89povijesno-arheoloke temeNASELJENOST RADOBOJA I OKOLNIH PODRUJA
U PRAPOVIJESTIDavor poljar, Ljubljana/Krapinske TopliceSaetakU
lanku se predstavljaju arheoloki nalazi i nalazita iz razdoblja
prapovijesti koji su dosad otkriveni na podruju opine Radoboj u
Hrvatskom zagorju. Veina arheolokih nala-za i nalazita otkrivena je
tijekom provoenja projekta arheolokog rekognosciranja opine
Radoboj.1ProjektomjekrozarheolokiterenskipregledobuhvaenteritorijitaveOpine,
imejeRadobojpostaoprvaopinausjeverozapadnojHrvatskojsizraenimregistrom
arheolokihnalazainalazitatearheolokimzemljovidom,temeljenimnaarheolokom
rekognosciranju. lanak donosi arheoloke nalaze i nalazita Radoboja
s obzirom na
njiho-vukronolokuatribuciju,poeviodonihnajstarijihizvremenapaleolitikailimezolitika.
Iz razdoblja lovako-skupljakih zajednica u radu je predstavljeno
nekoliko radnih i baznih stanita, te pojedinani povrinski nalazi.
Prva stalna naselja na podruju Radoboja zasad se datiraju u kasnu
fazu mlaeg kamenog doba, odnosno u kasni neolitik te eneolitik, a
uz naselja su navedeni i pojedinani povrinski nalazi cijepanih i
glaanih kamenih rukotvori-na. Iz razdoblja kasne prapovijesti,
odnosno kasnog bronanog te starijeg i mlaeg eljeznog doba, potjeu
tri visinska naselja, nekropola pod tumulima te pojedinani
povrinski nalazi. Posebna pozornost posveena je nekropoli pod
tumulima Podstenje, jedinoj kasnohaltatskoj
nekropolikojajedosadotkrivenanapodrujusjeverozapadneHrvatske,tenaemprvom
arheolokom nalazitu ija su iskopavanja provoena izmeu 1850. i 1860.
godine. lanak ujedno predstavlja dio rezultata revizijskih
istraivanja iskopavanja te nekropole.2 1 Znanstveno-istraivaki
projekt Arheoloko rekognosciranje na podruju opine Radoboj
provodili su lanovi Centra za primijenjenu arheologiju iz
Krapinskih Toplica te suradnici tijekom travnja i svibnja 2013.
godine. Projekt je u potpunosti fnancirala Opina
Radoboj.2RevizijskaistraivanjanekropolepodtumulimaPodstenjenaMalojgorikodRadoboja
predstavljena su u izvornom znanstvenom radu u Vjesniku Arheolokog
muzeja u Zagrebu, br. 47. lanak je ujedno i dio rezultata rada
autora na doktorskoj disertaciji Poselitev
severozahod-neHrvakevasubronasteinstarejeeleznedobe,kojajeuizradipodmentorstvomakad.
red.prof.dr.LjubinkeTerannaSveuilituuLjubljani,auzpotporuizprogramaBasileusIII
Europske komisije.Izvorni znanstveni radUDK 902.2 : 903.4 Radoboj
(497.5)Primljeno 2014-07-18Prihvaeno za tisak 2015-03-04Book 1.indb
89 25.05.2015. 13:3590D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Kljune
rijei: naseljenost, arheoloki nalazi i nalazita, Radoboj,
prapovijest, Hrvatsko
zagorje.UvodPrviarheolokinalazispodrujaRadobojapoznatisuveizprvepolovice
19.stoljea,kadjenajednojnjivipodStrahinjicomsluajnopronaenzlatni
novac iz mlaeg eljeznog doba (LJUBI 1880: 119). Ubrzo nakon toga,
prilikom gradnje umskog puta je 1850. godine otkriveno prapovijesno
groblje (MORLOT 1851: 294), odnosno nekropola pod tumulima (grobnim
humcima) u Podstenju na Maloj gori. Zemljani grobni humci
iskopavani su izmeu 1850. i 1860. godine
(ARCHIVFRKG-Q1863:307),arijejeoprvimzabiljeenimiskopava-njima nekog
arheolokog nalazita na podruju Hrvatskog zagorja. Zahvaljujui
spomenutim arheolokim nalazima i nalazitima, Radoboj se ve u 19.
st. u razli-itim publikacijama spominje kao vano arheoloko podruje,
a neposredno pri-je 2. svjetskog rata, Radoboj nalazi svoje mjesto
i u prvim arheolokim zemljovi-dima sjeverozapadne Hrvatske (KLEMENC
i SARIA 1936:
64).Otkriaarheolokihnalazainalazitanastavilasusedodanas,atijekom
2013.godinerealiziranjearheolokiterenskipregleditaveopineRadoboj,
kojimsuotkrivenamnogobrojnanovaarheolokanalazitatejeizraenarhe-olokizemljovidRadoboja.Realizacijomprojektaarheolokogrekognosciranja,
opina Radoboj postala je prva opina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s
arheoloki
pregledanimitavimsvojimteritorijem.DosadjenapodrujuopineRadoboj
otkrivenoukupno11arheolokihnalazitaizrazliitihrazdobljaprapovijesti,a
jo s 10-ak lokacija potjeu sluajni arheoloki nalazi (POLJAR i INCEK
2013; POLJAR2014b:57-58;POLJAR2014c:25-42).Nekropolapodtumulimau
Podstenjuimastatuspreventivnozatienognepokretnogkulturnogdobrapri
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske od 2011. godine (NARODNE
NOVINE
2012:163),avisinskonaseljenaHajdinemzernuod2014.godine(NARODNE
NOVINE 2014 a; POLJAR 2014: 2). Mnogobrojnost arheolokih nalaza i
nala-zita na podruju opine Radoboj ukazuje na vrlo ranu naseljenost
tog prostora, koja se gotovo u kontinuitetu moe pratiti kroz itavu
prapovijest. Stanita lovaca i skupljaa (oko 30 000 g. pr. Kr. - oko
5500. g. pr. Kr.)Povijest naseljavanja ljudskih zajednica na
podruju Radoboja see u daleku
prolost.NajstarijaarheolokanalazitanapodrujuRadobojamogusepripi-satilovako-skupljakimzajednicama(Sl.1).Baznastanitanaotvorenompro-Book
1.indb 90 25.05.2015. 13:3591D. poljar: Naseljenost Radoboja i
okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)naena su kod sela Donji Kameneki te kod upne crkve Presvetog
Trojstva, na
TurakovompoljuuzpotokRadobojicu(POLJARiINCEK2013:4-5,7-8; POLJAR
2014c: 25-26). Na tim su lokalitetima pronaeni skupovi kamenog
oru-Sl. 1. Satelitski snimak podruja opine Radoboj s distribucijom
arheolokih nalazita (svijetlo) s cije-panim litikim rukotvorinama
(Autor: Davor poljar. Izvor: www.geoportal.dgu.hr).Book 1.indb 91
25.05.2015. 13:3592D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)a i oruja,
odnosno litikih rukotvorina nastalih cijepanjem kamena. Uglavnom se
radi o artefaktima izraenim na razliitim varijetetima ronjaka, a
dodatno su obraivane u alatke veinom krhotine.
Radnastanitazaproizvodnjuiliupotrebukamenogoruaiorujaprona-enasukodzaseokaCrnekiuzpotokRadobojicutekodkapeleMajkeBoje
Lurdske (POLJAR i INCEK 2013: 4, 6-7; POLJAR 2014c: 26-27).
Pojedinani povrinski nalazi cijepanih litikih rukotvorina potjeu jo
s poloaja Spolovnica
kodnogometnogigralitauRadobojutesnjivakodselaTopolovciuBregima
Radobojskim (POLJAR i INCEK 2013: 31-32; POLJAR 2014c: 27).
UbliziniradnogstanitakodzaseokaCrnekipronaenjekamenipredmet koji bi
mogao predstavljati donjopaleolitiki anik, a starost tih artefakata
procje-njuje se na oko 500 000 godina. Sline nalaze pronaao je
Stjepan Vukovi, kustos
GradskogmuzejaVaradin,napodrujuselaPunikvekodIvanca(VUKOVI
1962-1963: 23-30). Arheoloka nalazita manje su povrine, od svega 50
m u sluaju radnog sta-nita kod Crneka do 0,37 ha u sluaju baznog
stanita kod Donjih Kamenekih.
LokalitetisuuglavnomkoncentriraniuzgornjitokpotokaRadobojice,kojije
zbogsvojezatvorenostiStrahinjicomnasjeveru,Malomgoromnaistokui
Cerovekovimbrijegomnazapadumogaoposluitikaoizvrsnalokacijazalov
ivotinja. Iako nismo sigurni iz kojeg su tono razdoblja
prapovijesti spomenuti nalazi, zasad ih datiramo u dulji period
izmeu gornjeg paleolitika (oko 30 000 g. pr. Kr.) do poetka
bronanog doba (oko 2200. g. pr. Kr.).Radoboj-Donji Kameneki bazno
stanite ArheolokonalaziteRadoboj-DonjiKamenekinalazisekodistoimenog
zaseoka, istono od ceste koja vodi prema sreditu Radoboja, na malo
povienim oranicama s lijeve i desne strane potoka (POLJAR i INCEK
2013: 4; POLJAR 2014c: 26). Lokalitet je povrine 0,37 ha. Poloaj
nalazita u uskoj kotlini,
zatvo-renojizatienojsasvihstranaosimpremajugu,uvjetovaojeizborlokacijeza
naseljavanje (Sl.2). Lokacija je mogla predstavljati dobar poloaj
za lov ivotinja ili tjeranje ivotinja u stupicu, ali i za potoni
ribolov te za nabavu lokalnog liti-kog sirovinskog materijala sa
Strahinjice. Na oranicama je pronaeno mnotvo arheolokih nalaza, a
rije je o vie od stotinu komada cijepanih litikih
rukotvo-rina(Sl.3).Litikaindustrijaizraivanajedjelominonalokalnimsirovinama,
poput dijabaza, dolomita i vapnenca, ali i na sirovinama ija leita
ne nalazimo na Strahinjici, ve na Ivanici i Kalniku, a rije je o
kvarcu, kalcedonu, tufu i ronjaku. Prema preliminarnoj tehnolokoj
analizi rukotvorina moemo zaklju-Book 1.indb 92 25.05.2015.
