominikanciifranjevci(13.‐14.st.) ‐Ustanovekršćanskesolidarnosti. ‐Siromaštvokaoevanđeoskiideal. ‐Dominikanciifranjevci. ‐BiskupKažotić‐organizatorvisokogškolstvauHrvatskoj.Ključni pojmovi: evanđeosko siromaštvo – evanđeoski ideal, prosjački redovi, sv. Dominik idominikanci,sv.Franjoifranjevci,visokoškolstvouHrvatskoj,biskupKažotić.Odgojno‐obrazovna postignuća: poznavati neke načine i oblike organiziranja po kojima seKatolička Crkva brinula za siromašne, bolesne, odbačene; otkriti ulogu prosjačkih redova unavještanju i svjedočenju evanđelja u doba krize Crkve; poznavati ulogu dominikanaca ifranjevacauživotuCrkveuhrvatskomenarodu;poznavatiuloguCrkveuorganiziranuvisokogškolstvauHrvatskoj,osobitobiskupaKažotića.Prijedlozizametodičkuobradu:vođenirazgovorouloziCrkveupomaganju ljudima,osobitosiromašnima i brigu Crkve i države za njih; na temelju dokumenata analizirati razloge krizeCrkve i života kršćana navedenog razdoblja, pripovijedanje i izlaganje povijesnih događaj ičinjenica o djelovanju dominikanaca i franjevaca u našim krajevima; diskusija (parlaonica);izrada plakata; izrada umne mape; gledanje isječka povijesno‐dokumentarnog filma HTV‐a,KršćanstvoiHrvati.5.Crkvaudobahumanizma–promicanjevjere,tradicijeikulture ‐Zanimanjezaknjigu. ‐MarkoMarulićinjegovutjecajnaeuropskuduhovnost. ‐Islamizacijananašimprostorima. ‐UlogaCrkve,osobitofranjevacauočuvanjuvjerenahrvatskomjezičnomprostoruKljučni pojmovi: humanizam, Marko Marulić, islamizacija, dominikanci, franjevci i svjetovnisvećeniciuvremenuOtomanskeokupacije.Odgojno‐obrazovnapostignuća:otkritivažnostopismenjavanja iknjigezaduhovni ikulturni

Page 277: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

278

životnaroda,upoznatiuloguMarkaMarulićaustvaranjuhrvatskogaieuropskogahumanizma;poznavati osnovne činjenice iz razdoblja islamizacije hrvatskih i katoličkih prostora, navestinekepodatkeouloziCrkve,svećenikairedovnikauočuvanjuvjereikulturehrvatskoganarodau doba Otomanske okupacije; uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih,nacionalnih,vjerskih,povijesno‐kulturoloških)tepoznavanjaipoštovanjadrugihvjeraikultura.Prijedlozizametodičkuobradu:istraživanjepovijesnihdokumenataičinjenica;upoznavanjesdjelom Marka Marulića za vjerski i kulturni život naroda; analiza nekih dokumenata,pripovijedanjeiizlaganjepovijesnihdogađajaičinjenicaokoislamizacijenašihprostora;analizai interpretacijapovijesnih iknjiževno‐umjetničkih tekstova;diskusija (parlaonica); film; izradaplakata; izradaumnemape;osobna istraživanjaučenika ipisanjekratkihreferataopojedinimtemama.6.Vrijemedubokihpodjela–reformacijskakrizaiobnovaCrkve ‐Znakovipromjena. ‐Religioznakriza. ‐Protestantskareformacija. ‐TridentskisaboriobnovaCrkve.Ključni pojmovi: kriza Crkve na Zapadu, Protestantska reformacija, Martin Luther, Zapadniraskol,Tridentinskisabor,obnovaCrkve.Odgojno‐obrazovnapostignuća: navesti uzroke te objasniti tijek i ishode Zapadnog raskola;nabrojiti reformatore i objasniti glavne crte njihova nauka (Martin Luther, Jean Calvin, UrlichZwingli); opisati nastanak i specifičnosti anglikanske Crkve; razumjeti značenje TridentskogsaborauobnoviCrkvenakonreformacije;upoznatiznačajnuuloguisusovacausveopćojobnoviCrkveiopisatimisijskipokretuobnoviCrkve.Prijedlozizametodičkuobradu:predstavljanje i istraživanjevažnijihčinjenica idokumenata;vođenirazgovorouzrocimaiposljedicamaprotestantskereformacije;pripovijedanjeiizlaganje;analiza i interpretacija tekstova; diskusija (parlaonica); izrada plakata; izrada umne mape;gledanjeisječkapovijesno‐dokumentarnogfilmaHTV‐a,KršćanstvoiHrvati.7.Crkvaimodernodoba–duhovni,prosvjetniikulturnipreporod

‐NoviodnosidržaveiCrkve.‐Uvrtloguprosvjetiteljstva.‐Processekularizacije.‐ProsvjetiteljskaulogaCrkveuhrvatskomnarodu: ‐PrvahrvatskagramatikaisusovcaBartolaKašića; ‐ Literarno stvaralaštvo i znanost (Andrija Kačić Miošić, Juraj Habdelić, Ivan

Lukačić,RuđerBošković); ‐Organizacijavisokogškolstva(Zadar‐dominikanci,Zagreb‐isusovci,Lepoglava

‐pavlini);‐Crkvaunarodnompreporodu(MaksimilijanVrhovac,kard.JurajHaulik,JurajDobrilaidr.).

‐ZbivanjauCrkvinahrvatskomegovornompodručjuu19.stoljeću.Ključnipojmovi:prosvjetiteljstvo,sekularizacija,prosvjetiteljskaulogaCrkveuHrvata;Crkvaunarodnompreporodu,Crkvau19.stoljeću,crkvenivelikaniduhaiuma.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije;poznavati djelovanje i poteškoće Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse(Deizam,racionalizam,sekularizacija,liberalizam,ateizam);prepoznatinekezaslugepojedinacaizredovaCrkveunašemnarodunarazličitimpodručjimadruštvenogživota(AugustinKažotić,AndrijaKačić‐Miošić,JosipJurajStrossmayer,BartolKašić,RuđerBošković,StjepanGlavač,JurajHaulik)Prijedlozi za metodičku obradu: istraživanje, analiza i interpretacija izabranih povijesnihtekstova i dokumenata; izrada plakata i mentalne mape o važnijim povijesnim događajima ičinjenicama; proučiti statut katedralne škole u Zagrebu čiji je utemeljitelj bio bl. AugustinKažotić (usp.F.Šanjek,Kršćanstvonahrvatskomprostoru, str.174‐177.);pripremiti referateo

Page 278: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

279

doprinosudominikanaca, isusovaca i pavlinau razvoju visokog školstva uHrvatskoj; gledanjeisječkapovijesno‐dokumentarnogfilmaHTV‐a,KršćanstvoiHrvati.8.Crkvausuvremenomsvijetu–služiteljicačovjekaičovječanstva

‐Novamisaonastrujanja(liberalizam,marksizam,ateizam…).‐ZanijekaničovjekiprogonjenaCrkva(utotalitarnimrežimimau20.stoljeću).

‐Hrvatskikatoličkipokretu20.stoljeću(A.Mahnić).‐ProgonjenaCrkvauHrvata(KardinalStepinac:simbolmučeničkeCrkve).‐BrigaCrkvezaraseljenuHrvatskuiočuvanjenacionalneopstojnosti.‐Crkvauslobodnojdržavi:novoproljećeiodgovornostCrkve.

Ključni pojmovi: liberalizam, marksizam, totalitarni režimi, progonjena Crkva u Hrvata,raseljenaHrvatska,Crkvauslobodnojdržavi.Odgojno‐obrazovnapostignuća:prepoznatidoprinosCrkveurazvojuznanostiidemokracijetenjezinozalaganjezasocijalnupravdu;nabrojitinovinekojeuCrkvudonosiII.vatikanskisabor;razumjetirazlogestradanjaCrkveuvrijemetotalitarnihsustava(nacizam,komunizam)itijekomDomovinskograta;nabrojitihrvatskesveceiblaženike.Prijedlozizametodičkuobradu:analizavideoprojekcije:"KatoličkacrkvauHrvata",Kršćanskasadašnjost,Zagreb;upoznavanjebitnihčinjenicaHrvatskogkatoličkogpokretaivođenirazgovorouloziCrkveuduhovnom,kulturnoimoralnomživotunaroda;analiziratinekegovorekardinalaStepinca u vrijemeDrugoga svjetskog rata; proučiti propovijedpape IvanaPavla II. prigodomproglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca uMariji Bistrici 3. 10. 1998.; izradamape sprikazomKatoličkeCrkveuhrvatskomnaroduiKatoličkeCrkveuHrvatskoj;analizaulogeSveteStoliceupriznanjuhrvatskeneovisnosti;gledanjeisječkapovijesno‐dokumentarnogfilmaHTV‐a,KršćanstvoiHrvati.IV. tematska cjelina: S CRKVOM NA PUTU VJERE I SLOBODE – MOLITVA, SLAVLJE,

SVJEDOČENJENastavneteme1.MolitvaCrkve,osobnaizajedničkamolitva

‐molitvakaoizrazvjereištovanjaBoga(zajedničkoobilježjereligija)‐molitvauStaromezavjetu

‐molitvapsalamaivrstemolitve(prozbena,zahvalna,hvalbena)‐Isusmoliteljučisvojeučenikemoliti(Očenaš)‐molitvauživotuprveCrkveiCrkvekrozpovijest(odabraniprimjeri)‐molitvaCrkvedanas ‐liturgijskaiprivatnamolitva,osobnaizajedničkamolitva ‐osnovnekršćanskemolitve ‐kršćanskatradicijameditacijeirazmatranja

‐molitvauiskustvimaduhovnihpokreta ‐molitvaosvjetljavaživot.Ključni pojmovi: molitve Bogu, molitva u religijama, vrste molitve, Isus molitelj, Oče naš,liturgijska molitva, privatna molitva, osobna i zajednička molitva, Časoslov naroda Božjega,meditacijairazmatranje.Odgojno‐obrazovna postignuća: navesti definiciju molitve i razumjeti molitvu kao temeljniljudski stav pred Bogom; na primjerima psalama raspoznati vrste molitve; otkriti važnostmolitveu Isusovuživotu; razlikovati liturgijsku iprivatnumolitvu;navestiosnovnekršćanskemolitve; razumjeti povezanostmolitve i života; razumjeti i doživjeti kršćanskumeditaciju kaodublji oblik molitve; obrazložiti važnost osobne molitve tijekom dana, tjedna i u kršćanskojzajednici; opisati neke molitvene izričaje i geste; razvijati osjećaj za duhovnu dimenzijupostojanjairazvijatisposobnostigledanja,doživljavanjaikontemplacije(naglasitivažnostmiraisamoćeuljudskomživotu).Prijedlozi zametodičku obradu: na primjerima otkrivati zajedničke i razlikovne elementemolitve u religijama; pronalaženje i analiza psalama; pronalaženje tekstova o Isusu kaomolitelju;čitanjeianalizamolitavaimolitvenihobrazaca;vođenirazgovoropotrebi,važnostii

Page 279: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

280

praksi molitve u kršćanskom životu; analiza i interpretacija tekstova o molitvi i molitvenihtekstova; pantomima i scensko prikazivanje molitvenih gesta; pisanje i izgovaranje molitve;meditacija uz promatranje reprodukcija i glazbenu pratnju; izrada mentalne mape; slušanjemeditativnecrkveneglazbe.2.Slavitiživotucrkvenomzajedništvuislavljima ‐Čovjekovapotrebazazajedništvomislavljem

‐Druženjaislavljamladih. ‐Iskustvozajedništvaukršćanskimzajednicamamladih. ‐hodočašća,križniputiputsvjetla,glazbenifestivali,športskaokupljanja ‐Liturgijamladihiliturgijažupnezajednice.Ključnipojmovi:crkvenaslavlja,liturgija,liturgijskaslavljamladih,liturgijažupnezajednice.Odgojno‐obrazovnapostignuća: uvidjeti i objasniti zašto je čovjeku za život i vjerupotrebnazajednica; otkriti povezanost slavlja i druženja; poznavati načine crkvenog organiziranja,druženja islavljamladihvjernika;otkriticrkvenozajedništvokaoputmladenačkogvjerničkogživota;prepoznativažnostdoprinosamladihucrkvenimiliturgijskimslavljimaCrkve.Prijedlozi za metodičku obradu: izmjena iskustava, analiza novinskih tekstova i porukamladima te vođeni razgovor o potrebi druženja među mladima; čitanje s analizom iinterpretacijom odabranih tekstova; promatranje i interpretacija fotografija; likovno i pisanoizražavanje; izrada plakata. razgovor o preprekama i poteškoćama umeđusobnim susretima;scensko izražavanja; rješavanje problemskih situacija; istraživanjemogućnosti druženjameđumladimkršćanimaiizradazidnihnovina.3.Dobrovoljstvokaooblikopćeljudskogikršćanskogsluženja ‐Svevažnousvijetudogađasezatoštonetkočinivišenegoštomora. ‐Isusovprimjersluženjanadahnjivaojebrojnekršćanekrozpovijest.

‐Dobrovoljnokršćanskosluženjedanas‐primjeriisvjedočanstva.‐Dobrovoljstvokaoputljubaviistvaranjaboljegasvijeta.‐Zajednosasvimljudimadobrevolje.

‐Mogućnostidobrovoljnogsluženjamladih.‐Usocijalnimustanovama,ukampovima,usiromašnijimzemljama.Ključni pojmovi: kršćansko služenje, dobrovoljstvo (volontarijat), mladenačka društvadobrovoljstva(volontera).Odgojno‐obrazovnapostignuća: prepoznati biblijsko utemeljenje i mogućnosti dobrovoljnogkršćanskog služenja; razumjeti i opisati Isusov primjer služenja i radikalnost toga služenja;otkriti i poznavati različite oblike kršćanskog služenja kroz povijest, osobito brigu Crkve zamlade, napuštene, siromašne i potrebite; poznavati oblike dobrovoljnog služenja mladih urazličitim socijalnimustanovama;prihvatiti dobrovoljnost i dobrovoljno služenjedrugimakaoizrazvlastitogživotnogivjerničkogopredjeljenja;razvijatisposobnostzadruštveniangažman,tj.zaaktivno iodgovornosudjelovanjeuživotudruštva(osudanepravde,borbazapravdu) tespremnostizgradnječovječnijegdruštva.Prijedlozizametodičkuobradu:problemskopitanjeidiskusijaospremnostidanašnjihljudinasluženje drugima: služenje ili briga samo za sebe (sebičnost); analiza i tumačenje biblijskihtekstova koji govore o Kristovu i kršćanskom primjeru služenja potrebnima; promatranje ianalizasadržajadokumentarnih isimboličkih fotografijaoproblemimasocijalnogsiromaštva imogućnostima pomaganja; igra uloga, promjena perspektive u interpretaciji sadržajadokumentarne i simboličke fotografije; napraviti skicu o tome kako postati član dobrovoljnihudrugamladiištosemožečiniti;izradaplakatanatemudobrovoljstva.

Page 280: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

281

TREĆIRAZRED

I.tematskacjelina:KRŠĆANSKOPOIMANJEČOVJEKANastavneteme1.ČovjekkaostvorenjeislikaBožja

‐Biblijskopoimanječovjekainjegovaaktualnost.‐Čovjekkaoosobaisubjekt:

‐čovjekkaojedinstvotijela,dušeiduha;‐dostojanstvoljudskeosobeinjezinaprava.

‐Čovjekkaobićeodnosa:‐čovjekkaopovijesnobićeibićekomunikacije;‐čovjekkaospolnobiće(cjelovitogledanjenaspolnost)‐čovjekkaodruštvenobiće(obitelj,zajednica,društvo);‐čovjekkaokulturnoipolitičkobiće.

‐Čovjekusmjerenprematranscendenciji. ‐Utraganjuza"domovinom"(unapetostiizmeđugrijeha,otkupljenjaidovršenja).Ključni pojmovi: čovjek osoba i subjekt, slika Božja, dostojanstvo ljudske osobe, čovjek ‐jedinstvoduha,dušeitijela,ranjeniispašeničovjek,besmrtnost.Odgojno‐obrazovnapostignuća: ‐shvatitida izashvaćanjačovjekapostojeprijepornapitanjakoja imaju ideološka, politička, društvena i kulturna obilježja; uočiti neke različite i raširenepogledenačovjekauodnosunakršćanskuslikučovjeka;objasnitiznačenječovjekakaoosobeisubjektanatemeljubiblijskogteksta(Post1,26);prepoznatiubiblijskojslicičovjekauporištezameđuljudske odnose; objasniti razliku između biblijskog i suvremenog poimanja čovjeka;razumjetiteološkoantropologijskopoimanječovjekakaostvorenog,ranjenog,spašenog,etičkogibesmrtnogbića.Prijedlozi zametodičku obradu: identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija; vođenirazgovor i diskusija o različitim obilježjima ljudske osobe; kritičko čitanje i interpretacijabiblijskihidrugihtekstovasusporednimpromatranjemianalizomdokumentarneisimboličkefotografije i ilustracija; pribiranje i vrjednovanje novinskih isječaka, iskustava i primjera izživotakoji tematizirajučovjekakaoosobu,njegovodostojanstvo iposlanje izajedničkikritičkiodabirbitnihpotrebaiobilježjačovjeka;igrauživljavanjaurazličiteživotnesituacijestraženjemodgovoranavažnaživotnapitanja;pisanjekratkogeseja.2.Isusovputkaoparadigmakršćaninovaputa

‐ObraditinekevažnijebiblijsketemekaopoticajezanasljedovanjeKrista‐Označitinekabitnaobilježjakršćaninovaputa:strahopoštovanje,milosrđe,pomirenje,ljubav,pravednost.

Ključnipojmovi:voljaBožja,milosrđe,opraštanje,pomirenje,pravednost,kršćanskaljubav.Odgojno‐obrazovna postignuća: otkriti važnost izgradnje kršćanskoga života u stavupovjerenjauBogakoji ljubičovjeka iželimupostignućepunineživota; spoznatidanašavoljanije uvijeku suglasnosti sBožjomvoljom;upoznatiKristovnačin vršenja voljeOčeve i otkritivlastiti put vršenja volje Božje; izdvojiti i opisati neka važna obilježja kršćanskog života pokojima čovjek u vlastitom životu i u svijetu može ostvariti Božju volju promičući milosrđe,pomirenje,ljubavipravednost.Prijedlozizametodičkuobradu:evokacijskirazgovoriigraasocijacija;istraživanje;izlaganjestumačenjem glavnih pojmova; analiza, kritička prosudba i interpretacija biblijskih tekstova;identifikacijski razgovor i stvaranjekatalogapitanjasproblemskomsituacijomovršenjuvoljeBožjeuosobnomživotuiživotuzajednice;promjenaperspektiveipisanjesuprotnatekst:voljaBožja –moja volja; vođeni razgovor s tumačenjima pojmovamilosrđe, opraštanje, pomirenje,pravednost, ljubav; pravljenje nacrta vlastitog života suobličena volji Božjoj; izrada mentalnemapeiliizradaplakata.

Page 281: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

282

II.tematskacjelina:ČOVJEK‐MORALNOBIĆENastavneteme1.Čovjek‐polazišteetičkograzmišljanja

‐ Različita poimanja, slike i definicije čovjeka, te povezanost svjetonazora santropološkimpristupomčovjeku:biologija, filozofija,psihologija, sociologija, teologija,literaturaiumjetnost.‐Čovjekkaoetičkobiće,svjesnosvogadjelovanja(actushominis,actushumanus).

‐Čovjekkaomoralnisubjektikaomoralniobjekt.Ključnipojmovi: čovjek ‐ etičko biće, čovjek ‐moralno biće,moralni subjekt,moralni objekt,moralnanačela,moralnaodgovornost.Odgojno‐obrazovnapostignuća:prepoznatirazličitedefiniciječovjekauspecifičnompoimanjupojedinihznanostiočovjeku;razumjetipojmoveetika,moralikršćanskimoral.Prijedlozi zametodičku obradu: prosudba različitih pristupa i slika o čovjeku koje stvarajurazličite znanosti;postavljanjeproblema i raspravao svijetumladih: imati iline imati etičke imoralnenorme,prihvaćatiiliodbacivatimoral;odabirdokumentarnihisimboličkihfotografijasmoralnom tematikom i rasprava o njihovim porukama u poveznici s etičkim i moralnimnormamaiživotom;intervjuučenikailidrugeosobeounaprijedpripremljenojtemismoralnomproblematikom;vođenimrazgovoromitumačenjemusvojitiosnovneetičkepojmove.2.Kriterijidobraizla ‐Biološkaetika(selekcija,mutacija,preživljavanje). ‐Filozofskaetika(ljudskanaravkaopolazišteikriterijetičkogdjelovanja). ‐Senzualizam(dobroještoodgovaraosjetilima). ‐Pragmatizam(normativnamoćčinjeničnogstanja). ‐Diktaturavećine. ‐Utilitarizam. ‐Ideološkaetika(dobroještoodgovarasustavu). ‐Pravnipozitivizam(dobroještopropisujezakon).Ključni pojmovi: dobro, zlo, ljudska narav, univerzalna načela; senzualizam, pragmatizam,utilitarizam.Odgojno‐obrazovna postignuća: navesti uvjete o kojima ovisi moralnost čovjekovih čina(shvaćanje dobra i zla te njihove razlike, sloboda, spoznaja i prirodni zakon kao univerzalnanorma);prepoznatidruštveneutjecajenaoblikovanjekriterijaodređivanjadobraizla.Prijedlozi zametodičkuobradu:problemsko razmatranje različitih etičkih pristupa i etičkihteorijeočovjeku,ljudskojnaraviidjelovanju,kriterijimadobraizla;usporednočitanjeianalizatekstovasporukamakojenudenekeetičketeorijeipristupi;sučeliti ljestvicuopćeprihvaćenihvrjednota s nekim etičkim ponudama (pragmatizam, utilitarizam…); napraviti pojedinačne, apotomzajedničkekriterijezavrednovanjedobraizlaiučinitiusporednuprosudbu.3.Odnosvjereimorala

‐Obilježjamoralnosti:‐moralnost‐izvanjskaiunutarnja;‐načeladjelovanja:autonomno,heteronomno,teonomno;‐moralnostkaodruštvenastvarnost.

‐Odnosnaraviimilosti(prirodniiobjavljenimoralnizakon). ‐Odnosvjereimorala.Ključni pojmovi: narav i milost, prirodni i objavljeni moral, izvanjska i nutarnja moralnost,autonomnamoralnost,vjeraimoral.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti razliku između prirodnog i objavljenogmoralnogzakona; uočiti postojanje objektivnih moralnih normi; objasniti povezanost vjere i morala;poznavati obilježja ljudske moralnosti, izvanjska i unutarnja, te načela moralnog djelovanja;razumjetiiusvojitinačelamoralnogdjelovanja;uočitibitnupoveznicuizmeđuvjereimoralaiupoznatinjihovoznačenjezaistinskikršćanskiživot.

Page 282: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

283

Prijedlozizametodičkuobradu:analiziratiuskupnomradunekezapovijedi,naredbe,pravilainorme iz svakodnevnog života: uočiti koje su od njihmoralne norme, a koje nekoga drugogatipa; analizom biblijskih i drugih tekstova upoznati i izdvojiti obilježja ljudske moralnosti inačelamoralnogdjelovanjakoja imajuobilježjaobjektivnihmoralnihnormi;voditi razgovoropoveznicivjereimoralaukršćanskommoralnomponašanjuisvakodnevnomživotu;problemskiotvoritipitanjeodnosavjereimoralaukršćanskomživotu,iodgovoritinapitanje:jelimoralnoponašanjedanašnjemladežiiodraslihuskladuskršćanskimmoralom.4.Savjest‐normaetičkogdjelovanja

‐Pojam"dobra"ipojam"vrjednote":‐ljestvicavrjednota;odnosvrjednotaidobrausebi

‐Pojamiznačenjekreposti,temeljnekreposti.‐Pojamiznačenjesavjesti:

‐savjestucivilizacijamaikulturamaantike;‐savjestuSvetompismuStarogazavjetaiNovogazavjeta;‐savjestustarokršćanskihpisaca;‐savjestunaukuDrugogvatikanskogkoncila.

‐Vrstesavjestiiodgojsavjesti‐savjestusklađenasmoralnimvrjednotama.Ključnipojmovi:dobroivrjednota,savjest,glassavjesti,slobodasavjesti,kolebljiva,popustljivailaksnasavjest,iskrenaisigurnasavjest,krjepost,temeljnekrjeposti.Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati razliku između pojmova "dobro", "vrijednost" i„vrjednota“;razumjetiiobjasnitipojamkršćanskekreposti;objasnitipojamsavjestiirazumjetinužnostnjezinogusklađivanjasmoralnimvrjednotama;navestioblike(vrste)savjestiinjihovoshvaćanjeubiblijskimtekstovima,kršćanskimspisimaiUčiteljstvuCrkve.Prijedlozi za metodičku obradu: u vođenom razgovor analizirati svakodnevne pojaveiskrivljavanja vrjednota i pridavanja "dobrima" drugačijih "vrijednosti" nego što to njihova"prirodnasvrha"zahtijeva; izraditi tabelurazličitihvrjednotapremakategorijama:materijalnevrijednosti, duhovne imoralne vrjednote, estetske, psihičke stvarnosti; u biblijskim i otačkimtekstovima te dokumentima Učiteljstva pronaći i analizirati vrste savjesti te tražiti načinenjihovausklađivanjas„dobrom“imoralnimvrjednotama;uvođenomrazgovoruodreditipojamivrstesavjestitemogućnostdjelovanjauskladustimeusvakodnevnomživotu.5.Savjestpredzakonomisuvremenimetičkimpitanjima

‐Savjestizakon. ‐Pitanjetemeljnogetičkogkonsenzusaupluralnomisekularnomdruštvu.

‐Zlatnopravilokaovrhunachumanističkeetike. ‐Univerzalnaetikaisvjetskereligije.Ključni pojmovi: savjest i zakon, humanistička etika, univerzalna etika, etički konsenzus,moralnevrjednote,moralnenorme,Zlatnopravilo.Odgojno‐obrazovnapostignuća: prepoznati izvoremoralnosti ljudskih čina (sloboda, objekt,nakana,okolnosti);navestiZlatnopravilomoralnostiiprepoznatigakaovrhunachumanističkeetike;prepoznatisličnostitemeljnihmoralnihzahtjevausvjetskimreligijama.Prijedlozi zametodičku obradu: problemski stvoriti dvojbu o potrebi poštivanja i slušanjaglasa vlastite savjesti pri donošenju odlukau važnim životnim zgodama ili se ponašati prematrenutačnoj koristi, probitku ili situaciji; analizirati Zlatno pravilo kao vrhunac humanističkeetikeiodreditinjegovegranice;grupniradnatemu:"Moralnenormevelikihsvjetskihreligija"usvrhuotkrića shvaćanjamoralnosti u različitimkulturnim i religioznim sredinama, uočavajućirazličitostisličnostimoralnihnormiidilemeokostvaranja„univerzalneetike“kojudanasnekizastupajuipromiču.

Page 283: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

284

III. tematska cjelina: LJUBAV PREMA BOGU I BLIŽNJEMU ‐ TEMELJI KRŠĆANSKEMORALNOSTINastavneteme1.Bog–temeljkršćanskemoralnosti ‐Bog‐NajvišeDobro. ‐Bogkaosavršeno"dobrousebi,izvorisvrhapostojanjasvakoga"dobra". ‐Moralnostiplanspasenja:voljaBožjaiputosobnesreće. ‐Moralnostiodgovornost:datiBoguodgovor,otvorenostDuhuBožjemu. ‐Krist‐mjerakršćanskemoralnosti.Ključnipojmovi:Bog–najvišeDobro,Bog–temeljkršćanskemoralnosti,starozavjetnimoral,novozavjetnimoral,Kristovmoral,kršćanskimoral.Odgojno‐obrazovnapostignuća:razumjetitvrdnjudaječovjekuBognajvišeDobro;shvatitidase na Bogu koji je najviše Dobro temelji kršćanski moral; otkriti i shvatiti odnos izmeđukršćanskogmoralaičovjekovemoralneodgovornostiuvršenjuljudskihčina;upoznatiobilježjapojma„vršitivoljuBožju“injegovoznačenjezakršćanskiživot;objasnititvrdnjudajeIsusKristmjerakršćanskemoralnosti.Prijedlozi zametodičku obradu: prikazivanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoćunovinskih izvješća i dokumentarne fotografije; pripremljena diskusija o Bogu kao najvišemDobruiljudskojslobodipredpitanjemizboraizmeđudobraizlastemom:jeličovjekodgovoranzadobroizlokoječini?;čitanje,analizaiinterpretacijabiblijskihtekstovaukojimasepokazujeBožjiplansčovjekomuvršenjuidobrapostignućuosobnesreće;skupniradivođenirazgovorna temu čovjekove sposobnosti izbora i moralne odgovornosti u biranju između dobra i zla,dobrihpostupakai lošihpostupaka,pravednihinepravednihčina;analizabiblijskihtekstovaskatalogompitanjateskupnoprikupljanjepodatakaoKristovimmoralnimnačelimakaotemeljukršćanskogamorala;pravljenjeplakataotemeljnimnačelimakršćanskogamorala.2.Objavljenimoralnizakon–temeljnizakon

‐Potrebazakonauljudskomživotu(vrstezakona).‐Dekalog‐objavljeniBožjizakon‐potrebaranjenogčovjeka.

‐Dekalogiprirodnimoralnizakon(ulogarazumaislobode). ‐Božjizakon:unosirediskladuodnosupremaBoguičovjeku.

(istaknuti neke: štovanje pravoga Boga, promicati istinu i ljudski život, poštovatiroditelje,poštivatituđevlasništvo).

Ključni pojmovi: Dekalog – objavljeni Božji zakon, prirodni moralni zakon, štovanje Boga,poštovanječovjeka,ljudskaprava.Odgojno‐obrazovna postignuća: otkriti postojanje objektivnih moralnih normi u osobnomživotuidruštvu;razumjetivažnostosvarenjareda,pravilaipravednihzakonaumeđuljudskimodnosima i u društvu; otkriti i poznavati Dekalog, objavljeni Božji zakon, kao naravni temeljljudskog moralnog postupanja i života; uočiti i objasniti ulogu razuma i slobode u vršenjuDekalogaiprirodnogmoralnogzakona;Prijedlozi za metodičku obradu: asocijacije na riječ moral i zakon; vođenje pripremljeneraspraveovažnostipoštivanjamoralnihnormiizakonausvakodnevnomživotustemom:Zakonjezaljude–Zakonjeprotivljudi;raduskupinamastemomipoticajnimpitanjimaorazličitimnormama i zakonima u svakodnevnom životu da se uoči njihova životna važnost i nužnost;usporediti Dekalog s poveljama o pravima čovjeka i nekim sustavnim normama o čovjeku injegovim pravima; analizirati i interpretirati izabrane biblijske tekstove koji pokazuju putpromicanja kršćanskih moralnih načela, sklada i sreće u ljudskoj zajednici: štovanje pravogaBoga,promicanjeistineiljudskogživota,poštovanjeroditelja,poštivanjetuđegvlasništva.

3.ZnakoviljubavipremaBogu

‐VjeraupravogaBogaištovanjeimenaBožjega(svetost).‐Povredevjere(praznovjerje,idolopoklonstvo,gatanje,magija).‐Sumnje,krizeikušnjevjere‐mogućnostnove,čvršćeipostojanijevjere.

Page 284: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

285

‐PovredeljubavipremaBogu:bogohula,psovka,krivazakletva.‐IzraziljubavipremaBogu(klanjanje,molitva,žrtva,obećanja/zavjeti).

‐ Štovanje dana Gospodnjeg (nedjelja liturgijskog zajedništva, neradni dan, slobodnovrijeme).

Ključnipojmovi:vjerauBoga,čvrsta ipostojanavjera,praznovjerje, idolopoklonstvo,gatanje,magija,bogohula,psovka,ljubavpremaBogu,klanjanjeBogu,DanGospodnji.Odgojno‐obrazovnapostignuća:razumjetivjerukaonadnaravniBožjidar ičovjekovodgovorkoji uključuje svjesno i slobodno predanje Bogu; prepoznati sadržaj i važnost prve Božjezapovijedi;razumjetiklanjanje,molitvu,žrtvuizavjetekaoizrazeljubavipremaBogu;razumjetiznačenje i navesti oblike povrede vjere; navesti neke povrede ljubavi prema Bogu; razumjetiznačenjeioblikeslavljenjadanaGospodnjegukršćanskomživotu.Prijedlozi zametodičku obradu: postaviti problemsko pitanje o vjeri i praznovjerju međumladimaiotomevoditidiskusiju;netemeljukonkretnihprimjeravoditirazgovoropovredamavjere u Boga (praznovjerje, gatanje, magija…) i o povredama ljubavi prema Bogu, osobitopsovkom,bogohulomizakljinjanjem;pronaćibiblijsketekstoveopravovjernomštovanjuBogaiodnosu prema svetinjama; meditativno promišljanje nad tajnom imena dragih osoba, svojihbližnjih i nad Božjim imenom; napraviti mentalnu mapu o načinima iskazivanja ljubavi izahvalnostiBogu (klanjanje,molitva,euharistijskoslavlje,…);provestianketa: "za" ili "protiv"nedjeljneeuharistije ivoditi razgovorodobivenimporukama;radionica: "Vikend";pričaonica:Mladiislobodnovrijeme.4.Zloigrijeh–prijestupistinskeljubavipremaBoguibližnjemu ‐Prisutnostzlaigrijehaučovjekuisvijetu. ‐Zlo,grijehiBožjemilosrđe. ‐Težinegrijeha:smrtniilakigrijeh. ‐Osobnigrijesii„strukturegrijeha“. ‐Odgrijehadoobraćenjaipomirenja.Ključnipojmovi:zlo,grijeh,smrtnigrijeh,lakigrijeh,osobnigrijeh,strukturegrijeha,obraćenje,Božjemilosrđe,pomirenje.Odgojno‐obrazovnapostignuća:Kritičkouočavanjeprisutnostidobraizla,stvarnostigrijehausvijetu te raznih pokušaja negiranja grijeha; poznavanje razlike o težini grijeha, izmeđusmrtnogailakogagrijehaterazlikuizmeđuosobnogagrijehai„strukturegrijeha“;otkritigrijehkao prijestup ljubavi premaBogu i bližnjemu; spoznati daBožjemilosrđe i praštanje nadilaziljudsko zlo i grijeh i da je Bog pravedni Sudac i milosrdni Otac; usvojiti svijesti o potrebi zapriznanjemvlastitekrivnjekodpočinjenoggrijeha iopotrebi trajnogobraćenja;otkritidaputobraćenja traži opredjeljenje za dobro i dobrog Boga te međusobno praštanje i pomirenje sljudima;Prijedlozi za metodičku obradu: slikovito predočiti učinak grijeha na čovjekovu osobnost(razlomljena ličnost: slagalicakoji senedajusložiti);potražitiprimjerepokušajaprebacivanjakrivnjenadrugogailinadruštvo;izabranim(dija)filmovimapredočitiutjecajzlaiširenjezlausvijetu (nasilje, nebriga, korupcija…); analiza biblijskih tekstova o grijehu i obraćenju,interpretacija likova(podjelauloga);vođenirazgovori tumačenjepojmovasmrtni i lakigrijeh,osobnigrijehistrukturegrijeha;improviziratipredstavuoKristukojiliječi,ozdravljaipomirujes Bogom; analiza novozavjetnih tekstova: Isusova moć nad zlom (grijeh, bolest) i nad Zlim;napraviti nacrt potrebnih koraka na putu pomirenja, od obraćenja do pomirenja s Bogom ibližnjima. 5.Evanđeoskizakonljubavi

‐Kristovezapovijediljubavi‐temeljkršćanskogmoralaiputsreće.‐Novostisnagakršćanskeljubavi(philia,eros,agape).‐GovornaGori(Blaženstva)‐etikaBožjegakraljevstva.‐Novostgovoraoljubavipremaneprijatelju.‐LjudskasuradnjauostvarenjuKraljevstvaBožjega.

Ključni pojmovi: Kristov Zakon ljubavi, kršćanska ljubav, philia, eros, agape, ljubav prema

Page 285: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

286

neprijatelju.Odgojno‐obrazovnapostignuća:opisatitemeljnoznačenjeevanđeoskogpojmaljubavi,osobitoZapovijedljubavi;shvatitidajekršćanskamoralnost"višegreda"‐suobličitiseIsusuKristu,anetek "red ljudske naravi"; otkriti novost, razine i obilježja kršćanskog shvaćanja ljubavi upojmovima philia, eros i agape; usvojiti potrebu nasljedovanja Krista i izgradnje vlastitogakršćanskogmoralnogdjelovanjapoevanđeoskomzakonuljubavi.Prijedlozizametodičkuobradu:asocijacijeiiznošenjevlastitogmišljenjaoljubavi;usporedniradsbiblijskimtekstovimaoKristovugovoruoljubavipremabližnjimaipremaneprijatelju:Mt5,43‐48i22,36‐40teIv15,16‐19;komentiratitvrdnju:"Ljubiiradištohoćeš"(sv.Augustin)izlatno pravilo života: "Sve dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima" (Mt 7,12);meditativnorazmatranjenadotajstvomkršćanskeljubavi;pisanjeesejaoRazinama kršćanskog shvaćanja ljubavi s osvrtom na konkretan mladenački izazov i životniprojekt; pisanje dijaloga ili novinskog izvješća o potrebi cjelovita i ispravna shvaćanja pojmaljubavimeđumladima.IV.tematskacjelina:"MUŠKOIŽENSKOSTVORIIH"1.Čovjek‐ženaimuškarac ‐Spol,spolnost,seksualnost. ‐Razvojshvaćanjaspolnostikrozpovijest. ‐Kršćanskoutemeljenjepravednogodnosapremaspolovima. ‐Istodostojanstvourazličitostiosobaispolova.Ključnipojmovi:muškarac,žena,spolnost,seksualnost,kršćanskoshvaćanjespolnosti.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti poruku Drugog biblijskog izvješća o stvaranjučovjekakaotemeljkršćanskogpoimanjačovjekakaomuškarcaižene;prepoznatirazlikuizmeđuspola i spolnosti (seksualnosti); razumjeti povezanost pojmova dostojanstvo, odgovornost ispolnost;razumjetikršćanskoshvaćanjespolnosti.Prijedlozizametodičkuobradu:pribiranjeianalizaporukaitekstovaizdnevnogtiska(novinei časopisiosobitozamlade),posebnorubrika"o ljubavi" te "pitanja i savjeti"; identifikacijski ivođeni razgovor, izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova; muškarac, žena, spol, spolnost,seksualnost; kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova o kršćanskomutemeljenju i cjelovitu pristupu ljudskoj spolnosti u povezanosti s promatranjem iinterpretacijom fotografija (reprodukcija); pisanje eseja o dostojanstvu muškarce i žene,njihovoj spolnoj razlici i njihovu uzajamnomnadopunjavanju; izraditi kolaž na temu: "tipičanmuškarac i tipična žena"; u skupnom radu istražiti i na plakatu izložiti aspekte dostojanstvamuškarca i žene i temeljna obilježja kršćanskog pristupa spolnosti i seksualnosti izmeđumuškarcaižene.2.ObiteljuBožjemnaumu ‐Naravismisaobrakaiobitelji.

‐ Povrededostojanstvabraka i obitelji: preljub, rastava,mnogoženstvo, slobodnaveza,rodoskvrnuće.

‐Suvremenimodeliobiteljiikršćanskimodel ‐Dužnostiipravačlanovaobitelji.Ključni pojmovi: brak, obitelj, preljub, rastava, slobodna veza, model kršćanske obitelji,dužnostiipravauobitelji.Odgojno‐obrazovnapostignuća:razumjetinaravismisaobrakaiobitelji;Prijedlozizametodičkuobradu:stvaranjeproblemskogpitanjaovažnostibrakaiobiteljidanass pripremljenom diskusijom na tu temu; razgovor o životu u braku i obitelji na temeljudokumentarnefotografije,isječakaiznovinaiprikladnihtekstovakojitematizirajusvakodnevniobiteljskiživot;analizirati i interpretiratibiblijsketekstove:Post1,76‐29;2,18‐25;1Kor6,12‐20; analiziratiposljedicepreljuba, rastave, slobodnihveza i dr. teutvrditikriterijekršćanskogmoralnog pristupa tim povredama braka i obitelji; orisati neke modele današnjih obitelji iusredotočitisenaizgradnjumodelakršćanskeobitelji;napravitiplakatspravimaidužnostimačlanovaobitelji.

Page 286: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

287

3.Ženidba‐sakramentbračneljubaviizajedništva ‐Pozivnaljubavisebedarje. ‐Ženidbakaosakrament.

‐ŽenidbauBožjemplanuspasenja.‐Uvjetizavaljanosklopljenbračnisavez.‐PavlovaiPetrovapovlastica.‐Bračnaljubavizahtjevibračnogživota.‐Pripravazabrak‐vrijemezaručništva.

‐Nerazrješivostženidbeubrakuvjernostiiljubavi. ‐OtvorenostživotukaosudjelovanjeustvoriteljskomBožjemčinu.Ključni pojmovi: ženidba, sakrament ženidbe, valjana ženidba, bračni savez, nerazrješivostženidbe,PavlovaiPetrovapovlastica,zaručništvo,pripravazabrak.Odgojno‐obrazovnapostignuća:navesti iobjasnitibiblijskoutemeljenjesakramentaženidbe;razumjetisakramentženidbekaootvorenostživotuisudjelovanjeuBožjemstvarateljskomčinu;navesti preduvjete za valjano sklapanje sakramenta ženidbe i put priprave za sakramentalnibrak.Prijedlozizametodičkuobradu: ‐ razgovarationaravi ljudskespolnosti iodnosuspolovanaantropološkoj razini (kritički analizirati tekstove i članke iznekih časopisa); čitati i analiziratibiblijski tekst (Knjiga Postanka) te odrediti narav i dostojanstvo ženidbu u Božji naum sčovjekom;upoznatiidefiniratibitnečinjeniceustanovljenjasakramentaženidbaženidba(Kana,Mt19) iprotumačiti uvjete zavaljanosklopljenuženidbu; analizirati tekstove i razgovarati onauku sv. Pavla o ženidbi i protumačiti Pavlovu i Petrovu povlasticu; ostvariti problemskudiskusiju i vođeni razgovor o "modi" razvoda braka: argumenti "za" i "protiv" te o o modiživljenjabezbrakailio"brakunapokus";posvijestitinaravistinskeljubaviinužnostrješavanjaproblema uz pomoć Boga i molitve; analizirati Pismo biskupa Hrvatske o obliku sklapanjaženidbe, vremenu zaručništva i potrebi prikladne priprave za sakramentalni brak; izabrati ikomentirati odabrane poruke i aforizme o veličini i tajni braka i ljubavi uz glazbu; pogledativideo‐filmosakramentuženidbe(izd.Kršćanskasadašnjost)irazgovarationjegovojporuci.4.Roditeljiiobitelj‐odgovornoroditeljstvo ‐Rađanjedjece–pozividobrosupružnika. ‐Planiranjeobitelji. ‐Brigaroditeljazacjelovitodgojdjece. ‐Djecaiobitelj‐dobroCrkveidruštva.Ključni pojmovi: roditelji, rađanje djece, planiranje obitelji, odgovorno roditeljstvo, cjelovitodgojdjece.Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati i objasniti odrednice odgovornog roditeljstva;navestiirazumjetipovredeprotivdostojanstvaspolnosti,brakaiobitelji;upoznaticrkveninaukoodgovornomplaniranjuirađanjudjece;otkritivažnostcjelovitaodgojadjecečemupripadaivjerskiodgoj;upoznativažnostbrigezadjecuiobiteljkaotemeljosobnogidruštvenogadobrainapretka.Prijedlozi zametodičku obradu: stvaranje problemske situacije i pripremljena diskusija natemu:dijetejedar‐dijetejeteret;pribratiraznenovinskeisječkesporukamaorađanjudjeceinapravitizemljovidsvojezemljesbrojemumrlihirođenihtegodine;voditirazgovornatemeljudobivenih rezultata; analizirati tekstove koji govore o odgovornom roditeljstvu i planiranjuobitelji te izdvojiti poruke i o njima razgovarati; izraditi male seminarske radnje prema:Humanaevitae,Pismopapeobiteljima,FamiliarisConsortio,Mulierisdignitatem;V.tematskacjelina:DOSTOJANSTVOLJUDSKOGŽIVOTANastavneteme1.Svetostidostojanstvoljudskogaživota ‐Vrijednost,svetostinepovredivostljudskogživota‐Biblijskoutemeljenje(SZiNZ). ‐ Život je najveće dobro. Ljudski život je svet. Bog je jedini gospodar života. Čovjek je

Page 287: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

288

čuvarživota.Ključnipojmovi:život–najvećedobro,svetostidostojanstvoljudskogaživota;Bog‐gospodarživota,bioetičkanačela,Hipokratovaprisega.Odgojno‐obrazovnapostignuća: poznavati biblijske temelje o vrijednosti i svetosti ljudskogaživota; objasniti temeljni kršćanski stav prema ljudskom životu (nepovredivost i svetost);upoznatiirazumjetibitnabioetičkanačela;poznavatiznačenjeHipokratoveprisege.Prijedlozi zametodičkuobradu: produbljeno kritičko čitanje, analiza i razgovor o biblijskimtemeljimasvetosti ljudskogaživota;stvaranjeproblemskesituacije idiskusijanatemeu:tko jegospodar ljudskog života – Bog ili čovjek; analiza članka 5 i 25 Opće deklaracije o pravimačovjekaOUN;analizaUstavaidržavnihzakonakojigovoreopravunaživotidostojanstvuosobe;u skupnim radovima upoznati i analizirati neka bioetička načela u poveznici s konkretnimpitanjima;čitanjeianalizaHipokratoveprisege.2.Životomobdareniiuživotpozvani ‐Ljudskiživotkaodar‐početakljudskogaživota. ‐Čovjekkaoosobaodtrenutkazačećadoprirodnesmrti. ‐Povredeljudskogživota:pobačaj,eutanazija,ubojstvo,samoubojstvo. ‐Transplantacijaidoniranjeljudskihorgana. ‐Promicanjeljudskogživota.Ključni pojmovi: začeće ljudskog života, dar i nepovredivost života, pobačaj, eutanazija,ubojstvo,samoubojstvo,transplantacijaljudskihorgana,bolestiovisnosti.Odgojno‐obrazovna postignuća: poznavati bitna obilježja ljudske osobe po kojima je čovjekjedinstvenoinepovredivobiće;razumjetiiusvojitistavzaštitečovjekakaoosobeodzačećadoprirodne smrti, navesti i objasniti povrede ljudskog života (ubojstvo, pobačaj, samoubojstvo,eutanazija); navesti stav Katoličke crkve o pobačaju i razloge zbog kojih odobravatransplantaciju organa; prepoznati opasnosti manipulacije u transplantaciji organa; navesti iobjasnitiuzrokeiposljedicenajučestalijihautodestruktivnihponašanjamladih:bolestiovisnosti.Prijedlozizametodičkuobradu:stvaranjeproblemskesituacijeidiskusijaoljudskomživotustemom:Životkaoslobodanizboridarilislučajnost;analizatekstaivođenirazgovor:"Fetusjeosoba" (A. Kurjak); u skupnom radu obraditi neke temeljne biblijske tekstove i tekstove izdokumenataKatoličkeCrkveo nepovredivosti ljudskog života; skupni rad s temom:Sadašnjeprijetnje ljudskomživotu (EV7‐22);gledanjeprikladna filmazaovumladenačkudob ivođenirazgovor na temu: Abortus ‐ Video‐kaseta: Halo ja sam tu (izdavač: Kršćanska sadašnjost,Zagreb);vođenirazgovorodostojanstvuljudskogživotaiBožjojzapovijedi"Neubij";diskusijatransplantacijiidoniranjuljudskihorgana;analizatekstaEvangeliumvitae,br.53‐77.3.Čuvanjecjelovitostiidostojanstvaljudskeosobe–izazoviznanosti ‐Cjelovitostljudskeosobe(jedinstvotijela,dušeiduha). ‐Izazovisuvremeneznanostiiznanstvenihistraživanjanačovjeku. ‐Bioetika.Kloniranje,teorijagenoma,umjetnaoplodnja. ‐Poštivanjetjelesnecjelovitosti.Ključni pojmovi: znanstvena istraživanja, ljudsko zdravlje, bioetika, biogenetika, kloniranje,umjetnaoplodnja,tjelesnacjelovitost.Odgojno‐obrazovnapostignuća: razumjetipromicanje ljudskogživotakaokršćanskuobvezu;objasnitipojaminavestipodručjakojimasebavibioetika;razumjetiinavestirazlogezbogkojihsveštojeznanstvenomogućenapodručjubiogenetike(genom,kloniranje,matičnestanice)nijei moralno dopustivo; navesti i objasniti razloge zbog kojih sve što je znanstveno moguće napodručjureproduktivnebiologije(umjetnaoplodnja)nijeimoralnodopustivo;navestinačinenakojetrebačuvatiipromicativlastitoituđezdravlje(ishrana,odijevanje,higijena,kretanje...).Prijedlozizametodičkuobradu:prikupljanjepodatakaianalizarazličitihtekstovaiinformacijaoljudskomzdravljuiproblematicikloniranja,umjetneoplodnje,poštovanjatjelesnecjelovitostiiljudskog života; stvaranje problemske situacije i rasprava diskusija s temom: Je li kloniranjemoralnodopustivo?;tumačenjetemeljnihpojmova,kritičkotumačenjeprikupljenihčinjenicaobioetici, kloniranju i umjetnoj oplodnji; istraživanje i kritička analiza biblijskih, doktrinarnih i

Page 288: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

289

drugihtekstovaukojimaCrkvaizlažesvojnaukonavedenimpitanjima;pisanjekratkogesejaodostojanstvu,neponovljivostiipoštovanjuljudskeosobe.4.Dostojanstvoosobepredstvarnošćupatnje,bolestiismrti ‐Skrbzaljudskozdravlje–brigazabolesneinemoćne.

‐Isusovabrigazabolesne.ApostolinastavljajuIsusovodjelo. ‐Sakramentbolesničkogpomazanja.

‐Spasenjskodjelovanjepomazanjabolesnih.‐Slavljesakramentapomazanja.

‐Sakramentživota,ane"sakramentsmrti".Ključnipojmovi:bolest inemoć,kršćanskaskrbzabolesne inemoćne,bolesničkopomazanje,sakramentbolesničkogpomazanja,„sakramentživota“.Odgojno‐obrazovnapostignuća: uočiti probleme suvremenog svijeta koji donose siromaštvo,bolesti i umiranje djece; upoznati biblijske tekstove o Isusovoj posebnoj brizi i skrbi zasiromašne i potrebne; poznavati načine na koje Crkva danas promiče brigu za bolesne inemoćne; otkriti donekle zaboravljeno značenje sakramenta bolesničkog pomazanja u životukršćana; razumjeti povezanost sakramenta bolesničkog pomazanja i skrbi za zdravlje i životčovjeka;poznavatibiblijskoutemeljenje,značenjeiučinkesakramentabolesničkogpomazanja;opredjeljenjezasiromašneiugroženeispremnostpomaganjapotrebitima.Prijedlozi za metodičku obradu: empatičko uživljavanje u drugoga i njegove potrebe:prepoznavanjeosjećaja,potreba,očekivanja,problemaisl.;navestiprimjeredoprinosapoznatihkršćanauskrbizabolesneipotrebite(majkaTereza,AlbertSchweitzeridr.);vođenjedijaloga:Tko je moj bližnji?; analizirati tekst: B. Z. Šagi, "Preferencijalna opcija za siromašne";aktualizacija (posadašnjenje) biblijskih tekstova koji govore o brizi za siromašne, nemoćne ipotrebne.VI.tematskacjelina:ŽIVJETIUISTININastavneteme1.Hoditiuistini ‐Istina–temeljpovjerenjaiživotameđuljudima. ‐Bog–izvorsvakeistine. ‐Povredeistine:laž,lažnosvjedočenjeikrivokletstvo. ‐Odnospremaistiniudruštvuimedijima.Ključnipojmovi: istina,Bog– izvor istine, istinoljubivost, laž, lažnosvjedočenje,krivokletstvo,istinaumedijima,istinaudruštvu.Odgojno‐obrazovna postignuća: shvatiti važnost iskrenosti i istinoljubivost među ljudima;razumjeti negativne posljedice lažnog svjedočenja, laži i krivokletstva za osobu i društvo,individualnu i društvenu težinu razumjeti; spremnost zauzimanja za istinu na osobnoj idruštvenojrazini;upoznatiopasnostprikrivanjaistine,lažnogprikazivanjačinjenicaizloporabeistinekojasedogađaprekomasovnihmedija.Prijedlozizametodičkuobradu:igraasocijacijanariječ„istina“i„„hoditiuistini“;prikupljanjerazličitih novinskih tekstova i poruka o svakodnevnim životnim pitanjima i temama i kritičkaanalizaoistinitostiicjelovitostiinformacijakojenamprenose;stvaranjeproblemskesituacijeidiskusija o suprotnostima: istina i laž u osobnom i društvenom životu?; skupni rad i kritičkaanaliza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova o cjelovitu pristupu istini i kriterijimarazlučivanjaistineodlaži;analizaitumačenjebitnihpojmovaupoveznicisnjihovimznačenjemusvakodnevnomljudskomikršćanskomživotu:laž,lažnosvjedočenje,krivokletstvo,istinitost,istinoljubivost.igrauloga;pisanjekratkogeseja. 2.„Istinaćevasosloboditi“ ‐Kršćanskipristupistini. ‐IsusKrist–puninaIstine! ‐Isusovputistine–svakodnevnosvjedočenjeisnagamučeništvazaistinu.Ključnipojmovi:Krist–puninaIstine,Isusovputistine.

Page 289: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

290

Odgojno‐obrazovna postignuća: poznavanje temeljnih obilježja istine; razumjeti kršćanskimoralni pristup istini; upoznati Krista kao potpunu Istinu koja oslobađa; prihvatiti Isusovprimjeriputživljenjaipromicanjaistine.Prijedlozizametodičkuobradu:kritičkiistražitiianaliziratiKristovpristupistiniiizraditinacrtkršćanskogputauKristovojistiniislobodi.

ČETVRTIRAZREDI.tematskacjelina:SUVREMENIČOVJEKPREDPITANJEMBOGANastavneteme1.PoteškoćesuvremenogčovjekasBogom‐izazovnevjere

‐Odsekularizacijedosekularizma.‐Suvremeniobliciateizma.‐Ateističkainterpretacijareligije.

‐Relativiziranjevrjednota.Ključnipojmovi:sekularizacija,ateizam,relativizam,religioznaravnodušnost.Odgojno‐obrazovnapostignuća:propitatiuzrokepoteškoćasvjeromuBogakodsuvremenogčovjeka; navesti i protumačiti uzroke religioznog indiferentizma (utilitarizam, hedonizam,konzumerizam, relativizam); razlikovati i objasniti pojmove sekularizacija i sekularizam;prepoznati irazlikovatisuvremeneoblikeateizma;prepoznatiutjecajeateističkeinterpretacijereligijeusvomokruženju.Prijedlozizametodičkuobradu: razgovarati o značenjuBogau konkretnim životima ljudi izvlastitogokruženja;scenskiilipantomimomprikazatiznačenjapojmovautilitarizam,hedonizam,konzumerizam, relativizam, religiozni indiferentizam; navesti primjere za svaki oblik ateizma;analiziratitekstoveklasičarakritikereligije(Feuerbach,Marx,Nietzsche,Freud);napisativlastitiosvrtnanjihovukritikureligije.2.Suvremenareligioznostinjezinapitanja

‐Rezultatiempirijskihistraživanja.‐Deklarativnaifunkcionalnareligioznost.‐Religioznostuozračjusubjektivizma.‐ Tipični oblici iskrivljenih predodžbâ o Bogu: funkcionalni Bog, moralistički Bog,bezazleniBog,patrijarhalniBogitd.‐Slobodaiproblemvjere.‐Povratakreligioznogpitanjaitraganjezareligioznimiskustvom.

‐Posebnostiautentičnostkršćanskogduhovnogiskustva.Ključnipojmovi:religioznisubjektivizam,slikeoBogu,kršćanskoduhovnoiskustvo.Odgojno‐obrazovnapostignuća:upoznati ikritičkipropitati rezultatesocioloških istraživanjareligioznosti u Europi i na hrvatskom govornom području; razlikovati deklarativnu ifunkcionalnuodistinskereligioznosti;prepoznatiutjecajepostmodernekulture(subjektivizam,fragmentarnost, trenutačnost) na čovjekovu religioznost; raščlaniti odnos vjere i slobode teslobode i ovisnosti kod suvremenog čovjeka; prepoznati nove oblike pojavljivanja religioznihpitanja; objasniti posebnost i autentičnost kršćanskoga duhovnog iskustva; promišljati vlastitiodnos prema Bogu i prepoznati različite utjecaje na njega (pozitivne i negativne); navesti iobjasnitioblikeiuzrokeiskrivljenihpredodžbâoBogu;pojasnitivlastitupredodžbuoBogukrozsučeljavanjeskršćanskiminekršćanskimiskustvimaiinterpretacijamaBoga.Prijedlozizametodičkuobradu:analiziratirezultateempirijskihistraživanjaoreligioznostiuEuropi i u Hrvatskoj; usporediti obilježja religioznosti i crkvenosti u Hrvata u različitimsredinama te istaknuti prednosti i nedostatke; pronaći primjere današnjih načina očitovanjapotrebe za religioznim i pseudoreligioznim; pronaći na internetu kontekste u kojima sepojavljujepojamduhovno/duhovnost;sažetoprikazatiodrednicekršćanskogduhovnogiskustva;pronaći različitepredodžbeoBogunaprimjerima izknjiževnosti te ihusporediti sbiblijskomobjavomiiskustvomBoga;pokušatiopisativlastituslikuoBogu.

Page 290: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

291

3.Traganjezaiskustvomsvetogai"novareligioznost"

‐Novoreligioznotraganjekaostvarnostipitanje.‐NewAge,novireligioznipokretiisljedbe.

‐Svetounovojreligioznostiiambivalentnostreligioznogiskustva.‐Izokretanjereligijeuideologiju,religioznifanatizamifundamentalizam.‐Sektaštvoikrivasvijestoizabranju.‐Religioznostkaopukiosjećaj(feeling).

Ključni pojmovi: novi religiozni pokreti, sljedbe, religiozni fanatizam, religioznifundamentalizam.Odgojno‐obrazovnapostignuća:navestibitnaobilježjanovihreligioznihpokretaisljedbâteihvrjednovati iz kršćanske perspektive; razlikovati autentičnu religioznost od religioznogfanatizma i fundamentalizma; razumjeti da se religija odnosi na čitava čovjeka (spoznajna,doživljajna i djelatna dimenzija) te uočiti opasnost isključivosti bilo koje dimenzije; uočitiopasnostrelativiziranjavlastitogreligioznogopredjeljenjapodpritiskompluralizmareligioznihpraksa.Prijedlozizametodičkuobradu:prikupitiiskustvaosobakojesubileunekojsljedbiikojesujenapustile;sažetiglavnaobilježjanovihreligioznihpokretaisljedba;tabelarnoprikazatirazlikuupotrebeBiblijeimeditacijeukršćanstvuiunekimreligioznimsljedbamaipokretima;.4.PitanjeBogaprediskustvompatnjeizlausvijetu ‐Bogizlousvijetu. ‐Podrijetlozlausvjetlukršćanskevjere. ‐Božjiodgovornaproblemzlaipatnje‐spasenjeuKristu.Ključnipojmovi:podrijetlozla,teodiceja,spasenje,otkupljenje,pashalnootajstvo.Odgojno‐obrazovnapostignuća:prepoznatiproblemzlaipatnjeusvijetukaoklasičnopitanjekoje izaziva sumnju u Božju svemoć, dobrotu i pravednost; suočiti se s kritikom religije ipropitati vlastite stavove; prepoznati povezanost čovjekove slobode i Božjeg dopuštenja zla ipatnjepremaPost2;objasnitiKristovputkrozmukuismrtdouskrsnućakaoBožjiodgovornaproblem patnje; razumjeti da je pridruživanje Kristovu pashalnom otajstvu kršćanski načinsučeljavanjasazlomipatnjom.Prijedlozizametodičkuobradu:pogledati isječkedokumentarnih filmovao svjedočanstvimaljudi koji su prošli teške patnje u životu (rat, glad, bolest, neimaština) i razabrati slučajeve ukojima je patnja oslabjela i u kojima je ojačala vjeru; meditativno promišljati o vlastitomsuočavanjusazlomispatnjom;pronaćislikukoja izražavaprevladavanjezla ipatnje;pronaćibiblijske tekstove o Jobovu prihvaćanju patnje i o Kristovu prihvaćanjumuke i smrti za spasčovječanstva;načinitiprezentacijukojaizražavakršćanskipristupproblemuzlaipatnje.5.DokazioBožjojopstojnosti

‐Teleološki,kozmološki,antropološkidokazi. ‐Bog‐uvijekdrukčiji.Ključnipojmovi:racionalnaspoznatljivostBoga,dokazioBožjojopstojnosti,kozmološkidokaz,antropološkidokaz.Odgojno‐obrazovna postignuća: promišljati o odnosu vjere i razuma; uvidjeti racionalno iemocionalnoznačenjerazumskogutemeljenjavjerezavlastitiživot;navestiiobjasnitidokazeoBožjojopstojnosti;uočitidaBognadilazisveljudskepredodžbe.Prijedlozi za metodičku obradu: pronaći sličnosti i razlike o odnosu vjere i razuma ukršćanstvu i drugim religijama na temelju odabranih tekstova; izložiti dokaze o Božjojopstojnostiposkupinama;opisatirazlike izmeđuvlastitereligioznostiudjetinjojdobi idanas;pronaći pjesničke i biblijske tekstove koji govore o tome da je Bog uvijek drukčiji od našihočekivanja.

Page 291: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

292

II.tematskacjelina:BIBLIJSKASLIKABOGAIISKUSTVOBOGANastavneteme1.BogusvjedočanstvuvjereStarogazavjeta

‐SpoznajaBogauStaromzavjetu‐krozpovijesneidruštvenemijene:‐AbrahamovplemenskiBog;‐MojsijevBogsaveza;‐Eshatološko‐univerzalističkaslikaBogakodproroka.

‐BitnaobilježjastarozavjetneslikeoBogu.‐PolarnostizmeđuBožjeblizine/prisutnostiinemogućnostiraspolaganjaBogom.‐Božjaosobnostitranscendentnost‐objavaBožjegimenauIzl3,13sl.

‐Božjesavezništvoivjernostkaodariobveza.Ključnipojmovi:povijesnostobjaveBoga,povijesnostspoznajeBoga,Abraham,Mojsije,proroci,starozavjetnopoimanjeBoga,SavezsBogom,imeBožje.Odgojno‐obrazovna postignuća: uočiti procesualnost i povijesnost objave i spoznaje Boga uBibliji;razumjetiiobjasnitiprocesspoznajeBogauStaromezavjetukrozpovijesneidruštvenemijene, od Abrahamova plemenskog Boga do univerzalnog Boga kojega navješćuju proroci;navesti i objasniti bitna obilježja starozavjetne slikeoBogu, osobitona temeljuobjaveBožjegimena (Izl 3,13‐15); razumjeti Izraelovo iskustvo savezničkog odnosaBoga i naroda teBoga ipojedincakaotrajnimodelpovezanostičovjekasBogom.Prijedlozizametodičkuobradu:unatuknicama sažeti svoja dosadašnja znanja oAbrahamu,Mojsijuiprorocima(uskupinama);shematskiprikazatiširenjeobzorjauprocesuspoznajeBogau Starom zavjetu; usporediti značenje imenau našoj i u semitskoj kulturi; usporediti različitačitanjatetragramaJHVH;meditativnoponiratiuznačenjeobjaveBogaiBožjegimenauStaromzavjetuzavlastitiživot;potražitiknjiževnasvjedočanstvasuvremenogžidovskogiskustvaBoga.2.BogusvjedočanstvuvjereNovogazavjeta

‐NovostIsusoveslikeBogaunjegovunaviještanjuidjelovanju:‐IsusovoapsolutnopovjerenjeuOca(abba);‐SvojimdjelovanjemuprilogčovjekuIsusuprisutnjujeBoga.

‐NovozavjetnavjerauIsusakaoSinaBožjega:‐Isus‐središtesameporukeiobjavaBoga;‐Isusovauniverzalnostspasenjaimeđureligijskidijalog.

‐ObjavaTrojednogaBoga.Ključni pojmovi: Isusova objava Boga, Abba, Isusovo božansko sinovstvo, Bog Isusa Krista idrugereligije,pluralističkateologijareligija,PresvetoTrojstvo.Odgojno‐obrazovna postignuća: uočiti i objasniti novost i jedinstvenost slike Boga kojegaobjavljuje Isus kroz svoje propovijedanje i djelovanje; uočiti i objasniti novozavjetnosvjedočanstvo Isusova posebnog sinovstva u odnosu prema Bogu; navesti i protumačitinovozavjetna svjedočanstva vjere u Isusa kao Sina Božjega; razumjeti značenje pojmovaontološko i funkcionalno sinovstvo; otvoriti se Božjem univerzalnom očinstvu po Isusu ibratsko‐sestrinskojpovezanostimeđuljudima;navestiiobjasnitirazličitagledanjanaznačenjeIsusa Krista u odnosu na druge religije (ekskluzivizam, inkluzivizam, pluralistička teologijareligija) te razumjeti središnjost Isusa Krista za kršćane; prepoznati ključnemomente objavetrojedinogaBogauNovomezavjetu.Prijedlozi zametodičku obradu: na temelju umjetničke slike Isusa koji propovijeda na gorinapisatinajvažnijeporukekojimaonobjavljujeBogaljudima;izabratiipotpisatitekstpodslikena kojima Isus objavljuje Boga svojim djelovanjem u korist čovjeka; pronaći novozavjetnetekstove koji očituju Isusov poseban sinovski odnos prema Bogu; pogledati isječak iz filma"Pasija"ukojemuIsusnaaramejskomjezikuzazivaBogasabba;napravitiprezentacijuukojojsenavodeposljediceBožjeguniverzalnogočinstvaza tvojodnospremadrugima;na internetupronaćiukojimsesvekontekstimagovoriomeđureligijskomdijaloguikakosepritomgovorioIsusu; pogledati sliku freske na kojoj se Duh Sveti prikazuje kao ženski lik i razgovarati oopravdanostitakovogaprikazivanja.

Page 292: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

293

3.KršćanskoiskustvoBožjeprisutnostiuskrivenosti‐Božjaskrivenostisusretljivost‐PutovikršćanskogiskustvaBoga: ‐RiječBožja; ‐Molitva; ‐Sakramenti; ‐Crkva‐zajednicavjere;

‐Bližnji; ‐Događajivlastitogaživota.Ključni pojmovi: kršćanski putovi susreta s Bogom, Riječ Božja, čitanje Biblije, molitva,sakramenti,crkvenozajedništvo,ljubavpremabližnjemu,propitivanježivotausvjetluvjere.Odgojno‐obrazovna postignuća: uočiti i navesti mogućnosti i načine kršćaninova susreta sBogomdanas;razumjetiRiječBožjukaopovlaštenomjestosusretasBogom;razumjetimolitvukao vrijeme osobnog i zajedničkog susreta s Bogom; razumjeti sakramente kao djelotvorneznakove susreta s Bogom; razumjeti Crkvu kao nezaobilazno mjesto kršćanskoga susreta sBogom;razumjetidakršćaninubližnjemuprepoznajeisusrećeBoga;učitiprepoznavatiBogapodogađajimavlastitogaživota.Prijedlozizametodičkuobradu:na temelju evanđeoskeperikopeodogađajuEmausa izvestizaključke o Božjoj skrivenoj prisutnosti među nama danas; izložiti svoja dosadašnja iskustvaosobnogizajedničkogčitanjaBiblije;analiziratipodatkereligijskogistraživanjaopoznavanjuičitanju Biblije kod kršćanskih vjernika; razgovarati od ideji organiziranja Biblijske večeri iliBiblijskenoći (cjelovečernje ili cjelonoćno čitanje Svetogapisma); prikupitimolitve koje za teimaju posebno značenje; shematski prikazati značenje sakramenata za kršćanski život;odgovoritinapitanjezaštobezCrkvenemapunevjereuKrista;pronaćinovozavjetnetekstoveukojimaseIsuspoistovjećujesbližnjim;napisativlastitubiografijukaopovijestBožjegdjelovanjautvomživotu.4.SakramentalnoiskustvomilosrdnogaBoga

‐IskustvogrijehaispasenjauBibliji.‐Sakramentalnapraksapomirenjakrozpovijest.‐Pomirenjedanas.‐Naziviibitnielementisakramentapomirenja.

‐Učincisakramentapomirenja.Ključnipojmovi:Božjemilosrđe,iskustvoiposredništvoBožjegmilosrđa,sakramentpomirenja,nazivisakramentapomirenja,obraćenje,ispovijed,oproštenje,pokora.Odgojno‐obrazovnapostignuća:uočitivažnostBožjegamilosrđaubiblijskojobjaviishvaćanjuBoga;objasnitinaravivažnostsakramenatakaoznakovasusretasBogomiljudimazakršćanskiživot; protumačiti posredništvo Božje milosti po sakramentu pomirenja ; doživjeti Boga kaoonogakojipraštanjemspašavaidajemogućnostnovogapočetka;upoznativažnostsakramentapomirenja u Crkvi kroz povijest i danas; navesti i protumačiti značenje različitih nazivasakramenta pomirenja (obraćenje, ispovijed, oproštenje, pokora, pomirenje); navesti bitneelemente,iučinkesakramentapomirenja.Prijedlozi zametodičku obradu: provesti anketu o tome što ljudi danas smatraju grijehom;analizirati biblijske tekstove koji svjedoče oBožjemmilosrđu i praštanju; potražiti umjetničkiprikaznekogprizoraBožjegpraštanjaianaliziratiga;razgovaratioiskustvuljudskepotrebedase ispovjedi i počne iznova; u različitim molitvenicima pronaći ispite savjesti i pomoću njihsastavitiispitsavjestizamlade.5.Boguiskustvukršćanskihsvetacaisvjedokavjere

‐IskustvoBogauživotusv.Augustina. ‐IskustvoBogauživotusv.FranjeAsiškoga. ‐ŽivotidjelomaleIsusovesestreMagdalene. ‐(fakultativno:bl.EdithStein,bl.IvanMerz). ‐OsobitostiizajedničkaobilježjaurazličitimiskustvimaBoga.

Page 293: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

294

Ključnipojmovi:sveci,svjedocivjere,sv.Augustin,katekumenat,sv.FranjoAsiški,malasestraMagdalena,životsBogom.Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati kršćansko iskustvo Boga na primjerima životasvetacaisvjedokavjere;upoznatiglavnecrteživotopisasv.AugustinainjegovaputasBogom;navesti sličnostiAugustinovaodlaženjaodBoga i traženjaBoga sprimjerimaosoba izvlastitesredine;upoznatiglavneodredniceživotasv.FranjeAsiškogainjegovaživotnogputasBogom;prepoznati aktualnost Franjine duhovnosti danas; upoznati bitne crte životopisa male sestreMagdaleneHutin;prepoznatiaktualnostnjezinanenametljivogsvjedočanstvaživotasBogomuislamskom kontekstu; prepoznati zajednička obilježja iskustva Boga u kršćanskih svetaca isvjedokavjere;vježbatiseodgovaratinaBožjipozivuvlastitomživotu.Prijedlozi zametodičku obradu: nacrtati kartu Sredozemlja u Augustinovo vrijeme i unijetigeografske odrednice njegova života; razgovarati o sličnosti Augustinova puta vjere sprimjerimaosobaizvlastitesredine;napisatiintervjusasv.Monikomilisasv.Ambrozijemosv.Augustinu; izabrati za sebe znakovite rečenice iz Augustinovih Ispovijesti; pogledati isječak izfilma o životu sv. Franje; posjetiti franjevački samostan i propitati se o životu i karizmi sv.Franje; poslušati Franjinu Pjesmu stvorova i analizirati je; razgovarati o aktualnostisvjedočanstva i pristupa male sestre Magdalene danas, osobito u islamskom okruženju; unekolikoključnihpojmovasažetizajedničkecrteiskustvaBogauživotusvetacaisvjedokavjere.III.tematskacjelina:LJUDSKIRADISTVARALAŠTVONastavneteme1.Čovjeksustvaratelj

‐Pozivizanimanje‐sličnostiirazlike.‐Pozivnaživotiživotnoposlanje:

‐krsnipoziv;‐posebnipozivi.

‐Radkaoostvarenjeljudskogbićaipravonarad.Ključni pojmovi: poziv, životno poslanje, kršćanski poziv, bračni poziv, duhovni poziv,zanimanje,rad,pravonarad,enciklikaRadomčovjek(Laboremexercens).Odgojno‐obrazovnapostignuća:objasnitirazlikuiodnosizmeđupoziva(zvanja)izanimanja;prepoznavati povezanost vlastitih sposobnosti i sklonosti sa životnim pozivom; posvijestitizadatke koji proizlaze iz krsnog poziva; upoznati različite pozive u Crkvi; uočiti čovjekovusličnost s Bogom po sposobnosti rada i stvaranja; protumačiti pravo na rad u kontekstutemeljnihljudskihprava.Prijedlozi zametodičku obradu:u dva stupca unositi različita zvanja (pozive) i zanimanja iobrazložiti kriterije svrstavanja; razgovaratio razlozimaodabiraškolekojuučenicipohađaju;nabrojitivlastitesposobnostiisklonostiteihpovezatisvlastitimživotnimzadatkom;natemeljuobreda krštenja nabrojiti zadatke krsnoga poziva; intervjuirati bračne supružnike i osobeposvećenoga života o njihovim shvaćanjima vlastitoga poziva; grafički prikazati odnos poziva,zanimanja i rada; izabrati i prikazati ulomke enciklikeLaborem exercens o važnosti ljudskogaradaiutemeljenjučovjekovapravanarad.2.Kršćanskipoglednarad

‐ZnačenjeradauBibliji.‐VrednovanjeradausvjetludruštvenognaukaCrkve.

‐Radničkopitanje.Supsidijaranost.‐Pravonaradiproblemnezaposlenosti.‐Obliciotuđenjaodpravogznačenjarada.‐PravonavlasništvoiopćanamjenadobaraZemlje.

Ključni pojmovi: sudjelovanje u Božjem projektu, samoostvarenje, služenje, obveza, socijalninauk Crkve, radničko pitanje, nezaposlenost, obiteljska plaća, supsidijarnost, enciklike Novestvari(Rerumnovarum),Stotagodina(Centesimusannus).Odgojno‐obrazovnapostignuća:izložitibiblijskoshvaćanjeiznačenjerada;navestiiobjasniti

Page 294: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

295

ključne odrednice kršćanskoga socijalnog nauka; protumačiti nužnu povezanost između rada,pravdeisolidarnostiukršćanskomsocijalnomnauku;objasnitiodnosObjaveizauzimanjaCrkveza cjelovito promicanje čovjeka; upoznati temeljne socijalne dokumente Crkve; usporediti iprotumačiti shvaćanje i vrednovanje rada u socijalnom nauku Crkve i u današnjemneoliberalnomkapitalizmu;sagledatiproblematikunezaposlenosti(njezineuzroke,posljediceiodnospremapravuna rad); kritički propitivati negativnepojaveudruštvukoje suposljedicaotuđenjaodpravogznačenjarada;objasnitiznačenjenačelasupsidijarnosti.Prijedlozizametodičkuobradu:pomoćuBiblijskekonkordancijeiRječnikabiblijsketeologijepotražiti biblijska mjesta na kojima se govori o ljudskome radu i izvesti iz njih označnicebiblijskoga shvaćanja rada; analizirati shvaćanje rada u socijalnim enciklikama crkvenogučiteljstva;pronaćimudre izrekeo ljudskome radu; sastaviti listuuvjetapodkojima rad služidostojanstvu ljudske osobe; navesti primjere u kojima rad umanjuje čovjekovo dostojanstvo;razgovarati o povijesnom odnosu zapovijedanih kršćanskih blagdana i zaštite dostojanstvatežakairadnika;navestiprimjereostvarivanjanačelasupsidijarnosti.3.Pravdaisolidarnost ‐Pravdakaoizrazpoštovanjaljudskeosobe. ‐Opća,razdiobna,izjednačujućaisocijalnapravednost. ‐Solidarnost. ‐Ljubavpremasiromašnima.Duhovnaitjelesnadjelamilosrđa.Ključni pojmovi: pravednost, vrste pravednosti, socijalna pravda, izrabljivanje, strukturegrijeha, solidarnost,enicklikaSollicitudoreisocialis,društveninaukCrkve,povlaštenabrigazasiromašne.Odgojno‐obrazovnapostignuća:uvidjetinužnostpravednihodnosaudruštvu i tražitinačinenjihova promicanja; shvatiti pravdu kao izraz poštovanja ljudske osobe; navesti vrstepravednostiiobvezupravednostiisolidarnosti,objasnitiznačenjepojmasocijalnapravda;uočitida je skrb za potrebite (djela milosrđa) i svijest solidarnosti bitna odrednica kršćanskogidentiteta.Prijedlozizametodičkuobradu:prikupitipodatke (npr. izUredazazapošljavanje)o stupnjunezaposlenosti u vlastitoj sredini; razgovarati s djelatnicima socijalnih službi o uzrocima iposljedicamanezaposlenostizapojedincaidruštvo;analiziratipodatkesociološkihistraživanjaovlastitojpercepciji istvarnomstanjusiromaštvailibogatstva;pogledatidokumentarni filmoposljedicama nepravedne raspodjele dobara Zemlje; navesti različite primjere solidarnostipojedinacaidruštvasaslabijimaipotrebitima;4.Etikaposlovanja

‐Etikaposlovanjaietičkikodeksponašanja. ‐Neetičnostinemoralnaponašanjaugospodarstvuiposlovanjuopćenito.Ključni pojmovi: etika, poslovna etika, nepravda, korupcija, egoizam, gramzljivost,iskorištavanje.Odgojno‐obrazovna postignuća: upoznati genezu gospodarske etike; objasniti pojam iuključnice etike poslovanja; prepoznati kriterije etike poslovanja na primjeru jednog etičkogkodeksa gospodarskog ponašanja; uvidjeti dosege i posljedice neetičnog ponašanja ugospodarstvu;uvidjetiipromicatinužnostetikeugospodarstvuipolitici.Prijedlozi zametodičku obradu: analizirati uzroke i posljedice korupcije; analizirati razlogezbogkojihseuvidjelanužnostetikeugospodarstvu(ipolitici);pronaćinainternetujedanetičkikodeks gospodarskog ponašanja; raspitati se o kršćanskim organizacijama koje promičupravednu razmjenu robe između tzv. Trećega i Prvoga svijeta; prikupiti podatke i napravitiprezentaciju o ilegalnim radnicima iz siromašnijih krajeva našega okruženja te poželjnomkršćanskomodnosupremanjima;potražitiprogrameseminaraukućamasusretaipropitatiihsobzirom na temu etike u gospodarstvu i politici; posjetiti Centar za socijalni nauk Crkve iraspitati se o područjima njegova djelovanja; raspitati se o ciljevima, projektima i načinudjelovanjahrvatskogCaritasa.

