SADRAJBoini ciklus u kranskom ivotu Navjetaj boine svetkovine . .......................................... 4 to je to Rimski martirologij? . ......................................... 4 Boina estitka ................................................................ 5 Boi ................................................................................. 5 U sej vrijeme godita u etiri dubrovake inaice ............ 5 Iekivanje Novoroeneta . ........................................... 10 Borovi ............................................................................. 10 Badnjak i veselice ........................................................... 10 Traitelji istine ................................................................ 11 Savjeti svetih mudraca .................................................... 11 Odgovornost za prisno zajednitvo Smisao enidbenoga ivota . ........................................... 12 Jezikoslovci o razvodu i rastavi....................................... 16 Sveti Pavao o enidbi . .................................................... 17 Rekli su o braku i suprunicima ....................................... 17 Iz ivota Katedralne upe Prema socijalnoj slici gradske jezgre . ............................ 18 Knjiga o kranstvu na Danama . .................................. 19 Susret obitelji u katedralnoj kui u Grguriima .............. 20 Katedralni nogometai najbolji u Biskupiji .................... 20 Korosante i procesija po Gradu ...................................... 21 600 malih pjevaa i 13 djejih zborova u Maloj brai . .. 22 Otkriveno poprsje rektora dubrovake Katedrale ........... 23 Antunovo u Gradu .......................................................... 23 Don Stankovih 17 profesorskih godina na Ploama ....... 23 Vjerouitelj u dubrovakoj Gimnaziji ............................ 24 Dubrovaka biskupija dobila dva sveenika . ................. 25 Ljetovanje djece i mladih u Dubrovakom primorju . .... 25 Zahvala banjolukoga biskupa . ...................................... 26 Blagdan Marije Petkovi ................................................ 26 Vidjeti nevolju i priskoiti .............................................. 27 Proslava Velike Gospe 2010............................................ 28 Medalja odlinoga strijelca ............................................. 30 Blagdan svete Male Terezije ........................................... 32 Domovina se voli pravednou i radom ......................... 32 Dardin malobraanina Damira ...................................... 34 Vatikanski ministar vanjskih pohodio crkve u naoj upi . 35 Vratiti sakralnost svetitu Katedrale ............................... 35 Samozatajni redovnik nadareni umjetnik .................... 36 Proslava dara svjetlosti ................................................... 37 Ususret Ruerovoj godini ............................................... 38 Ususret 1040. Festi svetoga Vlaha Sedam desetljea od hodoaa bl. Alojzija Stepinca sv. Vlahu .. 39 Stepinac je u Dubrovniku osudio komunizam, faizam i nacizam . 40 Milozvuje o dubrovakome genomu . ........................... 41 Naa upa dobila povelju Unescoa ................................ 43 Povelja pripada svim Parevim tovateljima .................. 44 Usaivati ljubav prema Gradu i Festi ............................. 44 Hodoae u Svetu Zemlju ............................................. 45 Odgoj u koli Ima li rije svoje dostojanstvo? ...................................... 47 Molitva za povratak rijei ............................................... 48 Rijei moja budi iroka ................................................... 48 Potuj dijete .................................................................... 50 Jezini savjeti Jezik na uzdi ................................................................... 50 Ljudi koje pamtimo: rtve Dakse korak blie istini 697 umorstava i ubojstava bez kazne ............................. 51 Umirali su pjevajui Tebe Boga hvalimo . ...................... 59 Otok bumerang ............................................................... 60 Identifikacija pogubljenih na Daksi analizom DNK . ..... 61 Ukop oca Petra Perice . ................................................... 65 Svjedok rijeju, ivljenjem i krvlju . ............................... 66 Pokrenuti postupak za proglaenje blaenim . ................ 67 Pravo na roenje u uenju Crkve (4) Sustavno iznoenje katolike nauke i mnotvo injenica . . 68 Izvor kvalitetnih argumenata i poziv na zalaganje ......... 68 Iz upnih matica Krteni, vjenani, pokopani ............................................ 70 Nai pokojnici Ivana Prohaska ................................................................ 71 Otila je k Tati ................................................................. 71 Vjernik i trubadur ........................................................... 72 Rade Petri ...................................................................... 72 Na sprovodu Ivane Obad ................................................ 73 Na rastanku s Ninom Obradoviem . .............................. 73 Stvaralatvo mladih to sam nauio u Zagrebu . ............................................. 74 Putovanje kroz povijest . ................................................. 76 Batina Dum Stijepo Gradi ........................................................ 76 O gradnji etvrte prvostolne crkve (1667.-1713.) . ......... 78 Razgovor ugodni Pedeset godina pjevanja u Katedralnome zboru ............. 81 O kalendaru 2011. godine ............................................... 81 Blagoslov kua i obitelji u Gradskoj upi 2010. . ........... 82 Autori ............................................................................. 82Na naslovnici: Gospa s Isusom, detalj sredinjeg dijela triptiha Nikole Boidarevia (1460.-1518.) za obitelj Buni, Dubrovnik, oko 1500., tempera i pozlata na platnu, sada u Dominikanskom muzeju. Snimio Boo Gjuki 7. prosinca 2010. Marija na prijestolju s Djetetom na krilu okruena je aneoskim glavicama, pod nogama joj istaknut mjeseev srp, simbol neoskrvrnjenoga zaea. Odjevena je u zlatni plat. Majka je preko njegove desne noge poloila ruku, a drugom, u kojoj je vidljiv ljiljan, pridrava ga s lea. Krist podie desnu ruku na blagoslov, a u lijevoj priljubljenoj uz tijelo dri kri. Na zaslovnici: Tijelovska procesija kree iz Gospe. Snimio Ivo Marlais 3. lipnja 2010.

Naa Gospa, list Katedralne upe Gospe Velike u Dubrovniku, izlazi od travnja 1995. ISSN 1330-7908. Nakladnik: Gradski upni ured, Kneza Damjana Jude 1, 20000 Dubrovnik; nasa.gospa@gmail.com. Glavni i odgovorni urednik: don Stanko Lasi (stanko. lasic@du.t-com.hr). Urednitvo: Ivo Marlais (foto.studio.placa@du.t-com.hr), Ljiljana Stjepanovi, Berta Kopi, Mirjana Kaznai, Viktor Lenert, Erebet ani i Toni Batini. Prijelom: Daniel Bubnjari. Tisak: Tonimir, Varadinske Toplice.Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

3

Boini ciklus u kranskom ivotu

Navjetaj boine svetkovineProglaava se na Badnji dan prije mise Vjekovima nakon stvaranja svijeta, kad je na poetku Bog stvorio nebo i zemlju i oblikovao ovjeka na svoju sliku; stoljeima nakon Potopa, kad je Svevinji stavio dugu u oblake kao zalog mira i Saveza; dvadeset i jedno stoljee nakon to je Abraham, na otac u vjeri, krenuo iz Ura Kaldejskoga; trinaest stoljea nakon izlaska izraelskoga naroda iz Egipta pod Mojsijem; oko tisuu godina od Davidova pomazanja za kralja; sedmice ezdeset i pete po Danijelovu proroanstvu; olimpijade sto devedeset i etvrte; od utemeljenja Rima godine sedamsto pedeset i druge; etrdeset i druge godine vladanja cara Oktavijana Augusta, kad je mir bio po svoj zemlji, Isukrst, vjeni Bog i Sin vjenoga Oca, hotei svojim premilosnim dolaskom posvetiti svijet, zaet po Duhu Svetomu, i poto je proteklo devet mjeseci po zaeu postavi ovjek, u Betlehemu Judinu poraa se od Marije Djevice: Poroenje Gospodina naega Isukrsta u tijelu.prema Martyrologium Romanum, 2005., i Petar Vlai, Evanelistar, Dubrovnik, 1921.

Srebrna zvijezda ispod oltara u pilji Roenja u kripti Crkve Kristova roenja u Betlehemu oznaava mjesto za koje se vjeruje da je na njemu blaena Djevica Marija rodila Isusa.

to je to Rimski martirologij?U najstarije doba kranstva poela se uvati uspomena na one koji su ubijeni radi svoje vjere, a prozvani su muenici (grki martyr svjedok). Svaka mjesna Crkva imala je svoj svjedokoslovnik - martirologij, to jest popis muenika, muenikoslovlje. Ubrzo je osobitu vanost dobio nadnevak smrti kao njihov dan roenja za Nebo, te im se tada poeo slaviti spomen i to osobito na mjestu ukopa. Kardinal Cesare Baronio je sastavio, a papa Grgur XIII. godine 1586. objavio knjigu Rimski martirologij u koju su skupljeni svi za koje je Crkva pojedinano utvrdila da su sigurno u Nebu i dodijelila im naslov blaenika ili svetca, neovisno o tome jesu li umrli muenikom smru (pa imaju i titulu muenika i na njihove dane je misno ruho crvene boje) ili od godina i starosti (pa nisu muenici i na njihove dane je misno ruho bijele boje). Tu su onda dodani i ostali blagdani Isusa Krista i njegove Majke. Najnoviji Rimski martirologij objavljen je 2001. godine (dopunjeno izdanje 2005.), ime je prestao vrijediti onaj iz 1956., koji je valjalo dopuniti prema odredbama Drugoga vatikanskog sabora, a osobito nakon brojnih proglaenja blaenim (beatifikacija) i svetim (kanonizacija) koje je uinio papa Ivan Pavao II. Iz tog su izdanja iskljueni oni svetci i blaenici o kojima nema sigurnih povijesnih podataka. Sadanji Martirologij sadrava sedam tisua natuknica. Za svaki dan u godini navodi se blagdan ili spomen koji se taj dan slavi ili moe slaviti. Uz ime svetca nalazi se kratka biljeka koja donosi mjesto smrti, oznaku je li svetac ili blaenik, naslov njegova crkvenog poloaja (apostol, crkveni nauitelj, muenik, misionar, papa, biskup, opat, prezbiter, akon, djevica, redovnik) i opisuje njegovu nadarenost i djelo. U Istonoj Crkvi martirologiju odgovara sinaksar (od grkog sinagein skupiti zajedno). U bogosluju, poglavlje za pojedini dan iz Martirologija italo se u asoslovu uz prvi as i to za sljedei dan. Nakon Drugoga vatikanskog sabora prvi je as ukinut pa navjetanje iz Martirologija vie nije slubeno predvieno premda je u brojnim krajevima i crkvama ostao obiaj navijestiti barem Isusovo roenje na Badnjak, kao to je to uinjeno u Evanelistaru koji je 1921. objavljen u Dubrovniku za cijelo hrvatsko jezino podruje.Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

4

Boina estitkaSvim upljanima i itateljima Nae Gospe radost i mir Bojega dolaska meu ljude: Na dobro vam dolo sveto poroenje Isusovo! Neka vas Boino svjetlo obasjava kroz sve dane nove 2011. godine!don Stanko Lasi Urednitvo Nae Gospe upno pastoralno vijee upno ekonomsko vijee

BoiSvake Svete Noi On doe ko dijete I legne u jasle na bijelom oltaru, A kad ga kroz crkvu o ponoi nose, Rado gleda bake kako suze taru. Veselo se smjeka kad mu ljube noge (One to na kriu bijehu popljuvane), On, zacijelo, znade tlapnju nae djece, Da poljubac majin lijei srca rane. U jaslama dri ruke rairene Kao da mu duu elja mori neka, Kao da bi htio da Ga netko digne, Kao da povratak jo neiji eka. O, te ruke drage, ruke rairene, Na zagrljaj sveti svaku duu sile. Niti jedan as se sklopit nisu htjele, Pa ni onda kad su ute, mrtve bile. Nepomian tako lei kroz dva tjedna, A narodi k Njemu sa svih strana stiu. O, zato On uvijek nepomian lei U jaslama, na oltaru i na kriu?

Rajmund Kupareo (1914.-1996.)