13:3593D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u
prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)itidasunanalazituzastupljenesveproizvodnekategorije,poeviodobluta-ka,nodula,jezgrizaodbojke,krhotina,tehnikihkategorijatepoluproizvodas
dodatnomobradomodnosnoalatki,imesenameezakljuakdasuseinsitu
odvijalesvefazeproizvodnogpostupka.Prapovijesnakeramikanijepronaena
uz litiku industriju, a itavo nalazite prema repertoaru nalaza i
poloaju djeluje
kaobaznostanitelovako-skupljakihzajednica.Osimprapovijesnihnalaza,s
nalazita potjee i nekoliko fragmenata keramike koji bi mogli
predstavljati nala-ze iz rimskog vremena, no zbog grube fakture
fragmenata, teko ih je preciznije kronoloki opredijeliti.Radoboj
-Turakovo polje bazno staniteU nizinskom i movarnom podruju, izmeu
potoka Radobojice i upanij-ske ceste Krapina-Radoboj (2122)
nedaleko upne crkve Presvetog Trojstva pro-Sl. 2. Pogled na
arheoloko nalazite Radoboj - Donji Kameneki s juga (foto: Davor
poljar)Sl. 3. Izbor cijepanih litikih rukotvori-na s arheolokog
nalazita Radoboj - Donji Kameneki (foto: Davor poljar)Sl. 4. Pogled
na arheoloko nala-zite Radoboj - Turakovo polje sa sjeveroistoka
(foto: Davor poljar)Book 1.indb 93 25.05.2015. 13:3594D. poljar:
Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ,
XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)naenesucijepanelitikerukotvorine(POLJARiINCEK2013:7;POLJAR
2014c: 26). Lokalitet je povrine 0,15 ha. Toponimi za ovaj poloaj
su: Turakovo
polje,RatovopoljeiFarofskopolje(Sl.4).Osimdijelovajezgri,pronaenisu
odbojciikrhotine.Uglavnomseradiorukotvorinamaizraivanimnasirovini
loijih karakteristika cijepanja, stoga se smatra da su sirovine
prikupljane oportu-nistiki. Budui da ni na ovom nalazitu nisu
pronaeni fragmenti prapovijesnog
keramikogposua,zazakljuitijedaseradiobaznomstanitulovako-saku-pljakih
zajednica. Radoboj - Crneki radno staniteU nizinskom i movarnom
podruju, zapadno od korita potoka Radobojice
kodzaseokaCrnekipronaenojenekolikokomadacijepanihlitikihrukotvo-rina
na oranici (POLJAR i INCEK 2013: 4; POLJAR 2014c: 25-42). Lokalitet
jepovrine50m.Sobziromnamalupovrinunalazitatemalobrojnenala-ze,
preliminarno se zakljuuje da se radi o radnom stanitu
lovako-skupljakih zajednica. Nedaleko nalazita kod Crneka na
oblinjoj oranici pronaen je kamen koji
imaobiljejadonjopaleolitikihanika,starostioko500000godina,akakvi
sunamnapodrujusjeverozapadneHrvatskepoznatisnalazitaPunikvekod
Ivanca.3 Taj je predmet znatno oteen djelovanjem atmosferilija te
su plohe cije-panja kamena gotovo izglaene, stoga ne moemo sa
sigurnou tvrditi o kakvom se predmetu radi.Radoboj - Majka Boja
Lurdska radno staniteNa povienom poloaju istono od potoka
Radobojice kod mjesnog groblja
ikapeleMajkeBojeLurdske,odnosnojunoodcesteuzkojujepostavljena Sl.
5. Izbor cijepanih litikih rukotvorina s arheolokog nalazita
Radoboj - Majka Boja Lurdska (foto: Davor
poljar)3OvomprilikomzahvaljujemmuzejskojsavjetniciMariniimek,voditeljiciArheolokog
odjelaGradskogmuzejaVaradin,nauviduuarhivskudokumentacijunalazitaPunikvekod
Ivanca.Book 1.indb 94 25.05.2015. 13:3595D. poljar: Naseljenost
Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)Kalvarija, nalazi se arheoloko nalazite Radoboj-Majka Boja
Lurdska (POLJAR i INCEK 2013: 6; POLJAR 2014c: 26). Lokalitet je
povrine 500 m. Na nalazi-tu je pronaeno devet cijepanih litikih
rukotvorina izraenih na ronjaku,
dija-bazuidolomitu(Sl.5).Sudeipremarepertoarunalaza,kojisainjavajudijelovi
jezgri,krhotineiodbojciteodsustvukeramikihnalaza,pretpostavitijedase
radi o radnom stanitu lovako-skupljakih zajednica.Sluajni arheoloki
nalaziBregi Radobojski - Topolovci cijepana litika
rukotvorinaNaoranicisjevernoodzaseokaTopolovcipronaenjesluajniarheoloki
nalaz kamene jezgre na ronjaku (POLJAR i INCEK 2013: 31; POLJAR
2014c:
27).Rijejeojezgrizaproizvodnjuodbojakanasirovinidobrihkarakteristi-ka
cijepanja (Sl.6). Porijeklo sirovine moglo bi biti na Ivanici ili
Kalniku. Ovaj nalaz se moe samo okvirno datirati u razdoblje
prapovijesti.Sl. 6. Kamena jezgra s poloaja Bregi
Radobojski-Topolovci (foto: Davor poljar)Sl. 7. Komad s obradom s
poloaja Radoboj - Spolovnica (foto: Davor poljar)Radoboj -
Spolovnica cijepana litika
rukotvorinaNaoranicikojasenalazizapadnooddananjegnogometnogigralitau
Radobojupronaenajejednacijepanalitikarukotvorina(POLJARiINCEK
2013:31-32;POLJAR2014c:27).Rijejeoodbojkusdodatnomobradomna jednom
od lateralnih rubova, dakle o komadu s obradom, a moglo bi se
raditi i o lunarnom segmentu srpa (Sl.7). Rukotvorina je izraena na
ronjaku crne boje, a
sirovinajevrlodobrihkarakteristikacijepanja.Podrijetlosirovinemoglobibiti
Book 1.indb 95 25.05.2015. 13:3596D. poljar: Naseljenost Radoboja i
okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)najednomeodleitaronjakanaIvaniciilinaKalniku.Starostpredmetane
moe se poblie odrediti jer je rije o tipu koji se pojavljuje kroz
dulji vremenski period, od neolitika do ranog bronanog doba.Nalazi
i nalazita iz neolitika i eneolitika (oko 5500. g. pr. Kr. - oko
2200. g. pr.
Kr.)Tijekommlaegkamenogdobaibakrenogdoba,odnosnoneolitikaiene-olitika,napodrujusjeverozapadneHrvatskedolazidoosnivanjaprvihstalnih
naselja, koja su rezultat domestikacije ivotinja i kultivacije
biljaka. Obrada zemlje i pripitomljavanje ivotinja, omoguili su
ljudskim zajednicama dulji boravak na istoj lokaciji te se zbog
stvaranja vikova hrane osnivaju i podiu prva stalna nase-lja. Na
podruju Radoboja otkrivena su tri arheoloka nalazita iz ovog
perioda (Sl.8), od kojih se dva, Pamucin - Kri i Gornja emnica -
Slatina, mogu opisati
kaonaselja,dokbiseusluajutreeg,BregiRadobojski-Harmonija,moglo
raditi o samostalnom prapovijesnom gospodarstvu, odnosno o
izdvojenoj manjoj
zajednici(POLJARiINCEK2013:9-14;POLJAR2014c:28).Zarazlikuod
prethodnih razdoblja, sada repertoar arheolokih nalaza ini vie
vrsta nalaza. Jo uvijek se izrauje i koristi cijepano kameno orue i
oruje, koje se sada
proizvo-dinavierazliitihtipovasirovina,poputrazliitihvarijetetaronjaka,kvarcai
kalcedona, a alatke se uglavnom izrauju na odbojcima i sjeivima te
su
razno-vrsnije.Uzcijepanekamenealatkesadasepojavljujuioneizraenetehnikom
glaanja,anajeejerijeosjekirama.Glaanekamenesjekirepronaenesu
navielokacijanapodrujuRadoboja,npr.uzpotokRadobojicukodupne crkve
(LJUBI 1880, 119; KOZINA 2007: 45), u vinogradu u okotu (POLJAR
iINCEK2013:31;POLJAR2014c:28)tenapoloajuHorvatiGradine
(POLJARiINCEK2013:29-30;POLJAR2014c:28),noradiseiskljuivoo
povrinskimsluajnimnalazima,odnosnoopredmetimakojejenetkonekom
prilikom u prapovijesti zakopao, odbacio ili izgubio. Uz kameno
orue i oruje,
uovomserazdobljuprviputpojavljujeikeramikoposueizraenorukom,a
kojesenaarheolokimnalazitimapojavljujeuoblikufragmenata.Natemelju
oblika posua i vrste ukrasa na vanjskoj povrini, predmeti se
pripisuju odree-nim arheolokim kulturama te razdobljima. Budui da
se radi o razdoblju prvih stalnih naselja, na nalazitima su
pronaeni i mnogobrojni komadi kunog lijepa
odnosnomaza,arijejeozapeenimkomadimaglinenogpremaza,kojimsu graene
tadanje nadzemne kue. Arheoloka nalazita sada su vee povrine, od
0,13 ha u sluaju Harmonije do 1 ha u sluaju naselja Gornja emnica
Slatina. Lokaliteti su u ovom razdoblju smjeteni na istaknutim
poloajima breuljaka te na povienim padinama uz doline potoka. Book
1.indb 96 25.05.2015. 13:3597D. poljar: Naseljenost Radoboja i
okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Sl.
