Nastavne strategije

Compiled by Ann Lewis, Laurel School District; and Aleta Thompson, Cape Henlopen School District; September 2010; Edited by

Enisa Lokic, OS "Huso Hodzic" Tesanj; maj 20151

N a s t a v n e s t r a t e g i j eStrategije koje ukljuuju pisanje

Opis strategije

3-2-1 Lista: 3 stvari koje ve zna o X, 2 stvari koje bi elio znati o tome ili saznati vie, 1 pitanje povezano s kljunim pojmom ili temom lekcije.

ZN Poeti lekciju koristei list na kojem su 3 kolone: Ono to ja znam, Ono to elim znati, Ono to sam nauio/nauila. Uenici ispunjavaju prve dvije kolone prije lekcije. Vraaju se na zadnju kolonu kako bi rezimirali lekciju.

Priznanica/Ulaznica To moe biti bilo koji "upit" koji trai interes/angaman uenika u odnosuna fokus predstojee lekcije. Moe posluiti kako bi se predznanja stavila u prvi plan, nainila veza s lekcijom iz prethodnog dana i/ili openito da se uenici vie fokusiraju na razmiljanje o konkretnim zadacima uenja tog dana.

Pitanja za uitelja Dati uenicima da sastave listu od 3 (ili bilo koji drugi broj) pitanja na koja bi eljeli znati odgovor u odnosu na fokus lekcije.

Akrostih Uenicima dati kljunu rije ili ideju kojom e se baviti u lekciji. Za svako slovo dobijene kljune rijei ili ideje traiti da napiu jedan pojam ili opis s kojim se ve upoznati.

Vrtuljak oluja Na jednom chart papiru u uionici (ili na papiru koji se prenosi po grupama) traiti od uenika da po grupama (male grupe od 3-4 uenika) odgovore na pitanje ili izjavu postavljenu na vrhu lista. (Ta pitanja/izjave treba da predstavljaju dijelove predstojee lekcije.) Nakon kratkog vremenskog perioda uenici odlaze do drugog chart papira (ili dobijaju drugi papir u svoju grupu, a svoj prosljeuju dalje), itaju ta je napisano i dodaju svoj odgovor ili izjavu. Podsjetnik: Potrebno je pripremiti dovoljno chart papira i razliitih tema, osigurati dovoljno centara tako da je svaka grupa u jednom centru tokom svake rotacije te da sve grupe prou kroz sve centre. Ove karte s odgovorima mogu se koristiti kao motivacija za as, predstavljanje steenog znanja ili razumijevanja.

Sutina/Asocijacije Uenicima je data mrea s praznim poljima (bilo koji broj, ovisi o starosti/razredu i kompleksnosti teme). Potrebno je da popune sva prazna polja sa rijeima (ili izrazima) koje su povezane s temom lekcije ili njenim najbitnijim dijelovima. Rijei koje napiu zapravo predstavljaju sutinu njihovog predznanja i prethodnog razmiljanja.

asopis Uenici bi trebali imati svesku koja bi predstavljala svojevrstan asopis. Upis u asopis treba da bude jedan vid odgovora koji povezuje bitne pojedinosti lekcije.

Predvianje Uenicima je prueno 5-10 izjava o temi lekcije. (Tu bi trebale biti dvije kolone za odgovore, jedna kolona prije i jedna kolona poslije uenja.) Uenici u prvoj koloni daju odgovore temeljei ih na predznanju ili predvianju o izjavi. Nakon lekcije ponovo trebaju dati odgovore, ovaj put u drugoj koloni te na taj nain rezimirati ueno.

Misli-Upari-Napii Uenicima je data tema ili pitanje vezano za predstojeu lekciju. Oni razmiljaju u paru (ili se slue strategijom oluje mozgova), a zatim svaki uenik napie svoj odgovor.

Misli-Napii-Podijeli Uenicima je data tema ili pitanje vezano za predstojeu lekciju. Oni o tome razmiljaju individualno, napiu odgovor, a zatim ga podijele s uenikom s kojim su u paru.