U sej vrijeme godita u etiri dubrovake inaicePjesma U sej vrijeme godita jedna je od najpopularnijih i najdugovjenijih boinih pjesama, ije se inaice u boino vrijeme pjevaju od srednjega vijeka do danas (uz jezine prilagodbe) po cijeloj Hrvatskoj. Njezin latinski izvornik In hoc anni circulo (prema prvom stihu) ili Verbum caro factum est (prema pripjevu) spjevao je nepoznati pjesnik u Njemakoj u XII. stoljeu kao pohvalu o roenju Gospodina Isusa Krista. I u svijetu postoji mnotvo inaica ove pjesme i to vie od bilo koje druge. Jedva da ikoji europski jezik nema stari prijevod. Na njemaki je prepjevana kao In des Jahres Zirclikeit, a na engleskom je znana pod nazivima In the ending of the year i Now the circling year hath given. Sve poznate hrvatske inaice metriki slijede latinski uzor: kitice se sastoje od po tri sedmerca sa samoglasnikim srokom i pripjeva koji je sedmeraki ili osmeraki. Tako prva tri retka svake kitice paze na suzvuje na kraju stiha, a etvrti je shvaen kao pripjev. U podlozi je najstarijih hrvatskih inaica vjerojatno ikavsko srednjoakavskoNaa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

narjeje, na to upuuju primjeri za odraze slova jat (i, e, ije). Najstariji hrvatski zapis pjesme ouvan je na glagoljici, ima naslov Pesan na rojstvo Hrstovo, potjee s kraja XIV. stoljea i sadrava 20 etverostiha (katrena). U Korulanskom latininom zborniku iz XV. stoljea pjesma U sej vrime godia ima 32 kitice. Premda je korulanski zapis mjestom nastanka blizu dubrovakome podneblju, zbog njegove akavtine i ikavice (nasuprot tokavtini i ijekavici koje su ve tada prevladavale u Dubrovniku), ne moe se tvrditi da su se ba ti stihovi pjevali na dubrovakom podruju. No, koliko je ta pjesma do danas rairena na dubrovakom podruju, svjedoe dvije injenice. Prva je jezikoslovna: ta se pjesma naziva opom imenicom pije. Takav tretman ini je jedinstvenom meu svim ostalim pjesmama kojima treba navoditi naslov ili dodatan opis da bi ih se jednoznano opisalo: kad se ree himna, treba dodati: hrvatska ili svetoga Vlaha, kod svih ostalih pjesama treba navesti poetni stih, samo je za tu puku boinu pjesmu dovoljno rei: pijee. Druga je injenica povijesno-liturgijska: premda je Tridentski sabor odredio da u Rimskom misalu ostane samo pet posljednica (za Uskrs, Duhove, Tijelovo, alosnu Gospu i Duni dan), nakladnici triju dubrovakih lekcionara /knjige za misna itanja/: 1784., 1841. i 1921. dodali su i estu pijee. Zato se u nekim upama Dubrovake biskupije jo ouvao obiaj da se, kao i ostale posljednice, pijee tj. svih trideset kitica pjeva u cijelosti prije aleluje i evanelja na polnoki i drugim sveanim boinim misama. Zbog svoje sraslosti s boinim ugoajem, pijee je postalo i ostaje simbol dubrovakoga boinog identiteta. Treba napomenuti da ni misal na hrvatskom, koji je oko 1570. prepisao dubrovaki benediktinac dum Ivan Drkolii, kao ni najstariji tiskani dubrovaki evanelistar (Rim, 1641.) ne donose U sej vrijeme godita kao liturgijsku pjesmu. No, ako ve tada nije bila, ona je u meuvremenu oito postala toliko popularna da je uvrtena u izdanje lekcionara u XVIII. stoljeu. Dr. Kristina trkalj-Despot iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje smatra da je najstarija tokavska inaica mlaa od polovine XVI. stoljea, no njezin tekst do danas jo nije utvren. Pjesma kronoloki opisuje Isusovo roenje i dogaaje koji mu slijede, s time da svaka strofa tematizira neku od poznatih biblijskih slika vezanih uz taj dogaaj (roenje, pojava zvijezde repatice, polaganje u jasle, aneoski pjev, objavu roenja pastirima, poklon pastira, obrezanje, poklon triju kraljeva i darove itd.). Donosimo usporedni dubrovaki tekst pijea iz XVIII., XIX. i XX. stoljea, sve prema dananjem pravopisu. Note su objavljene u Naoj Gospi br. 41 (prosinac 2009., str. 11). Masnim su slovima otisnute razlike u odnosu na danas uvrijeeni tekst.5

Pjesna boina na ponoa (1784.) 1 U sve vr'jeme godita Mir se sv'jetu navjeta: Poroenje Djetia Svetom Djevom Marijom. 2 Od priiste Djevice I nebeske kraljice, Andioske cesarice, Svete Djeve Marije. 3 Bog vjenoga roenja Oda svoga stvorenja Raa se zje spasenja Svetom Djevom Marijom. 4 Po kreposti vinjega Bez djela ovjeega Zae sina Bojega Sveta Djeva Marija. 5 Djevstvo v'jek ne zahodi Boja Mati er ishodi udo tim neg izvodi Sveta Djeva Marija. 6 Djeva Sina porodi, avlu silu ugvodi, A krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. 7 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko ljubljae, Sveta Djeva Marija. 8 Andjeli mu sluahu, Novu pjesan pojahu, Svoju milost prosjahu Svetom Djevom Marijom. 9 U pono' se Bog rodi, Nebo s' zemljom pogodi; Pravi ovjek ishodi Svetom Djevom Marijom. 10 Boanstvo ne raini Er se ovjek uini, Ni ovjetvo priini Svetom Djevom Marijom. 11 Slava Bogu vinjemu, Gospodinu naemu, I ovjeku smjernomu Svetom Djevom Marijom.

Na dan Boia pjesan (1841.) 1 U sej vr'jeme godita Mir se sv'jetu navijeta: Poroenje Djetia Od Djevice Marije. 2 Od priiste Djevice I nebeske kraljice, Aneoske cesarice, Svete Djeve Marije.

Pijee (1890.) 1 U sej vr'jeme godita Mir se sv'jetu nav'jeta: Poroenje Djetia Od Djevice Marije. 2 Od priiste Djevice I nebeske kraljice, Andioske esarice, Svete Djeve Marije.

Puka boina pjesma (1921.) 1 U sej vr'jeme godita Mir se sv'jetu navijeta: Poroenje Djetia Od Djevice Marije. 2 Od preiste Djevice I nebeske kraljice, Aneoske cesarice, Svete Djeve Marije.

Betlem u Maloj brai. Snimila Berta Kopi 3. sijenja 2010.

3 Djeva Sina porodi, avlu silu svu slomi; Ter krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. 4 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko ljubljae, Sveta Djeva Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost prosjahu I u Djevice Marije. 6 U pono' se Bog rodi, Nebo i zemlju pogodi; Bog i ovjek ishodi Od Djevice Marije.

3 Djeva Sina porodi, avlu silu svu slomi; A krane oslobodi Sveta Djeva Marija. 4 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko ljubljae, Sveta Djeva Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost proahu I u Djevice Marije. 6 U pono' se Bog rodi, Nebo i zemlju pohodi; Bog i ovjek ishodi Od Djevice Marije.

3 Djeva Sina porodi, avlu silu svu slomi; A krane oslobodi Sveta Djeva Marija. 4 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko ljubljae, Sveta Djeva Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost proahu I u Djevice Marije. 6 U pono' se Bog rodi, Nebo i zemlju pohodi; Bog i ovjek ishodi Od Djevice Marije.

Sv. Josip, zatitnik Hrvatske, s malim Isusom u naruju, kako ga je 1902. u kamenu isklesao Marin Radica (1863.1904.). Nalazi se u dupki istonoga proelja dubrovake Katedrale, lijevo od glavnoga ulaza. Snimio Boo Gjuki.

7 Zv'jezda istee Danica Kad porodi Djevica, Aneoska cesarica Sveta Djeva Marija.

7 Zv'jezda istee Danica Kad porodi Djevica, Andioska esarica Sveta Djeva Marija.

7 Zv'jezda istee Danica Kad porodi Djevica, Aneoska cesarica Sveta Djeva Marija.

6

Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

m.

m.

Pjesna boina na ponoa 12 (1784.) Svako sv'jeta12 stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako sv'jeta stvorenje U sve vr'jeme godita Uz Boije smirenje, roenje Sadar Mir seima sv'jetu navjeta: Svetom Djevom Marijom. Uz Boije enje Poro enje ro Djeti a 13 Svetom Po Djevici Mariji. Djevom Marijom. Oci u Limbu 13 bivahu 9 2 Kad teLimbu glase sliahu Oci u bivahu bijahu ; Od pri iste Djevice Od veselja uzigrahu Kad te glase sliahu ; sluahu; I nebeske kraljice, Svetom Djevom Marijom. Od veselja uzigrahu Andioske cesarice, 14 Svetom Djevom Marijom. Slave Djevu Mariju. Svete Djeve Marije. U tamnosti er stahu 14 10 3 A svjetlosti nestahu imahu U tamnosti er jer stahu Bog vjenoga ro enja Bojeg' Sina ekahu A svjetlosti ne imahu Oda svoga stvorenja Svetom Djevom Marijom. Bojeg' Sina ekahu Bojeg Sina ekahu Ra a se zje spasenja 15 Svetom Po Djevici Mariji. Djevom Marijom. Km obea Bog 15 11dati 4 Sina svoga poslati, Km obe a Bog dati Po kreposti vinjega Iz tamnila ustati Sina svoga poslati, Bez djela ovje ega Svetom Djevom Marijom. Iz Zatamnila e sina ustati Bojega 16 Marijom. Svetom Djevom Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. To eljahu imati 16 12 5 Bojeg Sina gledati, To eljahu imati Djevstvo v'jek ne zahodi Ter ga slatko uivati Bojeg Sina er gledati, Boja Mati ishodi Svetom Djevom Marijom. Ter gatim slatko uivati udo neg izvodi Svetom Djevom Marijom. Djevom Marijom. Sveta Djeva Marija. 13 6 Slava Bogu vinjemu, Djeva Sina porodi, Gospodinu naemu, avlu silu ugvodi , I krstjane ovjeku smjernomu A oslobodi 17 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. Andio prie s' svjetlosti, 17 14 7 Ter pastirom navijesti, Andio e s' svjetlosti, An eo pri nebeski, U jasli ga stavljae, Privelike radosti Ter pastirom navijesti, Ter past'jerom navijesti, Majka mu se klanjae, Svetom Djevom Marijom. Privelike Prevelike radosti Ter ga slatko ljubljae, 18 Svetom Djevom Marijom. Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. O past'jeri, tecite, 18 15 8 Vaeg' kralja viite O past'jeri, Andjeli mutecite, sluahu, Pravog' Boga astite Vaeg' kralja pojahu vi ite , Vaegpjesan kralja vidite Novu Svetom Djevom Marijom. Pravog' Boga prosjahu astite astite Pravogmilost Boga Svoju 19 Svetom Djevom Djevom Marijom. Marijom. Tad past'jeri po oe, 19 16 9 Bojeg' izna oe Tad past'jeri po oe, U pono Sina ' se Bog rodi, Na koljena padoe Bojeg' Sina izna oe ; Bojeg izna oe Nebo s'Sina zemljom pogodi Svetom Djevom Marijom. Na koljena padoe Pravi ovjek ishodi 20Marijom. Svetom Pred Djevicom Djevom Marijom. Slavu vinju10 vidie 20 Ter sevinju vele ne udie Slavu vidie Boanstvo raini Bogu se poklonie Ter se vele udie Er se ovjek uini, Svetom Bogu se Djevom poklonie Ni ovjetvo priMarijom. ini 21 Svetom Djevom Marijom. Kralj u jasli leae 21 17 11 ivine ga poznae Kralj jasli leae jaslim leae Slava u Bogu vinjemu, I suknom obvijae ivine ga ga poznae Gospodinu naemu, Sveta Djeva Marija. I suknom ga obvijae A suknom ga ovijae ovjeku smjernomu 22 Marijom. Sveta Djeva Marija. Svetom Djevom Krepost kae 22 nebesku 18 U uboku odje ku Krepost kae nebesku Izgled dava ovjeku U uboku odjeu ku Svetom Djevom Marijom. Izgled dava ovjeku Svetom Djevom Marijom. Po Djevici Mariji.

Na dan Boia pjesan 8 (1841.) Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako sv'jeta stvorenje U sej vr'jeme godita Uz Boije roenje Sadar smirenje, Mir seima sv'jetu navijeta: Po Djevici Mariji. Uz Boije enje Poro enje ro Djeti a 9 Po Djevici Od DjeviceMariji. Marije. Oci u Limbu bivahu 9 2 Kad u teLimbu glase sluahu; Oci bivahu Od pri iste Djevice Od veselja uzigrahu Kad te glase sluahu; I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veselja uzigrahu An eoske cesarice, 10 Slave Djevu Mariju. SveteDjeve Marije. U tamnosti er10 stahu A svjetlosti ne imahu U tamnosti er stahu Bojeg' Sina ekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bojeg' Sina ekahu 11 Po Djevici Mariji. Km obea Bog 11dati Sina svoga poslati, Km obea Bog dati Iz tamnila Sina svogaustati poslati, Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To eljahu imati 12 Bojeg Sina gledati, To eljahu imati Ter ga slatko uivati Bojeg Sina gledati, S' svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uivati 13 S' svetom Djevom Marijom. Slava Bogu vinjemu, 13 3 Gospodinu naemu, Slava vinjemu, Djeva Bogu Sina porodi, I ovjeku Gospodinu naemu, avlu silusmjernomu svu slomi; Po Djevici Mariji. I ovjeku smjernomu Ter krstjane oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. Aneo prie nebeski, 14 4 I past'jerom navijesti, An eo pri e nebeski, U jasli ga stavljae, Privelike I past'jerom Majka muradosti senavijesti, klanjae, Po Djevici Mariji. Privelike radosti Ter ga slatko ljubljae, 15 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaeg' kralja viite O past'jeri, tecite, An eli mu sluahu, Pravog'kralja Boga vi astite Vaeg' ite Novu pjesan pjevahu, S' svetom Djevom Marijom. Pravog' Boga prosjahu astite U njeg' milost 16 S' Djevom I usvetom Djevice Marije. Marijom. Tad past'jeri po oe, 16 6 Bojeg' Sina izna oe Tad past'jeri pooe, U pono ' se Bog rodi, Na koljena padoe Bojeg' Sina izna oe; Nebo i zemlju pogodi Pred Marijom. Na koljena padoe Bog iDjevicom ovjek ishodi Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Marije.