8. Satelitski snimak podruja opine Radoboj s distribucijom prvih
stalnih naselja (svijetlo). Autor: Davor poljar; izvor:
www.geoportal.dgu.hrBregi Radobojski - Harmonija izdvojeno
prapovijesno
gospodarstvoUBregimaRadobojskimjenajunimvrnimpadinamabrijegaHarmonija
pronaeno 15 fragmenata keramikog posua, te dvije cijepane litike
rukotvo-rine (POLJAR i INCEK 2013: 9; POLJAR 2014c: 28-29). Nalazi
su prikuplje-ni na povrini od 0,13 ha. Od fragmenata keramikog
posua najzanimljiviji su
namdijelovidnalonaca,tediotrbuhaposude(najvjerojatnijelonca)ukraen
plastinom trakom s kosim urezima (Sl.9). U sluaju cijepanih litikih
rukotvori-na, radi se o fragmentu oblutka ronjaka te dijelu jezgre
na ronjaku (Sl.9). Zbog Book 1.indb 97 25.05.2015. 13:3598D.
poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti -
KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)malog broja nalaza i relativno
skromne povrine rasprostiranja, smatramo da se ne radi o naselju,
ve o moguem samostalnom, odnosno izdvojenom prapovije-snom
gospodarstvu ili moda ak o sluajnim povrinskim nalazima. Gornja
emnica - Slatina nizinsko prapovijesno
naseljeNablagopovienomterenuneposrednoiznadmovareipotokaemnice,
ujunompodnojuoblinjihbreuljakaVelikogStranjakaiVinogvrha,nala-zisearheolokonalaziteGornjaemnica-Slatina(POLJARiINCEK2013:
9-11; POLJAR 2014c: 29). Nalazite se nalazi istono od ceste Radoboj
Gornja
emnica,uzpoljskiputkojivodipremazaseokuMacani(Sl.10).Lokalitetje
povrine oko 1 ha. Sl. 9. Izbor cijepanih litikih rukotvorina i
fragmenata keramikog posua s arheolokog nalazi-ta Bregi Radobojski
- Harmonija (foto: Davor poljar)Book 1.indb 98 25.05.2015.
13:3599D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u
prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Sl. 10. Pogled na
arheoloko nalazite Gornja emnica - Slatina s juga (foto: Davor
poljar)Na povrini oranica pronaeno je 29 fragmenata keramikog posua
(Sl.11),
dvakomadakunoglijepatetridesetakkomadacijepanihlitikihrukotvorina
(Sl.12). Prema karakteristikama nalaza i nalazita, za pretpostaviti
je da se radi o
nizinskomprapovijesnomnaselju,kojesesastojaloodnadzemnihkua,grae-nih
od drvene grae, iblja i glinenog premaza. Na temelju fragmenta
keramike Sl. 11. Izbor fragme-nata keramikog posua s arheolokog
nalazita Gornja emnica -Slatina (foto: Davor poljar)Book 1.indb 99
25.05.2015. 13:35100D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)posude koji
je ureen crvenom bojom, lokalitet Gornja emnica-Slatina se
preli-minarno pripisuje lenelskoj kulturi, odnosno razdoblju kasnog
neolitika izmeu
4500.do3500.g.pr.Kr.Ukolikosetijekomarheolokihiskopavanjaubudu-nostipotvrdiovapreliminarnadatacija,rijejeoprvomotkrivenomnaseljuiz
vremena mlaeg kamenog doba, odnosno neolitika na podruju
Zagorja.Pamucin - Kri visinsko prapovijesno
naseljeNaistaknutombreuljkuPamucin,kojisenalaziistonoodJazvinainasu-prot
dvorca Popovec na poloaju Kri otkriveno je visinsko prapovijesno
naselje
(POLJARiINCEK2013:11-13).Naseljesenalazinajunimijugozapadnim vrnim
padinama breuljka, a naziv Kri potjee iz vremena kad se na tom
polo-ajunalaziovinogradgrofovaKulmerizdvorcaPopovec.Lokalitetjepovrine
0,6ha,nagraniciteritorijaopineRadobojigradaKrapine.Soranicajepriku-pljenaveakoliinafragmenatakeramikogposua,cijepanihlitikihrukotvo-rina(Sl.13)tekomadakunoglijepa.Premakarakteristikamanalazainalazita
pretpostaviti je da se radi o visinskom prapovijesnom naselju, koje
se sastojalo od nadzemnih kua, graenih od drvene grae, iblja i
glinenog premaza. Lokalitet Pamucin - Kri se na temelju fragmenta
keramikog posua
ukrae-nogbrazdastimurezivanjem(Sl.14)preliminarnopripisujeRetz-Gajarykulturi,
odnosnorazdobljubakrenogdobaizmeu3800.i3500.g.pr.Kr.Preliminarnu
dataciju trebala bi potvrditi budua arheoloka istraivanja.Sl. 12.
Izbor cijepanih litikih rukotvorina s arheolokog nalazita Gornja
emnica Slatina (foto: Davor poljar)Book 1.indb 100 25.05.2015.
13:35101D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u
prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Sluajni arheoloki
nalaziRadobojica - upni mlin glaana kamena
sjekiraUkoritupotokaRadobojicejekodnekadanjegupnogmlinaradobojski
upnikStjepanKorajacsredinom19.stoljeapronaaoglaanukamenusje-kirusrupomzanasad,izraenunaserpentinitu,kojujepokloniotadanjem
ZemaljskommuzejuuZagrebu(LJUBI1880:119).Nalazjepohranjenu
ArheolokommuzejuuZagrebupodinv.br.1689(KLEMENCiSARIA1936:
65;KOZINA2007:45).SpodrujaRadobojanavodnopotjeejojednaglaa-nakamenasjekira,takoerpronaenatijekom19.stoljea,akojujetadanja
uprava rudnika u Radoboju posredstvom dr. Pilara poklonila Muzeju u
Zagrebu (LJUBI 1880: 119).Horvati - Gradine glaane kamene
sjekireSlavko valjek i njegov otac su obraivanjem zemlje na
oranicama istono od ceste Radoboj - Bregi Radobojski nedaleko
poloaja Gradine, pronali ukupno tri glaane kamene sjekire. Rije je
o plosnatim, trapezastim sjekirama bez rupe za Sl. 13. Izbor
cijepanih litikih rukotvorina s arheolokog nalazita Pamucin -
Kri(foto: Davor poljar)Sl. 14. Fragment sredinjeg dijela keramike
posude ukraen brazdastim urezivanjem s arhe-olokog nalazita Pamucin
- Kri(foto: Davor poljar)Sl. 15. Glaane kamene sjekire s polo-aja
Horvati - Gradine (foto: Davor poljar)Book 1.indb 101 25.05.2015.
13:35102D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u
prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)nasad (Sl.15). Najvea
je duljine 8 cm i irine sjeiva 4 cm, a najmanja je duljine 3,5 cm i
irine sjeiva 3 cm. Sjekire su pohranjene kod obitelji valjek u
Radoboju a planiraju se trajno izloiti u buduoj zaviajnoj zbirci.
Radi se o prapovijesnim sjekirama koje se mogu opredijeliti u
razdoblje od neolitika do bronanog doba.okot - Kiseljakovo trsje
glaana kamena sjekiraGlaana kamena sjekira s rupom za nasad sluajno
je pronaena u vinogradu obitelji Kiseljak iz Krapine u
vinogradarskom predjelu Radoboja poznatom pod toponimom okot
(Sl.16). Rije je o prapovijesnoj sjekiri koja se moe opredijeliti u
razdoblja od neolitika do bronanog doba. Na sjeivu sjekire nalaze
se vidljivi tragovi upotrebe. Nalaz je pohranjen kod obitelji
Kiseljak u Krapini, a planira se trajno izloiti u buduoj zaviajnoj
zbirci.Visinska naselja na Strahinjici i Platu (1200. g. pr. Kr.
450. g. pr. Kr.)Tijekom kasnog bronanog doba, izmeu 1200. g. pr.
Kr. i 800. g. pr. Kr., na prostoru sjeverozapadne Hrvatske postaje
pravilo naseljavanje visinskih
poloa-janagorama,prigorjimailiistaknutijimbreuljcima(Sl.17).Tisupoloajive
samomsvojomnadmorskomvisinomiuglavnomstrmimpadinama,predstav-ljali
prirodnu zatitu za ljudske zajednice koje su ih naseljavale.
NapodrujuRadobojaotkrivenasutrinaseljaovogtipa,Crkvieiznad
GornjihKamenekih(551,3mnv),PlatiznadGorjanaSutinskih(516mnv)te
HajdinezernenaStrahinjici(738,5mnv)(POLJARiINCEK2013:14-23;
POLJAR2014c:29).Osimvisinskihnaselja,iztogjerazdobljanapodru-juRadobojapoznatajonekropolapodtumulimauPodstenjunaMalojgori
(SITZUNGSBERICHTE1850:451)tesluajninalazfragmenatakerami-keposudesuzletitazapadobranskojedrenjenaDedeku,navrnomgrebenu
Strahinjice (POLJAR i INCEK 2013: 32; POLJAR 2014c: 29). Sl. 16.
Glaana kamena sjekira s polo-aja okot-Kiseljakovo trsje (foto:
Davor poljar).Book 1.indb 102 25.05.2015. 13:35103D. poljar:
Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ,
XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)DoksunaseljanaCrkviuiHajdinemzernuzatienastrmimpadinamate
relativnovelikomnadmorskomvisinom,naseljenaPlatudodatnojeutvreno
straarskimterasamanazapadnompristupunaseljuuzgrebenPlatatetrostru-kom
linijom kameno-zemljanih bedema na istonom pristupu naselju iz
sutjeske Oure kod crkve sv. Jakova. Na zapadnoj strani naselja na
Hajdinem zernu je na
najniojumjetnodoraenojterasiotkrivenapovrinskajamazaeksploataciju
limonita, od kojeg se taljenjem dobivalo eljezo te su se izraivali
eljezni pred-meti.
Repertoararheolokihnalazananaseljimainefragmentikeramikog
posua,komadikunoglijepa,grumeneljeznetroske(Crkvie)tekerami-kiutegzatkalakistan(Plat).Naseljasunajvjerojatnijeosnivanavetijekom
kasnogbronanogdoba(oko1000.g.pr.Kr.)ilipoetkomstarijegeljeznog
doba, odnosno haltata (oko 800. g. pr. Kr.). Na temelju fragmenata
keramikog
posuamoemozakljuitidasupoloajinaseljavaniiliposjeivaniiukasni-jim
vremenima, npr. tijekom mlaeg eljeznog doba (Crkvie, Hajdine
zerne), a vjerojatno i u vrijeme kasne antike i ranog srednjeg
vijeka. Naselja se razlikuju prema svojoj povrini, od najmanjeg na
Hajdinem zernu (oko 2,5 ha) do najve-eg na Platu (oko 9 ha).