Niz rijei Uenici su dobili niz kljunih rijei iz lekcije. Oni bi trebali napisati nekoliko smislenih reenica (oslanjajui se na svoje predznanje/znanje) koristei ove rijei.



Pisani razgovor Koristei mali dio odabranog teksta ili odgovarajue pitanje ili izjavu potaknuti uenike da razmiljaju o temi predstojee lekcije. Traiti da ponu pisati svoj odgovor/razmiljanje na temu. Nakon 2-3 minute pisanja razmijeniti papire (ili ih proslijediti dalje) i zatim provesti 1-2 minute odgovarajui na pisanje/misli na papiru koji su dobili. Papire potom vratiti nazad (ili ih proslijediti dalje) i nastaviti proces. Ograniiti vrijeme koristei topericu ili neki signal tako da uenici uvijek misle da su imali vie za rei.

Pismo Uenici piu pismo ili poruku drugoj osobi, liku, politikoj linosti itd. govorei mu/joj neto to znaju ili to misle o temi predstojee lekcije ili njenim najbitnijim dijelovima.

Poetak reenice Potaknuti uenike dajui im poetak reenice i traei od njih da zavre datu reenicu ili izraz. Npr.: Jedna stvar koju znam o X je ___________________, ili Jedna veoma vana stvar koju mislim o X je ___________________.

Dnevnici uenja Uenici bi trebali imati svesku koja bi predstavljala dnevnik uenja. Unos moe biti osmiljen tako da pomogne uenicima kako bi povezali prethodnu lekciju sa trenutnom.

Preobraen tekst Prije poetka lekcije, uitelj preobraava tekst u drugi anr. Na primjer, tekst vezan za prirodu ili za drutvo, koji e se itati tokom asa moe biti preobraen u neki od sljedeih: 1) novinski lanak, 2) letak ili reklamu, 3) pismo iz odreenog gledita, 4) dnevnik, 5) strip, itd. Predstaviti ovaj preobraen tekst kao koncept prije izvornog teksta. Traiti od uenika da uoe glavnu ideju ili kljune pojmove u preobraenom tekstu te da ih zapiu na list ili kartice.

Frayer model Koristiti ovaj model grafikog organizatora na poetku lekcije birajui kljunu rije lekcije za dalje istraivanje.

Plus/Minus/Intrigantno Uitelj pie navode, sporne izjave i sl. (vezane za temu predstojee lekcije) na koje e od uenika traiti da daju miljenje. Uenici izjave s kojima se slau oznaavaju sa (+), izjave s kojima se ne slau sa (-), a izjave koje su im intrigantne te im bude interes ili zanimanje sa (I).

Abecedna igra Podijeliti abecedu na karticama razredu (ili grupi). Svaki uenik (ili grupa) treba da razmisli i da jedan opis, injenicu, primjer i sl. o temi koji poinje sa slovom koje mu je dodijeljeno. Podijeliti zapis s razredom.

Mapa rijei Odlian nain da se upozna i aktivira predznanje o sloenim temama. Uenici koriste grafiki organizator, odnosno mapu za biljeenje onoga to znaju ili misle da znaju o ponuenom pojmu: 1) pojam, termin (definicija), 2) kakvo je to (svojstva, osobine), 3) primjere (upotreba, postojanje i sl.), 4) ne-primjere (gdje se ne upotrebljava, ne postoji i sl.). Po zavretku lekcije vratiti se na mapu radi rezimiranja znanja i razumijevanja.

5-3-1 (sam, par, grupa) Postaviti pitanje ili tezu vezanu za predstojeu lekciju. Uenici samostalno razmisle i zapiu 5 odgovora (mogu koristiti strategiju oluje mozgova). Zatim rade u paru kako bi odabrali najbolja 3 odgovora. Nakon toga paru se pridruuje jo jedan par kako bi odabrali najbolji 1 odgovor.

Post-it poruke Uenicima su dati post-it stikeri i postavljeno pitanje ili teza koja se odnosi na predstojeu lekciju i na koju treba odgovoriti. Uenici treba da postave svoje zabiljeke na tablu, vrata, zid, grafikon (koji moe imati podjele, stupnjeve i sl.). Uenici e se vratiti ovim zabiljekama na kraju lekcije kako bi potvrdili ili revidirali svoje miljenje.