Pijee 8 (1890.) Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sada ima smirenje, Svako sv'jeta stvorenje U sej vr'jeme godita Uz Boije roenje Sada smirenje, Mir seima sv'jetu nav'jeta: Po Djevici Mariji. Uz Boije enje Poro enje ro Djeti a 9 Po Djevici Od DjeviceMariji. Marije. Oci u Limbu bivahu 9 2 Kad u teLimbu glase sluahu; Oci bivahu Od pri iste Djevice Od veselja uzigrahu Kad te glase sluahu; I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veseljauzigrahu Andioske esarice, 10 Slave Djevu Mariju. Svete Djeve Marije. U tamnosti er10 stahu A svjetlosti ne imahu U tamnosti er stahu Bo'jeg Sina ekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bo'jeg Sina ekahu 11 Po Djevici Mariji. Km obea Bog 11dati Sina svoga poslati, Km obea Bog dati Iz tamnila Sina svogaustati poslati, Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To eljahu imati 12 Bojeg Sina gledati, To eljahu imati Ter ga slatko uivati Bojeg Sina gledati, S svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uivati 13 S svetom Djevom Marijom. Slava Bogu vinjemu, 13 3 Gospodinu naemu, Slava Bogu vinjemu, Djeva Sina porodi, I ovjeku smjernomu Gospodinu naemu, avlu silu svu slomi; Po Djevici Mariji. I ovjeku smjernomu A krane oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. Andio prie nebeski, 14 4 I past'jerom navijesti, Andio pri e nebeski, U jasli ga stavljae, Privelike radosti I past'jerom Majka mu senavijesti, klanjae, Po Djevici Mariji. Privelike radosti Ter ga slatko ljubljae, 15 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaeg viite O past'jeri, tecite, An eli kralja mu sluahu, Pravog Boga pjevahu, astite Vaeg kralja vi ite Novu pjesan S svetom Djevom Marijom. Pravog astite U njeg' Boga milostproahu 16 Su svetom Djevom I Djevice Marije.Marijom. Tad past'jeri po 16 6oe, Bojeg Sina izna oe Tad past'jeri pooe, U pono ' se Bog rodi, Na koljena padoe Bojeg Sina izna oe Nebo i zemlju pohodi; Pred Marijom. Na koljena padoe Bog iDjevicom ovjek ishodi Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Marije.

Puka boina pjesma 8 (1921.) Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako sv'jeta stvorenje U sej vr'jeme godita Uz Boije roenje Sadar smirenje, Mir seima sv'jetu navijeta: Po Djevici Mariji. Uz Boije enje Poro enje ro Djeti a 9 Po Djevici Od DjeviceMariji. Marije. Oci u Limbu bijahu 9 2 Kad u teLimbu glase sluahu; Oci bijahu Od pre iste Djevice Od veselja uzigrahu Kad te glase sluahu; I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veselja uzigrahu An eoske cesarice, 10 Slave Djevu Mariju. Svete Djeve Marije. U tamnosti jer10 stahu A svjetlosti ne imahu U tamnosti jer stahu Bojeg Sina ekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bojeg Sina ekahu 11 Po Djevici Mariji. Km obea Bog 11dati Sina svoga poslati, Km obea Bog dati Iz tamnila Sina svogaustati poslati, Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To eljahu imati 12 Bojeg Sina gledati, To eljahu imati Ter ga slatko uivati Bojeg Sina gledati, Svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uivati 13 Svetom Djevom Marijom. Slava Bogu vinjemu, 13 3 Gospodinu naemu, Slava Bogu vinjemu, Djeva Sina porodi, I ovjeku smjernomu Gospodinu naemu, avlu silu svu slomi; Po Djevici Mariji. I ovjeku smjernomu A krane oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. Aneo prie nebeski, 14 4 Terpast'jerom navijesti, An eo pri e nebeski, U jasli ga stavljae, Prevelike radosti Ter past'jerom navijesti, Majka mu se klanjae, Po Djevici Mariji. Prevelike radosti Ter ga slatko ljubljae, 15 Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaeg vidite O past'jeri, tecite, An eli kralja mu sluahu, Pravog Boga pjevahu, astite Vaeg kralja vidite Novu pjesan Svetom Djevom Marijom. Pravog astite U njeg' Boga milostproahu 16 Svetom Djevom Marijom. I u Djevice Marije. Tad past'jeri po 16 6oe, Bojeg Sina izna oe Tad past'jeri pooe, U pono ' se Bog rodi, Na koljena padoe Bojeg Sina izna oe Nebo i zemlju pohodi; Pred Marijom. Na koljena padoe Bog iDjevicom ovjek ishodi Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Marije.

Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija.

17 Kralj u jasli leae 17 ivine poznae Kralj u ga jasli leae A suknom ga obvijae ivine ga poznae Sveta Djeva Marija. A suknom ga obvijae 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kae nebesku 18 7 U uboku odje Danica u Krepost kae nebesku Zv'jezda iste e Izgled dava ovjeku U uboku odje u Kad porodi Djevica, Po Djevici Mariji. Izgled dava ovjeku An eoska cesarica

17 Kralj u jasl leae 17 ivine poznae Kralj u ga jasl leae A suknom ga ovijae ivine ga poznae Sveta Djeva Marija. A suknom ga ovijae 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kae nebesku 18 7 U uboku odje Danica u Krepost kae nebesku Zv'jezda iste e Izgled dava ovjeku U uboku odje u Kad porodi Djevica, Po Djevici Mariji. Izgled dava ovjeku Andioska esarica Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija.

17 Kralj u jaslim 17 leae ivine ga poznae Kralj u jaslim leae A suknom ga ovijae ivine ga poznae Sveta Djeva Marija. A suknom ga ovijae 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kae nebesku 18 7 U uboku odje Danica u Krepost kae nebesku Zv'jezda iste e Izgled dava ovjeku U uboku odje u Kad porodi Djevica, Po Djevici Mariji. Izgled dava ovjeku An eoska cesarica Po Djevici Mariji. Sveta Djeva Marija.

Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

7

Pjesna boi na na ponoa 23 Po porodu (1784.) osmi dan 23 1 Bi Djetiak obrezan Po porodu osmi dan U sve vr'jeme Tere Jezus bi godita zazvan Bi Djeti ak obrezan Mir se sv'jetu navjeta : Svetom Djevom Marijom. TereJezus bi zazvan Poro enje Djeti a 24 Svetom Djevom Marijom. O svet' Ime spasovno 24 2 Nebu i zemlji obradovno O svet' ImeDjevice spasovno Od pripaklu iste Samu strahovno Nebu i zemlji obradovno I nebeske kraljice, Svetom Djevom Marijom. Samu paklu strahovno Andioske cesarice, Svetom Djevom Marijom. Svete Djeve Marije. 3 Bog vjenoga roenja Oda svoga stvorenja Raa se zje25 spasenja Svetom Djevom Marijom. Nova zv'jezda ishodi 25 4izvodi Sv'jetu biljeg Nova ishodi Po Da kreposti se zv'jezda Jezus vinjega porodi Sv'jetu biljeg izvodi Bez djela ovje ega Svetom Djevom Marijom. Dase Jezus porodi Za e sina Bojega Svetom Djevom Marijom. Sveta Djeva Marija. 5 Djevstvo v'jek ne zahodi Boja Mati er ishodi udo tim neg izvodi 26 Sveta Djeva Marija. Put Betlema iae 26 6voae Kralja tri ter Put Betlema i ae Djeva Sina porodi, on bivae Sta, vrh gdje Kralja tri ter vo ae avlu silu ugvodi , Svetom Djevom Marijom. on bivae Sta, vrh gdje A krstjane oslobodi Svetom Djevom Marijom. Sveta Djeva Marija. 7 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko 27 ljubljae, Sveta Djeva Marija. Kad ga kralji vidie 27 8 Smjerno se poklonie Kad ga kralji vidie Andjeli mu sluahu, Dare mu otvorie Smjerno se poklonie Novu pjesan pojahu , Svetom Djevom Marijom. Dare mu otvorie Svoju milost prosjahu Svetom Djevom Marijom. 9 U pono' se Bog rodi, Nebo s' zemljom pogodi; Pravi ovjek28 ishodi Svetom Djevom Zlato prida kralj Marijom. Gapar 28 dar 10 A Melkior mire Zlato pridane kralj Boanstvo raGapar ini Ter tamjana Baldasar A Melkior mire dar Er se ovjek uini, Svetom Djevom Marijom. Tertamjana Ni ovjetvoBaldasar priini 29 Marijom. Svetom Djevom Mra kae ovikaMarijom. , 29 11 Zlato kralja velika, M ra kae ovika , Slava Bogu vinjemu, Tamjan Boga od vika Zlato kralja velika, Gospodinu naemu, Svetom Djevom Marijom. Tamjan Boga od vika I ovjeku smjernomu Svetom Djevom Djevom Marijom. Marijom.

Na dan Boi 19 a pjesan (1841.) Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Boji obrezan Posej porodu osmi dan U vr'jeme godita Krvim polit oni dan Bi Sin Boji obrezan Mir se sv'jetu navijeta: Prid Djevicom Marijom. Krvim polit onidan Poro enje Djeti a Prid Djevicom Marijom. Od Djevice Marije. 2 Od priiste Djevice I nebeske kraljice, Aneoske cesarice, 20 Svete Marije. Slava Djeve Bogu vinjemu, 20 Gospodinu naemu, Slava Bogu vinjemu, I ovjeku smjernomu Gospodinu naemu, Po Djevici Mariji. I ovjeku smjernomu Po Djevici Mariji.

Pije 19e (1890.) Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Boji obrezan Posej porodu osmi dan U vr'jeme godita Krvi polit oni dan Bi Sin Boji obrezan Mir se sv'jetu nav'jeta: Pred Djevicom Marijom. Krvipolit oni dan Poro enje Djeti a Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Marije. 2 Od priiste Djevice I nebeske kraljice, Andioske esarice 20 , Svete Djeve Marije. Slava Bogu vinjemu, 20 Gospodinu naemu, Slava Bogu vinjemu, I ovjeku smjernomu Gospodinu naemu, Po Djevici Mariji. I ovjeku smjernomu Po Djevici Mariji.

Puka boi na pjesma 19 (1921.) Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Boji obrezan Posej porodu osmi dan U vr'jeme godita Krvlju polit oni dan Bi Sin Boji obrezan Mir se sv'jetu navijeta: Pred Djevicom Marijom. Krvlju polit oni dan Poro enje Djeti a Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Marije. 2 Od preiste Djevice I nebeske kraljice, Aneoske cesarice, 20 Svete Marije. Slava Djeve Bogu vinjemu, 20 Gospodinu naemu, Slava Bogu vinjemu, I ovjeku smjernomu Gospodinu naemu, Po Djevici Mariji. I ovjeku smjernomu Po Djevici Mariji.

21 Od istoka tri Kralja 21 Vele dan' su jezdili Od istoka tri Kralja Da bi Boga vidjeli Vele dan' Mariju. su jezdili I Djevicu Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. 3 Djeva Sina porodi, avlu silu svu slomi; Ter krstjane 22 oslobodi Sveta Djeva Marija. Zv'jezda provod bijae 22 4 K im pute skazae Zv'jezda bijae U jasli gaprovod stavljae, Gdje Sin Boji rodi se K im pute skazae Majka mu se klanjae, Od Djevice Marije. Gdje Sin Boji rodi se Ter ga slatko ljubljae, Od Djevice Sveta DjevaMarije. Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost23 prosjahu I u Djevice Marije. Prida nj kadar dooe 23 6 Zlatne krune skidoe Prida nj kadar do oe U pono ' se Bog rodi, Na koljena padoe Zlatne krune skidoe Nebo i zemlju pogodi ; Prid Djevicom Marijom. Na koljena padoe Bog i ovjek ishodi 24 Prid Djevicom Marijom. Od Djevice Zlato prida Marije. kralj Gaspar 24 A Melkior mire dar Zlato prida kralj Gaspar Ter tamjana Baldasar A Melkior mire Marijom. dar Prid Djevicom Ter tamjana Baldasar 25 Prid Marijom. M ra Djevicom kae ovjeka, 25 Zlato kralja velika, Mra kae ovjeka, Tamjan Boga od vika Zlato kralja velika, Svetom Djevom Marijom. Tamjan Boga 26 od vika Svetom Djevom Marijom. Djeti dare kd primi 26 7 Milost kraljom udili Djeti dare kd primi Zv'jezda iste e Danica Da biBoga ljubili Milost kraljom udili Kad porodi Djevica, I Djevicu Mariju. Da bi Boga ljubili Aneoska cesarica I Djevicu Mariju. Sveta Djeva Marija.

21 Od istoka tri kralja 21 Vele dan' su jezdili Od istoka tri kralja Da bi Boga vidjeli Vele dan' Mariju. su jezdili I Djevicu Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. 3 Djeva Sina porodi, avlu silu svu slomi; A krane oslobodi 22 Sveta Djeva Marija. Zv'jezda provod bijae 22 4 K im pute kazae Zv'jezda bijae U jasli gaprovod stavljae, Gdje Sin Boji rodi se K im pute kazae Majka mu se klanjae, Od Djevice Marije. Gdje Sin Boji rodi se Ter ga slatko ljubljae, Od Djevice Sveta DjevaMarije. Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost23 proahu I u Djevice Marije. Preda nj kada dooe 23 6 Zlatne krune skidoe Preda nj kada do oe U pono ' se Bog rodi, Na koljena padoe Zlatne krune skidoe Nebo i zemlju pohodi; Pred Djevicom Marijom. Na koljena padoe Bog i ovjek ishodi 24 Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Zlato prida Marije. kralj Gapar 24 A Melkior mire dar Zlato prida kralj Gapar Ter tamjana Baldasar A Melkior mireMarijom. dar Pred Djevicom Ter tamjana Baldasar 25 Pred Marijom. M ra Djevicom kae ovjeka, 25 Zlato kralja velika, M ra kae ovjeka, Tamjan Boga od vika Zlato kralja velika,Marijom. S svetom Djevom Tamjan Boga 26 od vika S svetom Djevom Marijom. Djeti dare kad primi 26 7 Milost kraljem udili Djeti dare kad primi Zv'jezda iste e Danica Da biBoga ljubili Milost kraljem udili Kad porodi Djevica, I Djevicu Mariju. Da bi Boga ljubili Andioska esarica I Djevicu Mariju. Sveta Djeva Marija.