IspodstrmihliticagrebenaPlatanaMalojgorinalazisegrobljeodnosno
nekropolapodtumulimaPodstenje.Rijejeo11zemljanihgrobnihhumaka
ilitumula,promjeraizmeu8i14metaratesauvanedananjevisineizmeu
1i2metra.Humcisuotkriveni1850.godineprilikomgradnjeumskogputa
(MORLOT1851:294),aistraivalisuihMijatSabljar,JakovFranjoTkaleci
Emanuel von Graffenried izmeu 1850. i 1860. godine. U tumulima su
se
nala-zilispaljeniostacipokojnikapoloeninazemljuiliusluajujednoghumka,u
keramiku aru, a zatim su im dodani dijelovi nonje (eljezne sjekire,
eljezne
karike,kamenibrusevi,perleodstaklenepasteijantarneperle)tegrobnipri-lozi(keramikoposueigrumenjeeljeznerudae)(ARCHIVFRKG-Q
1863:307).4Natemeljuperliodstaklenepasteukraenihnarebrenjima,vie-strukim
parovima oiju ili valovnicom, nekropola se datira u kasnu fazu
starijeg
eljeznogdoba,odnosnourazdobljeizmeu550.i450.g.pr.Kr.Dodanasse veina
arheolokih nalaza iz nekropole zagubila, a manji broj nalaza
pohranjen
jeuArheolokommuzejuuZagrebu.Podgrobnimhumcimasunajvjerojat-nijepokapaniistaknutijilanovizajedniceiznaseljanaPlatui/ilinaseljana
Hajdinem zernu (POLJAR 2014c: 29-30).4 Rekonstrukciju distribucije
arheolokih nalaza po pojedinim tumulima autori su napravili 2013.
godine na temelju pisanih izvjetaja o rezultatima iskopavanja, koji
su objavljivani izmeu 1850. i 1863. godine u publikacijama
Austrijske akademije znanosti u Beu.Book 1.indb 103 25.05.2015.
13:35104D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u
prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Sl. 17. Satelitski
snimak podruja opine Radoboj s distribucijom haltatskih nalazita
(svijetlo) (Autor: Davor poljar; izvor:
www.geoportal.dgu.hr).Crkvie prapovijesno visinsko naseljeNa
poloaju Crkvie iznad Strahinja Radobojskoga nalazi se haltatsko
visin-sko naselje iz starijeg eljeznog doba (800. - 450. g. pr.
Kr.) (POLJAR i INCEK 2013: 14-16; POLJAR 2014c: 30-31). Ovo je
naselje od nekropole pod tumulima
Podstenjeudaljeno2,5kmzranelinijeusmjeruzapada.Vrhnaseljanalazise
na515mnv,aosimnavrhugdjesenalaziumjetnonapravljenplato,naseljese
Book 1.indb 104 25.05.2015. 13:35105Karta 1. Poloaj visinskog
prapovijesnog naselja na Crkviu na topografskoj karti. M=1:5000.
(Autor: Davor poljar, Izvor: www.geoportal.dgu.hr)protee sjevernim
te junim vrnim padinama tog junog obronka Strahinjice (Karta 1).
Ukupna mu povrina iznosi oko 2,6 ha, to ga po veliini ini slinim
naselju na Hajdinem zernu.
Osimfragmenatakeramikogposuatekomadakunoglijepa,nanaselju je
pronaena i eljezna ljaka, odnosno troska (Sl.18).5 Od fragmenata
kerami-kogposuaistiesesredinjidioposudeukraenokruglomplastinomaplika-5
Na temelju makroskopske analize eljezne troske s Crkvia koju je
proveo doktorski kandi-dat Ivan M. Hrovatin s Univerze v Ljubljani,
zakljuuje se da se radi o kovakoj troski, odnosno da je eljezna
ruda taljena na iznimno visokim temperaturama.D. poljar:
Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ,
XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 105 25.05.2015. 13:35106cijom
te fragment ukraen metliastim ukrasom (Sl.18). Obje posude peene su
uredukcijskojatmosferi.NalazisugerirajupovezanostsnaseljemnaHajdinem
zernu te nalazima iz tumula u Podstenju. Osim haltatskih nalaza, na
lokalitetu je
prikupljenoinekolikofragmenatakeramikogposuakojibimoglipotjecatiiz
mlaeg eljeznog doba (450. g. pr. Kr. 1. st. po. Kr.) te iz
razdoblja kasne antike ili ranog srednjeg vijeka.
NavrnomdijeluStrahinjicejenedalekozapadobranskojedrenjeuzle-titanaDedeku,pronaenonekolikofragmenataprapovijesnekeramike,aradi
seolokacijikojasenalazidirektnoiznadnaseljanaCrkviu,pajemogueda
sustanovniciprapovijesnognaseljaupotrebljavalistazenavrnomgrebenu
Strahinjice,modazbogstraarenjapredmoguimopasnostima,lovailidru-gih
aktivnosti. Hajdine zerne prapovijesno visinsko naseljeNa krajnjem
istonom obronku masiva Strahinjice, poznatom pod
toponi-mimaHajdinezerne,SekoljeiRadobojskivrh,26.prosinca2012.godine,Davor
iDarkopoljar,prilikomplaninarenja,sluajnosuotkriliarheolokonalazite
izrazdobljaprapovijesti(POLJARiINCEK2013:16-20;POLJAR2014a:2;
POLJAR 2014c: 31-33). Naziv Hajdine zerne potjee od trobridne
konfigura-cije obronka koja podsjea na zrno heljde, a naziv Sekolje
od lokacije na kojoj se sjeklo mlado drvee (kajk., kolje) za
vinograde ili nasade graha.S vrha (738,5 mnv) prua se pogled na
Gornje Jesenje i Brdo Jesenjsko u
sje-vernompodnojuStrahinjicetedaljenaMacelj,Donakugoru,BoiRavnu
gorupremasjeverudoPohorja,naistokusepruapoglednasutjeskuOuru koja
razdvaja Strahinjicu od Ivanice te na Varadinsku Podravinu, na jugu
se pogledpruanadonjeZagorje,StrugauiMedvednicu,doknazapadupogled
zaklanja masiv Strahinjice, odnosno vrh Suec. Ovo se naselje nalazi
neposred-no iznad gorskog prijevoja poznatog pod toponimom Prevaja
- Prijevoji, a koji-me se najbre i najlake stie iz june, radobojske
strane na sjevernu, jesenjansku stranu Strahinjice.Sl. 18. Amorfni
grumen kovake eljezne troske (lijevo) i fragment sredinjeg dijela
keramike posude s plastinom aplikacijom (desno) s visinskog
prapovijesnog naselja na Crkviu (foto: Davor poljar)D. poljar:
Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ,
XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 106 25.05.2015. 13:35107Rije
je o visinskom naselju sastavljenom od nizova umjetnih terasa
orijenta-cije istok - zapad, a koje se postepeno sputaju od vrha
niz june padine Hajdineg zerna do oko 685 mnv kada se teren i na
junim padinama poinje znatno strmije
sputati(Karta2).VrnigrebenHajdinegzernakojiiniujednoirazdjelnicu
izmeusjevernih,vrlostrmihpadinaijunih,poloenijihpadina,ujednojei
granica rasprostiranja arheolokih struktura i nalaza pa se moe
zakljuiti da se
naseljeprotezalouzduzapadnogiistonogvrnoggrebena,navrhutenaju-nim
padinama Hajdinog zerna, dok su sjeverne padine zbog svoje velike
strmine
bilenenaseljene.Uvrnigrebensudjelominousjeeneustijenunaseobinske
terasekojesuoieneodkamenja,akoncipiranesunanaindaimjegreben
stvaraoiprirodnuzatituodvjetra.Naseobinsketeraserazliitihsudimenzija,
od 5 m irine i 15 m duljine do 10 m irine i nekoliko desetaka
metara duljine, a
nanjimasupronaenifragmentikeramikogposua(Sl.19)tekomadikunog
lijepa.Karta 2. Poloaj visinskog prapovijesnog naselja na Hajdinem
zernu na topografskoj karti. M=1:5000 (Autor: Davor poljar; izvor:
www.geoportal.dgu.hr)D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb
107 25.05.2015. 13:35108Na temelju karakteristika keramikog posua
moemo zakljuiti da je
nase-ljeegzistiralotijekomstarijegeljeznogdoba(800.g.pr.Kr.-450.g.pr.Kr.),a
manji broj nalaza datira se u mlae eljezno doba (450. g. pr. Kr. 1.
st. pr. Kr../1.
st.po.Kr.),toukazujenaviekratnonaseljavanjeovogpoloaja.Zbogrelativ-neblizinenekropolepodtumulimauPodstenju,kaoinaseljanaPlatu,postoji
mogunostdasutatriarheolokanalazitakronolokiistovremena.Manjibroj
fragmenatakeramikogposuamogaobipotjecatiiizrazdobljakasneantikei
ranogsrednjegvijeka.Zahvaljujuinalazimakunoglijepamoemoustanoviti
da su se na terasama u vrijeme postojanja naselja nalazili nadzemni
objekti gra-eni od drveta i isprepletenog iblja te premazani
smjesom od gline, blata i slame. U jednom trenutku je naselje
najvjerojatnije bilo zahvaeno poarom te se kuni maz odnosno lijep
zapekao i fragmentirao. Da se naselje protezalo sve do samog vrha
svjedoi umjetno izravnati plato koji se nalazi na vrhu Hajdinog
zerna, a na kojem su takoer pronaeni fragmenti prapovijesne
keramike. Ukupna povrina prapovijesnog visinskog naselja na
Hajdinem zernu iznosi oko 2,5 hektara.
Vanojenaglasitidajedonjagranicanaselja,odnosnonajniaterasana
zapadnoj strani zabiljeena na oko 685 mnv, a na njoj je pronaeno i
povrinsko
eksploatacijskooknolimonitneileunutarprapovijesnognaselja,tojejedin-stvennalazusjeverozapadnojHrvatskoj.Uoknuse,sudeipremanalazima,
veuprapovijestivadilarudaazadobivanjeeljezaiizradueljeznihpredme-ta.Izravnidokazrudarenjaukontekstuprapovijesnognaseljavaannamjei
Sl. 19. Izbor fragmenata keramikog posua s arheolokog nalazita
Hajdine zerne(foto: Davor poljar)D. poljar: Naseljenost Radoboja i
okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book
1.indb 108 25.05.2015.