Page 295: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

296

5.Brigazaopćedobroikršćanskozauzimanjezamir‐Brigazaopćedobro.‐Pojamiodnososobnog(privatnog)izajedničkog(općeg)dobra.‐Mirkaoopćedobro.‐Biblijskoshvaćanjemira.‐Mirkaodarizadatak,aktivnostivrlina.

‐Kršćanskoshvaćanjemira‐mirkaoznakBožjeprisutnosti.Ključnipojmovi:općedobro,osobno(privatno)dobro,mir,šalom,Kristovmir,izgradnjamira,potpornjimira.Odgojno‐obrazovna postignuća: objasniti pojmove osobnog i općeg dobra i njihov odnos;zainteresirati se za promicanje općeg dobra i shvatiti ga kao vlastitu obvezu; protumačitiznačenje starozavjetnoga pojma šalom; objasniti kršćansko shvaćanje mira; protumačitikršćanskinaukopravednommiru inužnojobrani;prepoznati istinu,pravdu imirkaoputoveostvarivanjaopćegdobra;uočitiodnosizmeđurazvojaimira.Prijedlozizametodičkuobradu:"oluja ideja"opojmovimaopće iprivatnodobro;predstavitilik i djelo osoba koje se osobito zalažu za opće dobro; navesti nekoliko životnih situacija ukojima se nalazi konfliktni potencijal i u skupinama pronalazitimoguća rješenja tih situacija;potražitinainternetupapinuporukuzasvjetskidanmira(1.siječnja);pronaćibiblijsketekstoveomiruiizvestiiznjihbiblijskoshvaćanjemira;raspravitiodnosizmeđumirakaodaraizadatkateopotpornjimamira;potražitirazličitatumačenjahebrejskeriječi"šalom"iKristovauskrsnogpozdrava"mirvama";napisati"zlatnapravila"zaostvarenjemirauškolskojzajednici,obitelji,susjedstvu;analiziratiodnosmiraisvjetskihreligija.

IV.tematskacjelina:IZAZOVIZNANSTVENO‐TEHNIČKOGNAPRETKANastavneteme1.Budućnostimoćznanja

‐Znanje,znanostinapredak.‐Nužnostnapretkaidobitciponapretku:

‐napredakiprimjenaznanstvenihdostignuća.‐Ambivalentnostidejenapretka:

‐znanostkaopseudoreligija; ‐relativiziranjesvihetičkihnormiusvrhuprimjenemodernihtehnologija.‐Napredakzadobročovjekaičovječanstva: ‐važnostetikeuznanstvenimistraživanjimaiprimjeniznanstvenihdostignuća.

‐Znanjeimudrost.Ključnipojmovi: znanje, znanost, znanstveni pozitivizam, ideologizacija znanosti, cjeloživotnoučenje,napredak,životnoznanje,integralničovjekovrazvoj,životnamudrost.Odgojno‐obrazovna postignuća: cjelovitije shvaćati važnost znanja i znanosti za napredak irazvojčovjekaičovječanstva;uočitiambivalentnostosjećajaistavovanaspramrazmjeraibrzineznanstveno‐tehničkograzvoja;zauzimatistavsuodgovornostiisudjelovanjautraženjurješenjaza pitanja koje nameće znanstveno‐tehnički razvoj; navesti i obrazložiti prednosti i rizikeznanstvenih spoznaja i tehnoloških dostignuća; posvijestiti relativnost i djelomičnostznanstvenih spoznaja; uočiti opasnost ideologizacije znanosti; shvatiti nužnost cjeloživotnog iživotnogučenja;uočitiiobjasnitirazlikuizmeđuznanjaimudrosti;gajitiljubavpremamudrosti.Prijedlozi za metodičku obradu: pronaći i analizirati različite definicije znanja i znanosti;provestimaloistraživanjeusvojojsredinioznačenjuznanjauljudskomživotu;zamislitivlastitiživotbezmogućnostistjecanjaznanja icjeloživotnogučenja iodreditištobi tisvenedostajalokao osobi; načiniti popis blagodati koje svakodnevno uživamo, a koje zahvaljujemo znanju,istraživačkom i znanstvenom radumnogi ljudi; navesti primjere ideologizacije znanosti; krozrazgovor u skupini tražiti rješenja za pravedan pristup obrazovanju i znanju za sve ljude;prikupitinajdražemudreizrekeiobjasnitištoihčinivrijednima;opisatiobilježjamudreosobe.

Page 296: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

297

2.Informatizacijaiglobalizacija ‐Informatizacija,digitalizacijaiglobalizacija.

‐Geneza,prednostiiriziciglobalizacije. ‐Kršćanstvoiglobalizacija. ‐Medijiiinformiranje: ‐medijiuslužbiistineiliideologije? ‐stavCrkvepremakorištenjumedija.Ključni pojmovi: informatizacija, digitalizacija, globalni komunikacijski sustav, globalizacija,pravednost,mediji,istina,kulturaživota.Odgojno‐obrazovna postignuća: prepoznati suvremene društvene procese i uočiti njihovumeđusobnupovezanost;razvijatipotrebupraćenjadruštvenihpojava iaktivnoguključivanjaudruštvo; uočiti prednosti i opasnosti globalizacije; usvajati kršćanski stav prema upotrebimedija;učitikritičkipropitivatiisuoblikovatimedijskiprostor;protumačitikršćanskoshvaćanjeistineiobvezekršćanapremaistini;navestiirazlikovatipovredeistine.Prijedlozi za metodičku obradu: u razrednom odjelu provesti ispitivanje o vremenuprovedenom na internetu i korištenim uslugama i sadržajima; tabelarno prikazati prednosti iopasnosti interneta;prikupiti informacijeoprednostima imanamaglobalizacije; razgovaratioiskustvima stečenim kroz boravak u drugim zemljama i krajevima ili kroz upoznavanje iprijateljevanje s ljudima iz drugih krajeva; pronaći primjere koji razotkrivaju manipuliranjeinformacijama; analizirati i kritički propitati dnevne novine te odrediti odnos izmeđuinformacije,načinaprikazaivrjednota/stavova;napisatikritičkiosvrtnaizvještavanjeiponudeodređenogmedijskogsadržaja.3.Znanostuslužbipoboljšanjaživota ‐Eugenika‐poboljšanjekvaliteteživotailjudskevrste.

‐Problemmanipulacije:ideološkapozadina,mogućinovioblicirasizma. ‐Svetostljudskogživotaikršćanskistavpremagenetičkominženjerstvu.Ključni pojmovi: kvaliteta života, eugenika, individualizam, manipulacija, genetičkoinženjerstvo,bioetika,ljudskaprava,ljudskodostojanstvo,Bogstvoritelj,svetostljudskogživota.Odgojno‐obrazovna postignuća: usvojiti pozitivan stav prema čovjekovoj težnji zapoboljšanjemkvalitete života; uočiti pozitivnemogućnosti novihmedicinskih tehnologija, ali injihovu zloporabu; navesti i objasniti kriterije autentičnosti svakog napretka; zauzimati se zaistinski napredak i etičku primjenu tehnoloških dostignuća; zauzimati se za ljudski život kaonajvećuvrijednost;prepoznatirazličitenačinezauzimanjazahumanijisvijet;uočitiposebnostikršćanskoghumanizma;zauzimatisezacjelovitodobročovjekauperspektivivječnogspasenja;shvatitizahtjevekršćanskeetikekaopoticajnapreuzimanjeodgovornostisnagomvjere.Prijedlozizametodičkuobradu:"olujaideja"irazgovornatemuštojetokvalitetaživotaikakojejamčitizasveljude;potražitiinformacijeonajvažnijimotkrićimazbogkojihsedanasgovoriobiološkojrevoluciji;razgovaratioodnosuznanosti(znanstvenogistraživanja)ietiketeopitanjupostoji li uopće vrijednosno neutralna znanost; analizirati ulomke crkvenih dokumenata kojigovoreokršćanskomstavupremagenetičkominženjerstvu;načinitiprezentacijuoodnosuBogastvoritelja i čovjeka sustvaratelja, o dostojanstvu i svetosti svakoga ljudskog života; upriličitisusretsaznanstvenikom/comvjernikom/comizsvojesredine.4.Brigazaokoliš

‐Potrošačkakulturaiproblemizagađivanja/uništavanjaokoliša.‐Odgojzaekološkuodgovornost.‐Pitanje«održivograzvoja»ipravednaraspodjelaprirodnihistečenihdobara.‐Čuvanje,potvrđivanjeirazvojnatemeljubiblijskogshvaćanjastvaranjaievolucije.

‐Čovjek‐mjeriloekološkeetike.Ključnipojmovi:materijalizam,egoizam, stilovi života, ekološkaetika, radikalnibiocentrizam,umjerenibiocentrizam,odgovornost,održivirazvoj,kulturasolidarnosti,odnospremaBogu.Odgojno‐obrazovna postignuća: propitivati odnos ekološke krize i potrošačkog mentaliteta;uočitipovezanostbogatstvaisiromaštvanasvimrazinama;zauzimatisezapravednuraspodjelu

Page 297: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

298

i održavanje dobara Zemlje; propitivati različite stilove života; gajiti ljubav prema svjesnoizabranojikultiviranojskromnosti;zauzimatisezazdravokolišiočuvanjeprirode;razlikovatiradikalniiumjerenibiocentrizam;gajitisvijestodgovornostipredBogomzastvorenisvijet.Prijedlozizametodičkuobradu:potražitinovinskaizvješćaoslučajevimazagađenjaokolišausvojojsredini;pogledatiisječakdokumentarnogfilmaoodnosuzagađivanjaokolišaiuništavanjaresursa te konzumističkog i materijalističkog mentaliteta i stila života; propitati vlastiti stilživotairazgovaratiopromjenikonkretnihnavikaipostupanjausmjeruodgovornogirazumnogophođenja sa zalihama zemlje za sve ljude i sve generacije; potražiti i analizirati programeekološkihudruga;sastavitivlastitumolitvuBogustvoriteljuiuzdržavateljusvegastvorenoga.5.Zajedništvomdonapretka ‐Čovjek‐bićezajedništva. ‐Podrijetloiposljediceindividualizma.

‐Individualizamimoralnisubjektivizam. ‐Odgovornostkršćanazadruštvoioblikovanjehumanijegsvijeta.Ključnipojmovi:osoba,zajedništvo,individualizam,moralnisubjektivizam,općedobro,osobnodobro,civilizacijaljubavi.Odgojno‐obrazovna postignuća: uočiti temeljnu potrebu čovjeka za drugim i za Drugim;prepoznati tendencije razvijanja individualizma u društvu; uočiti kobne posljediceindividualizma; razumjeti odnos individualizma i moralnog subjektivizma; zauzimati se zaočuvanje i razvijanje ljudskog zajedništva; shvatiti najužu povezanost Kraljevstva Božjega ikršćanskogazauzimanjezaoblikovanjehumanijegasvijeta.Prijedlozi za metodičku obradu: analizirati karikaturu "Pojedinac i zajednica"; na temeljuuzrokadepresivnihstanjapoznatihizpsihologijerazgovaratiovažnostizajedništvauljudskomživotu; razgovarati o posljedicama individualizma; izvesti vježbu grupne dinamike; načinitiprezentaciju na temu "Ja i drugi ljudi" (o dinamici samostojnosti i odnosa prema drugima);pronaći novozavjetne tekstove o kršćanskom zajedništvu kakvo Krist želi i usporediti ga svlastitim iskustvom crkvenog zajedništva; zajednički načiniti mali projekt u službi društva uvlastitomokruženju.V.tematskacjelina:KRŠĆANSKANADAUBUDUĆNOSTNastavneteme1.Svjetovnaočekivanjabudućnosti

‐Mladiiočekivanjebudućnosti.‐Različitaočekivanjabudućnostiinjihovodnospremashvaćanjuvremenaipovijesti.

‐Sekularnimodelibudućnosti.Ključnipojmovi:planiranje,predviđanje,projekti,vizijebudućnosti,očekivanjaodbudućnosti,nada,strah,sadašnjostibudućnost.Odgojno‐obrazovna postignuća: zapaziti značenje planiranja i predviđanja budućnosti usuvremenom društvu; posvijestiti opasnosti i strahove koje doživljava suvremeni čovjek sobziromnabudućnost;povezatičovjekovuusmjerenostkabudućnostisasviješćuopovijesnosti,vremenitosti i prolaznosti; propitati vlastite stavove spram budućnosti i vlastita očekivanjabudućnosti;upoznatirazličitepovijesnemodeleočekivanjabudućnosti.Prijedlozizametodičkuobradu:analizirati tekstovekojigovoreopredviđanjima iplaniranjubudućnostiuodređenimsegmentimaživota;napisatisastavoželjamainadamakojeprojiciramoubudućnostteovlastitimstrahovimasprambudućnosti;prikupitirazličitetekstovnematerijalekoji izražavaju čovjekovu želju da sazna budućnost; analizirati različite definicije vremena;izraditipanoočovjekukaovremenskombiću.2.EshatološkiiapokaliptičkitekstoviuBibliji

‐Apokalipsa‐omoćizlaipobjedidobra.‐Apokaliptičkaiskustvanašihdanauzrcalubiblijsko‐apokaliptičkihslika.‐Apokaliptičkešifrespasenjaismisaostvaranjausvjetlubiblijskihtekstova.

‐Iz2,4;9,5‐6;11,1‐10;35,1‐10;42,10‐17;Rim8,18‐39;Otk21,1‐27.

Page 298: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

299

Ključnipojmovi:otkrivenje,proroštvo,vidioci,scenarijisvršetkasvijeta,simbolika,metaforičkigovor,konačniobračundobraizla,biblijskaapokaliptika,spasenje,pobjedadobra.Odgojno‐obrazovna postignuća: razumjeti značenje pojma apokalipsa (otkrivenje) i navestiznačajke apokaliptike kao književne vrste; propitati razloge i navesti situacije u kojima sejavljajuapokaliptičkevizijeiproroštva;uočitispecifičnuporukubiblijskeapokaliptike;nabrojitinajvažnijeslikeiporukebiblijskeapokaliptike;doživjetioslobađajućiučinakbiblijskeporukeoBožjem promislu i pobjedi dobra; integrirati vlastite želje i strahove glede budućnosti upromišljanjeokršćanskojnadiubudućnostkojasetemeljinaBožjemobećanju.Prijedlozi zametodičkuobradu: "oluja ideja" na temu apokalipsa; pogledati isječke iz drugeverzijefilma"Apokalipsadanas"(2001.)inavestirazlogezaštojefilmnazvantimimenom;čitatiodlomkeizknjigeOtkrivenjaidrugebiblijskeapokaliptičketekstovetenavestisličnostiirazlikebiblijskeisvjetovneapokaliptike;pogledati/poslušatiianaliziratirazličiteumjetničkeprikazeiscenarije svršetka svijeta (likovne, glazbene, literarne, filmske, scenske...); napisati vlastitipsalampohvaleBožjojprovidnostiipouzdanjauBogakojisvedržiusvojojruci.3.Čovjekpredpitanjemsvršetka

‐Pojedinačniiopći(posljednji)sudičovjekovaodgovornostpredBogom.‐Budnostipouzdanjekaoznačajkekršćanskogangažmana.

‐Pogrešnorazumijevanjeeshatološkihiapokaliptičkihslika(npr.kodsekti).Ključnipojmovi:posebni(pojedinačni)sud,uskrsnućemrtvih,posljednjisud,ponovniKristovdolazak,budnost,odgovornost,pouzdanjeuBoga,dovršenje.Odgojno‐obrazovnapostignuća:uočitirazličitostljudskihosjećajaipitanjanaspramočekivanjaosobnog i općeg svršetka; navesti bitne oznake kršćanskog stava prema svršetku čovjekovaživota isvijeta;razlikovatipojedinačni iopći (posljednji)sud;gajitipouzdanjeuBogakojiželičovjekovodobro;uvidjetipotrebuodgovornogživotaiangažmanazadobro,razumjetiznačenjepojmaparuzijaiobjasnitikršćanskunaduuKristovponovnidolazak;usvojitikriterijeprosudbejednostranogipogrešnogtumačenjaapokaliptičkihslika.Prijedlozi zametodičku obradu: intervjuirati ljude iz vlastitog okruženja o odnosu premasmrti;usporedititekstoveizrazličitihreligijaočovjekovojradikalnojodgovornostiisudunakonsmrti;pronaćimetaforezaizražavanjeosjećajapovezanihsposebnimiopćimsudom;analiziratinovozavjetne tekstove o Kristovu ponovnom dolasku i sažeto prikazati kršćansku vjeru uKristovu paruziju; napisati sastav o odnosu Kristovih riječi o zadnjem sudu i ispunjavanjuvlastitogposlanjausvijetushvaćenogkaosluženjaizljubavi;razgovaratioodnosupredodžbeoBoguiosjećajavezanihuzosobnisusretsKristomnakrajuovozemnogaživota.4.Kršćanskanadaudovršenje:novostvorenje,uskrsnućeiživotvječni

‐ Sadržaj i smisao kršćanskog iščekivanja svršetka svijeta ‐ temelj oblikovanja života ipoticajzarazumijevanjesebeisvijeta.‐Čovjekovakonačnasudbina:raj,pakao,čistilište.‐Isusovouskrsnuće‐zalognašeguskrsnuća.‐ Kršćanska nada nasuprot nihilizmu, pesimizmu, materijalizmu i strahovima predbudućnošću.

‐Marija‐pralikotkupljenogčovjekainovogstvorenja.Ključnipojmovi:vrijemeivječnost,čovjekovekonačneodluke,raj,pakao,čistilište,uskrsnuće,nada,novostvorenje.Odgojno‐obrazovnapostignuća: poznavatibiblijske temelje i suvremenopoimanjekršćanskeeshatologije; uočiti važnost eshatoloških tema u likovnoj, književnoj, glazbenoj, filmskoj iscenskojumjetnosti;razlučitikršćanskinaukoraju,pakluičistilištuodpopularnihiiskrivljenihinterpretacija; prepoznati značenje Kristova uskrsnuća za naše uskrsnuće; uočiti da je nada ipouzdanjeuBožjuljubavtemeljnikršćanskistavuodnosunačovjekoveposljednjestvar(nost)i;razumjetidajeMarijapralikotkupljenogačovjekainovogstvorenja.Prijedlozi zametodičku obradu: analizirati rezultate empirijskih istraživanja o vjeri ljudi uživot vječni i različitim predodžbama o tome; analizirati umjetničke prikaze kršćanskogshvaćanja posljednjih stvari (likovne, književne, glazbene, filmske...); meditativno čitati

Page 299: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

300

novozavjetne tekstove u kojima Isus govori o svom odlasku k Ocu i uskrsnuću, poručujućiučenicima"Idempripravitivammjesto";napisatitekst(i/ilimelodiju)zajednuuskrsnupjesmusa snažnom kršćanskom porukom; analizirati slike Marijina uznesenja; na temelju crkvenihdokumenatasažetoprikazatištoCrkvavjerujeoMariji.

Page 300: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

301

ETIKA

U skladu s ustavnimnormama teZakonomo slobodi vjere ipravnompoložaju crkava ivjerskih zajednica u BiH, te školskim zakonodavstvom i praksi na razini države, entiteta ižupanija u BiH, Etika ima status alternativnog izbornog predmeta u odnosu na Vjeronauk, iobveznijedioškolskogakurikuluma,kaoiuvećinieuropskihzemalja.Učeniciinjihoviroditeljiimaju pravo izbora između Vjeronauka i Etike, te učenici i njihovi roditelji, koji na početkusrednješkoleizaberuetiku,onapostajeobveznipredmetzaučenikekojisugaizabrali.

Sadržaj nastavnoga predmeta Etike prilagođen je odrastanju i sazrijevanju mladogčovjeka s pitanjima osobnoga identiteta i socijalne dimenzije kvalitetnoga života s okolicom.Etika bi trebala učeniku pomoći ostvariti vlastitu osobnost odnosno cjelovitu intelektualnu,afektivnu, moralnu, socijalnu i duhovnu zrelost u procesima prevladavanja problemamladenačkogaodrastanja i osamostaljivanja. smještanja.Kakomladiu razdoblju adolescencijedoživljavajubrojneizazoveindividualnogaodrastanjaisazrijevanja,zauzimanjavlastitogastava,donošenja osobnoga izbora i stvaranja autonomne ličnost, nastava etike mu treba pomoći uizgradnji osobnoga stava, humanosti i etičnosti te profiliranju kulturnog, svjetonazorskog,religijskogidrugogosjećajapripadnosti.SVRHASvrha je predmeta Etika, poštujući svjetonazorski, kulturni i socijalni pluralizam našeg doba,uvestiučenikeusvijetetičkogarazmišljanjaidjelovanja,usvijetetičkihimoralnihvrjednota,iupoznatigasbogatstvomeuropskeinacionalnekultureitakomupomoćiuizgradnjivlastitogmoralnoga i kulturnoga identiteta. Učenici se sučeljavaju sa sadržajima etičkoga i religijskoganauka,kojićeimomogućitiizrastanje,razvitakisazrijevanjeuslobodneiodgovorne,savjesneitolerantneosobe. Zato im seomogućujeupoznavanje etičkih,moralnih i duhovnih vrjednota isadržajaopćekulturepovezanesetičkimimoralnimpitanjima,kaoisposobnostiusklađivanjaopćeprihvaćenih vrijednosnih sustava s etičkimdjelovanjemmladog čovjeka. Etičke imoralnevrijednosti stavljaju se u kontekstu društvenoga, kulturnoga i religijskoga pluralizma u BiH,osobitotemeljnihmoralnihvrijednostikršćanstva,židovstvaiislamauBosniiHercegovini,kaoprostorusuradnjeuizgradnjimoralnozdravaiboljegadruštva.PROGRAMSKAGRAĐA

Nastavnipredmetetikeizvodisetijekomčetirigodine.Sukladnoostvarenimuvjetimazanastavni predmet školskoga Vjeronauka (nastavna norma i drugo prema organizacijskim iprovedbenimmogućnostimaškole)izvoditćeseEtika(1ili2satatjedno).

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

prepoznati i odrediti specifične etičke pojmove i pojmove srodnih disciplina, etičkaučenja(pojmoveietičketradicije),vrijednosnesustave,pojedineproblemekojiulazeusustavetičkihrasprava;

natekstovimaprimjenjivatiizabranakonceptualnaičinjeničnaznanjaizetikeuskladusnastavnimprogramom;

razumjeti različita etička učenja i načela, njihovo izvođenje i analizu, i znati ih kritičkivrjednovatiiprimjenjivati;

prepoznati i objasniti temeljne pojmove iz područja filozofske antropologije: čovjek,priroda, nastanak čovjeka, evolucionizam, darvinizam, kreacionizam, ljudskaegzistencija, tehnika i tehnološki razvoj, antropocentrizam, biocentrizam, duh, duša,tijelo,život,osobnost,ljudskanarav/priroda(urođena,stečena),ljudskasloboda;

objasnitirazličitashvaćanjabitičovjeka,prirode,ljudskenaravi,položajaiulogečovjekau prirodi, nastanka i razvoja čovjeka, njegova tehnološkoga razvoja, odnosa naravi iduha, duše i tijela, slobode i nužnosti, razvoja moralne svijesti kod Aristotela, sv.Augustina,KantaiDescartesa,Bacona,Hobbesa,idr.);

Page 301: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

302

odrediti i objasniti temeljne pojmove iz područja filozofske etike: praktična filozofija,etika, moral (subjektivni i objektivni), ćudorednost, krjeposti (vrline, djelovanje,vrijednost, volja, moralni osjećaj, moralna dužnost, moralno iskustvo, moralnorazmišljanje, osoba kao moralni subjekt, moralni identitet, moralna svijest, savjest,povrjeda savjesti, dostojanstvo, moralna načela, moralne norme, Dekalog, moralnevrijednosti i vrjednote, ideali, idoli, autonomija i heteronomija, legalitet, moralitet,sloboda,Zlatnopravilo,najvišedobro,moralnoispravno,moralnoopravdanje,moralnaodgovornost,moralnozlo,moralnakrivnja;

usporedititemeljneetičkepojmoveunutarrazličitihetičkihučenja; prepoznati i objasniti različita etička uporišta i njihova načela: deskriptivna etika,

normativnaetika,metaetika, teleološkaetika,deontološkaetika (etikadužnosti), etičkirelativizma, etički univerzalizam, način utemeljenja vrijednosti (sadržajno određenjevrijednosti), etika vrline, intelektualistička etika, eudaimonizam, hedonizam,utilitarizam, analitička filozofija jezika i problem utemeljenja pojma dobra,kongnitivizam,emotivizam,etikadiskursa,etikaodgovornosti,etikavrijednosti;

objasniti etičke teorije nekih autora: Sokrat, Platon, Aristotel, Kant, Mill, Kierkegaard,Nietzsche,Moor,vonWright,Habermas,Scheler);

izvesti, opisati i poopćiti moralna načela nekih djelovanja, primijeniti različite etičkeargumentacije,izvoditivrijednostiiztekstovakojiseobrađuju,pronalazitiutekstovimaiizvoditimogućeetičkeposljedicerazličitihvrijednosnihsudova;

odrediti pojmove religijskih izvora etike:mit, religija, bogovi, heroji, idoli, vođe, žrtva,sudbina, imanencija dobra i zla, stradanje, kozmički poredak, antropomorfizam, Bog,božansko podrijetlo moralnoga zakona, dobro i zlo, objava i kršćanska objava,eshatologija,Božjaprovidnost,predestinacija,iskušenje,grijeh,oprost,ljubav,milosrđe,Božjakazna,slobodnavolja;

prepoznati neke povijesno‐religijske izvore i učenja: mitove o Prometeju i Faustu,stvaranju prvih ljudi, religiozne spise, mitove i legende, spisi o Budhi, izvješća o IsusKristu;

navesti i opisati osnovne postavke kršćanstva (katolicizam, pravoslavlje,protestantizam), židovstva, islama, hinduizma, budizma i konfucionizma (učenje, kult,moralnodjelovanje;

razumjeti i odrediti izabrane pojmove iz područja primijenjene etike: biotehnologija,kloniranje, genetičko inženjerstvo, genska manipulacija, genetika i genom, genskaterapija, kvaliteta života, zdravlje, bolest, ovisnost, biosustav i ekosustav, umjetnaoplodnja, pobačaj, doniranje i presađivanje organa, eugenika, trgovanje organima,palijativna medicina, autonomija bolesnika, pravo na život, eutanazija, dostojanstvobolesnika,pokusinaljudima,konzumerizam,napredakznanosti,ravnopravnostspolova,kontrolarađanja,etičkikodeksizakletve;

prepoznati i objasniti temeljne probleme: bioetika, medicinska etika, ekoetika, etičkiaspektibiotehnologije,personalnaetika,etikaznanstveno‐tehnološkogarazvoja,etičkikodeksizakletva;

objasniti izabrane pojmove iz područja političke, socijalne i pravne filozofije: ljudskazajednica, društvene ustanove (država, pravni, politički, ekonomski, klasni, obiteljskisustav),sukobi(politički,vjerski,moralni),općedobro,pravednostkaoetičkiipolitičkipojam, socijalna jednakost, uzajamnost, sloboda, prirodno i pozitivno pravo, društveniugovor, demokracija, snošljivost, pluralizam, moć, pravne norme, ljudska prava,političkaslobodaiodgovornost,svjetskimir;

objasnitiglavneidejegrčkogashvaćanjaljudskezajedniceipravednosti,zakona(nomos)i prirode (physis), odnosa etičkoga i političkoga te novovjeke teorije narodnogasuvereniteta, prirodnih prava, jednakosti i sloboda, teorije društvenoga ugovora,političkih socijalnih teorija, sve do socijalnoga nauka Katoličke crkve i modernedemokracije(učenjaPlatona,Aristotela,Machiavellija,T.Moora,Hobbesa,Lockea,Milla,Marxa,Habermasaidr.);

Page 302: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

303

argumentirano izložiti i vrjednovati razloge moralnih sukoba na razini međuljudskihodnosaiindividualnihmoralnihdvojbi,različitesustavevrijednosti,sustaveobičajnostiietičkesustaveizperspektivenjihovepraktičnefunkcionalnosti;

opisati i vrjednovati različite modele moralnoga ponašanja i na primjerima objasnitirazličiterazinemoraliteta:moralnodjelovanje,moralnaprosudbaietičkarefleksija;

rješavatimoralnesukobeidvojbeizperspektivevlastitogasustavavrijednostiilinekogazadanogaetičkogamodela.

PRVIRAZRED

ČOVJEK–BIĆESUSRETAIETIČKOBIĆEPregledprogramskihsadržaja:

I.ETIKA(uvod)

Etikakaopraktičnafilozofijskadisciplina. Etikaimoral‐podrijetloiodređenjepojmova. Antropološkoutemeljenjemorala.

II.ČOVJEKIZBILJNOST

Čovjekkaoosobaizbiljnost. Čovjekkaobićekrjeposti. Čovjek kao biće kritičkoga razmišljanja (pred sobom, u zajednici, pred problemom

Bogom).III.ČOVJEK‐BIĆESUSRETA,SLOBODEIODGOVORNOSTI

Teleologijaideontologija. Čovjek,smisaoživota,čovjekipatnja. Čovjekovaposebnostusvijetu(razum,sloboda,savjest,odgovornost). Čovjek i osobna sloboda – djelovanje iz slobode (sloboda od i sloboda za, ljestvica

vrjednota). Vjera,nadailjubav.

IV.SAVJEST–MORALNIŽIVOT

Moralniživotkaointerpretativniproces. Fenomenljudskesavjesti,strukturaivrstesavjesti. Slobodasavjestiikonfliktisavjestikaopoticajnjezinuoblikovanju. Zlo,krivnjaikazna. Kakopostićiisačuvatiispravnusavjest.

V.ŽIVOTNAORIJENTACIJA

Strahopoštovanjepredčinjenicomživota‐životkaodarivrjednota. Ljudskepotrebeimoralneobveze. Novovrjednovanjeodgovornostiupostmodernomedruštvu. Globalizacija,moćietika.

VI.ČOVJEKKAORELIGIOZNOBIĆE

Pojamreligioznosti–čovjekpredproblemomBoga(teizam,agnosticizam,ateizam). Religijaivjera,kultura,umjetnostiznanost. Religija,tradicijainacija. Tolerancijaireligijskiprincipi.

Page 303: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

304

VII.ORIJENTACIJAUVLASTITOMKULTURNOMOKRUŽJU Običaji,obvezeidužnosti. KršćanstvonatluHrvatskeiBosneiHercegovine–doticajsdrugimreligijama. Hrvatskikatoličkiobičajiinjihovodrazukulturnojtradicijiinarodnomživotu. Odgovornostzanarodipatriotizam.

DRUGIRAZREDSVRHAICILJSvrha nastave ovog predmeta u drugom godištu učenja je upoznavanje pojma religioznosti inereligioznosti te etičke osnovice većih svjetskih religija, a cilj joj je učenicima približitishvaćanjedrugih,kakobiihprihvaćalibezpredrasuda.Upravilnojinterpretacijishvatitćedasuiuvjerenjadrugihpostavljenanaetičkimvrijednostima.TRAGANJEZAISTINOMPregledprogramskihsadržaja:I.RELIGIOZNOSTINERELIGIOZNOST

Religijakaopovijesnifenomen. ReligioznostkaodoživljajiiskustvouodnosunavišeBiće. Religijakaosvjetonazorireligijakaovjera. Suvremenioblicireligioznosti.

II.POJAVNIOBLICIRELIGIJEUPROŠLOSTIISADAŠNJOSTI

Pretpovijesnereligije(paleolitikineolitik–arheološkinalazi). Pučkereligijeireligijeplemenskihnaroda(obrediivjerovanjauprirodneiduhovnesile

/animizam/,magija,čaranje,vračanje). Politeizamvelikihreligija. Objavljenereligije–monoteizam.

III.DREVNERELIGIJEVELIKIHCIVILIZACIJA

ReligijastarihEgipćana,bogoštovničini,bogoviižrtvenici,moralnired. Drugereligijestarihnaroda(Sumerani,Hetiti,Babilonci,StaraPerzija). BogoštovničiniimoralstarihGrkaiRimljana.

IV.ISTOČNJAČKERELIGIJE:HINDUIZAM

Korijenihinduizma. Vječnoučenje‐svetispisi,učenje,vjerovanja. Obredi,dužnosti,blagdaniisvetkovine.

V.ISTOČNJAČKERELIGIJE:BUDIZAM

Nastanakbudizmaiutemeljenjebudizma. Prosvjetljenjeiodricanje. Svetispisi,nauk(reinkarnacija,meditacija). Plemenitiput(moralnost).

VI.RELIGIJEKINEIJAPANA

ReligijskašarolikostKineiJapana. Konfucionizam(nastanak,učenje). Taoizamišintoizam(nastanak,učenje).

Page 304: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

305

VII.ŽIDOVSTVO(JUDAIZAM)

ŽidovstvoivjeraujednogaBoga. Sveteknjige,nauk,vjera. Zakon,sinagoga,blagdani. OčekivanjeMesije.

VIII.ISLAM

Nastanakislama,razlike(sunitiišiiti). Svetispisislama(Kur'an),vjeraujednogaBogaiislamskinauk. Islamskimoralinačinživota–petstupovaislama. IslamuBosniiHercegoviniiHrvatskoj,međureligijskidijalog.

IX.KRŠĆANSTVO

IsusKrist‐povijesnaosobaiMesija. Kristovživotitemeljninauk–GovornaGori. Sveteknjige(StariiNovizavjet). Temeljnikršćanskinauk(Vjerovanje). Kršćanskaetikaimoralljubaviipraštanja. Kršćanskobogoslužje,glavniblagdani,sveciimučenici.

X.KRŠĆANSTVO–POVIJESNIHOD

RađanjeCrkveiširenjekršćanstva. IstočniiZapadnicrkveniraskoli. KršćanstvonatluHrvatskeprijedolaskaHrvata. UlogaKatoličkeCrkveukulturi,obrazovanjuisvjetovnomživotuuBiHiHrvatskoj. Kršćanskiekumenizam.

TREĆIRAZRED

SVRHAICILJSvrha predmeta ovog godišta razjasniti pojmove etike,morala i religije te ih staviti u životnikontekst.U razradipraktičnihpitanja injihovaodnosasetikomuovomsegodištuproširuje iprodubljujesadržajnastavnogpredmeta.Ciljnastaveetikeostajeotkrivanjeiostvarivanjeistinskihvrjednota.SMISAOLJUDSKOGDJELOVANJAPregledprogramskihsadržaja:I.RELIGIJA,MORAL,ETIKA

Religijskeimoralnevrjednotečovjeka–prilagodbaživotauzajednici. Etičkenormeusvjetskimreligijama–religijeimoralnodjelovanje. Etikaiteologija–religijskoshvaćanjezlaigrijeha.

II.LJUDSKOISKUSTVOIFILOZOFIJSKIUVODUETIKU

Pojašnjenjepojmovaetikaimoral. Moralnostkaosredišnjaantropološkaietičkakategorija. Moralnaprosudbaipravilaponašanja(norme,principi,načela). Sukobljavanjemoralnihnormi,moralnedvojbeiopravdanjemoralnogadjelovanja. Svijestčovjekovaupitaoopćeminajvišemdobru.

Page 305: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

306

III.OSNOVNIETIČKIPOJMOVI

Disciplineetikeinjihovpredmetproučavanja. Ispravnodjelovanje(izvor,motivi)–etikadužnostiiodgovornosti. Moralnodobroimoralnozlo(pojamdobraizla,moralnisukobi). Ideal čovjeka ‐ sloboda i determinizmi (etika i sloboda, slobodna volja, savjest,

dostojanstvo).IV.ETIČKAUČENJATIJEKOMPOVIJESTI

EtikaučenjastarihGrka (apsolutno i relativnodobro, subjektivni relativizam,Sokratovetičkiracionalizama,Platonovidealističkirigorizam,Aristotelovoshvaćanjekrjeposti).

Grčko‐rimska etika učenja (Stoička etika, čovjekoljublje i kozmopolitizam, Epikurejci,skepticizam,eklekticizam).

Kršćanska etika ljubavi (etika Dekaloga, Kristov zakon ljubavi, ranokršćanska isrednjovjekovnaetika,sloboda‐slobodnavolja–savjest‐odgovornost,moralnodobroizlo).

Od etike renesanse do etike empirizma (makijavelizam, utilitarizam, liberalizam,društveniugovor,moralnostislobodaduha).

Odetikeracionalizmadosuvremeneetike(R.Descartes,B.Spinoza,F.‐M.A.Voltaire, I.Kant, ..) – (etika tijela i etika duše, univerzalna pravednost, etički determinizam,kategoričkiimperativ,autonomija,moralnirealizam).

V.ETIKAIPRIRODNEZNANOSTI

Praktičnaetikaiprirodneznanosti(etikaodgovornosti). Bioetika, biogenetika i biotehnologije (genetsko manipuliranje, kloniranje, biološki

inženjering). Etika i medicina – etika reproduktivnih tehnologija, transplantacije organa i etika

umiranja (status ljudskog embrija i manipulacije, darivanje i transplantacija organa,eutanazija).

Etikaiekologija,etikaitehnološkinapredak.VI.ETIKAIPOLITIKA,PRAVEDNOSTIPRAVO

Etičkeimoralnepretpostavkeigranicepolitičkogadjelovanja. Politikakaoafirmacijaetikeizloporabepolitike. Etikaučenjaopravuslabijegaipravujačega(prirodnoipozitivnopravo). Pravednostipravo(općaitemeljnaljudskaprava). Pravednost,pravnadržavailjudskaprava.

VII.VRJEDNOTEINJIHOVOOSTVARENJE

Vrjednoteusuvremenomsvijetu(subjektivniiobjektivnividikvrjednota). Vrijednosni sustavi (područja i hijerarhija vrijednosti i vrjednota, opće i temeljne

vrijednosti). Vrjednoteiodgovornost(drugi,domovina,europskodruštvo,svijet).

Page 306: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

307

ČETVRTIRAZREDSVRHAICILJ

Svrha ovog predmeta u četvrtoj godini je da se na životnimpitanjima primijene etičkipojmovi i etička načela. Na temelju svega prethodno naučenoga u Etici, učenik treba znatiprepoznativrijednostisvjetovneilireligijske,koježivotudajusmisao.Ciljsečetverogodišnjegučenjarealiziraustjecanjusposobnostizastvaranjevrijednosnogstavaopitanjima:životaismrti,moralnostiivlastitogidentiteta,vlastitogživotaiskladasdruštvomukojemčovjekživi.ŽIVOTNAPITANJAPregledprogramskihsadržaja:I.MORALNOSTKAOPROBLEMINUŽNOST

Pojam i izvormoralnosti (što jemoral i izvorimoralnosti, autonomno i heteronomnoetičkostajalište,ćudoređe).

Slobodaigraniceslobode,slobodaiodgovornost. Moralnost ‐ temelji zajedničkoga življenja u društvu (osobni identitet, društvene

ustanove,komunikacija,izboripoštivanjenačela,pravilaizakona).II.SVIJETMLADIHINJIHOVIDENTITET

Svijet mladih i društvo – identifikacijska slika mladih u društvu (pojavnost, izazovi,vrijednosti,ideali,idoli,ponašanje).

Sazrijevanje osobnosti i odgovornost za budućnost (priprema za život u skladu sazakonom,moralnimnormama,pravilimaipropisima).

Etika slobodnoga vremena (slobodno vrijeme kao mogućnost dobrobiti i izbora irazvijanja moralnih osobina kao što su pozitivan odnos prema drugima, tolerancija,uljudnost,čestitost...).

III.LJUBAV,SPOLNOST,BRAK,OBITELJ

Spolnost kao otkriće i radost (spolni identitet, heteroseksualnost, homoseksualnost,seksualnaizopačenja,poštivanjedostojanstvaljudskeosobe).

Ljubav kao radost darivanja i uzimanja (umijeće, vrste i elementi ljubavi, ljubav iodgovornost,odgovornoroditeljstvo).

Brak i obitelj (brak kao ustanova, sklapanje braka i bračni ugovor, odgovornost zastupanje u brak i u braku, duhovna zrelost i ekonomska sigurnost, sankcije zanepoštivanjebračnihpravila).

IV.0DGOVORNOSTPREDŽIVOTOM

Životnajvećavrijednost‐dostojanstvoljudskogživota. Odgovornostpremabiljnomsvijetu(etikaživotnogaprostoraibrigezaočuvanjeukupna

životanazemlji,zdravokoliš). Odgovornostpremaživotinjskomsvijetu(brigazaživotinjskisvijetinjegovoočuvanje–

zaštitaživotinja). Dostojanstvoljudskogaživota(pravonaživot,odgovornostpremaživotu,odnosprema

ljudskometijelu/ravnopravnostspolova,trgovinaljudima,iskorištavanjetijela/,smrtnakazna).

V.SOCIJALNAETIKA‐ŽIVOTNIPOZIV,ZANIMANJEIOVISNOSTI

Obrazovanjezazanimanje i izborživotnogpoziva (pravonaobrazovanje i rad te izborzanimanjasmoralnikriterijimaiobvezamazapostizanjetihciljeva).

Page 307: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

308

Ovisnostikaopreprekaljudskomrazvojuinapretku(različitevrsteovisnosti,ovisnostiibolest,etičkaimoralnaodgovornostpojedincaidruštvenihstruktura).

Pravednost i nepravda u svijetu, socijalna pravednost, socijalni nauk Katoličke Crkve(pravednost,solidarnost,supsidijarnost).

VI.ZAGONETKASMRTI

Čovjekpredproblemomsmrti(zaboravsmrti,smrtmotrenaočimaduha). Stoičkaravnodušnostpremasmrti,našakulturaismrt,kliničkasmrt. Religijskiikršćanskipoglednasmrt.

VII.SHVAĆANJEMIRAIPOIMANJENADE

Rat i ljudskaprava(uzrocirata,prigovorsavjesti,dužnostgrađana imoralnaprosudbačinasobziromnarat:agresorski,obrambeni).

Mir‐djelopravdeizahtjevzdravadruštva(odgovornostzamir). Etikanade‐individualna,kolektivnaikozmička.

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTETijekomsvihčetirijugodina,unastaviizEtikeradise,usklopuobradepojedinihnastavnihtemai jedinica,naegzemplarnim tekstovima filozofsko‐etičke te religijske i lijepeknjiževnosti (npr.Biblije,Veda,EpoGilgamešu, Ilijade, grčkih tragedija,doTolstoja iDostojevskog iliKrleže).Uudžbenicima se obično predlažu egzemplarni tekstovi i didaktički instrumentarij za kreativanrad s učenicima, a nastavniku ostaje sloboda, u razgovoru s učenicima, odrediti tematsku isadržajnu strukturu predmeta u njegovu izvedbenom dijelu, poštujući pritom obvezneprogramske ciljeve i sadržaje. U procesima učenja i poučavanja treba slijediti suvremenadidaktička imetodičkanačela, strategije,pristupe ipostupkeaktivne, stvaralačke i suradničkenastaveuzuporabusuvremenihtehnologija,medijaididaktičkihsredstava.

Page 308: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

309

POLITIKAIGRAĐANSKODRUŠTVO,GOSPODARSTVO

SVRHAICILJ

Udemokratskome jesvijetupolitičko igrađanskoobrazovanjemladihpostalosastavnidiosvakog obrazovanja. Ostvaruje se kroz integrirano učenje u cjelini kurikuluma, ali i posebnimprogramskim sadržajima odnosnomodulima koji omogućuju stjecanje građanskih i političkihkompetencija na tome području. Iako se programi političkoga i građanskoga obrazovanjarazličito nazivaju, zastupljeni su u svim školskim sustavima i utemeljeni su na stajalištu da jerazvijena građanska svijet i politička kultura činitelj stvaranja i stabilnosti suvremenihdemokracija.

Dabiseuspješnopromicaodemokratskinačinmišljenja,ovimpredmetomtrebaomogućitistvaranjeosobnogaodnosaučenikapremaaktualnimpolitičkimzbivanjima.Važno je istaknutidapolitičko igrađanskoobrazovanjeobuhvaća:razvijanjesvijesti i stjecanjeznanjaopolitici ipolitičkomdjelovanju,oljudskimpravimaislobodama,opravimaislobodamaugrađanskomivišenacionalnom,višekulturnom i višereligijskomedruštvu i državi, opolitičkimustanovama ipolitičkim procesima s ciljem razvijanja demokratske svijesti i političke kulture za djelatnosudjelovanje u političkom sustavu i demokratskomdruštvu, u ostvarivanju i kontroli državnevlasti.PROGRAMSKAGRAĐA

POLITIKAIGRAĐANSKODRUŠTVOCILJEVIIZADAĆE:Zadaća je političkoga i građanskoga obrazovanja stjecati političku i građansku kulturu kojaobuhvaćatridimenzije:razvijanjegrađanske inacionalnesvijesti idržavljanskogadomoljubljaza Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, građansku vezanost za konstituciju, zakone isimboletihdržavaterazvijanjesposobnostizapolitičkosudjelovanjenaizborima,snalaženjeusustavuvišestranačkogpolitičkogaživota.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

objasniti pojam politike i političkoga djelovanja i navesti primjere (vrijednosneorijentacije–temeljedjelovanja);

prepoznatiivrijednosnoodredititipovepolitičkogagovora; objasnitipojamvlastiimoć(karizmatska,racionalna,tradicionalna); prepoznatirazličitetipovevlasti; nabrojitipolitičkasredstva(vojna,komunikacijska…)iobjasnitiodnospolitičkihciljevai

sredstava; objasnitipojampolitičkoga subjekta inavestiprimjere (građanin–pojedinac,politička

stranka, politička institucija, država, međunarodna zajednica, nevladine i vladineorganizacije);

prepoznatidjelovanjepolitičkihsubjekata(ciljevaisredstava); opisatipojampolitičkogasustava/poretkatenabrojatiiopisatitipovepolitičkihsustava; razjasnitipojampolitičkestrankeiprotumačitirazlikuizmeđukoalicijeiunije; navesti glavna ideološka obilježja tipova političkih stranaka i identificirati pozicije

njihovapolitičkogadjelovanja; sažetoopisatirazvojvišestranačjauBosniiHercegoviniiHrvatskoj; prikazatidjelovanjepolitičkih stranakana temeljuDaytonskogaustavaBiH iUstavaR.

Hrvatske; objasnitipojamizboraireferendumatenavestiizbornaprava;

Page 309: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

310

objasnitipojambiračkogatijelaiopisatipostupakizbornogalobiranjaipromidžbe; opisatiosnovneizbornesustaveiizbornisustavBiHiRH; protumačitipojamdržave(konstitutivnielementi)inavestivažnostustavnihodredbiza

ustrojdržavnevlastiuRHtedržavne,entitetskeižupanijskevlastiuBiH; objasnitivažnost,uloguiovlastižupanijaupolitičkomidržavnomustrojuBiH; razjasniti i usporediti pojamdržavne suverenosti uRH i Bosni iHercegovini te sažeto

prikazatidonošenjeipromjeneustavautimdržavama; opisatikonceptustrojahrvatskeibosansko‐hercegovačkedržave(trodiobavlasti); razlikovatioblikedržavnogaoblicidržavnoguređenjapremasloženosti; razjasnitiuvjeteudruživanja,odcjepljenjairazdruživanjadvijudržava; objasnitipojamparlamentarizmaisažetoprikazatiuloguParlamentaBiH(ParlamentaF

BiHiŽupanijskeskupštine,NarodneskupštineRepublikeSrpske)teHrvatskogasaborakaozakonodavnogatijelaR.Hrvatske;

navesti poslove kojima se opisuje djelokrug rada skupština kao nositelja zakonodavnevlasti(procesiiprocedure,djelokrugrada,klubovizastupnika,lobiranje);

razjasniti pojam imuniteta saborskih zastupnika i zastupnika u zakonodavnim tijelimavlastidržavnogientitetskihparlamenatauBiHtežupanijskihskupština;

opisati proces donošenja političkih odluka, zakona i drugih propisa u slučajevimauobičajenihiizvanrednihstanja;

navestiiusporeditiuloguPredsjednikaRHuustrojuhrvatskevlastiiPredsjedništvaBiHuustrojubosansko‐hercegovačkevlasti,načinnjihovabiranjaiodgovornost;

objasniti i usporediti strukturu Vlade u RH i Vijeća ministara BiH te entitetskih ižupanijskihvladauBiH,opisatinačinbiranjačlanovavladeinjihovuodgovornost;

opisati temeljna obilježja sudbene vlasti u RH i BiH, navesti razine, vrste i hijerarhijusudovautimdržavamatenačinodabirasudacazaobavljanjesudbenevlasti;

opisativažnostiuloguUstavnogasudausudbenojvlastiuRHiBiH; opisatipojamlokalnesamoupraveiupravetenjihovemogućnostidjelovanja; kratkoopisatirazvojslobodaipravačovjekakrozpovijestinavestitemeljnedokumente

kojimasuregulirani; navestiiopisatislobodeipravačovjekaigrađaninauustavimaRHiBiH; interpretiratiodnospolitičkogadjelovanjaijavnosti; opisatipojmove:tolerancija,manipulacija,autocenzuraicenzura; opisatiinavestiprimjererazvojaljudskihpravasetičkogagledišta; objasnitivažnostkonceptamanjinskihprava; opisatispoznajeoosobnojizajedničkojodgovornostizasudjelovanjeudruštvu; navestimogućnostiprevladavanjastereotipaipredrasudakojesevežuzaspolnerazlike,

društveneulogeiodnose; objasniti zašto je valjan odnos prema radu, kreativnosti i poduzetništvu važan za

suvremenedemokracije.PregledtematskihsadržajaI. POLITIKAIPOLITIČKODJELOVANJE

Politika,vlastiautoriteta) Pojampolitike,političkogčinaipolitikekaoživota,b) Vlastioblicivlasti,c) Vlast,autoritetimoć(karizmatska,racionalna,tradicionalna).

Političkodjelovanje(tipovi,sredstva)

a) Političkisubjekt,b) Političkigovor,c) Napisipolitičkogasadržaja,

Page 310: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

311

d) Političkautakmica.II. NAROD,NACIJA,MANJINA,GRAĐANI,DRŽAVLJANIBiHIHRVATSKE

1. Narod,nacijaigrađanina) Pojamnarodainacije,pojamgrađanina,b) HrvatskinaroduHrvatskojiuBiH,c) Nacionalnemanjine,d) EtničkeinacionalnezajedniceimanjineuBiHiR.Hrvatskoj.

2. NarodnisuverenitetidržavljaniuBiHiR.Hrvatskoj

a) Narodnisuverenitet,b) Suverenitet triju konstitutivnih naroda u BiH povijesni, etnički, politički i ustavnitemelji),

c) Državljaninidržavljanstvo,d) DržavljaniBiHiR.Hrvatske,dvojnodržavljanstvo,stranidržavljani.

III. TIPOVIPOLITIČKIHPOREDAKA

Tipoviiobilježjapolitičkiporedakaa) Demokracija,diktatura,monarhija,...b) Totalitarizam–demokracija–temeljnaljudskapravaislobode,c) Procespolitičkogaodlučivanjauvišestranačkojiparlamentarnojdemokraciji.

IV. POLITIČKESTRANKE

Pojam,vrsteiobilježjapolitičkihstranakaa) Konzervativnestranke,b) Liberalnestranke,c) Socijaldemokratskestranke,d) Demokršćanskestranke,e) Pojamljevice,desniceicentra

PolitičkestrankeuBiHiHrvatskojV. IZBORI

Izbornopravoiosnovnaobilježjaizboraa) Temeljnibiračkisustavi(većinski,razmjerni,kombinirani)b) Biračkotijeloiraspisivanjeizbora,c) Biračkipopisi,glasovanjeiutvrđivanjeizbornihrezultata,d) Utjecajizbornihrezultatanastranačkisustavidemokratskirazvojdruštva.

BiračkisustavuBiHiHrvatskoj

VI. DRŽAVA,DRŽAVNIUSTROJBOSNEIHERCEGOVINEIREPUBLIKEHRVATSKE Država(pojamdržave,socijalistička,demokršćanska,nacionalnadržava),

Konstitutivnielementidržave,državnasuverenost:R.Hrvatska,BosnaiHercegovinasnjezinimentitetimaižupanijamauFBiH).

Nacionalnasamobitnost idržavnaopstojnosthrvatskognarodauBiH (Dayatonskiustav,UstavFederacijeBiH),

DržavniustrojBiHiRepublikeHrvatskea) Zakonodavnavlast(ParlamentBiHiFederacijeBiH,ŽupanijeuFBiH,NSRepublike

Srpske;Hrvatskisabor–ustrojirad),b) Izvršna vlast (Predsjedništvo BiH, Predsjednik Federacije; Predsjednik Republike

Srpske,PredsjednikR.Hrvatske;VijećeministaraBiH,Federalnavlada iVladaRS,

Page 311: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

312

Županijskevlade;VladaRepublikeHrvatske),c) Sudbenavlast(UstavnisudBiH,FederacijeBiHiRS;UstavnisudR.Hrvatske)d) Ustrojlokalnesamoupraveiuprave.

VII. POLITIKAIJAVNOST

Politika,javnostijavnomnijenje(sloboda,tolerancija,manipulacija,cenzura).

Medijiudemokratskomdruštvu–javniiprivatni.

MedijinahrvatskomejezikuuBiH.VIII.DEMOKRACIJAILJUDSKAPRAVA

Demokracija,ljudskapravaigrađanskodruštvoa) Shvaćanjeirazvojljudskihprava–povijesniifilozofskikorijeniljudskihprava,b) Osnovni dokumenti o temeljnim ljudskim pravima – političko ostvarenje ljudskih

pravaunacionalnimdržavama,c) Ljudskaprava(vrsteljudskihprava),građanskainacionalnaprava,d) Ljudska,građanskainacionalnapravauustavimauBiHiUstavuR.Hrvatske,e) Povredeljudskihisuvremenipristupučenjuoljudskimpravimainjihovazaštita.

Europska Unija, globalizam – zaštita i promicanje temeljnih ljudskih prava i

sloboda.

Demokracija,politikaivjeraa) Društvo,politikaislobodavjeresobziromnatemeljnapravačovjekaigrađanina,b) Odvojenost Crkava i vjerskih zajednica od države u RH i BiH –partnerstvo,

međureligijskidijalogisuradnja,c) Slobodasavjestiivjerepremačlanku18.Općedeklaracijeopravimačovjeka,d) SlobodasavjestiivjeretejavnogaočitovanjavjereuRHiBiH(premameđudržavnim

ugovorima i državnom zakonodavstvu – prava i slobode te sudjelovanje vjerskihzajednicaujavnome,društvenomeipolitičkomeživotu),

GOSPODARSTVOCILJEVIIZADAĆE:Zadaća je ovoga programa učenike upoznati s temeljima slobodne tržišne ekonomije koja seostvaruje u demokratskim zemljama slobodnoga svijeta. Težište programskih sadržajausmjereno je upoznavanju opredijeljenosti RH i BiH i konkretnoj primjeni prirodnih igospodarskihkapacitetazarazvitakpoduzetništvatenovognačinarazmišljanja,privređivanjaiživljenja.PregledtematskihsadržajaI.UVODUEKONOMIJU–GOSPODARSTVO

1. Ekonomija‐makroekonomijaimikroekonomija.

2. Gospodarstvoinjegovesastavnice(odnosproizvodnje,potražnje,učinkairavnoteže).

3. Zakonograničenostiioportunitetnitrošak.

4. Zadovoljenjeljudskihželja(ekonomskadobra,činiteljiproizvodnje).

5. Temeljnaekonomskapitanjaiekonomskisustavi(alternativni).

Page 312: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

313

6. Tržišteicijene(tržište,potražnja,ponuda,tržišnacijena).

7. Državainacionalnobogatstvo(kružnitijekdobarainovčanihdohodaka).

8. Novacigospodarstvoa) Osnovnefunkcijenovca,b) Potražnjaiponudanovca.

9. Ekonomskiciljeviiekonomskapolitika.II.PODUZETNIŠTVO,POSLOVNAORGANIZACIJAIMARKETING

1. Poduzetništvoiposlovnaorganizacijaa) Poduzetništvoipoduzetnik,b) Poduzetništvoimalipoduzetnik,c) Različitinačiniulaskauposao.

2. Organizacijskiobliciifinanciranjepoduzetništvaa) Pojamiprirodagospodarskeorganizacije,b) Organizacijskiobliciposlovanja,c) Financiranjeposlovanjaizdavanjemobveznicaidionica.

3. Marketinškikonceptposlovanjaa) Obilježjamarketinga,b) Marketinškisplet.

III.GOSPODARSTVOUSVIJETU,UEUROPI,BIHIRH

1. Siromaštvoibogatstvoa) Razvijenezemljeizemljeurazvoju,b) Kakoprevladatisiromaštvo.

2. EuropskaUnijaa) Nastanakibitnaobilježja,b) NovoeuropskogospodarstvoiEURO

3.Gospodarstvautranzicijia)Slomkomunističkihkomandnihekonomskihsustava,b)Tranzicija:dug,težakibolanproces.

4.ObilježjagospodarskogasustavauBiHiRH a)Bogatstva(resursi)gospodarstvauBiHiRHb)PosebnostitranzicijskihuvjetaBiH,c)Osnovnipokazateljigospodarskihdostignuća.

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTEZa stjecanje političke i građanske kulture treba primjenjivati metodička sredstva kojaomogućujustvaranjevlastitihgledištaoaktualnimpolitičkimzbivanjima.Dio programske grade iz politike, demokracije i građanskoga društva korisno je raditi naizravnimdokumentima/ljudskaprava,UstavRH,UstavBiHiFBiH.Teme koje se odnose na "gospodarstvo" stavljaju se u kontekst društvenih promjena,globalizacijskihigospodarskihizazovausvijetu,Europiikodnas.

Page 313: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

314

MATEMATIČKOPODRUČJEMATEMATIKA

Opismatematičkogapodručja

Matematika ima svoje posebnomjesto u društvenom životu i čovjekovu obrazovanju jerizučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analiziraslučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima. Ona daje precizansimbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumačenje iposredovanje ideja. Matematičko obrazovanje, zapravo, učenicima omogućuje stjecanjepotrebnih kompetencija odnosno znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova ivrjednotanužnihzauspješnoikorisnosudjelovanjeudruštvu.Poučavanjeiučenjematematikeu gimnazijama omogućuju učenicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti računanja,procjenjivanjate logičkoga iprostornogamišljenja.Matematičkipristupproblemimaobuhvaćaodabir ipravilnuprimjenuosnovnihmatematičkihvještina,otkrivanjepravilnostiuoblicima ibrojevima, izradbu modela, tumačenje podataka te prepoznavanje i razmjenjivanje s njimapovezanihideja.

Rješavanjematematičkihproblemazahtijevakreativnostisustavanpristup,štoigraglavnuulogu u ljudskim izumima te znanstvenim i tehničkim otkrićima. Matematičko obrazovanjeučenicima omogućuje postavljanje i rješavanjematematičkih problema, potičući ih pritom nakritičko istraživanje, sustavnost, kreativnost, korištenje informacijama iz različitih izvora,samostalnost i ustrajnost. Učeći matematiku, učenici stječu samopouzdanje i sigurnost uupotrebi brojeva i razvijaju vještine mjerenja, konstruiranja i prostornoga zora. Oni učeprikupljati, organizirati i tumačiti podatke, upotrebljavati matematički jezik i prikaze,generaliziratiizuočenihpravilnostiivezateapstraktnomislitiitakoseosposobljavatizatrajnoučenje.

Tijekommatematičkogaobrazovanjaugimnazijamaučenicimogutakođeruvidjetivažnostmatematikeuvlastitomživotuispoznatinjezinuuloguudruštvutijekomprošlosti,sadašnjostiibudućnosti. U nastavnomu procesu oni također uče povezivati nove matematičke koncepte,prikaze,vještineiprocesesvećpoznatima,skojimaimajuiskustvaikojeznajurabiti.Unastavisebavematematičkimproblemimakojiproizlazeizsvakodnevnih,stvarnihismislenihsituacijaitime uspostavljaju poveznice između matematike i svakodnevnoga života te drugih područjaodgoja, obrazovanja i ljudske djelatnosti. Time dobivaju prigodu primijeniti matematiku uproširivanju i primjeni vlastitih znanja, vještina i sposobnosti. Primjerene matematičkeaktivnostiiistraživanjaizvodesesamostalnoiskupno(suradnički),štoučenikeosposobljavazapristup problemima koji uključuju primjenu (transfer)matematike u različitim okolnostima ikontekstima.

OpćiciljevimatematičkogaodgojaiobrazovanjaUčeniciće:

usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjetimatematičkeodnoseiveze;

biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike urazličitimkontekstima,uključujućiisvijetrada;

razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak tesvijestosvojimmatematičkimpostignućima;

prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi,umjetnostiitehnologijitenjezinpotencijalzabudućnostdruštva;

bitiosposobljenizaapstraktnoiprostornomišljenjetelogičkozaključivanje;

Page 314: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

315

učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitimprikazima;

učinkovitoprimjenjivatitehnologiju; stećičvrstetemeljezacjeloživotnoučenjeinastavakobrazovanja.

Ciljeviodgojaiobrazovanja(učeničkapostignuća)ugimnazijama

I.MATEMATIČKIPROCESI1.PrikazivanjeikomunikacijaUčeniciće:

organiziranoprikazatimatematičkeobjekte,ideje,postupkeirješenjariječima,slikama,crtežima,maketama,dijagramima,grafovima,listama,tablicama,brojevima,simbolimaimisaono;

odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezatirazličiteprikazeiprelazitisjednihnadruge;

prikupiti i protumačiti informacije primjerenamatematičkoga sadržaja iz raznovrsnihizvora;

izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i sažetim govornim i matematičkimjezikomnarazličitenačine(usmeno,pisano,vizualnoidr.);

raditiuskupinamauzrazmjenuisučeljavanjeideja,mišljenjaistavova.2.PovezivanjeUčeniciće:

uspostaviti i razumjeti veze i odnose među matematičkim objektima, idejama,pojmovima,prikazimaipostupcimateoblikovaticjelinenjihovimnadovezivanjem;

povezatimatematikusvlastitimiskustvom,svakodnevnimživotomukući izajednici tenaradnomumjestuidrugimodgojno‐obrazovnimpodručjima;

usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranomkriteriju.

3.Logičkomišljenje,argumentiranjeizaključivanjeUčeniciće:

postavljatimatematici svojstvenapitanja (Postoji li?Akopostoji, koliko?Kakoćemo ihpronaći?Zbog čega? i slična) te stvarati i istraživati na njima utemeljene matematičkepretpostavke;

obrazložitiodabirmatematičkihpostupakaiutvrditismislenostdobivenogarezultata; pratiti, stvarati i vrjednovati lance matematičkih argumenata različitih vrsta te

primjenjivatianalogiju,generalizacijuispecijalizaciju; logičkozaključivanjeimatematičkidokazkaoključnevidovematematike; kreativno,kritičkiifleksibilnomisliti; prepoznatiutjecajljudskihčimbenikaivlastitihuvjerenjanazaključivanje.

4.RješavanjeproblemaimatematičkomodeliranjeUčeniciće:

postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rješavanje odabirom odgovarajućihmatematičkih pojmova i postupaka, riješiti ga, te protumačiti i vrjednovati rješenje ipostupak;

modeliratisituacije iprocese izdrugihodgojno‐obrazovnihpodručjatesvakodnevnogaosobnoga,profesionalnogaidruštvenogaživota;

izgrađivatinovomatematičkoznanjerješavanjemproblemaimodeliranjemsituacija.

Page 315: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

316

5.PrimjenatehnologijeUčeniciće:

istraživati i analizirati matematičke ideje, eksperimentirati s njima te provjeravatipretpostavke pomoću džepnih računala i raznovrsnih računalnih programa, naročitoprogramadinamičnegeometrijeiprogramazaizradbuproračunskihtablica;

razložno iučinkovitorabitidžepnoračunalozaračunanje i tehnologijuzaprikupljanje,organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, zarješavanje imodeliranje te u situacijama kojima su u središtu zanimanjamatematičkeideje(radirasterećivanjaodračunanjaigrafičkogaprikazivanja);

razumjetiprednostiinedostatkeprimjenetehnologije.II.MATEMATIČKIKONCEPTI1.BrojeviUčeniciće:

razlikovatiprirodne,cijele, racionalne i realnebrojeve, rabitinjihoverazličitezapise teprepoznatiirabitisvojstvaiodnoseskupovabrojeva;

uspoređivatibrojeve,računatisnjimapomoćutehnologijeibeznjeteprocijenitirezultatračunanja,odreditigaegzaktnoizaokružitiga;

primijeniti brojeve, njihove zapise i računske operacije u modeliranju matematičkihproblema i problema u ostalim odgojno‐obrazovnim područjima i svakodnevnomuživotu.

2.AlgebraifunkcijeUčeniciće:

utvrditi, izraziti i predvidjeti pravilnosti u brojevnim nizovima zadanima navođenjemčlanova te analizirati nizove zadane rekurzivno ili općim članom (osobito aritmetički igeometrijskiniz);

uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu (osobito u funkciju zadanu formulom),izračunati vrijednost preostale veličine te u formuli izraziti jednu veličinu pomoćuostalih;

računati s potencijama, jednostavnim algebarskim izrazima, faktorijelima i binomnimkoeficijentima;

opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veličina formulama, tablicama,grafovima i riječima; prevesti s jednoga od navedena četiri oblika na drugi te čitati,uspoređivatiitumačitiovisnosti(veze);

prepoznati, odrediti i protumačiti karakteristične elemente i svojstva jednostavnihfunkcija, analizirati linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske itrigonometrijskefunkcijeterabitinjihovasvojstva;

računski, grafički i uz pomoć računala, u skupu realnih brojeva riješiti linearne,kvadratne,eksponencijalneilogaritamskejednadžbeinejednadžbeisustavejednadžba;

primijeniti funkcije i njihove grafove te jednadžbe i nejednadžbe u rješavanjumatematičkih problema i problema u ostalim odgojno‐obrazovnim područjima isvakodnevnomuživotu.

3.OblikiprostorUčeniciće:

rabitikoordinatnezapisetočke,pravcaikružniceteprimijenitikoordinatnugeometrijuzaprikazivanjeiistraživanjesvojstavageometrijskihoblika;

prikazati vektore u ravnini, zbrajati ih, množiti skalarom te primijeniti vektore ioperacijesnjimazaprikazivanjeiistraživanjesvojstavageometrijskihoblika;

prepoznati,opisatiiprimijenitisukladnostisličnostgeometrijskihoblika; skicirati,opisatiitumačitiravninskeprikazeprostornihoblika;

Page 316: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

317

rabiti geometrijske transformacije ravnine za opisivanje pravilnosti i svojstavageometrijskihuzoraka;

prepoznati ravninske i prostorne oblike i njihova svojstva u svakodnevnomu okružjuumjetnostiteihrabitizaopisianalizusvijetaokosebe.

4.MjerenjeUčeniciće:

standardnemjerne jedinice za duljinu, površinu, obujam,masu, vrijeme, temperaturu,kutibrzinuteihprimijenitiusvakodnevnomuživotu;

mjerivaobilježjalikovaitijelaprimjenjujućiosnovneformule,proporcionalnost,sličnost,Pitagorinpoučak,trigonometrijskeomjereipoučkeosinusimaikosinusute ihrabitiuračunanjuduljine,mjerekuta,površineiobujma;

odrediti mjeriva obilježja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji te primijenitimjerenje pri rješavanju matematičkih problema i problema u ostalim odgojno‐obrazovnimpodručjimaisvakodnevnomuživotu.

5.PodatciUčeniciće:

sustavnoprikupiti,klasificiratiiorganiziratipodatketeihprikazatiianaliziratipomoćusrednjih vrijednosti (aritmetička sredina, medijan, mod) i raspršenosti (raspon,interkvartilniraspon,standardnadevijacija);

procijenitiparametarsrednjevrijednostiuzazadanupouzdanost; prepoznatipribližnulinearnuvezudvijuvarijabli,odreditinjezinekoeficijentetejurabiti

primodeliranju; protumačiti složene događaje, izraziti ih pomoću skupovnih operacija te izračunati

njihovuvjerojatnost; primijenitinormalnurazdiobu.

6.InfinitezimalniračunUčeniciće:

izračunatiprirastiprosječniprirasttabličnozadanihfunkcijatejednostavnihformulomzadanihfunkcija;

protumačiti derivaciju funkcije fizikalno (brzina promjene) i geometrijski (koeficijentsmjeratangenteutočki)tederiviratipolinome;

pomoćuderivacijeispitatitokinacrtatigrafpolinoma,ponajprijekvadratnogaikubnogaizračunatineodređeniintegralpolinoma;

geometrijski protumačiti određeni integral te izračunati određeni integral polinomarabeći Newton‐Leibnizovu formulu primijeniti derivaciju i određeni integral prirješavanjujednostavnihproblema.

Page 317: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

318

PROGRAMSKAGRAĐA

MATEMATIKA

PRVIRAZRED(opća,jezičnaiklasičnagimnazija)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

temeljno znanje vezano uz realne brojeve u strukturalnom smislu, strogo razlikovatisvojstvaprirodnih,cijelih,racionalnihiiracionalnihbrojeva;

zapisivatiskupoverealnihbrojevaintervalimaiprikazivatiihnabrojevnompravcu; računskeradnjesrealnimbrojevimasvladatidorazinevještine;tuseuglavnommislina

operacijesrazlomcimaipotencijama; rješavatilinearnejednadžbe,nejednadžbeiproblemeprvogastupnja; snalaženje u koordinatnom sustavu te znati interpretirati grafički prikaz linearne

funkcije; vještinazbrajanja,oduzimanja,umnožavanjaidijeljenjapolinomairacionalnihfunkcija; znatioperacijeskorijenimaipotencijamasracionalnimeksponentom; uz geometriju ravnine, znati pojmove i čimbenike vezane uz sukladnost i sličnost,

kružnicu,krugipravilnepoligone.Pregledprogramskihsadržaja:SKUPREALNIHBROJEVASkup realnih brojeva. Uređaj na skupu racionalnih brojeva. Smještanje racionalnih brojeva napravac.Skuprealnihbrojeva.Brojevnipravac.Osnovnasvojstvazbrajanjaimnoženjarealnihbrojeva.Kvadratikubbinoma.Razlikakvadratairazlika kubova. Rastav na faktore. Mjere i višekratnici. Algebarski višekratnici. Linearnejednadžbeiproblemi1.stupnja.UREĐAJUSKUPUREALNIHBROJEVAUređajuskupurealnihbrojeva.Linearnenejednažbe i sustavi linearnihnejednadžbis jednomnepoznanicom.Apsolutnavrijednostrealnogabroja.Formulazaudaljenosttočakanabrojevnompravcu.Jednadžbeinejednadžbesapsolutnimvrijednostima.KOORDINATNISUSTAVURAVNINIKoordinatni sustav u ravnini. Formula za udaljenost dviju točaka u koordinatnom sustavu.Površinatrokuta.Polovištedužine.Graflinearneiafinefunkcije.Graffunkcijef(x)=1x1.Sjecištedvajupravacailinearnisustavi.Problemiprvogastupnjasdvijenepoznanice.SUKLADNOSTISLIČNOSTSukladnost trokuta.Primjenesukladnosti.Proporcionalnost.Talesov teorem.Sličnost trokuta iprimjene.Homotetija.Primjenenageometrijskekonstrukcije.POLINOMIIRACIONALNEFUNKCIJEPojam polinoma. Zbrajanje, oduzimanje imnoženje polinoma. Dijeljenje polinoma. Racionalnefunkcije.POTENCIJEIKORIJENIPotencije. Računanje s potencijama istih i različitih baza. Korijeni. Iracionalne jednadžbe.Potencijesracionalnimeksponentima.

Page 318: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

319

KRUŽNICAIKRUG.PRAVILNIPOLIGONIOpseg i površina kruga. Duljina kružnog luka i površina kružnoga isječka. Odnos obodnoga isredišnjega kuta kružnice. Talesov teorem. Primjene na geometrijske konstrukcije. Tetivni itangencijalničetverokuti.Napomena:U1. razredu prirodoslovno‐matematičke gimnazije treba, za programod 5 sati tjedno, dodatitemeI.iIII.izizbornenastaveza2.razredopćegimnazije,azaprogramod6satitjedno,temeI.‐IV.izizbornenastaveza2.razredopćegimnazije.

DRUGIRAZRED(opća,jezičnaiklasičnagimnazija)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

znatiobrazložitipotrebuproširivanjaskuparealnihbrojeva; svladati računske operacije s kompleksnim brojevima, uključujući predočavanje

kompleksnihbrojevauravnini; ovladatiumijećemrješavanjakvadratnejednadžbeiproblemadrugogastupnja; rabitiVieteoveformule; naučiti primjenjivati kvadratnu funkciju na rješavanje nekih zadaća o ekstremima u

geometrijiifizici; naučiti svojstva eksponencijalne funkcije i shvatiti njenu vezu s logaritamskom

funkcijom; rabitiosnovneeksponencijalneilogaritamskefunkcije; svladatiuporabupravilazaračunanjeslogaritmimaiizračunavatilogxpomoćutablica

ilidžepnogaračunala; crtati grafove polinoma (najviše 3. stupnja) i grafove racionalnih funkcija (polinomi

najviše2.stupnjaubrojnikuinazivniku); trigonometrijskefunkcijeznatiprimijenitinarješavanjepravokutnogatrokuta; upoznatimeđusobneodnosetočaka,pravacairavninauprostoru; ovladatisposobnošćurješavanjapraktičnihzadatakaukojimsezahtijevaraspoznavanje

različitihprostornihoblika.Pregledprogramskihsadržaja:SKUPKOMPLEKSNIHBROJEVAKvadratna jednadžba. Formula za rješavanje kvadratne jednadžbe. Skupkompleksnihbrojeva.Apsolutna vrijednost kompleksnoga broja. Dijeljenje kompleksnih brojeva. PrikazivanjekompleksnihbrojevauGaussovojravnini.KVADRATNAJEDNADŽBARješavanjekvadratnihjednadžbi.Diskriminantakvadratnejednadžbe.Vieteoveformule.Sustavlinearneikvadratnejednadžbe.Problemidrugogastupnja.POLINOMDRUGOGASTUPNJAINJEGOVGRAFPojampolinomadrugogastupnja.Grafovipolinoma cxxfxxf 22 ,

. 0a Zadaci s minimumom i maksimumom. Nultočke polinoma drugoga stupnja i njegov graf.