21 Od istoka Kralja tri 21 Vele dan' su jezdili Od istoka Kralja tri Da bi Boga vidjeli Vele dan' su jezdili I Djevicu Mariju. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. 3 Djeva Sina porodi, avlu silu svu slomi; A krane oslobodi 22 Sveta Djeva Marija. Zv'jezda provod bijae 22 4 K im pute kazae Zv'jezda bijae U jasli gaprovod stavljae, Gdje Sin Boji rodi se K im pute kazae Majka mu se klanjae, Od Djevice Marije. Gdje Sin Boji rodi se Ter ga slatko ljubljae, Od Djevice Sveta DjevaMarije. Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost23 proahu I u Djevice Marije. Preda nj kada dooe 23 6 Zlatne krune skidoe Preda nj kada do oe U pono ' se Bog rodi, Na koljena padoe Zlatne krune skidoe Nebo i zemlju pohodi; Pred Djevicom Marijom. Na koljena padoe Bog i ovjek ishodi 24 Pred Djevicom Marijom. Od Djevice Marije. Zlato preda kralj Gapar 24 A Melkior mire dar Zlato preda kralj Gapar Ter tamjana Baldasar A Melkior mireMarijom. dar Pred Djevicom Ter tamjana Baldasar 25 Pred Marijom. M ra Djevicom kae ovjeka, 25 Zlato kralja velika, M ra kae ovjeka, Tamjan Boga od v'jeka Zlato kralja velika, Svetom Djevom Marijom. Tamjan Boga 26 od v'jeka Svetom Djevom Marijom. Djeti dare kad primi 26 7 Milost kraljem ud'jeli Djeti dare kad primi Zv'jezda iste e Danica Da biBoga ljubili Milost kraljem ud'jeli Kad porodi Djevica, I Djevicu Mariju. Da bi Boga ljubili An eoska cesarica I Djevicu Mariju. Sveta Djeva Marija.

8

Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Pjesna boina na ponoa (1784.) 1 U sve vr'jeme godita Mir se sv'jetu navjeta: Poroenje Djetia Svetom Djevom Marijom. 30 2 Kad se u templo stavljae Od priiste Djevice Simeon ga grljae I nebeske kraljice, Ter ga blagoslivljae Andioske cesarice, Svetom Djevom Marijom. Svete Djeve Marije. 31 3 O Jezuse prislatki , Bog vjenoga roenja O ivote na svaki Oda svoga stvorenja Daj nam dui v'jek laki Ra a se zje spasenja Svetom Djevom Marijom. 32 4 Bojeg' Sina hvalimo Po kreposti vinjega Koga porod astimo Bez djela ovje ega Sveto Trojstvo slavimo Zae sina Bojega Svetom Djevom Marijom. Sveta Djeva Marija. Amen. 5 Djevstvo v'jek ne zahodi Boja Mati er ishodi udo tim neg izvodi Sveta Djeva Marija. 6 Vandeeja i kgnighe Djeva Sina porodi,apostolske, Ragusa, str., 13-15. avlu silu 1784., ugvodi A krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. 7 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko ljubljae, Sveta Djeva Marija. 8 Andjeli mu sluahu, Novu pjesan pojahu, Svoju milost prosjahu Svetom Djevom Marijom. 9 U pono' se Bog rodi, Nebo s' zemljom pogodi; Pravi ovjek ishodi Svetom Djevom Marijom. 10 Boanstvo ne raini Er se ovjek uini, Ni ovjetvo priini Svetom Djevom Marijom. 11 Slava Bogu vinjemu, Gospodinu naemu, I ovjeku smjernomu Svetom Djevom Marijom.

Na dan Boia pjesan (1841.) 27 1 Slava Bogu vinjemu, U sej vr'jeme godita Gospodinu naemu, Mir se sv'jetu navijeta: I ovjeku smjernomu Poroenje Djetia Po Djevici Od DjeviceMariji. Marije. 2 Od priiste Djevice I nebeske kraljice, Aneoske cesarice, Svete Djeve Marije. 28 O Jezuse prisladki, Vr'jeme mirno daj nami A duu nam sahrani Po Djevici Mariji. 29 Bojeg' Sina hvalimo Koga prod astimo Sveto Trojstvo slavimo S' svetom Djevom Marijom. 30 Jezusovo poroenje Svijem-nam bilo na spasenje! Sin' Boiji, budi hvaljen Po sve v'jeke v'jeka. Amen. 3 Evangeglja kgnighe apostolske, Djeva Sinaiporodi, Uavlu Dubrovniku str. 11-12. silu svu1841., slomi; Ter krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. 4 U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, Ter ga slatko ljubljae, Sveta Djeva Marija. 5 Aneli mu sluahu, Novu pjesan pjevahu, U njeg' milost prosjahu I u Djevice Marije. 6 U pono' se Bog rodi, Nebo i zemlju pogodi; Bog i ovjek ishodi Od Djevice Marije.

Pijee Puka boina pjesma (1890.) (1921.) 27 27 1 1 Slava Bogu vinjemu, Slava Bogu vinjemu, U sej vr'jeme godita U sej vr'jeme godita Gospodinu naemu, Gospodinu naemu, Mir se sv'jetu navijeta: Mir se sv'jetu nav'jeta: I ovjeku smjernomu I ovjeku smjernomu Poroenje Djetia Poroenje Djetia Po Djevici Po Djevici Od DjeviceMariji. Marije. Od DjeviceMariji. Marije. 2 2 Od priiste Djevice Od preiste Djevice I nebeske kraljice, I nebeske kraljice, Andioske esarice, Aneoske cesarice, Svete Djeve Marije. Svete Djeve Marije. 28 28 O Jezuse prislatki, O Isuse preslatki, Vr'jeme mirno daj nami Vr'jeme mirno daj nami A duu nam sahrani A duu nam sahrani Po Djevici Mariji. Po Djevici Mariji. 29 29 Bo'jeg Sina hvalimo Bojeg Sina hvalimo Koga porod astimo Koga porod astimo Sveto Trojstvo slavimo Sveto Trojstvo slavimo S svetom Djevom Marijom. Svetom Djevom Marijom. 30 30 Jezusovo poroenje Isusovo poroenje Sv'jem nam bilo na spasenje! Sv'jem nam bilo na spasenje! Sin' Boiji, budi hvaljen Sin' Boiji, budi hvaljen Po sve v'jeke v'jeka. Amen. Po sve v'jeke v'jeka. Amen. 3 3 Stijepo Skurla Vice Palunko, EvanSina elistar , U Dubrovniku Djeva porodi, Djeva Sina porodi, bogoljubnosti 1921., 7-8. avlu silu svu str. slomi; avluVrt silu svu slomi; , U Dubrovniku 1890., str. 369-375. A krane oslobodi A krane oslobodi Sveta Djeva Marija. Sveta Djeva Marija. 4 4 U jasli ga stavljae, U jasli ga stavljae, Majka mu se klanjae, a u Majka mu se klanjae, Predboino vrijeme bilo je hladno i vjetrovito, Ter ga slatko ljubljae, Ter ga slatko ljubljae, nekoliko navrata je i snijeilo. Stariji su ovo vrijeme gledali Sveta Djeva Marija. Sveta Djeva Marija. s nevjericom i uenjem, ali je djeci bilo vrlo zanimljivo. 5 ] istravali, Oni su esto 5 iz kua i toplih komina [kuhinja An eli mu sluahu, An eli mu sluahu, igrali se sa snijegom i grudali. Kad bi ozebli, tada bi trali Novu pjesan pjevahu, Novu pjesan pjevahu, natrag u komin, da se malo ugriju i da igru ubrzo ponove. U njeg' milost proahu U njeg' milost proahu Kad bi se pojavilo zubato sunce igra bi dulje trajala I u Djevice Marije. I u Djevice Marije. dok se ne bi uo glas pojedine majke, koja je svoje dijete 6 6 pozivala na jelo ili kojekakvu ispomo. Djetetu je bilo teko U pono' se Bog rodi, U pono' se Bog rodi, rastaviti se od sudrugova i igre, ali je pourilo kui, Nebo i zemlju pohodi; jer je Nebo i zemlju pohodi; bilo opasno ekati drugi poziv. Bog i ovjek ishodi Bog i ovjek ishodi dana prije Boia trebalo je usjei badnjak. On Od Djevice Marije. OdNekoliko Djevice Marije.

Iekivanje Novoroeneta

7 Zv'jezda istee Danica Kad porodi Djevica, Aneoska cesarica Sveta Djeva Marija.

je trebao biti debeo i prilino velik. Obino bi ga se postavljalo pred vrata, da ga prolaznici i posjetitelji mogu vidjeti i s drugima usporeivati. Prialo se je iji je najvei i najljepi, kao to se kod klanja svinja pronosilo ija je bila najtea. Trebalo je takoer svakome obiteljskom lanu nabaviti neto novo kao boini dar, o emu bi se roditelji dugo dogovarali. Kad bi se na Badnjak dijelili darovi, djeca su znatieljno gledala na tue darove i mislila kako je njegov dar manji, neznatniji. Ipak su na koncu svi bili zadovoljni. Proslava Boia poinjala je na Badnji dan uveer. Kad bi se 7 svi ukuani sabrali u kominu,7 otac bi unio e Danica Zv'jezda iste e Danica nazone: Zv'jezda badnjak i pozdravio Dobra iste veer! Sretno vam Kad porodi Djevica, Kad porodi Djevica, poroenje Isusovo! Potom je kod vatre odloio badnjak An eoska cesarica Andioska esarica i blagosivljao ga itom i vinom govorei: Koliko mi tebi Sveta Djeva Marija. Sveta Djeva Marija. zrna, toliko ti nama uboraka! i Koliko mi tebi kaplji, toliko ti nama litraa! te ga primakao ognju.9

Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

[Uborak je mjerna jedinica za ito u Dubrovakoj Republici, posuda u koju stane oko 11 kg ita, a litraa je mjerna jedinica za tekuinu, vinska posuda od deset litara.] Uzeo je zatim oeg [ara, eljeznu ipku za razgrtanje ara], malo erave, stavio grumen tamjana i najprije je blagoslovio ukuane, a zatim bi u pratnji manje djece poao blagosloviti staje i sve domae ivotinje. Nakon povratka, otac bi estitao Boi i sjeli bi za posnu veer (obino bakalar) tako zapoinjui blagdan Boia. Poslije su se pohaali susjedi radi estitanja, zapoinjalo bi pjevanje, nekada i pucanje, i to je bila priprema, bdjenje za pononicu. Djeca su se posebno veselila, jer su prigodom posjeta i estitanja dobivala smokava, oraha, mjendula [badema], rogaa i pokoju jabuku. Ni oni nisu ili spavati, a ako bi koje dijete zaspalo, budili su ga za pononicu koja se po davnanjem obiaju slavila u etiri sata ujutro, a pohaalo ju sve to je moglo hodati. Na putu u crkvu bilo je vrlo romantino gledati kako ferali [svjetiljke] iz svih pravaca, a osobito oni preko polja, ure prema matici [upnoj crkvi]. Kad bi u dupkom punoj, ureenoj i jarko rasvijetljenoj crkvi zabrujale orgulje i kad bi se zapjevalo U sej vrijeme godita pjevala je oduevljeno itava crkva, a djeca su otvorenih uiju sluala i netremice gledala premda nisu puno razumjela. Osjeala su se kao u raju, pa im je bilo ao da je to oduevljenje prebrzo prestalo. Sva su se djeca nastojala probiti do jaslica i kad su uspjela nai Maloga Isusa na slami bila su tako oduevljena prizorom da se nisu dala otrgnuti. esto su ih roditelji morali odvlaiti pa je bilo suza i glasnoga plaa jer su htjeli neizostavno i Maloga Isusa sobom ponijeti.msgr. dum Ivo Bjelokosi (1917.-2001.)