13:35109zboggrumenjaeljeznerudaeteeljeznihpredmetakojipotjeuiznekropo-leuPodstenju,amoglisubitiizraeniodrudaekojasevadilanaoblinjem
Hajdinem zernu. Kovaka eljezna troska pronaena je na oblinjem
visinskom naselju na Crkviu, a jedan nalaz eljezne troske potjee i
s visinskog naselja na
BrezovicikodKrapine(POLJAR2012:35-36).6Oknoodnosnojama,promje-rajeoko5metara,aneposrednoispred,odnosnoispodoknazabiljeenesusa
zapadne i s istone strane dvije vee hrpe zemlje pune fragmenata
prapovijesnog keramikog posua i veih komada kunog lijepa. Arheoloko
nalazite Hajdine zerne, 28. sijenja 2014. godine, steklo je status
preventivno zatienog nepokret-nog kulturnog dobra te je upisano u
Registar kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture pod oznakom
P-4712 (NARODNE NOVINE 2014; POLJAR 2014: 2). Plat utvreno
prapovijesno visinsko
naseljeOko400metarazranelinijeodnekropolepodtumulimauPodstenju,u
smjerujugoistoka,uzstjenovitigrebenPlata,nalazisehaltatskovisinskonase-ljeskompleksnimfortifikacijskimsustavom(POLJARiINCEK2013:20-23;
POLJAR2014c:33-34).Prostiresenapriblino9hektarapovrinenajunim,
vrnimpadinamaPlata,naitavomprostoruodLovakogdomanaMalojgori
doCrkvesv.Jakova,togainijednimodnajveihprapovijesnihnaseljausje-verozapadnojHrvatskoj(Karta3).Naseljejepodijeljenonadvadijelatokom
na kojoj se na Platu nalazi prijevoj kojime je najlake iz Gorjana
Sutinskih prii
gorskimlivadamaMalegorenasjevernimpadinamaPlatatedaljenaHajdine
zerne.SpomenutiputvodiodprapovijesnognaseljanaPlatudonekropolepod
tumulimauPodstenju,stogajemoguedaseradioprapovijesnomputukojim su
stanovnici naselja na Platu nosili svoje mrtve na pokop u nekropolu
Podstenje.
Naseljesesastojiseodpovrinskimanjeg,noviegpoloaja,tzv.akropolete
povrinski veeg, no nieg poloaja, odn. podgraa, to je karakteristian
izgled
zadvojnegradine.Naseljejebilozatienofortifikacijskimsustavomkameno-zemljanih
bedema i kamenih suhozida. Na livadama pod kojim se nalazi naselje
je i orhidejski vrt (BOROVEKI-VOSKA 2010) koji se od 1. srpnja
2013. godine
nalaziunutarmreeNatura2000podruja.Izmeunekadanjegprapovijesnog
naselja i dananjeg lovakog doma na zapadnom dijelu humlja,
stjenovitim
gre-benomPlatainjegovimvrnimjunimpadinama,vodiureenapjeakasta-za,akojajedioiplaninarsko-pounestazePutevimaorhideja.Iznadstazeje
6VisinskonaseljenaBrezoviciotkrivenojetijekomprovoenjastudentskogprojekta
ArheolokorekognosciranjeIvaniceiRavnegore2010.godine,adosadanjearheoloke
nalaze ine fragmenti keramikog posua, komadi kunog lijepa, komad
eljezne troske i ostaci ivotinjskih kostiju. Kao i veina drugih
visinskih prapovijesnih naselja u Zagorju, Brezovica je takoer bila
naseljavana u razliitim razdobljima.D. poljar: Naseljenost Radoboja
i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)Book 1.indb 109 25.05.2015. 13:35110na samom grebenu Plata
zabiljeeno nekoliko umjetnih terasa dimenzija 3x5 m, koje su
usijeene u stijenu. Najvjerojatnije se radi o osmatranicama ili
straarni-cama iz kojih se nadzirao pristup naselju sa zapadne
strane.
Uzplaninarskustazujeuzemljiizkorijenjaprevrnutihstabalapronaeno
mnotvo fragmenata keramike, komada kunog lijepa te jedan primjerak
manjeg
keramikogutegazatkalakistan.Prematimsearheolokimnalazimanaselje
moeokvirnokronolokiopredijelitiurazdobljestarijegeljeznogdoba(800.g.
pr. Kr. 450. g. pr. Kr.). Fragmenti keramike pronaeni su oko 200 m
zapadnije od prapovijesnog naselja, a sugeriraju da je staza bila
koritena vjerojatno ve u
prapovijesti.NanajviempoloajunaseljanaPlatu,na514mnv,nalazeseprapovijesni
suhozidi irine 70 cm te duljine nekoliko desetaka metara, sauvani u
razini
arhi-tekture.Suhozidisepruajuusmjerusjever-jugnizjunepadinePlata/Nagore,
a svojim poloajem ukazuju na funkciju zatite najvieg platoa
naselja. Nedaleko vrha naselja je - u profilu ceste koja vodi od
crkve sv. Jakova do prijevoja na Platu - pronaen komad kunog
lijepa, a koji ukazuje na naseljenost itavog prostora naselja na
Platu.NaistonomprilazuprapovijesnomnaseljunaPlatu,rekognosciranjimasu
otkrivene tri linije bedema kameno-zemljane strukture (Sl.20). Rije
je, zapravo,
otrojnimfortifikacijamakojesepruajuusmjerujugozapad-sjeveroistokte
prijeepristupnaseljuizsmjerasutjeskeOure.Strukturesuveihdimenzija,a
najveaodnjihjeirinegotovo20metaratenekolikodesetakametaraduljine.
Visine su oko 3 - 4 m. Karta 3. Poloaji utvrenog visinskog
prapovijesnog naselja Plat i nekropole pod tumulima Podstenje na
topografskoj karti. M=1:5000 (Autor: Davor poljar; izvor:
www.geoportal.dgu.hr)D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb
110 25.05.2015. 13:35111Najistonija od spomenute tri rampe ima
vidljiva oteenja u svojoj struktu-ri, nastala najvjerojatnije kao
posljedica sekundardnog iskoritavanja kamenja u srednjem vijeku,
prilikom gradnje crkve Sv. Jakov koja se nalazi u blizini. Osim
toga,nedalekospomenuterampejeotkrivenaikrunadepresijapromjeraoko
3m.Vjerojatnojerijeojamizadobivanjevapna(tzv.vapnaravapnenica,
vapelnica) u koju je kotrljano kamenje iz prapovijesne rampe
prilikom gradnje crkve.Podstenje kasnohaltatska nekropola pod
tumulimaArheoloko nalazite se nalazi u umi Podstenje, poznatoj jo i
pod nazivima
Podostinje,Ostenje,GalovievoiliGalovievahustaupodnojuStrahinjice,
odnosno na sjevernim padinama Plata, a sjeveroistono od sredita
Radoboja na nadmorskoj visini izmeu 475 i 490 m (Karta 3). Toponimi
Podstenje, Ostenje i sl. potjeu od oblinjih, zamalo vertikalnih
stijena koje ine greben Plata. Lokalitet se nalazi na hrptu gorske
zavale koja je na jugu omeena strmim liticama Plata
(542,6mnv),nazapadujeodStrahinjicedijeliniigrebenLipje(471,2mnv),
asasjevernejestraneomeenaStrahinjicom(845,9mnv),odnosnovrhovi-Sl.
20. Pogled na crkvu Sv. Jakov, vanjsku liniju trostrukog
prapovijesnog bedema s oteenjem i Hajdine zerne u pozadini s
jugoistoka (brijeg Pe). (Foto: Davor poljar)D. poljar: Naseljenost
Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)Book 1.indb 111 25.05.2015.
13:35112maSuec(761,3mnv)iHajdinezerne(738,5mnv).Nasjeveroistokusezavala
izmeuPisanihpeinanaHajdinemzernuiPlatapostupnosputameubre-uljke
Oure u doline potoka Smolinjaka i Preseine. Prigorje izmeu Radoboja
i sredinjeg bila Strahinjice poznato je pod nazivima Mala gora,
Plat i Nagora (POLJAR 2014c: 35).
Tumulejeotkrilolokalnostanovnitvo1850.godineprilikomgradnjeum-skogputa(MORLOT1851:294),aiskopavalisuunekolikonavrata,izmeu
1850.i1860.,MijatSabljar(tumulI)(ARCHIVFRKG-Q1863:307),Jakov Franjo
Tkalec (tumuli II-IV) (SITZUNGSBERICHTE 1850: 451; ARCHIV FR KG-Q
1855: 61, 82) te Emanuel von Graffenried (tumuli V-XI) (ARCHIV FR
KG-Q 1863: 307). Podruje na kojem se nalaze prapovijesni tumuli
danas
pre-krivabukovauma,aispresijecanojeumskimputovimakojivodeodzaseoka
MalogorskinajugozapadupremasredinjemmasivuStrahinjiceteputovima
koji vode prema Gorjanima Sutinskim na jugoistoku. itavo podruje na
kojem se nalaze tumuli danas je nenaseljeno, a ume se koriste za
sjeu drva za ogrjev dok su brdske livade na sjevernim padinama
Plata jo do prije nekoliko desetljea
bileoraneilisukoritenezaljetnuispaustokeodlokalnihstanovnikaizobli-njih
Gorjana Sutinskih.
DanasjeuPodstenjuvidljivo11prapovijesnihtumula(Sl.21).Najmanji
jepromjera8,28metara(jedanodtumulaII-IViziskopavanjaJ.F.Tkalca),a
Sl. 21. Satelitski snimak podruja Podstenja s distribucijom
prapovijesnih tumula(Autor: Davor poljar; izvor:
www.geoportal.dgu.hr)D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb
112 25.05.2015.