Page 319: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

320

Kvadratnenejednadžbe.Presjekpravcaiparabole.TRIGONOMETRIJAPRAVOKUTNOGATROKUTADefinicija trigonometrijskih funkcija šiljastoga kuta. Vrijednosti i trigonometrijskih funkcijakutova 30°, 45°, 60°. Tablice vrijednosti trigonometrijskih funkcija. Osnovne relacije međutrigonometrijskimfunkcijama.Primjenanapravokutnitrokut.Primjenauplanimetriji.EKSPONENCIJALNEILOGARITAMSKEFUNKCIJEIzračunavanjepotencije .Eksponencijalnafunkcija xax , 10 a .Kompozicijafunkcijai pojam inverzne funkcije. Logaritamska funkcija x kao inverzna funkcijaeksponencijalnefunkcijex Formule za logaritme produkta, potencije, kvocijenta i korijena. Izračunavanjelogaritama. Eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe. Neke primjeneeksponencijalnihfunkcija.Osnovniteoremioeksponencijalnimilogaritamskimfunkcijama.GEOMETRIJAPROSTORAAksiomatika geometrije prostora. Ravnina određena točkom i pravcem. Probodište pravca iravnine. Ravnina određena s tri nekolinearne točke. Rastav prostora na dva polu‐prostora.Paralelnost pravaca u prostoru, paralelnost pravca i ravnine i paralelnost dviju ravnina.Okomitostpravca iravnine,okomitostdvajumimosmjernihpravaca iokomitostdvijuravnina.Kut pravaca, pravca i ravnine te dviju ravnina. Zajednička normala dvaju pravaca. Najkraćaudaljenostdvajumimosmjernihpravaca.Simetralnaravninadužineiparaukriženihravnina.POLIEDRIIROTACIJSKATIJELAPojampoliedra.Kvadar i kocka.Oplošje i volumenkvadra i kocke.Uspravnaprizma, oplošje ivolumen. Kosa prizma. Volumen kose prizme. Piramida, oplošje i volumen. Krnja piramida,oplošje i volumen. Pravilni poliedri. Valjak, stožac, krnji stožac, kugla, oplošje i volumen.Kombiniranizadaciizstereometrije.Napomena1:U 2. razredu prirodoslovno‐matematičke gimnazije treba za program sa 5 i 6 sati tjedno, izateme III., dodati temu III.1: POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADŽBE. Polinomi i pripadnealgebarske jednadžbe. Nultočke i korijeni. Izreka osnovnoga teorema algebre. Teorem odijeljenjupolinoma.Djeljivostpolinoma linearnimpolinomom.Hornerovalgoritam iprimjene.Bezoutov teorem. Brojevni sustavi algoritmi za prevođenje brojeva iz binarnoga u dekadskisustaviodgovarajućiprogrami.Racionalnikorijenialgebarskihjednadžbiiprimjenananjihovorješavanje.Napomena2:U 2. razredu jezične i klasične gimnazije iz programa se ispuštaju teme: Eksponencijalne ilogaritamske nejednadžbe. Neke primjene eksponencijalnih funkcija. Osnovni teoremi oeksponencijalnimilogaritamskimfunkcijama.

TREĆIRAZRED(opća,jezičnaiklasičnagimnazija)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

definirati trigonometrijske funkcije kao realne funkcije koristeći brojevnu kružnicu tesvojstva tih funkcija (periodičnost, parnost i neparnost) proučavati na osnovi njihovihgrafovaiprimjenjivatiurješavanjutrigonometrijskihzadaća;

rješavati planimetrijske i stereometrijske zadatke primjenjujući svojstvatrigonometrijskihfunkcijakutatesinusovaikosinusovateorema;

Page 320: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

321

primijenitiadicijskeformule; primijenitiformulepretvorbezbrojatrigonometrijskihfunkcijaumnožakiobrnuto; prepoznati,odnosnonacrtatigrafovefunkcijaoblika; ovladatiumijećemrješavanjatrigonometrijskihjednadžbi; rabitidefinicijesinusa,kosinusaitangensakutaupravokutnometrokutu; rabitipoučakosinusimaikosinusima; primijenititrigonometrijuuplanimetrijiistereometriji; imati osnovna znanja iz vektorske algebre i, što je posebno važno, uočitimogućnosti i

snaguvektorskemetodeugeometrijskimzadacimaiproblemima; zbrajativektore,množitivektoreskalaromiskalarnomnožitivektore; rabitikoordinatniprikazvektora,odreditiduljinuvektoraikutmeđuvektorima; znati rješavati osnovne zadatke o pravcu s težištem na pravcu kao skupu nultočaka

polinomaprvogastupnjaudvijevarijable; naučitidefiniratiicrtatikrivuljedrugogaredanaosnovinjihovihmetričkihsvojstava,a

ostalezadaćerješavatinaosnovinjihovihpripadnihjednadžbi.Pregledprogramskihsadržaja:TRIGONOMETRIJSKEFUNKCIJEBrojevna kružnica. Definicija trigonometrijskih funkcija. Parnost kosinusa, neparnost sinusa.Periodičnost trigonometrijskih funkcija. Određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija(Tablice. Uporaba džepnoga računala). Grafički prikaz trigonometrijskih funkcija. Adicioneformule. Pretvorba zbroja trigonometrijskih funkcija u umnožak, i obratno. Trigonometrijskejednadžbeinejednadžbe.PRIMJENETRIGONOMETRIJEUGEOMETRIJIPrimjenetrigonometrijepravokutnogatrokutauplanimetriji(ponavljanje).Poučakosinusima.Poučak o kosinusima. Primjene trigonometrije u planimetriji. Primjene trigonometrije ustereometriji,fizici,tehniciigeodeziji.ANALITIČKAGEOMETRIJAURAVNINIVektori. Pojam vektora. Zbrajanje vektora. Množenje vektora realnim brojem. Linearnakombinacija vektora. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Duljina vektora. Formula zaudaljenosttočakaukoordinatnomsustavu.Dijeljenjedužineudanomomjeru.Skalarniproduktvektora.Okomitostvektora.Eksplicitni, implicitni i segmentni oblik jednadžbe pravca. Kut dvaju pravaca (okomitost iparalelnost). Udaljenost točke od pravca. Simetrala kuta. Minimum i maksimum polinomaf(x,y)=Ax+By+Cnakonveksnompoligonuilinearnoprogramiranje.Jednadžbakružnice.Kružnicaodređenastritočke.Presjekpravcaikružnice.Tangentainormalakružnice.Uvjetdodirapravcaikružnice.Elipsa,hiperbolaiparabola.Istostranahiperbola.Tangentainormalautočkielipse,hiperboleiparabole.Pojamkrivulje2.reda.Presjekpravcakrivulje2.reda.Napomena1:Za prirodoslovno‐matematičku gimnaziju dodaju se još ove teme: Parametarske jednadžbepravca.Polipolarakrivulje2.reda.Uvjetdodirapravcaikrivulje2.reda.Presjekikutkrivulja2.reda. Zajedničke tangente. Fokalna svojstva krivulja 2. reda. Direktrise i Papo‐Boškovićevadefinicija krivulje 2. reda. Translacija koordinatnoga sustava s primjenom na krivulji 2. reda.Tjemenejednadžbe.Osnovekonstrukcijeuveziskrivuljama2.reda.Napomena2:Za program prirodoslovno‐matematičke gimnazije od 6 i 7 sati tjedno dodaju se ove teme izanalitičke geometrije prostora: Koordinatni sustav E3. Formule za udaljenost dviju točaka, za

Page 321: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

322

duljinu vektora i skalarni produkt. Jednadžba sfere. Determinante drugoga i trećega reda ilinearnisustavijednadžbi.Vektorskiimješovitiproduktvektora.Jednadžbaravnine.Jednadžbapravca.Analitičkaobradameđusobnihpoložajapravacairavnina.

ČETVRTIRAZRED(opća,jezičnaiklasičnagimnazija)

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

imati temeljna znanja o skupovima brojeva u strukturalnom smislu, strogo razlikovatisvojstvaprirodnih,cijelih,racionalnih,realnihikompleksnihbrojeva;

znati razlikovatiograničen ineograničenniz temonotono rastući imonotonopadajućiniz;

naučitiformulezaopćičlanizbrojaritmetičkogaigeometrijskoganizaiprimijenitiihurješavanjuzadatakateodreditisumubeskonačnogageometrijskogreda;

znati opisati tok, tj. odrediti područje definicije, nulte točke, područje rasta i padafunkcijetenacrtatigrafosnovnihfunkcija;

naučiti definiciju derivacije funkcije u točki otvorenoga intervala i na temelju limesakvocijentadiferencijaodreditiderivacijenekihfunkcija;

znatipraviladeriviranjaiprimijenitiderivacijenaispitivanjetokafunkcije; deriviratizbroj,razliku,umnožak,kvocijentikompozicijufunkcije; odredititangentunagraffunkcijeutočki; znatiobrazložitipojamintegralatevezuintegralaiprimitivnefunkcije, naučititablicuintegralaiprimijenitiintegralenaizračunavanjepovršinaivolumena.

Pregledprogramskihsadržaja:BROJEVIPrirodnibrojevi,Brojevnisustavi.Peanoviaksiomi.Matematičkaindukcija.Skupcijelihbrojeva.Ideja o algebarskim ustrojima. Racionalni brojevi. Gustoća i prebrojivost. Postoje brojevi kojinisu racionalni. Skup realnih brojeva. Skup kompleksnih brojeva.Trigonometrjiski zapiskompleksnogabroja.Moivreoveformule.Binomnejednadžbe.Osnovniteoremalgebre.NIZOVIPojamniza.Zadavanjenizova.Monotoninizovi.Omeđeninizovi.Limesniz.Teoremiolimesima.Aritmetičkiniz.Geometrijskiniz.Beskonačnigeometrijskired.FUNKCIJEPojam funkcije. Parne i neparne funkcije. Periodične funkcije. Kompozicija funkcija. Inverznafunkcija.Područjedefinicijefunkcije.Pojamfunkcionalnejednadžbe.DERIVACIJAProblem brzine i problem tangente. Tangenta na graf polinoma trećega stupnja. Tangenta nakrivulju. Derivacija funkcije u točki. Derivacija zbroja, razlike, umnoška i kvocijenta funkcija.Derivacija složene funkcije. Derivacije trigonometrijskih funkcija. Derivacija inverzne funkcije.Derivacija eksponencijalnih i logaritamskih funkcija. Derivacije višega reda. Neke primjenederivacije.INTEGRALIPRIMITIVNAFUNKCIJAIntegral funkcije. Primitivna funkcija. Newton‐Leibnizova formula. Primjena integrala naizračunavanjepovršina.Volumeni rotacijskih tijela.Diferencijalne jednadžbeza aprirodni rast,odnosnopad.Primjenaderivacijaiintegralaufizici.Napomena:

Page 322: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

323

U programu za prirodoslovno‐matematičku gimnaziju treba dodati u poglavlju V: Derivacijevišega reda. Tavlorov razvoj polinoma. Aproksimacija funkcije pomoću Tavlorova polinoma.EkstremipolinomaII. i III. stupnja.Lokalniekstremi funkcijapomoćuderivacijedrugogareda.Monotone funkcije i derivacija. Kriterij za stroge lokalne ekstreme funkcije pomoću prvederivacije.Primjenaderivacijeugrafičkomprikazivanjufunkcija.OSNOVNIPOJMOVIVJEROJATNOSTISlučajnipokusi.Slučajnidogađaji.Prostorosnovnihdogađaja.Operacijesdogađajima.Vjerojatnostkaorelativnafrekvencija.Klasičnadefinicijavjerojatnosti.Vjerojatnosniprostor.Definicija iosnovnasvojstvavjerojatnosti.Konstrukcijavjerojatnosnogaprostora.Razninačinizadavanjavjerojatnosti.Geometrijskevjerojatnosti.Kombinatorika.Osnovna načela prebrajanja. Varijacije i permutacije. Kombinacije. Binomni i polinomijalniteorem.Primjenakombinatorikenaosnovneproblemeizvjerojatnosti.Uvjetnavjerojatnost.Nezavisnost uvjetne vjerojatnosti. Nezavisnost događaja. Formula potpune vjerojatnosti.Bavesovaformula.Napomena:Zaprogramprirodoslovno‐matematičkegimnazije(6i7satitjedno)dodajuseoveteme:Bernoullijevashema.Diskretneslučajneveličineizakoninjihovihrazdioba.Normalnarazdioba.Zakonvelikihbrojeva.Očekivanjeslučajnerazdiobe.Sređivanjestatističkihpodataka.Linearnakorelacija.x2‐test.DIDAKTIČKO‐METODIČKINAPUTCI

Matematikase,kaoidrugeznanosti,razvijaiobogaćujenovimspoznajama.Stvarajusenovematematičketeorijeiotkrivajunovipristupiurješavanjuproblema.Nastavasvakogapredmeta,pa imatematike, u stanovitom je zaostatku za razvojem suvremene znanosti i treba je trajnousklađivati s napretkom same znanosti i primjenjivati nove didaktičko‐metodičke pristupe imetodeunastavimatematike.Utometrebabitioprezandaseznanjaukompetencijeizpodručjamatematikenebiusvajalaformaliziranonegodaseomogućikritičnost,stvaralaštvoisuradnja.

Tijekomzadnjihdesetljećamijenjalisusenastavniplanoviiprogramiizmatematikekojisuomogućili kompromis između tradicionalnih i suvremenih stajališta u nastavi matematike.Glavnoobilježjetihpromjenejestizbacivanjeizprogramaonihsadržajizačijeseuvođenjenarazinisrednješkolenijeraspolagalodovoljnimbrojemkonkretnihprimjerakojimabiseshvatilasvrha uvođenja. Osim toga, dijelovi novih sadržaja (relacije i ustroji) bili su neprimjerenirazvojnojdobiisposobnostimaučenika.Drugivažantrenutakutimreformamajenastojanjedase u nastavu matematike unesu sadržaji, koji se danas primjenjuju i prijeko su potrebiti(algoritmi,linearnoprogramiranjeistatistika).Takosuumnogimzemljamaizmijenjeniprograminastavematematike,aizgrađenisunaovimnačelima:

Program matematike u srednjoj školi treba dati temeljna znanja, koja su nužna svimučenicimaneovisnooizborunjihovabudućegzanimanja.

Opseg,sadržajimetodenastavetrebadovestiunajpovoljnijiodnossdobiučenika. Treba razvijati i produbljivati matematičko mišljenje učenika i osposobljavati ih za

osmišljavanjeirješavanjeraznihpraktičnihproblema.Programmatematike za gimnazije izgrađen je u skladu s navedenim načelima i ciljevima

nastave matematike. Pritom je uvažen linearno‐spiralni način programiranja. Taj oblikprogramiranja osigurava neprekinutost učenja matematike, odnosno znanja iz matematikestalno se proširuju i produbljuju. U nastavi je potrebno primjenjivati dostignuća pedagogije,psihologijeimetodikenastavematematiketerabitisuvremenunastavnutehnologiju.

Page 323: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

324

PRIRODOSLOVNOPODRUČJEFIZIKA,KEMIJA,BIOLOGIJA,GEOGRAFIJA(ZEMLJOPIS)

Opispodručja

Prirodoslovlje se temelji na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije,

biologije, geografije, geologije i drugih srodnih znanosti.Ono istražuje i opisujeprirodu, svijetžive i nežive tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih čovjeku, donajudaljenijega djelića svemira. Gledanou cijelosti, te se znanosti trajno razvijaju zahvaljujućičovjekovojupitanostiipotrebidapronađeautentičneodgovorenapitanjaosvojemupostanku,razvoju, ulozi imjestu u prirodi i svemiru. Naime, čovjek je trajno svojim osjetilima i drugiminstrumentimauočavaoibilježiostalnemijeneuprirodi.Takosuserazvileiprirodneznanostikojeistražujuzakonitosti,uzrokeisilekojeupravljajumijenamauprirodi.

Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti izravno doprinose tehničkom i tehnološkomunapretkuljudskogadruštva,održivomrazvojunaZemljiinapretkusuvremenihtehnologijačimeprirodoslovno područje postaje dio kulture svake ljudske zajednice. Primjena suvremenihtehnologijadanassenajboljeočitujeumedicini,prijevozu,komunikacijama,proizvodnjihraneidrugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije, istraživanju i uporabi prirodnih bogatstava,usklađivanju čovjekovih potreba s očuvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju,umjetnosti, istraživanjupostankasvemira.Znanjaprikupljenauprirodoslovljuopćasusvojinačovječanstvapaprirodoslovljepripadasvimljudimainarodima.Učenjemprirodoslovljarazvijasesustavvrijednostikojiučenikeodgajausmisluravnopravnostiiodgovarajućeganagrađivanjazanjihovapostignuća.

Kakobiseprilagodilibrzomrazvojuznanosti,tehnikeitehnologijeiodnosiliseodgovornopremaprirodi, okolišu i zdravlju te pridonosili održivu razvoju, učenici trebaju steći temeljnuprirodoslovnu kompetenciju. Učenjem prirodoslovlja učenici razvijaju logičko, stvaralačko ikritičko mišljenje što pridonosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje istručnost.Učenicistječutemeljnaznanjaoprirodnimpojavamaisustavima:gibanjimaisilamaudijelu prirode u kojemu čovjek živi, elektromagnetskim i termodinamičkim pojavama,relativističkim gibanjima i silama, odnosu tvari i energije, međudjelovanju osnovnih čestica,razvoju svemira na kozmološkoj razini te kvantiziranoj slici mikrosvijeta. Uočavaju važnostotkrićafizičarakaoosnovezaosmišljavanjeiizvedbusuvremenihuređaja.

Učeniciupoznajusvojstvatvarikojeizgrađujuživiineživisvijetiproceseukojimatetvarisudjeluju,materijalekojiseizprirodedobivajujednostavnimpostupcima,aliioneproizvedeneu suvremenoj industriji. Otkrića kemičara i biologa, koja se osnivaju na oponašanju prirodnihprocesa,pokrećunovetehnologijeuproizvodnjihraneilijekovatepridonoserazvojumedicine.

Učeniciseupoznajusastrukturomifunkcioniranjemživihsustava.Polazećiodstanicekaoosnovne jedinice živoga bića, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji života, tajnenasljeđivanjaiprocesikojimasegenetičkizapisostvarujeunekomodraznolikihoblikaživota.Učeniciučeo jedinkamaiživotnimzajednicamaekosustavateoprilagodbiživihbićauvjetimaokolišatijekomevolucije.

Učenici upoznaju geoprostor i njegove zakonitosti, stječu temeljna znanja o prirodnimpojavamainaZemlji,nastanku, izgleduiznačenjuekološkogaiprostornogasustava.Učedajeekološkisustavrezultatmeđuovisnostičovjeka iprirode,aprostornisustavrezultatprocesauregijama.Učeomeđuodnosuprirodnihelemenataidruštvenihpojavaiprocesa,osnalaženjuuprostoru i predočavanju prostora, razumijevanju i vrjednovanju podataka o ekološkim iprostornim sustavima.Pripremaju se za aktivno i savjesnodjelovanjeudruštvu teodgovoranodnos prema okolišu i prirodnim bogatstvima. Nastava je prirodoslovlja problemski iistraživačkiusmjerenanaprikladan (praktični) radu laboratorijuuprirodnoj sredini. Služi serazličitim metodama i pristupima pružajući tako osnovu za studij i cjeloživotno učenje.Eksperimentalnipristupomogućujevišekratnoponavljanjeiistraživanjepojavauprirodi,stoga

Page 324: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

325

je pokus neizostavan dio prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja. Prirodoslovne znanosti imajudva lica: empirijsko, koje se služi opažanjem i mjerenjem i racionalno, koje se služi logičkimrazmišljanjemimatematičkimzaključivanjem.Odgojno‐obrazovniciljeviprirodoslovnogapodručja

Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstvenoopismenjenodruštvo.Pojedinacjeprirodoznanstvenoopismenjenakorazumijeiusvojipotrebucjeloživotnoga obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i načela udonošenjuodlukateznanjeivještinestečeneobrazovanjemzastvaralačkorješavanjeproblema.Tajseciljostvarujepostupno,narazinamaodgojaiobrazovanja,sukladnodobiučenika.Usvajanjemciljevapodručjaučeniciće:

usvojiti znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi, osnovnu pismenost i usvojitijezik prirodoslovlja te razumjeti bitne koncepte općega znanja o prirodi i ulogu togaznanjaurazvojutehnikeitehnologijeidoprinosuboljemuživljenju;

uočiti važnost postignuća prirodnih znanosti u povijesnom kontekstu razvitkacivilizacije;

znati naći pouzdane podatke iz različitih izvora te uočiti njihovu važnost u usvajanjuznanja;

razumjeti važnost pokusa u laboratoriju i prirodnoj okolini te neophodnost terenskenastaveuzsposobnostisnalaženja(orijentacije)uprirodi,naučitiupotrebljavatimjerneinstrumenteteopisatiipozornoizvestijednostavnepokuse;

uočitivarijablepriproučavanjudaneprirodnepojavete istražitinjihovumeđuovisnostmeđuzavisnost;

raspravljati o pokusima, analizirati, vrjednovati i tumačiti prikupljene podatke, znatiprikazati rezultate opažanja i mjerenja grafikonom, tablicom, matematičkim izrazom,tematskomkartom;

razvitikartografskupismenost,koristitiseinformacijskomtehnologijomuprikupljanju,obradiiprikazivanjupodataka;

prirodne pojave pomoću temeljnih koncepata prirodoslovlja, koristiti se modelima uobjašnjenjuprirodnihpojava;

uočavatiivrjednovatiograničenjaprimijenjenihmetoda,vještina,modelaiteorija; znatipostavljatipitanja i tražitiodgovore,samostalnorješavatiproblemeisurađivatiu

timskomradu; usvojiti znanja potrebna za očuvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi

prirodnih bogatstava uz održivi razvoj, čuvajući prirodnu ravnotežu i biološkuraznolikost;

usvojitimeđunarodnisustavfizičkihveličinaipripadajućihmjernihjedinica; znanstvenapostignućastavitiupovijesniokvir; temeljnesileigibanjauprirodi,izvore,pretvorbeiprijenosenergije,elektromagnetskei

valnepojave,upoznatigrađuatomaiatomskejezgre; upoznatisvojstvaistrukturutvaritepromjenetvariukemijskimprocesima; upoznati životni ciklus živihbića i njihov evolucijski razvoj, građu tijela, uloguorgana,

građuživestanice,važnostgenainjihovuuloguunasljeđivanju; razviti sposobnost tumačenja prirodno‐geografskih pojava i procesa na Zemlji, na

lokalnojiglobalnojrazini.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenjaugimnazijamaI.PRIRODAIČOVJEK1.PovijestznanostiirazvojcivilizacijeUčeniciće:

opisatiteorijutermodinamičke,biološke,geološkeikozmološkeevolucije;

Page 325: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

326

argumentiratiprirodno‐znanstvenipoglednasvijet; objasnitiredukcionizamiholizam; raspravitiulogukvantnehipotezeurazumijevanjustrukturematerije.

2.IstraživanjaikomuniciranjeUčeniciće:

objasniti prirodne pojave/međudjelovanja/procese pozivajući se na temlejnih načelaprirodnihznanostirabećiznanstvenonazivlje;

koristitisemodelimapriobjašnjenjuodređenihprirodnihprocesa; primijenitiosnovnanačelaprirješavanjuhipotetskihproblemaizadataka; povezivatiteorijuipokus; osmisliti i provesti pokuse (promatranja) kojima se istražujemeđuzavisnost pojedinih

varijablauzkontroluostalihvarijabla; analizirati,vrjednovatiitumačitisakupljenepodatkeiizvorepodataka; koristitiseinformacijskomtehnologijomusakupljanju,obradiiprikazivanjupodataka; procijenitiograničenjauprimijenjenimmetodama,tehnikama,modelimaiteorijama.

3.OdrživirazvojUčeniciće:

analiziratiutjecajčovjekovedjelatnostinapromjeneprirodnihstaništa; raspravitiozaštitiipoboljšanjuljudskogazdravljanaglobalnojiregionalnojrazini; povezatipotrošnjuenergijesonečišćenjematmosfere; ukazatinapreprekeskojimasesusrećemounastojanjuživljenjausuglasjusprirodom; usporeditipostupkedobivanjaelektričneenergijeinjihovautjecajanaokoliš; analiziratinačinenakojesezbrinjavaotpadnalokalnojiglobalnojrazini; procijenitimogućnostipovećanjazaštićenihpodručjauBosniiHercegoviniisvijetu; obrazložiti potrebu razvoja novih tehnologija (fuzijske elektrane, nova goriva,

nanotehnologija).

II.PlanetZemlja1.OrijentacijauprostoruUčeniciće:

rabitiplanove,topografskekarte,kompasiGPSzakretanjeuprostoru; primijenitisuvremenatehničkasredstvazasnalaženje(orijentaciju).

2.ZemljauSunčevusustavuUčeniciće:

objasnitistrukturusvemira,SunčevsustaviteorijuVelikogapraska.3.PrirodnaosnovaZemlje(reljef,klima,voda,tlo,biljniiživotinjskisvijet)Učeniciće:

izdvojitiprednostiinedostatkeelemenataprirodneosnoveiplaniratinjihovooptimalno vrjednovanje; istražiti, analizirati, usporediti i vrjednovati prirodno‐geografske procese na lokalnoj,

regionalnoj,nacionalnojikontinentalnojrazini; objasnitirazlikemeđusustavimaodgovornimzapromjenenaZemljinojpovršini.

4.PrirodnabogatstvaUčeniciće:

istražiti i usporediti načine vrjednovanja i racionalnoga raspolaganja prirodnimbogatstvimanalokalnoj,regionalnoj,nacionalnoj,kontinentalnojiglobalnojrazini.

Page 326: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

327

5.PredočavanjepojavaiprostornihprocesaUčeniciće:

predočiti pojave i prostorne procese na temelju zadanih i samostalno prikupljenihpodatakakoristećisenacrtima(skicama),grafikonima, tablicama, tematskimkartama iračunalnimprogramima;

jednostavneračunalneprogramezapredočavanjeprostornihpojavaiprocesa.III.MATERIJALIINJIHOVASVOJSTVA1.VrsteiizvoriUčeniciće:

opisati tvari iz nežive prirode i međusobno ih uspoređivati u odnosu na svojstva ipodrijetlosvemira,zvijezda,planeta;

analizirati složenost tvari iz živih organizama i prepoznati dijelove strukture(funkcionalneskupine)kojiodređujubitnasvojstva;

opisatisvojstvasintetiziranihtvariinjihovuprimjenu.2.StrukturaisvojstvaUčeniciće:

objasniti svojstva tvari u različitim agregacijskim stanjima (pomoćumodela strukturetvari);

povezatistrukturuatomaspoložajemelementauPSEizpoložajauPSEpredvidjetinekasvojstvaelementnihtvariijednostavnijihspojeva;

modelimastrukturemolekulaobjasnitisvojstva(polarnost,optičkaaktivnost)tvari; povezatiapsorpcijskespektre(UV,IR,MS,NMR)sastrukturommolekula; uočiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedična svojstva

tvari(stereoizomerija); opisatikiralnostikompleksnostbiološkihspojeva.

3.PrepoznavanjeposvojstvimairukovanjeUčeniciće:

opisatiglavnemetodekvalitativneikvantitativneanalizesastavauzoraka; ispravnoiskazivatikvantitativnisastavuzoraka; upotrebljavatiosnovnolaboratorijskoposuđezamjerenjeiizvođenjepokusa; analiziratineketvaripremareakcijamasodabranimreagensima; analiziratineketvaripremafizikalnimsvojstvima; povezatisvojstvatvarisastrukturnimsvojstvimamolekula(funkcijskeskupine); razvrstati tvari prema strukturnim svojstvima molekula (ugljikovodici, alkeni,

alkoholi...); povezatistrukturnasvojstvamolekulasmjerljivimsvojstvimatvari(spektri,topivost...).

4.KemijskepromjeneireaktivnostUčeniciće:

opisatiuvjetespontanostifizičkihikemijskihprocesa; opisatiravnotežnostanjekaonajvjerojatnijeusustavumnoštvačestica; objasniti velike razlike u brzinama reakcija i čimbenike kojima možemo utjecati na

brzineprocesakoncentracijereaktanata,temperatura,katalizatori); opisatireakcijepotaknutesvjetlošćuiliprolazomelektričnestruje; objasnitipojamdinamičkeravnotežeičimbenikakojinanjuutječu(koncentracije,tlak,

temperatura); objasnitikakoreakcijemogubitiizvoritermičkeenergije(mjerenjetopline); objasnitikakoreakcijemogubitiizvorielektričneenergije(elektrokemijskičlanci); razlikovatisvojstvaireaktivnostnajčešćihanorganskihiorganskihspojeva;

Page 327: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

328

razvrstati kemijske reakcije prema biti promjena u molekulama (adicija, eliminacija,supstitucija);

objasnitireaktivnostimeđudjelovanjatvarinatemeljustrukturnihsvojstavamolekula.IV.ŽIVOT1.BioraznolikostUčeniciće:

procijenitiodnosekojiutječunabioraznolikostiodrživostživotaubiosferi; opisati značaj i ulogu mikroorganizama, protoktista, biljaka, životinja u biosferi i

objasnitinjihovupovezanostsčovjekom; analizirati kako je velika raznolikost živoga svijeta utemeljena na jedinstvenoj

molekularnojorganizaciji; analiziratiutjecajevolucijskihprocesanabioraznolikost.

2.ČovjekizdravljeUčeniciće:

analiziratiosnovegrađeiulogečovjekovaorganizma; navestinajčešćeuzrokeporemećajazdravljaiobrazložitinačineprevencijeiliječenja; usporediti iobrazložiti različita stajalištao spolnosti, spolnojorijentaciji, kontracepciji,

pobačajuispolnoprenosivimbolestima.3.ŽivotniprocesiUčeniciće:

analiziratipovezanostgrađeiulogeživihorganizama; usporeditirazlikeurazmnožavanjuirazvojurazličitihskupinaživihbića.

4.NasljeđivanjeievolucijaUčeniciće:

analiziratitemlejnanačelanasljeđivanjaizajedničkopodrijetloirazvojživogasvijeta; objasnitimolekulskuorganizacijustanice,genskizapisisintezuproteina; analiziratikakoevolucijskiprocesiutječunabioraznolikost; objasniti mogućnosti izmijene genskoga materijala, kloniranje pojedinih biljnih i

životinjskihvrstateraspravitirazličiteoblikenjihoveprimjene.5.EkosustaviUčeniciće:

razlikovatiodnoseubiosferiianaliziratiposljedicečovjekovadjelovanjananju; analiziratiuzajamnuovisnostživihbićauekosustavima; objasniti kako međudjelovanje ekoloških čimbenika i prirodnoga odabira utječu na

genskusnagupopulacije.V.GIBANJAISILE1.GibanjaUčeniciće:

primijenitiopispravocrtnihgibanjaijednolikogakružnogagibanjapomoćukinematičkiveličinarješavanjuproblema;

analiziratisloženagibanja; objasnitiinavestirazlikeizmeđutranslacije(pomaka)irotacije(vrtnje)tijela.

2.SileipoljaUčeniciće:

primijenitiprvi,drugiitrećiNewtonovzakongibanja; primijenitiopćizakongravitacije;

Page 328: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

329

opisatidinamičkiiprimijenitijednolikokružnogibanje; objasnitiinercijskeiakceleriranesustave; primijenitizakonočuvanjakoličinegibanja; primijenitiosnovnekonceptemehanikefluida; prikazatiiobjasnitimeđudjelovanjeelektričnihnabojaiprimijenitiCoulombovzakon; primijenitiosnovnepojmovezamagnetsko,električnoigravitacijskopolje.

3.ElektrodinamikaUčeniciće:

izmjeritiiobjasnitielektričneveličineustrujnimkrugovima; primijeniti Ohmov zakon i zakon očuvanja električnoga naboja na strujne krugove

istosmjerneiizmjeničnestruje;

opisatiiprimijenitimagnetskopoljeelektričnestruje; primijeniti opis djelovanja sile na naboj u gibanju i na vodič kojim teče struja u

magnetskomupoljuteopissilemeđuvodičimakojimatečestruja; istražitiiprimijenitiFaradayevzakonindukcije.

4.Titranje,valovi,zvukUčeniciće:

primijeniti osnovne pojmove vezane uz prisilno (nametnuto) i prigušeno harmonijskotitranjetepojavurezonancije;

opisatinastajanjeirasprostiranjerazličitihvrstamehaničkihvalova; primijenitiopisvalnogagibanjanapojavezvučnihvalova.

VI.ENERGIJA1.RadienergijaUčeniciće:

primijenitikoncepteradaienergijeumehaničkimsustavima; objasnitiosnoveunutarnjeenergijetvarinatemeljugibanjasastavnihčestica(kinetička

teorija unutarnjeenergije); primijenitikoncepteradaienergijeutermodinamičkimsustavima; primijenitikoncepteradaienergijeuelektromagnetskimsustavima; primijenitizakonočuvanjaenergije.

2.ElektromagnetskivaloviisvjetlostUčeniciće:

objasniti elektromagnetsko titranje te postanak, rasprostiranje i spektarelektromagnetskihvalova;

objasnitiprimjenuelektromagnetskihvalovauprijenosuinformacijanadaljinu; primijenitizakonegeometrijskeivalneoptikenasvjetlost; opisatiiobjasnitiogibelektronavalnomnaravičestica; objasnitiiprimijenitiosnovneidejespecijalneteorijerelativnosti.

3.Atomi,atomskajezgra,elementarnečesticeUčeniciće:

raspraviti temeljne ideje i pojmove kvantne teorije te pojmove i teorije koje opisujuatom,atomskujezgru,pojavuradioaktivnostiielementarnečestice;

objasnitifotoelektričniefektinjegovuprimjenu; objasnitidobivanjenuklearneenergije; objasnitinaprimjerimaosnovepoluvodičkeelektronikeinanotehnologije.

Page 329: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

330

4.EvolucijaSvemiraUčeniciće:

natemeljupromatranja,opisatiglavneobjekteusvemiru:zvijezde,zviježđa,galaksije inakupinegalaksijaterazlikovatizvijezdepoveličini,temperaturiistarosti;

objasniti teoriju Velikoga praska kao početak „prostor‐vremena“ te širenje i hlađenjesvemiranakonVelikogapraska;

raspravitiprožimanjesvemiragravitacijskomsilom; objasniti procese formiranja i evolucije zvijezda (supernove, neutronske zvijezde,

pulsari,kvazari,crnejame)teevolucijuSunca; opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja

HomosapiensanaZemlji; opisatiodnostamneividljivetvariusvemiru; prikazatiiobjasnitijednostavnemodeleisimulacijeplanetnihizvjezdanihsustava.

FIZIKA

ČetverogodišnjiprogramzasvegimnazijeSVRHAICILJ

Programifizikeugimnazijamanastavljajusenaprogramfizike izosnovneškole inastoje,osimostvarenjaopćeobrazovnihciljeva,pripremitiučenikezanastavakškolovanjauprirodnimznanostimaitehnici.Ovajčetverogodišnjiprogramobuhvaćasvegimnazije,odopćeijezičnihukojima se redovita nastava fizike ostvaruje u dva nastavna sata tjedno do prirodoslovne iprirodoslovno matematičke, u kojima se nastava fizike ostvaruje u tri nastavna sata tjedno.Nastavnici stoga ovaj program prilagođuju toj satnici obogaćujući ga godišnjim programimavježbiiproširenimsadržajimakojisenalazeuizbornomprogramufizike.Težnja je nastave fizike razvijati i ostvarivati četiri temeljna cilja matematičko‐prirodoznanstveno‐tehničkonastavnogpodručja,štoznačidaučeniktreba:

steći znanja o važnimpojmovima znanstvenoga područja te o hipotezama,modelima iteorijizanjihovopisiobjašnjenje;

upoznatinekesamosvojnemetodedotičneznanostiinaučitiihprimjerenoprimjenjivati; naučiti procijeniti doseg i granice vrijednosti znanstvenih metoda, kao i uzajamne

odnosepodručjaumatematičko‐prirodoznanstveno‐tehničkompodručju; biti osposobljen da se racionalno i svjestan odgovornosti sučeljava s individualnima i

društvenim problemima, koristeći se znanjem i pojmovima stečenima umatematičko‐prirodoznanstveno‐tehničkompodručju.

Uzoslonacnaciljevematematičko‐prirodoznanstveno‐tehničkogapodručja,dolazesamosvojniciljevikojiobilježavajunastavufizikeidijeleseutriskupine:1. Razumijevanjefizikalnihpojavapomoćupokusaiteorije,2. Primjenafizikalnihznanjaimetoda,3. Razmatranjeznačenjaiučinakafizikalnihspoznajaimetoda.1. RazumijevanjefizikalnihpojavapomoćupokusaiteorijeSadržioveciljeveizadaću:

upoznati temeljne fizikalne pojave, procese i pokuse te primijeniti pojmove, zakone,metodeiteorije;

planiratiiizvoditijednostavnepokuse,aliipokusepozadanimuputama; izvesti jednostavne matematičke relacije iz rezultata mjerenja i rezultate prikazati

grafički,

Page 330: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

331

procijenitipogreškeumjerenju; rješavati jednostavnije brojčane zadatke primjenom prethodno naučenih zakona i

primjenomračunalasgotovimsoftveromteizvoditiračunalnusimulacijujednostavnijihfizikalnihprocesa;

postavljativažnafizikalnapitanjaitražitiodgovoreteoblikovatiiprovjeravatihipoteze; primijenitifizikalnepojmoveizakonenapoznateilinovefizikalnepojave; izložiti i raspravljati s drugim učenicima i nastavnikom fizikalne predodžbe, modele i

rezultateizliterature,kaoionedokojihsedođeosobnimradom; uočavatiuzajamnuvezuizmeđupokusaiteorije; ispravljatiosobnefizikalnenazorenatemeljunovihuvidaispoznaja.

2.PrimjenafizikalnihznanjaimetodaSadržioveciljeveizadaće:

poznavativažnijefizikalneproceseuprirodnimznanostima,tehniciimedicini; rukovati jednostavnijima fizikalnim i tehničkim uređajima te u zadanim uvjetima

predložitifizikalnomogućekonstrukcijejednostavnijihtehničkihuređaja; uočavati mogućnost primjene fizikalnih i tehničkih znanja te metoda u rješavanju

određenihproblema; uočavati mogućnost sudjelovanja u rješavanju ekoloških i društvenih problema

primjenomfizikalnihmetodairezultata.3.RazmatranjeznačenjaiučinakafizikalnihspoznajaimetodaSadržioveciljeveizadaće:

shvaća fizikalne metode i načine rada samosvojnim postupcima stjecanja znanja, aliuočavatizajedničkeustrojeiradnemetodeuprirodnimznanostima;

uočavati uloge i značenja matematike u fizici te primjere međusobnoga utjecaja tihznanstvenihpodručja;

uzimati u obzir povijesni razvoj fizike, međudjelovanje fizike i društva, nužnostfizikalnogaistraživanjaitehnološkogarazvojatepotrebunadzoratogarazvoja;

promišljati položaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno‐tehnološkogarazvoja.

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:TijekomčetverogodišnjeggimnazijskogaobrazovanjamoguseposebnoizdvojitiopćiOdgojno‐obrazovni ciljevi ili ishodi učenja, koji se potom detaljno razrađuju i ostvaruju u pojedinimgodištimainastavnimtemama:

pravilnorabitifizikalneveličineinjihovemjernejedinice; osmislitijednostavnepokuseimjerenjateprikazatiiprotumačitinjihoverezultate; primijenitiosnovnamatematičkaznanjaukontekstufizike; opisatipravocrtnagibanjaspomoćuosnovnihkinematičkihveličina; kinematičkiidinamičkiopisatijednolikokružnogibanje; primijenitiI.,II.iIII.Newtonovzakon; primijenitizakonočuvanjaenergijeizakonočuvanjakoličinegibanja; analiziratisloženagibanja; primijenitiopćizakongravitacije; opisatiiprimijenititemeljnepojmoveizakonemehanikefluida; primijenitiplinskezakoneiopćujednadžbustanjaidealnogaplina; primijenitiosnovemolekularno‐kinetičketeorijetvari; opisati i primijeniti osnovne pojmove termodinamike (unutrašnja energija, toplina,

specifičnitoplinskikapacitet,latentnatoplina,radplina); primijenitiprviidrugizakontermodinamike;

Page 331: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

332

opisatiosnovnepojaveuelektrostatici; opisatiiprimijenitiosnovnepojmoveizakoneelektrostatike; navestiiprimijenitiosnovnepojmovevezaneuzstrujnekrugove; analiziratikrugoveistosmjernestruje; opisatiiprimijenitiosnovnepojmovevezaneuzmagnetskeielektromagnetskepojave; analiziratikrugoveizmjeničnestruje; opisatiiprimijenitiosnovnepojmovevezaneuzharmoničkotitranje; opisatimehaničkoielektričnotitranje; opisatipostanakiširenjemehaničkogaielektromagnetskogavala; primijenitizakonegeometrijskeoptike; primijenitizakonevalneoptike; primijenitiosnovneidejeipojmovespecijalneteorijerelativnosti; navestiiprimijenitiosnovnepojmovekvantnefizike; primijenitiidejeipojmovenuklearnefizike.

Važnojeuočitidaovunisupojedinačninegoopćiodgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja

kojipokazujuučeničkekompetencije istječusekrozčetverogodišnjeobrazovnorazdoblje.Onise postižu ili ostvaruju u povezanosti s posebnim i pojedinačnim ciljevima koji se detaljnijerazrađuju i postavljaju uza svaku nastavnu temu i jedinicu. Nadalje, u ovom pristupupodrazumijeva se podrobna raščlamba po kognitivnima, afektivnima i operativnim ciljevimabudućidasuučvrstomdinamičkommeđudjelovanju.Spremnostučenikadaposvetipozornostfizikalnim problemima i njihovu istraživanju nužna je pretpostavka određenih spoznajnihciljeva.Tuspremnosttrebapoticatiirazvijatidjelatnimodnosomunastavi,pričemusenastojiuspostavitidijalogsproblemom,polazećiodunaprijedpostavljenihpitanjailipitanjaučenika.

Treba težiti tomu da bavljenje fizikalnim problemima učenicima pričinjava zadovoljstvo.Takođertrebanastojatidasenekeizraziteosobinefizikalnoganačinamišljenjairadausvajajukao opća pravila ponašanja, npr. stremljenje objektivnosti, pažljivosti i čestitosti ueksperimentalnima i teorijskim istraživanjima, otvorenost za nove spoznaje, spremnost zarazvojosobnihgledištaizajedničkiraduskupini.PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZREDZADAĆARazvijati pojmove, modele, teorije i metode klasične fizike u sadržajima o gibanju, silama,energiji i mehanici fluida, čija je konstrukcija započela u osnovnoj školi. Pritom polazimo odproučavanja, opisivanja i objašnjavanja pojava do grafičkoga prikazivanja i postupnematematičkeformalizacijezakonitosti.Pregledprogramskihsadržaja:1.GIBANJE1.1. Pravocrtno gibanje. Položaj i pomak tijela. Put i putanja. Materijalna točka. Tablični igrafičkiprikazgibanjatijela.s,t‐graf.1.1.1.Algebarskiprikazgibanja.Srednjabrzina.Trenutnabrzina.1.1.2. Jednoliko pravocrtno gibanje. Gibanje s konstantnom brzinom. Grafički prikazjednolikogpravocrtnoggibanja.s,t‐graf.v,t‐graf.1.1.3.Akceleracija.Srednjaitrenutnaakceleracija.v,t‐graf,a,t‐graf.

Page 332: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

333

1.1.4.Jednolikoubrzanogibanje.Algebarskiopisjednolikoubrzanogagibanjadužpravca.Putkaopovršinauv,t‐grafu.Brzinakaopovršinaua,t‐grafu.2.SILAIGIBANJE2.1.Zakoninercije.Galileijevzakoninercije.2.2.DrugiNewtonovzakon.Temeljnizakongibanja.Jednadžbagibanjatijelaumehanici.2.3.PrviNewtonovzakon.Zakoninercije.2.3.1.Slobodnipad.Gibanjepoddjelovanjemstalnesile.Silateža.Težinatijela.Gustoćamase.Djelovanjesileotporanagibanjepodutjecajemsileteže.2.4. Slaganje i rastavljanje sila. Vektorske i skalarne fizikalne veličine. Primjer vektorskeveličine‐sila.Zbrajanjevektorasilanajednompravcu.Pravilotrokutaipraviloparalelogramazazbrajanjesilakojanedjelujunajednompravcu.Rastavljanjesilenasastavnice(komponente).2.5.TrećiNewtonovzakon.Zakonakcijeireakcije.2.6.Silatrenja.Trenjeklizanja.Statičkaidinamičkasilatrenja.2.7.Impulssileikoličinagibanja.Zakonočuvanjakoličinegibanja.Primjerizakonaočuvanjakoličinegibanja:gibanjezrakoplovairakete.Silaikoličinagibanja.3.KRIVOCRTNAGIBANJA3.1.Jednolikogibanjepokružnici.Periodifrekvencija.Linearna(obodna)ikutnabrzina.3.2.Centripetalnasila.Centripetalnaakceleracija.Silanaautomobiluzavoju.4. SLOŽENAGIBANJA

Primjerisloženihgibanja:horizontalnihitac,vertikalnihitacpremagoreipremadole.5. INERCIJSKIINEINERCIJSKISUSTAVI.

Inercijskisustaviiosnovnizakonigibanja.Primjeriinercijskihsustava.5.1.Jednolikoakceleriranisustavi.Inercijskailiprividnasila.5.2.Kružnoakceleriranisustav.Centrifugalnasila‐ inercijska(prividna)sila.GibanjeZemlje:primjerkružnoakceleriranogsustava.5.3.Težinatijelauneinercijskomsustavu.6. MEHANIČKIRADIENERGIJA.

Energijaimeđudjelovanjetijela.6.1.Mehaničkirad.Izrazzamehaničkirad.Grafičkiprikazradauzstalnuipromjenljivusilu.6.2.Snaga.Stupanjkorisnogdjelovanja.6.3. Mehanička energija. Kinetička energija. Gravitacijska potencijalna energija. Elastičnapotencijalnaenergija.

Page 333: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

334

6.4.Zakonočuvanjamehaničkeenergije. Uzajamnapretvaranja različitih oblikamehaničkeenergije.7.GRAVITACIJA7.1.Geocentričniiheliocentričnisustav.Keplerovizakoni.7.2.Newtonov(opći)zakongravitacije.IzvodzakonagravitacijepomoćuKeplerovihzakona.7.2.1. Gravitacija na površini Zemlje. Sila teža. Umjetni sateliti. Centripetalna akceleracijaMjesecazbogdjelovanjagravitacijskesile.Gravitacijskopolje.8.MEHANIKAFLUIDA8.1.Fluidi:tekućineiplinovi.8.2.Hidrostatika. Širenje tlaka i sile u fluidu. Hidrostatski tlak. Hidrostatski paradoks. Krvnitlak.8.2.1.Vanjskiilihidrauličkitlaknatekućinu.Hidrauličkapreša.8.2.2.Uzgona(Silanauronjenotijelo).8.3.Aerostatika.Atmosferskitlak.Barometar.Manometar.8.4.Hidrodinamika8.4.1.Gibanjefluida.Strujanjetekućine.Jednadžbakontinuiteta.8.4.2. Bernoullijeva jednadžba. Primjeri Bernoullieve jednadžbe: Venturijeva cijev, sila nakrilozrakoplova.

DRUGIRAZREDZADAĆARazraditivećdijelompoznatesadržaje izpodručja topline ielektromagnetizma.Upoznatisespojmommodelaimodeliranjaunastavifizikenaprimjeruidealnogplina.Pregledprogramskihsadržaja:1.MOLEKULARNASTRUKTURATVARIIAGREGATNASTANJA.1.1.Silemeđučesticamaugrađitijela.Brownovogibanje.Difuzija.2.TEMPERATURA2.1.Mjerenjetemperature.Termometri.3.TOPLINSKORASTEZANJEČVRSTIHTVARIITEKUĆINA.3.1.Linearnoivolumnorastezanje.Anomalijavode.

Page 334: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

335

4.IDEALNIPLINOVI.Stanjeplina.4.1.Plinskizakoni. Boyle‐Mariottov,Gay‐LussacoviCharlesovzakon.p,V‐graf.V,T‐graf.V,t‐graf.p,T‐graf.p,t‐graf.4.2.Jednadžbaidealnogaplina.Korelacijajednadžbestanjaidealnogaplina.4.3.Molekularno‐kinetičkimodelidealnogaplina. Izvodjednadžbestanjaidealnogaplinaumolekularno‐kinetičkommodelu.Veza izmeđutemperature isrednjekinetičkeenergiječesticaplina.5.TOPLINAIUNUTRAŠNJAENERGIJA.Promjenaunutrašnjeenergijetijelaizmjenomtopline.Toplinskikapacitet.Specifičnitoplinskikapacitet.Richmannovopravilosmjese.5.1.Agregatnastanja.Promjenaagregatnihstanja.6.TERMODINAMIKA6.1.Termodinamičkisustaviitermodinamičkiprocesi.6.1.1. Prvi zakon termodinamike. Prvi zakon termodinamike kao poseban slučaj zakonaočuvanjaenergije.Promjenaunutrašnjeenergijetijelaradom.6.2.Toplinskistrojevi.Načeloradatoplinskogstroja.Radplinaukružnomprocesu.Carnotovproces.Načelohladnjaka.6.2.1. Drugi zakon termodinamike. Jednosmjernost termodinamičkih procesa. Entropijabiološkihsustavaisvemira.Zakonoočuvanjuenergijesobuhvaćanjemsvihoblikaenergije.6.3.Motorisunutrašnjimizgaranjem.7.ELEKTROSTATIKA7.1.Električninaboj.Elementarnielektričninaboj.Ukupninabojtijela.Zakonočuvanjanaboja.Osnovnepostavkeatomsko‐elektronsketeorijeelektriciteta.7.1.1.Električnasila.Coulombovzakon.Smjerivrijednostelektričnesileizmeđudvanaboja.Univerzalnost Coulombova zakona. Permitivnost. Usporedba električne i gravitacijske sile naraziniatomaisvemira.7.1.2. Električnopolje. Jakostelektričnogapolja.Električnopolje točkastoganabojanabijenepločeidvijuparalelnihploča.Električnopoljenapovršinizemlje.7.2. Električna potencijalna energija. Električna potencijalna energija u homogenomelektričnom polju i analogija s gravitacijskom potencijalnom energijom u homogenomgravitacijskompolju.Električnipotencijalielektričninapon.7.3.Električnikapacitet.Kapacitet ielektričnapotencijalnaenergijapločastogkondenzatora.Usporedba električne energije ravnogapločastogkondenzatora imehaničke energije elastičneopruge. Spajanje kondenzatora. Električna svojstva membrane biološke stanice i prostiranježivčanogasignala.

Page 335: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

336

7.4.Gibanjenabijenečesticeuelektričnompolju.Gibanjeelektronaiprotonauhomogenomelektričnompoljuiusporedbashorizontalnimhicem.Katodnacijev.Načeloradaosciloskopa.8.ELEKTRIČNASTRUJA8.1. Istosmjerna struja. Model slobodnih elektrona u kristalnoj rešetki. Električna struja umetalu. Jakost električne struje i analogija s jakošću strujanja tekućine. Međudjelovanjeslobodnih elektrona i kristalne rešetke kao uzrok električnoga otpora. Električna struja utekućinama,plinovimaivakuumu.8.1.1.Veza između jakostistruje inapona.Električniotpor.Ohmovzakon.Omski ineomskivodiči.Pojamsupravodljivosti.8.1.2.Spajanjeotpornika.Serijskoiusporednospajanjeotpornika.Spajanjetrošila.8.2.Izvorinapona8.2.1.Elektromotorninapon(sila).Elektromotorninaponiunutrašnjiotpor.Ohmovzakonzacijelistrujnikrug.8.2.2.Kirchhoffovapravila.Složenistrujnikrugovi.Primjerzakonaočuvanjanabojaienergije.8.3. Rad i snaga električne struje. Usporedba električnoga kruga i kruga u kojem strujitekućina.Uporabagalvanometrazamjerenje jakosti struje inapona.Ljudsko tijeloustrujnomkrugu.9.MAGNETSKOPOLJE9.1.Prirodni iumjetnimagneti. Magnetska igla. Magnetski polovi. Magnetsko polje Zemlje.Magnetskadeklinacijaiinklinacija.Grafičkiprikazmagnetskogpolja.9.2.Magnetskasila.Magnetskaindukcija.Magnetskitok.9.2.1. Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju. Lorentzova sila. Kružno i spiralnogibanjenabijenihčesticeuhomogenommagnetskompolju.9.3. Magnetsko polje električne struje. Magnetsko polje ravnoga vodiča, strujne petlje izavojnice.9.4.Magnetskomeđudjelovanjedvajuravnihparalelnihstrujnihvodiča.Djelovanjestrujenastruju.Definicijaampera.9.4.1.Načeloradaelektromotora.Načeloradagalvanometra.9.5.Magnetskopoljeutvarima.Magnetizacija.Dijamagnetizam.Paramagnetizam.Feromagnetizam.Permeabilnost.Petljahistereze.10. ELEKTROMAGNETSKAINDUKCIJA10.1.Faradayevzakonelektromagnetskeindukcije.Lenzovopravilo.10.2.Samoindukcija.Induktivitet.Međuindukcija.10.3.Električnigenerator.Izmjeničnastruja(osnovnipojmovi).

Page 336: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

337

TREĆIRAZREDZADAĆAPovezati obradom periodičnih pojava, mehaničkoga i električnoga titranja, mehaničkih ielektromagnetskih valova, strukturne pojmove: čestice, valove i polja. Proširiti stečenofenomenološko znanje iz geometrijske optike i njen značaj. Već poznate valne pojaveinterferencije primijeniti na valove svjetlosti i dopuniti difrakcijom i polarizacijom. Obraditiosnovne pojmove vezane za rotaciju krutog tijela i uočiti analogiju između translacijskih irotacijskih veličina i zakona. Konstruirati načelo relativnosti u modernoj fizici teorijomrelativnostiteistaknutizamisaoodnosamaseienergije.Pregledprogramskihsadržaja:1.IZMJENIČNAELEKTRIČNASTRUJA1.1.Dobivanje izmjeničnognapona istruje. Efektivnevrijednosti struje i napona. Otporiukrugu izmjenične struje (radniR, induktivniRL i kapacitivniRC).Učinak serijskoguključivanjaotpornika, zavojnice i kondenzatora u krug izmjenične struje. Električna rezonancija. Snagaizmjeničnestruje.Transformator.2.MEHANIČKATITRANJA2.1.Harmonijsko titranje. Osnovni pojmovi: elongacija, amplituda, period, frekvencija i fazatitranja.2.1.1. Harmonijski oscilator. Titranje tijela ovješenoga o oprugu. Elastična sila. Periodjednostavnogharmonijskogtitranja.2.1.2. Harmonijsko titranje i kružno gibanje. Model harmonijskoga titranja pomoćujednolikogakružnogagibanja.Zakonharmonijskogtitranja.Primjerititranjauprirodiitehnici.2.2.Matematičkonjihalo.Periodmatematičkognjihala.2.3.Energijatitranja.Neprigušenoiprigušenotitranje.*Ilustracija složenoga titranja. Računalna simulacija titranja s prigušenjem i harmonijskomprisilom.3.ELEKTROMAGNETNITITRAJI3.1. Električni titrajni krug (LC‐krug). Energija magnetskoga polja zavojnice i energijaelektričnogpoljakondenzatora.Elektromagnetnititrajiukruguskondenzatoromizavojnicom.4.MEHANIČKIVALOVI4.1. Valno gibanje. Veličine za opis vala: elongacija, amplituda, valna duljina, frekvencija,brzina.Osnovnavalnajednadžba.Prijenosenergijepomoćuvalova.4.1.1.Transverzalniilongitudinalnivalovi.Longitudinalnivalovinavalovodu.Transverzalnii longitudinalni valovi na dugačkoj elastičnoj zavojnici. Valovi na površini vode. Valovi pripotresu.4.2.Interferencija(superpozicija)valova.Superpozicijadvapulsnavala.Pravilosuperpozicijevalova. Razlika hoda. Konstruktivna i destruktivna interferencija harmonijskih valova.

Page 337: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

338

Koherentnivalovi.4.2.1.Odbijanje(refleksija)valanačvrstomislobodnomkraju.4.3. Stojni valovi. Stojni valovi na napetoj žici učvršćenoj na oba kraja. Izraz za osnovnufrekvencijuivišeharmonike.4.4.Valovizvuka. Zvučni valovi kaoprimjer longitudinalnih valovau sredstvu.Brzina zvuka.Interferencijazvučnihvalova.Visinatonaibojazvukauglazbi.4‐4.1.Jačinazvuka.Razinazvuka.Ultrazvuk.Dopplerovefektuakustici.5.ELEKTROMAGNETSKIVALOVI5.1.Spektarelektromagnetskihvalova.Sažetak fizikalnogasadržajaMaxwellovih jednadžbi.Nastajanjeiširenjeelektromagnetskihvalova.6.OPTIKA6.1.Geometrijskaoptika.Osnovnizakonigeometrijskeoptike.6.1.1. Zrcala.Ravno isfernozrcalo.Konstrukcija lika. Jednadžbasfernogzrcala.Dogovor opredznacima.6.1.2. Indeks loma. Totalna refleksija. Načelo djelovanja optičke niti. Planparalelna ploča ioptičkaprizma.Disperzijasvjetlostipomoćuoptičkeprizme.Pojavaduge.6.1.3.Optičkaleća.Jednadžbaleće.6.1.4.Optičkiinstrumenti:lupa,mikroskopiteleskop.Načeloradaoptičkihinstrumenata.6.2.Valnaoptika6.2.1. Interferencija svjetlosti. Interferencija dvaju ravnih svjetlosnih valova. Interferencijadvajukružnihsvjetlosnihvalovaiztočkastihizvora.Youngovpokus.Fresnelovazrcala.6.2.2.Ogib(difrakcija)svjetlosti.Ogibsvjetlostinapukotiniiniti.Optičkarešetka.RaspršenjeSunčevesvjetlostiuatmosferi.6.2.3.Polarizacijasvjetlosti.Polariziranainepolariziranasvjetlost.Optičkiaktivnetvari.7.KRUTOTIJELO7.1. Gibanje krutog tijela: translacija i rotacija.Moment sile. Moment tromosti tijela. Rad isnaga pri rotaciji. Rotacijska kinetička energija. Kutna količina gibanja.Zakon očuvanja kutnekoličinegibanja.7.1.1.Analogijazakonatranslacijeirotacije.7.2.Ravnotežakrutogtijela.Ravnotežakrutogtijelanakojedjelujudvije,triilivišesila.7.2.1Uvjetiravnotežekrutogtijela.Vrsteravnoteže.Primjeriravnoteže.Kosina.Poluga.

Page 338: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

339

8.TEORIJARELATIVNOSTI8.1.Galilejevarelativnost.8.2. Specijalna teorija relativnosti. Relativnost istodobnosti događaja, relativnost zbrajanjabrzina.8.2.Lorentzovetransformacije.PosljediceLorentzovihtransformacija:kontrakcijaduljineidilatacijavremena.8.3.Relativističkadinamika.Masaienergija.Ekvivalentmaseienergije.

ČETVRTIRAZREDZADAĆAPrikazatiikonstruiratiosnovnesadržaje,modeleiteorijemodernefizikeizpodručjaatomskeinuklearne fizike te fizike elementarnih čestica.Valno čestičnidualizam svjetlostiproširiti načestice. Također ih upoznati s principom neodređenosti. Upoznati učenike s osnovnimpojmovima fizike poluvodiča koja predstavlja temelj treće industrijske revolucije. Istaknutiznačenjefizikezaznanstvenotehnološkirazvoj.Pregledprogramskihsadržaja:1.VALNO‐ČESTIČNAPRIRODAELEKTROMAGNETSKOGZRAČENJA1.1.Toplinskozračenje.Zračenjecrnogtijela.1.1.1.Zakonizračenja.Kirchhoffovzakonzračenja.Stefan‐Boltzmanovzakonzračenja.Wienovzakon.Planckovzakonzračenjacrnogtijela1.2. Fotoelektrični efekt. Energija vezanja elektrona u metalu. Einsteinova jednadžbafotoelektričnoga efekta. Einsteinova objašnjenje fotoelektričnog efekta (dvojna prirodasvjetlosti).Osobinefotoelektričnogaefektanarazličitimametalima.Fotoelektričnaćelija.2.VALNO‐ČESTIČNAPRIRODATVARI2.1.Ogibelektronskogasnopa.DeBroglievarelacija.Valnosvojstvoprigibanjumikroskopskihčesticanaraziniatoma.Pojamvalnefunkcije.Heisenbergovonačeloneodređenosti.3.FIZIKAATOMA3.1. Povijesnirazvojmodelaatoma. Modeliatoma.Thomsonovmodelatoma.Rutherfordovmodelatoma.3.2.Bohrovmodelatoma.Energijskastanjaatomavodika.3.3. Energijski spektri. Energijski spektar vodikova atoma. Kvantizirane energije atoma.Pobuđivanjeatomaiemisijskispektarvodikovaatoma.Energijskerazine.Energijskispektrikaoobilježjaatomaimolekula.

Page 339: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

340

3.4.Kvantnofizikalnimodelatoma.3.5.Stimuliranaemisijafotonailaseri.Načeloradalasera.Ilustracijeprimjenelasera.4.ATOMSKAJEZGRA4.1.Struktura atomske jezgre. Izotopi. Jaka(nuklearna)sila.Defektmase ienergijavezanjaatomskejezgre.Srednjanukleonskamasainuklearnimasenireljef.4.2.Radioaktivnost.Prirodnaradioaktivnost.Alfa‐raspad.Beta‐raspad,Gama‐zračenje.4.3.Zakonradioaktivnograspada.Vrijemepoluraspada.Aktivnost.4.4.Nuklearnereakcije.Nuklearnafisija.Nuklearnafuzija.4.5.Ionizirajućezračenja.Detekcijaidjelovanjeionizirajućegzračenja.Načeloradauređajazadetekcijuionizirajućegzračenja.Djelovanjeionizirajućegzračenjanabiološkutvar.Apsorbiranadoza,ekspozicija,specifičnaionizacija,ekvivalentnadoza.5.POLUVODIČI5.1. Čisti poluvodiči. Stvaranje slobodnih elektrona i šupljina toplinskim pobuđivanjem.Vlastitavodljivost.5.2.Dotiranipoluvodiči. N‐poluvodiči. P‐poluvodiči. Električna struja krozN‐poluvodič i P‐poluvodič.5.3 Poluvodičkadioda.Načelodjelovanjapoluvodičkediode.Djelovanjepoluvodičkediodeustrujnom krugu. Analogija djelovanja poluvodičke i vakuumske diode. Poluvodička dioda kaoispravljač.Poluvodičkadiodakaosolarnaćelija.5.4. Tranzistor. Načelo djelovanja tranzistora. Kolektorski i bazni strujni krug. Analogijatranzistora i vakuumske triode. Uporaba tranzistora kao pojačala i kao sklopke. Načelotranzistorasefektompolja(FET)imetalnooksidnogatranzistorasefektompolja(MOSFET).5.5. Fizikalne osnove mikroelektronike. Logički sklopovi s tranzistorskim sklopkama.Usporedbasmagnetskimsklopkama.Načelointegriranihkrugova.* Supravodljivost. Električna otpornost supravodiča. Meissnerov efekt. NačeloJosephsonovaefekta.Pojavavisokotemperaturnesupravodljivosti.6.ELEMENTARNEČESTICE6.1.Temeljnesileuprirodi6.2.Elementarnečestice.Kvarkoviileptoni.Česticeiantičestice.7.POSTANAKIEVOLUCIJASVEMIRA.Velikiprasak.Fazeurazvojuzvijezdeiodređeniprocesinuklearnefuzije.Fuzijavodikauhelij.Fuzijskiprocesisastvaranjemjezgridoželjeza‐56.Sporoupijanjeneutronaistvaranjejezgrielemenataodželjezadobizmuta.Brzoupijanjeneutronausupernoviistvaranjevrloteškihjezgri.PorijekloatomskihjezgriodkojihsugrađeniZemljaiživabića.

Page 340: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

341

Napomena:Zvjezdicom su označene izborne teme. U drugima se temama mogu dijelovi podnaslovaobrađivatiposlobodnomizboru.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

U nastavi fizike učenici trebaju naučiti fizikalne pojave pomoću pokusa i teorije. Trebanaglasiti međuigru i uzajamni utjecaj teorije i pokusa, što je obilježje stjecanja znanja uprirodnimznanostima.Tasemeđuigrapredočujeuusporednojuporabiipreplitanjuinduktivneideduktivnemetode.Objemetodetrebajuseprimjenjivatiunastavifizike.Pojednostavljenosemože reći da se u induktivnojmetodi polazi od rezultata pokusa ili računalne simulacije, a udeduktivnom pristupu dane fizikalne zakonitosti provjeravaju pokusom ili računalnomsimulacijom. U ta dva pristupa pokusi ili računalne simulacije ispunjavaju različite uloge. Toznačidasupokusi iliračunalnesimulacije jedanodvažnihčinitelja,koji trebajunositinastavufizike. Nastava fizike bez pokusa ne može zadovoljavajuće predstaviti fizikalne metode ipojmove. Zanimljivi pokusi znatno pridonose povećanju motivacije učenika i razvoju zornihpredodžbi.

Učenicima je razumijevanje fizikalnih pojmova pomoću pokusa i teorije prilično težakspoznajni proces. Učinkovitost nastave fizike ovisi o prilagođenosti toga spoznajnoga procesapsihološkim osobinama imisaonim djelatnostima učenika i uspješnu privlačenju pozornosti iinteresaučenika.

Zaučenikatrebajupojedinikoraciunastavifizikebitiopsežnoirazumljivoizraženi.Učenicitrebaju dobro shvatiti postavljanje problema i dobivanje njihova rješenja. Pritom im trebaostavitidovoljnovremenaislobodedauočeteškoće,kojesejavljajuidamogusmislitipostavkezarješavanje.Prijenegoštosepristupimatematiziranjufizikalnihodnosa,trebaprovjeritiimaliučenik zaista potrebna predznanja. Ako je potrebito, valja ponoviti ili utvrditi nužnematematičkemetode. Stečena znanja treba utvrđivati vježbama i ponavljanjima. Pritom se nesmije ograničavati na puku reprodukciju naučenoga, nego uvoditi i nova gledišta u naučenogradivo. Ponavljanjem, sažimanjem i svrstavanjem gradiva može se pridonijeti gradnjistrukturiranogaznanja.Timesepoboljšavaimogućnostprenošenjaznanjananoveprobleme.

Učeniketrebausklopumogućnostiuvoditiusamostalanradiosobnudjelatnost.Raspravatijekomnastavepridonosirazvojusamostalnostiučenika.Dobrirezultatidobivajusekadučenikprihvati fizikalni problem kao svoj, samostalno predlaže postupke za rješavanje, a nastavnikusmjeravaukupnitijeknastavnogaprocesa.

Apstraktni pojmovi i definicije najbolje se usvajaju radom i određenim ilustracijama, aslojevite međuveze treba raščlaniti. Primjereno treba kombinirati predavanja nastavnika iučeničkereferate,upućivatinavezesdrugimtemama,osvrtatisenaširipreglediperspektive.

U nastavi fizike samostalnost učenika na posebne načine potiče individualni, partnerski iskupnirad.Individualniraddobarjeubrojčanimaigrafičkimobradamamjernihrezultataiprirješavanjuzadatakazavježbu.Partnerskiradsepreporučujeuplaniranjujednostavnijihpokusai u raspravi postavki za rješavanje problema. Skupni rad odgovarajući je osobito u planiranjuslojevitih pokusa i razvoja radnih strategija. Prema okolnostima, skupni se radmože izvoditiizravno ili razložiti po koracima ili dijelovima. Osobit oblik skupne nastave u prirodnimznanostimačineškolskipokusi,kojeizvodeučenicisami.Školskipokusipovećavajumotivacijuučenikazanastavufizike.Neposrednosudjelovanjeupokusudajeuvid, iskustvo ivještine,štonijemogućepostićipokazanimpokusom.Uškolskimpokusimamoguserazlikovatioviustrojbenioblici:

izravnipokusi, pokusisrazličitimzadacima, pokusiusmislupraktikumagledenekenastavneteme.

U nastavi fizike treba izbjegavati svaku metodičku jednostranost. S obzirom na didaktičkusituaciju,trebaspajatirazneoblikenastave.

U nastavi fizike primjenjuju se razni mediji (posrednici i prenositelji priopćenja:

Page 341: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

342

udžbenici, priručnici, zbirke, uređaji za pokuse; računalo, projektor, televizor, itd.). Pritom serazlikuju mediji, koji daju pokusne podatke i mediji, koji služe za posredovanje informacije.Međutim,razdjelnicaizmeđutihdvijuskupinamedijanijeuvijekoštra.Ulogajemedija:

usklađenost snastavnimprocesima injihovapodrška, alimedij unastavine smijebitisamsebisvrhom,

davanje ispravna i jezično primjerena nastavnoga materijala za učenike, prilagođenanjihovurazumijevanju,

preglednoirazumljivoizlaganjenastavnogamaterijala, metodičkopojednostavljenjeusklopugranicakojesemogustrukovnotrpjeti, davanjeprimjerenapriopćenja,izbjegavajućiprevelikugustoćuinformacija, omogućiti prekide u izricanju priopćenja, koji mogu poslužiti za postavljanje pitanja i

odgovorananjihteeventualnadodatnapriopćenja.Posebnuisvevećuuloguunastavifizikeimaračunalo.Računalosemožeprimjenjivatiosobitoza:

opsežnijebrojčaneproračune, obradurezultatamjerenja, programiranjefizikalnihformula, simulacijufizikalnihzakona, imitacijuisimulacijufizikalnihpokusa.

Možemo razlikovati nastavu fizike u prirodoslovno‐matematičkim gimnazijama (s osobinamanaprednoga tečaja) i nastavu fizike u svima drugim gimnazijama (s osobinama osnovnogatečaja).Uizvođenjunastavenaraziniosnovnogatečajatrebaizbjegavatisljedećepogreške:

razina zahtjevnosti ne smije biti suviše niska, što se može dogoditi ako se usmjeravasamo na pregledno značenje u smislu osnovne usmjerenosti, a sasvim zanemaripojedinačnipristupisamostalanradučenika,

razina zahtjevnosti ne smije biti suviše visoka, što semože dogoditi ako se pretjeranousmjerava na rješavanje brojčanih zadataka, ili se uzima suviše širok opseg gradiva uodnosunaraspoloživfondsatinastave,

razinarazlikovnostigradivanesmijeprelazitisklopsvojstvenosnovnomtečaju.U izvođenjunastaveproširenoga tečaja (uovoj fazi to seodnosiponajvišenanastavu fizikeuprirodoslovno‐matematičkimgimnazijama)trebaučinitiovo:

izbjegavatipretjeranuspecijalizaciju,kojabiumjestoželjenogaprodubljenjaslojevitošćuodnosaibogatstvompogledaisticalaposebnustručnujednostranost,

izbjeći preopterećenost gradivom do koje može doći ako bi se nastojalo jednolikoobraditiširepodručjefizike,

izbjećidaseugimnazijiobrađujupojedinidijelovinarazinifakultetskogastudija.ULOGAPOKUSAUprogramujeistaknutaulogafizikalnogapokusaurazredu.Istinajedasupokusiopažanjautemeljimafizikeioniimajutemeljnuuloguunjenomrazvoju.Ulogapokusaunastavifizikejošjevažnija glede didaktičke prirode. Naime, otvaranje problemske situacije efektnim pokusomznatnojeučinkovitijeivremenskiekonomičnijeodusmenogaopisivanjaistefizikalnepojave.Tudolazido izražajaučinakprepoznavanja,kao jednaod značajki ljudskogaopažanja.Uovom jeprogramu na nekim mjestima izrijekom navedeno (u napomenama), što treba pokazatipokusom,nonaravnopokusćeseuporabitiipriobradidrugihtema.Jedna stvar mora biti sasvim jasna. Onaj učenik koji još nije dosegao stupanj apstraktnogamislitelja(stupanjizvođenjaformalnihoperacija),itorazmišljanjemusklopufizikalnihsadržaja,nijeustanjurazumjeti formalno izlaganjenovih fizikalnihsadržajabezprethodnoga izvođenjaodređenog pokusa. Po prirodi stvari, prvo dolazi stjecanje fizičkoga iskustva (za svaki novisadržaj),ateknatojosnovicimožeserazvitilogičko‐matematičkoiskustvo.

Page 342: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

343

Jednomriječju,nazočnostfizikalnogapokusaurazredujeprijekopotrebna,ito(upravilu)prijeanalitičkogarazmatranjadanepojave.ULOGAPOVIJESTIIFILOZOFIJEFIZIKEDrži se da je jedna od glavnih slabosti mnogih programa fizike u svijetu ta, što zanemarujuznačenjepovijestiifilozofijefizike.Tusenemislisamonaslijeddatumaiimena,većnapovijesnirazvojbitnihznanstvenihideja.Uovomejeprogramupovijesno‐filozofskogledištefizikeosobitonaglašeno. Na osnovi povijesnih problema otvaraju se problemske situacije u razredu, anjihovimrješavanjem(običnousprezispokusom)dobivaseuvidurazvojfizikalnihpojmovaifizikeuopće.Timesepostižeuvjerljivijepredočavanjefizikekaoživeidinamičkeznanosti,kojaima svoju genezu, a ujedno se izbjegava opasnost da učenici doživljavaju fizikalna dostignućakaodogme.Didaktičkeuputeiznesenesutakođeruprogramskojgrađi,uzpojedineteme.

Page 343: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

344

KEMIJASVRHAICILJ

Predmetnikurikulumkemijekaosastavnidioprirodoslovnogapodručjapridonosistjecanjuirazvijanjuprirodoznanstvenekultureučenika injihovomintelektualnomrazvoju.Programskisadržajikemijepružajuučenicimatemeljnaznanjaopojavamaiprocesimauprirodi,ukazujeimnakontinuiranostkemijskihprocesaipostojanjestalnihrecipročnihodnosameđupojavama.Utumačenjupojava,gdjegodjetomoguće,valjapoćiodeksperimentaiopažanja.Svrhajetakvogpristupa razvijati sposobnosti uočavanja i analizirati promjene kako bi se kod učenika steklanavika donošenja zaključaka na osnovi rezultata objektivnog mjerenja i eksperimentalnogprovjeravanja.Natajnačinmnogeobavijestikojesuučenicimadosadapredočavanekaogotovečinjenice zamijenit će metode promatranja i usporedbe spontanih promjena u prirodi iliizazvanih promjena u kemijskom laboratoriju, a problemski pristup u nastavnom procesuuvjetovatćeboljerazumijevanjesuštinekemijskihprocesa.

Programodređujenastavukemijeusvimtipovimagimnazijaiizvodiseod1.do4.razredasdvasatatjedno,odnosno70satigodišnje.PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZRED

OPĆAIFIZIKALNAKEMIJAZADAĆEProučavanje kemije započinje izučavanjem tvari koje nas okružuju i koje svakodnevnokoristimo.Tvarimogubitiprirodnogpodrijetla,čistetvariilismjese,aiumjetnodobivene.Tvariu prirodi obično ne dolaze čiste i u čovjeku potrebnom obliku, pa je jedna od zadaća kemijepronaćipostupkedobivanjačistihtvarikaoipostupkedobivanjanovihtvariželjenihsvojstava.Najmanjačesticajednostavnetvariilikemijskogelementajestatom.AtomisespajajuumolekuleisvaraznolikostprirodeZemlje isvemiraproistječeizrazličitogmeđusobnogvezivanjaatomakemijskih elemenata. Učenicima valja ukazati da svojstva tvari proizlaze iz prirode kemijskeveze u njima, a na temelju prirodnog sustava elemenata i grade elektronskog omotača atomaučenici će steći sposobnost predviđanja, koji se elementi međusobno mogu spajati, kojomvrstomkemijskevezeiukojemomjeru.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavati kemijsku namjenu tvari iz svakodnevne uporabe i namjenu uobičajenihlaboratorijskihkemikalija;

procijeniti opasnost i predvidjeti potrebne mjere sigurnosti pri radu s kemikalijama,osobitousvakodnevnojuporabi;

navesti i opisati temeljna fizikalna svojstvauzoraka tvari (agregacijsko stanje, tvrdoća,magnetičnost,vrelište,talište,gustoća

opisati fizikalnasvojstva ionskihtvari iobjasnitielektričnasvojstvanjihovihtaljevina iotopina;

analizirati navedena fizikalna i kemijska svojstva tvari i razvrstati ih na elementarnetvari, kemijske spojeve, homogene i heterogene smjese ili odrediti o kojoj (kakvoj) jevrstitvaririječ;

opisatitemeljnefizikalnepostupkeodvajanjatvariizsmjese(taloženje,prekristalizacija,sedimentacija, dekantiranje, filtriranje, destiliranje, sublimiranje, ekstrahiranje,

Page 344: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

345

kromatografiranje); predložitipostupakrazdvajanjasmjesetvarinatemeljupoznavanjanjezinakemijskoga

sastava; opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgrađenih od istovrsnih atoma i temeljne

tipovekristalnihstrukturabinarnihspojevaterazlikovatinjihovejediničnećelije; objasniti građu atoma i odnose između električki neutralnih i nabijenih atomskih i

molekularnihvrsta; objasnitipojmove:protonski (atomski),neutronski inukleonski (maseni)broj te rabiti

njimapripadnesimbole; objasnitiznačenjepojmova:nuklid,izotop,izobarikemijskielement; objasnitipovezanostelektronskestruktureatomaiemisijskihiliapsorpcijskihspektara

elementarnihtvari; objasniti odnos elektronske strukture i veličine atomske vrste (primjerice, objasniti

odnosveličineneutralnogaatomaiatomskogaiona); prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona kemijskih elemenata prvih četiriju

perioda periodnoga sustava elemenata ili na temelju prikazane elektronskekonfiguracijeprepoznativrstuatomailiiona;

objasnitipojamizoelektronskevrste,navestiprimjereiusporeditinjihoveveličine; razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza (ionsku, kovalentnu i metalnu vezu) i

objasnitinjihovasvojstva; procijenitivrstukemijskevezenatemeljurazlikeelektronegativnostipovezanihatoma; objasniti značenje elemenata Lewisove simbolike (točkice, crtice, slova) te prikazati

LewisovesimboleatomskihvrstailinacrtatiLewisovestrukturneformuleanorganskihiorganskihmolekulaiiona;

prepoznatiiobjasnitislučajevekadadolazidoodstupanjaodpravilaokteta; analiziratiLewisovestrukturneformulerazličitihmolekulairazlučitiunjimafunkcijske

sličnostiirazlike; na temelju Lewisove strukturne formule ili strukturnoga dijagrama molekule napisati

molekulskuformulutvari; predvidjeti prostornu građu molekule (VSEPR) i opisati je kao linearnu, planarnu,

piramidnu,bipiramidnu,tetraedarsku,oktaedarsku,prstenastuililančastu; analiziratistrukturneilikemijskeformuleiprepoznatiprimjeremolekulakojesemogu

udruživativodikovimvezama; analiziratigrađumolekuleipredvidjetidominantnuvrstumeđumolekulskihinterakcija

tetemeljnafizikalnaikemijskasvojstvatvari; natemeljukemijskoganazivatvarinapisatinjezinukemijskuformulu(iliobrnuto); razlikovatikemijskeformuleionskihikovalentnihspojeva; opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgrađenih od istovrsnih atoma i temeljne

tipovekristalnihstrukturabinarnihspojevaterazlikovatinjihovejediničnećelije; objasniti odnose između mjernih jedinica, ispravno ih rabiti u računskim zadatcima i

pretvarati; objasniti(iliizračunati)brojatomailiformulskihjedinkispojakojipripadaodređenomu

tipujediničnećelije; povezati makroskopsku i mikroskopsku gustoću na temelju geometrijskih podataka o

jediničnimćelijama,brojupripadnihatomainjihovimmasama; kvantitativno izraziti elementni sastav kemijskoga spoja na temelju njegove kemijske

formuleiodreditikemijskuformuluspojanatemeljurezultatakemijskeanalize; primijeniti, povezati i kombinirati potrebne matematičke izraze te riješiti i izračunati

računskeijednostavnestehiometrijskeprobleme; objasniti pojmove: relativna atomska masa i relativna molekulska masa, brojnost,

množina tvari, mol, Avogadrova konstanta i molarna masa tvari te ih izračunati natemeljuzadanihpodataka;

Page 345: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

346

izračunati množinu, masu i volumen tvari koji su potrebni za kemijsku reakciju iliizračunatimnožinu,masuivolumentvarikojićetijekomnjenastati;

izračunatigustoću,volumenilimasuuzorkatvarinatemeljuzadanihpodataka; objasniti kemijsku reakciju na atomskoj (molekulskoj) razini te objasniti kvalitativno i

kvantitativnoznačenjejednadžbekemijskereakcije; analiziratiopiskemijskereakcijetenatemeljunjeganapisatitočnujednadžbukemijske

reakcijeiunjojispravnonaznačitiagregacijskastanjareaktanataiprodukata; objasniti pojmove: mjerodavni reaktant, suvišak reaktanta i iskorištenje kemijske

reakcije; objasniti pojmove: kemijska sinteza, kemijska analiza, piroliza (u smislu termičkoga

raspadauodsustvuzraka),oksidacija(usmislutermičkogaraspadauzprisustvozraka),fotoliza,elektroliza.