Badnjak i veseliceBadnjak je dubovo [hrastovo] drvo [deblo] koje je domain paljivo birao. Ueko bi ga tri-etiri dana prije Badnjega dana da ga sluajno ne bi iznenadilo grubo vrijeme. Biro je lijepo, esno stablo i onoliko veliko da ga moe sam na vratu doma donijet. To je bilo deblo dva-tri metra dugako. Nije ga se smjelo pilom prepilit nego junaki ekirom obalit i ponosno na ramenu doma donijeti. Badnjak je bio ponos domaina i kue pa se njemu poklanjala velika panja. Uz badnjak su se pripremale i veselice. To su dubove cjepanice ili oblice koje su se nalagale na ognjitu uz badnjak, a bilo hi je onoliko koliko je bilo mukijeh glava u kui ili u zajednici. Badnjak se stavjo na ognjite na Badnji dan predveer, tako da je debji kraj bio prislonjen uz oganj i polako bi dogorijevo kroz boino vrijeme. Veselice bi se posloile uz badnjak, a izmeu njih badnjak bi se zakitio granicama lovorike, masline i prutom loze. Badnjak nikako nije mogo bit od grane, nego jedino od debla koje je uspravno raslo. Kad bi badnjak izgorio, pokupilo bi se malo ugljena od njega i to bi se uvalo u kui kano blagoslov. A u potonje brijeme badnjak se samo dobro nagori, a ondarke se od njega iscjepaju paliice koje se kasnije o Vodokru [Bogojavljenju] nosi i ostavja u batini. U rk [dio panja od masline, ispod zemlje, mnoina reje] kakve stare masline, uz lozu, smokve... zapravo u svakoj batini po jedna paliica. Tridesetih godina dvadesetoga stoljea nastupile su velike promjene. Umjesto ognjita [otvorene vatre] u komine su se poeli graditi paheri [tednjaci]. Trebalo je odgovoriti novom vremenu, badnjak se promijenio. Badnjak se vie nije cijepo pa se naglo smanjio. Posto je onoliki koliki je mogo stat u loite od pahera. Umjesto na otvorenu vatru, stavjo bi se na paher gdje bi stojo do blagoslova koje bi uslijedilo iza Vodokra. Naloio bi se kad proe sveenik s blagoslovom. Svi obiaji su se i dalje obavljali na isti nain. Badnjak se na Badnju veer unosio u komin, a na Staru godinu ponovo bi se obavio blagoslov badnjaka i to se zvalo obnovit badnjak. Osim na Staru godinu, obnova badnjaka se obavljala i uoi Vodokra, ali taj obiaj je ve davno prestao. Za obnovu badnjaka pripremale su se nove veselice jer bi prethodne izgorjele. Drvo badnjaka u staro je doba bio znak moi domaina, ponos njega i njegove kue (zajednice). Badnjak bi dogorijevo gotovo cijelo boino vrijeme i ivo bi ga obiljeio. U nova doba posto je tek puki simbol. Boina setemana [tjedan], blagdani sv. Stjepana, sv. Ivana, Mladenci (Nevina djeica) i Stara godina, takoer su krcati boinim dogaanjem koje prate osobiti puki obiaji, na primjer blagoslov vina na Ivanjdan, ibanje djece na Nevinu djeicu, kolendavanje tj. estitarski ophod od kue do kue kao i blagoslov kua i stanova.Pero Baule

Gornji tekst je drugo poglavlje iz dum Ivove knjige Sveenik matini broj St. Grad. 2019, Dubrovnik, 2002., str. 14-15. Budui da je on u ilipima ivio do 1930., kad je poao u Sjemenite, rije je o opisu Badnjaka i Boia u ilipima u treem desetljeu XX. stoljea, premda u autobiografskoj cjelini iz koje je uzet ovaj ulomak on opisuje svoje roenje na Ivanjdan 1917. U ilipima se pijee (U sej vrijeme godita) tradicionalno pjevalo prije polnoke u cijelosti (svih 30 kitica). Tek je nedavno uvedeno da se ono lomi i pjeva u tri dijela tijekom polnoke.

Napomene

BoroviVjeno su zeleni ko da je proljee! Ispili su boju svjeih morskih trava. Uz brijeg se penju, otkud mjesec dolijee, Poneki na hridi suna se i spava. Iz njihova rebra lae se raaju, A mree se bojom ponose od kore. O, zar se igdje ptice slae svaaju Nego na tebi, crni na bore? Na Boi se utke do sela dovuku... Stari se ko badnjaci uz eravu griju, A mladi se u srebro i zvijezde obuku I s djecom se radosno nad jaslama smiju.

Rajmund KupareoNaa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

10

Uz Tri kralja

Traitelji istine

Bogojavljenje je otajstvo Gospodinova oitovanja svim narodima. Njih predstavljaju mudraci koji su doli s istoka da se poklone idovskom kralju (usp. Matej 2, 1-2). Evanelist Matej koji izvjeuje o tome dogaaju istie kako su doli do Jeruzalema slijedei zvijezdu, koju su ugledali netom to se pojavila na nebu i koju su tumaili kao znak roenja kralja kojeg su proroci navijestili, to jest Mesije. Stigavi, meutim, u Jeruzalem, mudraci su trebali upute sveenika i pismoznanaca kako bi doznali tono mjesto kamo se trebaju uputiti, to jest Betlehem, Davidov grad (usp. Matej 2, 5-6; Mihej 5, 1). Zvijezda i Sveto pismo bili su dva svjetla koja su vodila mudrace, u kojima vidimo primjere istinskih traitelja istine. Oni su bili mudraci koji su prouavali zvijezde i poznavali povijest narod. Bili su ueni ljudi u irem smislu. Promatrali su svemir smatrajui ga gotovo velikom knjigom punom znakova i Bojih poruka za ovjeka. Steeno znanje, stoga, nisu smatrali svrhom samome sebi, nego su bili spremni uzdii svoj pogled dalje, prema boanskim otkrivenjima i pozivima. Nisu se, naime, stidjeli traiti upute od idovskih vjerskih poglavara. Mogli su rei: uinimo to sami, ne trebamo nikoga, izbjegavajui, prema dananjem nainu razmiljanja, svaku kontaminaciju izmeu znanosti i Boje rijei. Mudraci meutim sluaju prorotva i prihvaaju ih; i, tek to se ponovno zaputie k Betlehemu, iznova ugledae zvijezdu, gotovo kao potvrdu savrenog sklada izmeu ovjekova traenja i Boje istine, sklada koji ispuni radou srca tih istinskih mudraca (usp. Matej 2, 10). Vrhunac njihova puta traenja bio je kad se naoe pred djetetom s Marijom (Matej 2, 11). Kae Evanelje da padoe niice i poklonie mu se. Mogli su ostati razoarani, tovie, sablanjeni. Meutim, kao pravi mudraci, otvoreni su otajstvu koje se oituje na iznenaujui nain; i sa svojim simbolinim darovima pokazuju da prepoznaju u Isusu Kralja i Bojeg Sina. Upravo se u toj gesti ispunjavaju mesijanska prorotva koja navijetaju da e se svi narodi pokloniti Bogu Izraela. Posljednji detalj potvruje da su, kod mudraca, razum i vjera bili sjedinjeni: rije je o injenici da upueni zatim u snu da se ne vraaju Herodu, otioe drugim putem u svoju zemlju (Matej 2, 12). Bilo bi neto sasvim prirodno da su se vratili u Jeruzalem, u Herodovu palau i hram, kako bi i druge upoznali sa svojim otkriem. Meutim, mudraci, koji su izabrali za svoga vladara Djetece, uvali su to otkrie u tajnosti, po uzoru na Mariju, ili bolje, na samoga Boga i, kao to se pojavie, tako i nestadoe u tiini, zadovoljni, ali takoer promijenjeni susretom s Istinom. Otkrili su novo lice Boga, novo kraljevstvo: kraljevstvo ljubavi. Neka nam Djevica Marija, uzor prave mudrosti, pomogne da budemo istinski traitelji istine o Bogu i da budemo kadri ivjeti uvijek duboki sklad izmeu vjere i razuma, znanosti i objave.U Vatikanu 6. sijenja 2010. Benedikt XVI.

Savjeti svetih mudracaRecite nam vi kojima je srce neobina postala zvijezda: Kako razbiti dane to se uanie u mjesece, a mjeseci u dugih godina gnijezda? Kako izii iz zaarana kruga i prevariti vrijeme to nam oi pijeskom straha zasu? Nadom, samo nadom! Karavana nije duga, moete je prijei u laganu kasu. Recite nam vi, koji ste ipak bili ljudi i na as u uspjeh svog puta kolebali: Kako oaje odaleit iz grudi to na nas su od mladosti vrebali? Kako srce nadi, a nadu drugima predati? U zvjezdano nebo gledati, samo gledati!

Rajmund Kupareo, 1976.

Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

11

Odgovornost za prisno zajednitvo

Smisao enidbenoga ivotaTri su glavna stadija ovjekove opstojnosti: u utrobi devet mjeseci, na Zemlji do devedesetak godina i na drugom svijetu svu vjenost. Na ovoj su zemlji tri glavna praga ljudskoga ivota: roenje, vjenanje i umiranje. Ovdje govorimo o enidbi, o cilju i smislu enidbene zajednice. Zruke, vjridba, prsidba ili pstenovnje jest dogovor, obeanje, javno iskazana namjera da e se mladi i djevojka uzeti. Simbolizira ga mladieva predaja zarunikoga prstena djevojci. Vjrenk ili zrunk: mladi koji je dao vjeru djevojci da e je uzeti za enu, isprosio njezinu ruku. Vjrenica ili zrunica: djevojka koja je pod vjerom, vjerena, zaruena, obeana za udaju. Vjrnost: svojstvo onoga koji je vjeran, privren, odan: Bog prema ovjeku u odravanju obeanja; vjernik prema Bogu; katolik prema Papi; brani drugovi jedno drugomu. nik, mladenja ili uvglija: ovjek koji se eni. Nvjesta ili mlda: djevojka na dan vjenanja i prvo vrijeme nakon toga. Mldnci: mladoenja i mladenka, upravo vjenani par. M: 1/ ovjek koji je godinama odmakao od mladia, momka; 2/ oenjen ovjek; 3/ seljak. na: ljudska osoba kojoj je organizam prikladan da zanese, nosi, rodi i doji dijete: mlada, dobra, slobodna, vjerna, lijepa, pobona. U uem smislu: udana ena, supruga, bolja polovica. Hrvatska rije brk dolazi od staroslavenskoga glagola brati (uzimati). Kao to postanak same rijei kae, sr braka nije biti izbirljiv u prvome planu nije vie biranje, izbor, probir ili odabir s kim u jer mu je to prethodilo nego uzimanje, preuzimanje odabranoga/e u nedjeljivo zajednitvo, sveano obeanje da u s njim/njom ivjeti, ljubiti i potovati tu osobu s kojom od sada tvorim naravnu i zakonito osnovanu zajednicu, temelj nove obitelji.

Brani pojmovi

Snimio Darko Orlovi.

Brak je od 1946. prevagnuo kao izraz za zakonom priznato zdruenje mukarca i ene radi osnivanja obitelji. Do tada se rabila rije enidba. Sada je enidba u kanonskom pravu isto to i brak, zajedniki ivot mua i ene koji su se pred Bogom uzeli, zakleli i ive svoje zajednitvo kao sakrament. No, enidba se u svakodnevnom govoru svela na sadraj slian vjenanju ili udaji, tj. sam in ili obred stupanja u brak. udo izbora. Mi ne biramo ni oca ni majku. Ni roditelji ne biraju nijedno dijete. Samo Bog bira svoju majku da se Sin Boji zane po Duhu Svetom i rodi u vremenu od Djevice Marije. Ali mladi bira djevojku za suprugu, djevojka bira mladia za supruga, izmeu milijuna, i dogodi se, i to ne rijetko, da se radikalno raziu sa svim posljedicama raspada obitelji, nezadovoljstva do oaja. Obtelj dolazi od obitavati, obitavalite: zajednika kua, stan, stol i postelja, zajednika imovina, nepokretna suha zemlja i pokretna suha lova. Zkonit znai po zakonu drave ili Crkve. Kad stoji u dokumentu da je dijete civilno zakonito... (pro foro civili), znai da crkveno nije zakonito. Za crkveno vjenanje donose se svi civilni dokumenti. I neka svi podatci u civilnim i crkvenim ispravama budu ujednaeni: ime, prezime, roditelji, datum i mjesto roenja itd. Sredi to sada, o svadbi, a ne o svai za zemlju! nidba je zakonom priznata trajna i iskljuiva veza meu suprunicima; zdruenje mukarca i ene u svrhu osnutka obitelji; vjenanstvo, brana zajednica. U kranstvu je ona i sakrament, sveto otajstvo meu vjernicima. Sljedee, ue, znaenje enidbe je sam in koji se obavlja pri stupanju u brak, tj. vjenanje ili sklapanje braka: oeniti se djevojkom. daja: stupanje enske osobe u brak s mukarcem. Udati se znai dti se u neku kuu, obitelj, i to svojevoljno, bezuvjetno, iz ljubavi prema izabranom mukarcu, uz uzajamna prava i obveze koje se polau prisegom pred oltarom: Tako mi Bog pomogao Iskljuivo uzajamno prvo na tijelo suprunika; uzajamna bveza da obitavaju obiteljski zajedno, da se uzajamno potuju, da djecu raaju i odgajaju. Netko je duhovito rekao: Brak je prepoloviti prava, a udvostruiti dunosti. I jest tako. U sakramentnom braku postoji pravo na prirodni uitak, ali i dunost na prirodni zadatak. Nije Bog stvorio uitak bez zadatka. Svaki brani in treba biti otvorenNaa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

12

ivotu, donoenju ivota. I svako zaeto edo ima pravo na ivot, poetno biti roeno, a zatim dolino odgojeno. Roditelji smrtno grijee kada dijete, iz bilo kojega razloga, hotimino pobacuju. I svi oni koji u tome sudjeluju. Nije dijete dio enina tijela, kao nokat ili kao otpad koji se odbacuje ili pobacuje ili neist da se od djeteta oisti. Crkva ima najstroe kazne za pobaaj: Tko sudjeluje u vrenju pobaaja, upada, ako doe do uinka, u izopenje unaprijed izreeno (kanon 1398). I taj pobaaj nije samo kad je trbuh ve narastao, nego kad se raznim tabletama ili drugim nainima plod utrobni istjeruje, pomee, kad mu se ne doputa da se ugnijezdi i razvija ili kad, izmeu zaea i roenja, bilo koji zahvat neroeno ljudsko bie nasilno ili neprirodno izbacuje iz trudnice. Pravi vjernici potuju zakon raanja i odgoja djece! Ne pobacuje se ni hendikepirano zaeto edo. Kada se dogodi da se dijete u 3. godini povrijedi i ostane invalid, zar ga ima pravo ubiti? (Po novim naopakim zakonima EU, postoji to pravo ako je parlamentarno izglasano; ali po takvim zakonima postoji i pravo koje je prava protunaravna perverznost da se ena enom eni, a muko za muko udaje.) Kad se ovjek odijeli od Boga i Bojega zakona, nema zla u koje ne e srljati.