13:35113najveipromjera14,07metara(jedanodtumulaV-XIiziskopavanjaE.von
Graffenrieda), dok su preostali tumuli promjera u prosjeku izmeu 12
i 14 meta-ra. Visine tumula su izmeu 1,5 do 2 metra te svi imaju
vidljive tragove iskopava-nja provoenih sredinom 19. stoljea. Sedam
tumula ima vidljiv pristupni iskopni kanal od ruba plata tumula do
sredita te pravokutnu sondu u sredini, stoga se moe zakljuiti da se
radi o tumulima V - XI koje je iskopavao E. von Graffenried
(Sl.22). Njih su lokalni stanovnici kasnije koristili za odlaganje
i zakapanje strvina
ivotinja,paihnekizbogtoganazivajujoijame.Premakazivanjustanovnika
izoblinjegzaseokaMalogorski,kodtumulasutijekom2.svjetskogratastrije-ljanipartizani,anjihovisuposmrtniostaci1964.godineprenijetinagrobljeu
Radoboj, gdje im je i postavljen spomenik.Budui da smo iz radova
objavljenih izmeu 1850. i 1880. uspjeli rekonstrui-rati tijek
dogaanja i ustanoviti iskopavanje 11 tumula, ovdje se donosi
kronolo-ki slijed istraivanja nekropole u Podstenju tijekom 19.
stoljea:Lokalnistanovniciotkrivajunekropolupodtumulimauproljee1850
(MORLOT 1851:
294).MijatSabljarsondiraprvitumuluproljee1850(ARCHIVFRKG-Q 1863:
307).AdolfvonMorlotobilazitumuleuproljee1850.(neiskopava)(MORLOT
1851: 294; ARCHIV FR KG 1851: 236).Jakob Franjo Tkalec iskopava tri
tumula tijekom 1850. (SITZUNGSBERICHTE 1850: 451; ARCHIV FR KG-Q
1855: 61,
82).LjudevitVukotinoviobilazitumule1854.(neiskopava)(VUKOTINOVI
1854: 8-10; KRKLEC-VALJEK 1998: 31).Emanuel von Graffenried
iskopava sedam tumula u travnju 1860. (ARCHIV FR KG-Q 1863:
307).imeLjubiobilazitumule1879.(neiskopava)(LJUBI1880:118;SZABO
1914: 103; KLEMENC i SARIA 1936: 64; IMEK 1997: 79-80).Kao
zanimljivost jo se moe istaknuti da se najmanji tumul (jedan od
tumu-laII-IV)nalaziodmahdojednogodnajveihtumulaunekropoli(tumulI),
nanjenomsjeveroistonomrubu.Promjerisvihtumulaizmjerenisulaserskim
metromuzmogunostpogrekeod1postona18metara.Jedanodnajveih tumula u
vrijeme iskopavanja, tumul I koji je iskopavao Mijat Sabljar,
lociran je na sjeveroistonom rubu nekropole, nedaleko umskog puta,
kao to to navode i istraivai (MORLOT 1851: 295-296). Od ukupno 11
tumula, 10 ih se nalazi pozicioniranih jedni pokraj drugih, po
jedan ili po dva u nizu u smjeru jugozapad-sjeveroistok, a meusobno
su udaljeni 10-ak metara. Od ovog pravila odstupa jedino
najsjeverniji tumul koji je udaljen oko 50 metara zrane linije od
njemu najblieg tumula na sjeveroistonom rubu D. poljar: Naseljenost
Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)Book 1.indb 113 25.05.2015. 13:35114nekropole. U smjeru
jugozapad-sjeveroistok, zrana udaljenost izmeu najjuni-jeg i
najsjevernijeg tumula iznosi oko 160 metara, dok udaljenost izmeu
najza-padnijeg i najistonijeg tumula iznosi oko 120 metara. Ukupna
povrina podruja na kojem se nalaze tumuli iznosi otprilike 1
hek-tar. Moe se zakljuiti da su tumuli grupirani, odnosno da se
radi o skupini tumu-la. Iako se uz tumule nalaze umski putovi, ne
moe se rei da su tumuli podizani uz neki od putova jer bi tada
distribucija tumula bila u vezi s orijentacijom puta, to u
Podstenju nije sluaj. Ukoliko promatramo ire podruje tumula, poloaj
na kojem se tumuli nalaze zapravo je vrlo zabaen te su oni vidljivi
tek kad se stigne neposredno do nekropole. Podruje nekropole danas
je ispresijecano koloteinama umskih putova, koji su vjerojatno zbog
glibkog tla, esto mijenjali trase pa tako i samu mikromorfo-logiju
reljefa i nekropole. Na sjevernom dijelu nekropole nalaze se vee
depresije irine oko 4 m te duljine i vie desetaka metara,
orijentacije istok-zapad, a koje su nastale kao posljedica
uruavanja zranika rudnika ugljena koji se nalazio ispod nekropole,
a uruavanjem zranika rudnika djelomino je oteen i tzv. tumul I,
odnosno tumul iz iskopavanja Mijata Sabljara 1850.
godine.Odukupno11zemljanihtumula,uveininjihsupokopanipojedinci,dok
za preostale nije sigurno radi li se o pojedinanim ili moda dvojnim
grobovima,
uposljednjemsluajunajvjerojatnijeeneimukarca.Tijelopokojnikanajvje-rojatnije
je prije spaljeno na odreenoj, zasad nepoznatoj lokaciji, a zatim
su na ostatke kostiju i pepela pridodani dijelovi nonje te grobni
prilozi u obliku kera-mikog posua ili u jednom sluaju, eljezne
rudae, te je sve zajedno
postavlje-nousrediteizabranogprostoranakojemjepotompodignutzemljanigrobni
Sl. 22. Pogled na jedan od tumula koje je iskopavao Emanuel von
Graffenried 1860. godine na prapovi-jesnoj nekropoli Podstenje
(foto: Davor poljar)D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih
podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb
114 25.05.2015. 13:35115Sl. 23. Arheoloki nalazi iz isko-pavanja
tumulaEmanuela von Graffenrieda 1860. godine iz fundusa Arheolokog
muzeja u Zagrebu (foto: Davor
poljar)77Ovomprilikomzahvaljujemdr.sc.JacquelineBalen,ravnateljiciArheolokogmuzejau
Zagrebu, na uvidu u arheoloke nalaze iz Podstenjai pripadajuu
muzejsku
dokumentaciju.humak,odnosnotumul(Sl.23).Takavpogrebnipostupakrazlikujesesamou
sluajujednogtumula,ukojemsuostaci,najvjerojatnijeenskeosobe,spalje-nitezatimpoloeniukeramikuurnuodnosnoaru,ukojujepotomdodana
jantarna perla te je nad svime nasut zemljani humak. Budui da je
pokopavanje u urnama karakteristino za kasno bronano doba te za
ranija razdoblja starijeg eljeznog doba u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, mogue je da se radi o najstarijem grobu ove nekropole,
no to je zasad samo pretpostavka.
Natemeljurepertoaranalazamoesezakljuitidaseneradioraskonim
grobovimapoputonihnasusjednimpodrujima,meutimakimalobrojni
nalaziutumulimauPodstenjuukazujunameusobnerazlikepokopanihoso-ba.Udvatumulapronaenojeiskljuivokeramikoposue,adrugadvanisu
sadravali nikakve arheoloke nalaze. Prema dimenzijama tumuli se
meusobno
previenerazlikuju,atakoernijeustanovljensmisaoumeusobnomnjiho-vurasporedu,osimdajerijeoskupinitumula.Usluajudvatumulapretpo-stavljasedajeunjimapokopanmukarac,doksepokopavanjeenskeosobe
pretpostavljanatemeljunalazautrimatumulima.Oddijelovanonje,enske
osobe karakterizira nakit od staklenih i jantarnih perli, a kao
obiljeje mukara-ca mogu se izdvojiti eljezne sjekire. eljezne
karike, eljeznu rudau te
kame-nebrusevezasadnijemoguesasigurnoupripisatinijednomspoluuslua-juovognalazita.Natemeljuarheolokihnalazaiznekropolepodtumulima
uPodstenju,aposebicenatemeljuenskognakitaodperliodstaklenepaste D.
poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti -
KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 115 25.05.2015.
13:35116ukraenih viestrukim parovima oiju, valovnicom ili
narebrenjima, nalazite se datira u kasnu fazu starijeg eljeznog
doba, odnosno u period izmeu 550. g. pr. Kr. i 450. g. pr.
Kr.Premaarheolokimnalazima,nekropolauPodstenjupokazujevelikesli-nostisazajednicamakojesuustarijemeljeznomdobunaseljavalepodruje
Dolenjske u susjednoj Sloveniji, iako se od njih razlikuju
pogrebnim postupkom.
OpovezanostiZagorjaiDolenjskeustarijemeljeznomdobusvjedoeidrugi
nalazidolenjskogporijeklaspodrujaZagorja,arijejeprijesvegaoprimjer-cimabronanognakitaizKumrovca,Kostela,DonjeStubiceiVelikogTabora.
Spaljivanjem pokojnika ta je zajednica najslinija zajednicama iz
poznatih nekro-pola kod Goriana i Turia - Dvoria u Meimurju te
Martijanca u varadin-skoj Podravini (POLJAR 2013: 422-423; POLJAR
2014d:
135).Brojpokopanihosoba,kojibimogaovariratiizmeu11i20ljudi,svakako
neodgovaradimenzijamaotkrivenihprapovijesnihnaseljaotkrivenihunepo-srednoj
blizini nekropole, na Platu te na Hajdinem zernu, ili na malo
udaljenijem
Crkviu,ukojimajemogloivjetiodnekolikostotinadonekolikotisualjudi.