Daj 1-Uzmi 1 Postaviti pitanje ili tezu vezanu za glavnu temu lekcije. Uenici treba da imaju 5 praznih listia. Na 3 treba da zapiu svoje odgovore ili ideje. Onda moraju razgovarati s najmanje 2 uenika kako bi "dobili" 2 dodatna odgovora ili ideje i kako bi "dali" svoja 2 odgovora ili ideje drugima.

Brze biljeke Postaviti pitanje ili specifinu izjavu vezanu za glavnu temu predstojee lekcije. Traiti od uenika da "brzo piu" (pisati sve to im pada na pamet o temi bez obzira na pravopis, pravila oluje mozga) u ogranienom vremenskom roku. Poeti sa kratkim periodima od 1-2 minute jer uenici moraju pisati cijelo vrijeme.

Zatvorena aktivnost Za uvid u bogatsvo rjenika i procjenu predznanja dati uenicima kljune pojmove ili rijei s kojima e se susreti u lekciji i paragraf iz lekcije sa prazninama koje trebaju popuniti ponuenim kljunim pojmovima ili rijeima.

Abecedni nizajui okrugli sto Dati uenicima mreu sa svakim slovom abecede u kvadratu. U malim grupama uenicima je dato odreeno vrijeme za poetak punjenja mree sa rijeima ili frazama koje poinju sa slovom u mrei, a koje su povezane s temom. Na signal uenici prosljeuju mreu dalje (i primaju drugu). Sa svakim uzastopnim dodavanjem uenici moraju proitati rijei ili ideje koje su dobili na mrei, a zatim nastaviti kompletiranje mree dodajui (ne ponavljajui) nove informacije svakoj mrei. Nakon zavretka lekcije uenici trebaju ponovo pogledati mreu i dodati nove pojmove s veim stupnjem razumijevanja.

Grudanje Napisati unaprijed smiljene pojmove na razliite listove papira (moe biti slino kao Plus/Minus/Intrigantno sa elementima strategije Predvianje) pazei da ima dovoljno papira kako bi svaki uenik dobio jedan (pojmovi se mogu ponavljati vie puta). Traiti od uenika da daju odgovor ili miljenje da dobijeni pojam ili izjavu na papiru, ali da ne piu svoje ime. Papir zatim zguvaju i bace dobijenu "grudu" (u kutiju ili na drugo odreeno mjesto). Zatim svaki uenik u razredu dobije jednu baenu "grudu." Uenici pogledaju pojam i izjave na dobijenom papiru pa dodaju i svoj odgovor na temu (rok od 1-2 minute za odgovor). Papir bi trebali ponovo zguvati i baciti ga teponoviti proces. Nakon to su uenici dali svoje miljenje i drugi put potrebnoje formirati grupe od etvero da meusobno podijele pojmove koje su dobiliili odgovore koje su dali i dobili.

Kako emo . . . ? Bez obzira koja je oblast u pitanju, uenike pripremiti tako to od njih treba traiti da samostalno ili u paru napiu niz koraka za koje vjeruju da e biti dio procesa uenja. Uenici se vraaju napisanom nakon lekcije radi revizije, a na osnovu uenja/nauenog.

Strategije koje ne ukljuuju pisanje

Opis strategije

Proitaj i reci neto Uenici trebaju proitati dio teksta i rei neto o tome to su proitali drugom ueniku u paru. To moe biti i u obliku pitanja kada uenici proitaju odreeni dio teksta, a zatim postavljaju pitanja o onome to su upravo proitali.

Okreni se i priaj Kako bi dali odgovor na poticaj ili pitanje, uenici treba da se okrenu i priaju ueniku koji sjedi do njih.

Misli-Upari-Podijeli Postaviti pitanje vezano za predstojeu lekciju. Uenici individualno razmiljaju o odgovoru na pitanje. Zatim o tome diskutuju sa uenikom u paru. Nakon toga svoja razmiljanja dijele sa jo jednim parom ili razredom.