Crkva dri i nauava da je normalno i moralno u braku ono to je po naravi ureeno, kao naravni brani in, naravno zaee, naravno noenje, naravno raanje, naravno dojenje. to majka dijete dulje doji, to je dijete normalnije i pameu zdravije. Sve to je izvan naravnoga zakona, prirodnoga, nije ni normalno ni moralno, ni naravno ni prirodno. Vjennje: vijenac od rua na glavi zarunice na dan njezine udaje. Vjenanje pred oltarom, s rukom na kriu ili na evanelju. Ima i posebnih osoba i predmeta prozvanih po tom vijencu: vjenani kum, vjenana haljina. To je vjenanje posebna nagrada za njih dvoje vjenanika, ali vie od nagrade, to je njihov novi zadatak. U mladenke je na glavi vijenac, ali e od sada njih dvoje vjrenka biti suprunici i s novim potomcima koji dou od njih biti u obiteljskom vijencu, u krugu uzajamne vjenane ljubavi. To simbolizira i vjenani pstn, zatvoreni krug, iz kojega i u kojem ne smije biti preljuba, prijevare, nevjernosti. Djelitelji sakramenta enidbe jesu oni koji sklapaju enidbu; sveenik na vjenanju ima ulogu svjedoka, on samo asistira pristanku suprunika i daje im blagoslov u ime Crkve.Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Svdba ili veslje je sveanost vjenanja sa svatovskom povorkom i gozbom pirnom trpezom (blanak oko sopre): svadbovati, enidbovati, pirovati. Svt je zarunikov pratitelj koji ide po djevojku za udaju (stari svat, barjaktar, ploskar, djever, djeverua, kum, komordija, prvjenac, pobratim, dolibaa, buklija, skrinjonoa, ruhonoa, torbonoa i drugi kieni svatovi, perjanici). Prnci su sudionici veselja koji doekuju svatove u nevjestinu domu, a prstae pirnici to dou nepozvani. Za sretan brak i brani ivot glavni je uvjet: isti do braka, vjerni do groba! Brak sklopljen u Crkvi za krtenike je sakrament (otajstvo, svetinja, prisega), u kojem enik i nevjesta ugovaraju, obeaju i pristaju ivjeti kao suprunici dijelei skladnosti i protivnosti, zdravlje i bolesti, uspjehe i neuspjehe. On je i izvor i sredstvo svetosti suprunika i kranskih obitelji. Stoga taj sakrament, zbog odraza na drutvo i Crkvu, ima najvie lanaka u crkvenom Zakoniku: ak 111 (kanoni: 1055-1165). Na studiju teologije poseban je predmet: enidbeno pravo. Svi drugi sakramenti imaju znatno manje odredaba: krtenje 30; potvrda 18; Euharistija 62; pokora 39; bolesniko pomazanje 10; sveti red 47. Sveti Pavao za brak kae: Otajstvo je to veliko (Efeanima 5, 32). Isus Crkva. enidba mijenja personalni status. Osobno stanje jesu norme, koje ureuju pravnu i poslovnu sposobnost osobe. Po mnogim zakonodavstvima u to ulazi i enidbeno i uope obiteljsko pravo, a po nekima i nasljedno pravo. enidbom se otvara stranica obiteljskoga stanja, a enidbeni status, kao i roditeljski, namee niz obveza. Brak sklopljen izmeu nekrtenika nije sakrament, ali u pravilu je i on nerazrjeiv. Ulazak u brak u skladu je s ovjekovom naravi, predstavlja ostvarenje ljudske udnje da se ne bude sam, nego nadopunjen sebi bliskim i ravnopravnim biem, s kojim se ivi u tjelesnom i duhovnom zajednitvu, dobru i zlu, smijehu i suzi, imanju i nemanju, udi i strasti. Ta i takva ovjekova narav ujedno je i prvi izvor prava. Naravni zakon je udionitvo razumna stvorenja u vjenom zakonu, svim biima otiskuje odreene sklonosti prema njihovim inima i svrhama; svjetlo razuma kojim spoznajemo to moramo initi, a ega se kloniti. To svjetlo i taj zakon Bog je dao ovjeku kad ga je stvorio. Sveopi je i nepromjenljiv. Obuhvaa najopenitije zapovijedi koje su svima poznate i zakljuke bliske naelima. Urezan je u ljudsku narav da bi ovjek, razmiljajui, primijetio kako Bog eli da se djeluje u ovome svijetu. Odreuje to je pravilno ili pogrjeno na osnovi ope ovjenosti koju dijele sva ljudska bia, uoavajui svrhe koje dijelimo sa svim ivim stvorenjima (ouvanje vlastitoga bia), sa ivotinjama (razmnoavanje i podizanje potomstva) i s drugim ljudima (spoznavanje istine o Bogu i ivljenje u ljudskom drutvu). Ureuje sve za im ovjek tei po svojoj naravi. Govorimo o dvije temeljne ljudske i vjerske znaajke braka i branoga ivota. To su jednobranost i nerazrjeivost.13

Jednobranost: jedan brak ili jedna enidba, jedna udaja. Do smrti jednoga od branih drugova. Kad jedno umre, drugo nije vie pravno vezano uz pokojnika/cu. U takvu sluaju moe se mu eniti ili ena udati, ak i vie puta, ovisno o smrti suprunika. Kranska vjera ui da nije mukarac vrjedniji da bi mogao istodobno imati vie ena, a isto tako ni ena da bi imala vie mukaraca. Nego: jedan prema jedan. Zato su ljubavnici, prilenici, neobveznici... nedostojni onih koji dre do Boga, do sebe i svoje zadane rijei. enidbenom vezom, a onda i posteljom, povezuje se i spaja samo dvoje. Ta jedincatost obuhvaa enidbenu ljubav, meusobno usklaivanje, povjerljivost i dijeljenje itava ivota. Sakramenti krtenja, krizme i svetoga reda primaju se samo jednom u ivotu. I sakrament enidbe obino se prima samo jednom u ivotu. Sakramenti ispovijedi, priesti i bolesnikoga pomazanja primaju se vie puta u ivotu. Sakramenti svetoga reda i enidbe u slubi su zajednice, usmjereni su spasenju drugih. A ako pridonose i osobnom posveenju, to se zbiva po sluenju to se iskazuje drugima (Katekizam Katolike Crkve, br. 1534). Brak je Boja ustanova. Bog je na poetku svijeta stvorio ovjekovo tijelo iz propadljiva praha zemljanoga i udahnuo mu besmrtnu duu. Kad je Bog stvorio prvoga ovjeka, onda je rekao: Nije dobro da je ovjek sam, nainit u mu druicu, koja e biti njemu slina i ravna po naravi i dostojanstvu, a razliita po tjelesnom ustroju i duevnoj strukturi. Bog je ustanovio enidbu u zemaljskom raju kad je blagoslovio prve ljude: Plodite se i mnoite i napunite zemlju, i sebi je podloite (Postanak 2, 28). Sam je, dakle, Bog i stvorio i zaruio i vjenao prvi brani par i odredio im zadau. I sve ugradio u ljudsku narav kao zakon, pravilo. Po dui je ovjek Boja slika i prilika, to jest po razumu i slobodnoj volji. Po tim dvjema kvalitetama ovjek je odgovoran pred Bogom i pred drugima. Bog je ovjeku dao 10 prstiju na rukama, 10 prstiju na nogama, 10 tjelesnih sustava: ivani, miini, kotani, krvni, dini, reproduktivni, koni, probavni, s unutarnjim i vanjskim izluivanjem, mokrani. Tako mu je Bog zadao 10 zapovijedi da po njima razumno ivi: 1/ Boga potuj, 2/ Ne psuj, 3/ Zahvalno svetkuj! Eto tri. 4/ Roditelje potuj, 5/ Drugoga ni sebe ne ubij, 6/ Bludno ne grijei ni sa sobom ni s drugima, 7/ Ne kradi, 8/ Ne lai, 9/ Ne poeli bludjeti i 10/ Ne poeli krasti! Eto ih svega deset! Zna ih svako dijete u prvom razredu osnovne. ivotinje nemaju ni razuma ni slobodne volje, ni zapovijedi, ni odgovornosti. One imaju prirodne nagone ili porive. etiri su temeljna nagona i u ivotinja i u ljudi: 1. nagon za ivotom, 2. za piem, 3. za hranom, 4. za razmnoavanjem. S obzirom na razmnoavanje u neslobodne ivotinje nema ni pobaaja ni demografskih problema, prirodni red. A u slobodna i moralna ovjeka ima i pobaaja i tzv. demografskih problema veliki nered. Toliko je svakovrsni bludni grijeh preplavio zemlju da mu se svijet u praksi i zakonima prilagoava, ne prizna ga grijehom, hvali ga i ponosi se njime. To je kao da se netko hvali zaraznom boleu! ovjek se procjenjuje koliko se svjesno i savjesno ravna po Bojem zakonu, i koliko moe kontrolirati nagon.14

Prva istina o enidbi: jednobranost

Ako tomu grijehu popusti iz pokvarene volje, raa se pouda, ova raa naviku, a ova opet nudu! (sv. Augustin). Tako na kraju kae da ne moe ivjeti bez grijeha! Bog je ljude stavio na kunju. Nisu Bogu okrenuli lice nego lea, njegovu zapovijed prezreli. ovjeku je kazna u znoju, besplodnu radu i u tome da ga ivotni suputnik, meso od njegova mesa (Postanak 2, 23) ne razumije, ne ljubi i ne potuje. eni je kazna u odnosu na mua i u bolnu raanju i odgajanju djece, i kad nije shvaena i voljena. Bog je stvorio jednoga Adama i jednu Evu. Bog nije stvorio samo jedno bie muko i jedno bie ensko, nego on ovjeanstvo stalno uzdrava na branom naelu: jedan mukarac jedna ena. Zato je u svijetu po Bojem planu i raunu otprilike toliko mukih, koliko enskih. ovjeanstvo se tako mnoi da to ne ovisi ak ni o mukarcu i eni. Kad bi to ovisilo o njima, onda bi ravnotea bila posve poremeena. Tako novine donose da u Indiji ima na desetke milijuna mukih vie, u Kini jo vie, jer je uvedena mogunost da roditelji mogu doznati doekuju li muko ili ensko i mogu pobaciti koje hoe, jer po dravnom zakonu ne smiju imati vie od jednoga ili dvoje. Bog nikomu nije dao da u obitelji odluuje hoe li roditi muko ili ensko. Pa se dogodi da bude pet enskih, nijedan djeak. Ili pet mukia, nijedna curica. Ali u selu ima po prilici jednak broj mukih i enskih u rasponu od nekoliko godina. U upi je taj broj jo izjednaeniji, u narodu jo vie, a u svijetu pogotovo. Tu ravnoteu remete ratovi u kojima veinom ginu mukarci, ali nakon rata openito je primijeeno da se vie mukaraca raa, da se nadoknadi ratni gubitak. to misli ravna li svime time Stvoritelj ili tzv. sluaj? Priroda? Bog je i tebe stvorio da ti d suprotno bie. Jesi li naiao na pravu, na pravoga?Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Isus je uzdigao brak na sakrament. Prvi Isusov nastup nakon krtenja i kunje bijae nazonost na jednoj seoskoj svadbi na kojoj je ponestalo vina. Na svadbi je bila i Isusova Majka i nekoliko Isusovih uenika. Marija je primijetila da nema vina, rekla je Isusu i ocijenila da bi se Isus mogao snai. Zato je preporuila slugama da uine to im Isus kae. On im je rekao da napune bunarskom vodom posude pred kuom, do vrha. Blagoslovio vodu, naloio da se nosi kunomu domainu (Ivan 2, 1-11). Isus je donio najvei dar (600 litara), nau vodu pretvara u vino, kao to i nae vino pretvara u svoju presvetu Krv. Isus je uinio svoje prvo javno udo, na zagovor majke Marije, u Kani. Svojom nazonou Isus je uzdigao enidbu na sakrament/otajstvo. Blago onomu tko moe pozvati Isusa na svoju svadbu. I njegovu Majku. I apostole. Tuna je kua koja ne moe pozvati Isusa na svadbu. Ima jedna narodna blagoslovna molitva za jelo: Doi, Isuse, i gostom nam budi, blagoslovi sve to ovaj stol nudi! Ako ne moe zapamtiti onu duu, slubeniju molitvu, naui ova dva stiha. Neka ti budu iskrena misao kad god je zbori. I ne zalijei se u tanjur dok je ne izmolite svi zajedno. Isus esto rabi sliku svadbene radosti da opie kraljevstvo nebesko (Matej 22, 1-14; Luka 14, 15-24). Tajna molitve. Budui da je brak enidba i udaja Boji plan i Boja volja, onda je ne samo korisno nego i nuno ukljuiti se iskrenom molitvom u taj Boji program. Moli Boga da te svojim putovima dovede pred tvoju ivotnu druicu ili nju k tebi. Neka to bude po tvojoj molitvi, makar ti se uinilo da je sve ispalo sluajno! Zapamti: Dijete je Boji dar, a ne Boji dug. Nije ti Bog duan dati dijete. Ako hoe, hoe. Budi mu zahvalan/na i na jednome i na drugome. Stoga je molitva bitna sastojnica enidbe, raanja i odgajanja djece. A Bog usliava nae molitve na etiri naina, odgovarajui: Da kad je po njegovoj volji! Ne kad je protiv njegove volje!