Zakljuiti nam je da je samo manji broj, vjerojatno istaknutijih
pripadnika
zajed-nice,pokopannaovojnekropoli,doknampogrebnipostupakostalihlanova
zajednice, kao i lokacija njihovoga groba ostaju
nepoznati.ArheolokonalazitePodstenjeje13.listopada2011.godinesteklostatus
preventivnozatienognepokretnogkulturnogdobratejeupisanouRegistar
kulturnihdobarapriMinistarstvukulturepodoznakomP-4126(NARODNE
NOVINE 2012:
163).Tijekomlistopada2014.godine,lanoviCentrazaprimijenjenuarheologiju
iz Krapinskih Toplica proveli su revizijska arheoloka istraivanja
nekropole pod
tumulimauPodstenjukodRadoboja.VoditeljistraivanjabiojeDavorpoljar,
azamjenicavoditeljaMiaLeljak;uistraivanjimajesudjelovaoijedanfizi-kiradnik,IvanJagiizRadoboja.ProjektjefinanciransredstvimaKrapinsko-zagorske
upanije i Opine Radoboj. Istraivanja su obuhvatila probno
sondira-nje tumula IX, koji je prema dimenzijama promjera najmanji
tumul na nekropoli u Podstenju. U smjeru istok - zapad tumul je
promjera 9,80 m, a u smjeru sjever
-jug9,20m.Maksimalnavisinatumulaiznosi0,87m.Arheolokimiskopava-njimaotkrivenisukomadiiugljenakojisubilirastreseniusredinjemdijelu
tumula na razini okolnog tla, te jedan fragment prapovijesne
keramike posude. Na temelju distribucije komadia ugljena te
odsutnosti tragova lomae u smislu tragova zapeene zemlje, zakljuuje
se kako je tijelo pokojnika ili pokojnice
naj-vjerojatnijespaljenonadrugojlokaciji,aostacisuzatimdoneseninaizabranu
lokaciju kasnijeg podizanja grobnog humka. Plat, odnosno nasip
tumula sastoji
seodpjeskoviteutezemljekojajenajvjerojatnijeeksploatiranauneposrednoj
D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti -
KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 116 25.05.2015.
13:35117okolici podizanja tumula. Budui da tijekom iskopavanja nisu
primijeene even-tualne promjene u konzistentnosti ili strukturi
nasute zemlje, a to je i potvreno u kontrolnim profilima istrane
sonde, zakljuuje se da je tumul nasut odjednom.
Usreditutumula,dakle,pokopanisuspaljeniostacipojedinca,bezobzirajeli
bilorijeomukojilienskojosobi,abuduidaiskopavanjemnisuustvreni
tragovinaknadnihukopa,valjazakljuitikakoseradioindividualnomtumu-lu.Skromnostarheolokihnalazamoeseobjasnitiinjenicomdasutumuliu
Podstenjudosadvenekolikoputaprekapaniiiskopavani,teveinaprvobitnih
arheolokihnalazaiztumulanedostaje.Projektomjepotvrenodasenalazite
datira u prapovijesno razdoblje, odnosno u vrijeme starijeg
eljeznog doba (800.
450.g.pr.Kr.)tedasepodtumulimanalazepojedinanigrobovimukihili
enskihosobakojesuprijepokopaspaljenenalomainanekojdrugojlokaciji
(POLJAR 2014c: 38-39).Sluajni arheoloki nalaziStrahinjica - DedekNa
vrnom grebenu sredinjeg dijela masiva Strahinjice pronaeno je
neko-likofragmenatakeramikeposudekojiseopredjeljujuurazdobljeprapovijesti,
odnosno u kasno bronano - starije eljezno doba (POLJAR i INCEK
2013: 32). Sl. 24. Satelitski snimak podruja opine Radoboj s
distribucijom prapovijesnih arheolokih nalaza i nalazita (Autor:
Davor poljar; izvor: www.geoportal.dgu.hr)D. poljar: Naseljenost
Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)Book 1.indb 117 25.05.2015. 13:35118Keramika je pronaena na
stazi koja vodi od paraglajderskog uzletita na Dedeku prema vrhu
Strahinjice, na nadmorskoj visini izmeu 730 i 750 m, to ini ovaj
poloaj najviim arheolokim nalazitem na Strahinjici. Usporedbe radi,
najvi-a dosad otkrivena prapovijesna nalazita na oblinjoj Ivanici
(npr. Gradinovec, idovina itd.) nalaze se na 750-800 metara
nadmorske visine. Valja pretpostaviti da su stazu na Dedeku
upotrebljavali pripadnici prapovijesnog naselja na Crkviu i/ili
pripadnici prapovijesnog naselja na nedalekom Hajdinem zernu.Nalazi
iz mlaeg eljeznog doba (oko 450. g. pr. Kr. 1. st. pr. Kr./1. st.
po.
Kr.))Izmlaegeljeznogdoba,odnosnorazdobljalatenskekultureikeltskih
plemena,spodrujaRadobojapoznatonamjenekolikoarheolokihnalaza.
Fragmentikeramikogposuaizraenognalonarskomkolu,kojisepripisuju
latenskoj kulturi i keltskim plemenima, zasad su pronaeni na
naseljima Crkvie i Hajdine zerne, to je dokaz ljudske prisutnosti,
a moda i trajnijeg naseljavanja na tim poloajima u tom periodu.
Sluajni povrinski nalaz novca koji potjee s jedne od njiva u
podnoju Strahinjice pronaen je oko 1840. godine prilikom
obradezemlje,arijejeokopijizlatnogstateraAleksandraVelikogsprikazom
glava grkih boica Atene i Nike (LJUBI 1880: 119). Nalaz se datira u
3. st. pr. Kr., a danas se uva u Arheolokom muzeju u Zagrebu
(POLJAR 2014c:
39).ZakljuakDosadanjaotkriaarheolokihnalazairezultatiprovedeniharheolokih
istraivanjanapodrujuRadobojaukazujunaintenzivnunaseljenostljudskih
zajednica tijekom itave prapovijesti, koja se gotovo u kontinuitetu
moe pratiti od starijeg kamenog doba, odnosno paleolitika do mlaeg
eljeznog doba (Sl.24). Zahvaljujui projektu arheolokog
rekognosciranja, kojim je proveden
arheolo-kiterenskipregleditavogpodrujaopineRadoboj,prvisuputnaprostoru
sjeverozapadneHrvatskestandardiziranomznanstvenommetodomobuhvaeni
svi prisutni tipovi reljefa koji su naseljavani tijekom
prapovijesti: potone doline,
breuljci,prigorjaipodgorjategorskopodrujeStrahinjice.Premaprelimi-narnim
rezultatima projekta, najstarija naseljenost Radoboja i okolnih
podruja evidentirana je uz gornji tok potoka Radobojice, s najveom
gustoom nalazita u sutjesci izmeu Cerovekovog brijega na zapadu,
Male gore na istoku te masiva
Strahinjicenasjeveru.UzpotokRadobojicuotkrivenojenekolikoljudskih
stanitakojasusadravalaiskljuivocijepanelitikerukotvorine,apremabroj-D.
poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti -
KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 118 25.05.2015.
13:35119nostiitipovimapoluproizvodaialatki,razlikujemobaznairadnastanitakoja
senajvjerojatnijemogupripisatilovako-skupljakimzajednicama.Prvastalna
naselja na podruju Radoboja podiu se na povienim terasama potonih
dolina,
kaotojetosluajsnaseljemGornjaemnica-Slatina.Osimdolinapotoka,
tijekom mlaeg kamenog doba i bakrenog doba, prvi se put naseljavaju
i padine breuljaka te istaknuti vrhovi breuljaka, o emu nam svjedoe
naselja Pamucin - Kri i Bregi Radobojski -Harmonija, a dodatno
potvruju i lokacije pojedinanih povrinskih nalaza, odnosno glaanih
kamenih sjekira. U tim razdobljima se uz cijepane litike
rukotvorine prvi put pojavljuju i one izraene tehnikom glaanja, kao
i keramiko posue izraeno rukom. Osim predmeta svakodnevne upotrebe,
repertoar nalaza ine i ostaci nadzemnih objekata, sauvani u obliku
komada ku-nog lijepa. Tijekom kasnog bronanog te starijeg i mlaeg
eljeznog doba dolazi
doznatnihpromjenauslicinaseljenostiidinamicinaseljavanjaovihpodruja.
UtimsurazdobljimanaseljenaiskljuivoprigorjaigorskidioopineRadoboj,
koji su zbog vee nadmorske visine i strmih padina predstavljali
prirodnu zatitu za tadanje prapovijesne zajednice na Crkviu,
Hajdinem zernu i Platu, a ujedno
susvojimpoloajemomoguavalivizualnukontrolunadvelikimgeografskim
podrujem te vizualnu komunikaciju sa susjednim zajednicama. Naselje
na Platu
dodatnojeutvrenosloenimsustavomsuhozida,kameno-zemljanihbedema te
moguih osmatranica uz greben Plata, to je obino indikator nemirnih
vre-menaiopasnostiodnapada.Veepovrinenaseljamoguukazivatinapovea-njebrojastanovnika,anatemeljustrukturegrobnihprilogaidijelovanonjeiz
grobovapodtumulimaunekropoliPodstenje,moemozakljuitidazajednice
kojesunaseljavaleprigorskedijeloveigorskidioStrahinjicepokazujuznatnu
razinusocijalnestratifikacije.Nakitodstaklenihperlikojepotjeuizgrobova
pod tumulima u Podstenju, vjerojatno je podrijetlom iz staklarskih
radionica na podruju dananje Dolenjske u susjednoj Sloveniji, a
nalazi jantarnih perli tako-er ukazuju na postojanje sloenog
sustava trgovine i razmjene na velikim
uda-ljenostima.TragovirudarenjanaHajdinemzernuzajednoskomadimaeljezne
rudaeugrobovimapodtumulimauPodstenjutekomadomeljeznetroskes Crkvia,
zasad jedinstveni na podruju Zagorja, ukazuju na vrlo razvijenu
meta-lurku djelatnost te poznavanje i iskoritavanje lokalnih leita
sirovine.
LiteraturaArchivfrKundesterreichischerGeschichts-Quellen.1851.Wien,Band6,Comissionder
kaiserlichen Akademie der Wissenschaften,
236-237.ArchivfrKundesterreichischerGeschichts-Quellen.1853.Wien,Band9,Comissionder
kaiserlichen Akademie der Wissenschaften,146-147.D. poljar:
Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ,
XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 119 25.05.2015. 13:35120Archiv
fr Kunde sterreichischer Geschichts-Quellen. 1863. Wien, Band 29,
I. und II., Com-mision der kaiserlichen Akademie der
Wissenschaften,
307.ArchivfrsterreichischeGeschichte.1867.Wien,Band38,Commisionderkaiserlichen
Akademie der Wissenschaften, 257.BOROVEKI-VOSKA 2010 Lj.