Pregledprogramskihsadržaja:I. Nastavnacjelina:TVARINastavnatema:Podjela,izvoriiagregatnastanjatvariNastavnisadržaji:Podjela tvari ‐ čiste tvari; smjese. Izvori tvari (stijene,more, ugljen, nafta, biljke...). Agregatnastanja tvari (krutine, tekućine, plinovi ‐ prijelaz iz jednog agregatnog stanja u drugo, toplina,temperatura,talište,vrelište).Česticeukrutinama,tekućinamaiplinovima.Čvrstetočke(faza,faznidijagram,trojnatočka,kritičnitlakitemperatura).Smjese(heterogeneihomogene;otopina;suspenzija,emulzija).Postupci razdvajanja smjesa (filtriranje, prekristalizacija, destilacija, sublimacija,kromatografija).Nastavnatema:ElementarnetvariielementiNastavnisadržaji:Pojamelementarnetvari,rasprostranjenostelemenatanaZemljiiuSvemiru.Nazivielemenataikemijskisimboli.II. Nastavnacjelina:ATOMIIMOLEKULENastavnatema:GrađaatomaNastavnisadržaji:Česticeuelementarnimtvarima.Česticeuspojevima.Otkriće pojedinih elementarnih čestica; Spektografija masa ‐ određivanje različitih atomskihmasaelemenata.Elementarnečestice;građaatoma;izotopi;izobari.Nastavnatema:ElektronskiomotačatomaNastavnisadržaji:Spektri i struktura elektronskog omotača. Bohrovmodela atoma (ljuske, podljuske, orbitale ispinelektrona),redoslijedpopunjavanjaorbitala,elektronskekonfiguracije.Nastavnatema:PeriodnisustavelemenataNastavnisadržaji:Periodnisustavelemenataistrukturaatoma.Periodičnostsvojstavaelemenata(radijusatoma,energijaionizacije,afinitetpremaelektronu,elektronegativnost).Nastavnatema:KemijskavezaiustrojmolekuleNastavnisadržaji:Valencija i oksidacijski broj. Kovalentna veza (podijeljeni i nepodijeljeni elektronski par,strukturnaformula);kovalentniivanderWaalsovradijus;Elektronegativnostikovalentnaveza.Usmjerenostkovalentnevezeigrađamolekula;

Page 346: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

347

Međumolekulskesile(vanderWaaslovesile,vodikovaveza).Ionskaveza.III. Nastavnacjelina:KRISTALINastavnatema:UnutarnjagrađakristalaNastavnisadržaji:Kristalnarešetka,kristalnisustavi;Ovisnostfizikalnihsvojstavakristalaovrstikemijskeveze(molekulskikristali,ionskikristali,kovalentnevezeukristalima).Kristaliziranetvari‐metali‐uređennajgušćirazmještajčestica.IV. Nastavnacjelina:OSNOVEKEMIJSKOGRAČUNANastavnisadržaji:Relativneatomske imolekulskemase.Molarneveličine (molarnamasa,količina tvari,molarnivolumen,Avogadrovzakon,Avogadrovakonstanta).Česticeukemijskimreakcijama.Formula kemijskog spoja. Određivanje formula spoja na osnovi rezultata analize. Jednadžbakemijskereakcije.Izračunavanjanaosnovijednadžbekemijskereakcije.V. Nastavnacjelina:KEMIJSKEPROMJENETVARINastavnisadržaji:Kemijske promjene (termička razgradnja tvari, razgradnja tvari djelovanjem električne struje,kemijske promjene uzrokovane djelovanjem svjetlosti). Sinteza spojeva iz elemenata: analizaspojeva. Egzotermne i endotermne kemijske promjene. Očuvanje ukupne mase reaktanata iprodukata.

DRUGIRAZRED

ZADAĆEProučavajućisadržajesljedećihpoglavljaučenicićeshvatitiuzroke i razumjetipokretačkusilukemijskihreakcija.Osobitojevažnorazumjetikakoizaštosemijenjabrzinakemijskihreakcijaikadanastuparavnotežaunekomsustavu.Upoznat ćemo otopine kao homogene smjese s osobitom pozornošću na vodene otopine injihova svojstva, jer će to pomoći učenicima u boljem razumijevanju procesa u živom svijetu.Osim toga različite otopine, vodene i ne‐vodene, iskorištavaju se u industrijske svrhe pa kaoprimjerevaljaodabirationeizživogsvijeta,svakodnevnogokruženjaiindustrijskeproizvodnje.Također, posebnu ćemo pozornost posvetiti koloidnim otopinama zbog njihove raširenosti uprirodi.Naosnovispoznajeoprirodikemijskevezeučenicićerazumjetizaštosenekispojponašakaokiselina, baza ili neutralna tvar. Jedno od važnih je svojstava kiselina, baza i soli da provodeelektričnustruju,pričemusenaelektrodamaodvijajureakcijeoksidacijeiredukcije.Svrhajetihsadržajadaučeniciuočekakose realoks‐procesimoguvoditi takodareakcijski sustavdaje iliprimaenergijuuoblikuelektričneenergije.Kroz izučavanje procesa korozijemetala kao i antikorozivne zaštite učenici će steći potrebnopraktičnoznanjezasprječavanjekorozijestrojeva,automobila,kućanskihaparataislično.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

analiziratiopiskemijskereakcijetenatemeljunjeganapisatitočnujednadžbukemijskereakcijeiunjojispravnonaznačitiagregacijskastanjareaktanataiprodukata;

objasnitiuzrokeenergijskihpromjenadokojihdolazi tijekompromjeneagregacijskogastanjailitijekomkemijskereakcije;

razlikovatipojmoveegzotermneiendotermnepromjene;

Page 347: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

348

prikazatidijagramomrezultatetermokemijskogapokusa; izračunatireakcijskuentalpiju; objasnitipojamtopljivostitvariiutjecajtemperaturenatopljivosttvari; objasnitinaatomskoj(molekulskoj)raziniprocesekojisezbivajutijekomotapanjatvari; analizirati navedena fizikalna svojstva otopina i razlikovati nezasićene, zasićene i

prezasićeneotopine; usporedititopljivostirazličitihtvarinatemeljuopisapromjenaopaženihtijekompokusa

ipredvidjetimogućeishodepokusapovezanihstopljivošćutvari; iščitati podatke iz grafičkogaprikaza ili na temelju zadanih podatakanačiniti potrebni

grafičkiprikaz; izrazitikemijskisastavsmjesetvari(omjeri,udjeli,koncentracije,molalitet)tenajedan

način izražen kemijski sastav izraziti na drugi način (primjerice, pretvoriti masenu umnožinskukoncentraciju);

primijenitinačelorazrjeđivanjaotopina(iliprireditiotopinuodređenogasastava); natemeljukoligativnihsvojstavaizračunatimolarnumasutvari; izračunati promjenu ledišta koju će izazvati otapanje određene količine tvari u

određenomeotapalu; razlikovati vrste disperznih sustava i objasniti uzroke posebnih fizikalnih svojstava

koloidnihsustava; objasniti pojam brzine kemijske reakcije i kako različiti čimbenici utječu na brzinu

kemijskereakcije(koncentracijareaktanata, temperatura,katalizator,veličinapovršinenakojojsezbivajuheterogenekemijskereakcije);

objasnitiirazlikovatipojmove:kataliza,katalizatoriinhibitor; grafičkiobraditirezultatemjerenjabrzinekemijskereakcije; objasnitipojamravnotežnogastanjakemijskogasustava; napisatiizrazzaempirijskukonstanturavnotežekemijskogasustava; napisatiizrazzakonstanturavnotežeiliizračunatiravnotežnekoncentracijereaktanatai

produkataureakcijskojsmjesi; povezativrijednostkonstanteravnotežesravnotežnimkoncentracijamailiravnotežnim

tlakovimareaktanataiprodukataureakcijskojsmjesi; objasnitiinatemeljuzadanihpodatakaizračunatistupanjreakcijeistupanjdisocijacije; objasniti Le Chatelierov princip i utjecaj različitih čimbenika na ravnotežno stanje

kemijskogasustava(ΔT,Δp,ΔcR,ΔcP); povezati dijagram ovisnosti koncentracije tvari o vremenu s jednadžbom kemijske

reakcijeiodreditiiznjegakojajetvarmjerodavnireaktantilinatemeljunjeganapisatiizrazzaempirijskukonstanturavnoteže;

objasnitipojamionskogaproduktavode; objasnitipojampH‐vrijednostiteizračunatipH‐vrijednostiipOH‐vrijednostitekućinana

temeljuzadanihkoncentracijaoksonijevihilihidroksidnihiona; razlikovatipojmove:kiselina,hidroksidilužina(naraziniArrheniusoveteorije); predvidjetiishodejednostavnihkiselinsko‐baznihkemijskihreakcija; definiratipojmovekiselineibazeuokviruBrønsted‐Lowryjeveteorijeiukonkretnome

primjeruodreditikojajejedinkaBrønsted‐Lowryjevakiselina,akojaBrønstedLowryjevabaza;

objasniti pojam reakcije neutralizacije (u okviru Brønsted‐Lowryjeve teorije kiselina ibaza);

objasniti odnos između Brønsted‐Lowryjeve kiseline i njoj konjugirane BrønstedLowryjevebazetezadanojvrstiodreditikonjugiranukiselinuilibazu;

objasnitipojamkiselinsko‐baznogaindikatora; na temelju promjene boje različitih indikatora procijeniti kiselost, neutralnost ili

lužnatostvodeneotopine; predvidjetipH‐vrijednostvodenihotopinarazličitihtvari;

Page 348: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

349

objasniti pojam amfoternosti i protumačiti ga u okviru Brønsted‐Lowryjeve teorijekiselinaibaza;

objasnitipojamoksidacijskogabrojaiodreditigauzadanomeprimjeru; povezatipojmoveoksidacijeiredukcijespromjenomoksidacijskogabroja; predvidjetipromjenuoksidacijskogabrojadokojećedoćitijekomkemijskepromjene; objasniti pojmove oksidacijskoga i redukcijskoga sredstva i odrediti ih u zadanome

primjerukemijskereakcije; opisati fizikalnasvojstva ionskihtvari iobjasnitielektričnasvojstvanjihovihtaljevina i

otopina; objasniti i razlikovati galvanske i elektrolizne članke i opisati sastavnekihuobičajenih

galvanskihčlanaka; predvidjetikemijskereakcijekojećesedogoditinaelektrodamagalvanskogačlankate

napisatidijagramgalvanskogailielektroliznogačlanka; analizirati zadane standardne redukcijske potencijale polučlanaka i na temelju njih

predvidjeti razlike potencijalamogućih galvanskih ili elektroliznih članaka (primijenitiVoltinniz);

predvidjeti moguće ishode kemijskih promjena na elektrodama tijekom elektrolizetaljevineilivodeneotopinekemijskogspoja;

primijenitijednadžbustanjaidealnogaplinaiizrazzanabojteizračunativolumenplinakojićeserazvitinaelektroditijekomelektrolize;

primijenitiFaradayevezakoneelektrolize; objasniti proces korozije i predložiti načine njezina sprječavanja (načini i sredstva

zaštite).Pregledprogramskihsadržaja:I. Nastavnacjelina:TERMOKEMIJANastavnatema:EnergijaientalpijaNastavnisadržaji:Unutarnjaenergijasustava.Načiniprijenosaenergijeusustavu:raditoplina.Toplinskaenergijai entalpija. Entalpija prijelaza. Kako se entalpije mjere (kalorimetar). Klasifikacija reakcija:egzotermneiendotermnereakcije.Entalpijaveza;entalpijastvaranja,entalpijareakcije.Toplinskaneutralizacija.Entropija‐mjeranereda.II. Nastavnacjelina:OTOPINENastavnatema:FizikalnasvojstvatekućinaNastavnisadržaji:Tekućine–neuređennajgušćirazmještajčestica‐voda.Gustoćatekućina(voda,led).Viskoznost tekućina; površinska napetost; fazni dijagram (odnosi između agregatnih stanja).Tlakpareotopina(Raulovzakon).Sniženjeledištaipovišenjevrelištaotopina.Osmozaiosmotskitlak.Plinovi‐razmakmeđučesticama,proizvoljanvolumen.Plinskizakoni.Općaplinskajednadžba.Nastavnatema:OtopineikoloidnisustaviNastavnisadržaji:Izražavanjesastavaotopina(maseniudio,masenakoncentracija,količinskakoncentracija,molniudio).Dobivanjekoloidnihotopina(disperzija,kondenzacija).Svojstva koloidnih otopina (Tvndallov fenomen, ultrafiltracija, dijaliza, koaguacija,elektroforeza);stabilnostkoloidnihsustava(hidrofobniihidrofilnikoloidi);primjenakoloida.

Page 349: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

350

III. Nastavnacjelina:KEMIJSKAKINETIKANastavnatema:BrzinakemijskepretvorbeNastavnisadržaji:Energijaaktivacije.Određivanjebrzinekemijskereakcije.Činiocikojiutječunabrzinukemijskepretvorbe(koncentracija,temperatura).Katalizatoriiinhibitorikemijskihpretvorbi.IV. Nastavnacjelina:RAVNOTEŽNISUSTAVNastavnisadržaji:Opis ravnoteže (reverzibilne i ireverzibilne promjene). Konstanta kemijske ravnoteže. Le‐Chatelierovonačelo.V. Nastavnacjelina:KISELINEBAZEISOLINastavnisadržaji:Definicija kiselina (Arrhenius, Bronsted, Lewis), jakost kiselina ‐ stupanj disocijacije, pregledvažnihkiselina.Baze(definicijabaza,jakost).JonskiproduktvodeipH.Indikatorikiselinaibaza.Procesineutralizacije.Određivanjekoncentracije‐bazaikiselina(titracija).Soli(hidrolizasoli,kisele,bazičneineutralne).Puferskeotopine.Produkttopljivosti.VI. Nastavnacjelina:REAKTIVNOSTELEMENATANastavnatema:OksidacijairedukcijaNastavnisadržaji:Oksidacijskibroj.Oksidoredukcijskiprocesiuvodenimotopinama.Rješavanjeredoksjednadžbi.Oksidiinjihovereakcijesvodom(ionski,kovalentniiamfoternioksidi).Halidi.Hidridi.VII. Nastavnacjelina:ELEKTROKEMIJANastavnatema:ElektrolizaNastavnisadržaji:Elektroliti. Putovanje iona. Elektroliza talina, elektroliza vode, elektroliza vodenih otopina.Faradejevizakonielektrolize.Nastavnatema:ElektrokemijskiizvorienergijeNastavnisadržaji:Daniellovčlanak.Baterije:Akumulator(olovniakumulator).Nastavnatema:ElektrodnipotencijalNastavnisadržaji:Elektrodnipotencijal.Standardnavodikovaelektroda.Elektrokemijskiniz.Nernstovajednadžbazaelektrodnipotencijal.Korozija(čimbenicikojiutječunakoroziju,zaštitaodkorozije).

Page 350: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

351

TREĆIRAZREDANORGANSKAKEMIJAZADAĆESvrhapoučavanjaanorganskekemijejestjecanjeznanjaokemijskimelementimaianorganskimspojevima,njihovimsvojstvimaitehnologijidobivanjavažnihproizvodakemijskeindustrije.Prehrana, odijevanje, zaštita zdravlja i sveukupno gospodarstvo mogu se osigurati zastanovništvo Zemlje samo pravilnom primjenom kemijskih procesa. Proučavanje kemijepotaknut će ekološku svijest i odgovornost svakog pojedinca, ukazujući mu na brojne koristimodernetehnologijeinužnostnjezinapravilnarazvoja,upozoravajućigaistodobnonamogućekatastrofalneposljedicenekontroliranogdjelovanjakemijskeindustrijezačovjekauprirodi.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

OpisatiPSE,objasnitiperiodičnostfizikalnihikemijskihsvojstavaelemenata; (objasnitipojmove:energijaionizacije,elektronskiafinitetielektronegativnost,polumjer

atomatespojeveskisikom,vodikom); povezatipoložajkemijskogaelementauperiodnomesustavuelemenataselektronskom

strukturomnjegovih atoma i na temeljunjegapredvidjeti fizikalna i kemijska svojstvaelementarnetvari;

opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgrađenih od istovrsnih atoma, pojasnitimetalnuvezu;

povezati makroskopsku i mikroskopsku gustoću na temelju geometrijskih podataka ojediničnimćelijama,brojupripadnihatomainjihovimmasama;

objasniti(iliizračunati)brojatomailiformulskihjedinkispojakojipripadaodređenomutipujediničnećelije;

opisatisvojstvaelemenatapoglavnimskupinamaPSE(alkalijskimetali,zemnoalkalijskimetali, 13. skupina elemenata, ugljikova, dušikova skupina, halkogeni i halogenielementi)‐njihovekarakterističnereakcijeireakcijedobivanja,važnijespojeve,reakcijedokazivanja (npr. taložne reakcije,bojanje plamena...), napisati pripadne kemijskejednadžbe;

predvidjetiprodukteanorganskihkemijskihreakcija; primijeniti, povezati i kombinirati potrebne matematičke izraze te riješiti i izračunati

računskeistehiometrijskeprobleme; izračunati množinu, masu i volumen tvari koji su potrebni za kemijsku reakciju ili

izračunatimnožinu,masuivolumentvarikojićetijekomnjenastati; izračunatigustoću,volumenilimasuuzorkatvarinatemeljuzadanihpodataka; opisati svojstva tehnički važnih metala, njihovu uporabu, važnost u industriji i

svakodnevnomživotu; ukazatinamogućaonečišćenjaištetnostpojedinihtvariuokolišu; razvijatisvijestozaštitiokolišairacionalnomgospodarenjuprirodnimbogatstvima.

Pregledprogramskihsadržaja:I. Nastavnacjelina:PERIODNISUSTAVELEMENATAISVOJSTVAELEMENATANastavnisadržaji:Periodnisustavelemenata(PSE)‐rasporedelemenatauperiodnomsustavu.Periodičnostfizikalnihsvojstavaelemenata.Periodičnost kemijskih svojstava elemenata (kemijska svojstva i vrsta veze, oksidi, kiselost,bazičnost,amfotermnost,kloridi),oksidoredukcijskasvojstva,spojevisvodikom,hidroksidi).

Page 351: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

352

II. Nastavnacjelina:METALINastavnisadržaji:Općasvojstvametala,(prirodametalneveze,kristalnastruktura,mehaničkasvojstva).III. Nastavnacjelina:AlkalijskiizemnoalkalijskimetalNastavnisadržaji:Svojstvametala1.i2.skupinePSE.Kemijskasvojstvaoksida,hidridaiklorida;spojevinatrijaikalcija; natrij‐klorid, natrij‐karbonat i natrij‐hidroksid; kalcij‐hidrogen karbonat i kalcij‐karbonat.Nastavnatema:TehničkivažnimetaliNastavnisadržaji:Aluminij,željezo,bakar‐svojstva,dobivanjeiprimjena.Tehničkivažnelegureželjeza,aluminijaibakrainjihovaprimjena.IV. Nastavnacjelina:NEMETALINastavnatema:Vodik,najrasprostranjenijielementusvemiruNastavnisadržaji:Vodik‐dobivanjeisvojstva.Hidridi.Nastavnatema:HalogenielementiNastavnisadržaji:Rasprostranjenost isvojstvahalogenihelemenata;Klor‐dobivanje,svojstva,primjena;spojeviklora:klorovodik,kloridi;fotografija.Nastavnatema:HalkogenielementiNastavnisadržaji:Rasprostranjenost i svojstva halkogenih elemenata. Kisik: alotropske modifikacije, dobivanje,svojstva, primjena; Kružni tok kisika u prirodi; spojevi kisika: oksidi, voda, voda u prirodi;reakcijesvodom.Sumpor:nalazišta,dobivanje,svojstva,alotropskemodifikacije;spojevisumpora:sumporvodik,sulfitnaisulfatnakiselinainjihovesoli.Nastavnatema:DušikovaskupinaelemenataNastavnisadržaji:Rasprostranjenostisvojstvaelemenata15.skupinePSE.Dušik:dobivanje,svojstva;tekućizrak;spojevidušika:amonijakiamonijevesoli,oksididušika,nitratnakiselinainjenesoli.Fosfor:svojstva,primjena;fosfatnakiselinaiumjetnagnojiva.Nastavnatema:UgljikovaskupinaelemenataNastavnisadržaji:Rasprostranjenostisvojstvaelemenata14.skupinePSE.Ugljik:alotropskemodifikacije,vezemeđuugljikovimatomima;spojeviugljika:ugljik‐monoksidiugljik‐dioksid.Karbonati.Silicij:svojstva(prirodakemijskevezeupoluvodičima);silikati(temeljnestruktureisvojstva).Nastavnatema:KeramikaNastavnisadržaji:Porculan,cement,staklo(svjetlovodi,staklokeramika),specijalnekeramike,svojstvaiprimjena(laseri,dielektrici,feroelektrici,krutielektrolit,superionskivodiči).V. Nastavnacjelina:KEMIJAIOKOLIŠNastavnatema:Zagađenjeizaštitazraka

Page 352: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

353

Nastavnisadržaji:Efekt"staklenika",ugljikoviidušikovioksidi,prašina,organsketvari,fotooksidansi..Kiselekiše.Kružni tok ugljika u prirodi. Pokazatelji zagađenja, Postupci čišćenja zraka od sumpornih idušikovihspojeva.Nastavnatema:ZagađenjaizaštitavodaNastavnisadržaji:Voda i život. Dobivanje pitke vode. Tvrdoća vode. Zagađivanje nitratima. Denitrificiranje.Zagađenjeherbicidima.Biološkaikemijskapotrebazakisikom.Mehaničko,kemijskoibiološkočišćenjevoda.Nastavnatema:ZagađenjeizaštitatlaNastavnisadržaji:Vrstetla.Zagađenjeotpadom.Razvrstavanjeiodlaganjeotpada.Recikliranjeotpada.Nastavnatema:RadioaktivnozračenjeNastavnisadržaji:Vrstezračenja.Nuklearnotehničkiizvorizračenja.Oštećenjaizazvanazračenjem.Genetičkaoštećenja.

ČETVRTIRAZREDORGANSKAKEMIJAZADAĆECilj je nastave kemije u 4. razredu gimnazije upoznati učenike s glavnim tipovima temeljnihorganskih spojeva (ugljikovodici i jednostavniji spojevi s funkcionalnim skupinama), njihovunomenklaturu, osnovna svojstva i reakcije. Osobito je važno spoznati povezanost (uzajamnupretvorbu)organskihspojeva.Takođertrebausvojitipojmovesupstitucije,adicijeieliminacije.Učenike valja upoznati i s osnovama analize organskih spojeva i stehiometrijom organskihreakcija te obraditi glavne vrste izomerije i osnovne stereokemijske pojmove. Poslijeupoznavanja s načinom cijepanja veze i s vrstama reagensa, slijedi tumačenje pojedinihmehanizamaizabranihreakcijaiupoznavanjesasloženijimsintetskimorganskimspojevimatesosnovama njihove industrijske priprave. Na kraju ovoga programa učenici će se upoznati i sosnovnimvrstamabiomakromolekulainjihovimgradivnimjedinkamatesnjihovimafiziološkimulogama.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

kvalitativnoikvantitativnoodreditisastavorganskogspoja; kvantitativno izraziti elementni sastav kemijskoga spoja na temelju njegove kemijske

formuleiodreditikemijskuformuluspojanatemeljurezultatakemijskeanalize; upoznativažnostirasprostranjenostorganskihspojeva; objasniti značenje pojmova: jednostruka, dvostruka i trostruka kovalentna veza i

mehanizmenjihovanastajanjaiprostornuusmjerenostveze; razlikovativrstekemijskihreakcija(posebiceadiciju,supstitucijuieliminaciju); objasnitipojmove inavestiprimjerestrukturnih izomera,stereoizomera,geometrijskih

izomera,optičkihizomera,diastereoizomeraienantiomera; navesti, objasniti i opisati temeljne karakteristike molekula ugljikovodika, alkohola,

aldehida,ketona,etera,karboksilnihkiselinainjihovihderivataiamina;

Page 353: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

354

navesti i napisati sintetske i karakterističnekemijske reakcije ugljikovodika, alkohola,aldehida,ketona,karboksilnihkiselinaiamina;

navesti,prepoznatiiprimijenitiorganskesintetskereakcijeireagense; predvidjetiproizvpodeorganskihkemijskihreakcija; navesti tipične analitičke probe (dokazne reakcije) i napisati odgovarajuće jednadžbe

kemijskihreakcijanpr.identifikacijatvaribojanjemplamena,karakterističnereakcijenadvostruke i trostruke veze, specifične reakcije organskih molekula poput aldehida,šećera,aminokiselinailiproteina...;

objasnitioptičkuaktivnostorganskihmolekula; objasniti pojam i navesti primjer asimetrično supstituiranoga ugljikova atoma te

objasnitipojamapsolutnekonfiguracijeipravilanjezinaodređivanjai iskazivanja(CIP‐pravila);

shematski prikazati strukture biološki važnih molekula (ugljikohidrati, lipidi, proteini,nukleinskekiseline);

opisatisvojstvaivažnostbiološkivažnihmolekula; opisatiiobjasnitinastajanjemastiiulja,njihovuhidrolizu; shematskiprikazatiiobjasnitisvojstvaglikozidneveze; shematskiprikazatiiobjasnitisvojstvapeptidneveze; objasnitipojamenzimaiuloguenzimskihfunkcijauživimsustavima; opisatigrađuivažnostnukleinskihkiselina.

Pregledprogramskihsadržaja:I. Nastavnacjelina:UVODUPROUČAVANJEORGANSKEKEMIJENastavnisadržaji:Definicijaorganskihspojeva;ustrojeneosobineorganskihspojeva;brojnostorganskihspojeva;funkcionalneskupineiskupinespojeva.Kvalitativna analiza organskih spojeva; izračunavanje empirijskih i molekulskih formula izpodatakaelementarneanalize.Načini cijepanja veze (homoliza ‐ slobodni, hateroliza ‐kationi i anioni). Vrste reagensa:nukleofili i elektrofili. Tipovi reakcija (supstitucija, adicija, elimincija). Reakcijski mehanizam(definicija), Odnos stabilnosti i reaktivnosti molekule, energija aktivacije, energetski profilreakcije.II. Nastavnacjelina:UGLJIKOVODICINastavnatema:AlkaniNastavnisadržaji:sp3‐hibridiziranugljikovatom‐tetraedarskirasporedatomauprostoru;konformacijaalkana‐rotacijaokojednostrukeveze.Homologninizalkanaialkila;metan;nomenklaturaalkana;naftaizemniplin‐izvorugljikovodika;inertnost;supstitucija,halogeniranje(radikalskasupstitucija);izgaranje;alkihalogenidi(hidrolizaalkil‐halogenida‐nukleofilnasupstitucija);primjenaalkana.Nastavnatema:AlkeniialkiniNastavnisadržaji:Dvostruka veza kod alkena; eten; sp2‐hibridizirani ugljikovi atomi ‐ planarna molekula;Stereoizomerija alkena (cis, trans‐izomeri). Trostruka veza kod alkina; etin; sp ‐ hibridiziraniugljikovi atomi ‐ linearna molekula; nomenklatura alkene i alkina. Dobivanje etena i etina;reaktivnost; adicija; hidrogeniranje i halogeniranje alkena (elektrofilna adicija); acetilidi(reakcijaalkinasbazama).Primjenaalkenaialkina.Nastavnatema:UgljikovodiciprstenastestruktureNastavnisadržaji:Cikloalkani;nomenklatura;konformacijecikloheksana;svojstva;adicijskereakcijeciklopropana

Page 354: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

355

iciklobutana.Areni;ustrojbenzina,aromatičnost;nomenklatura.Reakcije arena: halogeniranje, nitriranje (elektrofilna supstitucija), sulfaniranje, alkiliranje:adicijskereakcijebenzena.Primjenaarena.Nastavnatema:NaftaNastavnisadržaji:Sastav,dobivanjeipreradanafte.Krekiranjenafte.III. Nastavnacjelina:ORGANSKISPOJEVISKISIKOMNastavnatema:Alkoholi,fenoliieteriNastavnisadržaji:Ustroj nomenklatura alkohola, fenola i etera (hidroksilna skupina, homologni niz alkohola,vodikovevezeitopljivostalkoholauvodi;primarni,sekundarniitercijarnialkoholi);metanolietanol (svojstva, primjena i dobivanje); oksidacija alkohola; alkoholno vrenje; alkoksidi;dehidratiranje;eteri(svojstva,dobivanje,primjena);fenoli(svojstva,primjena).Nastavnatema:AldehidiiketoniNastavnisadržaji:Karbonima skupina; nomenklatura; acetaldehid; aceton; benzaldehid; reaktivnost; redukcija ualkoholeialkane;oksidacijaukiseline;primjena.Nastavnatema:KarbokiselnekiselineinjihoviderivatiNastavnisadržaji:Karboksilna skupina; kiselost; nomenklatura; mravlja i octena kiselina; dikarbonske kiseline(oksalnakiselina);aromatskekiseline(benzojeva,salicilna iacetilsalicilna);reakcijesbazama;soli;redukcijaualkohole;reakcijakiselinasalkoholima;(esteri;etil‐acetal);hidrolizaestera.Nastavnatema:KiralnostioptičkaaktivnostorganskihmolekulaNastavnisadržaji:Kiralnost,enantiomeri.Optičkiizomeri.Označavanjeapsolutnekonfiguracijeenantiomera.IV. Nastavnacjelina:ORGNSKISPOJEVISDUŠIKOMNastavnatema:AminiNastavnisadržaji:Aminoskupina; bazičnost; nomenklatura; primarni, sekundarni i tercijarni amini; metilamin;anilin;reakcijaskiselinama;amidi;tvorbasoli.V. Nastavnacjelina:SINTETIČKIPOLIMERINastavnisadržaji:Monomer;polimer;adicijskaikondenzacijskapolime‐rizacija;lančastereakcije;termostabilniitermoaktivnipolimeri;polietilen;poli(vinil‐klorid);polipropilen.VI. Nastavnacjelina:PRIRODNISPOJEVINastavnatema:UgljikohidratiNastavnisadržaji:Klasifikacijainomenklaturaugljikohidrata.Monosaharidi (fruktoza i glukoza; ciklički i aciklički ustroj, D‐ i L‐niz; reducirajuća svojstva;glikozidi). Disaharidi (saharoza; laktoza; reducirajuća svojstva). Polisaharidi (glikogen; škrob,amilozaiamilopektin;celuloza;hitin;strukturnipolisaharidiirezervnahrana).Nastavnatema:AminokiselineiproteiniNastavnisadržaji:Aminokiseline(ustroj‐funkcionalneskupine;pobočnilanci;amfoternasvojstva;peptidnaveza‐

Page 355: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

356

peptidiiproteini).Proteini (ustroj ‐ uloga kovalentnih i nekovalentnih veza; trodimenzijski ustroj i biološkaaktivnost;promjenaprirodnestrukture‐denaturacija).Nastavnatema:EnzimiNastavnisadržaji:Enzimi ‐ biološki katalizatori; specifičnosti enzima; uloga koenzima; vitamini kao dijelovikoenzima.Nastavnatema:LipidiNastavnisadržaji:Triacilgliceroli(mastiiulja‐izvorienergijeuorganizmu;zasićeneinezasićenemasnekiseline;esencijalnemasnekiseline;kataktičkohidrogeniranje,margarini).Solimasnihkiselina‐sapuni,mehanizampranja.Suvremenasredstvazapranje.Nastavnatema:NukleinskekiselineNastavnisadržaji:Nukleozid; nukleotid; nukleinska kiselina; prostorna građa DNA i RNA; načelokomplementarnostibazauprijenosuporuka;odgenadoproteina.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

U prve dvije i na početak treće godine gimnazijske izobrazbe, po ovom programu,proučavaju se opća kemija i temeljna načela fizikalne kemije. U trećoj godini nastavlja se sproučavanjemanorganskekemije,dokseučetvrtojgodiniobrađujeorganskakemija.

Programpolaziodčinjenicedajekemijaprirodnaznanostidaseospoznajamaokemijskimpromjenamaizakonitostimadošlonatemeljupokusa.Stogaseutumačenjupojava,gdjegodjeto moguće, uvijek polazi od pokusa ili opažanja. Svrha je takvoga pristupa poticanjestvaralačkoga rada, razvijanje kritičke sposobnosti uočavanja i analize promjena kako bi sestvorila navika donošenja zaključaka na temelju rezultata objektivnoga mjerenja. Osim toga,pokusnim radom u kemiji stječu se korisna znanja o svojstvima tvari, razvija se znanstvenipristupsadržajuteodgovarajućeradnenavikeivještineuradu.

Ostvarivanje tako didaktičko‐metodičkog koncipiranoga programa kemije, kojemu jeosnovakemijskipokus(uoblikusamostalnogalaboratorijskogradaučenikaidemonstracijskogapokusa), zahtjeva kvalitetnu opremljenost prostora i programa nastavnim sredstvima ipomagalima,aurazrednimodjelimaprimjerenbrojučenika.

Page 356: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

357

BIOLOGIJAČetverogodišnjiprogram

SVRHAICILJ

Nastavu biologije prije svega treba temeljiti na znanstvenim dostignućima i golemomljudskom iskustvu, ali je treba oslobađati isključivosti materijalističkoga i pozitivističkogapoimanja svijeta, prirode i čovjeka te razvijati kritičku svijest i otvoreniduhprema znanosti injenim dometima. Kritička svijest podrazumijeva otvorenost, intelektualnu spremnost itolerantnost i zadrukčijapromišljanjasvijeta i životnihpojavaunjemu,kojapojamznanosti iznanstvenoganeizjednačavajuineograničavajunaapsolutmaterijalnoga,afenomenživotatepojava,razumiintelektčovjekasfizikalno‐kemijskimprocesima.

Nastava biologije treba njegovati kod učenika i razvijati spoznaju o tome da biološkaznanost tumači i objašnjava samo djelić pojavnosti ovoga svijeta i u svojim dosadašnjimnaporima ipostignućimaotkriva jošmnogonepoznatihpojava,kojedanasnijeumogućnosti iobjasnitipostojećimmetodama.

Ta ograničenost u odnosu na cjelovito znanstveno tumačenje i objašnjavanje svijetaprirode ne znači njenu slabost već samo daje pojmiti da se traženi odgovori o još mnogimpitanjimačovjeka,prirodeisvemiramoguitrebajutražitiidostizatidrugimputovimaspoznajeidrugommetodologijom.Bilobijadnoinehumanoživjetiuovomsvijetukadbiistinitobilosamoono, što u prirodoslovlju do danas znamo i kad svoja biološka znanja ne bismo promišljali iproširivalinajednuvišu,ljudskurazinu,narazinuduhovnosti,humanostiimoralnosti.Beztogačovjekostajedegradirannasamojednuodmnogihbiološkihvrsta.

Sadržajimanastavebiologijetrebakodučenikarazvijatiljubaviosjećajodgovornostizaprirodu i živa bića u njoj. To će pridonijeti razvijanju svijesti kod učenika i poštovanju životasvake ljudskeosobe te razvijanjupravilnijegaodnosapremaživotu iokolišuuopće.Čovjeknetreba nasilno gospodariti silama prirode i neograničeno iskorištavati prirodna dobra. I krozprogram biologije razvijamo spoznaje o tome kako čovjek svoju pretjeranu gordost i samo‐uvjerenost spram prirode treba zamijeniti većim zanimanjem, promišljenijim postupcima,umjerenijimpotrebamaiskromnošću.

Četverogodišnjaprogramskagrađailisadržajpredmetabiologijezagimnazijestručnojestrukturiran iutemeljennaznanstvenojepistemologijisamogapredmetabiologije,unutrašnjojlogici oblikovanja i izlaganja nastavne građe koja je prilagođena potrebama učenika odnosnoobrazovnimiodgojnimciljevimaučenjaipoučavanjabiologijeugimnazijama.Imajućiuvidutestručne i znanstvenespoznaje teobrazovna ididaktičkenačela strukturiranjanastavnegrađe,ovaj četverogodišnji program biologije u gimnazijama u prvom i drugom razredu dijelomodstupa od „zajedničke jezgre“ koju je, inače, nužno redefinirati i uskladiti s navedenimznanstvenimspoznajamaididaktičkimnačelima.PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZREDNASTAVNAGRAĐA:ODMOLEKULEDOORGANIZMAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• objasnitipojam„biologija“iodreditiglavneetapeimetodeistraživanjaubiologiji;• analiziratiznačenjebiološkihotkrićazaživotčovjeka;• objasnitiulogeosobakojesuznačajnodoprinijeleotkrićustaniceirazvojubiologije;

Page 357: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

358

• razlikovatiorganizacijskerazineživogasvijetaiopisatirazineuustrojuživihbića;• objasnitikemijskisustavživihbićateosnovnustrukturuiuloguanorganskihiorganskih

spojevaunjima;• razlikovatiteorijeopostankuživotinjanaZemlji;• opisati glavne dijelove prokariotske stanice i objasniti njihovu ulogu u razmnožavanju

prokariota;• razlikovatigrađuiuloguprokariotskeodeukariotsketeobjasnitigrađuiuloguglavnih

organelaistrukturaeukariotskestanice(biljneiživotinjske);• razumjetiiopisatistaničnediobe(mitozuimejozu)iobjasnitinjihovuuloguuživotnome

ciklusuvišestaničnogaorganizma;• analiziratiprocesefotosinteze,staničnogadisanjaivrenja(naraziniopćejednadžbe)te

objasnitinjihoveulogezaživabića;• upoznatiosnovnezakonenasljeđivanja;• razlikovatiiproceserastaidiferencijacijetevrstetkivaubiljakaiživotinja;• objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturu i funkcionalnu organizaciju

višestaničnogaorganizma.Pregledprogramskihsadržaja:ODMOLEKULEDOORGANIZMAŠtojebiologija(područjeimetodeistraživanja).Razineuustrojuživihbića(molekule,stranice,organizmi,populacije,biocenoze,ekosustavi).Kemijskaosnovaživota(kemijskagrađaorganizama,kemijskielementi,anorganskiiorganskispojevi,biokatalizatori).PodrijetloživotanaZemlji(geološkapovijestZemlje,teorijeopostankuživota).Stanica‐osnovnajedinicaorganizma(otkrićestanice,staničnateorija).Metodeistraživanjastanica(mikroskopsketehnike,ostalenovijemetodeistraživanja). Biogeografskeoblastinazemlji.Praživotinjeosnovneodlikegrađeiulogeglavnihpredstavnika(morfološkaifunkcionalnauvjetovanost)opasnostizačovjeka.Bakterijeimodrozelenealge.Osnovemikrobiologije.Eukariota.Ustrojstveniplanprokariotskestanice(virus, bakterije‐modrozelenealge).Ustrojstveniplaneukariotskestanice (biomembrane, raščlamba stanicana funkcionalnomeprostoru‐organeli,ostalestaničnestruktureimakromolekularnikompleksi).Diobastanice(organizacijakromosoma,mitoza,mejoza,spolnerasplodnestanice).Nasljeđivanje(Mendelovagenetika,križanjemonoidihibridno, spolnovezanonasljeđivanje).Od stranicedo višestaničnogaorganizma (diferencijacija stanica, tkiva i biljaka i životinja,embrionalnirazvoj).

Page 358: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

359

DRUGIRAZREDNASTAVNAGRAĐA:RAZNOLIKOSTŽIVOGASVIJETAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavati ekološke čimbenike,promjenjivostpoGŠ i nadmorskoj visini osnovne sile urasporeduživogsvijeta;

• odrediti osnovne skupine živih bića i na primjerima pokazati razumijevanje binarnenomenklature;

• objasnitibioraznolikostiklasifikacijuživogsvijeta;• analiziratirazlikeizmeđuvirusaiživihbićateobjasnitimehanizmeumnožavanjavirusa

uživimstanicama;• opisati glavne dijelove prokariotske stanice i objasniti njihovu ulogu u razmnožavanju

prokariota;• znati ulogu i značenje virusa i bakterija za čovjeka i opisati način suzbijanja bolesti

uzrokovanihvirusimaibakterijama;• navestizajedničkeosobinebiljakaiobjasnitiosnovnuorganizacijubiljnogatijela;• znati razvrstati općepoznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine i opisati građu

algi,mahovina,papratnjača,golosjemenjačaikritosjemenjača;• analiziratirazlikeuživotnimciklusimarazličitihskupinabiljaka;• analiziratiobilježjaiznačenjefloreivegetacijeBosneiHercegovine;• navestiznačenjebiljakaiživotinjausvakodnevnomživotuljudi;• prepoznatipojedineendemičnebiljneiživotinjsketenekeinvazivnevrste;• navestizajedničkeosobineživotinjateanaliziratiosobitostiglavnihskupina;• razvrstatiopćepoznateživotinjskevrsteupripadajućeglavneskupine;• analiziratipovezanosttjelesnegrađeifunkciježivotinjasnačinomživota;• objasnitigrađu,načinživotaiznačenjeglavnihskupinavišestaničnihživotinja;• analiziratiznačenjeglavnihskupinaživotinjaubiosferiiživotučovjeka;• objasnitiosnovnefilogenetskeodnoseubiljnomiživotinjskomsvijetu;• objasnitiposebnostifauneBosneiHercegovine.

Pregledprogramskihsadržaja:RAZNOLIKOSTŽIVOGASVIJETARaznolikostipregledživogasvijeta‐nazivlje.Virusi‐građaiznačenjeuživotučovjeka.Prokariota.Alge(zelene,smeđe,crvene).Gljive.Lišajevi.Značenjeprelaskabiljakanakopno.Mahovine‐odnosgametofitaisporofita(izmjenageneracija).Papratnjače‐izmjenageneracija.Izosporneiheterospornepaprati.Golosjemenjače ‐ sjemeni zametak, daljina redukcija gametofita. Pregled golosjemenjača:četinjače,ginko,cikas,izumrlegolosjemenjače.Kritosjemenjače‐sjemenizametakuplodnici,sjemenkeiplod.Dvosupniceijednosupnice.

Page 359: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

360

Diferencijacijasporofita.Značenjebiljakazaživotčovjeka.Filogenetskiodnosiunutarkritosjemenjača.Glavne značajkenaše flore i vegetacije (relikti i rijetke, ugrožene vrste i invazivne vrste).Vegetacijskakarta.Višestaničneživotinje.Beskralješnjaci.Pregledglavnihskupinanaosnovimorfološkihosobinaugrađitijela(spužve,beskolutićavci,mnogokolutićavciimalokulotićavci).Svitkoviikralješnjaci.Usložnjavanjegrađetijelasobziromnastupanjrazvoja(svitkoglavci,ribe,vodozemci,gmazovi,pticeisisavci). Njihovausporednaanatomskagrađa.Filogenetskiodnosiuživotinja.Značenježivotinjauživotučovjeka.Glavneznačajkenašefaune.Zaštitaživotinjskogasvijeta(zaštićeneiugroženenaševrstesposebnimosvrtomnarelikteiendeme injihovnastanak).

TREĆIRAZRED

NASTAVNAGRAĐA:ŽIVOTNIPROCESIUBILJKAMAIBIOLOGIJAČOVJEKAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• analiziratiiopisatiosnovneprocesevezaneuzprometvodeubiljci;• analiziratiiobjasnitiprocesevezaneuzizmjenutvariienergijeubiljciteobjasnitiutjecaj

ekološkihčimbenikanateprocese;• raščlanitiprocesfotosintezenaprimarneisekundarnereakcije;• odreditiiraščlanitiprocesbiološkeoksidacije;• objasnitiosnovneetapeiprocesenakojimasetemeljirazvitakbiljakateobjasnitiutjecaj

vanjskihiunutarnjihčimbenikanateprocese;• objasnitiproceserazvojacvijetaiploda;• analiziratigibanjebiljaka;• razumjetiiodreditičovjekakaobiološko,društveno,stvaralačkoiduhovnobiće;• objasnitikemijskisastavtijelačovjekaianaliziratiuloguglavnihanorganskihiorganskih

spojeva;• objasnitisustavtjelesnihtekućinateanaliziratisustaviulogukrvi;• objasniti smještaju tijelu,građu,ulogu inačinradaglavnihorgana iorganskihsustava

čovjeka(srcaikrvožilnogasustava;dišnogasustava;imunološkogasustava;probavnogasustava;metaboličkogasustava;sustavazaregulacijusastavatjelesnihtekućina;sustavaorgana za kretanje; endokrinoga sustava, spolnoga sustava; osjetilnoga i živčanogasustava);

• analizirati značenje pojedinih organa i organskih sustava u održanju homoestazeorganizma;

• upoznatištetnodjelovanjebioloških,fizikalnihikemijskihčimbenikanazdravlječovjekainavestiglavneporemećajeibolestiorganaiorganskihsustavačovjeka,

Page 360: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

361

• razumjetiopasnosti inačineučinkovitogasuzbijanjaovisnostiopsihoaktivnimtvarima(nikotin,alkohol,droga...).

Pregledprogramskihsadržaja:1. ŽIVOTNIPROCESIUBILJKAMAMijena tvari i energije. Primanje i provođenje vode i mineralnih tvari u biljci. Autotrofnaishrana ‐ fotosinteza: primarne i sekundarne reakcije. Komosinteza. Heterotrofna ishrana ‐saprofiti,paraziti,biljkemesožderke.Biološkaoksidacija.Glikoliza.Disanje.Vrenje.Rastirazvojbiljnogaorganizma.Klijanjesjemenke.Razvojcvijetaiploda.Biološkiritmovi.Gibanjeubiljaka.2. BIOLOGIJAČOVJEKAČovjekkaobiološko,društveno,stvaralačkoiduhovnobiće.Kemijskisastavljudskogaorganizma.Tkiva čovjeka. Tjelesnetekućine.Prometiporemećajvodeielekumolita.Krvikrvotvornisustav.Poremećajiuhemnatopoezi.Imunološkisustav.Imunodefinicija:AIDS,alergijskereakcije.Srceikrvnežile.Srčanaaktivnost.Poremećajisrčanogaritmaikrvnogatlaka.Infarkt.Građa i uloga pluća ‐ sustav organa za disanje. Mehanika i regulacija disanja. Poremećajirespiracijskogasustava.Građaiulogabubrega.Bolestibubrega.Umjetnibubreg.Sustavorganazapokretanje.Kostur.Građairastkosti.Građaiulogamišića.Poremećajiuraduibolestimišića.Metaboličkiiprobavnisustav.Hranidbenetvari.Građaiulogaprobavnihorgana.Poremećajiibolestiorganazaprobavu.Endokrinisustav.Poremećajiibolestiendokrinihžlijezda.Spolne žlijezde i spolni sustav. Spolni život. Zametni razvoj čovjeka, trudnoća, porođaj,dojenje.Poremećajiufunkcioniranjuspolnogaireproduktivnogasustava.Živčani sustav. Građa i uloga mozga. Intelektualna sposobnost mozga, sinapsa. Osjetila.Poremećajiživčanogasustava.Štetnodjelovanjebioloških,fizikalnihikemijskihčimbenikanazdravlječovjeka.Zaraznebolestiihigijena.

Page 361: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

362

ČETVRTIRAZREDNASTAVNAGRAĐA:GENETIKA,EVOLUCIJA,EKOLOGIJAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• znati objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose (gen,genetika,genotip,fenotip...);

• objasnitikemijskugrađuimehanizamdjelovanjagena;• poznavanjegrađeisvojstavagenetičkogamaterijala(DNAiRNA)inačindjelovanja;• objasnitiiusporeditigrađuiorganizacijunasljednetvarivirusa,prokariotaieukariota;• objasnitimutacijegenaikromosonatenjihovoznačenjeubiologiji;• objasnitiznačenjemejozeikrižanjazanasljeđivanje;• navestivrstepromjenegenotipateobjasnitimogućeuzrokeiposljedice;• opisatiprimjenugenetikeusvakodnevnomživotu(oplemenjivanjebiljakaiživotinja),• genetičkoinženjerstvo,• objasnitiosnovnanačelaietapekemijskeibiološkeevolucije;• razlikovatiteorijeevolucijeianaliziratiglavneznanstvenespoznajeoevoluciji;• objasnitiosnovnepostavkeDarwinoveselekcijsketeorijeevolucijeteglavnepokretačke

sileevolucijskogaprocesa(selekcija,genetičkidrift,mutacija,izolacijskimehanizmi);• razumjetiiobjasnitievolucijskuspecijacijučovjeka;• objasnitiosnovneekološkepojmoveianaliziratinjihovemeđuodnose;• analiziratiodnoseizmeđuživihbićaiabiotičkihčimbenikaokoliša;• nabrojiti i objasniti stupnjeve prirode (jedinke, populacije, bioceneze, ekosustavi,

biosfera);• objasnititemeljneosobinepopulacija,biocenozaiekosustava;• analizirati odnose ishrane u biogenezi te kruženje tvari i protjecanje energije u

ekosustavu;• analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu

smanjiti(održivirazvojuBiH,okruženjuisvijetu);• nabrojitibiologijskezanimljivostiizaštićeneobjekteprirode.

Pregledprogramskihsadržaja:1.GENETIKAGenetika‐znanostonasljeđivanju.Svojstvanasljednogamaterijala,ustroja iakcija.Genotip i lenotip.Stabilnost inestabilnostgenetičke informacije. Promjenljivost, mutacije ‐ osnova za raznolikost. Mutacije gena ikromosoma.Rak.Stečeneiurođenegenskebolesti.Razmnožavanjeiraznolikost.Geni u populacijama. Primjena genetike u oplemenjivanju biljaka i životinja. Genetičkoinženjerstvo.Genetikačovjeka.2.EVOLUCIJARazvojiraznolikostživogasvijeta.Teorijeevolucije.Živisvijetuprošlosti.Činiteljievolucije(selekcija,mutacija,genetičkidriftiizolacijskimehanizmi).

Page 362: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

363

Specijacija‐sukcesivnaidivergentna.Specijacijačovjeka.3.EKOLOGIJA,UNAPREĐIVANJEIZAŠTITAOKOLIŠARasprostranjenostorganizama.Abiotičkiibiotičkičinitelji.Odnosimeđuorganizmima.Jedinke,populacije,biocenoze,ekosustavi,biosfera.Populacija, rast populacije i ekosustava: sustav, sukcesije, hranidbeni lanci, organskaproizvodnja,kruženjetvari,protjecanjeenergije.Poremećajiekosustavautjecajemčovjeka.Uništavanješumaiostalihekosustava,melioracije,onečišćavanjezraka,tla,kopnenihvoda,mora,uništavanjevrsta.Stupnjevi zaštiteprirode (Međunarodna organizacija EuropskeUnije /IUCN/,Kategorizacijazaštitepodručja ivrsta),planiranjeprostora, studijeutjecajanaokoliš,pročišćavanjeotpadnihvodaiplinova.Zaštitaprirode‐biologijskezanimljivosti.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Didaktičko‐metodičkipristupiuprocesimaučenjaipoučavanjabiologijeugimnazijamaimaju za svrhu kritički prosuđivati, poticati i podržavati zanimanje učenika za živi svijet ičovjekaunjemu,objasnitiimosnovnaživotnanačela,kojasuzajedničkasvimaživimbićima,teimuistovrijemeprikazatiraznolikostibogatstvobiljnihiživotinjskihvrstaštosuserazvilenaZemlji, objašnjavajući im tajanstveni svijet molekularnog i genetičkog područja istraživanja iznanja.Takoćebiološkanaobrazbastečenauškoliomogućitiučenicimadaosjetezadovoljstvoidoživljavanja prirode i živoga svijeta, i posebice razumjeti kako je život u svakom oblikujedinstvena pojava i kako ga treba uvažavati i čuvati. Upoznavanje građe i uloge ljudskogaorganizmanesmijesezanemariti,atemeljnaznanjaoustrojstvuosobnogaorganizmapomoćićemladomčovjekudarazumijesvojeponašanje iponašanjedrugih,a timećepostati tolerantnijipremasvojimbližnjima.

Valjaistaknutikakoseostvarivanjeprogramabiologijetrebatemeljitinaistraživačkomraduučenika inaaktivnu, suradničkom ikreativnomradunaprimarnim izvorimaznanja,bezkojih se ne može zamisliti suvremena nastava biologije. Pritom je nužno uvažavati načelazornosti, primjerenosti, regionalnosti ali i zdravstvenoga odgoja koje ulazi u područjeprirodoslovlja.

Page 363: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

364

BIOLOGIJADvogodišnjiprogram

Ovaj program predviđen je za učenike onih odjeljenja jezičnih gimnazija, koji se na početkugimnazijskoga školovanjaodlučezadvogodišnjeučenjebiologije radi izboraprogramastranihjezika.PROGRAMSKISADRŽAJI

PRVIRAZREDNASTAVNAGRAĐA:ODMOLEKULEDOORGANIZMA(70SATI)Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• objasnitipojam„biologija“iodreditiglavneetapeimetodeistraživanjaubiologiji;• analiziratiznačenjebiološkihotkrićazaživotčovjeka;• objasnitiulogeosobakojesuznačajnodoprinijeleotkrićustaniceirazvojubiologije;• razlikovatiorganizacijskerazineživogasvijetaiopisatirazineuustrojuživihbića;• objasnitikemijskisustavživihbićateosnovnustrukturuiuloguanorganskihiorganskih

spojevaunjima;• razlikovatiteorijeopostankuživotanaZemlji;• razlikovatigrađuiuloguprokariotskeodeukariotsketeobjasnitigrađuiuloguglavnih

organelaistrukturaeukariotskestanice(biljneiživotinjske);• razumjetiiopisatistaničnediobe(mitozuimejozu)iobjasnitinjihovuuloguuživotnome

ciklusuvišestaničnogaorganizma;• analiziratiprocesefotosinteze,staničnogadisanjaivrenja(naraziniopćejednadžbe)te

objasnitinjihoveulogezaživabića;• upoznatiosnovnezakonenasljeđivanja;• razlikovatiiproceserastaidiferencijacijetevrstetkivaubiljakaiživotinja;• objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturu i funkcionalnu organizaciju

višestaničnogaorganizma.Pregledprogramskihsadržaja:ODMOLEKULEDOORGANIZMAŠtojebiologija(područjeimetodeistraživanja).Razineustrojstvuživihbića(molekule,stanice,organizmi,populacije,ekosustavi).Kemijska osnovica života (kemijska građa organizama, kemijski elementi, anorganski iorganskispojevi,bio‐katalizatori).PodrijetloživotanaZemlji(geološkapovijestZemlje,teorijeopostankuživota).Stanica‐osnovnajedinicaorganizma(otkrićestanice,staničnateorija).Metodeistraživanjastanica(mikroskopsketehnike,ostalenovijemetodeistraživanja).Ustrojstveniplanprokariotskestanice(bakterije,modrozelenealge).

Page 364: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

365

Ustrojstveni plan ekariotske stanice (biomembrane, raščlamba stanice na funkcionalneprostore‐organeli,ostalestaničnestruktureimakromolekularnikompleksi).Diobastanice(ustrojstvokromosoma,mitoza,mejoza,spolnerasplodnestanice).Nasljeđivanje(Mendelovagenetika,spolnovezanonasljeđivanje).Od stanice do višestaničnoga organizma (diferencijacija stanica, tkiva u biljaka i životinja,embrionalnirazvoj).Razvojnostablobiljakaiživotinja.

DRUGIRAZREDNASTAVNAGRAĐA:ČOVJEK,ZDRAVLJElOKOLIŠ(70sati)Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

• razumjetiiodreditičovjekakaobiološko,društveno,stvaralačkoiduhovnobiće;• objasniti smještaju tijelu,građu,ulogu inačinradaglavnihorgana iorganskihsustava

čovjeka(srcaikrvožilnogasustava;dišnogasustava;imunološkogasustava;probavnogimetaboličkoga sustava; endokrinoga sustava, spolnoga sustava; osjetilnoga i živčanogasustava);

• upoznatištetnodjelovanjebioloških,fizikalnihikemijskihčimbenikanazdravlječovjekainavestiglavneporemećajeibolestiorganskihsustavačovjeka;

• objasnitiglavnečimbenikeusustavučovjekovespolnosti,razmnožavanjairazvoja;• razumjetiopasnosti inačineučinkovitogasuzbijanjaovisnostiopsihoaktivnimtvarima

(nikotin,alkohol,droga);• razlikovati stupnjeve ustrojstva prirode (jedinke, populacije, biocenoze, ekosustavi,

biosfera);• objasnititemeljneosobinepopulacija,biocenozaiekosustava;• opisatiporemećajeekosustavazbogčovjekovautjecaja;• nabrojitibiologijskezanimljivostiizaštićeneobjekteprirode.

Pregledprogramskihsadržaja:1.ČOVJEKIZDRAVLJE

Probava i metabolizam. Probavni sustav. Energijska vrijednost hrane. Higijena i bolestiprobavnogasustava.Krvožilni,disajniiimunologijskisustav.AIDS.Srce,pluća,bubrezi.Krvotvornatkivaistanice.Higijena i bolesti. Endokrini sustav. Žlijezde s unutarnjim lučenjem. Hormoni i njihovodjelovanje.Stres.Higijenaibolesti.Živčani sustav. Periferni i središnji živčani sustav. Refleksne reakcije. Osjetila. Intelektualnaaktivnostmozga.Higijenaibolestiživčanogasustava.Spolnost,razmnožavanjeirazvoj.Spolnisustav.Trudnoćaiporođaj.Dojenje.Higijenaibolestisustavazarazmnožavanje.

Page 365: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

366

Djelovanjelijekovaitoksičnihtvarinaorganizam.Ovisnosti.2. ODNOSČOVJEKAIOKOLIŠAEkologija,predmetistraživanjaipodjela.Ekološkičimbeniciiodnosizmeđunjih.Abiotičkiibiotičkičimbenici.Temeljna svojstva populacija, biocenoza i ekosustava. Odnosi prehrane u biocenozi.Organskaproizvodnjaekosustava.Kruženjetvari.Protjecanjeenergijeuekosustavu.Poremećaji ekosustava utjecajem čovjeka. Onečišćenje. Zaštita i unapređivanje okoliša.Biozanimljivosti(IUCN,Kategorizacijazaštitepodručjaivrsta).Značenjeekologijeusuvremenomdruštvu.Načini i sredstvazaštiteokoliša,posebicegledeodređenihzanimanja.

Page 366: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

367

ZEMLJOPISSVRHAIZADAĆE

Općiodgojno‐obrazovniciljevi ili ishodiučenjazemljopisaodnosnogeografijeugimnazijamaopisanisuusklopuukupnogaprirodoslovnogapodručja ičine integralnucjelinu ciljeva na tom području. Oni semogu kratko sažeti u temeljnu svrhu učenja ipoučavanja zemljopisa u gimnazijama, tj. da učenici na toj razini obrazovanja steknuosnovnoznanjeoZemlji,daupoznajugospodarska,društvenaikulturnaobilježjasuvremenogasvijeta i uoče nužnost međusobne suradnje i ljudske solidarnosti u svijetu te da upoznaju izavole svoju zemlju i domovinu. U tom vidu također se mogu izdvoji neke temeljne zadaćenastavezemljopisa(geografije):

omogućiti učenicima da stjecanje osnovnoga znanja o Zemlji te da shvate značenjeprirodnih elemenata (reljef, klime, vode, tlo vegetacija) i društvenih pojava i procesa(stanovništvo, prostorni raspored oblika njegove djelatnosti i naselja) u predočavanjugospodarskedjelatnostisgledištasuvremenogaznačenjaiprocesarazvoja;

osposobiti učenike za samostalno istraživanje, analizu, uspoređivanje i vrjednovanjeprirodno‐geografskih procesa na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnojrazini;

osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti,razvijati u njima sposobnosti kritičke raščlambe konkretnih situacija kao osnovemišljenja i poticaja radi jačanja potrebe uključivanja u pozitivnu društvenu praksu uživotuzajednice,

osposobitiučenikezauočavanjeposebnostiosobina i različitosti stupnjevameđusobnepovezanosti prirodnoga temelja i obilježja socijalno‐geografske strukture u procesudruštveno‐geografskevalorizacijeregionalnihkompleksa,

uputiti učenike u prostorne odnose suvremenih gospodarskih i političkih skupina usvijetuiuprostornustvarnostsuvremenogasvijeta,

upoznati učenike s najznačajnijima demografskim strukturama i procesima krozregionalneraznolikostiuvjetovanevišeslojnimprostornimčimbenicima,

razvijati sposobnost uočavanja prostornih zakonitosti regionalnoga uspoređivanja,uočavanja objektivno postojećih problema, predviđanja budućih promjena i razvijanjaspoznajaoprostornomokruženju,

upoznatiučenikesgeografskomstvarnošćuuprostoruBosneiHercegovineiRepublikeHrvatskekakobiuočilinjihovpoložajiuloguuokruženjuiusuvremenomsvijetu,

promatranjemprirodnogatemelja ipojavedruštvenogarazvojauvlastitomzavičajuiuzemlji, učenike upoznati s obilježjima razvoja i razvijati svijest o potrebi njihovauključivanjauradidruštvenuaktivnostzanapredaksvogazavičajaisvojezajednice,

upoznati učenike s pojačanim procesom narušavanja kakvoće čovjekova sredihne inužnompotrebomčuvanjaokolišaoddaljnjedegradacije,odnosnopoboljšanjakakvoćeugroženihelemenatailokaliteta.

stalnomaktualizacijomgeografskihnastavnih sadržaja razvijati uučenicimazanimanjeza stalnim praćenjem geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu zasamostalnimučenjemitrajnomgeografskomizobrazbom.

Page 367: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

368

PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIRAZREDOPĆAFIZIČKAGEOGRAFIJAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

definiratiiobjasnitigeografijukaoznanost,razlikovatinjezinegraneidiscipline; imenovati ljude zaslužne za razvoj i razumijevanje geografije teprirodnih i društvenih

geografskihprocesa; objasnitiiprimijenitiosnovnepojmoveiorijentacijenageografskojkartiiuprostoru,te

znatiupotrebljavatikartuiatlasusvakodnevnomživotu; definiratiosnovnepojmoveoSvemiruinavestiprimjerterazlikovatisvemirskatijela; opisatiSunčevsustaviobjasnitipoložajZemljeuSunčevusustavu; objasnitioblikiprepoznatidimenzijeZemlje; povezatiiobjasnitiuzrokeiposljedicegibanjaZemlje; razlikovatiiimenovatirazličitekalendare; prepoznatiirazlikovatielementarnekarteirazličitevrstegeografskihkarata; izračunatirazlikeupojasnimvremenimairabitimjerilo; definiratiosnovnekartografskepojmove,razlikovatiiobjasnitielementekarte; uzpomoćslikaifotografijaprepoznatiiimenovatireljefneoblike; objasnitiosnovnepojmovevezanezareljef; imenovatiinacrtežuobilježitiunutrašnjugrađuZemlje; analiziratigrađuZemljeisastavlitosfere; uz pomoć crteža i fotografija imenovati i analizirati osnovne endogene i egzogene

proceseioblike; povezatigeološkarazdobljaiorogenezetenavestiprimjerereljefnihcjelinazapojedina

geološkarazdobljaiortogeneze; definiratiendogenepokreteteobjasnitinjihoveuzrokeiposljedicetenavestiprimjere; povezatidjelovanjeegzogenihsilainastanakrazličitihtipovareljefaireljefnihoblika; poznavatiiobjasnitiklimatskečimbenikeiklimatskeelemente; klasificirati klimatske razrede i tipove po Köppenu i povezati ih s vegetacijskim

zajednicama; prepoznatinakartiprimjerepojedinihtipovaioblikareljefaitipovaklima; na temelju danih podataka izračunati klimatske elemente, analizirati dijagrame, npr.

klimatskedijagrame,sinoptičkekarte; definiratiosnovnepojmovevezanezasvjetskomoreivodenakopnuinavestiprimjere; poznavatisvojstvaigibanjamorskevode; razlikovativodenakopnuinjihovaobilježja; imenovati inakarti ipokazatioceane,najvažnijamora,morskestruje,morskeprolaze,

rijekeijezera; klasificiratitlaipovezatiihsbioklimatskimzajednicama; objasniti utjecaj prirodno‐geografskih obilježja na gospodarski razvoj, strukturu

gospodarstva,strukturestanovništvainaseljenost; povezatiprirodnaidruštvenaobilježjaprostorateihsmjestitiuprostor,inageografsku

kartu.

Page 368: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

369

Pregledprogramskihsadržaja:OPĆAFIZIČKAGEOGRAFIJA1.UVODDefinicija,metodeistraživanjaipodjelageografije.2.ZEMLJAUSUNČEVUSUSTAVUISVEMIRUNajnoviji rezultati istraživanja svemira i njihovo značenje za geografiju. Položaj zemlje uSunčevu sustavu i svemiru, njezina gibanja i posljedice: rotacija i revolucija, lokalno i zonalnovrijeme, datumska granica, vrijeme i računanje vremena ‐ kalendar, godišnja doba i toplinskipojasovi.3.OBLIKIDIMENZIJAZEMLJEOdređivanjepoložajanaZemlji.Načinodređivanjageografskihkoordinata.OdređivanjeazimutaikursaOrtodromailosodroma.Orijentacijana stupanjskojmrežipokoordinatnomsustavuhorizonta i koordinatnomsustavuekvatora.4.PREDOČAVANJEZEMLJINEPOVRŠINEPlanoviikarte.Mjerenjeudaljenostiinjihovoprenošenjenaplan.Omjerimjerilo.Kartografskiznaci‐načinprikazivanjageografskihidrugihobjekatanakarti.Kartografskeprojekcijesfernepovršinenaravnuplohu,konformnaprojekcija,ekvidistrantnasprojekcija, ekvivalentna projekcija, konvencionalne projekcije prema geometrijskoj osnovi(valjkasta,stožastaiazimutna).AerofotogrametrijaisnimkeZemljinepovršineisatelita.Reljefne karte. Topografski elementi i karte: kota, izohipse, sjenčanje, kombiniranopredočavanje.Općeitematskekarte.Tematski,nacionalniisvjetskiatlasi.Nacrti naselja. Planovi, kartografske mape. Originalne topografske i generalne topografskekarte.Karteusvakidašnjemživotuimeđunarodnomupoznavanjuizbližavanju.Korištenjegeografskimkartamaiposebnotopografskimkartama.5.GEOLOŠKEOSOBINEIRELJEFZEMLJEZemljina reljefnost, oblici i elementi reljefa, raščlanjenost, nagibi i dimenzije, čimbenicioblikovanja.Endogeni procesi i reljef. Geofizičke i geološke osobine Zemlje. Osobine i razvoj litosfere,svjetska tektonika ploča i reljef Zemlje, Zemljina kora i njezin sastav (vulkanske, taložne imetamormestijene).Prošlost i razvojZemljinekore, fosili inačin fosilizacije, geološkeosnoveevolucije (boranje, rasjedanje i epirogenetska gibanja), geosinkilnalni razvoj, orogneza,krationizacijaioceanija).Vulkanizamipotresitenjihoveposljedice.Minerali‐svojstva,genezaievolucijatenjihovprostorniraspored.Reljefoblikovanendogenimprocesima‐morfostrukture,magnetaizam i reljef,plantarni reljefnioblici ‐megamorfostrukture,kontinenti, geosinklinalne(prijelazne)oblasti,oceanskibazenisrednjooceanskihrptovi.Egzogeni(vanjski)procesi ireljef(egzogenireljef), trošenje(fizičko ikemijsko)stijena ireljef,padine, padinski procesi i reljef padina. Fluvijalni procesi i reljefni oblici ‐ obale, glacijalniperiglacijalniprocesiioblici.Krš,krškiprocesiioblici.Antropogeniprocesiioblici.Utjecajklimenaoblikovanjereljefa‐klimamorfološkeoblasti.6.KLIMASastavivisinaatmosfere.Insolacijairadijacija.Klimatskielementi.Temperaturazraka.Dnevniigodišnji hod temperature zraka. Promjene u temperaturi i amplitude. Mjerenje temperaturetermometri,njihovoprikazivanje;izoterme.Vertikalneihorizontalnepromjenetemperature.Temperaturnainverzija.

Page 369: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

370

Tlak zraka. Mjerenje tlaka zraka, barometar. Promjene tlaka s visinom. Dnevno i godišnjekolebanje tlaka zraka. Raspored tlaka na Zemlji; izobare. Postanak, vrste i zonalna raspodjelavjetrova.Apsolutnairelativnavlažnostzrakainjezinomjerenje;psihrometarihigrometar.Ishlapljivanje,zgušnjavanje i oblaci. Padaline, vrste padalina. Padaline na Zemlji, u Bosni i Hercegovini iHrvatskoj.Klimatski modifikatori: geografska širina, raspored kopna i mora, reljef, atmosfera, morskestruje,tloibiljnipokrov,čovjek.Zračnemaseifronta:cikloneianticiklone.Vrijeme i njegovo predviđanje. Mjerenje vremenskih elemenata. Sinoptičke karte. Vremenskeprognoze.Meteorološkaslužba.Glavnirazrediklime:tropskekišneklime,suheklime,umjerenotople kišne klime, snježno‐šumske klime i snježne klime. Društveni utjecaji na klimu.Mikroklima.Promjeneklime.Značenjeklimeuživotu.7.VODENAZEMLJISvjetsko more. Oceani i mora. Oblici morske raščlanjenosti. Postanakmorskih zavala. Glavnasvojstva i dinamikamorskevode.Gibanjemorskevode: valovi,morskemijene,morske struje.Led namoru. Život umoru. Društveno‐gospodarsko i geopolitičko značenjemora. Suvremeniprocesilitoralizacije.Vodenakopnu.Podzemnevode.Riječnitokoviiriječnirežimi.Jezera,močvareibare.Postanak,vrsteinestajanjejezera.Svojstvajezerskevode.Lednakopnu.Značenjekopnenihvodazaživotigospodarskadjelatnost.Značenjevodaiproblematikanjihovezaštite.8.TLATloičimbenicinastankatla(neorganskičimbenici,organski,klimatski,geomorfološki,čimbenikvrijeme), pedogenetski procesi, opis klasifikacija tla, vrste tla ‐ njihova geografskarasprostranjenost,plodnosttlainjegovoznačenjezadruštveno‐gospodarskirazvoj.9.ŽIVOTNAZEMLJIBiljnipokrov,životinjskisvijet,društveno‐geografskoznačenjebiljnogapokrovaiživotinjskogasvijeta,zaštitafloreifaune.10.PRIRODNO‐GEOGRAFSKAPODRUČJADIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

UtemioZemljiiSunčevusustavuusvemirutežištejenaupoznavanjuprirodnihpojavaodređenih položajem zemlje u svemiru, nagibom njezine osovine prema ekliptici, njezinupoložaju i kretanjima u Sunčevu sustavu, jer to snažno utječe na značajke i raznolikostgeoprostoratenaodređivanjepoložajanaZemlji.

Udrugojtemiprogramiranisunajbitnijisadržajizaovladavanjeosnovamaizkartografijekaoprijekopotrebnomznanjusuvremenogčovjekaosvakidašnjemživotu.Programiranje gradiva u temama o sastavu Zemljine kore i njezinu reljefu omogućit ćeučenicima da upoznaju i dožive Zemlju kao postojbinu čovjeka te da shvate odnose izmeđuendogenih sila i egzogenihprocesau jedinstvu imeđuovisnostipri stvaranju reljefanaZemljikaocjeliniiodgovarajućimregionalnimpromjenama.

Utemioklimiprogramiranisuklimatskielementi,klimatskimodifikatori iklasifikacijaklime da bi se shvatio i upoznao utjecaj klime na fizičke i biološke zone geoprostora i uočilaovisnostčovjekaokliminaZemljiinjihovaulogaumikroklimatskomdiferenciranjuprostora.

Poglavljeovodamaprogramiranojetakodasekompleksnoobrađujunjihovasvojstvaiznačenjeurazdvajanjuipovezivanjuužihiširihgeografskihcjelinaishvatinjihovavažnostkaoelementsvjetskogainteresa.

TemaoživotunaZemljiprogramiranajetakodaseuočeosobine,nastanakiovisnosttla

Page 370: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

371

i biljnog pokrova o klimi i petografskom sastavu te reljefu, kao i uloga čovjeka u izmjeniprirodnihigeografskihkrajolika.

U nastavnim procesima učenja i poučavanja treba se služiti suvremenim didaktičko‐metodičkim pristupima, oblicima i postupcima stvaralačke i suradničke nastave uz korištenjesuvremenihinformatičkihtehnologijaididaktičkihsredstava.