Glave obiljeene brojevima zajedno Kako bi se aktiviralo predznanje u malim grupama su parovi koji sainjavaju grupu od 4 uenika (svaki uenik predstavlja jedan vrh kvadrata). U svakoj grupi uenicima su dodijeljeni brojevi 1, 2, 3 ili 4. U meuvremenu grupe oznaiti slovima (A, B, C itd.). Uenici treba da privuku svoje stolice blie jedni drugima kako bi mogli sastavili svoje glave. Postaviti prvo pitanje naglas. Uenicima dati 2-3 minute da tiho diskutuju o odgovoru. Nakon signala koji oznaava da je vrijeme isteklo svi treba da prestanu priati i da budu tihi. Prozvati grupu i uenika prema slovu i broju (npr.: A3, C2, D1 itd). Uenik koji je prozvani broj u prozvanoj grupi - osoba 3 u grupi A, na primjer - treba odgovoriti na pitanje. Ako na pitanje moe biti odgovoreno na vie naina, za dodatne odgovore moe se prozvati druga grupa prema slovu i broju.

Brz razgovor Odrediti vremenski okvir (1-2 minute, koristiti topericu i signalom oznaiti kada je vrijeme isteklo). Uenicima rei da se ukljue u "brze razgovore" kako bi izrazili svoje miljenje/znanje o nekom pitanju koje se odnosi na predstojeu lekciju. (Moe se odrediti da osoba A pria 1 minutu, a zatim osoba B 1 minutu.)

arada/Improvizacija/Igra uloga Uenici kroz dramatizaciju nastoje predvidjeti ili naslutiti predstojeu lekciju.

Stajanje na liniji (korak naprijed, korak nazad)

Staviti komad selotejpa u boji ili ljepljive krep trake po sredini uionice. Uenici stoje na obe strane trake oko 2 koraka udaljeni. Ponuditi im niz izjava o kojima moraju zauzeti stav. Ukoliko se slau trebaju napraviti korak naprijed, a ukoliko se ne slau trebaju napraviti korak nazad. Sluajnim uzorkom odabrati ueQLNHNRMLHVYRMHUD]PLOMDQMHUHLXVPHQR (Ovo je poput kinestetike verzije strategije Predvianja.)

Crveno svjetlo, zeleno svjetlo U otvorenom prostoru uionice ili hodniku uenici su na startnoj liniji, a uitelj dri model semafora ili neto slino sa crvenom i zelenom bojom. Uenici treba da se kreu ukoliko je zeleno "svjetlo" te da stanu ukoliko crveno "svjetlo." Dok je crveno "svjetlo" pitati jednog uenika pitanje koje se odnosi na temu lekcije. Ako nije u mogunosti da odgovori vraa se na startnu liniju. Prvi uenik koji doe do uitelja treba da pogodi temu lekcije ili gubi svoju pobjedu i vraa se na start.

X- OX Nacrtati ili napraviti mreu pomou ljepljive krep trake za X-OX na podu (mrea treba da sadri 3x3 ili 4x4 kvadrata). Na papiru napraviti verziju mree sa razliitim upitima u vezi trenutne lekcije u svakom kvadratu. Papire podijeliti uenicima i rei im da kada dobiju signal (pljesak rukama, paljenje i gaenje svjetla itd.) treba da stanu u jedan kvadrat sa jo 1-2 uenika i razgovarajui s njima odgovore na dato pitanje u njihovom kvadratu na njihovoj mrei. Ponoviti ovaj proces dok uenici ne budu imali vie prilika da razmisle o razliitim aspektima sadraja. (Napomena: budite sigurni da je vrh mree na podu i vrh mree na papiru.)

Ilustracija/Crte/Tetovaa Uenici crtaju ilustraciju, crte, karikaturu i sl. kako bi opisali ono to ve znaju o novoj temi.

Mapa prie Uenicima dati praznu mapu prie (npr. za obradu teksta: mjesto i vrijeme radnje, likovi, radnja...) i traiti da predstave ono to znaju o uenoj temi ne koristei rijei ve crteima ili na neki drugi nain u odgovarajuem redoslijedu.