ekaj dok bude njegova volja. Ako ispuni uvjete, zavjete dat e ti po svojoj svetoj volji. Tajna zaea. S obzirom na zaee, ti se o tome nita ne pita. Zane, ne zna ni da si zaela, pogotovo mu ne zna. Ne zna je li zaeto jedno ili dvoje? Je li muko ili ensko? Bolesno ili zdravo? Ne zna hoe li normalno roditi ili spontano pobaciti. Ne pita se ni o plodu utrobe svoje, a da se pita o svome enidbenom drugu? A otprilike je 20% brakova neplodnih. Moda je u tebi razlog, a ne u njoj. Ovisi i o drogama, zlim pokusima, ve uinjenu pobaaju. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kau da najvie ovisi o neodravanju higijene kod prvih spolnih odnosa, da je to najei uzrok kasnije neplodnosti, zbog prenoenja gljivica, bakterija... Kako se dobna granica stupanja u prve spolne odnose pomie nanie, mediji ih ne ue tuiranju, roditelji zabijaju glavu u pijesak, kola o tome nita ne zna, vjerouitelji pretpostavljaju nevinost u toj dobi... A sve se to dogaa u naem katolikom narodu! Dijete se raa organski posve kompletno sa svih 10 tjelesnih sustava odnosno sa 6.125 dijelova tijela, a duhovno s istom, praznom ploom, u koju roditelji upisuju slova, rijei, reenice, jezik, ljubav, razmiljanje, svih 10 Bojih zapovijedi. Stoga mala moli kako mama moli. Mali psuje kako tata psuje. Mali krade kako tata krade, mala lae kako mama lae. Famozna ovca Dolly, skinuta s aparata 2003., kad je klonirana 1997. godine, poela je ne s prvom minutom svoga ivota, nego s punih est godina one ovce od koje je nastala, klonirana. Znanstvenici pri kloniranju jo nisu kadri vratiti sat oplodnje na nulu. A Bog u svakom ljudskom zaeu vrati sat na prvu sekundu ivota djeteta. Svako dijete poinje svoj vlastiti ivot od svoje prve minute, a ne s 27 ili 34 godine svoje majke. Posvojenje. Ima nemali broj branih partnera koji nemaju djeteta pa se odlue na uzimanje tuega djeteta kao svoga (posvoje, posine, pokere). Pa kada se tako pokau velikodunima, onda im ponekada Bog daruje vlastito dijete, i vie njih. Iskrena oinska i majinska ljubav zna ii iznad veza tijela i krvi i prihvatiti djecu drugih obitelji pruajui im ono to je potrebno za ivot i puni razvoj. Ako ne moete imati djece, a zapne s papirologijom za posvajanje udomi! Ionako e svako dijete jednom otii od tebe, nisi njegov vlasnik, a udomiteljstvom moe sada omoguiti djetetu bolje uvjete rasta i vie ljubavi i odgoja nego u domu. Pa dok potraje. Isus je jednom reenicom obuhvatio obje enidbene istine: Prva: Stvoritelj od poetka muko i ensko stvori ih i ree: Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu; i dvoje njih bit e jedno tijelo. Tako vie nisu dvoje, nego jedno tijelo. (Matej 19, 4-6a) I druga: to, dakle, Bog zdrui, ovjek neka ne rastavlja (Matej 19, 6b). Valjano sklopljen i izvren brak nerazrjeiv je, nerazvediv, svojstvena mu je nepovrjediva vrstoa. Izvren, znai dogodio se brani in. Valjana i dovrena enidba ne moe se razrijeiti nikojom ljudskom silom. Valja razlikovati: rastavu, razvod i nitavost braka. Rastava je razdvajanje mua i ene od stola i postelje (separatio tori et mensae), ali ne s nakanom prevjenanja.15

Druga istina o enidbi: nerazrjeivost

Snimio Darko Orlovi.Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Budui da je brani par duan ivjeti zajedno u obitelji, ne moe se rastaviti i, bez obzira na krivicu, pohaati svete sakramente, ispovijed i priest ili kumovati, bez dozvole mjesnoga biskupa. Na primjer, jedno poini preljub i nastane u obitelji ivi nered. to e druga nevina strana? Ili jedno toliko zapne za neki svoj hobi da zanemari enidbenog druga. Teko je odrati brak kad nestane ljubavi, a gotovo nemogue kad nestane potovanja. U takvim sluajevima nekada moe biti bolje da svatko poe u svoj kut ringa, na svoju stranu, dok se ne smiri i shvati: ipak mi je bolje bilo dok smo bili sretni; idemo poi ponovno. Tako je ovo razdruivanje suprunika bez formalnog razvrgnua enidbene veze mogue rjeenje nepodnoljiva branog odnosa. To odvajanje moe biti na odreeno ili na neodreeno vrijeme, u odnosu na postelju ili na zajedniko stanovanje, jer se zbog oteanoga zajednikog ivota, nevjernosti jednoga od suprunika ili ako on/a poludi, otpadne od vjere itd. enidba ne moe razrijeiti. Dakle, rastava sama po sebi nije grijeh nego moe biti razborit, pravedan i miroljubiv in, sve dok joj nakana nije postii tjelesno jedinstvo s treom osobom. Razvod je razvrgavanje zakonite veze na graanskom sudu (divortium). Sudbeno ponitenje valjane enidbe. Brani par postaje slobodan za drugu civilnu enidbu. To se ne moe ni na koji nain odnositi ili primijeniti na Boji i crkveni zakon nerazrjeivosti izvrena braka. U Crkvi nema razrjeenja, razvrgnua, razvoda, ponitenja braka. Civilni zakon kako vjenava, tako razvjenava i prevjenava. Crkva kako vjenava, tako ne razvjenava. Tako na primjer vjena se u Pravoslavnoj Crkvi, valjano, i onda to razvrgne, ba razvede, a ne samo rastavi, prema pravoslavnim zakonima (preljub, mu nestao u ratu, ali nije dokazano da je umro, ena u umobolnici 12 je takvih sluajeva), Katolika Crkva ne prizna takvo razvjenanje, pa takve razvjenane ne moe ni vjenati. Ima u Hrvatskoj gradova gdje je vie od 40% brakova razvedenih, razvjenanih i prevjenanih, civilno. U nekim zapadnim zemljama jo vie. Nitavost braka. Crkva dakle pozna rastavu od stola i postelje, a ne pozna razvod, rastavu braka po graanskim kriterijima. Katolika Crkva nema ovlast razrijeiti enidbu izmeu krtenih osoba, koja je valjano sklopljena i u kojoj je obavljen brani in. Ali postoje neki sluajevi, tako rijetki da su prave iznimke to potvruju pravilo, u kojima se moe razrijeiti brak ako oba brana druga nisu krani. Odluka o takvim sluajevima u cijeloj Crkvi pridrana je iskljuivo Papi. Pavlovska povlastica (privilegium paulinum: Prva Korinanima 7, 10-15): enidba sklopljena izmeu dvoje nekrtenih razrjeuje se pavlovskom povlasticom u korist vjere stranke koja je primila krtenje, samim inom kojim ta stranka sklopi novu enidbu, ako se nekrtena stranka rastala (kanon 1143,1). Smatra se da se nekrtena stranka rastala ako ne eli s krtenom strankom zajedno ivjeti ili ne eli zajedno ivjeti u miru bez vrijeanja Stvoritelja, osim ako joj ta poto se krstila nije dala opravdan razlog da se rastavi (kanon 1143,2). Dakle oboje nekrteno, te se jedno krsti, a drugo ne pristaje na zajedniki ivot. Kranska vjera (favor fidei, tj. pogodnost ili prednost vjere) omoguuje da se ta osoba, ako je neduna, nanovo vjena.16

Jezikoslovci o razvodu i rastaviRzvod je na hrvatskom jeziku prvenstveno razgranienje mea (Istarski razvod), a danas najee znai razvoenje (kabela, ica, vodova), dok bi ga u smislu razrjeenja enidbenog veza trebalo zamijeniti izrazom rastava braka. Upravo to predlae Vladimir Brodnjak u Razlikovnome rjeniku srpskoga i hrvatskog jezika (Zagreb, 1991., str. 460). U hrvatskom jeziku razvedena moe biti obala, a ena moe biti rastavljena; razveden moe biti kabel ili govor, dok mukarac iji je brak prestao postojati moe biti rastavljen. Zato jezikoslovci kau da rije razvod ne treba vezivati uz sudsko okonanje braka kad ta rije ima drugo osnovno znaenje i izvedenice iz toga, primjerice razvodna ploa, razvoe (porjeja ili sliva), razvodnik (vojni in) itd. Petrovska povlastica (privilegium petrinum) odnosi se na sve druge sluajeve. Na primjer, neizvrenu enidbu izmeu krtenih ili izmeu krtene i nekrtene stranke moe, zbog opravdana razloga, razrijeiti rimski prvosveenik na molbu obiju stranaka ili samo jedne od njih, makar druga stranka bila protivna (kanon 1142). Ili: kad se nekrteni, koji ima vie ena, krsti, moe zadrati jednu od njih, otpustivi ostale (kanon 1148,1). Ili: nekrtena stranka koja, poto se krsti u Katolikoj Crkvi, ne moe obnoviti zajedniki ivot s nekrtenim enidbenim drugom zbog ropstva ili progonstva, moe sklopiti drugu enidbu, premda se i druga stranka u meuvremenu krstila (kanon 1149). Meutim, Crkva pozna nitavost enidbe. To jest sluaj da je enidba od samoga poetka nitava, nevaljana, bezvrijedna, pa je u posebnom sudbenom postupku Crkva takvom samo proglaava. Na primjer zbog raznih zapreka koje enidbu ine nevaljanom (Zakonik kanonskoga prava nabraja ih vie: nedostatak dobi, nemogunost branoga ina, ve valjana enidba, nekrtena osoba, sveti red, sveani doivotni zavjet istoe, otmica, brakoubojstvo, krvno srodstvo u izravnoj liniji, svojbina, javno udoree, vjenanje pred nezakonitim sveenikom, zatajenje psihike bolesti i slino). Zato Crkva nauava nerazrjeivost braka? Zato to je enidba savez muke i enske osobe pred Bogom da e ivjeti u zajednitvu koje je po svojoj naravi usmjereno: na dobro suprunika (meusobna ljubav, pomo i usavravanje, zadovoljenje nagona u slubi ivota); na raanje djece i na odgajanje djece. To je troje smisao enidbe. Vjenost ti ovisi o vremenu. Sutra o danas. Drugi ivot o ovome ivotu. Kad polazi u rat, moli se jedanput. Kad ide na more, moli se dvaput. Kad se eni, moli se triput. Blago onom tko tako ini jer o tvome branom drugu ovisi veinom i tvoja ivotna srea. (Nikola Buljan, Katolika djevojka i katolika majka, Zagreb, 1938., str. 3) Ako je dijete na putu, sama ta injenica nije dovoljan razlog da se stupa u brak. Ako je dijete zaeto, duan si ga priznati i za njega plaati uzdravanje do djetetoveNaa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Promisli i Bogu se uteci!