DRUGIRAZREDDRUŠTVENAGEOGRAFIJAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

definiratiosnovnedemogeografskepojmoveinavestiprimjene; analiziratipromjenubrojastanovnikaprostornoivremenski; objasnitirazmještajstanovništvategustoćunaseljenostinaZemljiipomoćugeografske

karteanaliziratirazmještajstanovništvananjoj; analiziratipokazateljeprirodnogaiprostornogakretanjastanovništvaiznatiizračunati

odrednice prirodnoga, prostornoga i općega kretanja stanovništva te pokazateljepojedinihdemografskihstruktura;

razlikovatitipovemigracijeiopćegakretanjastanovništvainageografskojkartiglavnesmjerovemigracijenaZemlji;

prepoznati na geografskoj karti primjerice dijagram demokratskoga razvoja, dobno‐spolnestrukture,tematskukartujezičnogasastavastanovništva;

objasniti teoriju demografske tranzicije i prepoznati ili odrediti etape i predetape naprimjerimadržava;

razlikovatidemografskestruktureiobjasnitinjihovprostorniraspored; prepoznati na geografskoj karti primjere država i prostora za određene demografske

struktureteobjasnitiprirodnoiprostornokretanjestanovništva; razlikovatitipovenaselja,gradovaiurbanihsustavateobjasnitiutjecajprirodneosnovei

društvenogarazvojanaoblikeirazvojnaselja,ruralnipejzažigradskeregije; prepoznati na geografskoj karti, fotografijama ili crtežima primjere različitih oblika

naselja, ruralnoga krajolika, povijesnoga razvoja različitih tipova naselja te urbanihsustavaianaliziratiprostornustrukturugrada;

definiratiosnovnepojmoveizekonomijegeografije; objasnitičimbenikerazvojaprimarnihdjelatnosti; razlikovatioblikeitipovepoljoprivredneproizvodnje; analiziratistrukturu,značenjeiprostornirasporedpoljoprivredneproizvodnje,ribarstva

išumarstva; prepoznati na geografskoj karti glavne oblike poljoprivrede, prostorni raspored

poljoprivredne proizvodnje, glavna ribolovna područja svijeta, primjere država srazvijenomakvakulturomiglavnašumskapodručjanaZemlji;

analiziratistrukturuiprostornirasporedrudarstva,energetskihizvorateindustrije; objasnitirazvoj,obilježjaiznačenjesekundarnihdjelatnosti; prepoznati i imenovati na geografskoj karti primjere država i prostora s vrijednim

energentskim izvorima, mineralnim sirovinama te imenovati stare i nove industrijskeprostore;

usporeditistareiindustrijskegraneinjihovoznačenje; navestioblikeigraneprometatenjihovoznačenjeivažnost; poznavatiiimenovatinageografskojkartidržavesrazvijenimoblicimaprometa,glavne

Page 371: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

372

plovnerijeke,jezeraikanale,najprometnijepomorskeizračnelukesvijetatepodručjasrazvijenimcjevovodnimprometom;

navestiprimjere iusporeditivažnostnajprometnijihpomorskih,zračnih iriječnih luka,prometnihpravacaičvorova;

navestiiobjasnitičimbenikerazvojaturizmanaprimjerimaglavnihturističkihregijateimenovatiiprepoznatljivaturističkaobilježja;

prepoznati i imenovati na geografskoj karti glavne turističke regije svijeta te važnijaturističkasredišta;

objasnitisvjetskatrgovinskakretanja; objasnitiutjecajstanovništvailjudskihdjelatnostinaokolištepoznavatiosnovepolitike

zaštiteokoliša; imenovatinageografskojkartiprimjerezaštićenihpodručjaodnosnonajstarijih,najvećih

inajpoznatijihnacionalnihparkova; objasniti utjecaj prirodnih i društvenih čimbenika na socijalno‐ekonomski razvoj

pojedinihregija,državaikontinenata:Pregledprogramskihsadržaja:DRUŠTVENIČIMBENICI1.STANOVNIŠTVOKAOČIMBENIKRAZVOJAIPROSTORNOGAUSTROJABrojirazmještajstanovništvasvijeta.Promjenarazmještajastanovništva‐uzrociiposljedice.Posebnoopćih,regionalnihinacionalnihpromjena.Primjeri.Razvoj stanovništva. Opće, regionalne i nacionalne posebnosti različitoga populacijskograzvoja. Korelacija populacijskoga i gospodarskoga razvoja. Odnos dinamike i strukturestanovništva.Prirodnokretanje.Reprodukcijastanovnika‐prostorneposebnostiibudućeposljedice.Tipovi općega kretanja. Teorija demografske tranzicije. Osnovni demografski ustroj. Biološki igospodarskiustroj.Socijalno‐prostorneskupine.Etnički,rasni ireligijskiustroj.Kulturniarealisvijeta.Migracijastanovništva.Tipovimigracije. Interkontinentalna i interregionalnapreseljavanjauprošlosti.Europa‐žarišteemigracije.Naseljavanje"Novogasvijeta".Uzrociiposljedicemigracijestanovništvaselo‐grad.PrimjeriBosneiHercegovineiHrvatske.Dnevnamigracija.Suvremenagospodarskamigracija.Europakaožarištemigracije.Demografskeposebnostinacionalnihivišenacionalnihdržava,sobjašnjenjempojmova‐narodnamanjina,etničkaskupinainarodnazajednica.Prehranastanovništva.Demografskičimbeniciiplaniranjeprostornogaustrojairazvoja.2.NASELJAIOBLICINASELJENOSTISeosko ili ruralnonaselje. Oblici seoskih naselja. Primjeri BiH i Hrvatske (Središnja Bosna,Hercegovina, Posavina, Slavonija, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Ujedinjene države Amerike,Japan,Italija,itd.).Ruralnipejzažinjegovioblici.Sustaviiustrojseoskihnaselja.Preobrazbaseoskihnaseljapodutjecajemgrada.Gradska naselja. Pojava i razvoj grada kroz povijesno Antičko, srednjevjekovno i novija

Page 372: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

373

razdobljagradovauEuropi.Razvojgradovauizvaneuropskimzemljama.Prostornastrukturagrada.Ustrojživotaugradu.Tipovigradovausvijetu,primjeri:europski,orijentalni,angloamerički,latinskoameričkiidrugi.Ulogegrada.Središnjanaselja.Utjecajgradanaokolicu.Gradskaregija.Urbanisustavi injihovrazvoj. Primjeri i razvojaurbanih sustava jugoistočneAzije, zapadneAfrikeiLatinskeAmerike.3.OBLICILJUDSKIHDJELATNOSTIPrimarne,sekundarne i tercijarnedjelatnosti. Seosko gospodarstvokaonositelj agrarnogaiskorištavanja.Stočarstvo,obliciuzgojastoke,nomadizamitranshumanca.Posjedovniodnosi(veleposjedničkiisitnoposjedničkisustavi).Sustaviagrarnogaiskorištavanjausvijetu.Važnasvjetskaagrarnapodručja.Industrija i rudarstvo. Podjela industrije. Čimbenici razvoja i lokacija industrije, "klasične"industrijskegraneirazvojrudarsko‐industrijskihregija.Ruhr,Šljonsk,Donbaz.Industrija ienergija.Promjeneuustrojuenergetskepotrošnje iproizvodnje.Ugljen inaftausvijetu.Problemrudarskihregija.Naftonosnapodručjausvijetu.Razvoj novih industrija i njihova lokacija. Silicijska dolina u Sjedinjenima AmeričkimDržavamaitehnopolisiJapanakaoprimjeri.Turizam. Prirodni i društveni čimbenici razvoja turizma.Glavna emitivna i receptivna žarištaturizma.Turističkeregijesvijeta.Učinciturizma.Revitalizacijairazvojnaselja,prometaiusluga.Prometnisustaviirazmjenadobara.Kopneni,pomorskiizračnipromet.Telekomunikacijskipromet.Robeiglavnitijekovisvjetskerazmjene.4.LJUDSKEDJELATNOSTIIOKOLIŠGeografskičimbenicionečišćenjaidegradacije.Nositeljidegradacijeionečišćenja.Politikaimetodezaštite,degradacijakulturnogapejzaža.Geografski čimbenici injihovutjecajnakakvoćupojedinihelemenataokolic (voda,zrak,tlo,biljniiživotinjskisvijet).Degradacijaradomstvorenihvrijednosti.Politikaimetodezaštite.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTEUztematskecjeline:Stanovništvokaočimbenikrazvoja

Budući da učenici u prvom razredu upoznaju dijelove opće fizičke geografije i njihovutjecajnasadržaje,veze,procese iodnosenaZemljinojpovršini,nužna je iobradadruštvenihčimbenika za cjelovitije razumijevanje vrlo slojevite objektivne stvarnosti. Među njima je,svakako,najvažnijiutjecaj stanovništvau cjelini, prostornih i socijalnih skupina tepojedinaca.Pretpostavka razumijevanju, usmjeravanju i predviđanju takvih utjecaja jest razumijevanjenjihove strukture, prostorno‐vremenske promjenjivosti i uzročno‐posljedične uvjetovanosti snizomdrugihprocesa iodnosa.Uprocesimaučenja ipoučavanja učenicibi trebaliaktivnomi

Page 373: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

374

suradničkomnastavomusvojitispoznajuoopćimdemografskimstrukturamaiprocesimakrozregionalneraznolikostiuvjetovanevišeslojnimprostornimčimbenicima.To jepreduvjetdaseputemopćegdemografskogznanjagradiputpremarazvijanjuučeničkihsposobnosti ikompetencijausmislukritičkoguočavanja iupoznavanjaprostornihzakonitosti,regionalnog uspoređivanja, uočavanja objektivno postojećih problema, predviđanja itd., sasvrhomrazvijanjaspoznajaoprostornomokruženju.Naseljaioblicinaseljenosti

Građenje spoznaja nastavlja se funkcionalnim razrađivanjem prostorne organizacijestanovništva. Važno je upoznati oblik, tip, strukturu i funkcioniranje naselja kroz regionalnepromjene i njihov povijesni razvoj. Osobito se naglašava bitna razlika između seoskih naselja(seoskogpejzažaitd.)iurbanihkompleksa(središnjanaselja,urbaneregije,velegradovi),jerjeona kako ključ razumijevanja objektivne geografske stvarnosti tako i pretpostavkarazumijevanjarazvojapojedinihdjelatnostiisvihdrugihprocesavezanihzaZemljinupovršinu.Sobziromnatodasestanovništvokrozoblikenaseljaorganizirauprostorupremaodređenimzakonitostima,kojenemorajuuvijekbitisukladneprostornojlogici,suštinajeprocesaučenjaipoučavanjauovompoglavljurazumijevanje logične isvrsishodneorganizacije.To jepreduvjetprostornomplaniranju.Obliciljudskihdjelatnosti

Svaki pojedinac u prostoru obavlja neke od svojih osnovnih životnih funkcija, npr.funkciju stanovanja, korištenje slobodnog vremena itd. S tim je povezan razvoj različitihdjelatnosti koje u prostoru oblikuju dio prostorne strukture i utječu na prije spomenutuprostornuorganizaciju.Važno je u ovoj fazi obrazovanja spoznati prostorne posljedice primarnih, sekundarnih itercijarnihdjelatnostiinjihovprostorno‐vremenskirazvojusvrhurazumijevanjaipovezivanjasadržaja prostora, funkcija prostora i ostvarivanje tih funkcija kroz različite djelatnosti.Temeljnedjelatnostiutomesupoljoprivreda,industrija,turizamipromet.Prostornezakonitostiobvezatnosepromatrajukrozregionalneraznolikosti.Ljudskedjelatnostiiokoliš

Sklad između prostornog sadržaja i funkcija prostora promatran kroz njihovovrednovanje nikad nije potpun i često ne slijedi prostornu logiku. Zato se u prostoru javljaneskladuoblikuonečišćavanjaprostorailiekološkeproblematike.Sobziromnatodauskladutrebatežiti,potrebnojeuobrazovnojdogradnjiupoznatičiniteljenesklada,posljedicenelogičnihljudskihutjecaja imogućnostinjegovarješavanja.Važno jerazvijatisvijestoočuvanju logičnihzakonitosti.

U nastavnim procesima učenja i poučavanja treba se služiti suvremenim didaktičko‐metodičkim pristupima, oblicima i postupcima stvaralačke i suradničke nastave uz korištenjesuvremenihtehnologijaididaktičkihsredstava.

TREĆIRAZREDSVJETSKIRAZVOJIGEOGRAFIJAOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

navesti obilježja poslijeindustrijskoga doba i povezati ih s obilježjima suvremenogasvijeta;

prepoznatiianaliziratiproceseglobalizacije; razlikovatistupnjeveitipoveintegracijanaprimjerima; navesti važnije europske i svjetske organizacije i regionalne integracije s njihovim

sjedištima,teobjasnitinjihovopolitičkoigospodarskoznačenje;

Page 374: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

375

imenovatiiliprepoznatinageografskojkartidržavečlanicevažnijiheuropskihisvjetskihorganizacijairegionalnihintegracijainjihovasjedišta;

prepoznati na geografskoj karti i dijagramima primjere nejednakoga regionalnogarazvoja;

objasniti razvoj i organizaciju Europske Unije i na geografskoj karti pokazati koje sudržavepristupileEuropskojzajednici(Europskojuniji)upojedinimkrugovimaširenja;

prostornoivremenskianaliziratinejednakiregionalnirazvojsvijeta; analizirati geografske posebnosti i regionalni razvoj odabranih europskih država

(Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija), izvaneuropskih država (SAD,Kanada, Japan,Australija,azijski tigrovi iodabranihdržavasvjetskogaznačenja(RuskaFederacija,Kina,Indija).

imenovatiiliprepoznatinageografskojkartiprirodno‐geografskeigospodarskeregijetedemografsko‐gospodarska središta odabranih europskihdržava (Njemačka, Francuska,Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija) visokorazvijenih izvaneuropskih država (SAD, Kanada,Japan, Australija,…) i odabranih država svjetskoga značenja (Ruske Federacija, Kina,Indija).

definirati pojam multinacionalne kompanije, poznavati djelatnost najvećih te navestiprednostiinedostatkedjelovanjamultinacionalnihkompanija;

analiziratiprocesedruštveno‐gospodarsketranzicije; analiziratiprirodno‐geografskuidruštvenusloženostAzije; analiziratigeografskeposebnostiiregionalnirazvojLatinskeAmerikeiAfrike; povezatiprirodnaidruštvenaobilježjap4rostorateihsmjestitiuprostor.

Pregledprogramskihsadržaja:SVJETSKIRAZVOJIREGIONALNEPOSEBNOSTI1.POVEZIVANJESVJETSKOGAGOSPODARSTVAINJEGOVEPOSLJEDICEPojava, pretpostavke i oblici povezanosti. Internacionalizacija proizvodnje i razmjene.Svjetski tijekovi kapitala, usluga i informacija. Transnacionalne kompanije kao čimbeniciinternacionalizacije.Uloga ekonomskih integracija u svjetskom razvoju. Opće značajke i oblici integracija.Europska zajednica (EZ),EFTA.EuropskaUnija. Izvaneuropske integracije.Učinci ekonomskihintegracija.Ustrojne promjene svjetskoga gospodarstva. Postindustrijsko društvo ‐ širenje tercijarnihaktivnosti. Industrijalizacija slabije razvijenih zemalja. Pojava novih industrijskih zemalja,geografskeosnoveustrojenihpromjenasvjetskogagospodarstva(litoralizacijaidr.).Svjetski razvoj i svjetski prometni sustav. Promet kao preduvjet i čimbenik svjetskogarazvoja.Pomorskiizračnipromet.Integriranjekopnenogaprometausvjetsketijekove.Osobitoznačenjetelekomunikacijskogaprometa.Socijalno‐geografskeposljedicesvjetskogarazvoja.Urbanizacijakaosvjetskiproces.Stadijiurbanizacije: primarna, sekundarna, tercijarna. Posljedice urbanizacije. Razvoj velikihaglomeracija. Svjetske migracije: selidbe i migracije visokokvalificiranih. Svjetska turističkakretanja.

Page 375: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

376

2.NEJEDNAKIREGIONALNIRAZVOJSVIJETAProblematika nejednakoga razvoja na svjetskoj razini. Pristup problemu. Kriteriji zautvrđivanje razvijenosti. Razvijene i slabije razvijene zemlje. Odnosi Sjever‐Jug. Razlikovanjegospodarskih sustava: tržišni, mješoviti i planski. Politika otvorenoga i autarkičnogagospodarskogarazvoja.Socijalno‐geografski aspektnejednakoga regionalnog razvoja svijeta. Podjela društva ponjihovimobilježjima:post‐industrijska(tercijarna)industrijskaiagrarnadruštva.Nejednaki regionalni razvojnanacionalnoj razini. Važan činitelj: polarizirani gospodarskirazvoj.Pojampolarazvojaipolarizacija.Osobinerazvoja.Uzrocipolarizacijskogaprocesa.Regionalno razlikovanje na nacionalnoj razini: razvijene i manje razvijene regije. Kriterijiizdavanjaipolitikarazvoja.Tipoviproblemskihregija.3.REGIONALNIRAZVOJRAZVIJENIHZEMALJAIZEMALJASVJETSKOGAZNAČENJAPrimjerivisokorazvijenihzemaljaEuropska zajednica ‐Europskaunija ‐ proces integracije i prostornoga ustroja, regionalnirazvoj i problemi. Njemačka ‐ geografske posebnosti, prostorni ustroj i regionalni razvoj.Francuska–geografskeosnove i razlike.RazvojvelikogaPariza i zaostajanjeperifernih regija.Mjere uravnoteženoga regionalnog razvoja. Ujedinjeno Kraljevstvo ‐ prosperitetne i manjeprosperitetneregije.Konurbacije.Rudarsko‐industrijskeregije.JugoistokivelikiLondon.Italija‐regionalniustroj.ProblemiSjeveraiJuga,Austrija–ubrzanirazvoj.SjedinjeneAmeričkeDržave – geografski okvir i snaga unutrašnjega gospodarskog razvoja.SvjetskoznačenjeSjedinjenihAmeričkihDržava.Regionalniustroj.UlogaSjeveroistoka.Japan‐općaproblematika.Gospodarskiustrojiregionalnažarišta.Noviustrojprostora.Kanada‐ Prostorne pogodnosti i ograničenja. Veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebnostiregionalnogarazvoja.Australija ‐ problemi ustroja prostora. Položaj u svjetskom gospodarstvu. Posebnostiregionalnogsustava.OstalezemljesvjetskogznačenjaRusija ‐ čimbenici teritorija. Društveno‐ekonomski razvoj i regionalni problemi. Rudarsko‐industrijskeregije.Ekonomsko‐planskeregije.Kina–geografskiokviriposebnostikineskogarazvoja.Problemiregionalnogarazvoja.Težišnapodručjaiperifernikrajevi.Indija ‐ geografski okvir i posebnosti indijskoga razvoja. Položaj u svjetskom gospodarstvu.Posebnostiregionalnogarazvoja.4.REGIONALNIRAZVOJSLABIJERAZVIJENIHZEMALJALatinskaAmerika:Prirodno‐geografskaosnovaiprirodniresursi.Političko‐teritorijalniustroj.Razvoj izvoznih nacionalnih gospodarstava, monokulturna orijentacija. Industrijalizacija iurbanizacija nakonPrvoga svjetskog rata.Migracije selo‐grad i razvoj gradova.Monocentričniurbanisustavi.Centar‐periferijaregionalnisustavi.Zemljesvišimstupnjemgospodarskoga isocijalnogarazvoja (Argentina,Brazil,Meksiko).Tipičnenerazvijenezemlje(Bolivija,Peruidr.).

Page 376: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

377

Afrika: Posebnosti prirodno‐geografskoga okvira i društveno‐gospodarskoga razvoja.Regionalne razlike: sjeverna Afrika, centralna Afrika, posebno sahel, južna Afrika. Probleminerazvijenih zemalja: prezaduženost. vrednovanje resursa, suša i glad, prometna izoliranost.Žarišta regionalnogarazvoja: rudarsko‐industrijskeregijeuunutrašnjosti i središta razvojanaobali.Karakterističniprimjerizemalja.Azija: prirodno‐geografska i društvena složenost prostora. Drevne agrarne civilizacije.Kolonijalnoširenjeilitoralizacijaživota.Kretanjasuvremenogaregionalnograzvoja.IndijainoveindustrijskezemljeAzije.Problemizemaljananajnižemstupnjurazvijenosti.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Utrećemrazredugimnazijeopćegtipaiodgovarajućihusmjerenjaobrađujusenastavnisadržajipodnazivom"Svjetskirazvojiregionalneposebnosti".Utimsadržajimaprikazujusesjednestranegeografskiaspektirazvojnihprocesakojiseodvijajunasvjetskojraziniisvjetskogsu značenja, a s druge strane obrađuju se regionalno geografske nejednakosti suvremenogsvijeta,općenitopopojedinimzemljamairegijama.

Natemeljutakokoncipiranegrađeučenicistječunesamopotrebnaznanja izsvjetskogkrugaveć i spoznajuomeđuovisnosti razvitka svijeta i nužnostiuključivanjaupovezani životkaopreduvjetopćegnapretka.

U prvom poglavlju objašnjava se fenomen svjetskog razvoja, analiziraju se nositelji ioblicitograzvoja,mjestoiulogaekonomskihintegracijatetipoviekonomskihsustava.Na to se nastavlja s posljedicama svjetskog razvoja i postindustrijskog društva razvijenihzemalja i industrijalizacija manje razvijenih zemalja. Razvoj i struktura svjetske trgovine;Karakteristike svjetskog prometnog sustava, posebno pomorskog i zračnog prometa itelekomunikacija.Nakrajuseanalizirajusvjetskemigracijekaoposljedicasvjetskogprocesa.Svinavedeni sadržaji, u okvirima suradničke i stvaralačke nastave, potkrepljuju se konkretnimprimjerima.

U drugom se poglavlju raspravlja o nejednakom regionalnom razvoju kao općemobilježju suvremenog svijeta. Diferenciraju se na temelju odgovarajućih kriterija razvijene islabije razvijene zemlje. Povezano s tim prikazuju se različiti tipovi društva: postindustrijsko,industrijskoiagrarnotenavodeproblemisvjetskogznačaja(demografskaekspanzija,problemgladiidr.).Problematika nejednakog regionalnog razvoja prenosi se dalje na nacionalnu razinu da bi seuočile razlike između razvijenih i slabije razvijenih regija. Pri tome se ističe da je polariziranirazvojbitančimbeniknejednakogaregionalnograzvoja.Kaoiuprethodnompoglavljuiovdjeseuopćečinjenicepredočujuodgovarajućimprimjerima.

Povezano s prethodnim sadržajima, u trećem se poglavlju obrađuje regionalni razvojrazvijenihzemaljaizemaljasvjetskogznačenja.Najprijeseanalizirajupojedinevisokorazvijenezemlje (Zemlje EZ/EU/, SAD, Japan i druge), pri čemu se ističe s jedne strane njihove uopćegeografske značajke i uloga u svjetskom životu, a s druge strane tendencije i problemiregionalnograzvoja.UtopoglavljeuključenesuizemljepoputRusijeiKinekojeiporedslabijerazvijenostizaslužujuposebnuobradu.

U četvrtom poglavlju raspravlja se o regionalnom razvoju slabije razvijenih zemalja.Okvir razmatranja čine širi, kontinentski prostori Latinske Amerike, Afrike, i Azije. U timokvirima razmatraju se najprije opće geografske značajke i tendencije regionalnog razvoja.Nakon toga se prelazi na obradu tipičnih zemalja, relativno razvijenih i onih izrazitonerazvijenih.Težište jepri tomenaprikazuregionalnihrazlikaodređenihpoložajem iulogomžarišnihsredišta,odnosnoznačenjemregionalnihsustava.

Page 377: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

378

ČETVRTIRAZREDGEOGRAFIJABOSNEIHERCEGOVINEIREPUBLIKEHRVATSKEOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

temeljno znanje o fizičko‐geografskim osobitostima Bosne i Hercegovine i RepublikeHrvatske, shvaćanje važnosti prirodnih elemenata (reljef, klima, voda, tlo, vegetacija,društvene pojave), te procesa stanovništva, prostornoga rasporeda oblika i njegovedjelatnosti (naselja) u predočavanju gospodarske aktivnosti s gledišta suvremenogaznačenjaiprocesarazvoja;

objasnitigeografskismještajisloženostgeografskogapoložajaBiHiHrvatske; pomoću zemljovida BiH i Hrvatske uočavati osobitosti geografskoga položaja Bosne i

HercegovineiHrvatskeudodirurazličitihprirodnih,etničkih,kulturnihigospodarskiheuropskihregionalnihcjelina;

prepoznati i imenovatinageografskojkartiprimjerepojedinih tipova ioblika reljefauBiHiHrvatskoj;

objasnitiznačenjegorskogapraga ipoložajHrvatske,kao iBiH,ueuropskojprometnojmreži;

prepoznatiiimenovatinajvažnijeprometnepravceiprijevojeuBiHiHrvatskoj; analizirati historijsko‐geografski razvoj Hrvatske i Bosne i Hercegovine i objasniti

određivanjegranicanakopnuimoru; usporeditinatematskimkartamaoblikovanjeteritorijaBiHiHrvatskekrozpovijest; razlikovatinakartisegmentegranicapremavremenunastanka; opisatipostanakirazvojreljefaBosneiHercegovineiHrvatske; izdvojititipoveioblikereljefatevrjednovatinjihovegospodarskemogućnosti; imenovatinageografskojkartiosnovnereljefnecjeline; analiziratimorfometrijskaobilježjareljefainjihovutjecajnanaseljenostigospodarstvo; objasnitiklimatskečimbenike,klimatskeelementeirasporedtipovaklima; uočiti i objasniti povezanost reljefa, klime, tla i vegetacije u različitim geografskim

oblastima (gorska, panonska, primorske, mediteranska, submediteranska) u BiH iHrvatskoj;

razlikovatikategorijezaštiteprirode; nabrojiti,opisati,analizirati iusporeditistrogerezervate,nacionalneparkoveiparkove

prirodetespomenikeprirodneikulturnebaštineuBiHiHrvatskoj; opisatiprirodno‐geografskaobilježjaiekološkeproblemeJadranskogamora; objasnitiproceslitoralizacijenaprimjeruJadranskogamora; poznavatiriječnumrežuiusporeditiobilježjarijekacrnomorskogaijadranskogaslijeva; imenovati na geografskoj karti najvažnije rijeke crnomorskoga i jadranskoga slijeva,

najvažnijajezerateostalevodenakopnu; poznavatiprostorniraspored,obilježjaivažnostjezerauBiHiHrvatskoj; objasnitivažnostvodaugospodarstvuBiHiHrvatske; razlikovatiiprotumačitidemografskestrukture; analiziratinadijagramurazvojnaseljenostiinatematskojkartirazmještajstanovništva; analizirati i objasniti promjenu broja stanovnika prostorno i vremenski te gustoću

naseljenostiBihiHrvatske,odnosnopojedinihregija; analizirati dijagram i izračunati odrednice prirodnoga, prostornoga i općeg kretanja

stanovništva; povezatiodnosiutjecajprirodneosnoveidruštvenihčimbenikanagospodarskirazvoj; objasnitiutjecajprirodneosnoveidruštvenogarazvojanaoblikeirazvojnaselja,ruralni

krajolikigradskeregije; opisatirazvojurbanemrežeinodalno‐funkcionalnuorganizacijuprostora; razlikovatiruralnanaseljaitipoveruralnihpodručja;

Page 378: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

379

imenovatinageografskojkartimakroregionalna,regionalnaižupanijskasredišta; opisati stupanj i dinamiku gospodarskoga razvoja BiH i Hrvatske, odnosno pojedinih

regijatetajrazvojanaliziratinadijagramima; objasnitičimbenikerazvojaiznačenjaprimarnihdjelatnosti; analizirati strukturu i prostorni raspored poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i

akvakulture; objasnitiznačenješuma,vrste iprostornirasporedšumskihprostoraianaliziratigana

karti; objasnitirazvojiznačenjesekundarnihdjelatnosti; analizirati strukturu i prostorni rasporedenergetskih izvora i industrije i analizirati ih

pomoćudijagramaitematskihkarata; objasnitirazvojiznačenjetercijarnihikvartarnihdjelatnosti; prepoznatiivrjednovatioblikeprometainjihovoznačenjeugospodarstvu; analiziratičimbenikerazvojaturizmateprepoznavatiobilježjaturističkihprostoraBiHi

Hrvatske; razlikovatinageografskojkartiglaveturističkeregijeiimenovatinajvažnijasredišta; objasniti gospodarsku i političku povezanost BiH i Hrvatske s Europom i svijetom,

odnosno mjesto i ulogu u europskim i svjetskim organizacija te regionalnimintegracijama.

Pregledprogramskihsadržaja:GEOGRAFIJABOSNEIHERCEGOVINEIREPUBLIKEHRVATSKE1.ULOGAGEOGRAFSKOGPOLOŽAJAUGOSPODARSKOMRAZVOJUSloženost geografskog položaja BiH i Hrvatske na dodiru prirodnih, etničkih, kulturnih igospodarsko‐političkiheuropskihintegracijskihcjelina.Gorski prag Hrvatske najpovoljniji prometni koridor između panonsko‐podunavskog isredozemno‐jadranskogprostora.ProstoriBosneiHercegovineiHrvatskeieuropskaprometnamreža.ZnačajJadranskogmorairiječnih dolina (Kupe, Save, Une, Vrbasa, Neretve, Bosne i Drine) u prometnoj povezanosti igospodarskojvalorizacijiprostora.2.VELIČINA,GRANICEIOBLICITERITORIJAPregledprostornograzvojaHrvatskeiBiHdoturskihosvajanja.Promjena površina i oblika teritorija Hrvatske i BiH u postturskom razdoblju s naznakomaustrijskogperiodauBiH.3.RELJEFNAIGEOMORFOLOŠKAOBILJEŽJAKAOČIMBENICIPROSTORNEORGANIZACIJEIGOSPODARSKOGRAZVOJAReljefna obilježja i gospodarske mogućnosti prostora Bosne i Hercegovine i Hrvatske(mediteranskog,submediteranskog,primorskog,)injihovutjecajnaorganizacijuprostora.Reljefna obilježja i gospodarske mogućnosti gorskog dijela Bosne i Hercegovine i Hrvatske injihovutjecajnaorganizacijuprostora.Reljefnaobilježja igospodarskemogućnostipanonskogiperipanonskogdijelaBiHiHrvatskeinjihovutjecajnaorganizacijuprostora.4.KLIMATSKA,PEDOLOŠKAIVEGETACIJSKAOBILJEŽJAKAOČIMBENICIGOSPODARSKOGRAZVOJAKlimatska i vegetacijska obilježja panonskog i peripanonskog prostora Bosne i Hercegovine iHrvatskeinjihovutjecajnagospodarskedjelatnosti.Klimatska i vegetacijska obilježja primorskog i submediteranskog prostora Hrvatske i BiH injihovutjecajnagospodarskedjelatnosti.

Page 379: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

380

VrstetlauBosniiHercegoviniiHrvatskojinjihovogospodarskovrjednovanje.ŠumapodručjaišumskifondBosneiHercegovineiHrvatske.Zakonomzaštićenibiljno‐geografskiobjektiprirode.5.JADRANSKOMOREKAOPRIRODNASREDINAIČIMBENIKPOVEZIVANJASASVIJETOMPrirodno‐geografskeosobineJadranskogmora.Litoralizacija‐svjetskagospodarskapojavainjenoznačenjenaJadranskimobalamaiobalnompodručju.EkološkiproblemisvjetskihiJadranskogmora.6.VODENAKOPNUINJIHOVOGOSPODARSKOZNAČENJEVažnost voda na kopnu u opskrbi stanovništva, razvoju industrije, prometnoj povezanosti,energetskomiskorištavanjuinavodnjavanju.EnergetskeiplovidbenemogućnostiriječnihtokovauBiHiHrvatskoj.SpecifičnostijezerauBiHiHrvatskojinjihovogospodarskoznačenje.Zakonomzaštićenihidrografskilokaliteti(ušćeNeretve,Kopačkirit,Plitvice,Krkaisl.).7. STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK GOSPODARSKOG RAZVOJA I PROSTORNEORGANIZACIJERazvojnaseljenostiirazmještajstanovništvauBosniiHercegoviniiHrvatskoj.Prirodnokretanjestanovništva‐općaobilježjaiprimjeri.BiološkaigospodarskastrukturastanovništvaBiHiHrvatske.Etnička,kulturnaireligijskastrukturastanovništvaBosneiHercegovineiHrvatske.MigracijestanovništvauBiHiHrvatskoj.Povijesniosvrtisuvremenitrendoviselo‐grad.Gospodarske i socijalne posljedice depopulacije sela i prevelika koncentracija stanovništva ugradovima.8.NASELJAIOBLICINASELJENOSTINaselja i oblici naseljenosti ‐ seoskanaselja i njihova obilježja. Ruralni pejzaži i oblici njihovepreobrazbe.Razvoj urbane mreže kao nositelja gospodarskog, kulturnog i političkog razvoja, tenodalnofunkcionalnaregionalizacija.Geografskeperspektiverazvojaifunkcioniranjamakroregionalnihsredišta.RegionalnapodjelaBosneiHercegovineiRepublikeHrvatske.Prostorno planiranje bitna pretpostavka vrednovanja razvojnih inicijativa pojedinih regija iprostorasobziromnasuvremenepotreberada,stanovanjairekreacije.9.GOSPODARSKAOBILJEŽJABOSNEIHERCEGOVINEiHRVATSKEStupanjidinamikarazvojacjelineipojedinihdijelovaBosneiHercegovineiRepublikeHrvatskepovremenskimrazdobljima.Suvremena gospodarska obilježja Bosne iHercegovine iHrvatske i komplementarno značenjegospodarskihmogućnostijadranskog,panonskogigorskogpodručja.Glavnienergetskiizvori,njihovprostornirazmještajinaporizanjihovokorištenje.Razvoj,razmještajiznačajrudarskeiindustrijskeproizvodnje.Poljoprivrednegrane,teproizvodnapodručjaidinamikaproizvodnje.UnutarnjaprometnapovezanostipovezanostsasvijetomBiHiHrvatske.Uvjetiirazvojturizma,dostignućaiperspektive.Glavnaturističkapodručjaisredišta.GospodarskaipolitičkapovezanostsEuropomisvijetom.BiHiHrvatskaimeđunarodneorganizacije(vezasaEZ,OUN,RZAlpe‐Jadranisi.).

Page 380: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

381

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Nastavniprogramzačetvrtirazredgimnazijenijepukoponavljanjenastavnihsadržajaizosnovnihškolanitinjihovširikoncentričnikrug.Upitanjujelinearno‐spiralnislijedgeografskogproučavanja, odnosno procesa učenja i poučavanja, s najvišom stručnom pa donekle iznanstvenomrazinomupravoučetvrtomrazredugimnazije.Tajevišarazinanužnajerjeriječogeografiji nacionalnog prostora i učenici gimnazije jemoraju detaljnije obrađivati. Osim toga,postojirazlika iunačinuprogramiranjapaprematomeiobradenastavnihsadržaja.Onisuzaosnovnu školu rađeni u skladu s regionalnim konceptom, a u gimnazijskom programunaglašenijejetematsko‐problemskikoncept.

Tako je, primjerice, prva nastavna tema posvećena ulozi geografskog položaja ugospodarskom razvoju u kojoj treba ukazati pripadnost BiH odnosno Hrvatske, srednjoj ijugoistočnoj Europi i Sredozemlju i istaknuti značenje i složenost geografskog položaja tihzemalja na dodiru različitih prirodnih, etničkih, kulturnih i gospodarsko‐političkih europskiregionalnicjelina.

U drugoj temi težište je na veličini, granicama i obliku teritorija, pri čemu treba dati ipovijesniosvrtnaznačajnijepromjene.

Reljefna obilježja i njihov utjecaj na gospodarske mogućnosti primorskog, gorskog,panonskogiperipanonskogdijelačineposebnutemu.

Upetoj temi treba obraditi klimatska i vegetacijska obilježja zadanihprostora i njihovutjecajnagospodarske,aliisvenaglašenijeekološkeprobleme.

Posebna tema posvećena je fizičko‐geografskim osobinama Jadranskog mora,litoralizaciji i njenom značenju na jadranskim obalama, te ekološkim problemima svjetskih iJadranskogmora.

U šestoj temi treba obraditi važnost voda na kopnu u opskrbi stanovništva, razvojuindustrije, prometnoj povezanosti, energetskom iskorištavanju, navodnjavanju, energetskim iplovidbenimmogućnostimariječnihtokovaijezera,teproblemimazaštitevodanakopnu.

Posebnu temu čine demografska obilježja stanovništva u okviru koje treba obraditirazvojnaseljenostiirazmještajstanovništvauBiHiHrvatskojiprirodnokretanjestanovništva,biološku, gospodarsku, etničku, kulturnu i religijsku strukturu stanovništva, zatim migracijestanovništvaucjelinispovijesnimosvrtomisuvremenimtrendovimaselo‐gradteposljedicamadepopulacijeselainekontroliranekoncentracijestanovništvaumanjembrojugradskihnaselja.Uokviruovetemetrebaobraditiiproblematikuhrvatskogiseljeništvaususjednimzemljamaisvijetu.

Kao nastavak prethodne jest tema o naseljima i oblicima naseljenosti o ruralnimpejzažima i oblicima te o njihovoj preobrazbi, zatim o razvoju urbane mreže kao nositeljagospodarskog, kulturnog i političkog života, nodalnofunkcionalna regionalizacija ifunkcioniranje vodećih makroregionalnih središta. U ovoj temi treba upozoriti na važnostprostornogplaniranjakaovažnepretpostavkevrednovanjarazvojnihinicijativapojedinihregijai prostora u cjelini te racionalno uređenje prostora s obzirom na suvremene potrebe rada,stanovanjairekreacije.

UokviruzavršnetemeogospodarstvuBiHiHrvatsketrebaobraditistupanjidinamikugospodarskog razvoja i pojedinihdijelovapo značajnimvremenskimrazdobljima.Veće težištetreba ipak biti na suvremenim gospodarskim obilježjima, na pitanju energije, rudarskeindustrijskeproizvodnje,zatimpoljoprivrede,naprometnimpovezanostima,razvoju,turizmaislično.POSEBNANAPOMENA:

Pri obradi općih prirodno‐geografskih osobina (reljef, klima, vode i si.) te društveno‐geografskih osobitosti (demografska i gospodarska obilježja) u cilju boljeg razumijevanjageografske stvarnosti (prirodnih pojava i društvenih procesa) prostorima dvijumeđunarodnopriznatihdržava,BosneiHercegovineiRepublikeHrvatskeposvećenajeistapažnja,timvišeštonjihovegeografskesadržajesmatramokompatibilnim,aovakavpristupsmatramoprirodnim iracionalnim, bez bilo kakvih primisli o ugrožavanju suvereniteta bilo koje od njih. Naprotiv,

Page 381: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

382

ovakavpristupvodikboljemrazumijevanju,povezivanjuisuradnji.Dakako, valja argumentirano ukazati na složenost i poteškoće političko‐teritorijalnog

ustrojstva BiH kao i na povijesnu, političku, ustavnu, prirodno‐geografsku, gospodarsku ikulturnučinjenicudasuHrvatijedanodsuverenihikonstitutivnihnarodaunjoj,odnosnodajeBiH domovina i hrvatskog naroda. Svi ti aspekti utkani su kroz pojedine predmete u cjelinugimnazijskogakurikuluma,ageografijailizemljopissvojimciljevimaisadržajimadoprinositojcjelini.

Page 382: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

383

TEHNIČKO‐INFORMATIČKOPODRUČJEINFORMATIKA

OpispodručjaTehnika(grč.tehne–umjetnost,umijeće,spretnost,vještina)podrazumijevasveukupnostoruđa,naprava,sustavaipostupakakoje jestvoriočovjekkakobiprirodnookružjeprilagodiosvojimpotrebama.Tehnikasedijelinapodručjakojamožemonazvatitehnologijama.Nazivtehnologijaima višestruko značenje, počevši od naziva kakva postupka ili procesa (proizvodnoga,poslovnoga, obrazovnoga, medicinskoga), preko naziva koje tehničke grane (kemijskatehnologija, strojarska tehnologija, građevinska tehnologija, medicinska tehnologija,informacijskaikomunikacijskatehnologija),čakdonazivakojiserabizapojamtehnika.Posebnovažnomjestodanas imainformacijska ikomunikacijskatehnologijapa jeonauovomobrazovnomupodručjudobilaistaknutomjestounazivupodručja.Onaimaialternativninaziv:tehnologija informacijskoga društva. Informatika obuhvaća teme iz područja informacijskihznanosti i područja računarstva. Informatika se, bez izuzetka, primjenjuje u svim područjimaljudske djelatnosti, zbog toga je u europskomu kompetencijskomu okviru ovladavanje njomesvrstanoujednuodosamključnihkompetencija,tzv.digitalnekompetencije.Tehničko i informatičkopodručjeučenicimaomogućujestjecanjeznanja, razvojvještinarada iumijećauporabetehničkihproizvodausvakodnevnomuživotu,raduiučenjuterazvijaspoznajeo gospodarskim i etičkim vrijednostima ljudskoga rada. U tomu području učenici stječu itemeljna znanja o tehnologijama informacijskoga društva. Kako bi postali uspješni pojedinci,prilagodljivibrzimpromjenamaudruštvu,znanosti i tehnologiji,učenici trebajustećiznanjaotehnici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te razviti vještine i sposobnosti njeneuporabe u različitim okolnostima te razvijati svijest o njezinimmogućnostima, ograničenjima,prednostimainedostacima.Zbog toga je za razvoj svakog pojedinca nužno: poznavati i razumjeti tehniku, tehnologiju iinformatiku; razviti svijest o proizvodnji kao uvjetu opstanka i održiva razvoja; posjedovatiosnovna znanja, vještine rukovanja i upravljanja tehničkim napravama i sustavima te znanjapotrebna za izbor odgovarajućihmaterijala, sredstava imetoda rada; razviti vještine uporaberazličitih tehničkih naprava; posjedovati osnovna znanja i vještine uporabe informacijske ikomunikacijske tehnologije; usvojiti kompetenciju dizajniranja i procjene estetske vrijednostirazličitihmaterijalnihproizvodaiusluga.Učenje i poučavanje iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije učenicima ćeomogućiti razvoj vještina djelotvorne uporabe računala i korisničkih programa, stjecanjetemeljnihznanjaonačelimaiidejamanakojimasusazdanaračunalaiostalenaprave,sustaviiinfrastruktura informacijskoga društva te razvijanje vještina i sposobnosti primjeneinformacijske i komunikacijske tehnologije pri rješavanju problema u različitim područjimaprimjene,štoseprodubljujemeđupredmetnimtemama.Danas postoje mnogi računalom upravljani uređaji, postrojenja i proizvodni postupci.Interdisciplinarnom suradnjom stručnjaka različitih tehničkih i umjetničkih područja sastručnjacima područja informatike i računarstva mogu se ostvariti novi proizvodi i usluge.Učenici će u okviru ovoga područja steći temeljna saznanja o tim mogućnostima kako bi ubudućnostimoglipoboljšatikakvoćuživotausvojojužojiširojzajednici.Odgojno‐obrazovniciljevipodručja(usmjerenostnaciljeveizinformatike):Učeniciće:

spoznatiuloguiutjecajtehnikeiinformatičketehnologijenapromjeneusuvremenomusvijetu;

spoznatitehnikukaoplodstoljetnihstvaralačkihčovjekovihsposobnostitenjezinuuloguiutjecajnapromjeneusuvremenomusvijetu;

Page 383: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

384

spoznatiulogukojuimajuprirodoslovljeimatematikapristvaranjuiuporabitehničkihproizvodaiusluga;

usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti te samopouzdanje urukovanju različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbuproizvodaiuslugakodkuće,naradnomumjestuiuširemuokružju;

biti osposobljeni za uporabu računala, informacijske i komunikacijske tehnologije uučenju,raduisvakodnevnomuživotu;

razvitialgoritamskinačinrazmišljanja,stećivještineisposobnostiprimjeneračunalaprirješavanjuproblemaurazličitimpodručjimaprimjene;

razvitisposobnostitehničkogaiinformatičkogasporazumijevanjateuporabetehničkeiinformatičkedokumentacije;

usvojitiznanja,vještineistavovepotrebnezadonošenjerazumnihodlukakojeseodnosena rad i proizvodnju, okoliš, održivi razvoj uz poštivanje sigurnosnih, etičkih,gospodarskihiekološkihikulturnihnačela;

razvitikritičnostikompetencijezaestetskovrjednovanjeidizajnproizvodaiusluga; postatidobroobaviještenipotrošačikojićemoćiocijenititehničkasvojstvaproizvodai

usluga; osposobljenizapravilanisretanizbornastavkaškolovanjaizanimanja.

OčekivanaučeničkapostignućailiishodiučenjaugimnazijamaI.INFORMACIJSKAIKOMUNIKACIJSKATEHNOLOGIJA1.OsnoveinformacijskeikomunikacijsketehnologijeUčeniciće:

vrjednovati normirane oblike i načine pohranjivanja različitih digitalnih sadržaja sobzirom na veličinu spremničkoga prostora i brzine prijenosa te pretvorbe iz jednogoblikaudrugi;

usvojitistavopotrebizaštitepodatakaodneovlaštenadobavljanjaterazmotritimogućenačinezaštite;

imenovati postupke zaštite podataka kojim se nesigurni komunikacijski kanal možepretvoritiusigurankanalzakomuniciranje.

2.InternetimrežneuslugeUčeniciće:

vrjednovatikakvoćusadržajateobrađivatisadržajedobavljeneposredstvomInterneta; kritički razmatrati i obrazložiti mogućnost usluge kupovanja robe i usluga putem

Interneta.II.RJEŠAVANJEPROBLEMAPOMOĆURAČUNALA1.AlgoritmiistrukturepodatakaUčeniciće:

objasnitivažnostalgoritamauprocesurješavanjaproblema; razmotriti tipične strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati važna

svojstvaalgoritama; odabratiiosmislitialgoritmezarješavanejednostavnijihproblema; osmisliti podatkovneobjekteprilagođenepojedinimproblemima temetode zanjihovu

obradbu; rabitiprikladanprogramskijezikzaprogramiranjeiispitivanjealgoritamaterješavanje

jednostavnihproblema.

Page 384: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

385

2.RješavanjeproblemaračunalomUčeniciće:

utvrditidazarješavanjekakvaproblematrebaodabratiprikladannačinnjegovaprikaza; rabitiprikladnenačineraščlanjivanjasloženogaproblemanalakšesavladivepodzadatke

(zakojesumogućapoznatarješenja); odabiratiprimjerenealgoritmezarješavanepodzadataka; koristiti prikladneheurističkepostupkeu rješavanju zadatakakojinadruginačinnisu

rješivi(uključujućiipregledavanjesvihmogućnosti).3.ProračunsketabliceibazepodatakaUčeniciće:

obavljatitabličnuobradbupodataka; priprematirazličiteoblikegrafičkogaprikazivanjetabličnoprikazanihpodataka; čitatiivrjednovatigrafičkeprikazepodataka; upotrebljavatibazepodatakazasustavnopohranjivanjesloženihpodataka; koristitupitnijezikzadobavljanjepodatakaizbaza.

4.InterdisciplinarneprimjeneUčeniciće:

vrjednovati gotove raspoložive programe s obzirom na njihovu uporabe u izučavanjurazličitihpredmeta;

uočitidaseračunalaupotrebljavajuusvimgranamagospodarstva,usvimdjelatnostima,uznanostiiobrazovanju;

prepoznati da su mnoga računala ugrađena u različite tehničke, naprave i sustave ukojimamjere,nadziruiupravljajuprocesekojiseunjimaodvijaju.

INFORMATIKAPRIRODOSLOVNO‐MATEMATIČKAGIMNAZIJA

CILJEVIIZADAĆEStjecanje logičke discipline i razvijanje stvaralačkih sposobnosti u odabiru i oblikovanjualgoritma; u pisanju, testiranju i popravljanju programa pisanih na jednom strukturnomprogramskomjezikuvišerazine.Svladavanje vještine upravljanja strojem i svima njegovim jedinicama, koja je dostatna zaprimjenu u raščlambi, istraživanju, kontroli, simulaciji ili stvarnih događaja ili teorijskipostavljenihproblema.

SADRŽAJPROGRAMA

PRVIRAZRED‐105satigodišnje

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razumjetitemeljnepojmoveuinformatici; upoznatikojisuosnovnidijeloviračunala; shvatitinakojemprincipuradiračunalo;

Page 385: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

386

upoznatibrojevnesustaveinaučitipretvaratibrojeveizjednogbrojevnogsustavaudrugi;

razumjetiinaučitištojematematičkalogikanatemeljukojeraderačunala; rješavatiproblemedijagramomtokaipseudokodom; ovladatikorištenjemprogramazaobraduteksta; razlikovatiikoristitiosnovneuslugeinterneta; kreiratikonkretnuwebstranicu.

Pregledprogramskihsadržaja1. UVODUOSNOVEINFORMATIKE

Osnovnipojmovi Povijesnipregledrazvojaračunala

2. GRAĐARAČUNALA

Funkcionalnashema Procesor,radnispremnik,matičnaploča,vanjskispremnici Ulazniiizlazniuređaji Uređajizapovezivanjeračunala

3. BROJEVNISUSTAVI

Osnovnitipovibrojevnihsustava Bazabrojevnogsustava Binarnibrojevnisustav Oktalnibrojevnisustav Heksadekadskibrojevnisustav Direktnapretvorbabrojevaizsustavausustav Općabazabrojevnogsustava

4. OSNOVEMATEMATIČKELOGIKE Osnovnipojmovi Logičkioperatori Tablicaistinitosti TeoremiBooleovealgebre Konjuktivnaidisjunktivnanormalnaforma

5. LOGIČKISKLOPOVI

Osnovnilogičkisklopovi Poluzbrajalo‐HalfAdder Potpunozbrajalo–FullAdder

6. PROGRAM,PROGRAMIRANJEIPROGRAMSKIJEZIK Povijestprogramskihjezika Generacijeprogramskihjezika Tehnikepisanjaprograma Generiranje Petlje

7. OPERACIJSKISUSTAVRAČUNALA OperacijskisustavMicrosoftWindows Radsamapamaidatotekama

Page 386: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

387

Radsaprozorima PrilagodbaWindowsovasučelja

8. PISANJEIOBRADATEKSTA

MSWord Pisanjezamolbezaposao(oblikovanjeteksta,radstabulatorima,spremanje,označavanje…)

Životopis(radstablicama,umetanjeslika) Stručničlanak(pisanjematematičkihformula,crtanjeuMSWordu,odabirstilova…)

9. PREZENTACIJE

MSPowerPoint Osmišljavanje slajda, dodavanje novog slajda, dodavanje slike, dodavanje animacija,prikazprezentacije

Spremanjeprezentacije,prilagodbastruktureslajdaiispisprezentacije

10. INTERNET ŠtojeInternet WorldWideWeb Elektroničkapošta Forum,čavrljanje(chat) Razmjenadatoteka(FTP) Udaljenirad(Telnet)

11. IZRADAWEBSTRANICA HTML Mojaprvawebstranica <head>i<title> Oblikovanjeteksta Prelaženjeunoviredikreiranjeodlomka Opcijebgcoloribackground Svejeutablicama Slikenawebstranici Poveznice Slikovnemape Obrasci Nekedodatnepostavkestranice

12. PROGRAMIRANJEZAWEB Skriptekojesevršenakorisnikovuračunalu Skriptekojesevršenawebserveru PHP ASP ASP.NET Postavljanjewebstranicenawebposlužitelj

Page 387: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

388

DRUGIRAZRED‐105satigodišnje

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja: posjedovati osnovna znanja o multimedijskim sadržajima i samostalno stvarati

multimedijskesadržaje; poznavatinačinradauMSAccess‐uikreiratiosnovneobjekteMSAccess‐a; poznavatiarhitekturuiprotokolarnesadržajeinterneta; znatikoristitisloženeuslugeinterneta; koristiti proračunske tablice za izvršavanjeproračuna, crtanje grafova, oblikovanje

podataka…; svladatiosnovnepojmoveiznanjaoprogramskimjezicima; pokazatiapstraktninačinrazmišljanja; naučitiiovladatijednostavnimtipovimapodatakainaredbamauprogramskom

jezikuPascal;Pregledprogramskihsadržaja1. INTERNET

Internetskaarhitekturaiprotokolarnisadržaj Fizičkailogičkaslikainterneta Adresiranje i usmjeravanje (uvođenje podmreža, besklasno usmjeravanje,

usmjeravanje) InternetProtocol Ostali protokoli mrežnog sloja (Protokol razlučivanja adrese, protokol

usmjeravanja) Transportnisloj(TransmissionControlProtocol,UserDatagramProtocol). Internetske usluge (model klijent poslužitelj, sustav imenovanja domena, usluga

pristupaudaljenomračunalu) Novageneracijainterneta

2. MULTIMEDIJA Štojemultimedija? Najčešćiaudio,grafičkiivideoformati Uređajizakreiranjemultimedije Programizakreiranjemultimedije

3. PRORAČUNSKETABLICE

Aplikacije–programi Unospodatakaiizračun Formule,funkcije Grafikoni Složenijizadaciizpodručjamatematikeifizike

4. BAZEPODATAKA Štojebazapodataka? Entitet Organizacijapodataka Relacijskebaze(vezeizmeđutablicaiindeksiranjepodataka) PostupakkreiranjabazepodatakauMSACCESS‐u MSACCESS

Page 388: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

389

Kreiranjetablica Stvaranjeiuređivanjevezaizmeđutablica Kreiranjeupita Obrasciiliforme Izvještaji

5. PROGRAMSKIJEZICI Razvojprogramskihjezika Leksik,sintaksa,semantika Fazeprevođenjaprogramaivrstepogrešaka

6. UVODUPASCAL KakonapisatiipokrenutiprviprogramPascal RadnookruženjeTurboPascala(izbornici:File,edit,search..) Pojamideklaracijavarijable Definicijakonstanti Naredbapridruživanja

7. OSNOVEPROGRAMSKOGJEZIKAPASCAL Moduli(Units) Strukturaprograma Elementi Tipovipodataka Standardnijednostavnitipovipodataka Izrazi Procedurezaučitavanjeiispispodataka ModulCrt Nestandardnijednostavnitipovipodataka

8. NAREDBEGRANANJA NaredbaIf NaredbaCase

9. NAREDBAZAPONAVLJANJE NaredbaFor NaredbaWhile NaredbaRepeat

10. POTPROGRAMI Razloziupotrebepotprograma Rješavanjeprogramskogzadatkametodomtop‐down Pojamstrukturnogprogramiranja Vrstepotprograma Funkcije Procedure Lokalneiglobalnevarijable Rekurzivnipotprogrami

Page 389: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

390

TREĆIRAZRED‐105satigodišnjeOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

ovladativještinomprogramiranjauprogramskomjezikuPascal; poznavatitemeljearhitekturemreže; ovladatinačelimausmjeravanjatokovaiinformacijskihjedinicakrozmrežu; analiziratitransmisijskemreže; stećiiprimijenitiznanjaonačinuradalokalnemreže,prijenosnihtehnologijai

mrežnetehnologije;

Pregledprogramskihsadržaja

1. PROGRAMSKIJEZIKPASCAL‐SLOŽENITIPOVIPODATAKA Niz(jednodimenzionalniniz,sortiranjeniza,pretraživanjeniza,višedimenzionalninizovi) String(tippodataka,funkcijedefiniranezaradsastringovima,proceduredefiniranezaradsastringovima) Skup(set) Slog(record) Datoteke

2. PROJEKTI

Definicijaiizradaprojekta Primjeriizvedbeprojekta Zadacizaseminarskeradove

3. GRAFIKAUPASCALU

ModulGraph Inicijalizacijagrafičkognačinarada Odjavagrafičkognačinarada Točke,dužine,pravokutnici Ispisteksta Kružnice,lukovi,isječci,elipse

4. DINAMIČKESTRUKTUREPODATAKA

Statičkeidinamičkevarijable Pokazivačkevarijable(pointers) Vezaneliste Sortiranavezanalista Binarnostablo

5. OSNOVEARHITEKTUREMREŽA

Korisniciimreža Informacijskemreže Komunikacijskikanal Komunikacijaumreži

6. TRANSMISIJSKEMREŽE

Razvojtransmisijskemreže Digitalniprijenos Pleziokronadigitalnahijerarhija(PDH) Sinkronadigitalnahijerarhija(SDH)

Page 390: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

391

Optičkitransmisijskisustavi Linijskikodovi Arhitekturetransmisijskihmreža

7. PRISTUPNEMREŽE

Prijenosnimedijiimodulacijsketehnologije Protokolislojapodatkovnoglinka Pristupnetehnologijepobakrenimparicama DSLtehnologije Optičkepristupnetehnologije Bežičnepristupnetehnologije

8. LOKALNEMREŽE

Protokolarnisložajlokalnihmreža Upravljanjelogičkimlinkom Upravljanjepristupommediju StandardIEEE802.3 PovezivanjeLAN‐ova Bežičnelokalnemreže

ČETVRTIRAZRED‐96satigodišnjeOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

demonstriratipraktičnoznanjeC++programskogjezika; znatikoristitiobjektnoorijentiranetehnikezakreiranjeprograma; razumjetiidetaljnoobjasnitinovemetodologijealokacije,pristupaidealokacije

memorije.Pregledprogramskihsadržaja:1. PROGRAMSKIJEZIKC++

Nastanakprograma Objekti Objektnoorijentiraniprogrami C++ BordlandC++Builder Izvornikod Izvršnioblik Biblioteke Povezivač Izvršnadatoteka Projekt Pogreške Provjeraprograma C++datotekaizvornogkoda

2. C++PODACI Podaci Memorijskeadrese

Page 391: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

392

Varijable Oznakatipapodataka Pridruživanjevrijednosti Tipovipodataka Brojevi Cijelibrojeviint Brojbezpredznaka Realnibrojevifloat Eksponencijalniprikazbroja Realnevarijable Znakchar Znakovniniz Konstante

3. C++OSNOVNASTRUKTURAPROGRAMA Funkcije Deklaracijafunkcije Definicijafunkcije Krajnaredbe Primjerfunkcije Funkcijamain Predprocesorskenaredbe Biblioteka Ulazniiizlaznitokovi Iostream Cout Endl Cin Pogreškepriunosupodataka Pogreškepriučitavanju

4. C++OPERATORI Aritmetičkioperatori Binarniaritmetičkioperatori Unarniaritmetičkioperatori Tippodatakaoperanadairezultata Komentari Operatoriobnavljajućegpridruživanja Logičkitiopodatakabool Logičkioperatori LogičkiI LogičkiILI Usporedba String

5. C++GRANANJE Grananje Bloknaredbi Naredbagrananja Grananjenaredbomif Grananjedvijeneovisnegrane Ulančanaifnaredba

Page 392: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

393

Ugnježđivanjeifnaredbi Uvjetnanaredba Grananjenaredbomswitch

6. C++PETLJE Petlja Forpetlja Beskonačnapetlja Ugnježnjenjeforpetlje Whilepetlja Do‐whilepetlja Naredbabreak Naredbacontinue

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Programinformatikesačinjenzaizobrazbuuprirodoslovno‐matematičkimgimnazijamaje u skladu s dosezima postojećih znanja, programima koje izučava većina škola te razine usvijetuirealnimamaterijalnimograničenjimatrenutkaukojemusenalazimo.

Težišna nakana je omogućiti učeniku odgovarajući razvojmisli, koji će gamoći vodititijekom cijeloga njegova radnog vijeka, bez obzira kako se sama računala budu mijenjala irazvijala. Da se ostvari takav cilj, potrebito je jednakomjerno rasporediti rad na papiru i zaračunalom.Učenika trebauputitiu temeljnaznanjao računalu injegovimprincipimarada, alinajvažnijejetodanaučisagledatisuštinuproblema.Tasesuštinanajboljeuočavarješavanjemključnih zadaća na algoritamskoj razini, skicirajući rješenje na učeniku pristupačnom zapisu.Zatim, učeniku treba omogućiti svladavanje vještine prevođenja algoritma na neki strukturniprogramskijezikvišerazine.Budućidajealgoritamneovisanoprogramskomjezikukojirazvijaškola,učenikapripremamozalakuprilagodbudrugimjezicima,tehnikamailiputovimarada.

Dosezi učenika trebali bi se kreirati u mogućnostima samostalne izrade malihprogramskih paketa, u mogućnostima služenja nekim konkretnim gotovim programskimpaketom. Posebno je važno dati učeniku osjećaj sigurnosti u budućem kretanju kroz jošneproučeneprogramskesadržaje.

Školamožeu sklopusvojihmogućnosti izabrati jedanstrukturniprogramski jezikvišerazineipomoćunjegapredočitiučenicimasveustrojeobuhvaćeneovimprogramom.Provjereznanjaprovoditiinapapiruizastrojem,tj.sagledavatiusvojenilogičkislijediteorijskaznanjatedostignuturazinutehnikeprogramiranja.Usvakomobrazovnomrazdobljupredviđenojepopetsatizaprovjeruznanja,raščlamburezultataizaključivanjeocjena.

Usklopuobveznogaprograma,učenicisudužni izraditipo jedanseminarskiradu III. i IV.razredu.

Svakiseminarskiradtrebasadržavatiipotpunudokumentaciju,ito:1. Kazalo,2. Definicijuproblemaimetoderješavanja,3. Algoritamskuprikazbu,4. Ispisprograma,5. Prikaztestiranjaimogućihograničenja,6. Podrobitnaputakkorisnikuprograma,7. Zaključak.

Oblikseminarskogaradaitehničkuizvedbuprilagoditimogućnostimadjeceiškole.

Page 393: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

394

INFORMATIKAPRIRODOSLOVNAGIMNAZIJA

CILJEVIIZADAĆEStjecanje logičke discipline i razvijanje stvaralačkih sposobnosti u odabiru i oblikovanjualgoritma, u pisanju, testiranju i popravljanju programa pisanih na jednom strukturnomprogramskomjezikuvišerazine.Svladavanje vještine upravljanja strojem i svima njegovim jedinicama, koja je dostatna zaprimjenu u raščlambi, istraživanju, kontroli, simulaciji ili stvarnih događaja ili teorijskipostavljenihproblema.

SADRŽAJPROGRAMA

PRVIRAZRED‐70satigodišnjeOdgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razumjetitemeljnepojmoveuinformatici; poznavatiosnovnedijeloveračunala; shvatitinakojemprincipuradiračunalo; poznavatibrojevnesustaveinaučitipretvaratibrojeveizjednogbrojevnogsustavau

drugi; razumjetiiobjasnitimatematičkulogikunatemeljukojeraderačunala; ovladatikorištenjemprogramazaobraduteksta; ovladatikorištenjemprogramazaizradumultimedijalneprezentacije; razlikovatiikoristitiosnovneuslugeinterneta; poznavatiiobjasnitiosnovnepojmoveipokazatiznanjaoprogramskimjezicima; rješavatiproblemedijagramomtokaipseudokodom; znati riješiti zadatke u odabranom programskom jeziku linijskom i razgranatom

strukturom.

Pregledprogramskihsadržaja1. UVODUOSNOVEINFORMATIKE

Osnovnipojmovi Povijesnipregledrazvojaračunala

2. GRAĐARAČUNALA

Funkcionalnashema Procesor,radnispremnik,matičnaploča,vanjskispremnici Ulazniiizlazniuređaji Uređajizapovezivanjeračunala

3. BROJEVNISUSTAVI

Osnovnitipovibrojevnihsustava Bazabrojevnogsustava Binarnibrojevnisustav Oktalnibrojevnisustav Heksadekadskibrojevnisustav Direktnapretvorbabrojevaizsustavausustav

Page 394: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

395

Općabazabrojevnogsustava

4. OSNOVEMATEMATIČKELOGIKE Osnovnipojmovi Logičkioperatori Tablicaistinitosti TeoremiBooleovealgebre Konjuktivnaidisjunktivnanormalnaforma Osnovnilogičkisklopovi

5. OPERACIJSKISUSTAVRAČUNALA

Osnoveoperacijskihsustava(vrste,karakteristike) OperacijskisustavMicrosoftWindows Radsmapamaidatotekama Radsprozorima PrilagodbaWindowsovasučelja

6. PISANJEIOBRADATEKSTA

MSWord Pisanjezamolbezaposao(oblikovanjeteksta,radsatabulatorima,spremanje,označavanje…)

Životopis(Radsatablicama,umetanjeslika) Stručničlanak(pisanjematematičkihformula,crtanjeuMSWordu,odabirstilova…)

7. PREZENTACIJE

MSPowerPoint Osmišljavanje slajda, dodavanje novog slajda, dodavanje slike, dodavanje animacija,

prikazprezentacije. Spremanjeprezentacije,prilagodbastruktureslajdaiispisprezentacije.

8. INTERNET

ŠtojeInternet WorldWideWeb Elektroničkapošta Forum,čavrljanje(chat) Razmjenadatoteka(FTP) Udaljenirad(Telnet)

9. PROGRAMIRANJE

Osnoveprogramiranja Izradajednostavnijihzadatakaunekomvišemprogramskomjeziku(Pascal,C++,…)

Page 395: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

396

DRUGIRAZRED‐70satigodišnje

Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

poznavatinačinradauMSAccess‐uikreiratiosnovneobjekteMSAccess‐a; poznavatiosnoveHTMLjezikainapravitisvojuwebstranicu; povezatiusvojenoznanjepisanjaHTMLkodasgrafičkimuređivačima; koristiti proračunske tablice za izvršavanjeproračuna, crtanje grafova, oblikovanje

podataka…; znati i ovladati jednostavnim tipovima podataka i naredbama u odabranom

programskomjeziku(Pascal,C++,…); pokazatiapstraktninačinrazmišljanja.

Pregledprogramskihsadržaja1. PROGRAMIRANJE

Naprednoprogramiranje Izradafunkcija,pozivanjefunkcija Nizovi Grafika

2. PRORAČUNSKETABLICE

Aplikacije–programi Unospodatakaiizračun Formule,funkcije Grafikoni Složenijizadaciizpodručjamatematikeifizike

3. BAZEPODATAKA

Štojebazapodataka? Entitet Organizacijapodataka Relacijskebaze(vezeizmeđutablicaiindeksiranjepodataka) PostupakkreiranjabazepodatakauMSACCESS‐u MSACCESS Kreiranjetablica. Stvaranjeiuređivanjevezaizmeđutablica. Kreiranjeupita. Obrasciiliforme. Izvještaji.

4. IZRADAWEBSTRANICA

HTML. Mojaprvawebstranica. <head>i<title>. Oblikovanjeteksta. Prelaženjeunoviredikreiranjeodlomka. Opcijebgcoloribackground. Svejeutablicama.

Page 396: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

397

Slikenawebstranici. Poveznice. Slikovnemape. Obrasci. Nekedodatnepostavkestranice.

Ovisno o odabranom programskom jeziku nastavnik će obraditi u prvom razredu devetunastavnucjelinu(osnoveprogramiranjaiizradujednostavnijihzadatakadoprimjericepetlji),anastavljasprvomnastavnomcjelinom(naprednogprogramiranja)nadrugojgodini.

PRIJEDLOGPROGRAMSKIHSADRŽAJAZANEKEODABRANEPROGRAMSKEJEZIKEProgramskijezikPascal

1.UVODUPASCAL KakonapisatiipokrenutiprviprogramPascal RadnookruženjeTurboPascala(izbornici:File,edit,search..) Pojamideklaracijavarijable Definicijakonstanti Naredbapridruživanja

2.OSNOVEPROGRAMSKOGJEZIKAPASCAL Moduli(Units) Strukturaprograma Elementi Tipovipodataka Standardnijednostavnitipovipodataka Izrazi Procedurezaučitavanjeiispispodataka ModulCrt Nestandardnijednostavnitipovipodataka

3.NAREDBEGRANANJA Naredbaif Naredbacase

4.NAREDBAZAPONAVLJANJE Naredbafor Naredbawhile Naredbarepeat

5. POTPROGRAMI Razloziupotrebepotprograma Rješavanjeprogramskogzadatkametodomtop‐down Pojamstrukturnogprogramiranja Vrstepotprograma Funkcije Procedure Lokalneiglobalnevarijable Rekurzivnipotprogrami

Page 397: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

398

ProgramskijezikC++

1.OSNOVEPROGRAMIRANJAC++ Osnovnipojmoviinastanakprograma varijable tipovipodataka osnovnastrukturaprograma funkcijeipretprocesorskenaredbe operatori ulazno‐izlaznenaredbe naredbepridruživanja izvođenjeiispravkeprograma

2.NAREDBEZAGRANANJE

jednostrukauvjetnagrananja višestrukauvjetnagrananja naredbaSWITCHCASE

3.NAREDBEZAPONAVLJANJE

programskapetljaFOR programskapetljaWHILE programskapetljaDOWHILE naredbeCONTINUEiGOTO

4.NIZOVI

nizznakova–STRING jednodimenzionalniniz višedimenzionalniniz

5.POTPROGRAMI funkcije rekurzije strukturnoprogramiranje

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Omogućitiučenikuodgovarajućirazvojmislikojićemukoristititijekomcijelogaradnogvijeka.Jednakomjernorasporeditivježbenaračunaluiteorijunapapiru.Trebaučenikauputitiuosnovnaznanjaoračunaluinjegovomnačelurada.Ipakjenajvažnijedaučenikkritičkisagledaiusvoji bit samog problema, što se postiže rješavanjem ključnih zadaća na algoritamskoj raznikojesetrebajuprezentiratinajednostavannačin.

Učenikbitrebaobitiustanjuizraditimaleprograme,kaoinaučitislužitisevećgotovimprogramima,aposebnojevažnostjecanjesigurnostiubudućemkorištenjunovihprogramskihrješenja i paketa. Provjere znanja provoditi i na papiru i na stroju. U svakom obrazovnomrazdoblju predviđeno je po pet sati za provjeru znanja i raščlambu rezultata, te zaključivanjeocjena.

Page 398: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

399

INFORMATIKAOPĆE,JEZIČNEIKLASIČNEGIMNAZIJE

TEMATSKISADRŽAJPROGRAMA(za70sati)

OPĆICILJEVIIZADAĆECiljjeinformatičkeizobrazbeuovimgimnazijamastjecanjeosnovneinformatičkepismenosti,dorazine rješavanja jednostavnijih problema u raznim problemskim situacijama, uz korištenjeinformatičketehnologije.Nastavominformatiketrebaomogućitiučeniku:

realnosagledavanjeulogeračunala,njegoveprimjeneiograničenjatenjegovogautjecajanakakvoćuživotaudruštvu;

postizanjetakverazineznanjaorazvoju,građiinačinuradaračunala,kojaćeomogućitisamostalan i stvaralački rad,odgovarajućuuporaburačunala iprilagodbupromjenamainformatičketehnologije;

postizanjeprogramskevještinepotrebitezasamostalnuizradujednostavnijihprograma.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenja:

razumjetitemeljnepojmovainformacijsko‐komunikacijsketehnologije; znatiimenovatiiobjasnitisvrhusklopovljaiprogramskihdijelovaračunala; poznavatiosnovnemjerazavrjednovanjeračunala; opisati funkcionalne cjeline računala (ulogu centralne jedinice, ulogu i vrste

memorija, nabrojati i u kratkim crtama prikazati periferne jedinice računala,nabrojatiostaledijeloveračunala);

razlikovatiipovezivatibrojevnesustaveznačajnezaopisradaračunala; znatikoristitizakonitostilogičkealgebreinjihovaprimjenanalogičkesklopove; djelotvornokoristitistrojnuiprogramskuopremu; koristiti namjenske programe u rješavanju problema ‐ praktičnih zadataka; Unos i

oblikovanje teksta; Izvršavanjeproračunatecrtanjegrafovauproračunskoj tablici;Stvaranjekvalitetnihprezentacijaivideozapisaslužećiseelementimamultimedije;

objasnitipojmovevezanezaračunalnemrežeiInternet; razlikovatiikoristitiosnovneuslugeInterneta; navestiirazlikovatiprogramskejeziketefazeprogramiranja; objasnitipojamiosnovnasvojstvaalgoritma; navestiiprimijenitijezikezazapisivanjealgoritama(dijagramtokaipseudkod); zaključiti kada i osmisliti kako primijeniti naredbu grananja (jednostruku i

višestruku); raspoznati iprimijenitinaredbeponavljanja(sprovjeravanjemuvjetanapočetku,s

provjeravanjemuvjetanakraju,sunaprijedzadanimbrojemponavljanja);Pregledprogramskihsadržaja1.INFORMATIKAIDRUGEZNANOSTI

Pojmovipodatak,informacija,dokument,publikacija? Štojeračunalo?Informatika,računalstvo,informacijskaznanost Povijesnirazvojračunala,generacijeračunala

2.OSNOVNAGRAĐARAČUNALA

Sklopovljeračunala Središnjajedinicazaobradu‐CPU

Page 399: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

400

Radnamemorija Ulazno‐izlazniuređaji Sabirnice–uređajizapohranu

3.ULAZNO‐IZLAZNIUREĐAJIIUREĐAJIZAPOHRANU

Ulazni uređaji (tipkovnica, miš, upravljačka palica, osjetilna ploha, zaslon osjetljiv nadodir,grafičkaploča,skener,crtičnikod,digitalnifotoaparat)

Izlazniuređaji(monitor,pisač,crtalo,zvučnakartica) Uređaji za pohranu (magnetski medij, disketa, tvrdi disk, magnetska kartica, optički

medij,CDmediji,CD_ROM,CD‐R,CD‐RW,DVD) Poluvodičkimediji

4.POVEZIVANJERAČUNALA

Svrhapovezivanja Prijenosnikanal Modem Digitalnamrežaintegriranihusluga(ISDN) Širokopojasnadigitalnatelefonskamreža(DSL,ADSL) Vrstemreže(LAN,WAN)izagušenjemreže

5.ZAPISPODATAKA

Dekadskiibinarnibrojevnisustav Oktalniiheksadekadskibrojevnisustav Binarnoračunanje(prikazcijelihirealnihbrojeva) Bitibyte Kodikodiranje(ASCIIkod,Unicod)

6.BOOLEOVAALGEBRAILOGIČKISKLOPOVI

Logičkaalgebra‐osnovnapravila,zakoniiteoremeBooleovealgebre PrikazosnovnihlogičkihoperacijaI,ILI,NE Osnovnilogičkisklopovi Složenilogičkisklopovi

7.PROGRAMSKAPODRŠKA

Operacijskisustavi(jednokorisničkiivišekorisnički) Namjenskiprogrami(korisničkiprogrami,aplikacije) Računalnivirusi,autorskapravaidistribucijaprograma

8.PROGRAMMICROSOFTWINDOWS

PokretanjeiizlazizWindowsa Pokretanjeiizlazizprogram,radsvišeprozora Namještanjeglavnihobilježjaprograma Datoteke (stvaranje tekstualne datoteke u programuWordPad, program za rukovanje

mapamaidatotekamaWindovsExplorer,prikaz,stvaranje,brisanje,pronalaženjemapaidatoteka,promjenaimena,kopiranjeitd)

Čišćenjeidefragmentiranjediska

9.MREŽERAČUNALAIINTERNET Osnovnipojmovivezanizamrežeračunala‐mrežnetehnologijeimrežniuređaji Kratkapovijestinterneta(CARNET,WWW,e‐mail) InternetExplorer,veze(linkovi,uređivanjepostavki,pretraživanje...) Webportal

Page 400: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

401

Elektroničkapošta,adresar,web–mail Internetskiforum,brbljaonica Blog Ftp NaprednopretraživanjeInterneta,izradaprojektnogzadatka

10.PROGRAMZAOBRADUTEKSTA‐MICROSOFTWORD

PokretanjeprogramaMSWorda,izgledprozora,pomoćpriuporabiprograma Pisanje,pohranaiuređivanjeteksta Oblikovanjeslova,odlomka(stilovi,tabulatori) Grafičke oznake i numeriranje (brojčanje), obrubi i sjenčanje, postavljanje stranice,

oblikovanjezaglavljaipodnožja,umetanjesimbolaiposebnihznakova Pisanje teksta, fusnota (bilježaka), rad sa slikama, crtanje, pisanje formula i rad s

tablicama Ispisdokumenta,odabirjezikaiprovjerapravopisa,samoispravak Uređivanjeobilježjaprograma

11.PROGRAMZAPRORAČUNSKETABLICE

PokretanjeprogramaMSExcel,izgledprozora Osnovneradnjesradnomknjigom Oblikovanje ćelija, premještanje, kopiranje, brisanje i umetanje ćelija, svrstavanje

podatakapoćelijama Postavljanjestranice,pregledispisaiispisdokumenta Formuleifunkcije Osnovneračunskeoperacije(računanjenajmanje,srednjeinajvećevrijednosti) FunkcijaIF Grafikoni

12.MULTIMEDIJA,PROGRAMMICROSOFTPOWERPOINT,MOVIEMAKER

Štojemultimedija?Uređajizakreiranjemultimedije Umjetnainteligencijaiekspertnisustavi(obradbaslika,obradbazvuka) MSPowerPointprogramzaizradbuprezentacija(prozor,uporabagotovihpredložaka). Izradba prezentacije: osmišljavanje slajda, dodavanje novoga slajda, dodavanje slike,

dodavanjeanimacija,projekcijaprezentacije. Spremanjeprezentacije,prilagodbastruktureslajdaiispisprezentacije Movie Maker program za izradu video zapisa (radno sučelje, kolekcija, umetanje slika,zvuka,videoitranzicijskihefekata)

IzradbavideospotanatemeljumaterijalaprikupljenogufazipretraživanjaInterneta13.PROGRAMSKIJEZICIINAČELAPROGRAMIRANJA

Programiranjeiprogramskijezici Generacijeprogramskihjezika(simboličkijezicirazličitihrazina) Višiprogramskijeziciopćenamjene Programskijezicineovisniosklopovljuioperacijskomesustavu Pomoćnipostupcipriprogramiranjuiplaniranje Algoritaminačininjegovogpredstavljanja Dijagramtijeka Pseudokod Programiranje(pogrješke,provjeraiispravljanjeprograma) Programskestrukture(slijed,niz,grananje,petlja).

Page 401: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

402

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Programinformatikezaizobrazbuujezičnim,općimiklasičnimgimnazijamaizrađenjeodtrinaestcjelinakojeseizvedbenouškolamaprovodeovisnopropisanojsatnici.Akoučeniciudrugojgodiniučenjakaoizbornipredmetizaberuinformatiku,tadaseutojgodinitrebajuuzetionecjelinekojenisuobrađeneuprvojgodinil,aškolajeumogućnostidatecjelineobradi.

Znanje stečeno u ovom predmetu učenici bi trebali primjenjivati u izradi praktičnihzadataka.Primjenetrebajuodgovaratistupnjutijekomškolovanjastečenogaznanja.

Provjere znanja provoditi i na papiru i za strojem, ovisno o tome provjeravaju li seusvojenateorijskaznanjailidostignućarazinatehnike,programiranjateuporabapaketa.OPREMAPROGRAMAZaostvarivanjezadaćaprogramainformatikeugimnazijipotrebnojeosigurati:

• specijaliziranuučionicusračunalima,• kabinetzanastavnike.U specijaliziranoj učionici za nastavu informatike izvodi se, po mogućnosti, cjelokupna

nastava (bar vježbe). Učionica bi trebala imati po jedno radno mjesto za svakoga učenika.Preporučujesenajmanje3,6m2površinepoučeničkomradnomemjestu.