Vesela lica, tuna lica ili Crvene i zelene karte

Kao brzu procjenu predznanja dati uenicima kartice s nasmijanim licima na jednoj strani i tunim licima na drugoj strani ili jednom stranom crvenom, a drugom zelenom. Uitelj tada moe postavljati niz pitanja, a uenici brzo reaguju sa podizanjem kartice i predstavljanjem one strane koja odraava njihovo znanje ili razmiljanje.

Palac gore, palac dolje Slino kao prethodna strategija samo to uenici kao znak daju palac gore ili palac dolje ukazujui na svoj odgovor.



Slijedi upute Uenici su u parovima. Jedan uenik u paru daje konkretne upute ili korake drugome, a drugi je duan da ih dosljedno prati. Ova strategija je uraena po uzoru na igru "Napravi sendvi od kikiriki maslaca" gdje jedna osoba daje smjernice za izradu sendvia, a druga osoba prati diktirane korake. Ova strategija je efikasna pri uvodu u lekciju.

itaj glasno Uenicima proitati glasno jednu djeiju knjigu, anegdotu, parabolu ili drugi primjer teksta koji prua uvid ili je analogan s temom predstojee lekcije (npr. itajui glasno Dr. Seusss The Lorax aktiviramo razmiljanje o odgovornosti prema ivotnoj sredini, itajui glasno Sir Cumference and the Great Knight of Angleland aktiviramo razmiljanje o uglovima, itajui glasno slikovnicu Hrkalo aktiviramo razmiljanje o prihvaanju i uvaavanju razliitosti).

Sortiranje slika Pripremiti kolekciju slika ili fotografija vezanih za temu predstojee lekcije. Traiti od uenika da sortiraju slike prema redoslijedu ili podtemama i sl. (npr. fotografije historijskog razdoblja o kojem uenici ue moe biti sortirano prema onome to se ini kao logian slijed dogaaja, slike raznih poligona mogu biti sortirane prema nekim zajednikim osobinama itd.).

Video klipovi Koristiti kratak video snimak vezan za relevantnu temu kako bi se aktivirao interes uenika za predstojeu lekciju.

Upoznaj i pozdravi (ili "Na matematikoj -ili nekoj drugoj- zabavi" ili "Brzi sastanak"

Idealno za uvid u bogatstvo rjenika. Svaki uenik daje jednu rije ili jedan izraz za nauiti (moe napisati na kartici ili upotrijebiti Frayer model). Zatim uitelju predstavlja kako bi upotrijebio tu rije pri profesionalnom, pristojnom razgovoru sa strancem. Upoznavanje u ovoj "Upoznaj i pozdravi" strategiji se zapravo odnosi na "upoznavanje" ili bogaenje rjenika kroz razgovor. Kao to ljudi u svakodnevnoj komunikaciji pitaju jedni druge neto o njima i sl. ideja je da uenici idu kroz razred, upoznavaju i pozdravljaju sve razliite ljude/rijei u uionici.

Dvadeset pitanja Pokazati poetni trag o temi ili kljunoj rijei predstojee lekcije. Rei uenicima da mogu postaviti 20 pitanja koja zahtijevaju da ili ne odgovor na osnovu ega bi oni trebali otkriti koja je tema lekcije.

Sources: Buehl, Doug. (2001). Classroom strategies for interactive learning. Newark, DE: International Reading Association. Beers, Kylene. (2003). When kids cant read-what teachers can do. Portsmouth, NH: Heinemann. Kagan, Spencer. (1994). Cooperative learning. San Clemente, CA: Kagan. Marzano. R., Pickering, D., Pollock, J. (2004). Classroom instruction that works: Research-based strategies for increasing student achievement. ASCD. Santa, C., et al. (2004). Creating independence through student-owned strategies. 3rd Ed. Dubuque, Iowa: Kendall/Hunt. Thompson, M. (2009). Learning focused solutions. Boone, NC. Learning Focused. Zwiers, Jeff. (2004). Building reading comprehension habits in grades 6-12. Newark, DE.: IRA. Zwiers, Jeff. (2004). Developing academic thinking skills in grades 6-12. Newark, DE.: IRA. Lewis, A., Thompson, A. (2010), Internet article, http://www.gcasd.org/

Documents

Nastavne strategije