Boroveki-Voska. 2010. Orhideje na Strahinjici i susjed-nim
podrujima, Alfa, Zagreb. KLEMENC, SARIA 1936 J. Klemenc i B. Saria.
1936. Archologische Karte von Jugoslavien: Blatt Ptuj, Beograd
Zagreb. KOZINA 2007 D. Kozina. 2007. Opina Radoboj, Radoboj.
KRKLEC-VALJEK 1998 V. Krklec-valjek. 1998. Radoboj rudno blago i
nalazite fosila, katalog izlobe, Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej
evolucije i nalazite praovjeka, Zagreb. LJUBI 1880 - . Ljubi. 1880.
Arkeologike crtice iz moga putovanja po njekojih predjelih
Podravine i Zagorja godine 1879, Vjesnik Arheolokog muzeja u
Zagrebu, Zagreb, Vol. 2, No. 1, 118-119.LJUBI 1880 - . Ljubi. 1889.
Popis arkeologikoga odjela Nar. zem. muzeja u Zagrebu 1/1 1889,
Sbirka prehistorika, Zagreb, 26-192.MORLOT 1851 - A. von Morlot.
1851. ber Tumuli bei Radoboj in Croatien, Sitzungsberichte der
kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische
Classe. Wien, Sechster Band, Heft 1-5 (Jnner-Mai), 293-299.Narodne
novine, Slubeni list Republike Hrvatske. 2012. Ponedjeljak, 14.
svibnja 2012. Br. 54, Zagreb, 163.Narodne novine, Slubeni list
Republike Hrvatske. 2014. Ponedjeljak, 26. svibnja 2014. Br. 64,
Zagreb
Notizenblatt,BeilagezumArchivfuerKundersterreichischerGeschichtsquellen.1855.
Fnfter Jahrgang, Commission der kaiserlichen Akademie der
Wissenschaften, Wien, 32, 61,
82.SitzungsberichtederkaiserlichenAkademiederWissenschaften.1850.Philosophischhisto-rische
Classe, Wien, Fuenfter Band, Heft 6-10 (Juni-December), 451,
867-868.SZABO1914-Gj.Szabo.1914.SpomenicikotaraKrapinaiZlatar,VjesnikArheolokog
muzeja u Zagrebu, Zagreb, Vol. 13 No. 1., 104.IMEK 1990 M. imek
(ur.). 1990. Registar arheolokih nalaza i nalazita sjeverozapadne
Hrvatske, Prvo izdanje, Bjelovar, Muzejsko drutvo sjeverozapadne
Hrvatske, Sekcija arheologa i preparatora.
IMEK1997M.imek(ur.).1997.Registararheolokihnalazainalazitasjeverozapad-neHrvatske,Drugodopunjenoizdanje,Bjelovar,MuzejskodrutvosjeverozapadneHrvatske,
Sekcija arheologa i preparatora, 79-80.POLJAR 2012 D. poljar. 2012.
Rezultati arheolokih rekognosciranja Ravne gore i okol-nih podruja,
Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva br. 28, Zagreb, 31-45.POLJAR
2013 D. poljar. 2013. Terra incognita revisited Recent discoveries
and the revi-sion of old excavations of the Early Iron Age burial
mounds in Zagorje (NW Croatia). Abstracts of the 19th Annual
Meeting of the European Association of Archaeologists (EAA). Ed.
Jan Turek. Pilsen, 422-423.POLJAR 2014a D. poljar. 2014. Arheoloko
nalazite Hajdine zerne dobilo preventivnu zatitu Ministarstva
kulture, Radobojsko-Jesejanski list br. 61. God.VII. Radoboj,
2.POLJAR 2014b D. poljar. 2014.Arheoloko rekognosciranje Obine
Radoboj v Hrvakem
Zagorju.U:Arheologijavletu2013.LetnosreanjeSlovenskegaarheolokegadrutva.Mestni
muzej Ljubljana 06. - 07. 03. 2014. Ljubljana, 57-58. D. poljar:
Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti - KAJ,
XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)Book 1.indb 120 25.05.2015. 13:35121POLJAR
2014c D. poljar. 2014. Arheoloki nalazi i nalazita na podruju opine
Radoboj. U: Opina Radoboj. (Ur. D. Kozina), Radoboj
25-42.POLJAR2014dD.poljar.2014.PrapovijesnanekropolapodtumulimaPodstenjena
MalojgorikodRadoboja,VjesnikArheolokogmuzejauZagrebu(VAMZ)Vol.XLVIINo.1,
Zagreb,77-146.POLJAR2015D.poljar.2014.Terraincognitarevisited:Recentdiscoveriesandthe
revisionoftheoldexcavationsofEarlyIronAgeburialmoundsfromZagorje(North-Western
Croatia).U:StudentArchaeologyinEurope2014.(Ur:P.Kritufisur.).UniversityofWest
Bohemia in Pilsen. Pilsen,166-173. Fig. XXIX-XXXII.POLJAR 2015 D.
poljar. 2015. Prapovijesna nekropola pod tumulima Podstenje na
Maloj gori kod Radoboja, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu Vol.
47, Zagreb.U
tisku.POLJARiINCEK2013D.poljariDubravkoincek.2013.Elaboratoprovedenom
arheolokom rekognosciranju na podruju opine Radoboj, Radoboj.
VUKOTINOVI1854Lj.Vukotinovi.1854.NaravoslovnoputovanjepoZagorjuher-vatskom,
Gospodarske novine, Zagreb, br. 2., 14. 01. 1854., 8-10.VUKOVI 1962
- 1963 S. Vukovi. 1962. - 1963. Paleolitska kamena industrija
nalazita Punikve kod Ivanca, Godinjak Gradskog muzeja Varadin 2-3,
Varadin, 23-30.IzvoriArhivska dokumentacija Arheolokog muzeja u
Zagrebu (Podstenje).Arhivska dokumentacija Arheolokog odjela
Gradskog muzeja Varadin (Punikve).URL1: www.geoportal.dgu.hrD.
poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u prapovijesti -
KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2 (2015)SETTLING OF RADOBOJ AND SURROUNDING
AREAS IN PREHISTORYBy Davor poljar, LjubljanaSummary
Thispaperdiscussesarchaeologicalfindsandsites,whichhavebeendiscoveredinthe
territory of the municipality of Radoboj in Hrvatsko zagorje and
which are dated to various periods of prehistory. The majority of
archaeological finds and sites was discovered during
thearchaeologicalfieldsurveyprojectofthemunicipalityofRadoboj.Theprojectcovered
the whole municipality territory, which made Radoboj the first
municipality in northwestern
Croatiawithanofficialregisterofarchaeologicalsitesandfindsandarchaeologicalmap
based on field survey results. The archaeological finds and sites
are presented in the article
takingintoaccounttheirchronologicalparameters,startingfromtheoldestperiods(e.g.
paleolithic)andproceedingtowardsthemorerecentones.Periodsofthehunter-gatherer
groupsarepresentedwithseveralworkingcampsandbasecamps,aswellaswithseveral
accidental archaeological finds. The very first settlements in the
Radoboj area can be traced to the Late Phase of the Neolithic
period and to the Copper Age. Besides the settlements, those
periods are also presented with accidental chipped and polished
lithic finds. Dating from the Book 1.indb 121 25.05.2015.
13:35122D. poljar: Naseljenost Radoboja i okolnih podruja u
prapovijesti - KAJ, XLVIII, Zagreb 1-2
(2015)periodsofLateBronzeAgeandIronAgethreehilltopsettlements,onebarrownecropolis,
andsomeaccidentalfindsofpotterywerediscoveredontheStrahinjicaMountain.The
barrownecropolisPodstenje,theonlyLateHalstattPeriodnecropolisdiscoveredinnorth-westernCroatia,isdiscussedingreaterdetailasitwasalsothefirstarchaeologicalsitein
the territory of northwestern Croatia, excavated between 1850 and
1860. The results of the revision research of the necropolis are
also
presented.Keywords:settling,archaeologicalfindsandsites,Radoboj,prehistory,Hrvatsko
zagorje.Translated by the authorSITES DHABITAT DE RADOBOJ ET DE SES
ENVIRONS PENDANT LA PREHISTOIREDavor poljar, Krapinske
TopliceRsumCetarticletraitedobjetsetdesitesarchologiquesdcouvertssurleterritoiredela
communedeRadobojZagorje,etquiappartiennentdiffrentespriodesdelaprhis-toire.Lamajoritdesobjetsetdessitesarchologiquesatdcouvertependantleprojet
dinventairearchologiquedelacommunedeRadoboj.Leprojetacouverttoutleterri-toiredelacommune,cequiafaitdeRadobojlapremirecommuneduNord-Ouestdela
Croatietredotedunelisteofficielledesitesetdobjetsarchologiques,ainsiquedune
cartearchologique,toutesdeuxbasessurlesrsultatsdelinventaire.Lesobjetsetsites
archologiques sont prsents dans cet article selon des paramtres
chronologiques, en com-menant par les priodes les plus anciennes
(par exemple, le palolithique) jusquaux pri-odes les plus rcentes.
Plusieurs zones de travail et de sites dhabitation, ainsi que
quelques objets archologiques isols montrent la prsence de
cueilleurs-chasseurs. Les tout premiers habitatsdans lesenvirons
deRadobojdatent delafinde lapriode nolithiqueetdelge
ducuivre.Misepartleshabitats,cespriodessontaussireprsentespardesindustries
lithiquesisoles,poliesetfaonnes.Nousavonsdcouverttroishabitatsfortifis,une
ncropole de tumulus et quelques objets isols de poterie sur le mont
Strahinjica, qui datent
despriodesdelgedubronzefinaletdelgedufer.LancropoledetumulusPodstenje,
une ncropole de la fin du premier ge de fer situe dans le
Nord-Ouest de la Croatie, y est
galementdtaille.Lancropoleestaussilepremiersitearchologiqueduterritoiredu
Nord-Ouest de la Croatie avoir fait lobjet de fouilles entre 1850
et 1860. Les rsultats de la rvision de ces fouilles sont aussi
prsents.Mots cls: sites dhabitat, objets et sites archologiques,
Radoboj, prhistoire, Zagorje.Traduit par Julia MandetBook 1.indb
122 25.05.2015. 13:35