Radnomjestonastavnikauučionicitrebalobibitiopremljenoračunalomiprojektoromslikesmonitora na platno. Za uporabe projektora, nastavnik bi trebao biti umogućnosti zamračitiučionicu. Poželjno je da svaka učionica ima bar dva pisača. Učionica treba imati potpunuelektričnu instalaciju s posebnom zaštitnom sklopkom. Rasvjeta u učionici mora biti takoizvedenadasesvjetlonereflektiraodmonitora.Uučionicimorabitiškolskaploča.

Kabinet za nastavnika posebna je prostorija, povezana s učionicom za informatiku. Ukabinetumorabitiposebnoračunalo,kojetrebaslužitizapripremunastaveivođenjenastavnedokumentacije. U kabinetu također treba postojati poseban ormar za čuvanje informatičkihmaterijala i dokumentacije za računala i programska podrška. Za uspješnu provedbu nastaveinformatikepotrebnasunastavnasredstva:

• Udžbenici,• Priručnicizaradsračunalomiprogramskimpaketima,• Zbirkezadataka,• Priručnikzanastavnike.

Page 402: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

403

PODRUČJETJELESNEIZDRAVSTVENEKULTUREOpispodručja

Svrha tjelesnoga i zdravstvenoga područja jest usvajanje znanja, stjecanje vještina inavika te razvijanje pozitivnoga stava prema tjelesnoj aktivnosti i zdravomu načinu življenjakakobiseomogućilodosizanjenajboljihtjelesnihiduševnihpotencijalapojedinca.

Tjelesno i zdravstveno područje od temeljnoga je značaja za skladan razvojpsihosomatskihosobinaučenika,zarazvojnjihovihpsihičkihosobinaimotoričkihsposobnosti,za usavršavanje biotičkih motoričkih i socijalnih motoričkih znanja te za razvoj temeljnihkompetencija,apoglavitoonihkojeproizlazeizpotrebeprimjerenogaistalnogaprilagođavanjanovimživotnimiradnimokolnostima.

Ono učenicima tijekom školovanja omogućava upoznavanje vlastitoga tijela, njegovofunkcioniranje,mogućnostiiograničenja,razumijevanjevažnostitakodatijekomcijelogaživotanauče održavati i unapređivati tjelesnu spremnost i zdravlje, razumijevati povezanosttjelesnoga, duševnoga i emocionalnog zdravlja, poznavanje načina usvajanja zdravih navika iizbjegavanja onih pogubnih po zdravlje te mogućnosti traženja pomoći u slučaju bolesti,poteškoćauučenju,poteškoćauosobnimidruštvenimodnosima.

Ovakav pristup omogućit će učenicima da tijekom svoga školovanja te u kasnijemuživotu, lakše uče, lakše ostvaruju ravnopravne osobne i društvene veze i da, poštujući tuđeposebnosti,lakšerazvijajuaktivanstavpremaživotuivlastitupoduzetnost.

Znanja,sposobnosti,postignućaivrijednostistečeneovimpodručjemizravnoutemeljujuiunaprjeđujuzdravljeučenika,omogućujustvaranjepozitivneosobnosti,jačajusamopoštovanjei samopouzdanje tedjelujunakvalitetuživotauškoli,obitelji idruštvu.Spoznaje i iskustva izovog područja omogućavaju učenicima oblikovanje odgovorna odnosa prema sebi, drugima iokruženju,pomažućiprilagođavanjuisavladavanjupoteškoćatijekomrazvojaisazrijevanja.

Temeljni sadržaji odgajaju učenike promicanjem korektnoga ponašanja i usvajanjemopćeljudskih i športskih vrijednosti. Upućuju na nenasilno rješavanje sukoba, razvijajusposobnosti emocionalne samoregulacije – kontrolu agresivnosti. Značajni su za poticanjeustrajnosti i savladavanjestraha,potičurazvojpozitivnihosobina ličnosti i afirmacijeučenika.Razvijaju suradničko ponašanje, potiču pomaganje drugima i poštivanje dogovora teosposobljavajuzatimskodjelovanjeipotičupravilnukomunikaciju.Odgojno‐obrazovniciljevipodručjaUčeniciće:

razumjetirazvojifunkcioniranjevlastitogatijela; usavršiti kineziološka znanja i vještine, i znati ih primijeniti u športskim i športsko‐

rekreativnimaktivnostima; razvitisvijestovažnostitjelesnogavježbanjazaočuvanjeiunaprjeđenjezdravlja; znatipravilnoprocijenititeodabratitjelesnuaktivnostiprehranu,najboljezaočuvanje

zdravljaiodržavanjedobretjelesnespremnostiterazumjetiutjecajnepravilneprehranenarazvojbolestiiporemećaja;

razumjeti pojmove i značajke nezdravih navika, rizičnih ponašanja i ovisnosti te znatikakoonenarušavajuzdravlje;

razumjeti tjelesne, duševne i emocionalne značajke razvoja kroz djetinjstvo iadolescenciju;

razumjetiznačajkedobrekomunikacijeinjezinaznačenjauobiteljskomu,vršnjačkomuidruštvenomuokruženju;

razviti samopoštovanje i samopouzdanje te razumjeti njihovo značenje za razvoj iodrastanje;

Page 403: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

404

razumjeti pojmove spola i spolnosti te značaj odgovorna spolnoga ponašanja ijednakopravnostispolova;

razumjetiznačenjeiosobitostipojmovasprječavanjabolestiipromicanjazdravlja; moći prepoznati različite oblike tjelesnoga i duševnoganasilja i zlostavljanja te načine

njihovasprječavanja.Očekivanaučeničkapostignućaiishodiučenjaipoučavanja

I.TJELESNOVJEŽBANJEIZDRAVLJEUčeniciće:

bitiosposobljenizavođenjebrigeovlastitomzdravljuizdravljuokoline; prepoznatiirazumjetizakonitostioutjecajutjelesnogavježbanjanapojedinedimenzije

antropološkogastatusa; prepoznatiiosvijestitiznačajredovitaipravilnaodržavanjahigijenešportskihgrađevina

iprostora; steći zdrave prehrambene navike o uzimanju hrane i tekućine u vrijeme povećanih

tjelesnihnapora; promicatiulogutjelesnogavježbanjausprječavanjubolestitečuvanju,unaprjeđivanjui

zaštitizdravljakaoopćeljudskevrijednosti; usvojitiosnovnaznanjaosprječavanjupovredapritjelesnomuvježbanju; steći naviku pravilnoga odijevanja radi zaštite od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u

različitimuvjetimavježbanja.II.ANTROPOLOŠKAOBILJEŽJAUčeniciće:

samostalnoizračunatisvojITM(indekstjelesnemase); bitiosposobljenizasamopraćenjeantropološkihobilježja; prepoznatiiosvijestitipotrebuoodržavanjaantropološkihobilježjananajboljojrazini; razviti svijest o vlastitim sposobnostima, a time i jačanje samopouzdanja i

samopoštovanja.III.KINEZIOLOŠKATEORIJSKAIMOTORIČKAZNANJAUčeniciće:

steći opće i temeljne kineziološke kompetencije o pravilnoj uporabi kineziološkihoperatora;

steći specifične kineziološke kompetencije o uporabi kinezioloških operatora koji suprimjerenibudućemuzanimanju;

usporediti vrijednosti između dobivenih rezultata inicijalnim, tranzitivnim i finalnimprovjeravanjem;

bitiosposobljenizaprimjenumjerasigurnostinaskijalištuiklizalištu; prepoznatiiosvijestititemeljnezakonitostigledeopterećenjapritjelesnomuvježbanju; prepoznatiiprimijenitiopremuisredstvanaskijalištuiklizalištu.

IV.MOTORIČKADOSTIGNUĆAUčeniciće:

bitiosposobljenizadjelotvornosluženjenaučenimusvakodnevnomuživotuiradu; prepoznatiiosvijestitiprednostiaktivnogaodmora; bitiosposobljenizaprovođenjesamostalnogavježbanja; bitiosposobljenizarješavanjeproblemauurgentnimsituacijama.

Page 404: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

405

V.SPRJEČAVANJEBOLESTIIPROMICANJEZDRAVLJA1.Mentalno,socijalnoiemocionalnozdravljeUčeniciće:

prepoznatiporukeverbalneineverbalnekomunikacije; kritički vrjednovati vlastite postupke i planove u odnosu na željene životne i

profesionalneciljeve; steći socijalnevještinezadjelotvorno rješavanje sukoba, suočavanja skonkurencijom i

promjenamauodnosima; analizirati i vrjednovati kako stavovi i vještine u međuljudskim odnosima utječu na

angažiranoidjelotvornosudjelovanjeuaktivnostimazajednice.2.RizičnaponašanjaUčeniciće:

argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponašanje i odluke gledemeđuljudskihispolnihodnosa;

pravilno postupiti u slučaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ilipsihoaktivnihtvari;

razlikovati specifične situacije zlouporabe alkohola i droga u različitim kulturama,zemljamaipodručjima;

usvojitivještinevršnjačkepomoćiipodrškepririzičnomuponašanjuugrupiilirazredu.3.Međuljudskiodnosi,spolnozdravljeiroditeljstvoUčeniciće:

analiziratiiprepoznatimoćuodnosimakojamožebitiidobroililošeupotrijebljena; argumentirativažnost ipotrebuprivrženosti,povjerenja ipoštovanjauemocionalnimi

spolnimodnosima; razlikovatiposebnostipojedinihmeđuljudskihipartnerskihodnosa,uključujućiibrak; objasnitiiusvojitipojmoveodgovornaspolnogaponašanjaiodnosa; analizirati važnost, trajnost i odgovornost roditeljstva te njegov utjecaj na životne

mogućnostiiodabire.4.PrehranaizdravljeUčeniciće:

razmotritiutjecajdruštvaimedijanaprehrambenenavike; opisati temeljna prava potrošača na obaviještenost i poštivanje zakonskih propisa o

namirnicamaiprehrani; pružiti vršnjačku pomoć i potporu u problemima poremećaja prehrane u grupi ili

razredu.5.SprječavanjebolestiiunapređenjezdravljaUčeniciće:

nepristranoprocijenitiosobnezdravstvenepotrebe; analiziratinačineočuvanjaiunaprjeđenjazdravljatijekomživota; usvojitiodgovarajućutjelesnuaktivnostkaonačeloponašanjausvimživotnimuvjetima; aktivnosudjelovatiuprogramimapromicanjazdravljaisprječavanjabolesti; analizirati i procijeniti utjecaj okoliša i radnogamjesta na zdravlje i namogući razvoj

bolesti; analizirati i kritički procijeniti prioritete za pravičnu raspodjelu raspoloživih

zdravstvenihirekreativnihresursaizagovaratipotrebnepromjene.

Page 405: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

406

TJELESNAIZDRAVSTVENAKULTURA

SVRHAICILJU uvodu u tjelesno i zdravstveno područje izložena je temeljna svrha tjelesnoga i

zdravstvenoga odgoja koja podrazumijeva usvajanje znanja, stjecanje vještina i navika terazvijanjepozitivnoga stavaprema tjelesnoj aktivnosti i zdravomunačinu življenja kakobi seomogućilo postignuće najboljih tjelesnih i duševnih potencijala pojedinca. Tjelesna se izdravstvena kultura stječe od primarnoga i osnovnoga odgojno‐obrazovnoga razdoblja pa usrednjimškolamaodnosnogimnazijamapostižepotrebnucjelovitostkoja jekarakterističnazatomladenačkorazvojnoodgojnoiobrazovnorazdobljeučenika.

Ciljevi tjelesnoga i zdravstvenoga odgoja odnosno tjelesne i zdravstvene kulture ugimnazijama šire su izloženi po različitim aspektima toga odgoja koji se ostvaruju u cjeliničetverogodišnjega kurikuluma i mogu se sažeti u skladan razvoj psihosomatskih osobinaučenika, razvoj njihovih duševnih i moralnih osobina, motoričkih sposobnosti, usavršavanjebiotičkihmotoričkihisocijalnihmotoričkihznanjaterazvojtemeljnihkompetencija,apoglavitoonihkojeproizlazeizpotrebeprimjerenogaistalnogaprilagođavanjanovimradnimiživotnimokolnostima.PROGRAMSKAGRAĐA

OSNOVNIPROGRAM

Osnovni je program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan na temeljnimmotoričkimsklopovima pojedinih kinezioloških djelatnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržajiomogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u ulozi utjecaja na pozitivne promjenemorfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih (voljnih) dimenzijaosobetesocijalizacijusvakogaučenika.

Sadržaji osnovnoga programa određuju se po slobodnom izboru polaznika za pojedinekineziološkedjelatnosti.Mjerilazaizborprogramskihsadržajaodređenasu:

• Zdravstvenimstanjemmorfološkimznačajkama, funkcionalnimsposobnostimavitalnihorganatepsihosocijalnimpotrebamasvakogučenika,

• Motivimaizanimanjempolaznikazapojedinesadržaje,• Razinamausvojenostiteorijskihimotoričkihkineziološkihizvješća,• Utilitarnimvrijednostimapojedinihsadržajausvakodnevnomraduiživotu,• Materijalima,kadrovskimidrugimamogućnostimaškole,odnosnosredineukojojškola

djeluje.Programskisadržaji,kojisuuuloziostvarivanjaodređenogaciljaizadaće,mogusesastaviti

izskupinakineziološkihdjelatnosti.Tosu:Prvaskupina:

Atletika, Športskagimnastika, Ples, Ritmičko‐športskagimnastika, Borilačkišportovi.

Drugaskupina: Košarka, Odbojka, Nogomet, Rukomet.

Page 406: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

407

Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na produbljivanje i proširivanjesposobnosti i osobina, s težištem na poboljšanje funkcionalnih sposobnosti polaznika. On semožeostvaritiusljedećimprogramskimsadržajimakrozpojedinagodišta:PRVIRAZRED(učenici)CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenimodabiromkineziološkihoperatorautjecatinamorfološki statusučenika,aposebicenarazvojmišićnemase;

Utjecatinausklađivanjenesrazmjeraurastumišića,potkožnogmasnogtkivaikostiju; Pomoću različitih nastavnih tema utjecati na koordinacijske sposobnosti učenika s

obzirom na njihov ubrzan rast i razvoj koje se odražavaju u neracionalnim načinimakretanja.

Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo10minuta.2. Trčanjekratkihdionica20‐40mizniskogstarta.3. Trčanjedužihdionicasvisokimstartom60do80m.4. Štafetnotrčanje–tehnikaprimopredajepalice,odozdo.5. Poligonispreprekama.

 II.SKOKOVI

1. Skokudaljkoračnomtehnikom–1,5korak.2. Skokuvisopkoračnomtehnikom(stradle).

III. BACANJE

1. Bacanjemedicinkeod3kgsuvanjem.2. Bacanjelopticaudaljrazličitihtežinasgađanjemciljeva.3. Bacanjekugle“OBrien”tehnikom.

IV. PENJANJE,VIS,UPORI,POTPORIIKOVRTLJAJI

1. Penjanjerukamaporaznimspravama.2. Stojnarukamakolutnaprijed.3. Njihupotporuiuporunaručama.4. Saskokuprednjihusokretomza180°‐ruče.5. Kovrtljajnazadizuporaprednjeg–preča.

V. PRESKOCI

1. Raznoškasazanoženjem.2. Zgrčkasazanoženjem.

VI. BORILAČKEVJEŽBE

1. Padovi:naprijed,nazadiustranu.2. Bacanje:prekoramena,nožnoiručno.3. Zahvatidržanja.

VII.PLESNESTRUKTURE1. Društveniplesovi:valcer,polka.2. Izborplesovaizsvojesredine.

Page 407: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

408

VIII.IGRE

1. Elementarneištafetneigre.2. Vođenjeloptelijevomidesnomrukomspromjenombrzineismjerakretanja(RiK).3. Hvatanjeidodavanjeloptejednomiobjemarukamaumjestuikretanjuspromjenom

brzineismjerakretanja(RiK).4. Pobiranjeloptejednomrukomuzpomoćdrugeiobjemarukamaodozdo(RiK).5. Ubacivanjelopteukošizkretanja,nakonvođeneilidodaneloptepolaganjemiskok

šutom(K).6. Udarcinavratasmjestaiizkretanja(R).7. Vođenje lopte unutarnjim i vanjskim dijelom hrpta stopala s promjenom brzine i

pravcakretanja(N).8. Udarcisredinomhrptastopalaiunutarnjomstranomstopala(N).9. Primanjelopteunutarnjomstranomstopala(N).10. Dodavanjeloptenogom(N).11. Igra"malinogomet".12. Vršnoipodlaktičnoodbijanjelopte,srednjeivisokoizosnovnogodbojkaškogstava

ikretanja(O).13. Gornji(tenis)servis(O).14. Blok:pojedinačni(O).15. Smečizzaletasunožnimodrazom(O).16. Miniodbojka3:3.

IX.OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Pripremnevježbezapovećanjemišićnemaseprimjenomdinamičkihvježbiserijama.

DRUGIRAZRED(Učenici)

CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenimodabiromkinezioloških operatora i dalje nastaviti utjecati namorfološkistatusučenika,aposebicenarazvojmišićnemase;

Utjecatinausklađivanjenesrazmjeraurastumišića,potkožnogmasnogtkivaikostiju; Izborom nastavnih tema razvijati motoričke sposobnosti: gibljivost, ravnotežu,

preciznost,brzinu,eksplozivnusnagu,repetitivnuistatičkusnagu; Pomoću različitih nastavnih tema utjecati na koordinacijske sposobnosti učenika s

obzirom na njihov ubrzan rast i razvoj koje se odražavaju u neracionalnim načinimakretanja;

Osposobitiučenikezaindividualnimdoziranjemopterećenja.Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo12minuta.2. Brzotrčanjedo60mizvisokoginiskogstarta.3. Trčanjedužihdionicado120m.4. Individualnadostignuća,100,200i1000m.5. Štafetnotrčanje4x80mpremapraviluIAAF‐a.6. Poligonipreprekauprirodnimuvjetima.

  

Page 408: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

409

II.SKOKOVI3. Skokudalj–individualnamotoričkadostignuća.4. Skokuvis‐individualnamotoričkadostignuća.

III.BACANJE

1. Bacanjemedicinkeod5kgsuvanjem.2. Bacanjelopticarazličitetežineuciljidaljinuzaletom.3. Bacanjekugle“OBrien”tehnikom–4kg.

IV. VIS,UPOR,PENJANJEIRAVNOTEŽNIPOLOŽAJI

1. Penjanjenakonoprukamainogamado5m.2. Kolutnazadkrozstojnarukama.3. Njihomkrozvisstrmoglavdouporastražnjeg‐krugovi.4. Visprednji–klimomilizgibomuzmahprednji–preča.5. Vagabočnootklonomiodnoženjem–tlo.6. Premetstranceizmjesta.

V. PRESKOCI

1. Prednoška.VI. BORILAČKEVJEŽBE

1. Bacanje:bočnoinožno.2. Obranaodudaraca,zahvatadržanjaigušenja.3. Udarcirukamainogama(karate).

VII.PLESNESTRUKTURE

1. Društveniplesovi:tangoirockplesovi.2. Izborplesovaizsvojesredine.

VIII.IGREElementarneištafetneigre.

1. Vođenjeloptelijevomidesnomrukomnaizmjenice,nisko,visokoidokorakom(K).2. Hvatanjeloptejednomrukomuskoku(K).3. Dodavanje lopte objema rukama od tla, s grudi iznad ramena i glave te jednom

rukomsastraneiodtlaizkretanja(K).4. Ubacivanjelopteukošjednomrukomprekoglave(K).5. Pivotiranje(K).6. Slobodnobacanje(K).7. Osobnaobranapreuzimanjemigrača(K).8. Fintiranjespromjenomsmjerainačinadodavanjalopte(K).9. Oduzimanjelopteprivođenjuiubacivanjuukoš(K).10. Blokade,kombinacijenapadaiobranesdvaigrača,striigrača,sjednimcentrom(K).11. Igranadvakošasprimjenompravila(K).12. Donjeodbijanjeloptejednomrukomuvisinibokaitla(O).13. Idividualninapadservisomismečom(O).14. Obranaustražnjojliniji(O).15. Igraprekomrežesprimjenompravila(O).16. Blokpojedinačniigrupni(O).17. Taktikanapadaputemtrećelopte(O).18. Udarciloptenavratasotklonomusuprotnustranu(R).19. Blokiranjejednomiobjemarukama(R).20. Primanjeloptepreuzimanjem(R).21. Napads9m(R).22. Individualniiskupniprotunapad(R).

Page 409: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

410

23. Igraunapaduiobraniuspecifičnimuvjetima(R).24. Izvođenjepoluvolejivolejudaraca(N).25. Oduzimanjelopteizbijanjem(N).26. Dribling(prelaženjeprotivničkogigrača).

IX.OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Pripremne vježbe za povećanje mišićne mase i motoričkih i funkcionalnihsposobnostiprimjenomdinamičkihvježbiuserijamasaibezopterećenja.

TREĆIRAZRED(Učenici)CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenim odabirom kinezioloških operatora i dalje nastaviti utjecati na razvojmorfološkogstatusaučenika,aposebicenapovećanjesnagerukuiramenogpojasa;

Primjerenimnastavnimtemamanastavitirazvijanjeaerobnihianaerobnihsposobnosti. Utjecatinaštoboljirazvojopćemotorikeučenika; Usmjeravanjeučenikazašportskimstvaralaštvomusmjeruindividualnihdostignuća; Podizanje svijesti učenika o važnosti prakticiranja športskih aktivnosti u vrijeme

slobodnihaktivnosti.Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo15minuta.2. Brzotrčanjedo60m–letećistart.3. Štafetnotrčanje4x80mpremapraviluIAAF‐a.4. Individualnadostignuća,100,400i1500m.5. Trčanjeprekoniskihprepona. 

II.SKOKOVI1. Troskok‐tehnikazaleta,odrazaidoskoka.2. Skokuvisidalj,individualnamotoričkadostignuća.

III.BACANJE

1. Bacanjekugletehnikom“OBrien”5kg.IV. VIS,UPOR,PRESKOCI

1. Visstrmoglav,visuznjeto,uporstražnji.2. Premetnaprijed3. Nauporjašući,kovrtljajnazad,podmetnisaskok(P).

V. RAVNOTEŽNIPOLOŽAJ

1. Ramenistoj,kolutdosjedaraznožno(R).VI. BORILAČKEVJEŽBE

1. Zahvatigušenja.2. Obranaodzahvatagušenja.

VII.PLESNESTRUKTURE

1. Društveniplesovi:izborsuvremenihplesova.

Page 410: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

411

VIII.IGRE

1. Primjenaskokšutauigri(R).2. Igraunapaduiobranisigračemvišeiliigračemmanje(R).3. Vođenjeloptespromjenomsmjerakretanja(K).4. Situaciono vođenje i dodavanje lopte, promjenomnačina vođenja i dodavanja lopte

(K)krozigru.5. Primanjelopteidodavanjeusloženimsituacijama(O).6. Gornjilelujavi–skokservis(O).7. Primjenapravilakrozigruisuđenje(O)8. Igranadvagola,primjenataktike(RiN).

IX.OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Pripremnimvježbamautjecatinaštoskladnijimorfološkirazvojisustavnopovećanjemotoričkih i funkcionalnih sposobnosti primjenom dinamičkih vježbi u serijama soptimalnimopterećenjem.

ČETVRTIRAZRED(učenici)

CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenim odabirom kinezioloških operatora i dalje nastaviti utjecati na razvojmorfološkog statusa učenika, a posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa,snagetrupaidonjihekstremiteta;

Primjerenimnastavnimtemamanastavitirazvijanjeaerobnihianaerobnihsposobnosti. Usvajanje određenog stupnja motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje

zdravlja; Usmjeravanjeučenikazašportskimstvaralaštvomusmjeruindividualnihdostignuća. Osposobitiučenikezasamostalnoorganiziranješportskihaktivnosti.

Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo20minuta.2. Brzotrčanje40‐60m.3. Štafetnotrčanje4x100mpremapraviluIAAF‐a.4. Individualnadostignuća,100,800m.5. Individualnadostignuća,kros2000m.

II.SKOKOVI

1. Skokuvis,daljitroskok‐individualnamotoričkadostignuća.

III.BACANJA1. Bacanjekugletehnikom“OBrien”5kg.–individualnamotoričkadostignuća

IV. VIS,UPORI,KOVRTLJAJIIPRESKOCI

1. Kovrtljajnaprijedinazadizuporajašućeg(P).2. Iskretnazadiznjiha(K).3. Sastav:poizborunadvijesprave.

Page 411: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

412

V. BORILAČKEVJEŽBE1. Samoobrana: tehnika obrane od napada različitim predmetima, blokadom i

zahvatompolugauzglobulakta,ramenaišake.VI.PLESNESTRUKTURE

1. Realizacijarazličitihplesnihritmova:disco‐plesovi.VII.IGRE

1. Ubacivanjelopteukošizvođenjaodozdoispoluokretom(K).2. Kombiniranaobranazona–čovjek(K).3. Primjenasvladanetehnikekrozigru(K).4. Situacijskododavanjeidizanjelopte(O).5. Igraunapaduiobrani,različitevarijante(O).6. Igraprekomrežekaomomčadskaigra(O).7. Igranadvagola,primjenataktike(RiN).8. Organizacijanatjecanjaivođenjeutakmica(K,R,O,N).9. Suđenjeutakmicaivođenjezapisnika(K,R,O,N).

VII. OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Pripremnim vježbama utjecati na što skladnijimorfološki razvoj i sustavno povećanjefunkcionalnih sposobnosti kardiopulmonalnog i lokomotornog sustava primjenomdinamičkihvježbiuserijamasoptimalnimopterećenjem.

DOPUNSKIPROGRAMI

Škole koje nemaju uvjeta za provođenje nekih nastavnih cjelina osnovnog program, a imajuuvjetezaizvođenjedopunskogšportskogprograma,poželjnobibilouoperativniplaniprogramuvrstitielementedopunskogprogramatj.aktivnosti,kaoštosu:badminton,stolni tenis, tenis,plivanje,skijanje,rolanje,aerobikidrugo.PRVIRAZRED(učenice)CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenimodabiromkineziološkihoperatorautjecatinamorfološki statusučenica, aposebicena proporcionalanrazmjerizmeđumišićnogipotkožnogmasnogtkiva;

Izborom nastavnih tema razvijati motoričke sposobnosti: brzinu, eksplozivnu snagu,preciznost,koordinacijuiravnotežu;

Primjerenimnastavnimtemamanastavitirazvijanjeaerobnihianaerobnihsposobnosti. Utjecatinaštoboljirazvojopćemotorikeučenica; Razvijanjesvijestikodučenicazaprivikavanjemnaodgovarajućevježbanjeizavrijeme

mjesečnogciklusa,posebiceučenicekojeimajusmetnji(dismenoreja); Utjecatinajakostigibljivostkarličnogpojasainasnaguleđnemuskulature,štojeuvjet

zanesmetanorazvijanjeostalihorganskihsustava.Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo8minuta.2. Trčanjekratkihdionica„leteće“20‐40m.

Page 412: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

413

3. Trčanjedužihdionicasvisokimstartom60do80m.4. Štafetnotrčanje–tehnikaprimopredajepalice,odozdo.5. Poligonispreprekama.

 II.SKOKOVI1.Skokudaljkoračnomtehnikom–1,5korak.

2.Skokuvisopkoračnomtehnikom(stradle).

III.BACANJE1. Bacanjemedicinkeod1,2i3kgjednomiobjemarukama.2. Bacanjelopticaudaljrazličitihtežinasgađanjemciljeva.

IV. VIS,UPOR,PENJANJE1. Njihomstrancepremahodnožnonanižupritku(R).2. Klimompremahzgrčeni(R).3. Izvisaležećegprednjeguzmahnavišupritkuodrivomjednenoge(R).4. Višepremetastrancepovezano.5. Stojnarukama.6. Stojnarukamakolutnaprijed.

V. RAVNOTEŽNIPOLOŽAJ

1. Naskok u upor čučeći, galop naprijed, otvoreno‐zatvoreni poskok, «mačji» skok,«leteći»skok,okretiučučnjuiusponunaobjenogeza180°‐greda40,80cm.

VI. PRESKOCI

1. Odbočkaulijevuidesnustranu.

VII. BORILAČKEVJEŽBE1. Padovi:naprijed,nazadiustranu.2. Bacanje:prekoramena,nožnoiručno.3. Zahvatidržanja.

VIII.PLESNESTRUKTURE

1. Kruženje rukamau čeonoj,bočnoj i vodoravnoj ravniniobručem, loptom,vijačomu mjestuikretanju.

2. Zamasiikruženjapruženomnogomučeonojibočnojravnini.3. Križniokreti«valom»za180°i360°uobjestrane.4. Spiralniokretulijevuidesnustranu.5. Poskoci u mjestu prednoženjem, zanoženjem i odnoženjem uz bacanje i hvatanje

lopte.6. Dalekovisokiskok,mačjiskok7. Korakvalcera,poloneze;kretanjeuobjestraneuzradnoguirukuuraznimtlocrtnim

oblicima.8. Realizacijakretnjomurazličitimritmičkimobrascima.9. Društveniplesovi:valcer,polka.

10. Izbortradicijskihplesovaizokružja.IX.IGRE

1. Elementarneištafetneigre.2. Vođenjeloptelijevomidesnomrukomspromjenombrzineismjerakretanja(RiK).3. Hvatanjeidodavanjeloptejednomiobjemarukamaumjestuikretanjuspromjenom

brzineismjerakretanja(RiK).4. Pobiranjeloptejednomrukomuzpomoćdrugeiobjemarukamaodozdo(RiK).5. Ubacivanje lopteukošizkretanja,nakonvođeneilidodaneloptepolaganjemiskok

Page 413: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

414

šutom(K).6. Udarcinavratasmjestaiizkretanja(R).7. Vođenjelopteunutarnjimivanjskimdijelomhrptastopala(N).8. Udarcisredinomhrptastopalaiunutarnjomstranomstopala(N).9. Primanjelopteunutarnjomstranomstopala(N).10. Dodavanjeloptenogom(N).11. Igra"malinogomet".12. Vršnoipodlaktičnoodbijanjelopte,donje,srednjeivisokoizosnovnogodbojkaškog

stavaikretanja(O).13. Gornji(tenis)servis(O).14. Blok:pojedinačni(O).15. Smečizzaletasunožnimodrazom(O).16. Miniodbojka3:3.

X.OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Primjenom submaksimalnih dinamičkih podražaja i eksplozivnih dinamičkihpodražajautjecatinapovećanjemišićnemase,posebnomišićatrupa.

DRUGIRAZRED(Učenice)

CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenim odabirom kinezioloških operatora nastaviti utjecati na morfološki statusučenika, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnogmasnogtkiva;

Izborom nastavnih tema razvijati motoričke sposobnosti: brzinu, eksplozivnu snagu,preciznost,koordinacijuiravnotežu;

Primjerenim nastavnim temama i dalje nastaviti razvijanje aerobnih sposobnosti spostupenim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (prsno idijafragmalnodisanje);

Usmjeravanjeučenicazašportskimstvaralaštvomusmjeruindividualnihdostignuća; Utjecatinaštoboljirazvojopćemotorikeučenica.

Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo10minuta.2. Brzotrčanjedionica20‐60mizvisokoginiskogstarta.3. Trčanjedužihdionicado120m.4. Individualnadostignuća,100,400i800m.5. Štafetnotrčanje4x60mpremapraviluIAAF‐a6. Poligonipreprekauprirodnimuvjetima.

 II.SKOKOVI

1. Skokudalj–individualnamotoričkadostignuća2. Skokuvis‐individualnamotoričkadostignuća

III.BACANJE

1. Bacanjemedicinkeod3kgsuvanjem.2. Bacanjelopticarazličitetežineuciljidaljinuzaletom3. Bacanjekugleod3kg“OBrien”tehnikom.

Page 414: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

415

IV. VISIUPORI

1. Klimompremahraznožni(R). 2. Uporprednjinavišojpritki,spustnaprijeduvisležećiprednji(R).3. Premetstranceizzaletaiposkoka.

V. PRESKOCI

1. PrednoškaVI. BORILAČKEVJEŽBE

1.Bacanje:bočnoinožno.2.Obranaodudaraca,zahvatadržanjaigušenja.3.Udarcirukamainogama(karate)

VII. RAVNOTEŽNIPOLOŽAJ

1. Naskokpremahomjednenogeodnožnodouporajašućeg;polkinkorak,tupfer,škarenaprijed,vagaizskoka,saskok«jelenji»,saskokuvito–greda40–80cm.

VIII.PLESNESTRUKTURE

1. Zamasiikruženjaimpulsomstrakomumjestuikretanju.2. Zamasi i kruženja pruženom nogom u kretanju plesnim koracima (valcer, polka,

galop).3. Spiralniokretsloptomuobjestrane.4. Okretizposkokaza180°i360°uobjestrane.5. Otvoreni–zatvoreniposkoknamjestuiukretanju.6. «Jelenjiskok»7. Skok"škare"povezanonaprijed–nazad.8. «Leteći»skokvijačom.9. «Vaga»zanoženjemizokretaza360°.10. «Vaga»izskoka«kadet».11. Preskakanjevijačenaprijedinazadkrižanjemruku.12. Sinusoidatrčanjem,niskim«letećim»skokovimauzvođenjelijeveidesneruke13. Društveniplesovi:tangoirockplesovi.14. Izbortradicijskihplesovaizokružja.

IX.IGRE

1. Elementarneištafetneigre.2. Vođenjeloptelijevomidesnomrukomnaizmjenice,nisko,visokoidokorakom(K).3. Hvatanjeloptejednomrukomuskoku(K).4. Dodavanjelopteobjemarukamaodtla,sgrudiiznadramenaiglavetejednomrukom

sastraneiodtlaizkretanja(K).5. Ubacivanjelopteukošjednomrukomprekoglave(K).6. Pivotiranje(K).7. Slobodnobacanje(K).8. Osobnaobranapreuzimanjemigrača(K).9. Fintiranjespromjenomsmjerainačinadodavanjalopte(K).

10. Oduzimanjelopteprivođenjuiubacivanjuukoš(K).11. Blokade,kombinacijenapadaiobranesdvaigrača,striigrača,sjednimcentrom(K).12. Igranadvakošasprimjenompravila(K).13. Donjeodbijanjeloptejednomrukomuvisinibokaitla(O).14. Idividualninapadservisomismečom(O).15. Obranaustražnjojliniji(O).16. Igraprekomrežesprimjenompravila(O).17. Blokpojedinačniigrupni(O).

Page 415: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

416

18. Taktikanapadaputemtrećelopte(O).19. Udarciloptenavratasotklonomusuprotnustranu(R).20. Blokiranjejednomiobjemarukama(R).21. Primanjeloptepreuzimanjem(R).22. Napads9m(R).23. Individualniiskupniprotunapad(R).24. Igraunapaduiobraniuspecifičnimuvjetima(R).

X.OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE1. Pripremne vježbe za održavanje ravnoteže izmeđumišićnemase tijela i potkožnogmasnogtkiva,posebicevježbefleksibilnostiprimjenomdinamičkihvježbiuserijama.

TREĆIRAZRED(Učenice)

CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenimodabiromkineziološkihoperatoranastavitiutjecatinarazvojmorfološkogstatusaučenika,aposebicepreventivnimutjecajemprotivpojavecelulita;

Izborom nastavnih tema razvijati motoričke sposobnosti: brzinu, eksplozivnu snagu,preciznost,koordinacijuiravnotežu;

Primjerenim nastavnim temama i dalje nastaviti razvijanje aerobnih sposobnosti spostupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (prsno idijafragmalnodisanje);

Usmjeravanjeučenicazašportskimstvaralaštvomusmjeruindividualnihdostignuća. Usvajanje određenog stupnja motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje

zdravlja.Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempomdo12minuta.2. Brzotrčanjekratkihdionica40do80m.3. Štafetnotrčanje4x60mpremapraviluIAAF‐a.4. Individualnadostignuća,100,400i1000m.5. Trčanjeprekoniskihprepona.6. Trčanjedionicaod120do150m.7. Orijentacijskotrčanje.

 II.SKOKOVI

1. Skokuvisidalj,individualnamotoričkadostignuća.

III.BACANJE1. Bacanjemedicinske3do5kgsuvanjem.2. Bacanjekugletehnikom“OBrien”4kg.

IV.VIS,UPORI,POTPORI1. Stojnarukamaiprijelazukolutnaprijed.2. Iz upora prednjeg na donjoj pritki, premahom odnožno naprijed upor jašući ipremahomodnožnonatraguuporprednji(R).

V. RAVNOTEŽNIPOLOŽAJ

1. Naskokuuporčučećisodnoženjem,frontalno.

Page 416: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

417

2. Valcerkoraksokretomza180°najednojnoziulijevuidesnustranu–greda40,80cm.

VI. BORILAČKEVJEŽBE

3. Zahvatigušenja4. Obranaodzahvatagušenja

VII.PLESNESTRUKTURE

1. Bacanjeihvatanjeobručapovezanosplesnimkoracima.2. Krugvijačomuvodoravnojravniniiznadglaveipovezanospreskokom(«osmica»)u

mjestuikretanju.3. Preskakivanjevijačeplesnimkoracima.4. Preskakivanjevijače«škarama»pogrčeno.5. Sastav (vijača) – sastav prema Individualnim sposobnostima učenica s obveznim

elementimaukombinacijipoosobnomizboru.6. Društveniples:samba,rumba,ča,ča,ča

VIII. IGRE

1. Primjenaskokšutauigri(R).2. Igraunapaduiobranisigračemvišeiliigračemmanje(R).3. Vođenjeloptespromjenomsmjerakretanja(K).4. Situacionovođenje idodavanje lopte,promjenomnačinavođenja idodavanja lopte

(K)krozigru.5. Primanjelopteidodavanjeusloženimsituacijama(O).6. Gornjiservisprekoglave(bočni)(O).7. Primjenapravilakrozigruisuđenje(O)

IX.OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Pripremnimvježbamautjecatinaštoskladnijimorfološkirazvojisustavnopovećanjemotoričkih i funkcionalnih sposobnosti primjenom dinamičkih vježbi u serijama soptimalnimopterećenjem.

ČETVRTIRAZRED(učenice)CILJEVIIZADAĆE:

Primjerenimodabiromkineziološkihoperatoranastavitiutjecatinarazvojmorfološkogstatusaučenica,aposebicepreventivnimutjecajemprotivpojavecelulita;

Pravilnim odabirom nastavnih tema utjecati na razvijanje mišićnih skupina bitnih zabiološkufunkcijužene;

Primjerenim nastavnim temama i dalje nastaviti razvijanje aerobnih sposobnosti spostupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (prsno idijafragmalnodisanje);

Usvajanje određenog stupnja motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanjezdravlja,njegovanjehigijenskihnavikainavikazaočuvanjeikorištenjezdraveprirodnesredine.

Page 417: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

418

Pregledprogramskihsadržaja:I. TRČANJE

1. Cikličnokretanjerazličitimtempompreko12minuta.2. Brzotrčanje40,60i80m.3. Štafetnotrčanje4x80mpremapraviluIAAF‐a.4. Individualnadostignuća,100,1000m.5. Orijentacijskotrčanje

II.SKOKOVI

1. Skokuvisiudalj‐individualnamotoričkadostignuća.III.BACANJA

1. Bacanjekugletehnikom“OBrien”4kg.IV. VIS,UPORI,KOVRTLJAJIIPRESKOCI

1. Premetstranceizzaletasokretomza180°.2. Njihomiliklimompodmetnisaskok.3. Predljuljajemokretza180°.

V. RAVNOTEŽNIPOLOŽAJ

1. Korak‐dokorakstrancepovezanoskorakomiokretomza180°. 2. Skokspromjenomnogu.3. «Vaga»izhodanja,trčanja,poskokaiskokova.

VI. BORILAČKEVJEŽBE

1. Samoobrana:tehnikaobraneodnapadarazličitimpredmetima,blokadomizahvatompolugauzglobulakta,ramenaišake

VII.PLESNESTRUKTURE1. Kotrljanjeobručapovezanosaskokovimaprekoobručaikrajobruča.2. Prebacivanjeloptegornjimidonjimčeonimlukomidonjimbočnimlukom.3. Izbacivanjelopteuvrtanjem.4. Izbacivanjeloptepovezanosokretom.5. Kruženjelopteokotijelapovezanosudaranjemlopteotlo.6. Kotrljanjelopteporukama.7. Kotrljanjeloptepotluuraznimpravcima.8. Realizacijarazličitihplesnihritmova:društveniplesovi.

VIII.IGRE1. Ubacivanjelopteukošizvođenjaspoluokretom(K).2. Kombiniranaobranazona–čovjek(K).3. Situacijskododavanjeidizanjelopte(O).4. Dizanjeloptenasmečisprediizasebe–prekoglave(O)5. Obranauprednjojistražnjojliniji(O).6. Igraprekomrežekaomomčadskaigra(O).

VIII. OPĆEPRIPREMNEVJEŽBE

1. Pripremnim vježbama postupno utjecati na povećanje funkcionalnih sposobnostiprimjenomdinamičkihvježbiuserijamasopterećenjem.

Page 418: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

419

DOPUNSKIPROGRAMI

Školekojenemajuuvjetazaprovođenjenekihnastavnihcjelinaosnovnogprogramaaimajuuvjete za izvođenjedopunskog športskog programa,uoperativni plan i programpoželjnobibilo uvrstiti elemente dopunskog programa tj. aktivnosti, kao što su: badminton, stolni tenis,tenis,plivanje,skijanje,rolanje,aerobikidrugo.DOPUNSKIPROGRAM

Sadržajdopunskogaprogramanijestrogoodređen.Dopunskim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove

djelatnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika ipripremitiučenikezaizvannastavneiizvanškolskedjelatnosti.

Težište djelatnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalnoučenjeimogućnostitrajnogasamostalnogbavljenjetomdjelatnošću.Tosu:1.Športovikojidosadnajčešćenisubiliuškolskimprogramima:

Veslanje, Stolnitenis, Klizanje, Plivanje, Skijanje, Badminton, Biciklizam, Orijentacijskotrčanje, Tenis,idr.

2.Aerobik,bodybuilding idrugedjelatnosti,kao ionekojećesesvremenompojaviti ibitiomiljene.

Odabiromnavedenihdjelatnosti i športova,učenici imajumogućnostiproširiti znanja isposobnosti, stečene u osnovnom programu, na druge športove i djelatnosti, te usvojiti novespoznaje,različiteodonihizosnovnogaprograma.OKVIRNIPROGRAMITJELESNEIZDRAVSTVENEKULTUREZAUČENICEIUČENIKEKOJIIZZDRAVSTVENIHRAZLOGAMORAJUOSTVARITIPOSEBANPROGRAM

Posebanprogramnastavetjelesneizdravstvenekulturezaučenikeoštećenogazdravljaima višestruku odgojno‐obrazovnu rehabilitacijsku, primjenjivu i psihosocijalnu vrijednost.Navedenevrijednostisuuulozihumanizacijecjelokupnogaodgojno‐obrazovnogarada.Za učenike oštećenoga zdravlja programi se izrađuju po vrsti i stupnju oštećenja zdravljasvakogapojedinca.KlasifikacijaoštećenjazdravljaposkupinamauovomjeprogramuusklađenasklasifikacijomWHO(Svjetskezdravstveneorganizacije).

Na temelju utvrđenoga zdravstvenoga stanja, dobi, spola i dobivenih najvažnijihpriopćenja o inicijalima morfološkim, funkcionalnim i motoričkim osobitostima učenika,nadležni školski liječnik i profesor TZK utvrđuju program tjelesne i zdravstvene kulture zasvakogapojedinačnonapočetkusvakeškolskegodine.

Budućidanijemogućeunaprijeddatiodređenprogramkineziterapijskogapostupkazasvakupojedinubolest,ovdjesunavedenikarakterističniuzrociraznihkineziološkihdjelatnosti,kojesuindicirane(korisne)zaublažavanjeiuklanjanjepojedinihskupinabolesti.Istodobnoseupozorava na sadržaje i okolnosti, koji mogu biti štetni, ako se primjenjuju kod određenihskupinebolesti.

Page 419: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

420

Nazivskupinebolestiimogućiprogramskisadržaji1.BOLESTICIRKULARNOGASUSTAVAPrimjenarazličitihoblikahodanjai laganogtrčanja.Posebnoizabranevježberepetitivnesnagezapojedinedijelove tijelabezvećih, aposebno statičkihopterećenjaprimijenjeneu različitimpoložajima. Estetska gimnastika i ples manjega intenziteta. Izbjegavati sadržaje koji izazivajustres,strahibilokojuvrstunervnenapetosti.Štočešćeboravitiivježbatiuprirodi,plivatiuvodinajpovoljnijetemperature.Programskesadržajeizvoditiuzglazbu.2.BOLESTIMIŠIĆNOKOŠTANOGASUSTAVAIVEZIVNOGATKIVAPosebno izabrane vježbe repetitivne snage, istezanja i labavljenja za pojedine dijelove tijela.Vježbeizvoditibezislakšimopterećenjem.Osobitoodabranilakšisadržajigimnastičkihvježbi.Korisnesuvježbe"strečinga".Plivanjeuvodiodgovarajućetemperature.Vožnjabiciklagdjejetoindicirano. Osnovne i športske igre prilagođene određenima zdravstvenim potrebama imogućnostima učenika. Različiti oblici vježbi u vodi s opterećenjem ili bez opterećenja.Primjenjivatiopćepripremnevježbezapotrebeopćihmorfološkihpromjena.Štočešćeboravitiuprirodi.Posebno skrbiti da temperaturaprostora,ukojem se izvodiprogramTZK, bude štoprimjerenija.3.BOLESTIDIŠNIHORGANAProvoditiposebnoizabranevježbedisanjabezilisopterećenjemnaštojemogućečišćemzraku.Odabirati vježbe lakšega strukturalnog sklopa,posebno receptivne snage, zapojedinedijelovetijela. Provoditi razne oblike hodanja i laganoga trčanja (gdje je to indicirano), osobito uprirodnimuvjetima.Provoditi,alipažljivoprilagođenezdravstvenomstanjuučenika,osnovneišportske igre. Pješačiti u prirodi na različitim udaljenostima i pozorno izabranim nagibimaterena (hodanje uzbrdo i nizbrdo). Programirati orijentacijsko hodanje u prirodi. Provoditiljetovanje i zimovanje po posebnom redu. Ne smije se dopustiti vježbanje u hladnom,zagušljivomiprašnjavomprostoru.Kadgodjetomogućeprogrameizvoditiuzglazbu.4. BOLESTI ŽLIJEZDA S UNUTRAŠNJIM IZLUČIVANJEM, POREMEĆAJIMAMETABOLIZMA,PREHRANEIIMUNITETASvi prirodni oblici kretanja i igre uz optimalno doziranje opterećenja. Pješačenje u prirodi.Posebno izabrane gimnastičke vježbe bez statičkih naprezanja. Plivanje i ples bez većihopterećenja. Što više boraviti u prirodi. Ljetovanja i zimovanja provoditi isključivona temeljumedicinskihuputa.Izbjegavatisituacijeukojimadolazidostresaistraha.Programeizvoditiuzglazbu.5.BOLESTIOČIJUProvoditirazneoblikeumjerenogahodanjai laganogatračanja.Vježbeorijentacijeuprostoruivremenu.Posebno izabranevježbeza jačanje, labavljenje i istezanjemišića.Vježbe repetitivnesnagezapojedinedijelovetijela,bezstatičkihnaprezanja.Posebnoizabranevježbekoordinacijeiravnoteže.Raznevrsteposebnoodabranihosnovnihišportskihigara.Plesisvedrugesadržajeizvoditiuzglazbu.Izbjegavatisvevrstestatičkihopterećenjaiborilačkešportove.Vježbati,kadajetomoguće,uzglazbu.Upražnjavatipripremnevježbe.6.BOLESTIPROBAVNIHORGANARazni oblici hodanja i laganoga trčanja, posebno izabrane elementarne i športske igre.Primjenjivati što više opće pripremne vježbe, plivanje i ples uz odgovarajuće određivanjeopterećenja. Izbjegavati sve djelatnosti koje uvjetuju potrese tijela ili izazivaju strah. Pomogućnostimasvevježbeizvoditiuzglazbu.7.BOLESTIŽIVČANOGASUSTAVAProvoditi posebno izabrane i po težini određeneprirodneoblike kretanja. Posebno izabrane iprilagođeneosnovneišportskeigre.Uzodgovarajućeprilagođavanjeopterećenja,primjenjivati

Page 420: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

421

estetsku gimnastiku i ples. Što više koristiti opće pripremne vježbe. Sve djelatnosti, što jemogućeviše,izvoditiuprirodiiuzprimjerenuglazbu.Izbjegavatisvesadržajekojimogudovestidostresova,strahaibilokakveživčanenapetosti.8.BOLESTIUROGENITALNOGASUSTAVAPrimjenjivatisveobliketjelesnihdjelatnosti,kojesuprilagođenezdravstvenomstanjuučenika.Poglavitosuprimjereneprilagođenepripremnevježbe.Izbjegavatisvedjelatnostikojeizazivajusnižavanje temperature tijela. U pravilu sve programske sadržaje valja izvoditi u što boljimuvjetima.Nisudopušteniosadržajikojidovodedovećihpotresatijela.9.DUŠEVNIPOREMEĆAJIMogu se primjenjivati svi prirodni oblici kretanja, koji su prilagođeni ovoj bolesti. Posebnoizabrane i prilagođene osnovne i športske igre. Estetska gimnastika i ples uz poseban nadzoropterećenja. Sve oblike pripremnih vježbi uz prilagođeno opterećenje. Posebno primjenjivativježbe koordinacije, vježbe ravnoteže, vremenske i prostorne orijentacije. Posebno su korisniizleti, ples i uopće rad u prirodi. Kada je to moguće, programske sadržaje, treba izvoditi uzglazbu. Posebno izbjegavati sve sadržaje koji izazivaju živčane napetosti, strah, stresove imogućeagresivnosti.10.BOLESTIUHAUpražnjavati sveprirodneoblikekretanja.Posebno izabrane i prilagođeneosnovne i športskeigre.UpotrebljavatiTZK,kojipridonosedjelotvornijemsnalaženjuuprostoruivremenuteopćojmeđuljudskoj povezanosti. Posebno treba primjenjivati opće pripremne vježbe u vodi, ako sumedicinskikontraindicirane i akonepostojimogućnostprimjene sigurnihzaštitnih sredstava.Treba što više rabiti ples, pješačenje i druga kretanja u prirodi, zimovanje, ljetovanje itaborovanje,jersutedjelatnostipozitivne,premdaikodovihaktivnostitrebapazitidanekaodnjihnenaškodizdravljuučenika.11.BOLESTIKRVIIKRVOTVORNIHORGANAKod ovih bolesti možemo upotrebljavati sve prirodne oblike kretanja pod uvjetom da buduprilagođena mogućnostima svakoga učenika. Primjereno određene opće pripremne vježbe,osnovne i športske igre uz osobitu pozornost na opterećenje. Provoditi ples uz glazbu, aliopreznokadjeupitanjuopterećenjeidužinatrajanjadjelatnosti.Akojeikodkogamedicinskiindicirano,valjaprovoditiplivanje,vježbeuvodiiigreuvodisprimjernomtemperaturomvode.Izbjegavatisvevrstestatičkihnaprezanja,poglavitovećihmišićnihskupina.Svevježbe izvoditina svježem zraku i u prostorijama, koje nemaju nagle izmjene temperature. Korisno je, ali uzodgovarajuće pripreme i oprez, primjenjivati zimovanje i ljetovanja. Izbjegavati sve stresove,strahiuznemirenost.Uvijek,kadajetomoguće,valjavježbatiuzglazbu.12.ZARAZNEIPARAZITARNEBOLESTIProvoditiposebnoizabraneipotežiniodređenesveprirodneoblikekretanja.Posebnoizabraneopće pripremne vježbe za pojedine mišićne bolesti. Duža pješačenja u prirodi su korisna.Izbjegavatisvastatičkanaprezanjaivježbanjeuhladnomuinehigijenskomprostoru.Vježbatiuzprimjerenuglazbu.13.BOLESTIKOŽEIPOTKOŽNOGAMASNOGATKIVADopušteno je koristi sve prirodne oblike kretanja, opće pripremne vježbe u cilju jačanja,istezanja i labavljenja mišića pojedinih dijelova tijela. Posebno prilagođene osnovne igre.Korisnojepješačenjenaraznimudaljenostima.Sveprogramskesadržajetrebaizvoditinačistomzrakuiuzglazbu.Plivatiivježbatiumorskojvodi,akojemedicinskiindicirano.14.OZLJEDEPosebnoizabraniiprilagođenisusviprirodnioblicikretanja,osnovneišportskeigre,pripremnevježbezapojedinedijelovetijelabezisopterećenjem.Posebnoorganiziranopješačenjeidrugi

Page 421: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

422

sadržajiuprirodi ivodi,akosumedicinski indiciram. Izbjegavatisvanaprezanja iuvjeterada,kojimoguuzrokovatikontraindikacije.Pomogućnostisadržajeizvoditiuzodgovarajućuglazbu.PROGRAMTJELESNEIZDRAVSTVENEKULTUREZAUČENIKEKOJISENALAZEURAZDOBLJUZDRAVSTVENOGAOPORAVKA

Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira napromjenetemperature,navrstijakostopterećenja.Zatojeprijekopotrebitodaseposlijeozljedai preležane bolesti program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima,koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenikeoštećenogazdravlja.Prematomu,zasvakogaučenikaurazdobljuzdravstvenogaoporavkavaljaizraditiposebanprogram,kojiimazadaćuštobržegaidjelotvornijegoporavka.DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTE

Zbog znatnih razlika u zanimanjima i uvjetima rada, potrebito je svaku školu ostvaritiprogramske zadaće, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnima iizvanškolskima djelatnostima, čime se može znatno utjecati na postizanje poželjnih ciljeva.Prematomu,nijemogućeunaprijedizraditipouzdaneprogramezaučenikesvihškola.

Naime, neki činitelji umanjuju mogućnost postizanja poželjnih ciljeva kao konstante(npr., materijalni uvjeti) i kao promjenjive kategorije, pa se može očekivati da će se ciljeviprocesavježbanjaostvaritiurasponuodnajmanjedonajpovoljnijemogućih.

Možesepretpostavitidaćeseunajpovoljnijimamaterijalnimuvjetimaradaipostojećimfondom sati nastave ostvariti polovični učinci u gotovo svimapojedinačnim ciljevima procesavježbanja (u razvoju osobina i sposobnosti, koje su promjenjive pod utjecajem vježbanja,promicanju zdravlja, odgoja i usvajanja konvencionalnih i nekonvencionalnih motoričkihpriopćenja),osimuteorijskimaikineziološkimznanjima,čijarazinaufinalnomstanjumožebitiveća.

U sredinama sminimalnim uvjetima radamogu se s postojećim fondom sati ostvaritipromjenjivi rezultati. Znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, opromicanju zdravlja i odgojnih učinaka. Nešto veći rezultati mogu se ostvariti u stjecanjunekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja izšportovazakojesupotrebitiposebniprostoriioprema.

Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnimpretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnosizmeđu genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazujezakonomjernetežnje,kojesemorajuuzetiuobzir.

Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i temelj su za izradbu okvirnihprograma,alineizvedbenih.

Izosnovnogaprograma, tijekomškolskegodine,polaznik izaberedjelatnosti iz jednogado dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošćuponavljanja.

Uizborušporta(djelatnosti)morajuseuvažavatimaterijalniuvjetiškolei,kolikogodjetomoguće,željepolaznika.

Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti uomjeru1:1:1.

BudućidasepostojećimfondomsaticiljeviizadaćeTZKnemogupotpunoostvariti,bilobiuputnoujednojgodiniprogramizvoditisnajviše20tema.Programskaneprekidnostmorasepoštivatiradikvalitetnijegaitrajnijegausvajanjamotoričkihpriopćenjaiutjecajanatransformacijskeprocese,osobitonafunkcionalnesposobnosti.

Prioritetno treba izabrati djelatnosti kojima se razvija dostatno velika energetskasastavnica,kojaćemoćidjelovatinapreobrazbustanjaiosobinasvakogapojedinogučenika.Toujedno znači da treba izabrati one djelatnosti, koje će moći potpuno provesti s obzirom namaterijalnemogućnostiškole.

Page 422: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

423

IZBORNANASTAVAZAOPĆEGIMNAZIJE

Page 423: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

424

UVODNENAPOMENE

Izborna je nastava dio nastavnoga plana opće gimnazije i ostvaruje se od drugogarazredasdvaizbornasatanastavetjedno.Tijekomgimnazijskogaobrazovanjaučenicimogu,uskladu sa svojim sklonostima, interesima i opredjeljenjima, izabrati jedan, dva ili tri izbornaprograma, što ovisi o broju sati koji je predviđen za ostvarivanje tih programa. To znači daizborninastavniprogramimogubitijednogodišnji,dvogodišnjiitrogodišnji.

Izborniprogramiosiguravajuučenicimastjecanješirega,podrobnijegaidubljegaznanjau pojedinima obrazovnim područjima i nastavnim predmetima. Odgojno‐obrazovni ciljevi izadaće izbornih programa povezani su s obrazovnim područjima i nastavnim programimaobveznih nastavnih predmeta, i oni doprinose da učenici, izbornom nastavom iz nekogapredmeta,temeljitijeiopširnijeupoznajusadržajekojinisuucijelostiipodrobnijeobrađeniuobveznom dijelu nastavnoga programa. Da bi učenici, u skladu sa svojim interesima, mogliodlučiti koji će izborni program izabrati, potrebito ih je prethodno upoznati s njegovimciljevimaisadržajima,aliiduljinomtrajanjaponuđenogaprograma.Obvezniiizborniprogramizajedno osiguravaju potrebitu osnovicu za daljnju izobrazbu na višim i visokim školama tefakultetima.

Predloženi programi, glede opsega nastavne građe i obrade izabranih nastavnihsadržaja, usklađeni su s potrebama gimnazijskoga obrazovanja učenika i doprinose njihovuizboru daljnjega sveučilišnoga obrazovanja. Izborni programi pojedinih nastavnih predmetaovdjesenenudekaozatvoreniipotpunodefiniranimodeli,negosupoticajdaškolaučenicimana razini školskoga kurikuluma ponudi više izbornih programa koji će poglavito udovoljitipotrebama i interesima učenika, uključenih u gimnazijsko obrazovanje. Iako svaki učenik unačeluimapravoizabratiiostvaritibilokojipredloženiizborniprogram,školaćeponuditioneprograme što ih može kvalitetno ostvariti s obzirom na svoje kadrovske i materijalnemogućnosti.

Ovdje se donose izborni nastavni programi po predmetima koji se mogu koristitipoglavito u općim, ali se uz manju prilagodnu mogu koristi u vidu izborne nastave ilifakultativne nastave i posebnih modula i u jezičnim i prirodoslovno‐matematičkimgimnazijama.Bitnojedasekonkretniizbornisadržajiimodulioblikujuipredložeugodišnjemškolskom kurikulumu tih gimnazija, da učenicima omoguće što kvalitetnije i plodnijesrednjoškolskoobrazovanjeipripremuzanastavakškolovanja.

Page 424: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

425

JEZIČNOPODRUČJE

HRVATSKIJEZIKISTRANIJEZICI

HRVATSKIJEZIKPROGRAMSKAGRAĐA

DRUGIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:1.JEZIKPotanjeupoznavanjesodabranimdjelimakojailustrirajučetiriglavnahrvatskaknjiževnojezičnatipasredine18.stoljeća:

a) čakavskiknjiževnojezičnitip,npr.posveta"Judite"MarkaMarulića(1521.),b) štokavski književnojezični tip (na primjeru jezika Bartula Kašica u "Ritualu rimskom",

1640.),c) hibridni književnojezični tip, npr. pismo Jurja Zrinskoga Petru Balijardiću (i drugi

tekstovipripadnikaozaljskogakruga)id) kajkavskiknjiževnojezični tip(odlomci izdjelaAntunaVramca, JurjaHabdelića ili Jurja

Muliha).

JEZIČNAIKULTURNATRADICIJAUHRVATSKOJIBIH(OD15.DO18.STOLJEĆA).2.KNJIŽEVNOST,KAZALIŠTEIMEDIJSKAKULTURAKNJIŽEVNADJELAIlijaCrijević:Knjižnici‐OdaDubrovniku‐ElegijeFlaviji(Lili2.),IvanBunićVučić:Plandovanija,IgnjatĐurđević:UzdasiMandaljenepokornice:Uzdisanjeprvo,Uspoznanju,FranKrstoFrankopan:Gartliczačaskartiti,FilipGrabovac:Cvitrazgovora‐SlavaDalmacije,MatijaDivković:Beside(odlomak),BartulKašić:Ritualrimski(Predgovor),JurajKrižanić:Politika(Predgovor),Kajkavskiislavonskipisci(izbor),Književnostbosanskihfranjevaca(izbor).KAZALIŠTE:Glumacikazališnapublika.Renesansnokazalište(posebnouDubrovniku).Baroknokazalište(posebnouDubrovniku).Isusovačkokazalište.Klasicističkokazalište.Kazališteu18.stoljeću.DubrovačkeljetneigreiSplitskeljetneigre.

DOKUMENTARNIFILM

Page 425: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

426

Značajkeizraza;vrste;kratkapovijestdokumentarnogfilmausvijetu,uHrvatskojiBiH.

FILMOVIR.Sremac:Zelenaljubav,Stranac,Vrijemešutnje,K.Papić:Malaseoskapriredba,O.Gluščević:LjudisNeretve,Podzimskimsuncem,P.Krelja:MariškaBend,Povratak.

RADIOVIJESTTonskizapisraznihprigodaiznarodnoga,društvenogaikulturnogaživota.3.JEZIČNOIZRAŽAVANJEStvaranjepriče.Dramatizacijapripovijetke.Knjigasnimanjapopripovjetki,ulomkuromanailidrame.Književnostigovor.Retoričkevrste(pregled).Retoričkefigure.Razgovor(novinski,radijski,televizijski).Izvješće;obavijest;komentar.Izlaganje;obrazlaganje.

TREĆIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:1.JEZIKObrada glavnih tekstova za upoznavanje standardnojezičnih koncepcija četiriju hrvatskihfilološkihškolau19.stoljeću:

a) Zagrebačke(AdolfoVeberTkalčević,Zagrebačkaškola,b) RiječkeFranKufelac,Kakodasklanjamoimena?),c) Zadarskogakruga(AnteKuzmanić,PoslanicaDalmatincima),d) Vukovaca (Tomo Maretić, Predgovor "Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga

književnogjezika").e) Bosanskohercegovačkeposebnosti.

2.KNJIŽEVNOST,KAZALIŠTEIMEDIJSKAKULTURAKNJIŽEVNADJELAWalterScott:Ivanhoe,KsaverŠandorGjalski:JankoBorislavić,JosipKozarac:MrtvikapitaliiliMedusvjetlomitminom,AugustHarambašić:Izborizpoezije,AdolfoVeberTkalčević:NadalaBakarka,JosipEugenTomić:ZmajodBosne,MilanBegović:Dunjaukovčegu,MilutinNehajev:Vuci.

KAZALIŠTEDramskitekstikazališnapredstava.Redateljidramaturg.Kazališteuprvojpolovici19.stoljeća.

Page 426: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

427

Kazališteudrugojpolovici19.stoljećainapočetku20.stoljeća.NastanakinstitucionalnogkazalištauHrvatskoj.

IGRANIFILMObilježjaivrste;povijestigranogfilma,svijetuiHrvatskojiBiH.FILMOVIA.Babaja:Breza,Pravda,Mirisi,zlatoitamjan,K.Golik:Tkopjeva,zlonemisli,Z.Berković:Ljubavnapismaspredumišljajem.TELEVIZIJSKIFILM(unastavcima)K.Golik:Gruntovčani.3.JEZIČNOIZRAŽAVANJEPisanjepripovijetke.Pisanjedramskogteksta.Pripremagovora;organizacijagovorneporuke.Improviziraniipisanigovor.Slušanjegovora;bilješke.Najavljivanjeradijskogitelevizijskogprograma;intervju;okruglistol;vođenjerasprave...KnjiževnaikulturnatradicijadrugihnarodanatluBiH.

ČETVRTIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:1.JEZIKObradbaonihdijelovahrvatskogaleksikakojinisuobuhvaćeniobveznimdijelomprogramailiseunjemusamospominju(eufemizmi,hiponimi,hiperonimi).Temeljitijeupoznavanjesnajvažnijimdostupnim(pretisnutim)starijimhrvatskimrječnicima(F.Vrančića,I.Belostenca,J.Stullija).Potanje upoznavanje s važnim događajima iz povijesti hrvatskoga standardnog jezika u XX.stoljeću.Upoznavanje s važnijom literaturom o korijenima i vrstama razlika, osobito leksičkih, izmeđuhrvatskogaisrpskogajezika.Upoznavanjesasuvremenimrječnicimahrvatskogajezikai,posebno,srazlikovnimrječnicima.

2.KNJIŽEVNOST,KAZALIŠTEIMEDIJSKAKULTURAKNJIŽEVNADJELAAugustCesarec:Tonkinajedinaljubav,Sindomovine,ĐuroSudeta:Mor,IvoKozarčanin:Samčovjek,ViktorVida:Exvoto–Zavičaj,MirkoBožić:PravednikiliM.Matković,Heraklo,DanijelDragojević:Poezija(izbor),RobertMusil:Čovjekbezsvojstava,MihailBulgakov:MajstoriMargarita,JorgeLuisBorges:Poezija(izbor),MilanKundera:NepodnošljivalakoćapostojanjailiŠala,

Page 427: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

428

SuvremenaknjiževnostBiH(od1945.dodanas)–izbor.

KAZALIŠTE:Dramskaosobaiglumac.Dramaturgijaiteatrologija.Kritičkiiknjiževnoteoretskipristupikazališnojpredstaviidramskomdjelu.Kazališteidrugeumjetnostiu20.stoljeću.Suvremenohrvatskoibosanskohercegovačkokazalište.InstitucionalnaiizvaninstitucionalnakazalištauHrvatskojiBiH.

FILMIKNJIŽEVNOST‐FILMITELEVIZIJA‐FILMIRADIOFILMIKAZALIŠTE‐FILMISTRIPA.Vrdoljak:GospodaGlembajevi,F.Hanžeković:Svogatelagospodar,A.Babaja:Izgubljenizavičaj.TELEVIZIJSKIFILM(unastavcima):D.Marušić:Uregistraturi.

FILMIRADIO:K.Papić:Neksečujeinašglas.

RADIODRAMAZ.Bajsić:Adlibitum.

RADIOVIJEST,RADIOKOMENTARS.Glavašević:PismaizVukovara,Suvremenakulturnazbivanjakoddrugihnarodanabosanskohercegovačkimprostorima.

3.JEZIČNOIZRAŽAVANJEPisanjeeseja.Kritika(književna,kazališna,likovna,glazbena,filmska,radiotelevizijska).Pisanjerasprava.Usmenarasprava.Predavanje.Govor(visoki,srednjiijednostavnistil).Voditeljstvo(javnihpriredbi,radijskihitelevizijskihemisija).

Page 428: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

429

STRANIJEZICI(zasvestranejezike)

POSEBNANAPOMENA

Izborni programstranoga jezikapredviđen je zaučenikekoji želeprodubiti i usavršitiznanjaivještinestranogajezika,štogavećučekaoprviilidrugistranijezikusklopuobveznihprograma. Zato se programski ustroj proširuje samo u sklopu tematskih sadržaja sodgovarajućim leksičkim materijalom. Produbljuju se obrade komunikacijskih situacijapovezanosopćimjezikomiusavršavajujezičnevještineuusmenojipisanojkomunikaciji.

Pristup je, kao i u obveznom programu, spoznajno komunikacijski, multimedijski ivišediscipliniran. Među metodama i oblicima rada izdvajaju se oni što potiču samostalnost istvaralaštvo učenika. Pretpostavke za takav rad su individualni pristupi i interakcijski odnosiunutarskupine.U sklopu izbornoga programa, učenici se mogu odlučiti i za početno učenje novoga stranogjezika.Pregledprogramskihsadržaja:TEMATSKISADRŽAJIBudući da učenik nije obvezan opredijeliti se svake godine za strani jezik u sklopu izbornogaprograma,tematskisadržajisuzaokruženecjelinezasvakunastavnugodinu.Temeseusklađujus interesima i željama, odnosno potrebama učenika. Obrada svake teme podrazumijeva iusporedbeuodnosunanašuzemlju.Tememogubitisljedeće:1)ZEMLJE,LJUDI,OBIČAJI:

različitezemlje(govornopodručjejednogajezika) važnidogađajiivažneosobeodređenogagovornogpodručja slobodnovrijeme,putovanja,prometala športirekreacija darovizemlje(karakterističniproizvodinekihzemaljaodređenogagovornogpodručja) kulturno‐povijesneznamenitosti.

2)KNJIŽEVNOST,SCENSKA,FILMSKA,LIKOVNAIGLAZBENAUMJETNOST:

ulomciizdjelailikraćadjelasuvremeneknjiževnostiodređenogagovornogpodručja kazališteiglumci likovnaostvarenjaistvaratelji glazbamladih strip‐umjetnostriječislike film‐tehnologijaiumjetnost,filmskezvijezde,nagrade.

3)ŽIVOTIDRUŠTVO:

uljepšavanježivota(profesionalnainarodnaarhitektura,čuvanježivotnogaokolišaisl.) društveniobičaji,obiteljskeveze društveneigre,poslovice,izreke,legende znanstveno‐popularničlanci.

Page 429: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

430

4)ZNANOSTITEHNOLOGIJAUSVAKODNEVNOMŽIVOTU: suvremenimediji(odinformacijedoumjetničkogastvaralaštva) novineičasopisi radio‐tehnikaiglazba televizija ‐ od studija do satelitskoga programa (u ove teme uključuju se i primjeri iz

znanstvenefantastike) suvremeniglazbeniinstrumentiiprenositeljizvuka znanstveno‐tehničkarevolucija,znanstvenafantastikaifuturologija.

U izbornoj nastavi rabe se priručnici općega znanja stranoga jezika. Dodatni izvori su izvornimaterijalinaodgovarajućemstranomjeziku, kojiuključujusvemedije‐nositelje informacija‐odpisaneriječidoračunalnihprograma.

Page 430: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

431

UMJETNIČKOPODRUČJEGLAZBENAILIKOVNAUMJETNOST

GLAZBENAUMJETNOSTSVRHAIZADAĆE

Programizbornenastaveglazbeneumjetnostiuopćojgimnazijisastavljenjetakodasenjime,u odnosu na osnovnu školu, postiže neprekinutost rada u razvoju i usavršavanju glazbenihsposobnosti učenika te nastavak radananjihovu glazbenomopismenjivanju i usavršavanjunjihovepraktične vještine čitanja nota pjevanjem i sviranje. Zadaća je izborne nastave glazbene umjetnostiupotpunjavanjeučeničkogainteresazaglazbu,zatimrazvijanjeglazbenogaukusaiznanjaoglazbi,atakođeriosposobljavanjeučenikakojiželenastavitisveučilišnistudijrazrednenastave,danesmetanomogu pratiti nastavu glazbene kulture na višem stupnju, odnosno metodike glazbe za razrednunastavuipredškolskiodgoj.

Proširenjem programa s područja glazbene umjetnosti također se učenicima omogućujeaktivnije sudjelovanje u glazbenome životu sredine, posjećivanjem koncerata, opernih, operetnih ibaletnihpredstavailineposrednimsudjelovanjemunekomkulturnomdruštvu(pjevanjemuzboruilipjevačkojskupini,odnosnosviranjemunekomansamblu).ZADAĆE:

• Razvitiglasovnesposobnostiučenika;• produbljivatiiproširivatiznanjaspodručjaglazbenepismenosti;• razvijatikodučenikasmisaozasamostalnoiskupnoglazbenoizražavanje;• omogućitiučenikuusvajanjetemeljnevještineusviranjujednogaglazbala;• osposobiti učenika za samostalno sviranje i pjevanje kojimmože svladati jednostavan notni

tekst;• pronalaženje darovitih učenika (za pjevanje, odnosno sviranje), koji bi se mogli uputiti na

temeljitijeučenjeglazbeuglazbenojškoli(upripremnimrazredimasrednjeglazbeneškole).PROGRAMSKAGRAĐA

DRUGIRAZRED(prvagodinarada)

Pregledprogramskihsadržaja:GLAZBENAPISMENOSTNalaženjeučitanjunotauG‐ključu(uključivododvijepomoćnecrte).Obliciivrijednostinotaistanki.Značenjetočkeuznotu,značenjetaktnecrte.Znakzavršetka,znakponavljanja,ligaturakorona,oznakel.‐mai2.‐davolta.Solmizacijskinazivitonovaunutartonaliteta(relacijski,funkcijskinačinimenovanja).Povisilica,snizilica,razrješilica.Ljestvicedurimoltonalitetadotripredznaka.P(piano),mf(mezzoforte),f(forte).Vježbeutranskribiranju(izjednemjereudrugu)iupismenomtransponiranjujednostavnihprimjera.ČitanjevrlojednostavnihprimjerauF‐ključu(samotemeljnarazina).

Page 431: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

432

MJERA,RITAMITEMPODvodobna,trodobnaičetverodobnamjera(jedinicamjere:četvrtina,osminaipolovina).Početakpotpunimilinepotpunimtaktom(samoposljednjadoba).Ritamskiodnosi:"Ta,"Ta‐(a)","Tate","Ta‐(a)te","Tafatefe",triola"Tateti".Sinkopa"Tata‐(a)ta"iTate‐(a)te".Stankazajednuilivišedoba,stankazapoladobe(vrlojednostavnekombinacije).Ostvarivanje ritma govorom (ritamski slogovi), pokretom, sviranjem ritamskih glazbala te unutarmelodijskihprimjera.Temeljneoznaketempa.GLAZBENOOBLIKOVANJEGlazbenarečenica,periodskooblikovanjeglazbenemisli,glazbenafraza,glazbenimotiv;Dvodijelnaitrodijelnapjesma.PJEVANJEProširivanjeglasovnogaopsega.Usvajanjetemeljnepjevačketehnikedisanjaoblikovanjatona.Pravilanizgovorpojedinihsamoglasnikaisuglasnikaupjevanju.Svjesno usvajanje inotacije primjera s jednostavnijima intervalnim odnosima (u sklopu gradivaodređenogatrenutnomvještinomčitanjaglazbenogapisma).Čitanjeprimjeraudurimoltonalitetimadotripredznaka(molsamoharm.oblik).Pjevanjeponotamanašihistranihpučkihnapjeva.Pjevanjeprimjeraizumjetničkeliterature(teme,ulomciizvokalnihdjelaitd.).Laganidvoglasniitroglasnikanoni.

STVARALAČKIRADImproviziraniritamskidijalog,Slobodnoimproviziranmelodijskidijalog,Sastavljanje i pjevanjevlastitihmelodijaod4 ili 8 taktova (različitemogućnosti:melodijana zadanritam,dopunjavanjemelodije,melodijasodređenimugođajem).

Napomena: Cjelokupno upoznavanje i učenje teorijskoga gradiva ostvaruje se praktičnoga radapovezana sa sadržajem različitih ritamskih, odnosno melodijskih primjera na nekoliko načina:(solmizacijom, ritamskim slogovima, abecedom, "neutralnim slogom" te, ako se radi o popijevci, iriječima.Literatura:Lj.Goran‐Lj.Marić:Zapjevajmosložnosvi,Primjeriizpučkeiumjetničkeliterature(Magdalenić,A.Markovićidrugi),Udžbeniciipriručnicizasolfeggioiteorijuglazbe.

TREĆIRAZRED(drugagodinarada)

Pregledprogramskihsadržaja:GLAZBENAPISMENOSTUtvrđivanjeznanjaoljestvicamaprijeupoznatihtonaliteta.Ljestvicedurimoltonalitetasčetiripredznaka,Pisanjeljestviceuzpomoćarmatureuzključilispomoćuakcidentala,Vježbeutranspozicijiprimjerausklopupoznatihtonaliteta,Zapisivanjejednostavnihritamskihilimelodijskihdikatata,odnosnonapametnaučenemelodije,Proširenje znanja o dinamičkim i agogičkim oznakama (u svezi s pojedinim primjerima koji se unastaviobrađuju).

Page 432: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

433

TEMPO,MJERAIRITAMTaktiranje.Dopunaznanjaooznakamazatempo.Izmjenjivanjemjereunutarprimjera(dvodobne,trodobne,četverodobne).Složenamjera(samo6/8).Utvrđivanje"Tafatefe"tenovekombinacijeritma"Ta‐tefe"i"Tafa‐te".Utvrđivanjetriole"Tateti"inovakombinacija"Ta(e)‐ti"(oo).Primjerisastrankama,neštosloženijiprimjeristankezapoladobe.Uzmah.Primjerisasinkopama.Ostvarivanje ritma govorom (ritamski slogovi), sviranjem ritamskih glazbala, različitimkombinacijamapljeskanja,slobodnosastavljenimpokretimateritmaunutarmelodijskihprimjera.Temeljneoznaketempa.GLAZBENOOBLIKOVANJEUtvrđivanjeinadopunjavanjeznanjaizprethodnegodine(analizomprimjerakojiseobrađujutijekomgodine).