punoljetnosti. Civilni zakoni su to danas dobro razradili. Nije ni potreba ni nuda da radi jednoga nepromiljena ina sebe i svoga sudionika doivotno osudi za boravak u istom prostoru, ako vas ne vee nita osim posljedica toga snoaja. Statistike o broju propalih brakova su neumoljive. Vjerojatnost da ete zajedno doekati starost zadnjih se godina drastino smanjuje. Uspjeti u braku znai imati velikodunosti, suosjeanja, dragosti, a ne samo strasti; znati sluati, a ne samo zapovijedati; ljubav nisu samo njeni poljupci i uitak, ljubav je i vjernost u kunjama, ljubav je i postojanost u nevoljama. Ako sada ve ima zrna ili gromade sumnje, presijeci vor. Povuci se! Vrati prsten. Bolje je sada raskinuti zaruke nego sutra kriti brane zavjete i razarati brak. S godinama onaj drugi ne e postati manje osoran, ne e biti manje sklon piu, manje sklon rasipnosti, kocki, laganju. Ako su rupe koje sada u njemu/njoj vidi takve, lijepo se pozdravite, a ne srljajte u enidbu! Nemoj danas priguiti fitilj pa da taj dinamit samo tinja ekajui kad e prasnuti. Grijeh je, pred Bogom i pred ljudima, sklapati brak znajui da se time u na krug, to ga simbolizira prsten, kao na zatvoreni intimni prostor od zlata, unosi nagazna mina pa da ona prasne za koju godinu i razori ti svijet, a djecu iz toga braka uini prilino nesigurnima i nesretnima. Nije sramota razvrgnuti zaruke kolika je teta biti nevjeran u braku i njega razoriti. enidba je sakrament, svetinja. I ne ivi se samo na dan vjenanja, u veselju svadbe i zanosu medenoga mjeseca nego dok nas smrt ne rastavi. Ako misli da to ne moe, ili da onaj s kim si sada nije tvoj pravi suputnik/ca za to, da nije onaj tko e uz tebe uvijek biti suprunik/ca, reci sebi: Dosta je bilo zavaravanja!, reci mu/joj: elim ti svako dobro i sreu, ali ja nisam za tebe; ne emo se vjenati. Brak jest rizik, kao to je rizik svako zvanje, ali isplati se u njega ui. Samo ne bilo s kim. I kod izbora branoga druga vrijedi to krojai i stolari znaju rei: Tri put mjeri, jednom rei! Vjernik se na enidbu sprema i molitvom. Ne ovisi sve o nama i naim izborima. Zato se treba predati u Boje ruke. I nastojati uvijek biti razborit i pravedan. Ako je volja Boja enidba, onda je volja Boja i konkretna zarunica i konkretan zarunik! Abrahamov sluga Eliezer moli Boga da mu poalje pravu enu, Rebeku, koja e otii za patrijarhova sina Izaka (Postanak 24). I Bog ga je usliao: ona se javila na bunaru da napoji ne samo njega nego i njegove deve. Tobija je sa Sarom iskusio mo zarunike molitve i mogao sretno kliknuti: Blagoslovljen si, Boe, jer si me razveselio i jer se nije dogodilo ega se bojah, nego si nam iskazao svoje bogato milosre (Tobija 8, 16). Sve je to svetopisamski objavljeno i vjernicima dano za pouku i pomo. Dragi itatelju, zarunie/zarunice, kranski muu i eno, Bog vam svaku sreu dao!biskup Ratko Peri mostarsko-duvanjski biskup i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski; biskupija.mostar@gmail.com

Sveti Pavao o enidbiDobro je ovjeku ne dotai enu. Ipak, zbog bludnosti, neka svaki ima svoju enu i svaka neka ima svoga mua. Mu neka vri dunost prema eni, a tako i ena prema muu. ena nije gospodar svoga tijela, nego mu, a tako ni mu nije gospodar svoga tijela, nego ena. Ne uskraujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet zdruite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vae neizdrljivosti. Ali to velim kao doputenje, ne kao zapovijed. A htio bih da svi ljudi budu kao i ja; ali svatko ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, onaj onako. Neoenjenima pak i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao i ja. Ako li se ne mogu uzdrati, neka se ene, udaju. Jer bolje je eniti se negoli izgarati. A oenjenima zapovijedam, ne ja, nego Gospodin: ena neka se od mua ne rastavlja ako se ipak rastavi, neka ostane neudana ili neka se s muem pomiri i mu neka ne otputa ene. Ostalima pak velim ja, ne Gospodin: ima li koji brat enu nevjernicu [nekranku] i ona privoli stanovati s njime, neka je ne otputa. I ena koja ima mua nevjernika te on privoli stanovati s njome, neka ne otputa mua. Ta mu nevjernik posveen je enom i ena nevjernica posveena je bratom. Inae bi djeca vaa bila neista, a ovako sveta su. Ako li se nevjernik [nekranin] hoe rastaviti, neka se rastavi; brat ili sestra u takvim prilikama nisu vezani: ta na mir nas je pozvao Bog. Jer to zna, eno, hoe li spasiti mua? Ili to zna, muu, hoe li spasiti enu? U drugome svatko neka ivi kako mu je Gospodin dodijelio, kako ga je Bog pozvao. Jesi li vezan za enu? Ne trai rastave. Jesi li slobodan od ene? Ne trai ene. Ali ako se i oeni, nisi sagrijeio; i djevica ako se uda, nije sagrijeila. Ali takvi e imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado potedio. Misli li tko da je neprilian prema svojoj djevici kad je preivotan i s njome mora biti, neka ini to je nakanio, ne grijei: neka se uzmu. Tko je pak nepokolebljivo stalan u srcu te nema potrebe, a u vlasti mu je volja pa to odlui u svom srcu uvati svoju djevicu dobro ini. Tako, tko se oeni svojom djevicom, dobro ini, a tko se ne oeni, bolje ini. ena je vezana dokle ivi mu njezin. Umre li mu, slobodna je: neka se uda za koga hoe, samo u Gospodinu. Bit e ipak blaenija ostane li onako, po mojem savjetu.Prva Korinanima 7, 1-17. 27-28. 36-40

Rekli su o braku i suprunicima Bolje je sjediti u kutu na tavanu nego u zajednikoj kui sa svadljivom enom. Lake je stanovati u pustinji, nego sa enom svadljivom i gnjevljivom. (Biblija, Mudre izreke 21, 9.19) enska mudrost sagradi kuu, a ludost je rukama razgrauje. (Biblija, Mudre izreke 14, 1) enidba neka bude u asti meu svima i postelja neokaljana! Jer bludnicima e i preljubnicima suditi Bog. (Biblija, Hebrejima 13, 4) Ako se eli oeniti, oeni se sebi ravnom. (Publije Ovidije Nazon)17

Naa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Kao to pobjednik nosi ime po bitki, tako i ena nosi prezime po pobijeenom mukarcu. (sv. Jeronim) Ne stoji kua na zemlji nego na eni. (hrvatska poslovica) ena se smije kad moe, a plae kad hoe. (francuska uzreica) Od kue kapljive i od ene svadljive, oslobodi nas, Boe! (dubrovaka potapalica) Isto su oganj, ena i more, a istom rijei ih vezat niko ne more. (dubrovaka potapalica) Dri oi irom otvorene prije vjenanja i napola sklopljene nakon. (Benjamin Franklin) Mukarac je u pravilu zadovoljniji ako ima objed na stolu nego ako mu ena govori starogrki. (Samuel Johnson) enidbom ena postaje slobodna, a mukarac gubi slobodu. (Immanuel Kant) enidbe se sklapaju na nebu, a ostvaruju na zemlji. (Moritz Gottlieb Saphir) Holofern ima prednost pred drugima, koji nakon enidbe izgube glavu, a zadre enu. Holofern je barem izgubio obje u istom trenutku. (Moritz Gottlieb Saphir) enidba je kao i smrt: rijetko u nju pripremljeni. (Niccol Tommaseo) ednost, a ne dragocjenost enu resi. (Ante Starevi) Upoznaju se tri tjedna, vole se tri mjeseca, svaaju se tri godine, podnose se trideset godina, i djeca iznova. (Hippolyte Adolphe Taine) enidba je dugi razgovor proaran raspravama. (Robert Louis Stevenson) enidba je omiljena jer spaja najveu koliinu iskuenja s najvie mogunosti. (George Bernard Shaw) Dobar je brak onaj u kojem svatko imenuje onoga drugoga uvarom svoje usamljenosti. (Rainer Maria Rilke) Ako je ena u krivu, moli je za oprotenje ako eli ivjeti u miru! (Francis de Croisset) Mnoge ene uzajme srce od mukarca, ali su rijetke one koje ga zadre u posjedu. (Halil Dubran) Ljubav koja se svednevice ne obnavlja postaje navikom i zapada u ropstvo. (Halil Dubran) Kad se zaljubljenici grle, oni zapravo grle ono to ih spaja. (Halil Dubran) Mukarac koji eni ne oprosti lake mane ne e nikad uivati u njezinim plemenitim vrlinama. (Halil Dubran) Plemenitost se ne sastoji u tome da mi ponudi neto to oarava moj pogled nego da mi ponudi zjenicu oka svojega. (Halil Dubran) Najljepa je istina da nema ponavljanja u rijeima Volim te!, jer nadolazi novi as u vremenu, druga toka u prostoru i izjave nemaju isto znaenje kao i prije. Ljubav nikad nije dosadna u jednooblinosti svojih izraavanja. Pamet je promjenjiva u svom nainu govora, ali srce nije. (Fulton Sheen) Pravi pokazatelj mukareva znaaja je zdravlje njegove ene. (Cyril Connolly)

Iz ivota Katedralne upe

Prema socijalnoj slici gradske jezgreCentar za socijalnu skrb je ustanova u sustavu socijalne skrbi. Prua razliite vrste pomoi graanima koji zbog nepovoljnih drutveno-gospodarskih okolnosti, nesreenih obiteljskih odnosa ili drugih osobnih potekoa nisu u mogunosti sami niti uz pomo lanova obitelji zadovoljiti osnovne ivotne potrebe, postii skladne odnosa s lanovima obitelji ili uspjeno ispunjavati obveze prema osobama o kojim su duni skrbiti. Posebno podruje rada Centra je zatita prava i interesa ranjivih skupina, kao to su maloljetna djeca bez roditelja ili bez odgovarajue roditeljske skrbi, osobe liene poslovne sposobnosti, osobe s posebnim potrebama, rtve obiteljskoga nasilja, djeca i mlade s poremeajima u ponaanju, osobe bez sredstava za ivot, obitelji pod rizikom, stare i nemone osobe bez zakonskih obveznika uzdravanja. Sve usluge Centra su besplatne i za njih nije potrebna nikakva uputnica. U obavljanju svoje djelatnosti Centar za socijalnu skrb u Dubrovniku nuno i esto surauje s drugim pruateljima socijalnih usluga, kao to su ustanove socijalne skrbi: Dom za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi Maslina, Dom za stare i nemone osobe u Dubrovniku, Dom za stare i nemone osobe Domus Christi, Centar za rehabilitaciju Josipovac u Mandaljeni; organizacije civilnog drutva udruge Lukernica, Dva skalina, Rina Maera, Udruga gluhih, Udruga tjelesno invalidnih, Udruga multiple skleroze; humanitarne organizacije Crveni kri i Karitas; vjerske ustanove (Biskupski ordinarijat, upni uredi), javne ustanove (vrtii, kole, Dom zdravlja, Opa bolnica, Obiteljski centar), pravosudna tijela (Dravno odvjetnitvo, Opinski i upanijski sud); jedinice lokalne samouprave na podruju nae nadlenosti: Grad Dubrovnik i opine: Konavle, upa dubrovaka, Dubrovako primorje, Ston, Janjina i Mljet. Udruge se tek odnedavna pojavljuju kao pruatelji socijalnih usluga i to u onom dijelu gdje su odreene usluge usklaene i nadopunjuju usluge koje prua centar za socijalnu skrb. Kroz takvu suradnju stvara se iroka mrea potpore i pomoi za rjeavanje ivotnih potekoa, ujedinjuju se razliiti resursi (informacije, znanje, vjetine materijalni i ljudski resursi) i lake se zadovoljavaju razliite potrebe graana. Najvea potreba i oekivanja Centra od nevladinih udruga su projekti za organiziranje slobodnog vremena mladih, savjetovaline usluge i potpora obiteljima. U tijeku je reforma sustava socijalne skrbi. Cilj reforme je poveati dostupnost, kvalitetu i primjerenost socijalnihNaa Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43

Suradnja s udrugama i drugim ustanovama

18

usluga korisnicima putem razvoja mree socijalnih usluga na razini lokalnih zajednica i upanija. Centru za socijalnu skrb za to je potrebna pomo nevladina sektora, volontera i svih koji su spremni i voljni pomoi ljudima u razliitim potekoama u ivotu.

Knjiga o kranstvu na DanamaDane su hridovito mjesto na kraj mora, izmeu Pila i Lapada, a ispod Gradca, na kojem se nalaze: crkva podignuta kao odgovor na svjetsku poast kuge, samostan asnih sestara, zvonik na preslicu poznat po svim morima i oceanima svijeta, groblje (epidemijsko od XV. stoljea, a gradsko od XIX.) i kupalite. Da je tamo bio i prvi dubrovaki lazaret (karantena za zaraene) i prostor za gubavce podsjea jo uzreica odvesti koga na Dane koju je 1884. zabiljeio Pero Budmani, a znai izmuiti koga do smrti, umoriti ga. Reprezentativno i luksuzno izdanje monografije Crkva i Samostan svete Marije na Danama objavljeno je u proljee 2010. u nakladi Drube sestara franjevki iz Dubrovnika i Matice hrvatske Ogranak Dubrovnik. Petsto i pedeseta obljetnica postojanja zavjetne dubrovake crkve iz 1457. bila je povod da tridesetak autora u bogato ilustriranom izdanju na 255 stranica kroz est poglavlja donese niz znanstvenih priloga o povijesti samostana i njegovih dumni Danarica, o njihovu redovnikom ivotu, arhitekturi, zavjetnim ploicama, legatima, svjedoanstva o zagovoru Gospe od Danaa na svim morima svijeta, izvrsnim slikama Dubrovake slikarske kole, kao i poeziju onih koji su nadahnue za svoje stihove pronali na Danama. U crkvi Svete Marije od Danaa uvaju se remek-djela hrvatske rane renesanse: poliptih Gospa s Isusom Lovra Dobrievia i poliptih Gospa s Isusom u naruju Nikole Boidarevia (naslovnica Nae Gospe br. 41, za Boi 2009.). Uz Katedralu, zbornu crkvu Sv. Vlaha i fratarske samostane, crkva Sv. Marije na Danama postala je mjesto kojeg su stanovnici Republike kao i stranci posebno darivali. Na poetku su franjevake treoredice, skromne djevojke zvane dumne, nastanjivale to podruje, a kasnije se u