PJEVANJEPjevanevježbezaproširenjeopsegaglasaipostaveglasa.Izražajnointerpretiranjepopijevke(natemeljunjezinatekstaiupisanihoznakaunotama).Pjevanjepučkihiumjetničkih,dječjihnapjeva(usvajanjeponotamaiuztaktiranje).Pjevanjeulomakaizvokalnihiliinstrumentalnihskladbi(korelacijasnastavnimsadržajimaglazbeneumjetnosti).Pjevanjejednostavnihprimjera„avista".Jednostavnodvoglasje,(primjeriizglazbeneliterature,pjevanjeuztaktiranje).Dvoglasniitroglasnikanoni(uztaktiranje).STVARALAČKIRADStvaranjevlastitemelodije(do8taktova)snovousvojenimaritamskimilimelodijskimelementima.Stvaranjemelodijenavećritmizirantekst.Samostalnostvaranjemelodijenanekitekst.

Napomena:Iuovomrazreduupoznavanjeiučenjeteorijskogagradivaproizlaziizpraktičnogaradausvezi sa sadržajem različitih ritamskih, odnosno melodijskih primjera. Primjere za pjevanje valjaizabirati ponajprije iz glazbene literature, a tek manjim dijelom, gdje je to nužno, na temeljudidaktičkih vježbi. Svaki primjer valja usvojiti čitanjem i pjevanjem: solmizacijom, ritamskimslogovima, abecedom, "neutralnim slogom" i, ako je riječ o popijevci, zbornom ulomku ili ariji,riječima.Prilikomusvajanjanekogaritamskogaprimjerailinapjeva,učeniciobveznoizvodetakt.Gdjejetomoguće,gradivopjevanjasenadopunjujesgradivomsviranja.

ČETVRTIRAZRED(trećagodinarada)

Pregledprogramskihsadržaja:GLAZBENAPISMENOSTITEORIJAInformativnoupoznavanjeljestvicespetpredznakauarmaturi.Kvintnikrugtonaliteta(samoinformativno,ev.do6predznaka).Uporabupredznakazaalternacijutonova.Transformiranjeprimjerasalteracijama.Zapisivanjenapametnaučenelaganemelodije.Zapisivanjepodiktatu(ritamilimelodija).

Page 433: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

 

434

MJERAIRITAMTaktiranjeuzizvođenjesloženihprimjera.Utvrđivanjeznanjaojednostavnimisloženimmjerama.Utvrđivanjevještineuostvarivanjuprimjerasobrađenimritamskimkombinacijama.Neštosloženijiprimjerisizmjenjivanjemmjeretijekom,primjera.Asimetričnamjera(usveziskonkretnimprimjerima,npr.5/8ili5/4).Ritam"Ta‐(e)fe","Ta‐(a)Fatefe"ikombiniranstriolom"Ta‐(a)teti".PJEVANJEPjevanjejednoglasnihidvoglasnihprimjera.Primjeriusvimoblicimamola.Inotonacijanekihalteriranihtonova(prijesvegakaoizmjeničniton).Primjerislaganimmodulacijamaunekisrodantonalitet).Pjevanjeprimjeranapamet(tekstom,solmizacijomiliabecedom),uztaktiranje.Srednjeteškiitroglasnikanoni.STVARALAČKIRADStvaranjejednostavneritamskepratnjeuznekinapjev,Stvaranjejednostavnekoreografijeuzglazbeniprimjer,Stvaranjeizapisivanjemelodijenazadaniilivlastititekst,SastavljanjetekstauznekuvećpostojećumelodijuNapomene:Svekaozaprethodnirazred.PROSTORNI,MATERIJALNIIOSTALIUVJETIUčionica standardne veličine obvezno s glasovirom (pijaninom) ili kvalitetnim sintisajzerom(klavijaturanemanjaodpetoktava,standardnaveličinatipke)tepločomkojaimaupisanoglazbenocrtovlje.Radi posebnosti glazbene nastave, optimalni uvjeti rada su s odjeljenjem od 15 do 22 učenika, štoomogućavaposvećivanjenastavnikovepozornostisvakompojedincu.

Page 434: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

435

DRUŠTVENO‐HUMANISTIČKOPODRUČJE

POVIJEST,LOGIKA,FILOZOFIJA,PSIHOLOGIJA,SOCIOLOGIJAVJERONAUK,ETIKA,

POLITIKAIGRAĐANSKODRUŠTVO,GOSPODARSTVO

NAPOMENA

Ovdje se donose prijedlozi izbornih programa iz nastave povijesti, filozofije, psihologije,sociologije,politikuigrađanskogdruštvategospodarstva.Nedonoseseposebniizborniprogramiiznastave vjeronauka i etike jer se za sada u većini gimnazija nastava tih predmeta uglavnom izvodiujedanškolskisattjedno,premdasupredviđenadvasataiprematomusuioblikovaniprogramitihpredmeta. Stoga se izborna nastava iz vjeronauka i etike kao alternativnih predmeta, tamo gdje jejedansatnastave tjedno,može izvedbenooblikovati takoda izborniprogramidoprinesuostvarenjucjelovita programa, predviđena za dva sata redovite nastave. Tamo gdje je redovita satnica dvanastavna sata tjedno, može se ponuditi i poseban program, što se ostvaruje planiranjem godišnjihkurikuluma,kaoizadrugapodručjailiredovitenastavepredmeteugimnazijama.

POVIJEST

Ovdje se predlažu tri izborna programa nastave povijesti, A, B i C, koji se kombiniraju sredovitim programima u gimnazijama. Profesori su slobodni učenicima ponuditi samo dijeloveprograma A i B, odnosno kombinirati izborni program iz ta dva programa, a ako uzima izborniprogramC,trebaobigauzetiiobraditiucijelosti.Problemskiizborniprogrami

Ponuđena su dva izborna programa, utemeljena na problemskom pristupu. Svaki se dijeli u

nastavnecjelineposvomposebnomustroju,anastavnihjecjelinaponuđenodvostrukoviše(programA)itrostrukoviše(programB)negoštojepotrebnoobraditiujednojškolskojgodini.

Prema tome, program se smatra izvršenim onda kad je obrađena polovica ponuđenihnastavnih cjelina izprogramaA ili trećina izprogramaB.Profesor i učenici sami ćebiratinastavnecjeline,kojećeobraditi,nousklopovimakojesvakiprogrampostavljanadruginačin.Onjimaćemopisatizasebno.

Količinanastavnihcjelinakojuvaljaobraditiprvi jepokazateljukupnogaopsegaprograma,asljedećijepokazateljopsegnastavnihcjelina,iskazanbrojemnastavnihtema.Naime,svakaponuđenanastavnacjelinaimatočnotolikonastavnihtemadasepolovicaponudeprogramaA;odnosnotrećinaponudeprogramaB,možesvladatiu40satiobradenovogagradiva.Ostaje,dakle,6uobičajenihsatizaprovjeru znanja i 24 sata za utvrđivanje gradiva, proširenje znanja i ponavljanje. S obzirom naproblemskipristup,predviđamopojačanunastavuipretpostavljamodaćeseznačajandiotih24satamoćiupotrijebitizaaktivnoproširenjeznanjaučenika.Tobiznačilodaćeprofesoriučenicizajednoizabrati novi sadržaj sukladan sadržajima u programu po kojemu rade i obraditi ga zajedno pokriterijimaprogram,kakobiizgradilisvoju,"slobodnucjelinuunastavi.Ovo,razumijese,nijeobveza,negoseprogramomdopuštamogućnostzakojućeseprofesoropredijelitiprimjerenomogućnostimaurazredu.

Page 435: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

436

IzborniprogramA

POMJERIČOVJEKAKROZSTOLJEĆA

Ponuđena su četiri sadržaja iz različitih životnih područja. Prvi sadržajni par su grad i obrti

(pretežitojavnisadržaji),adrugisadržajniparsuobiteljihrana(pretežitoprivatnisadržaji).Svaki je sadržaj obrađen u općepovijesnom pregledu i u pregledu prilagođeno zasebnima

hrvatskimprilikama.Pregleduvijekobuhvaća10nastavnihtema,zakojesepredviđa10satiobradei10nastavnihcjelinauudžbeniku.Nudit će se, dakle, ukupno 8 nastavnih cjelina s 80 nastavnih tema i s isto toliko opremljenihtekstualnihcjelinauudžbeniku.

Od toga valja obraditi polovicu. Za općepovijesnu cjelinu o gradu, zajedno s usporedbomnacionalnomcjelinom,predviđase20satiobrade.Takojeisostaladvasadržaja.Toznačidaujednompolugodištu valja obraditi jedan sadržaj. Profesor i učenici obvezni su izabrati jedan programskisadržaj izprvogapara i jedansadržaj izdrugogapara.Kad je sadržaj izabran,moraseobraditi inapodručjuopćeinapodručjunacionalnepovijesti.Općepovijesniprikazmoraprethoditinacionalnome.

Profesoruiučenicimaslobodnojeodlučitihoćelitemeizopćeinacionalnepovijestiobrađivatiukronološkojusporednostiilićenajprijeproraditisavopćepovijesni,zatimčitavnacionalnipregled.Odluče li sezakronološkuusporednost,mogu takođerodmah izabrati sadržajezaobapolugodišta iprorađivati sinkronijski teme svih četirijunastavnih cjelina, za koje su se odlučili, pojačavajući takokoličinu podataka o razdoblju. Razumije se, profesor će u tom slučaju izvedbenim planom moratipredvidjetiiuprvompolugodištuobraditipoprilicipolovicunastavnihtemaizobaizabranasadržaja,odnosnoizsvihčetirijuodabranihnastavnihcjelina.

Odlučeliseprofesoriučenicizadijakronijskiopćepovijesniinacionalnipregled,obveznojeuistom polugodištu obraditi oba pregleda istoga sadržaja. Ne preporučujemo raditi u jednompolugodištu samonaopećepovijesnimpregledima, audrugomesamonanacionalnima.Pregledi su,naime,izrađenikomplementarnojednidrugima.

Ocijenilidazatoimamogućnosti,profesormožezajednosučenicimaizabratisadržajkojinijezadanprogramom‐iliizopćeiliiznacionalnepovijestitegaobraditianalognozadanimsadržajimauopsegu od 10 sati. Upozoravamo da će za takvu obradu vjerojatno biti privlačne teme iz Afrike,AmerikeiAzijenasvjetskomplanu,aizhrvatskogapovijesnogokruženjananacionalnomplanu.Budeli program prihvaćen i upućen na provedbu, trebat će s vremenom pripraviti i dodatne didaktičkematerijalestimsadržajima.PreglednaskicanastavnihtemauizbornomprogramuAPOMJERIČOVJEKAKROZSTOLJEĆAAI‐1.GRADAI‐1a‐Grad‐savršenanaseobina(oćepovijesnipregled)

Štojegrad?Zamecigradovauprapovijesti,PrvipravigradovinastaromIstoku,Gradugrčkomsvijetu,Helenističkivelegradovi,EtruščanskigradoviiRim,gradkojivladasvijetom,Srednjevjekovnigrad,Komuneisavezigradova,Renesansnigrad,Gradpredindustrijskogdoba,Industrijskigrad,Problemidanašnjihgradovaigradbudućnosti.

AI‐1b‐Gradnahrvatskomtlu

Domaćipočeci,

Page 436: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

437

Grčkidoprinos,Polatisućljećarimskogagradanahrvatskomtlu,Gradranogasrednjegvijeka,Dalmatinskekomune,Panonskigradovi,Gradovi‐garnizoniuVojnojkrajini,Baroknigradovi,GradskiživotXIX.stoljeća,Suvremenigrad.

AI‐2.OBRTIAI‐2a‐Obrtiindustrija(općepovijesnipregled)

Počeciobrtničkeproizvodnje,ObrtnicistarogaIstoka,Grčkiobrt,Rimskiobrt,Proizvodnjazacara‐svilaodKinedoItalije,Srednjovjekovniobrtnici,Manufakture‐korakodobrtakindustriji,Industrijskerevolucije,Industrijaiekologija,Industrijaiobrtbudućnosti.

AI‐2b‐Obrtiiindustrijanahrvatskomtlu

Prapovijesnimajstori,Antičkiobrtiuhrvatskimzemljama,Obrtuprvimstoljećimapodoseljenju,Obrtnici‐upravljačigradova,Obrtnici‐umjetnici(odmajstoraRadovanado...),Cehovskeudruge,PrvemanufaktureuHrvatskojiBiH,Borbaobrtnikaprotivindustrije,IndustrijalizacijaHrvatskeiBiH,IndustrijausamostalnojHrvatskojiBiH.

AIII‐3.OBITELJAIII‐3a‐Ukruguobitelji(općepovijesnipregled)

Obitelj‐porodica‐svojta,Grčkaobitelj,Familija,Vladarskeobitelji,Plemićkeobitelji,Gradskeobitelji,Seljačkeobitelji,Promjeneuobiteljiuranomnovomvijeku,Građanskairadničkaobitelj,Suvremenaobitelj.

AIII‐3b‐Povijestobiteljinahrvatskomtlu

Obiteljiprastanovnika,Domaćaobiteljudodirusgrčkomirimskom,Familijaunas,Obiteljudalmatinskojsrednjevjekovnojkomuni,Obiteljisrednjevjekovnihrobovaiposluge,Seljačkeobitelji,

Page 437: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

438

Kućnezadruge,UtjecajindustrijalizacijenaobiteljskeustrojeuHrvatskojiBiH,ObiteljiiiseljavanjeizHrvatskeiBiH,ProblemiobiteljiusuvremenojHrvatskojiBiH.

AlI‐2HRANAAlI‐2aČovječanstvozastolom(općepovijesnipregled)

Hranaodskupljanjadokuhanja(prapovijest),Jelaizplodnihriječnihnizina(StariIstok),Simpozijprotivsistije(Grčka),Izmeđuorgijaigladi(Rim),Dvorskiukussrednjegavijeka,Humanizamirenesansazastolom,EuropskisirotinjskistolprijeiposlijeotkrićaAmerike,Baroknapoljuiukuhinji(XVII.iXVIII.st.),Jelovnikgrađaninaijelovnikradnika(XIX.st.),Hranautrećemsvijetuihranaublokovima;Čovječanstvoizmeđuumiranjaodgladiiznanostiozdravojprehrani(XX.st.).

AlI‐2bPovijesthranenahrvatskomibosanskohercegovačkomtlu

Jelovnikprapovijesnihžitelja,Blagovanjenagrčki,narimskiinadomaćinačin,PrehrambenaproizvodnjaprovincijaDalmacijeiHercegovine,Medimlijeko,Jelovnikdalmatinskogaislavonskogagrada,Aristokratskistol,HrvatskipodaniciNjezinaApostolskogVeličanstvaprijelu,HrvatskaiBiHsebude‐ihrane,UzpaprikašiSachertortu,ProizvodnjaipotrošnjahraneumodernojHrvatskoj(XX.st.)iBiH.

ZadaćeprogramaAPratećipovijesnirazvojpoznatihibliskihsadržajasvakodnevnice,učenikostvarujesustavniuviduvećpoznatu prošlost iz neobičnoga motrišta. Motiviran time, a voden programom, upoznaje o svakompovijesnom razdoblju niz društvenih, gospodarskih i kulturnih podataka, koji daju svježu slikurazdoblja, nadopunjujući dosadašnje učenikovo znanje. Osobito je važna spona između svjetske(pretežitoeuropske)inacionalnesituacije,jersetimejasnopokazujeitokakvupovijesnubaštinuimaHrvatskaikolikojejoštrebaistraživati.

IzborniprogramB

OSOBEIRAZDOBLJAPonuđenasudvaživotopisamuškarcaijedanživotopisženezastari,srednjiinovivijekteza

XX. stoljeće,uparovimapo jednaosoba iz općepovijesti i iz nacionalnepovijesti.Ukupno, to su24životopisa.Izabranesuosobečijajedjelatnostraznovrsna,aimalaješirihodjekatečijajesudbinabilaprimjerena za povijesne okolnosti vremena. Nastojalo se da temeljna zvanja izabranih osoba buduraznolika,daimadovoljnopodatakazapotpunživotopisidovoljnopristupačnihizvorazasamostalanučeničkirad.Svakiježivotopisobrađenupetstalnihheurističkihodlomaka:

1. Temeljnibiografskipodaciiprivatniživot.

Page 438: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

439

2. Javnadjelatnost.3. Odjeciusvojemuokruženju.4. Svjetskiodjeci/odjeciuHrvatskoj.5. Povijesnoznačenje.Podaci za svaki od tih odlomaka oblikuju se kao nastavna tema, što će reći daje svaki životopis

jednanastavnacjelina,kojaimapetnastavnihtema.Ukupnosu,dakleponuđene24nastavnecjelinesa120 nastavnih tema, kojima odgovaraju 24 životopisa u udžbeniku. Svaka će biti ustrojena u petodjeljakaprimjerenihnavedenimaheurističkimodlomcima,odnosnonastavnimtemama.

Program obvezuje na to da se tijekom školske godine obradi jedan potpuni kronološki nizbiografijaizopćepovijestiijedaniznacionalnepovijesti,četiriusvakompolugodištu.Polugodišnjijeopsegobradenovogagradiva,dakle20sati,aucijelojškolskojgodini40sati.

Profesoriiučenicislobodnobirajukojućeosobuizkojegarazdobljapratiti.Nastavnecjelinenisupovezane,aživotopisomosobepredočujeseikonkretanpovijesnisklopnjezinadjelovanja.Stogaje,unačelu,svejednoobrađujelisenajprijecjelinaizopćeilicjelinaiznacionalnepovijesti.Preporučujemoipak da se prednost dade općoj povijesti. Slobodno je obrađivati usporedno životopise iz istihrazdoblja, po jedan iz opće i nacionalne povijesti, ili obraditi najprije općepovijesni niz, pa zatimnacionalni.Načinradamožesemijenjatiipopolugodištima.

Zaprovjeruznanjaostavljasešestsatitezautvrđivanje,proširenjeznanjaiponavljanjeostaju24sata.Pretpostavljamodaće se tovrijemeznatnimdijelomuporabiti zaprodubljivanje iproširivanjepodataka iz udžbenika. Predviđa se samostalan rad učenika na dostupnoj literaturi, povezano sdrukčijimizvorimapodataka(film,kazalište,intervjuidr.).

Budeliprocijeniodazatopostojeuvjeti,profesormože,zajednosučenicima,odabratiprikladnupovijesnuosobučijiživotopisnijeponuđenprogramomiobraditiganaprogramiraninačin.Životopis neobvezatno izabrane osobe može se obraditi umjesto ponuđene biografije iz istogapovijesnograzdoblja,ilisemožeobraditiusklopusatnicezaproširenjeznanja.PreglednaskicacjelinauizbornomprogramuBOSOBEIRAZDOBLJAOpćapovijest HrvatskapovijestBI1.StarivijekAleksandarVeliki DemetrijeHvarskiPeriklo SvetiJeronimKleopatra TeutaBI2.SrednjivijekiraninovivijekGrgurVII.Papa MatijaVlačićIlirikKarloV.Habsburški JanPanonijeKatarinaMedici KatarinaBosanskaBI3.NovivijekNapoleonBonaparte JurajKrižanićJosipIIHabsburški MaksimilijanVrhovacViktorija IvanFranoJukić FraGrgoMartićBI4.NajnovijedobaWinstonCurchill J.J.StrossmayerMahatmaGandhi DonFraneBulićMajkaTereza DoraPejačević__________* Stalne nastavne teme (pet za svaku cjelinu, odnosno za svaki životopis) naveli smo na početkuprograma.

Page 439: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

440

ZadaćeprogramaB

Životopisom pojedinaca učenik ponire u prilike njihova doba, od svakodnevnice i obiteljskeintimedovelikihpotezasvjetskepovijesti,ukojimasudjelujuodabranilikovi.

Nastavne teme za svaki životopis sastavljene su tako da daju i sliku društvenih, političkih,gospodarskihikulturnihokolnostiukojimaosobadjeluje.

Teme o odrazima pojedinčeva djelovanja u njegovu okružju i u svijetu, zajedno s ocjenompovijesnoga značenja, koja može biti i jednaka i potpuno suprotna, najviše potiču učenikovosudjelovanje, zahtijevaju oblikovanje i obrazloženje vlastitoga mišljenja. Predočavajući djelatnostpojedinaca i njezinu učinkovitost u povijesnom kontekstu, ti sadržaji doista uvjeravaju učenika uvrijednostiimogućnostipojedincaiunjegovuodgovornostpremadruštvu.

Na području nacionalne povijesti, razmatranje o odjecima svjetskih zbivanja u nas i naših usvijetu te usporedba biografija domaćih s biografijama svjetskih ljudi, iznimno dobro prikazuju ipoložajimogućnostiHrvata,hrvatskogaprostorainjegovihžiteljakrozstoljeća.

IzborniprogramC–I.

IZBORNIPROGRAMSPOVIJESNOPOLITIČKOMOKOSNICOM

Ponuđeni okvirni program predviđa 42 sata obrade novog gradiva, ostavljajući 6 sati za

provjeruznanjai22satazautvrđivanje,proširivanjeiponavljanjegradiva.Program C oblikovali smo tako da učenicima pruži pregled hrvatske političke povijesti u

povijesnom i zemljopisnom kontekstu, produbljujući i faktografiju i raščlambe, što ih se o tompovijesnom sadržaju moglo obaviti tijekom osnovnoga školovanja. Razumije se, spominju se inajvažniji podaci iz drugih okolnosti povijesnoga tijeka, a nastoji se primjerenim pojavama iznacionalnepovijestipodsjećatinaglavnecrteopćegapovijesnogatijeka.

ZadaćajeprogramaCsučenicimaobnovitipregledopćegainacionalnogapovijesnogtijekanasadržajima pretežito iz političke povijesti i pritom razvijati razumijevanje za sastavnice hrvatskeprošlosti i sadašnjosti, a osobito kritičku snošljivost i aktivan odnos prema sastavnicama hrvatskesadašnjosti.HRVATSKADRŽAVAiBiHKROZSTOLJEĆAI.Hrvatskasrednjovjekovnadržava‐domaćivladaria)OblikovanjeirazvojhrvatskekneževinePodrijetloidoseljenjeHrvataSlavenskopodrijetloHrvata. Iranskiutjecaji.Romanski i ilirskielementuetnogeneziHrvata.Prostorgdje se javlja hrvatsko ime, zemlje koje suHrvati zaposjeli i koje čine prostor hrvatskih povijesnihzemalja.Stvaranjedržave.PokrštavanjeHrvataUtjecaj Franaka na stvaranje hrvatskih kneževina. Ustanak Ljudevita Posavskog. Prve borbe sMlečanima.Ustaljivanjenasljednevlasti.Dugotrajnipostupakpokrštavanjaizraznihsredišta.JačanjeiosamostaljivanjehrvatskekneževineHrvatska u vrijeme Trpimira. Domagojeve pomorske akcije. Zdeslav. Konačno osamostaljivanjeHrvatskeuvrijemeBranimiraGraditeljskadjelatnostkaoodrazmoći.HrvatskauvrijemeMuncimira.b)HrvatskokraljevstvoKraljevstvouusponuTomislavpobjeđujeMađareiujedinjujehrvatskezemlje.Značenjesplitskihcrkvenihsabora925.i928.godine.TomislavovinasljedniciStjepanDržislav.IstraNeretvaniiDukljaIstra između bizantske tradicije i franačke vlasti. Meranija u vlasti hrvatskih vladara. Neretvanska

Page 440: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

441

kneževina ‐pomorska sila. Uklapanje u sustav Hrvatske. Duklja pod bizantskim okriljem.Osamostaljenjeijačanjedukljanskogakraljevstva.SpomenHrvatauDuklji.KraljevstvonavrhuncusnageRješavanje dalmatinskoga pitanja u vrijeme Petra Krešimira IV. Crkveni raskol i hrvatske zemlje.ZvonimiripapaGrgurVII.Hrvatskaumeđunarodnimodnosima.HrvatskoranosrednjevjekovnodruštvoRodovskodruštvoSeoskeopćine.Stočarskezajednice.Društvodalmatinskihgradova.Obliciovisnosti.ZačecidržaveBosne,političkiigospodarskirazvitakII.Stranivladariidomaćivelmožea)PodvladarimaizArpadovekućeKrčkiknezoviFrankopaniNasljedno krčko kneštvo. Prelazak na hrvatsko kopno. Širenje zemljišnih posjeda. Vlast u Vindolu iSenju. Frankopani u vrijeme kneza Bernardina. Dijeljenje na razne loze. Važnost Frankopana uhrvatskojsrednjevjekovnojpovijesti.ŠubićiBribirskiPretvaranjebribirskogažupanstvaunasljednokneštvo.PrviBribirci.BanPavao‐vrhunacmoćiroda.Bribirci u vrijemeMladena II. SlamanjeBribiraca zaKarlaAnžuvinca. Preseljenje uZrin. IzumiranjeŠubićaBribirskih.RazvojslavonskihgradovaKolonizacija Slavonije. Pojava gradova u Slavoniji i Hrvatskoj. Slobodni kraljevski gradovi. Gradec iZagreb.Odnosvladarapremagradovima.Vlastelinskigradovi.DalmatinskigradoviuvrijemeArpadovićaPovlastice dalmatinskih gradova. Stvaranje komuna. Društvo dalmatinskoga grada. Gospodarsko ikulturnoznačenjedalmatinskihgradova.BorbaprotivVenecije.b)RazličitevlastinahrvatskomtluVrijemeAnžuvinacaDolazak Anžuvinaca na hrvatsko prijestolje. Slamanje moći hrvatskih velikaša. Potjecanje razvojagradova.Procvatprivrededalmatinskihgradovanakonzadarskogamira.PokrethrvatskogaplemstvaprotivdvoraSukobiokoprijestoljaposlijesmrtiLudovikaAnžuvinca.Uloganapuljskogadvora.IvanPaližnaimoćivanovaca u hrvatskim zemljama. Veze hrvatskih velikaša s Tvrtkom. Knezovi Celjski. PobjedaŽigmundaLuksemburškog.BosanskigradoviiplemstvoRazvojbosanskihgradskihnaselja.Dubrovačkekolonije.Obrti i trgovina. Istaknutibosanskivelikaši:Hrvatinići,Kosače,Pavioviči.DobaMatiijeKorvinaProdajaDalmacije.PostupnoosvajanjeDalmacijedo1480.godine.NačinmletačkeupraveuDalmaciji.Gospodarskeposljedicemletačkevlasti.UstrojobraneodTurakauvrijemeMarijeKorvina.Korvinovereforme.Humanističkikrugnakraljevskomdvoru.DalmatinskigradovipodVenecijomUstroj mletačke uprave nad Dalmacijom. Gospodarsko zaostajanje dalmatinskih gradova podVenecijom.Kulturnirazvoj.HrvatskezemljepodTurcimaUstrojturskevlastiuhrvatskimzemljama.StvaranjevojnegranicepremaHrvatskoj.HrvatskigradovipodTurcima.Položajhrvatskihseljaka.IstaknutiHrvatiuTurskoj.DubrovačkaRepublikaUspostava i teritorijalno širenje Dubrovačke Republike. Gospodarski temelji Republike. Uloga ueuropskompomorstvu.c)PodvladarimaizhabsburškekućeIzborHabsburgovacaistvaranjevojnegranicePočeci ustroja vojne granice u 16. stoljeću, modernizacija utvrda, plaćenička vojska i kmetovi,

Page 441: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

442

doseljavanjeVlaha,Vlaškistatuti,izuzimanjevojnegraniceispodvlastiSabora.IstaknutihrvatskivojskovođePetar Berislavić, Petar Kružić, Nikola Jurišić, Krsto Frankopan, Petar Keglević, Nikola Subić Zrinski,IvanLenković,TomaErdoedv.ZrinskiiFrankopani:gospodarska,političkaikulturnaulogaPosjedi Zrinskih i Frankopana: njihovo gospodarsko značenje za Hrvatsku ‐ rudarstvo, trgovina imanufakture. Politička uloga Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj i Ugarskoj. Kulturna djelatnostZrinskihiFrankopanakaoumjetnikaikaomecena.ZrinskiiFrankopaniprotivhabsburškogacentralizmaUzroci, tijekiciljeviotporaHabsburgovcima,vezehrvatskihimađarskihvelikaša,posljedicegušenjaotpora,odjeciuknjiževnostiilikovnojumjetnosti.ZnačajbosanskefranjevačkeprovincijeupovijestiHrvataBiHHrvatskauvrijemeMarijeTerezijeiJosipaII.Terezijanski i jozefinski sustav u civilnoj i vojnoj Hrvatskoj. Hrvatsko primorje, Istra i Dalmacija udrugojpoloviciXVIII.stoljeća.Hrvatskaposlije1790.,HrvatskezemljeuFrancuskomcarstvuHrvatskezemljeupretpreporodnom(1790.‐1835.)ipreporodnomrazdoblju(1835.‐1848.).Hrvatskagodine1848.‐1949.Razvojhrvatskogapokreta1848.‐1949.Hercegovačko‐bosanskiustanak1875.‐1878.BerlinskikongresHrvatskinarodnipreporodiznačajMostaraPrilikeuBiHuočianeksije.Političkestranke.BiHuPrvomsvjetskomratu‐humanitarnadjelatnostfraDidakaBuntićab)UprvojjugoslavenskojdržaviOddržaveSlovenaca,HrvataiSrbadoKraljevstvaSrba,HrvataiSlovenacaHrvatski i Jugoslovenski odbor. Majska i Krfska deklaracija. Narodna vijeća. Hrvatski sabor 28.listopada1918.DržavaSlovenaca,HrvataiSrba.Aktoujedinjenju.ZatiranjehrvatskedržavnostiiidentitetaBiHVidovdanskiustav‐centralističkadržava.Hrvatskapodijeljenanaadministrativneoblastiibanovine.SkupštinskiatentatnaStjepanaRadića.Šestosiječanjskadiktatura.BanovinaHrvatskaOdnos prema kralju samodršcu. Politička emigracija. Zagrebačke punktacije. Sporazum Cvetković‐Maček.OvlastiiustrojBanovineHrvatske.ŽivotuBanovini.c) RatnimeđučinNezavisnaDržavaHrvatskaStvaranje NDH. Teritorij, politička vlast, državno ustrojstvo. Ovisnost o fašističkim silama.Gospodarskeprilike.Ustrojstvoioblicikulturnogaživota.FederalnaHrvatskaiBiHZAVNOHiZAVNOBiHpartizanskiparlament.Obnovahrvatskedržavnostinaantifašističkimtemeljima.AVNOJ‐oblikovanjefederativnogaustrojstvajugoslavenskezajedniceGospodarskeikulturneprilike.d) UdrugojjugoslavenskojdržaviUstavnipoložajHrvatskeiBiHod1946.do1968.godineUstavnipoložajHrvatskeod1946.do1968.godine.UstavotvornaskupštinaFNRJ.GraniceNRH.UstavFNRJ1946.godineiUstavNRH1947.godine.Samoupravnazajednica(Ustavi1963.)Međurepubličkiimeđunarodniodnosl.Neravnopravnostihegemonizam.

Page 442: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

443

IzborniprogramC‐II.

HRVATSKADRŽAVAIBiHKROZSTOLJEĆA

Podrijetlo,doseljenjeHrvataiostalihslavenskihnaroda.StvaranjedržaveipokrštavanjeHrvata.Jačanjeiosamostaljivanjehrvatskekneževine.Kraljevstvouusponu.Istra,Neretva,Duklja.Kraljevstvonavrhuncusnage.Hrvatskoranosrednjevjekovnodruštvo.ZačecidržaveBosne,političkiigospodarskirazvitak.Humskazemlja.ŽivotsrednjovjekovneBosneiHumaukulturnojipolitičkojzajednicisHrvatskom.KrizabosanskefeudalnedržaveinastanakHercegovine.HrvatskevelikaškeobiteljiuBiH.KrčkiknezoviFrankopaniiŠubićiBarbirski.DalmatinskigradoviuvrijemeArpadovića.PokrethrvatskogplemstvaprotivdvoraZigmundaLuksemburškog.DobaMarijeKorvina.PromjeneuBiHpodturskomvlašću‐migracije.DalmatinskigradovipodVenecijom.DubrovačkaRepublika.TurskigradoviiizborFerdinandazakralja‐stvaranjevojnegranice.IstaknutihrvatskivojskovođeuborbiprotivTuraka.ZrinskiiFrankopani,gospodarska,političkaikulturnauloga‐borbaprotivcentralizma.ZnačajbosanskefranjevačkeprovincijeupovijestiHrvataBiH.HrvatskauvrijemeMarijeTerezijeiJosipaII.Hrvatskaposlije1790.HrvatskezemljeuFran.carstvuHrvatska1848.‐1849.godine.Hercegovačko‐bosanskiustanak1875.‐1878.godine.Berlinskikongresipolitičkepromjene.HrvatskinarodnipreporoduBiHiznačajMostarakaosredištehrvatskognarodnogpreporoda.PrilikeuBiHuočianeksije.Političkestranke.BiHuvrijemePrvogsvjetskogrataihumanitarnadjelatnostfraDidakaBuntića.OddržaveSlovenaca,HrvataiSrbadoKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca.ZatiranjehrvatskedržavnostiiidentitetaBiH.BanovinaHrvatska.NezavisnaDržavaHrvatska.FederalnaHrvatskaiBiH.UstavnipoložajHrvatskeiBiHod1946.‐1968.godine.PolitičkaigospodarskamigracijauBiH.Hrvatskiiskorak1971.godine.Nitifederacija,nitikonfederacija.VišestranačjeMeđunarodnopriznanjeisamostalnostBiH.WashingtonskiiDaytonskisporazum.

PripomeneoizboruSatnicakojajeodII.doIV.razredaopćegimnazijenaraspolaganjuzaizbornunastavu(70sati

tjednou II. i III. razredu,62u IV. razredu),dostatna jezaprovedbusva triprogramaupravoonakokako su okvirno predložena. Međutim, s obzirom na to da je riječ o izbornoj nastavi, otvara se imogućnostdasekodprogramaAiBzaobradutijekomjedneškolskegodineizaberusamosadržajiizjednogapovijesnogarazdoblja.

Page 443: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

444

Za program A to znači, primjerice, sve nastavne teme o antičkom gradu i obrtu, o obitelji iprehrani u antici, u svijetu i na hrvatskom tlu. Ili, sve nastavne teme o srednje‐vjekovnom gradu iobrtu,oobiteljiiprehraniusrednjemuvijeku,usvijetuinahrvatskometlu,itd.Na isti se način, po programu B, mogu obrađivati svi predviđeni životopisi iz jednoga povijesnograzdoblja,dodajućiim,poizboru,jedanopćepovijesniijedanhrvatskipovijesnilik.

PreporučujeseisinkronijskakombinacijaizAiBprogramatj.nastavnetemeogradu,obrtu,obitelji i prehrani jednoga povijesnog razdoblja u svijetu i u nas, uz životopis izabranih povijesnihlikova iz svjetske i iz domaće povijesti toga razdoblja. Ovisno o predloženoj okvirnoj satnici zanastavnetemeAiBprograma,zastari isrednjivijekćesemoćikombiniratiskulturno‐povijesnimanastavnim temama samo dvije biografije (jedna svjetskoga i jedna, domaćega povijesnog lika), a skulturno‐povijesnimtemamanovogavijeka,osobitoXIX.stoljeća,ivišeživotopisa.

Page 444: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

445

FILOZOFIJAPROGRAMSKAGRAĐAUDVADIJELA

Program je sastavljen od dva dijela, koji se metodski razlikuju: PRVI DIO je kombinacijasustavnoga i povijesnog pristupa filozofijskim pitanjima, u kojem se obrađuju problemi klasičnefilozofije; DRUGI DIO predstavlja izbor tema iz suvremene filozofije. Opredijelili smo se za takvukombinaciju, jer smatramo da filozofiju nije moguće razumjeti bez poznavanja njezinih klasičnihformulacija;sdrugestrane,smatramopotrebnimupoznatiučenikesasuvremenimraspravama,kaourazličitimakakofilozofijskimdisciplinamatakoiufilozofijskimorijentacijama.

Izbornanastavaiz filozofijemožetakođeručenicimaponuditi izborniprogramkombiniranizoneinačiceprograma(prveilidruge)filozofijekojaseneobrađujeuredovitomprogramu,amožesekombinirati sovomizbornomgrađom.Takavsegodišnjiprogramostvaruje izvedbenimprogramomzaizbornunastavu,iosobitoseprilagođujeinteresimaipotrebamaučenika.SVRHAICILJ

Mediteransko‐zapadna kultura izgrađena je na čovjekovim djelatnostima, kojima se baveznanostoriječi,znanjeobroju iznanjeosmislu.Trećuvrstuznanja izgrađuje filozofija.Osnovniciljupoznavanjaučenikasazapadnomfilozofijomjestuvestiihupronalaženjaodgovoranapitanjekojaječovjek više tisućljeća postavljao o temeljima podrijetla svijeta, o načinima stjecanja i utvrđivanjaizvjesnosti znanja, tenaosnovi svega toga, traganja za smislom ljudskogapostojanja.Uz taklasičnafilozofskapitanja,uovomjeprogramuvelikapozornostposvećenaupoznavanjuučenikasosnovnimtemamasuvremenefilozofije.Odgojno‐obrazovniciljeviiliishodiučenjaipoučavanjazaizbornunastavuizfilozofijeucijepljenisuuciljeveiishodeučenjauredovitomprogramu,isnjimačinejedinstvenusadržajnu,odgojno‐obrazovnui didaktičku cjelinu. Posebni ciljevi donose se u izvedbenom programu imajući u vidu konkretnetematskesadržaje,potrebeiintereseučenika.PROGRAMSKAGRAĐA

PRVIDIO

Pregledprogramskihsadržaja:1.ŠTOJEFILOZOFIJA(Uvod)Poteškoćeodređenjapojmaipredmetafilozofije

Izvorfilozofije:čuđenje,potresenost;sumnja. Odlikeantičkog,srednjovjekovnog,novovjekovnogisuvremenogshvaćanjafilozofije. Odnosfilozofijeireligije,filozofijeiznanosti,filozofijeiumjetnosti. Pojmovi:filozofija,čuđenje,sumnja.

Filozofijski problemi i filozofijskediscipline: ontologija, spoznajna teorija, etika, estetika, filozofijskaantropologija.Planpristupa:uvodufilozofiju+izbortemaizsuvremenefilozofije.Pojmovi:filozofija,znanost,religija;odnosmeđunjima.2.ŠTOJE"SVIJET"?(ONTOLOGIJA)

Platon:razlikovanjesvijetaidejeodpojavnogasvijeta.Pojmovi:svijet,ideja,pojavnisvijet.

Aristotel:prevladavanjedvojstvasvjetova:jedinstvoopćegipojedinačnog,bitiipojave,idejeirealnihstvari,esencijeiegzistencije.

Pojmovi: idealizam, pojava i bit (esencija); njihovo jedinstvo tvari i oblik, potencija i akt; kretanje isvrhovitost.

Toma Akvinski: Bog kao jedini nužni bitak. Bog je čist akt, njegova esencija obuhvaća

Page 445: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

446

egzistenciju.Pojmovi:nužnibitakBoga.

GiordanoBruno:panteizam,PrirodajeBogustvarimaPojam:panteizam.

Spinoza: Sugestija je nužno jedna: Bog ili priroda, natura, naturans. Ponovno osamostaljenje(laiciziranje)filozofije.

Pojmovi:jedinstvenostsupstancije,monizam. Prosvjetiteljskimehanicističkimaterijalizam.

Pojam:mehanicističkimaterijalizam. Hegel:apsolutniidealizamipanlogizam;idejajebitakibitsvega.Cjelinaisistem.

Pojmovi:apsolutniidealizam,panlogizam. RuđerBošković:dinamističkiatomizamuodnosunastvarni.

Anticipacijarezultataipojmovasuvremenefizikeikoncepcijasuvremenefilozofijeprirode.Pojmovi:dinamičkiatomizam.Naznaka o ontološkim problemima suvremene filozofije: Nicolai Hartmann: od anorganskoga doduhovnoga.3.ŠTOJESPOZNAJA?(Spoznajnateorija)Počeci

Demokrit:mračna(osjetilna)isvijetla(umna),spoznaja, spoznajemoosjetilimaiumom.

Pojmovi:osjetilnaiumnaspoznaja. Sokrat/Platon:znanje(episteme)imnijenje(doxa):umiznadosjetila,idejaiznadpojavnosti.

Pojmovi:znanjeivjera;dvijeistine.• Novovjekarazmatranja Lockekao utemeljitelj suvremene spoznajne teorije: o porijeklu, sigurnosti i opsegu ljudske

spoznaje.Idejepotječuiziskustva:empirizamPojmovi:novovjekovnaspoznajnateorija;empirizam.

Descartes:metodička sumnja; jedina izvjesnost jemisleći subjekt. Urođene ideje, djelatnostuma:racionalizam.

Pojmovi:mislim,daklejesam;racionalizam. Kant: nadilaženje spoznajnoga antagonskoga empirizma i racionalizma. Transcendentalizam

spoznajemosukladnovlastitimspoznajnimmoćima.Dvanaestkategorija teprostor ivrijemeapriornisusvakomiskustvu:stvarposebikaogranicaspoznaje.

Pojam:transcendentalizam;stvarposebi. W.James:pragmatizamkaometodapronalaženjaistine.Pojam:pragmatizam. Naznakeokasnijimpreobrazbamakoncepcijespoznaje:filozofijaznanosti,filozofijajezika.

4.ŠTOJEMORALNODOBRO?(Etika1)

Aristotel: kontemplacija kao najviše dobro, sreća je djelovati prema srednjojmjeri, izmeđukrajnosti.

Pojmovi:moral,sreća,umjerenost. Epikur:hedonizam,izbjegavanjeboli.

Pojam:hedonizam. Seneka:stoičkiidealmudraca.Pojmovi:stoa,mudrac. Kršćanstvo:moralnojeljubitibližnjegasvogakaoBožjusliku,slijeditizapovijediBožje,

moralnisuzakoničovjekukaoBožjemstvorudarovaniizadani;nagradeikazneuzagrobnomživotuoviseoBožjojmilosti(milosrđu)ikršćanskomeživotu(djelovanju)uovozemaljskojegzistenciji.

Pojmovi:Svetopismo,Božjezapovijedi(naravnimoral)iKristovzakonljubavi(kršćanskimoral). J.Bentham:moralnodobrojeonoštojekorisno.Pojam:utilitarizam.

5.VRIJEDNOSTIIVRLINE(Etika2)

Sokrat:znanjejevrlina.

Page 446: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

447

Pojam:vrlina. Kant:Kategoričkiimperativproizlaziizzakonauma;čovjekjemoralnoistogaautonomno

biće;moralnoilegalno.Pojmovi:kategoričkiimperativ;čovjekkaosamozakonodavacmoralaautonomnobiće.

Hegel:pravopreuzimasistemskomjestomorala.Pojam:filozofijaprava.6.SLOBODAIZAJEDNICA(Etika3)Fysisinomos.

Sofisti:zakonjesilniknadprirodomčovjeka Platon:zakonisumjeraživotauzajednici.

Pojmovi:prirodnostanjeizakon. Državaisloboda‐društveniugovor.

Pojam:društvenidogovor. Spinoza:odvajanjecrkveidržave.Pojmovi:crkvaidržava. Hobbes:državakaonegacija(egoistične)slobodesvojstveneprirodnomstanju.

Pojmovi:prijelazizprirodnogaucivilnostanje. Locke:izobrazbazacivilnostanje‐prosvjetiteljstvo;državakaojamacvlasništvaicivilnoga

društva.Pojmovi:prosvjetiteljstvo;privatnovlasništvo,civilnodruštvo.

Trostrukapodjelavlasti(Locke,Montesquieu).Pojam:podjelavlasti.

Suverenostnaroda(Locke,Rousseau).Pojam:suverenostnaroda.Slobodaipovijest

Hegel:umnadržavaukojojseozbiljujesloboda,ciljjepovijesnogarazvoja.Pojam:država.

Marx:"carstvonužnosti"i"carstvoslobode"Pojmovi:carstvoslobode.

J.S.Mill:ogranicamavlastidruštvanadpojedincem.Pojmovi:liberalizam:vlastdruštvanadpojedincemsvestinanajmanjumogućumjeru.7.LIJEPOIUGODNO(Estetika)

Kasno nastala estetika: Baumgarten‐disciplina/znanost o osjetilima; učenje o osjetilnomopažanju;učenjeolijepom.

Umjetnostkaoeminentnopodručjelijepog. Kant:lijepoiuzvišeno.

Pojam:uzvišeno. Hegel:umjetnostkaoosjetilnopredstavljanjeideje, Schiller:dobargrađaninpostajeseputemestetičkeizobrazbe;lijepoidobro;lijepokaodobro,

kaougodno.Pojam:estetičkaizobrazba.

KasniShelling:estetičkoobuhvaćaonoštojediskurzivnommišljenjunedostupno.Pojam:naddiskurzivnaprirodaumjetnosti.8.ŠTOJEČOVJEK(Antropologija)

Filozofijskaantropologijakaozasebnadisciplinaoprirodičovjekanastajekasno.Vrloranarazmatranjaočovjeku.

Pojmovi:filozofijskaantropologija;prirodačovjeka. Sofisti:Čovjekjemjerilosvihstvari.

Pojam:homocentrizam. Sokrat:Čovjekaodlikujeumnaspoznaja, Platon:požudni,voljniiumnidioduše.

Pojam:dijeloviduše. Kršćanstvo:jedinstvoduha,dušeitijela;problemdvojstvadušeitijela.

Pojam:dualizamdušeitijela.

Page 447: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

448

Augustin:povijestkaoborbadobraizla,kraljevstvanebeskogaizemaljskoga.Pojam:borbadobraizla.

• G.Bruno:Čovjekjehomofaber.Pojam:homofaber.

Prosvjetiteljskimehanicizam:ljudskotijelojestroj.Pojam:čovjek‐stroj.

Kant:Čovjekkaoumnobićepostojikaosvrhaposebi,anekaosredstvo.Sloboda,samoodređenjeisamo‐odgovornostčovjeka.

Pojmovi:samosvrhovitosti(samo)odgovornostčovjeka. Hegel:čovjeksamosamosvijest:čovjekovosamostvaranje.Filozofijaduha‐filozofijskaantropologija.

Pojmovi:samosvijest;samoproizvođenje. Naznakeproblemasmislačovjekoveegzistencijekaosredišnjeproblematikeusuvremenoj

filozofiji:MaxScheler,filozofija,egzistencije,personalizam.Pojmovi:filozofijaegzistencije,personalizam.9.SMISAOEGZISTENCIJE

Srećakaofilozofijskipojam. Osobne (individualno zrenje, moralno vladanje) i društvene (društvo urediti po umnim‐

moralnimzakonima;skladopćegaipojedinačnog)pretpostavkesreće. Kršćanski eshatološki odgovor: obećanje života u raju kao nagrade za krijepost vjere i

dobrihdjela(služenja)uovozemaljskojegzistenciji.Pojam:eshatologija.

Filozofija:traganjezasmislomživotanastajeizspoznajeosmrtnostiljudskogabića.Pojmovi:smisaoživota,svijestokonačnostiegzistencije.10.KLASIČNIFILOZOFSKIPROBLEMI

Sustavnomišljenje: PlatoniAristotelkaopročelnici:metafizikakaotraganjezaizapojavnim.

Pojam:metafizika. Ontologijakaosredišnjafilozofijskadisciplinaizkojeseizvodeostaleosobinebića.

Pojam:temeljnostontologije. Hegel:istinajecjelinaimogućajejedinouoblikusustava.

Pojmovi:cjelina,filozofijskisustav,enciklopedijafilozofijskihznanosti. Nagovještaji kasnijih zbivanja. Kant i deontološke teorije morala.Marx: bit povijesnoga

kretanjaumjestofilozofijske(spekulativne)(re)konstrukcijecjeline. Filozofijaegzistencije:prednostproblemaegzistencijenadproblemimaprirode/svemira.

Analitičkafilozofija.Pojmovi:deontologizacijamorala,filozofijaegzistencije.

DRUGIDIO

ODABRANIPROBLEMISUVREMENEFILOZOFIJEPregledprogramskihsadržaja:11.FILOZOFIJAMATEMATIKE

• Što sumatematički objekti? Što je točka ("Ono što nema dijelova", Euklid)? Što je broj?Matematičkiobjektisu"opisi" fizičkogasvijeta,apstrakcijeskinutes fizičkihpredmeta.Zbiljaimamatematičkiustroj("Knjigaprirodepisanajematematičkimjezikom",Galilei).

Matematikapružamodelzbilje.Matematičkiobjektisuidejeunašemduhu,skorelatomilibez njega u zasebnom svijetu ideja (platonizam). Kako ondamatematika biva primjenljiva?Radi li seoprestabiliranojharmoniji?Operacionalističkadefinicijabroja: "Jedinica jebroj,kojipri

Page 448: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

449

množenju ostavlja druge brojeve nepromijenjenima". Proširenje skupa prirodnih brojeva (negativnibrojevi,nula,iracionalnibrojevi).

Problemmatematičkeegzistencije.Pojmovi:matematičkiobjekti;točka,brojmatematika‐zbilja.

• Matematikakaologičkisustav. Geometrijakaologičkiustroj:Euklidovi"Elementi".Aksiomishvaćenikaoočitečinjenice,clare etdistincte. Geometrijskidokaz.Petipostulatilipostulatoparalelama. GeometrijaRiemanaiLobočevskog.Štosezbivasočitošćupostulata? Geometrijaiprostor.Ukojemprostoru,odnosnoukojojgeometrijiživimo(Gauss)?Apstraktnalogičkaformainjenainterpretacija.Svijetkaomodelformalnogasustava. RelativiziranjeKanta;teorije,relativnosti(općaiposebna)irazličitegeometrije.Pojmovi:matematikakaologičkisustav,geometrija‐zbilja,Rieman,Lobočevski,geometrijaprostora;vrsteprostora,teorijarelativnosti.

• Apriornoiaposteriorno,analitičkoisintetičkoznanje. Definicija apriornih, aposteriornih, analitičkih i sintetičkih istina (sudova). Kakav je položaj geometrijskihpostulata. Apriorneistineideduktivnametodauznanosti(Descartes). Aposteriorneistineiinduktivnametoda(Bacon). Znanostkaoznanostkombinacijadvijumetodaiistina(Newton). Problem utemeljivanja znanstvenih istina. Nepouzdanost indukcije (Hume) i tautologija

dedukcije. Opovrgljivost univerzalnih iskaza (Popperov falsi‐fikacionizam). Potvrdljivostsingularnih iskaza (Carnapov verifikacionizam). Problem znanstvene istine: istina kaokorespondencija sa zbiljom, istina kao koherencija s temeljnim stavovima, istina kaoprovjerljivost,odnosnouspješnost.

Pojmovi:vrsteznanja;vrsteistina,postulat,geometrijskaznanost,znanstvenaistinainjenoutemeljenje,falsifikacionizam;verifikacionizam.12.FILOZOFIJAZNANOSTI

• Empirijskoiteorijskouznanosti. Znanost kao u jeziku otjelovljeno znanje izvan prostora i vremena i znanost kao povijesna ljudskadjelatnost. Podjelajezikauznanostinajezikopažanjaijezikteorije. Utemeljenostznanostiuopažanjukaosvođenje iliprevođenje jezika teorijeu jezikmotrenja eksplicitnimdefinicijamaipravilakorespondencije. Osiromašenjejezikaznanostiuovojpozitivističkojinterpretaciji,nužnostuvođenjaimplicitnih definicija i raspad programa. Neodređenost prevođenja, inficiranost opažanja teorijom i holističkopoimanjeteorije(Quine). Odnosteorijauvremenu:obuhvaćalinovateorijastaruilisuoneneusporedivecjeline(T.Kuhn). Razvojznanostii"pesimističkaindukcija".Pojmovi:znanost;empirijskoiteorijskounjoj,"jezikopažanja","jezikteorije",implicitna definicija,holističkopoimanjeteorije,odnosizmeđunoveistareznanstveneteorije.

• Položajznanstvenihteorija. Znanstvenirealizamkaotvrđenjedateorijskimpojmovimazreleznanostiodgovara"nešto"u realnosti(Galileo,Einstein). Instrumentalizam kao tvrđenje da teorijski pojmovi služe samo kao sredstvo za uređivanje našegaiskustvaipredviđanjebudućihiskustava(kardinalR.Belarmin,Mach). Karakterklasičnefizike:determinizam(Laplace),logicizam. Svijetjelogički(matematički)uređenipredvidljiv. Karakter suvremene fizike; indeterminizam (Heisenberg) i probabilizam. U stanju smo predviđatisamovjerojatnostimogućihdogađaja,prirodasenedapotpunokontrolirati. (Literatura:HansReichenbach,Rađanjenaučnefilozofije).Pojmovi:znanstvenirealizam;instrumentalizam,uređivanjeiskustvaipredviđanjabudućihdogađaja,determinizam,logicizam,indeterminizam,probabilizam.

Page 449: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

450

13.FILOZOFIJAJEZIKA

• Jezik,spoznaja,zbilja. Okretanje filozofije jeziku: "rastakanje" filozofijskih problema u pitanju o smislenom i nesmislenomiskazu"razgraničenje"znanostiifilozofije. Filozofijskaraščlambajezičnogaizričaja,filozofijaobičnogajezika(Ayer). Odnosspoznajepremazbiljikaoodnosjezikapremazbilji. Istinitostireferencija.Semantika,odnosznakaioznačenoga. Jezikkao"slika"ili"model":Wittgenstein,Logičko‐filozofskitrakat. Klasičneteorijeznačenja.Pojmovi:filozofijajezika;filozofijaobičnogjezika,semantika;jezikkao"slika"zbilje;teorijaznačenja.

• Jezikkaosustav. Razlikovanjeznačenjakaoreferencijeikaosmisla. Smisaokaomjestoujezičnomsustavu,povezivanjeznačenjascjelinomkaomjestoujezičnom sustavu,vezanjeznačenjauzcjelinuizričaja(Frege).Novijeteorijeznačenja(Quine).Logička strukturajezika.Umjetnijezici.Sintaksakaoodnosznakapremaznaku. Strukturalizam(F.deSaussure)itransformacijskagramatika(Chomskv). Pragmatika. Značenje i uporaba jezika. Jezik kao jezična igra: Wittgenstein, Filozofska istraživanja.Pojmovi:refrencija,smisao,prirodniiumjetnijezik,sintaksa,ustroj,strukturalizam,pragmatika;jezičnaigra.

• Jezikkaomedijodnošenjapremasvijetu. Jezikkaodiskurs.Jezikkaointerpretacijazbilje.Krozjezikuvijekdohvaćamovećinterpretirani predmet. Teorijeinterpretacije,hermeneutičkikrugrazumijevanja(Gadamer). Heidegger:jezikjekućabitka.Pojmovi:diskurs;tumačenje,hermeneutika.14.RASPADFILOZOFIJSKOGSUSTAVA(I.):

Marximarksizam• Postajanjefilozofijepraktičkom,

Prosvjetiteljstvo:Filozofija zahtijeva razložnost i umnost te tražinjihovoozbiljenje: filozofija postajepraktičkomihoćevanizsebe. Marx:Filozofitrebajumijenjatisvijet. Nesistemskamisao;kritikakaometodaizlaganja Koncepcijačovjeka‐koncepcijapovijesti‐revolucija/komunizam.Pojmovi:ozbiljenjefilozofije,filozofijaimijenjanjesvijeta,kritikakaometoda,Marxovpojamčovjeka,povijesti,revolucije.

• Oporba između tendencija sistemske refilozofikacije i kritičkoga promišljanja bitiepohe.

Marksističkafilozofskamisao. MladiLukacs:povezanost"teorije"i"prakse". E.Bloch:nadakaotemeljljudskogaopstanka. "Frankfurtskaškola":Filozofijskaanalizadruštvenogstanja.Pojmovi:marksizam;teorija‐praksa;nada;kritičkateorijadruštva.15.RASPADFILOZOFIJSKOGSUSTAVA(II):Filozofijaegzistencije Kierkegaard:primategzistencijeinjenihproblema;tjeskobaistrah;ironija. Nietzsche: Razvoj zapadnemetafizike slijedi iz antičkoga raskola filozofije. Čovjek kao biće razumaičovjekkaobićeporiva/volje;(nat)čovjekuharmonijisprirodom/svemirom. Heidegger:filozofijaegzistencije.Zaboravbitibivstvovanjaanalitikatubivstvovanja. Sartre:bačenostusvijetisamoodređenje;egzistencija.Pojmovi:egzistencija,tjeskoba,ironija,dionizijsko,apolonsko,nadčovjek,samoodređenje,(samo)odgovornost.

Page 450: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

451

16.ESTETIZACIJAEGZISTENCIJE Kant:lijepokaotemeljrasuđivanja.Obratuukusu:estetikaružnoga.Modernaumjetnost:preokupiranostvlastitimmedijem. Industrijska civilizacija: tendencija ukidanja prirodno lijepoga. (Adorno: promjena passagea). Ugodno/lijepokaoproizvodindustrijezabave:estetiziranjekaoanesteziranjeosjetilnosti. Drukčijipristupi:Adorno:suvremenaumjetnostpotrebuje(filozofsku)refleksiju;Marcuse:umjetničkodjelonagovješćujenovo.Pojmovi:ukus;estetikaružnog,industrijazabave,umjetnost‐refleksija;umjetničkodjelo‐novum.17.TKOJEČOVJEKSuvremenafilozofijskaantropologijapribližavasepovijesnopostavljenompitanjuobitičovjeka:tkoječovjek,kakojesebeuspostavio;pitanjaosupstancijisubjektivnosti. Scheler:položajčovjekausvemiru;modernievolucionizam. Gahlen:djelovanjeobjedinjuje"prirodno"i"kulturno".Levi‐Straus:socijalnaantropologijatežispoznajitotalnogačovjeka.Psihoanaliza:psihičkiživoteminentnojenesvjestan,svijestjesekundarnapsihičkapojava–dalekosežneposljedicezafilozofijskipojamčovjeka.Pojmovi:priroda‐bitčovjeka,subjektljudskogadjelovanja,evolucionizam,dualizam,djelovanjekultura,povijest,sintezaspoznajaočovjeku,Freud,psihoanaliza;nesvjesno.18.FILOZOFIJAPOLITIKE

• KrajpolitičkeModerne;sporoliberalizmu kritikaliberalizmaototalitarnimimplikacijama(boljševizam,CarlSchmit), kritikatotalitarizmakaoosnovaslobodnezajednice(K.Popper,H.Arendt,G.Hayak,R.Aron,F.Neumann).

• Nastojanjaokonoveutemeljenostipolitičkihinstitucija rehabilitacijaprirodno‐pravnogautemeljenja(L.Strauss,E.Bloch), ugovornateorijapravednosti(J.Rawis), teorijaultraminimalnedržavenaosnoviopravdanjazaposjedanja(R.Nozick).Pojmovi:liberalizam,totalitarizam,kritiketotalitarizma,prirodnopravo,pravednost,ugovorna(ultra)minimalnadržava.19.ČEMUJOŠFILOZOFIJA? Svakifilozofskiodgovorpotičenovopitanje:stalnostfilozofskogapostavljanjapitanjaiotvaranjanovihproblemautraženjuistinenovovjekojfilozofijikonkurirajuznanosti. Raspadmetafizičkeikršćanskeuniverzalnosti(M.Weber)

Mnoštvoraznorodnihodgovoranapitanjeosmislučovjekoveegzistencije. Filozofijatražiodgovore(I.)napitanjaosržiznanosti,jezika,tehnike. Osporavanjaumakaotemeljklasičnihfilozofijskihkoncepcija:instrumentaliziranjeuma(HorkheimeriAdorno);decentriranost(strukturalizam);destrukcija(Heidegger) idekonstrukcija(Derrida)tradicionalnogametafizičkogdiskursa;mnoštvouzajamnonesrodnihmotiva(Lyotard)‐postmoderna"mekamisao". Reafirmacija uma: čovjek kao biće jezika, komunikativno konstituiranje uma (K.‐O. Apel,J.Habermas).Pojmovi:raspadfilozofskoguniverzuma;smisao,egzistencijalnomišljenje;"instrumentalnium";strukturalizam;dekonstruktivizam;postomoderna;komunikativnodjelovanje.

Page 451: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

452

PSIHOLOGIJACILJIZADAĆE

Temeljnijeciljnastaveizpsihologijeproširivanjespoznajaizpsihologije,omogućivanjeboljega

razumijevanjaponašanja ipostupaka ljudiskojimaseučenicisusrećuusvakodnevnomživotu,boljerazumijevanje samih sebe, svojih osobnih vlastitosti, problema i teškoća. Obradbom nastavnihsadržaja trebaostvaritiaktivan istvaralačkiodnosučenikapremastečenimznanjima,radipoticanjaprihvatljivih oblika ponašanja važnih za intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj te sustavnoprenositiučenicimahumanističkipoglednasvijetidruštvo.

PROGRAMA

PRIMIJENJENAPSIHOLOGIJA

Uvod(pregledgradiva,udžbenikainačinarada).Odnosopćeiprimijenjenepsihologije.Pregledprogramskihsadržaja:1.SOCIJALNAPSIHOLOGIJARazvojpojmaosebi.Vježbe.Percepcijaosobnekompetentnosti.Vježbe.Krizaidentiteta‐Eriksonovateorijaličnosti.Vježbe.Lokuskontrole.Vježbe.Kakosavladatinapetost.Vježbe.Kakosezauzetizasebe.Vježbe.Metodeispitivanjaličnosti.Vježbe.Socijalnazrelost.Vježbe.Komunikacija.Vježbe.Verbalnakomunikacija.Vježbe.Neverbalnakomunikacija.Vježbe.Konfliktirješavanjekonflikta.Vježbe.Sistematizacijagradiva.

2.ZDRAVSTVENAPSIHOLOGIJAPsihološkagledištaibolesti.Vježbe,Psihičkiporemećaji‐teškoćeprilagođavanja,poremećajiponašanjaličnosti.Vježbe,Psihičkiporemećaji‐neuroza,depresija,shizofrenija,poremećajipsihomotorike,mentalnaretardacija.Vježbe,Ovisnostodrugojosobi.Vježbetretmanaovisnostiodrugimosobama,Ovisnostoalkoholu.Vježbe,Ovisnostonarkoticima.Vježbe,Ovisnostonikotinu‐pušenje.Vježbe,Sistematizacijagradiva.Provjeraznanja.

3.PSIHOLOGIJALJUBAVIIRODITELJSTVAKakobranimopartnera.Vježbe.Prilagodbanazajedničkiživot.Vježbe.Promjeneuobiteljskojdinamicizavrijemetrudnoće.Promjeneuobiteljskojdinamicinakonporođaja.

Page 452: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

453

Abortus.Vježba‐raspravaoabortusu.Odnosroditelj‐dijete.Vježbe.Sistematizacijaznanja.4.PSIHOLOGIJASTVARALAŠTVAIINTELIGENCIJAKakoprepoznatistvaralaštvo.Stvaralaštvoisocijalnasredina.Vježbepojedinačnogastvaralaštva,Vježbegrupnogastvaralaštva.Mnemotehnikebržegaitočnijegzapamćivanja.Vježbemnemotehnika.Psihologijahumora.Vježbe.Inteligencija.Vježbe.Stvaralačkorješavanjeproblemaistvaralačkomišljenje.Vježbe.Sistematizacijagradiva.DIDAKTIČKEUPUTEOvaj se izborni program izvodi u jednoj ili dvije godine. Ako učenici izaberu izborni programpsihologije, treba imseprikazati obje inačice.Profesor sam izrađuje izvedbeniprogramza jednu ilidvije godine, a opseg i dubinu obradbe utvrđuje sam, u suradnji s učenicima, u skladu s njihoviminteresima i po raspoloživoj satnici. Važno je svaku temu i uvježbati, na što upućuje i prijedlogprograma.

PROGRAMBPregledprogramskihsadržaja:1.FORENZIČKAPSIHOLOGIJAPojamipredmetsudskepsihologije.Metodologijasudskepsihologije.Zadacisudskepsihologije.Psihologijakriminalitetainjegovasuzbijanja.Odnossudskepsihologijesasocijalnompsihologijom.Razvojličnosti,biološkaobjašnjenjausudskojpsihologiji.Motivacijakriminalnogaponašanja.Kriminalnagomilaikriminalitetmasa.Psihologijaiskazausudskompostupku.Vjerodostojnostiskaza.Krivičnopravnapsihologija.

2.MENTALNAZAOSTALOST–INTELEKTUALNADEFEKTNOSTDefinicijamentalnezaostalosti.Klasifikacijamentalnezaostalosti.Teratogeničimbenici.Prenatalniuzrocimentalneretardacije.Postnatalniuzrocimentalneretardacije.Djelomičniporemećajirazvoja.Posjet‐"Centruzasmještajmentalnoretardiranedjece‐Stančić".3.PSIHOPATOLOGIJA‐PSIHIJATRIJAOpćaetiologijaipatogenezapsihičkihporemećaja.Općapsihopatologija.Opažanjeismetnjeopažanja.Pamćenjeismetnjepamćenja.

Page 453: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

454

Poremećajiimišljenja.Inteligencijainjeziniporemećaji.Svijestiporemećajisvijesti.Afektiinjihoviporemećaji.Poremećajivolje,psihomotorikeinagona.Kliničkapsihologijaiulogakliničkogapsihologa.Alkohologija.PušenjeOvisnostodrogama.4.PSIHOLOGIJAUGOSPODARSKOJPROMIDŽBIPsihologijapotrošača.Podražajireakcija.Percepcijarizika.Odlukaistavovi.Ličnostipotrošačkoponašanje.Štozanimapotrošača.Motiviimotivacija.Ispitivanjeimjerenjemotivaistavova.Slikaproizvoda."Modelpotrošačkogponašanja".Psihologijapromidžbeneporuke.Prilagođavanjepromidžbeneporuke.Razumijevanjepromidžbeneporuke.Pamćenjepromidžbeneporuke."Apeloglasa"."Emocionalniton"ili"prijenosčuvstava".Testiranjeuspješnostiioglasa.Psihologijaprodavačaiprodaje.Okakvomsekupcuradiizakogakupackupuje.Tijekomgodineobavitćesepismenaispitivanja,azatoseplanirajučetirisata.

PROGRAMCCILJEVIIZADAĆE

Proširitiiprodubitiznanjaizpsihologijekaotemeljneznanostisvihdruštvenihznanostiitimeim olakšati praćenje i razumijevanje povijesti sociologije književnosti i filozofije. Pomoći im priodabiru studija i budućega zvanja, jer se većina učenika kroz izbornu nastavu usmjerava na studij.Olakšatiimodrastanjeiformiranjeosobnostibudućegaintelektualca,kojićedjelovatiunovimaivrlosloženimadruštvenim,gospodarskimipsihološkimuvjetima.Odgovoritiimnamnogapitanja,kojaihzanimaju o vremenu u kojemu žive, a u kojemu su izbila na površinu ponašanja, ideje i ličnostineviđeni na ovim prostorima. Pomoći im u razumijevanju sebe i drugih ljudi da lakše rješavajuprobleme u životu i na radnome mjestu, izbjegavaju nepotrebne konflikte i tako svoj život svojeokolineučineboljimisnošljivijim.

Držimodaćeimsenatakvapitanjanajboljeodgovoriti,akoupoznajuonopodručje,kojeseupsihologiji definira kao ličnost. Time će biti zadovoljena njihova znatiželja o normalnom i oabnormalnom u čovjeka, o uzrocima svih šarolikosti svih osobina, o mogućima granicama veličinejedneličnosti,aliipadovimaiporazimadokojihsemožestizatinaraznenačine.

Program temeljen i vezan uz ličnost najpotpunije će odgovarati na mnoga pitanja, kojapostavljaju mladi ljudi na satovima redovne nastave i ostalim kontaktima, s obzirom na to da sugurnuti u neželjeno i nesretno doba, koje žele shvatiti i nadomjestiti. Ličnost, određenje, moguća

Page 454: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

455

definicija.Metodeupoznavanjaličnosti.Biološkiisocijalničimbeniciuformiranjuličnosti.Razne teorije ličnosti izlagatćesena temeljureferata i samostalnogaradaučenika.Usklopu

programa treba posjetiti sve institucije, koje se bave čovjekovim duševnim životom i formiranjem,liječenjemilipreodgojemčovjeka.

Najraniju dob upoznati u vrtiću, kao i psihologiju djetinjstva i prvih sedam godina života.Korisno bi bilo posjetiti dom gdje odrastaju djeca bez roditeljske ljubavi. U osnovnoj školi se trebaupoznati smetodamaotkrivanjadjece sa smetnjamaugovoru, sluhu, kretanju,učenju i postupcimaradasnjima.Posjetitijednuustanovu,kojasebavidelikventima.

Obraditi kriminalnu osobu uz posjet ustanovi, koja se bavi proučavanjem, gonjenjem,kažnjavanjemičuvanjemkriminalaca,atakođeriproučavanjemiizobrazbomkadrovakojićetobitiustanjusveobaviti(Fakultetzakriminalistiku).

Trebaposjetitiipsihijatrijskeustanove,kojeliječeduševnobolesneosobesvihdobi,oddječjepsihijatrije do gerijatrije (Centar za autizam, odjele za narkomaniju, alkohologiju i druge ovisnosti,itd.).

Analizirati neke istaknute osobe iz znanosti, umjetnosti, športa i politike, po izboru samihučenika, a putem njihova samostalnog rada. Također obraditi neke čuvene, a negativne osobe izpovijesti, književnosti i filma ‐ opet po zboru učenika (Hitler, Staljin). Za referate koristiti knjigeDražena Neimarovića, Umjetnici tamnoga sjaja i po knjizi Tragedija genija, o genijalnim slikarima,piscima‐duševnimbolesnicima.Nakrajuupoznatisesmetodamakojimaraspolažemodernapsihološkaznanost.Zatotrebaprovestitestiranje inteligencije te rješavanje raznih tekstova ličnostiuužemsmislu (neurotskecrte itd.), auZavodu za profesionalnu orijentaciju treba vidjeti kako izgleda kompletna psihološka obrada prijeodabirabudućeprofesije.

Page 455: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

456

SOCIOLOGIJAA.SVJETSKERELIGIJECILJEVIIZADAĆE:IzbornipredmetiizsociologijepodnazivomSvjetskereligijepredlažeseizvoditiuopćimgimnazijamaujednojgodini.Ciljmujeproširivanjeznanjaiopćekultureizpodručjareligijeizadovoljenjaduhovneradoznalostiučenikazaobjašnjenjaiizvorištapojedinihreligija,snjihovompovezanošćuukulturnomokruženjuukojemusunastale.Građa jekorelacijskipovezana s vjeronaukom i etikom, ali i drugimpredmetimaukojimaseizravnoilineizravnodotičeiliobrađujenavedenanastavnagrađa.Pregledprogramskihsadržaja:1.HinduizamRazvojhinduskereligije,Hinduskibogovi,Osnovnipojmovisadržajahinduizma,Karmaidharma:hinduskaetika,Hinduskikultiblagdani.2.ReligijaGurua,vjeraSihhaZlatnihram,Đainizam,Đainskavjerovanja,Hramoviikućnasvetišta.

3.BudizamZnačenjeBudinanauka,Nirvanatamogdježudnjaprestaje,BudistiZapada,Širenjebudizma.

4.KineskareligijaZnačenjekineskereligije(osnovnipojmovi),Konfucijanizam,Mudracikineskereligije.

5.JapanskareligijaŠintoizam(osnovnipojmovinauka),Šintoističkiobredi,Japanskibudizam.6.JudaizamOsnovnipojmovinauka,Mojsije,Talmud,Židovskafilozofija(osnovnipojmovi).

7.IslamIslamskareligija(osnovnipojmovinauka),Kur'an,Islamskizakon,

Page 456: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

457

Jedinstvoiraznolikostislama.

8.KršćanstvoKršćanskareligija,Biblija,Kršćankinauk(Vjerovanje)Kršćanskobogoslužje,Glavnestrujekršćanstva,Raširenostkršćanskereligije,Sljedbe.

9.SvijetduhovaAfričkereligije,EgoLube,Zulu,Kršćanstvoiprimitivnereligije.DIDAKTIČKEUPUTE

Predmet se ostvaruje na temelju učeničkih domaćih radova u kojima su obrađene pojedineteme.Preporučujeseraspravaoiskustvimaispoznajaučenikailiraspravljanjaoinformacijama,kojeopojedinimtemamaimajuizdragihizvora.

B.PROSTORNOUREĐENJEIZAŠTITAOKOLIŠAPregledprogramskihsadržaja:NAZIVSADRŽAJAINAJZNAČAJNIJIPOJMOVIProstorniplanovi,Osnovnipojmovi,Ciljeviizadaćeprostornogaplaniranja,Zakonskeosnoveizradeprostornihplanova.

OSNOVNIPOKAZATELJIOURBANISTIČKOMPLANIRANJUIPROSTORNIMPLANOVIMAOpćineižupanijeinjihovaulogauzaštitiipromicanjukakvoćeokoliša.Prostorizemljištekaočiniteljurbanističkogaplaniranja.Geografskepredispozicije(reljefno‐geološke,klimatske,hidrološkeisl.)uizradiprostornihplanovaizaštitičovjekovaokoliša.Imovinsko‐pravna,problematika(nacionalizacija,eksproprijacija,položajnarentaisl.).Urbanističkoplaniranjenovihgradovaigradskihčetvrti.Plan namjene površina (stambene, rekreativne, šumske, pješačke, prometne i sl.), odraz zahtjevazaštitetepromicanjačovjekovaokoliša.Građevinskapodručjaiparceletepripremanjezemljištazagradnjunovihčetvrtiiobjekata.Prostornoplaniranjeindustrijskihzona(posebniekološki,tehnološkiigospodarskizahtjevi).Urbanističko planiranje i saniranje starih gradova i gradskih četvrti i njegova uloga u očuvanjuambijentalnihvrijednosti.Ekološkaigospodarskanačelaizradeprostornihplanovaopćina.Prostornoplaniranjeruralnihpodručja(kategorija,površina,uzrociiposljediceprenamjena,egzodusidepopulacija).OSNOVNIPOKAZATELJIOREGIONALNIMIŽUPANIJSKIMPROSTORNIMPLANOVIMAPrirodnogeografske i demografske pretpostavke razvojnih pravaca (poljoprivreda, stočarstvo,rudarstvo,industrija,promet,turizam),Okosnice, žarišta i težišta prostornoga razvoja regije ili države s isticanjemprednosti i nedostatakamonocentričnogaipolicentričnogarazvojaiekološkihposljedica,Urbanamrežaregijeidržave,

Page 457: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

458

Odrazpovijesnoga ipolitičkogarazvoja(objasnitipojmove:gradovipostupnjucentraliteta, trabanti,dormitorijisl.),Razvojnakretanja (uskladu ilimimoplanerskihodredbi) injihovutjecajnademografske i socijalnetijekove(depopulacija,egzodus,koncentracija,dnevnakretanja),Promet i njegova uloga u ostvarivanju planerskih ciljeva funkcioniranju gospodarskih sustava iplanerskih opredjeljenja (gradski promet, tranzitni promet, prometala i sustavi, prometnice,ustrojenostisl.).POREMEĆAJIKVALITETEOKOLIŠAUSUVREMENOMGLOBALNOMSVIJETUPoraststanovništvaunesrazmjerusprostornimamogućnostimaZemlje,državailiregija,nužno povećanje poljodjelske proizvodnje i njezin pojačani utjecaj na ugrožavanje kakvoće okoliša(umjetnagnojiva,pesticidiiostalakemijskasredstva,načinobrade,ugrožavanjetla,erozijatlaisl.)povećanjeindustrijskeproizvodnjeiproizvodnje,odnosnopotrošnjeraznolikihenergenatačimbenicinapretka,aliiugrožavanjakvaliteteokoliša(emisije,imisije,toplinskoonečišćenje,prašina,buka,radioaktivnost,otpad,odlagališta,rudnici,ugrožavanjepejsažnihosobitostiisl.).

UGROŽENIELEMENTIČOVJEKOVAOKOLIŠAUgrožena kakvoća voda (otpadne tvari, toplinsko opterećenje, eutrofikacija, pročišćavanje voda iuređajizapročišćavanje,zakonskeobvezepročišćavanja),narušenakakvoćamorskihvoda(naprimjeruSredozemljaiJadranskogmora),opasnost od ugrožavanja rijeka i podzemnih voda (na primjeru Save ili rijeke u užem zavičaju,odnosnopodzemnihvodauregijiivrelaizkojihsežiteljstvoopskrbljujevodom),opasnougrožavanjekakvoćezraka(naprimjerimaizsvijetainašezemljetezavičajneregije,ukazatiiobraditiproblematikuonečišćenjazraka(emisije,imisije,graničnevrijednosti,zakonskeodredbeisl.),Ugroženebiljneiživotinjskevrsteinačinnjihovezaštite.PRIRODNAIKULTURNO‐POVIJESNAPODRUČJAINUŽNOSTNJIHOVEZAŠTITEZadaćenastave:

razvijati sposobnost shvaćanja važnosti prostornoga uređenja i uloge prostornih planova uracionalnomkorištenjuprostoraizaštitičovjekovaokoliša,

osposobljavatiučenikezaaktivnosudjelovanjeuraspravamaoprostornimplanovima, razvijatisvijestkodučenikadaje:

‐ suvremenodruštvosuočenosasvebržimnestajanjemravnotežeizmeđuprirodnihsustavazaodržavanježivotaipotrebačovječanstva,

‐ krizaidegradacijaokolišaobuhvaćajusvaživabića,cjelokupnibiljnisvijet,čitavsustavukojemuživimoisvedržave,velikeimale,razvijeneinerazvijene,

‐ čovjekindustrijskogadobaupustioseuzastrašujućisamoubilačkiratsprirodom,ukojemuseuništavajugolemaprirodnabogatsva,istrebljujubrojnevrstebiljakaiživotinja,rijekeijezera osuđuju na prijevremenu smrt i iscrpljuju velike rezerve čistoga zraka i vode, aplanetZemljasevrlobrzopretvarau"kantuzasmeće",

učenicitrebajudobitiosnovnaznanjaobiološkim,prirodnimidruštvenimosobinamaokolišakojiihokružuje,

svaki je čovjek jedinka, dio globalnoga okoliša i globalno razmišljanjemora zamijeniti uskolokalnoinacionalno,

uočavanjemirješenjimakrizevlastitogaokolišamožemoseuključitiupoboljšavanjejednogaodnajvećihsvjetskihproblema.

DIDAKTIČKEUPUTEProgramsemožeostvarivatiu jednoj iudvijegodinetakoštoćeganastavnikponuditiučenicimaucjelini, a kad se oni opredijele za taj izborni predmet, nastavnik će napraviti razradu po godinama.Dubinuizlaganjatemaostavljamoslobodinastavnikaiizraženomzanimanjuučenikazapojedineteme.

Page 458: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

459

POLITIKAIGRAĐANKODRUŠTVO,GOSPODARSTVONAPOMENA:

Prijedlogovogaizbornogaprogramaobuhvaćaiproširujenastavnugrađuredovitenastaveizpodručjapolitike,građanskogadruštvaigospodarstva.Predloženajegrađaopsežnapaćeučenicimaponuditivećibrojtemasnjimaizabrationekojenajvišeodgovarajupotrebamaiinteresimaučenika.Osobito će se imati u vidu potreba odgoja i obrazovanja učenika za promicanje pravednademokratskoga građanskoga društva, temeljnih ljudskih prava i sloboda, prihvaćanja aktivnoga iodgovornoga građanstva, vrjednote, stavove i vrijednosti odnosno kompetencije koje promičudostojanstvo svake ljudske osobe te građanske kompetencije učenika kao pripadnika europskogadruštva,svojedržaveiaktivnogačlanasvojelokalnezajednice.Pregledprogramskihsadržaja:1.ODREĐENJEPOJMAPOLITIKAPolitikakaoznanjeivještinaEtimološkim određenjem riječi politika rasvijetliti njezine aspekte društvene zbilje i znanstvenediscipline,pojasnitirazličiterazinepolitičkezbiljenjenedometeusadržajimadruštvenogaživota.RacionalnodjelovanjeidruštvenostanjePolitika kao svjesno usmjerena djelatnost prema unaprijed zadanim ciljevima izrasta iz postojećegdruštvenogstanja(razinedruštvenesvijesti,društvenihodnosa).PolitikakaočovjekovasudbinaČovjek je po svojoj biti zoon politikon, pa je stoga zabluda svako stajalište da je moguća potpunapolitičkazabluda.Pojedinacjenužnoodređenidruštvenimsmislom,općiminteresimaiciljevimatejeslobodansamizabratirazinusvojedruštvene(političke)angažiranosti.2.LJUDSKODRUŠTVOKAOPOLITIČKIPROSTORDruštveniodnosiipolitičkahtijenjaPolitičkohtijenjepretpostavljaupravljanjeljudima,kakoseonoostvaruje,društvenapravilaipolitičkiporedak,jelipokoravanjejačemunužnost,moral,pravoilipotrebazaredomisigurnošću.PolitičkamoćPolitičkamoćosiguravaostvarenjeodređenihinteresa,azasnivasenavojnoj,gospodarskojikulturnojmoći.PravokaopolitičkiciljPravniporedakipolitičkodjelovanje,društvenaravnotežainteresaupravnojutemeljenosti,pravokaozaštitaiograničenje.PravniipolitičkisustavDržavnastabilnostinestabilnost,kaoposljedicasukladnostipravaipolitike.EgalitarizamielitizamDruštvenisustavvrijednostiidruštvenazbilja,ustrojdruštvainositeljpolitičkemoći,interesidruštvaidruštvenihelitauborbizadominaciju,socijalnasukobljavanjainjihovoprevladavanje.AkteripolitikePojedinac, društvene skupine (kao političke stranke i interesne skupine), političke institucije,parlament,vlada,političkapredstavništva.

Page 459: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

460

Političkiciljevi:Sobziromnaopsegpolitičkemoći:unutarnjiivanjskopolitički.Sobziromnadruštveniustrojizahtjevekojiiznjeizlaze.Nacionalniinteresuciljuopstankauvjetovanmeđunarodnimzbivanjima.Političkasredstava:Sredstvakojimaseutječenadruštvenusvijest(političkakomunikacija),

ekonomskasredstva, sredstvasile(vojskaipolicija).

3.DRŽAVA,PRAVOIPOLITIKAUstrojdržaveGeopolitički, demografski i gospodarski čimbenici društvena ustroja, ustroj države s obzirom napodjeluvlasti(zakonodavna,izvršnaisudska),oblikvladavineioblikdržavnogauređenja.DržavnapolitikaDruštveni ustroj i državna politika (unutarnja i vanjska); formiranje nacionalnoga interesa države.Odnoscilj‐sredstvoupolitičkomdjelovanjudržave.Ustav‐kaotemeljnainstitucijaporetkaSmisaoustavakaoosnovnogazakona,problemsuvereniteta.4.POLITIČKISUSTAVIPolitičkakulturaipolitičkistiloviDefinicija političke kulture i političkoga stila kao odraza tradicionalnoga vrijednosnog sustava ineprekinutihdruštvenihpromjena(analogijasastilovimauumjetnostiikulturiopćenito).Definicijapolitičkogasustava,kojiizrastaizpolitičkekultureitradicije.Očitavanjapolitičkihsustava:

demokracija, totalitarizam.

Povijesniisuvremeniprimjeridemokracijeitotalitarizma.Ustrojstvopolitičkogasustava

Političkeinstitucije.Oporba.Stupanjstabilnostipolitičkogasustava.

SuvremenipolitičkisustaviObjasnitipovijesnetemeljepolitičkekultureinjezinodraznautemeljenjepolitičkihsustava.Temeljemustava analizirati način djelovanja političkih sustava: Francuske, Velike Britanije, SAD‐a, Mađarske,ArgentineiKine.5.POLITIČKISUSTAVREPUBLIKEHRVATSKEIBiHPolitičkakulturaipolitičkisustavinahrvatskomprostoruHrvatska politička povijest u okrilju suvremenih zbivanja. Tuđi interesi i teritorijalne podjele,demografskoustrojstvokaopolitičkoočitovanje,hrvatskadijasporaiproblemidentiteta.HrvatiBiH,povijesni,političkiinteresiidemografija.UstrojstvopolitičkogasustavaRepublikeHrvatskeiBiH

Političkeinstitucije(Vlada,Sabor,sudoviuRH,BiHiFBiH).UstavRHiBiH(državni,entitetski)Oporbaistupanjdemokracije.StabilnosthrvatskepolitikeipolitičkogasustavauHrvatskojiBiH.

Page 460: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

461

6.MEĐUNARODNIPOLITIČKIODNOSISubjektimeđunarodnihpolitičkihodnosa.Čimbenicimeđunarodnihpolitičkihodnosa.Komunikacijeumeđunarodnimodnosima.Tipovimeđunarodnihodnosa.Međunarodnopravo.Ljudskaprava.7.GRAĐANSKODRUŠTVO,DEMOKRACIJA,LJUDSKAPRAVAGrađanskodruštvoigrađanskoobrazovanje(statusgrađaninauustavnojdemokraciji).Demokracijailjudskaprava(razvojkrozpovijest,osnovnidokumenti,ljudskapravaunacionalnimdržavamaiEU,shvaćanje,podjela,kršenjeljudskihprava,doprinosrazvojuljudskihprava).BiHiEuropskaUnija(globalizacije,ujedinjavanje,ulogaiznačajEUtenjezinihinstitucija,itd.).DIDAKTIČKEUPUTE:Ovajizborniprogrammožebitidopunanastavnogapredmetapolitikaigospodarstvo.Predlažesedagaseizvodidvasatatjedno.Najprimjerenijioblicisurasprave,nakonobradbeučeničkihseminarskihradova.

Page 461: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

462

Page 462: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

463

PRIRODOSLOVNOPODRUČJE

FIZIKA,KEMIJA,BIOLOGIJA,ZEMLJOPIS

FIZIKASVRHAICILJNastavnimplanomzaopćegimnazijepredviđenisuizborniprogramiuII.,III.iIV.razredusdvasata nastave tjedno. U slučaju izbora programa u sklopu fizike cilj je osposobiti učenike zanastavakškolovanjaiostvarenjenjihovihposebnihinteresazaposebnesadržajeiciljevenastavefizikekojinisuzastupljeniuredovnomprogramu,alisusnjimabliskopovezani.Posljednje obrazovno razdoblje četvrtoga razreda uputno je iskoristiti za ponavljanje irezimiranje obrađenih sadržaja zbogpolaganjedržavnemature inastavka školovanjana višojraziniizobrazbe

IZABRANAPOGLAVLJAFIZIKENAPOMENA:

Program se sastoji od šest poglavlja, svaki za jedno obrazovno razdoblje, počevši oddrugoga razreda. Školemogu kombinirati poglavlja i u drugom redoslijedu, ovisno o interesuučenika, potrebama proširenja i pojačanja učenja pojedinih dijelova redovitoga programa tebrojugodinaizbornogaprograma.Pregledprogramskogasadržaja.I. KONDENZIRANOIPLINOVITOSTANJETVARI1.Toplinskogibanjemolekula.Jedinstveni pristup svim pojavama kojima je u osnovi kaotično gibanje molekula: tlak,temperatura,toplinskikapacitet,difuzija,toplinskavodljivost,viskoznost.2.Radikoličinatopline.Kružniprocesi,ravnotežniirelaksacijskiprocesi.Radukružnomprocesu.Entropijaislobodnaenergija,ireverzibilnosttoplinskihprocesa.ObrnutiCarnotovproces.Rashladniuređaji.Zagađivanjeatmosfere.3.Stabilnostiuređenostkondenziranogastanja.Kristali.Tekućineiamorfnetvari.Tekućikristaliipolimeri.Otopineislitine.4.Fazniprijelazi.Isparavanjeikondenzacija.Sublimacija.Kristalizacijaitaljenje.Vlažnostzraka.5.Površinskepojave.Napetostpovršine.Kapilareuživimorganizmima. II.MAGNETSKOPOLJE1. Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju. Načelo ciklotrna. Magnetno zrcalo.Magnetnaboca.PrirodnamagnetskabocaokoZemlje.

Page 463: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

464

2. Faradayev zakon indukcije. Promjenjiva električna i magnetska polja. Lenzovo pravilo.Vrtložnestruje.Energijamagnetskogpolja.3. Izmjenične struje. Dobivanje izmjeničnih napona i struja. Efektivne vrijednosti napona istruje.Grafičkiprikazizmjeničnestrujeinapona.Faznipomak.Elektromotori. 4. Električni krugovi izmjenične struje. RLC‐krugovi, LC‐krugovi. Rezonancija. Trofaznestruje.III.ZAKONIOČUVANJAINJIHOVEPRIMJENE1.Podrijetlozakonaočuvanja.Zatvoreni i otvoreni sustavi.Međudjelovanje sustava i okoline. Simetrija prostora i vremena izakoniočuvanja.Prirodnepojaveukojimamožemouopćitizakoneočuvanja.2.Primjeriumehanici.Očuvanjekoličinegibanja,energijeimomenta.3.Primjeriuhidrodinamici.Bernoulijeva jednadžba za strujanje tekućina, realne struje, ponori i izvori strujanja.Turbulentnostrujanje,vrtlozi.4.Očuvanjekoličinetvariielektričnoganaboja.Kirchhoffovapravila.5.Relativističkizakonočuvanjaenergijeimase.IV.ELEKTROMAGNETSKIVALOVIIZRAČENJE1.Elektromagnetskozračenje.Nastanakiprimjena.Energijaiintenzitetelektromagnetskogvala.Radiovalovi.Mikrovalovi.Infracrveno,ultraljubičasto,rendgenskoigamazračenje.Vidljivasvjetlost.2.Brzinasvjetlosti.Mjerenjebrzinesvjetlosti.V.ELEKTROMAGNETSKIVALOVIIZRAČENJE1.Korpuskularnoionizirajućezračenje.Alfa,betaineutronskozračenje.2.Djelovanje zračenja na čovjeka. Ionizacijsko djelovanje zračenja na čovjeka. Zračenje saSuncaiozonskerupe.Primjenazračenjaumediciniidefektoskopiji.3.Elementizaštiteodzračenja.Prirodni umjetni izvori ionizirajućega zračenja. Fizikalne veličine i jedinice ionizirajućegazračenja.VI.ATOMIIMOLEKULE1. Energijskispektarelektronauatomu.Grupiranjestanjaujednoelektronskomspektru.

Paulievonačeloisključenja.Elektronskikvantnioblaciiorbitalejednoelektronskihstanja.Kvantnibrojevijednoelektronskihstanja.

2. Valnaulogaelektronauatomu.Usporedbajednoelektronskevalneulogesmehaničkimstojnimvalovima.

Page 464: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

465

3. Kvantnomehaničkimodelatoma4. Vezeumolekuli.Tipoviveze:ionska,kovalentna,dipolneinterakcije,vodikovaveza.5. Objašnjenje kemijske veze u kvantnoj fizici.Molekularne orbitale. Kovalentna veza sa

stanovištamolekularnihorbitala.Hibridneorbitale.VII.SUPRAVODLJIVOST1. Objašnjenjesupravodljivostiukvantnoj fizici.Supravodljivi energetski rascjep. Vođenje

električnestrujekrozsupravodič.2.Supravodljividijamagnetizam.Magnetskopoljeusupravodljivomprstenu.Kvantizacijamagnetskogatoka.3.Tuneliranjeelektronakrozizolacijskisloj.Josephsonoviefekti.4.Visokotemperaturnasupravodljivost.Novisupravodljivimaterijali.POSEBNANAPOMENA

U izborni program, ako za to postoje potrebe i interesi, osobito u prirodoslovnim iprirodoslovno‐matematičkim gimnazija, mogu se izabrati i neke teme ili tematski sklopivi(moduli)izpodručjaastronomije.Svakijemodulpreviđenzajednoobrazovnorazdoblje.Školećeihkombiniratiovisnoozanimanjuimogućnostima.Predlažemo tri modula A, B i C. Tematski sadržaj prvoga modula pripremljeni su na osnoviizbornenastaveastronomijeuosnovnojškoli,stimedajepodignutnarazinuznanjaizanimanjaučenikasrednješkole.Međutim,ovisnootomekolikijedioučenikavećbioobuhvaćenizbornomastronomijomuosnovnojškoli,modulsemožeipreskočiti.Tadase,npr.možeodmahpočetismodulomC):A.OPĆEPRIRODOSLOVNIMODULI

1.Općaastronomija.2.Planetologija.

B.MATEMATIČKIUSMJERENIMODULI1.Osnovesferne(položajne)astronomije,2.Dinamikaplanetskihizvjezdanihsustava,3.Mjeseciefemeridnaastronomija.

C.FIZIKALNOUSMJERENIMODULI1.Zvijezde,2.Zvjezdanisustavi,3.Kozmologija.

DIDAKTIČKO‐METODIČKEUPUTEDabisezadacikojetrebarješavatiunastavifizike,usuštiniteški,različitiiodgovorni,moglisuspjehom rješavati, potrebno je da nastava bude dobro organizirana, suvremena i na raziniprilagođenom uzrastu učenika. Izborna nastava sadrži prošireni i dodatni sadržaj redovnojnastavi.Potrebno jekombinirati različiteoblike rada,metode imetodskepostupkesaktivnimszdioništvom učenika. Nastava se mora voditi principom da je kvaliteta usvojenog gradivavažniji od opsega prijeđenog gradiva. To se može postići uvažavajući principe sustavnosti,znanstvenosti,zornostiipristupačnostikojejepostaviladidaktika.

Page 465: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

466

KEMIJASVRHAICILJIzborniprogramikemijesudioprogramskestrukturegimnazijskeizobrazbe.Očekujesedaćesegimnazijski polaznici u biranju izbornoga programa iz kemijskih znanosti oslanjati namogućnosti što ih pojedini predloženi program pruža u ostvarivanju njihovih želja, koje suusmjerenenaosposobljavenjezanastavakizobrazbe(studij)ilizadovoljavanjeosobnihpotrebaza šire i dublje ulaženje u pojedina znanstvena područja. Glede toga predlažu se tri modelaokvirnih programa kemije, i to iz područja analitičke kemije, radiokemije i biokemije. Akoučenici izaberu pojedini od predloženih programa, nastavnici kemije će ih razraditi ioperacionalizirati, vodeći računa o predznanju učenika, kadrovskim i prostornim uvjetima zaostvarivanjeprograma.PROGRAMSKAGRAĐA

PROGRAMKEMIJE‐I.(70SATI)

Pregledprogramskihsadržaja:1.Nastavnacjelina:UVODULABORATORIJSKIRAD1.1. Nastavni sadržaji: Oprema kemijskoga laboratorija, pravila reda i rada u kemijskomlaboratoriju,mjeresigurnostizaradukemijskomlaboratoriju,pružanjeprvepomoći.Izvoritopline,laboratorijskoposuđeipribor,reagensi,otopine,voda(destiliranaideionizirana).Vageivaganje.2.Nastavnacjelina:OSNOVNEKVALITATIVNEIKVANTITATIVNEANALIZE2.1.Nastavnatema:Kemijskemetodekvalitativneanalize2.1.1. Nastavni sadržaji i praktični radovi: Metode "suhim putem" (prethodna ispitivanja ulaboratoriju,terenskaanalizaugeološkimispitivanjima).Metode"morkrimputem".Karakterističnereakcijezanekeizabraneione uotopinamanjihovihčistihsoli.Osnovnetehnikeradaukvalitativnojsemimikroanalizi.Analizaanorganskihuzoraka.Analizaorganskihuzoraka.Podjelakationaianionauanalitičkegrupepotaložnimagrupnimreagensima.2.2.Nastavnatema:Metodekvantitativneanalize2.2.1.Nastavnisadržajiipraktičniradovi:Kemijskametodaifizičko‐kemijska(instrumentalna)metodainjihovapodjelapotipuzavršnogamjerenja.Analitičkevageinjihovauporaba.Laboratorijskoposuđeipriborugravimetrijskojititrimetrijskojanalizi.Točnostmjerenjamaseivolumena.Osnoveoperacijeugravimetrijskojanalizi.Izračunavanjeugravimetrijskojanalizi.Tehnikatitrimetrijskeanalizeuzvizualnuindikacijuzavršnetočketitracije.Podjelatritrimetrijskihmetodapotiputitracijskereakcije.Indikatori‐vrsteiuporaba.Izračunavanjeutitrimetrijskojanalizi.

u smjesi– taloženje i s amonij‐hidroksidomuprisustvuamonij‐klorida.

Page 466: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

467

Gravimetrijskoodređivanjesmjese i Titrimetrijskoodređivanje skalij‐dikromatom.Izračunavanjemasenekoncentraciježeljezaialuminijausmjesl.

PROGRAMKEMIJE‐II.(70sati)1.Nastavnacjelina:RADIOKEMIJA1.1.Nastavnatema:Povijesnirazvojradiokemije1.1.1. Nastavni sadržaji: Kratki osvrt na otkriće radio‐aktivnosti Becquerel (1896. godine) irazlozidaseradiokemijaizučavakaozasebnaoblast.Povijesnirazvojradiokemije‐osvrtnapojedinefazeistraživanjateznačenjetihistraživanjazadaljnjirazvojradiokemijeinjeneprimjene.Vrste zračenja i karakteristike toga zračenja, s obzirom na naboj i prodornost. Građa jezgre iosnovnečesticejezgre,njihovekarakteristikeiznačenjezaradiokemiju.1.2.Nastavnatema:Radioaktivniraspad1.2.1.Nastavnisadržaji:Radioaktivnielementiuprirodiinjihovopronalaženje.Spontanoprelaženjejedneatomskevrsteudrugutenastojanjeradioaktivnihnizova.Uranovniz.Osnovnizakonradioaktivnogaraspada(izvestiganaprimjeruurana).Definicija vremena poluraspada i njegova primjena za pojednostavljenje osnovnoga zakonaradioaktivnogaraspada.Određivanjevremenapoluraspradagrafičkommetodom.Jedinicezaizražavanjejačineradioaktivnosti.1.3.Nastavnatema:Nuklearnereakcijeidobivanjeradionuklida1.3.1. Nastavni sadržaji: Definicije pojma radionuklida i izotopa (istaknuti pojmovne razlike).Nuklearnereakcije.Dobivanje radionuklida iz prirodnih izvora. Dobivanje radionuklida umjetnim putem pomoćureaktoraiakceleratora.Principradanuklearnogareaktoraiciklotrona.Značajkeproizvedenihradionuklida.1.4. Nastavnatema:Mjerenjeradioaktivnosti1.4.1. Nastavni sadržaji: Ionizacijski detektori ‐ ionizacijske komore i Geiger‐Mullerov brojač.Scintilacionibrojač‐krutiitekućiscintilatori.1.5.Nastavnatema:Osnovnemetodeodjeljivanjainjihovaprimjenauradiokemiji1.5.1.Nastavnisadržaji:Metodaodjeljivanjapojedinihsastavnicaesktrakcijom.Zakon podjele sastavnica između vodene i organske faze. Prikazati metodu na primjeruodjeljivanjagalijaodcinka.Kromatografskemetode‐vrstekromatografijeinjihoveposebnosti.Određivanje zona pojedinih sastavnica primjenom radioaktivnih elemenata. Određivanje Rfvrijednosti.Ionski izmjenjivači i njihova primjena. Vrste ionskih izmjenjivača i mogućnost odjeljivanjapojedinihiona.Metodadestilacije.Prikazatimetoduodjeljivanjaarsenaigermanija.1.6.Nastavnatema:Primjenaradionuklidaukemiji1.6.1.Nastavnisadržaji:Uvjetiukojimasemogukoristitiradionukilidiukemiji.Zračenje,vrstezračenja,vremenapoluraspadaienergijezračenja.Primjenaradionuklidaukemijikodtaloženjateškotopivogatalogaiispitivanjeadsorpcijeiona

Page 467: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

468

napovršini.Značenjeidefinicijaizotopnihnosačaizadrživačaiprimjenaukemiji.Izotopnorazrjeđivanjeiprimjenazaodređivanjemalihkoličinasastavnicausmjesl.Određivanjenepoznatogavolumena(naprimjeruodređivanjavolumenakrviučovjeka).1.7.Nastavnatema:Primjenaradionuklidauindustrijiimedicini1.7.1.Nastavni sadržaji:Primjenaradionuklidau industriji (ugrađivanje radionuklidauvisokupeć, kontrola trošenja obloga visoke peći, u transportu tekućih goriva‐ naftovodi, u industrijipapiraifolija).Primjenaradionuklidaumedicini(uterapeutskeidijagnostičkesvrhe).Biološkiučincizračenjaorganizma.Mogućnostkontroleprimljenogazračenja(principradadozimetra).

PROGRAMKEMIJE‐III.(70sati)

Nazivprograma:OSNOVNEDINAMIČKEIFUNKCIONALNEBIOKEMIJE1.Nastavnatema:Uvoduproučavanjebiokemije1.1.Nastavnisadržajiipraktičniradovi:PostanakživotanaZemlji.Principevolucije.Fotosintezaibioenergetika

energijaživihbićapotječeodSunca, procesfotosintezeidisanja, ulogaATP‐auorganizmu.

Prirodnemakromolekuleinjihoveulogeustaniciiorganizmu. Fotosinteza osvijetljenih algi pod staklenim lijevkom, dokaz škroba u osvijetljenoj

polovicilistaprimule. Mjerenjetemperaturevodeukojuseulijevasulfatnakiselina,dokazivanjevodeiCo2kod

respiracije. Svojstvamakromolekula:inhibicija,adsorpcijaidijaliza.

2.Nastavnatema:Dinamičkabiokemija2.1.Nastavnisadržajiipraktičniradovi:Enzimi. Način djelovanja enzima, optimalni uvjeti za enzimsku djelatnost, inhibicija enzima,ulogakoezima,lokalizacijaenzimaustanici.Metabolizamdušikovihspojeva.Probavaproteina.Portnacirkulacija.Metabolizamaminokiselina.Razgradnjaaminokiselina.PrometdušikanaZemlji.Metabolizamugljikohidrata.Probavaunepreživačaipreživača.Ulogaglikogenaustanici.Glikoza‐anareobnaiaerobna.Citratniciklusinjegovefunkcije.ReakcijeukojimasegeneriraATP.Glukoneogeneza.

Djelovanjerazličitihrazrjeđenjaslinenaškrob(uzjod): Inaktiviranjeamilazetoplinom; Djelovanjekvascanašećer; Inhibicijafluorid‐ionima; Dokazivanjemlječnekiselineusokumesnekašice;

Page 468: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

469

Albuminiglobulinukrvnomserumu.Denaturacijaideproteinacija; Djelovanjeurezanamokraću(dokazivanjeamonijaka); Promatranješkrobnihzrnacaizkrumpirapodmikroskopom; Reakciješkrobasjodom; Izoliranjeglikogenaizjetreireakcijeglikogenasjodom; Dokazivanjeglukozeuškrobuiglikogenu; Razgradnjaceluloze(vata)idokazivanjeglukoze; Dokazivanjeligninaudrvu(šibica).

Metabolizamlipida.Probavamasti.Sintezamasnihkiselinaitriglicerida.Biološkaoksidacija.Mitohondrijkaoenerganastanica.Dišnilanacioksidativnafosforilacija.Korisniučinakcjelokupnogametabolizmaienergetskabilanca.Voda,mineraliivitamini.Vodakaootapaloireaktant.Acido‐baznaravnoteža.Puferskisustavkrviimokraće.Mineralnielementiielementiutragovima.Ulogavitaminaustanici.Pregledvitaminainjihovihulogauorganizmu.Hormoni.Vrstehormona.Najvažnijihormoniinjihovauloga.Prikazpovratnevezeizmeđutrijurazinahormonskedjelatnosti.

Emulgantnodjelovanježučnihkiselina; Djelovanjelipazenatrigliceride; Detekcijaslobodnihmasnihkiselina; Otapanjeuljauvodi,alkoholu,benzinuikloroformu; Prerezanajabukauevakuiranomeksikatoruiizvannjega; Polifenoloksidazetrebajukisikzasvojudjelatnost; Dokazivanjevitaminacuvoćuipovrću(pomoćuetilenskogmodrilauznatrij‐karbonat); Dokazivanjekalcijaifosforaumlijeku; DokazivanjevitaminaAiBuribljemulju(pomoćustibij(III)‐klorida).

3.Nastavnatema:Funkcionalnabiokemija3.1.Nastavni sadržaji: Sličnostmetaboličke situacijeorganizmaugladovanju, teškom fizičkomradu,dijabetesuialkoholizmu.Pretilost.TabelarniprikazvrijednostiraznihsastojakavrstahraneukJ.Međuodnosiorganausisavaca.Ulogajetreimasnogatkivauorganizmu.Biokemijskoznačenjekrvi,bubrega,mišićaiživaca.Međuodnosorganaučovjekaipodjelanjihovihuloga.Prehrana.Stanicakaootvorenitermodinamičkisustav.Ireverzbilniprocesl.Kalorimetrija.Bazalnimetabolizam,Respiracijskikoličnik,gladovanje.Typeaqationhere.

Page 469: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

470

BIOLOGIJASVRHAICILJNastavnimplanomgimnazijaizbornajenastavapredviđenasamozaopćegimnazije,podvasatatjedno.Učeniciseuizbornunastavubiologijeuključujupoosobnojželji,bezobziranaocjenuizbiologije.Temeljna je zadaća izborne nastave omogućiti svakom učeniku bavljenje onim područjima zakoje imaposeban interes. Potrebno je pomoći učenicima u ostvarivanjunjihovih želja koje suusmjereneupravcuosposobljavanjazanastavakobrazovanja(studij),ilizadovoljavanjaosobnihinteresazašireulaženjeupojedinaznanstvenapodručja.Uslučajuizboraprogramauokvirupodručjabiologijepredlažemotrimodelaokvirnihprogramasasadržajimaizpodručjacitologije,histologijeiorganografije,fiziologije,antropologije,genetikeiekologije.Kada se učenici opredijele za pojedini od predloženih programa, nastavnici biologije će ihrazraditi i racionalizirati, vodeći računa o predznanju učenika te kadrovskim i prostornimuvjetimazaostvarivanjeprograma.Provoditelji programa (nastavnici) mogu pojedine nastavne teme kombinirati i u drugomredoslijedu, ovisno o interesu učenika, potrebama proširenja pojedinih dijelova redovnogprograma,tebrojugodinaučenjaizbornogprograma.PROGRAMSKISADRŽAJI

PROGRAMBIOLOGIJEI.(70sati)

DRUGIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:I.Nastavnacjelina:CITOLOGIJA

1. Stanica‐osnovnajedinicaorganizma.Otkrićestanice.Staničnateorija.Metodeistraživanjastanica.Mikroskop(sitnozor)Mikroskopsketehnike,ostalinačiniistraživanjastanica.

2. Oblik,veličinaistrukturastanice.Organizacijskiplanprokariotskestanice(bakterije,modrozelenealge).Organizacijskiplaneukariotskestanice.Biomembrane,organeli,ostalestaničnestruktureimakromolekularnikompleks.Biljnaiživotinjskastanica‐sličnostiirazlike.

3. Kemijskisastavživetvari.Kemijskaevolucijazemlje.Kemijskagrađastaniceiorganizma.Kemijskielementi.AnorganskispojeviOrganskispojevi‐ugljikohidrati,lipidi,bjelančevine,nukleinskekiseline(DNAiRNA).Enzimi–nositeljiiregulatoribiokemijskihpromjenaustanici.Hormoniiimunoglobulini.Biosintezabjelančevina‐nositeljačovjekovebiološkespecifičnosti.

4. Osnovnafizičkasvojstvaprotoplazme.Koloidni sustavi. Propustljivost stanične membrane, diferencijalna selektivnapropustljivost.Pasivniprijenos(difuzija,dijaliza,osmoza).

Page 470: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

471

Aktivniprijenossupstanciustanici.5. Metabolizamstanice‐skupsvihbiokemijskihprocesa.

Anabolizam‐fotosinteza,kemosinteza(obraditidetaljno).Katabolizam‐disanje,vrenje(obraditidetaljno).

II.Nastavnacjelina:RAZMNOŽAVANJEIRAZVITAKSTANICA

1. Dioba stanice. Organizacija kromosoma.Mitoza. Fazemitoze i pojave u njima.Mejoza.Spolne rasplodne stanice. Degenerativne promjene na stanici izazvane vanjskimčimbenicima(radijacija,kemijskiagensiidr.).

2. Osnovnioblicirazmnožavanja.Nespornorazmnožavanje(dioba,vegetativnorazmnožavanje,razmnožavanjesporama).Spolno razmnožavanje. Spolno razmnožavanje jednostaničnih organizama. Spolnorazmnožavanje viših biljaka. Procesi individualnog razvića cvjetnica. Spolnorazmnožavanjevišestaničnihživotinja.Spermatogenezaiorganogeneza.Oplodnja.

3. Razvićeživihbića.Procesirastaidiferencijacije.Embrionalnirazvitak.Procesietaperazvitka.Fetalnirazvitak,posembrionalnirazvitak.(Zigot‐morula‐blastocista‐gastrula‐neurula).Histogenezaiorganogeneza.

III.Nastavnacjelina:HISTOLOGIJAIORGANOGRAFIJA

1. TkivaTvornabiljnatkiva(merisistemi).Trajnabiljnatkiva‐osvakomtkivupojedinačno.Vegetativnibiljniorgani‐korijen,stablo,list–njihovefunkcije.Rasplodnibiljniorgani‐cvijet,sjemenka,plod.

2. Životinjskatkiva‐osvakomtkivupojedinačno.Organi,organskisustavi'.Organizam.Starenjeismrt.

PROGRAMBIOLOGIJEII.(70SATI)

TREĆIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:I.Nastavnacjelina:FIZIOLOGIJAA‐ 1.Životniprocesiubiljkama(fiziologijabiljaka).

Mijenjanjetvariienergije.Primanjeiprovođenjevodeimineralnihtvariubiljci.(Apsorpcijaitranspiracija).

2.Autotrofnaishrana‐fotosinteza,primarneisekundarnereakcije.Kemosinteza.

Heterotromaishrana‐saprofiti,paraziti,biljkemesožderke.3.Biološkaoksidacija.Glikoliza.

Disanje.Vrenje.

4.Rastenjeirazvitakbiljnogorganizma.Klijanjesjemenke.Fitohormoni.Razvitakcvijetaiploda.

5.Fotoperiodizam,vernalizacija,biološkiritmovi.Gibanjeubiljkama‐taksije,tropizmi,

Page 471: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

472

nastije.B‐1.FIZIOLOGIJAŽIVOTINJA‐uvoduanimalnufiziologiju.Tipoviprobavekodživotinja.Probavakodkralješnjaka.Puthranekrozprobavnisustav.2.Tjelesnetekućine‐hidrolimfa,hemolinfa,krvilimfa.Neorganskisastav,regulacijaosmotskogpritiskaipH‐vrijednostitjelesnihtekućina.

Cirkulacijatjelesnihtekućina.Srceikrvnežile‐funkcija.Imunitet.

3.Disanje‐Izmjenaplinovaprekokože,škrgaitraheja.Plućnodisanje. 4.Metabolizam(ugljikohidrati,masti,bjelančevine)Gasniienergetskimetabolizam.5.

Ekskrecija.Beskralješnjaciikralješnjaci.Bubreg‐funkcija.6.Živčanastanica‐živci.Podražljivost.Provođenježivčanogimpulsa.Živčanisustav‐

funkcija.7.Sustavorganazakretanje,kostur.Građaiulogamišića.

Poremećajiufunkcijiibolesti.8.Reproduktivniufunkcioniranjuibolestispolnogsustava.II.Nastavnacjelina:ANTROPOLOGIJA1.Znanostočovjeku‐antropologija.

Čovjekkaobiološko,društveno,stvaralačkoiduhovnobiće.Ljudskiorganizam‐građatkiva.

2.Izvoribioenergijeuorganizmu.Hrana.Mineraliivitamini.Mehanizamprobavehrane.Probavniorgani‐poremećajiibolesti.3.Metabolizamugljikohidrata.

Metabolizammastiibjelančevina.4.Tjelesnetekućine.Prometiporemećajvodeielektrolita.

Krvikrvotvorni(hematopoetski)sustavi.BolestikrvotvornihorganaImunološkisustav.Imunološkareaktivnostpremastranimtransplantima.Alergijskereakcije.AIDS.Srceikrvnežile.Srčanaaktivnost.Poremećajisrčanogritmaikrvnogtlaka,infarkt.

5.Procesdisanja.Građaifunkcijapluća.Mehanikairegulacijadisanja.Poremećajirespiracijskogsustava.6.Građaifunkcijabubrega.Bolestibubrega.Umjetnibubreg.7.Sustavorganazapokretanje.

Kostur.Građairastkosti.Građaifunkcijamišića.

Poremećajiufunkcijiibolestiorganazapokretanje.8.Endokrinisustav.Funkcija.Poremećajiibolestiendokrinihžlijezda.9.Živčanisustav.Neuroninjegovauloga.

Ulogareceptorauprijemuinformacija.Građaifunkcijamozga.

Osjetila.Poremećajiživčanogsustava.10.FiziologijaspolnogživotačovjekaSpolnosazrijevanjedječakaidjevojčica.

Page 472: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

473

Menstruacija.Hormonalnaregulacijaaktivnosti,gena.Psihičkirazvitakupubertetu.

Muškiiženskispolniorganičovjekainjihovefunkcije.Mehanizmiživčaneregulacije.Spolneaktivnosti.Mehanizmioplodnjeirazvitkazametka.Embrionalnirazvitakčovjeka.Trudnoća.Fiziologijaporođajaidojenja.Planiranjeobitelji.Metodezaštite.Sredstvamehaničkeikemijskezaštiteodzačeća.Higijenaspornihorgana.Spolnoprenosivebolestiinjihoviuzročnici.Humaniodnosimeđuspolovima.

11.Štetnodjelovanjebioloških,fizikalnihikemijskihčimbenikanazdravlječovjeka.Zaraznebolestiihigijena.

PROGRAMBIOLOGIJEIII.(64SATA)

ČETVRTIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:I.Nastavnacjelina:GENETIKA1.Genetika‐znanostonasljeđivanju.Kemijska struktura, organizacija i funkcija nasljedne tvari ‐DNA i RNA (kod prokariota ienakorita).Kromosomi‐nosiocigena.Spolniitjelesnikromosomi‐razlike.Genetskakontrolasintezebjelančevina,sintezaproteina.(DNA...RNA...PROTEIN).Replikacija(autoreprodukcija)ipopravakoštećeneDNA.Regulacijadjelovanjagena.Organiziranjeifunkcijanasljednetvarinamikroskopskojrazini.Struktura kromosomo i kromosomska garnitura. Autosomalno i heterosomalno nasljeđivanje(spolnovezanonasljeđivanje).Genetskauputa‐kodogen(DNA),kodon(mRNA),antikodon(tRNA)injihovaulogausinteziKontinuitetipromjenjivostgenetskogmaterijala.Mutacije,mutagenezaimutageničinioci.Modifikacije.Distribucijaimeđugeneracijskikontinuitetgenetskogmaterijala.Mitozaistaničniciklus.Mejoza,krosingover,rekombinacijegenskemape.Mendelovizakoni.Geniiosobine.Genom,genotipifenotip,probojnostiekspresivnostgena.Genskilokusiialeli,interakcijaalelnihgena.Monogenskoipoligenskonasljeđivanje.Metodeproučavanjanasljeđivanjauljudi.(Citogenetičkaistraživanja,proučavanjerodoslovlja,populacijskagenetika).Geniupopulaciji,genetičkaravnotežaistrukturapopulacije.Genetikaidruštvo‐genetičkosavjetovanje.Genetikapatološkihstanjaiosobina.Genskiikromosomskiporemećajikodčovjeka.Matematičke i statističke metode istraživanja u genetici (vjerojatnost, Harady ‐Weinberegovpostupak,Hi‐kvadratnametoda,varijacijskipoligon ikrivulja, srednjavrijednost,varijabilnost,standardnadevijacija,srednjapogrješka,srednjevrijednosti).Genetskeopasnostidanašnjegvremena.

Page 473: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

474

2.Genetskoinženjerstvo:MetodeipravciistraživanjaipostupakaPrirodniisintetiziranigeni:"tehnikarekombinantneDNA",mentriranjeDNA,izolacijatransferikloniranjegena.Genetskivektori(virusiiplazmidi).Kromosomsko inženjerstvo: transfer pojedinačnih kromosoma, konstrukcija umjetnihkromosoma.Genetskoinženjerstvo,kloniranjesomatičnihgenoma,bridizacijastanica,monokloantitijela,Primjenagenetskoginženjerstvoumedicini,poljoprivredišumarstvu,industrijiizaštitiživotnesredine.Biotehnologija:tipoviipodručjaprimjene.Aktivni agensi u biotehnološkim procesima: biokemijsko i enzimsko inženjerstvo,mikroorganizmiikulturatkiva,Klasične biotehnologijske metode i njihova primjena: genetsko inženjerstvo, razine, metode ipravcigenetsko‐inženjerskihistraživanjaipostupaka.II.Nastavnacjelina:EKOLOGIJA1.Predmetistraživanja,podjela,ekološkiprincipi,ekološkipojmovi.Ekološkičimbenici(abiotičkiibiotički).Ekološkavalencija.Stupnjevibiološkiiekološkiintegracije:individuaipopulacija.Temeljneosobinebiocenezaieksosistema.Ekosustaviibiosfera.Sastav,rasporedipromjenebioceneza.Međuodnosibiljaka,životinjaiokoliša(akcije,reakcije,koakcije).Odnosi prehrane, hranidbeni lanci u biocenezi. Producenti, konzumenti, reducenti. Organskaproizvodnja ekosustava. Kruženje tvari i biogeokemijski ciklusl. Ciklus vode u prirodi iprotjecanjeenergije.2.EkologijačovjekaTemeljnekarakteristikeljudskihpopulacija‐veličina,struktura,rastenje,distribucijamigracije.Ekološkavalencijačovjekauodnosunaosnovneekološkečinioce.Temeljisocijalneekologije.Zdravljekaoekološkičinioci.Ekološkeosnoveprostornogplaniranja;sadržaj,ciljeviimetode.Globalno, regionalno i lokalno planiranje. Planiranje u oblasti poljoprivrede i šumarstva.Planiranjeuoblastimaterijalneiduhovnekulture.Analizalokalnogurbanističkogplananaterenu.(Biološko‐nastavnaekskurzija).

Page 474: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

475

ZEMLJOPISPROGRAMSKAGRAĐAPROSTORNOUREĐENJEIZAŠTITAOKOLIŠAPregledprogramskihsadržajaNAZIVSADRŽAJAINAJZNAČAJNIJIPOJMOVI

Prostorniplanovi, osnovnipojmovi, ciljeviizadaćeprostornogaplaniranja, zakonskeosnoveizradeprostornihplanova.

OSNOVNIPOKAZATELJIOURBANISTIČKOMPLANIRANJUIPROSTORNIMPLANOVIMA

Općineižupanijetenjihovaulogauzaštitiipromicanjukakvoćeokoliša. Prostorizemljištekaočiniteljiurbanističkogaplaniranja. Geografske predispozicije (reljefno ‐ geološke, klimatske, hidrološke i sl.) u izradi

prostorniplanovaizaštitičovjekovaokoliša. Imovinsko‐pravnaproblematika(nacionalizacija,eksproprijacija,položajnarentaisl.). Urbanističkoplaniranjenovihgradovaigradskihčetvrti. Plannamjenepovršina(stambene,rekreativne,šumske,pješačke,prometne isl.)odraz

zahtjevazaštitetepromicanjačovjekovaokoliša. Građevinska područja i parcele te pripremanje zemljišta za gradnju novih četvrti i

objekata. Prostorno planiranje industrijskih zona (posebni ekološki, tehnološki gospodarski

zahtjevi). Urbanističkoplaniranje i saniranje starihgradova i gradskihČetvrti tenjihovaulogau

očuvanjuambijentalnihvrijednosti. Ekološkaigospodarskanačelaizradeopćinskihprostornihplanova. Prostorno planiranje ruralnih područja (kategorije površina, uzroci i posljedice

prenamjena,egzodusidepopulacija).

OSNOVNIPOKAZATELJIOREGIONALNIMAIŽUPANIJSKIMPROSTORNIMPLANOVIMA Prirodnogeografske i demografske pretpostavke razvojnih pravaca (poljoprivreda,

stočarstvo,rudarstvo,industrija,promet,turizam). Okosnice, žarišta i težištaprostornoga razvoja regije ilidržave s isticanjemprednosti i

nedostatkamonocentralističkogaipolicentričnograzvojaiekološkihposljedica. Urbanamrežaregijeidržave‐odrazpovijesnogaipolitičkograzvoja(objasnitipojmove:

gradovipostupnjucentraliteta,trabanti,dorrnitorijisl.). Razvojna kretanja (u skladu ili mimo planerskih odredaba) i njihov utjecaj na

demografskeisocijalnetijekove(depopulacija,egzodus,koncentracija,dnevnakretanja). Promet i njegova uloga u ostvarivanju planerskih ciljeva, funkcioniranju gospodarskih

sustavaiplanerskihopredjeljenja(gradskipromet,tranzitnipromet,prometnasredstvaisustavi,prometnice,ustrojenostisl.).

POREMEĆAJIKAKVOĆEOKOLIŠA SUVREMENA POJAVA GLOBALNIH RAZMJENA SLOŽENIUZROCIIPOSLJEDICE

PoraststanovništvaunesrazmjerusprostornimmogućnostimaZemlje,državailiregija. Nužno povećanje poljodjelske proizvodnje i njezin pojačani utjecaj na ugrožavanje

kakvoće okoliša (umjetna gnojiva, pesticidi i ostala kemijska sredstva, način obrade,ugrožavanjetla,erozijatlaisl.).

Page 475: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

476

Povećanje industrijske proizvodnje i potrošnje raznolikih energenata ‐ čimbenicinapretka, ali i ugrožavanja kakvoće okoliša (emisije, imisije, toplinsko onečišćenje,prašina, buka, radioaktivnost, otpad, odlagališta, rudnici, ugrožavanje pejzažnihosobitostiisl.).

UGROŽENIELEMENTIČOVJEKOVAOKOLIŠA Ugrožena kakvoća voda (otpadne tvari, toplinsko opterećenje, eutrofikacija,

pročišćavanjeotpadnihvodaiuređajizapročišćavanjezakonskeobvezepročišćavanja). Narušenakakvoćamorskihvoda(naprimjeruSredozemljaiJadranskogamora). 0Opasnostodugrožavanjarijekaipodzemnihvoda(naprimjeruSaveilirijekeuužem

zavičaju, odnosno podzemnih voda u regiji i vrela iz kojih se žiteljstvo opskrbljujevodom).

Opasno ugrožavanje kakvoće zraka (na općim primjerima iz svijeta i naše zemlje tezavičajne regije ukazati i obraditi problematiku onečišćenja zraka ‐ emisije, imisije,graničnevrijednosti,zakonskeodredbeisl.

Velike količine otpada odraz stupnja razvoja, ali i ugroženost čovjekova okoliša(skupljanje,odlaganje,recikliranje,sekundarnesirovineisl.).

Ugroženebiljneiživotinjskevrstetenačinnjihovezaštite.

PRIRODNAIKULTURNO‐POVIJESNAPODRUČJAINUŽNOSTNJIHOVEZAŠTITEZadaćenastave:

razvijatisposobnostshvaćanjavažnostiprostornogauređenjaiulogeprostornihplanovauracionalnomkorištenjuprostoraizaštitičovjekovaokoliša,

osposobljavatiučenikezaaktivnosudjelovanjeuraspravamaoprostornimplanovima, razvijatisvijestkodučenikadajesuvremenodruštvosuočenosasvebržimnestajanjem

ravnotežeizmeđuprirodnihsustavazaodržavanježivotaipotrebačovječanstva, shvatiti da kriza i degradacija okoliša obuhvaća sva živa bića, cjelokupni biljni svijet,

cjelokupansustavukojemuživimo,isvedržave,velikeimale,razvijeneinerazvijene, shvatitidasečovjekindustrijskogadobaupustiouzastrašujućisamoubilačkiratprotiv

prirode u kojemu se uništavaju golema prirodna bogatstva, istrebljuju brojne vrstebiljakaiživotinja,rijekeijezeraosuđujunaprijevremenusmrtiiscrpljujuvelikerezervečistogazraka,vode,aplanetZemljasevrlobrzopretvarau"kantuzasmeće",

učenicitrebajudobitiosnovnaznanjaobiološkima,prirodnimaidruštvenimosobinamaokolišakojiihokružuje,

razumjetidajesvakičovjekjedinka,dioglobalnogaokolišaiglobalnorazmišljanjemorazamijenitiuskolokalnoinacionalno,

uočavanjem i rješenjima krize svoga okoliša učenik se treba uključiti u poboljšavanjejednogaodnajvećihsvjetskihproblema.

DIDAKTIČKEUPUTEProgramsemožeostvarivatiujednojiudvijegodine,takodaganastavnikponudiučenicimaucjelini, a kad se oni opredijele za taj izborni predmet, nastavnik će ga razraditi po godinama.Dubinu izlaganja ovih tema ostavljamo slobodi nastavnika i izraženom zanimanju učenika zapojedineteme.NAPOMENA:Usklopunastavezemljopisamogusekaoizborniprogramobrađivatiiteme:

1. GEOMORFOLOGIJA,2. KLIMATOLOGIJA,3. HIDROGRAFIJA

Vidiprilog1.Mogućejeobrađivati igeografskeosobitostiopćine,regijeiližupanijeukojojseškolanalazi,sgeografskogailisociološkogastajališta.

Page 476: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

477

Zemljopis‐prilog1.FIZIČKAGEOGRAFIJAKARTOGRAFIJAZemljausvemiru.Najnovijaistraživanjasvemirainjihovoznačenjezageografiju.KretanjeZemlje(rotacija,revolucija)iposljedice:smjenadanainoći;spljoštenostZemlje;lokalnoizonskovrijeme;računanjevremena‐kalendar;godišnjadobaitoplinskipojasevi.Oblik i veličina Zemlje ‐ povijesni osvrt. Orijentacija na horizontu (pomoću Sjevernice, Sunca,sata,kompasa,žirokompasa,satelita).GeografskekoordinateiodređivanjepoložajanaZemlji.RELJEFIPEDOLOGIJAZEMLJE‐GEOMORFOLOGIJAZemljinareljefnost(obliciielementi;faktorioblikovanjareljefa).EndogeniprocesiireljefGeofizičke osobine Zemlje (kora, plašt i jezgra ‐ pojam litosfere i njen razvoj; sila teža, geoid:plimaiosekaZemlje;geometrijskopolje; toplinska i fizikalnasvojstvaZemlje;potresi ‐uzroci;valovi,jačina,magnitudainjihoveposljedice).GeološkeosobineZemlje(Zemljinakora injezinsastav ‐vulkansketaložne imetafornestijene;prošlost i razvoj Zemljinekore; endogenipokreti i oblici ‐ boranje, rasjedanje i epirogenetskagibanja;vulkanizaminjegoveposljedice;mineralniresursiinjihovprostorniraspored).Reljef oblikovan endogenim procesima ‐ Morfostrukture (oblici reljefa oblikovani boranjem;oblicireljefaoblikovanirasjedanjem;oblicireljefaoblikovaniepirogenetskimgibanjem;potresiireljef; planetarni reljefni oblici; kontinenti; geosinklinalneprijelazneoblasti; oceanskibazeni isrednjooceanskihrbtovi).Reljefoblikovanegzogenim(izvanjskim)procesima(trošenje‐fizičkoikemijsko;stijenaireljef;padine, padinski procesi i reljef padine; iluvijalni proces o oblici; marinski i limički procesi ioblici‐obale;glacijalniiperiglacijalniprocesiioblici;krš,krškiprocesiioblici;eolskiprocesiioblici;biogeniprocesiioblici;antropogeniprocesiioblici;utjecajklimenaoblikovanjereljefa‐klimamorfološkeoblasti).Reljefinjegovutjecajnadruštveno‐gospodarskirazvojRegionalnageomorfologija(geomorfologijakontinenata,BiHiHrvatske).PEDOLOGIJAIPEDOGRAFSKEOSOBINEZEMLJE‐TLA(Što je tlo; činitelji nastanka tla; organski činitelji; klimatski činitelji; geomorfološki činitelji;činitelj vrijeme; pedogenetski procesi nastanka tla; profili tla i horizonti; građa i boja tla;klasifikacijatla,vrstetala‐njihovageografskarasprostranjenost;plodnosttlainjegovoznačenjezadruštveno‐gospodarskirazvoj).KLIMASastavivisinaatmosfere.Insolacijairadijacija.Klimatski elementi. Temperatura zraka. Dnevni i godišnji hod temperature zraka. Promjenetemperature i amplitude. Mjerenja temperature; termometri, njihovo prikazivanje, izoterme.Vertikalna ihorizontalnapromjena temperature.Temperaturna inverzija.Tlakzraka.Mjerenjetlakazraka;barometar.Promjenetlakasvisinom.Dnevnoigodišnjekolebanjetlakazraka.Raspored tlaka na Zemlji: izobare. Postanak, vrste i zonalna raspodjela vjetrova. Apsolutna irelativnavlažnostzrakainjezinomjerenje;psihometarihigrometar.Ishlapljivanje,zgušnjavanjeioblicipadalina,vrstepadalinanaZemlji,Hrvatskoj iBiH.Klimatskimodifikatori:zemljopisnaširina,rasporedkopnaimora,reljef,atmosfera,morskestruje,tloibiljnipokrov,čovjek.Zračnemaseifronte;cikloneianticiklone.Vrijemeinjegovopredskazivanje.Mjerenjevremenskihelemenata.Sinoptičkekarte.Vremenske

Page 477: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

478

prognoze.Meteorološkaslužba.Glavnirazrediklima:tropskekišneklime,suheklimeisnježneklime.Društveniutjecajnaklimu.Mikroklima.Promjeneklime.Značenjeklimeuživotu.HIDROGEOGRAFIJASuvremenipojamhidrosfere,Hidrogeografskeznačajkevode"hidrološkiciklus"Hidrogeografskiuvjeti obnove vode. Hidrogeografske mogućnosti samočišćenja vode. Hidrogeografskeposebnostigibanjavodeutopivimstijenama.Hidrografskeznačajkevrulja.Led‐smrznutavoda‐uvjetinastanka‐raširenostGeografskaraspodjelaleda"kriosfera"‐geografskaraspodjelasnijega‐"hionosfera".Geografskaraspodjela ledenih pokrova. Hidrogeografske značajke ledenih pokrova. Hidrogeografskeposebnosti ledenihsanti.Geografskaraširenost ledenjaka.Led‐najvećiobujamslatkevodenaZemlji.Vrste jezera prema razini mora. Prirodna jezera ‐ geografski razmještaj. Hidrotermičkaklasifikacijajezera.Hidrološka tipologija jezera. Umjetna jezera ‐ spomenici ‐značenje u suvremenom svijetu.Geografskaraspodjelaumjetnihjezera.Geografskoznačenjejezera.Hidrogeografskeposebnostimočvara(mlaka).Tekućice‐hidrogeografskielementi.Porječja‐hidrogeografskielementi.Gustoćamrežatekućica.Porječje‐osnovnahidrogeografskacjelina. Otjecanje vode ‐ važan hidrodinamički proces. Glavne hidrološke veličine ‐ vodostaj ‐protoka‐posebnootjecanje.Hidrološkagodina.Hidrološkitipovitekućica.RežimitekućicapremaM.Pardeu.RežimitekućicauHrvatskojiBiH

Page 478: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

479

MATEMATIČKOPODRUČJE

MATEMATIKASVRHAICILJNastavnimplanomgimnazijaizbornajenastavapredviđenasamozaopćegimnazijeudrugom,trećemičetvrtomrazreduspodvasatatjedno.Učenici se u izbornu nastavu matematike uključuju po osobnoj želji, bez obzira na ocjenu izmatematike. Izbornomnastavom želi se još temeljitije i sustavnije obuhvatiti što više učenikakojiimajuposebaninteresisposobnostzamatematikuiomogućitiimbavljenjematematikom.Temeljna je zadaća izborne nastave omogućiti svakom učeniku da se posebno bavi onimpodručjimazakoje imainteres,čimeseizbjegavaprisila inasiljenadindividualnošćuučenika.Svojimodnosomnastavnikmatematiketrebapoticatiželjuučenikazaučenjematematike.Kakobiučenicibili štovišemotivirani zausvajanjematematičkeapstrakcije,mora seuvijek isticatikako matematika ima korijene u konkretnoj realnosti, u životnim situacijama, u praktičnimpotrebama.Metode iobliciradateodnosiprofesorapremaučenicima, trebajuučenikepostupnouvoditiumatematičke pojmove kako bi osjetili da se matematika može naučiti i da se u njoj moženapredovati.Takoćesemnogiučeniciodlučitizaučenjematematikeipostizatidobrerezultate.PROGRAMSKAGRAĐAPregledprogramskihsadržaja

DRUGIRAZRED

1.DJELJIVOSTUSKUPUCIJELIHBROJEVADjeljivost.Teoremodijeljenju.Prostibrojevi.Eratostenovoslovo.Beskonačnost skupaprostihbrojeva. Osnovni teorem aritmetike. Diofantske jednadžbe ax+by=c, ax+by+cd=d. Problemi.Pitagorinajednadžba.Nelinearnediofantskejednadžbe.2.NEJEDNAKOSTINejednakosti.Nejednakostaritmetičkeigeometrijskesredine.Primjeneuzadacimaodređivanjaminimumaimaksimuma.Nejednakostugeometriji.3.IZOMETRIJERAVNINEOsna simetrija. Rotacija. Centralna simetrija. Translacija. Kompozicija izometrija. Primjene ugeometrijskimkonstrukcijama.4.MATRICEISUSTAVILINEARNIHJEDNADŽBISustav linearnih jednadžbi i deteminante 2. i 3.. reda. Kramerovo pravilo. Gaussova metodaeliminacije. Kvadratne matrice 2. i 3. reda. Umnožak matrica. Inverzna matrica. Rješavanjesustavalinearnihjednadžbipomoćumatrica.

Page 479: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

480

TREĆIRAZREDPregledprogramskihsadržaja:POLINOMIIALGEBARSKEJEDNADŽBE1.POLINOMIPojam polinoma. Jednakost polinoma. Zbrajanje i množenje polinoma. Djeljivost polinoma.Dijeljenjepolinomax‐a.Homerovalgoritam.Najvećazajedničkamjeradvajupolinoma.Euklidovalgoritam.2.NULTOČKEPOLINOMAIALGEBARSKEJEDNADŽBENultočke polinoma. Cjelobrojni korijeni algebarske jednadžbe. Racionalni korijeni algebarskejednadžbe. Kompleksni korijeni algebarske jednadžbe. Reducibilni i ireducibilni polinomi.Osnovniteoremalgebre.3.POLINOMIDVIJUVARIJABLIPrsten polinoma dviju varijabli. Simetrični polinom Newtonove formule. Osnovi teorem osimetričnim polinomima. Sustavi simetričnih jednadžbi. Rastavljanje simetričnih polinoma nafaktore.Simetričnejednadžbe.

ČETVRTIRAZRED

Pregledprogramskihsadržaja:1.SLUČAJNIPOKUSISlučajnidogađaji.Prostorosnovnihdogađaja.Operacijesdogađajima.Vjerojatnostkaorelativnafrekvencija.Klasičnadefinicijavjerojatnosti.2.VJEROJATNOSNIPROSTORDefinicija iosnovnasvojstvavjerojatnosti.Konstrukcijavjerojatnosnogaprostora.Razninačinizadavanjavjerojatnosti.Geometrijskevjerojatnosti.3.KOMBINATORIKAOsnovni principi prebrajanja. Varijacije i permutacije. Kombinacije. Binomi i polinomijalniteorem.Primjerkombinatorikenaosnovneproblemeizvjerojatnosti.4.UVJETNAVJEROJATNOSTNezavisnost uvjetne vjerojatnosti. Nezavisnost događaja. Formula potpune vjerojatnosti.Bavesovaformula.5.STATISTIKABernoullijevashema.Diskretneslučajneveličineizakoninjihovihrazdioba.Normalnarazdioba.Zakonvelikihbrojeva.Očekivanjeslučajnerazdiobe.Sređivanjestatističkihpodataka.Linearnakorelacija.x2‐test.

Page 480: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

481

NACRTNAGEOMETRIJAProgramjesastavljenza70nastavnihsati

I.DVOCRTNIPOSTUPAK:

1. Mongeovdvocrtnipostupakiprojekcijetočke(tlocrtinacrt).2. Tlocrtinacrtdužine.Pravaveličinadužine.Priklonikutovidužinepremaravninamai

nacrta.Pravaveličinatrokuta.

3. Projekcijapravca.Priklonikutovipravcapremaravninama tlocrta inacrta.Projekcijeparalelnihiukriženihpravaca.Posebnipoložajipravacapremaravninamaprojekcije.

4. Zadavanje ravnine tragovima. Ravnine prometalice. Određivanje tragova ravnineodređene:sdvaparalelnapravca,sdvaukriženapravca,pravcemitočkomistritočke.Projekcijetočkaipravaca,kojesenalazeuravninizadanojsvojimtragovima.Prelaganjeravnine. Projekcije likova koji se nalaze u ravnini određenoj tragovima. Sjecište dvijuravnina.Presječnicadvijuravnina.Probodištepravcairavnine.Okomitostiparalelnostpravcairavnine.Udaljenosttočkeodravnineiudaljenosttočkeodpravca.

5. Projekcijeuglatih tijelasbazomuravnini tlocrta inacrta. Uglata tijela s bazomuopćojravnini.

II.KOSOCRTNIPOSTUPAK:

1. Pojamkoseprojekcije.Kosaprojekcijatočkeipravca.Ravninaukosojprojekciji.Kosaprojekcijauglatihtijelasbazomuosnovnojravnini.

2. Presjeciuglatihtijelaravninamaukosojprojekciji.

Page 481: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

482

Page 482: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

483

TEHNIČKO‐INFORMATIČKOPODRUČJE

INFORMATIKANAPOMENA

UovomenastavnomePlanu iprogramudonesen jegimnazijskiprograminformatikesa

70 sati nastave zaopće, jezične i klasične gimnazije, dvogodišnji programzaprirodoslovne tečetverogodišnjiprograminformatikezaprirodoslovno‐matematičkegimnazijesdvaodnosnotrisata nastave tjedno. Već je u redovitom programu informatike naznačeno da će profesori, usuradnjispotrebamagimnazijskihplanova,učeničkihpotrebai interesaprilagođavatidodatnesate informatike, bilo redovite bilo izborne nastave. Kad je riječ o prirodoslovnim iprirodoslovno‐matematičkim gimnazijama, onda se postojeći program podrobnije prolazi,proširuje i produbljuje, osobito izborom nekoga posebnog programskog jezika i praktičnimvježbama.

Uopćim,jezičnimiklasičnimgimnazijama,postojećemredovitomprogramuinformatike,uskladusgimnazijskimgodišnjimkurikulumom,učenicimasemožeponuditiiizbornanastavaiz informatike. Prilikom izbora programa, mogu se koristiti već razrađeni tematski sklopoviodnosno sadržaji koji se nalaze u četverogodišnjim programima informatike i, jednako tako,nastavniksučenicimamožeizabratinekiodprogramskihjezika,primjericePASCAL,iobraditigausklopuizbornenastave.

Budući da se na informatičkom području događaju brze promjene i računalna setehnologijaubrzanoosuvremenjuje,nastavnicisuinformatikedužnipratititepromjeneistalnoosuvremenjivatiinformatičkenastavneprograme.

Ovdje donosimo samo osnovni tematski okvir kao jednu odmogućnosti strukturiranjaizbornenastaveizinformatikeuopćim,jezičnimiklasičnimgimnazijama:DRUGIRAZRED

1. Naprednaobradateksta

2. Bazapodataka

3. Programzaizraduprezentacija

4. MultimedijaTREĆIRAZRED

1. Mrežeračunala

2. Programiranje–algoritmi

3. Programskijezik(C,C++iliPascal)–odabirjezikaovisiozainteresiranostiučenika.

ČETVRTIRAZRED

1. Matematičkalogika(pripremazamaturu)2. Naprednoprogramiranje

Page 483: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

484

3. Izradawebstranica(HTMLuređivači)

NaznačujemoiosnovneprogramskesadržajezaprogramskijezikPASCAL:

1. UVODUPASCAL KakonapisatiipokrenutiprviprogramPascal RadnookruženjeTurboPascala(izbornici:File,edit,search..) Pojamideklaracijavarijable Definicijakonstanti Naredbapridruživanja

2. OSNOVEPROGRAMSKOGJEZIKAPASCAL Moduli(Units) Strukturaprograma Elementi Tipovipodataka Standardnijednostavnitipovipodataka Izrazi Procedurezaučitavanjeiispispodataka ModulCrt Nestandardnijednostavnitipovipodataka

3. NAREDBEGRANANJA Naredbaif Naredbacase

4. NAREDBAZAPONAVLJANJE Naredbafor Naredbawhile Naredbarepeat

5. POTPROGRAMI Razloziuporabepotprograma Rješavanjeprogramskogzadatkametodomtop‐down Pojamstrukturnogprogramiranja Vrstepotprograma Funkcije Procedure. Lokalneiglobalnevarijable. Rekurzivnipotprogrami.

Page 484: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

485

PODRUČJETJELESNEIZDRAVSTVENEKULTURE

TJELESNAIZDRAVSTVENAKULTURA

Odabirom i trajnim sudjelovanjem u jednoj kineziološkoj aktivnosti omogućuje seučenicimastjecanjedodatnih teorijskih imotoričkihobavijesti,pospješujeserazvojodređenihosobina i sposobnosti, stvara semogućnost potvrđivanja u športskom stvaralaštvu i trajnogabavljenjatomaktivnošću.

S tog stanovništva, izborni programi u TZK bi trebali imati istaknuto mjesto u svimškolama. Provedbom tih programa učenici će u većoj mjeri zadovoljiti svoje potrebe zakretanjem, što će rezultirati i povećanjem općih stvaralačkih sposobnosti i prilagodbom nasuvremeneuvjeteživotairada.Programsvakeizbornekineziološkeaktivnostiobuhvaćasljedeće:1. OSNOVNEZNAČAJKEIKLASIFIKACIJUŠPORTSKEAKTIVNOSTI.

Sustavno‐strukturalna analiza: prepoznavanje tipičnih struktura, faza, subfaza gibanja istrukturalnihjedinica.Raščlambafazaobraneinapada.Raščlambaaktivnostišportašagledeosnovneulogeuigri.

2. BIOMEHANIČKAANALIZAIdentifikacijakinematičkihidinamičkihparametarašportskeaktivnosti.Modeliranjenatemeljubiomehaničkihparametara.Utjecajbiomehaničkihobilježjanadjelotovornostiučinakušportskojaktivnosti.

3. ANATOMSKARAŠČLAMBA

Uključenostmišića,mišićnihskupinaizglobovatijekomizvođenjagibanja.Tipovimišićnognaprezanja.

4. FUNKCIONALNARAŠČLAMBA

Dominacijaenergetskihprocesa.Funkcionalnaosnovautijekuaktivnosti.

5. ENERGETSKARAŠČLAMBARaščlambaopterećenjajačine,opsegasituacijskihparametara.

6. INFORMACIJSKARAŠČLAMBARaščlambafrekvencijskihsituacijskihparametara.Utjecajnakonačnirezultat.

7. TEMELJITEHNIKEITEHNIKEZNAKOVITEZAŠPORTSKUAKTIVNOST

8. VALORIZACIJA TEHNIČKIH ELEMENATA GLEDE KONAČNIH NATJECATELJSKIHUČINAKA

9. RAŠČLAMBATAKTIKE Definicijataktike, Situacije,sustavi,zamisao,taktičkiplanitaktičkeinačice, Taktikaobraneitaktikanapada, Kriterijzaizbortaktikeitaktičkihinačica, Metodeipostupcizaraščlambutaktičkogadjelovanja, Razvojniaspektitaktikekrozpojedinedobneikvalitativnekategorije,

Page 485: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

486

Uočavanjeivrednovanjesituacijskihparametaranatjecanja.

10. PRAVILA,POVIJEST,USTROJSTVA Razvojpravila,njihovutjecajnaevolucijumodelanatjecateljskeaktivnosti,aktualna

pravilašportskeaktivnosti,suđenje, Povijestrazvojašportskeaktivnosti, Ustrojstvenashemašportskeaktivnostiusvijetuiunassustrojstvomnatjecanja.

11. ANTROPOLOŠKAANALIZA Antropološkeosobinešportaša(ušportskojaktivnosti‐odabranoj)različiteživotne

dobi, Primarna iposebnaantropološkaobilježja injihovoznačenjezauspjehušportskoj

aktivnosti, Faktorskiustrojšportskeaktivnosti, Antropološkadijagnostika‐ocjenastanjatreniranosti, Antropološka prognostika ‐ procjena razvoja antropoloških značajki pod utjecajem

endogenihiegzogenihčimbenika.

12. BAZIČNATJELESNAPRIPREMA.

Natemeljuovihpodatakaškolatrebaizraditiizvedbeniprogramzasvakušportskuaktivnostuprovedbiipratitinjihovoostvarivanje.Izborniprogramimoguseostvaritiiusuradnjisnekomdrugomškolomilišportskomudrugom.

Page 486: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

487

STRUČNASPREMAIKADROVSKIUVJETI

Ovdje se navode potrebni kadrovski uvjeti i obvezna stručna sprema sa stečenimkompetencijamazaizvođenjenastavepremaNastavnomeplanuiprogramuzagimnazijenahrvatskome jezikuuBiH. Za provođenje navedenoga Plana i programa, u svim predmetima,obvezna je visoka stručna sprema (VSS VII/1) ili završen II. ciklus visokoškolskogaobrazovanja sa stečenom diplomom magistarskoga studija (master studij) odnosnoukupnoostvarenih300ECTSbodova.

Donosimo katalog stručnoga nazivlja predmetnih nastavnika odnosno predmetnihprofesoraugimnazijamapremaodgojno‐obrazovnimpodručjimainastavnimpredmetima.

JEZIČNO‐KOMUNIKACIJSKOPODRUČJE

HRVATSKIJEZIKIKNJIŽEVNOST Profesorhrvatskogajezikaiknjiževnosti, Magistarhrvatskogajezikaiknjiženosti, Diplomiranikroatolog, Magistarkroatologije, Profesor jugoslavenskih jezika iknjiževnostikoji jediplomiraodo1991.godine ičiji je

temeljnistudijhrvatskijezikiknjiževnost, Profesorhrvatskekulture, Diplomirani komparatist književnosti (ili profesor komparativne književnosti) pod

uvjetomda imapoložen razlikovni ispit izhrvatskog jezikanaFilozofskom fakultetuuZagrebuiliFilozofskomfakultetunaSveučilištuuMostaru,

Profesor jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture, koji jediplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. godine, pod uvjetom da imapoloženrazlikovniispitizhrvatskogjezikanatomFakultetu.

STRANIJEZICI

ENGLESKIJEZIK Profesorengleskogjezikaiknjiževnosti, Diplomiranianglist, Magistarengleskogajezikaiknjiževnosti.

NJEMAČKIJEZIK

Profesornjemačkogajezikaiknjiževnosti, Magistarnjemačkogajezikaiknjiženosti.

FRANCUSKIJEZIK

Profesorfrancuskogajezikaiknjiževnosti, Magistarfrancuskogajezikaiknjiževnosti.

TALIJANSKIJEZIK

Profesortalijanskogajezikaiknjiževnosti, Magistartalijanskogajezikaiknjiževnosti.

Page 487: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

488

LATINSKIJEZIK Profesorlatinskogjezikairimskeknjiževnosti, Profesorklasičnefilologije, Diplomiraniklasičnifilolog, Magistarlatinskogajezikaiknjiževnosti, Magistarklasičnefilologije.

GRČKIJEZIK

Profesorgrčkogjezikaiknjiževnosti, Magistargrčkogajezikaiknjiževnosti, Profesorklasičnefilologije, Magistarklasičnefilologije, Diplomiraniklasičnifilolog.

UMJETNIČKOPODRUČJE

GLAZBENAUMJETNOST Diplomiranimuzikolog, Profesormuzikologije, Magistarmuzikologije, Profesorglazbenekulture, Magistarglazbenekulture, Profesorteorijskihglazbenihpredmeta, Magistarteorijskihiglazbenihpredmeta.

LIKOVNAUMJETNOST

Profesorpovijestiumjetnosti, Magistarpovijestiiumjetnosti, Profesorlikovnekulture, Magistarlikovnekulture, Diplomiranipovjesničarumjetnosti, Profesorlikovnogodgojaiumjetnosti, Magistarlikovnogaodgojaiumjetnosti.

DRUŠTVENO‐HUMANISTIČKOPODRUČJEPOVIJEST

Profesorpovijesti, Diplomiranipovjesničar, Magistarpovijesti.

LOGIKA

Profesorfilozofije, Diplomiranifilozof, Magistarfilozofije, Profesorfilozofijeireligijskekulture, Magistarfilozofijeireligijskekulture.

Page 488: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

489

FILOZOFIJA Profesorfilozofije, Diplomiranifilozof, Magistarfilozofije, Profesorfilozofijeireligijskekulture, Magistarfilozofijeireligijskekulture, Diplomiraniteolog, Magistarteologije, Diplomiranikatehetaireligijskipedagog, Magistarreligijskepedagogijeikatehetike.

PSIHOLOGIJA

Profesorpsihologije, Diplomiranipsiholog, Magistarpsihologije.

SOCIOLOGIJA

Profesorsociologije, Diplomiranisociolog, Magistarsociologije.

KATOLIČKIVJERONAUK

Diplomiraniteolog Magistarteologije, Diplomiranikateheta, Profesorvjeronauka–diplomiranikateheta, Magistarreligijskepedagogijeikatehetike.

Napomena:SukladnoTemeljnomugovoru izmeđuSveteStolice iBosne iHercegovine,Zakonuoslobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, te školskom i crkvenomzakonodavstvu,profesorodnosnovjeroučitelj katoličkogavjeronaukau školi (gimnaziji)moraimatikanonskoposlanjeilicrkvenuovlastmjesnogadijecezanskogbiskupa.ETIKA

Profesorfilozofije, Diplomiranifilozof, Magistarfilozofije, Diplomiraniteolog, Magistarteologije, Profesorfilozofijeireligijskekulture, Magistarfilozofijeireligijskekulture, Profesorvjeronauka–diplomiranikateheta, Magistarreligijskepedagogijeikatehetike, Diplomiranireligiolog–Magistarreligiologije, Nastavniksvisokomstručnomspremomdruštveno‐humanističkogsmjerauzuvjete

utvrđeneplanomiprogramom.

Page 489: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

490

POLITIKAIGRAĐANSKODRUŠTVO,GOSPODARSTVO Profesorsociologije, Diplomiranisociolog, Magistarsociologije, Diplomiranipolitolog, Magistarpolitologije, Diplomiranipravnik, Magistarprava, Diplomiraniekonomist, Magistarekonomije.

MATEMATIČKOPODRUČJEMATEMATIKA

Profesormatematike, Magistarmatematike, Profesormatematikeifizike, Magistarmatematikeifizike, Profesormatematikeiinformatike, Magistarmatematikeiinformatike, Diplomiraniinženjermatematike.

PRIRODOSLOVNOPODRUČJEFIZIKA

Profesorfizike, Magistarfizike, Profesorfizikeimatematike, Magistarfizikeimatematike, Diplomiraniinženjerfizike.

KEMIJA

Profesorkemije, Magistarkemije, Diplomiraniinženjerkemije, Diplomiraniinženjerkemijsketehnologije, Magistarkemijsketehnologije, Diplomiranikemijskiinženjer, Diplomiraniinženjerbiotehnologije, Magistarbiotehnologije.

BIOLOGIJA

Profesorbiologije, Magistarbiologije, Diplomiraniinženjerbiologije, Diplomiraniinženjerbiotehnologijespoloženompedagoško‐psihološkomskupinom

predmeta.

Page 490: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

491

ZEMLJOPIS Profesorgeografije, Magistargeografije, Diplomiranigeograf, Diplomiraniinženjergeografije.

TEHNIČKO‐INFORMATIČKOPODRUČJE

INFORMATIKA

Profesormatematikeiinformatike, Magistarmatematikeiinformatike, Diplomiraniinformatičar, Magistarinformatike, Diplomiraniinženjerelektrotehniketesmjerovi:računarskatehnikaitelekomunikacijei

informatika, Magistarelektrotehniketesmjerovi:računarskatehnikaitelekomunikacijeiinformatika, Diplomiraniinženjermatematike,smjeroviinformatika, Diplomiraniinženjermatematikeuzuvjeteutvrđenenastavnimplanomiprogramom, Diplomiraniinženjerračunarstva, Profesorinformatologije(osimuprirodoslovno‐matematičkimgimnazijama)uzuvjete

utvrđenenastavnimplanomiprogramom, Osobasvisokomstručnomspremomosposobljenazavođenjeinformatičkogškolskog

kabinetaprijeuvođenjainformatikeiliračunalstvakaonastavnogpredmeta,akojezatečenanatimposlovimanadanuvođenjatogpredmetauškoluukojojjenastavnikbiozaposlen(osimuprirodoslovno‐matematičkojgimnaziji).

TJELESNAIZDRAVSTVENAKULTURA

TJELESNAIZDRAVSTVENAKULTURA

Profesortjelesneizdravstvenekulture, Magistartjelesneizdravstvenekulture, Profesorzafizičkukulturu, Profesorfizičkogaodgoja.

Page 491: Nastavni...7 Nastavni plan i program na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar, priređuje Koordinacija ministara obrazovanja,

492

Napomena:Ukoliko osoba u tijeku studija nije polagala ispite iz pedagoško‐psihološko‐didaktičko‐metodičke skupine predmeta (npr. dipl.ing.), obvezna je prethodnooveispitepoložiti,ukolikoželiizvoditinastavupremaovomenastavnomplanuiprogramu.Potrebnimpedagoško‐psihološkimobrazovanjemnastavnikaodnosnoprofesora,stručnih suradnika i suradnika u srednjim školama smatra se pedagoško‐psihološko obrazovanje koje obuhvaća obrazovna područja opće pedagogije,didaktike,metodikeipsihologijeodgojaiobrazovanja.Što se smatra potrebnom stručnom spremom nastavnika odnosno profesora,stručnih suradnika i suradnika u srednjim školama u slučajevima koji nisunavedeni u ovome dokumentu (promjena naziva ili uvođenje novog nastavnogpredmeta,akademskogilistručnognaziva,promjenanastavnogplanaiprograma,ekvivalentniisinonimniakademskinaziviisl.),utvrđujeseposebnimaktom,kojiseobjavljujeiprimjenjujenasveosobekojeispunjavajuuvjeteizdonesenogakta.