NASA BOSNA 34 - Platform BiHplatformbih.nl/Nasa Bosna/Nasa Bosna 34.pdfDa se genocid i drugi ratni zlocini u Bosni i Hercegovini osude i kazne individualno i pogotovo institucionalno

www.bihplatform.nl GOUDA 14 JULI 2013.

Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

1

NASA BOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj Broj 34

NAMA VALJA ICI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KISI, PREKO VODE DO SLOBODE!

Almir Dervisevic

SJEĊANJE NA SREBRENIČKI GENOCID

NA TRGU U DEN HAGU

Govor Dr. Ervina Sendijarevića na Komemoraciji Srebrenice Den Hag - Het Plein, 11 juli 2013. god. Dame i Gospodo, dragi moji zemljaci Bosanci i Nizozemci, Ponovo smo ovdje da se sjetimo naših najmilijih. Već je 18 godina proslo, 18 godina da su nasi najmiliji na gnusan način bili sistematski izdvojeni i pobijeni. Uprkos tome da je o tome već toliko rečeno, ipak se još ne mogu naći riječi kojim bi se ta nepravda mogla opisati. Naše oči i naša grla su već odavno postala suha od silnog plakanja i vike u nastojanju da pravda već jednom dođe. Pravde još nema. Ali mi moramo ostati dalje da se nadamo i da se borimo za pravdu ne samo za 11. juli ili 11. septembar nego uopšteno protiv genocida, ratnog zločina, etničkog čišćenja, terorizma koje prijete čovječanstvu. Mi smo, evo, već jako umorni od ove borbe, ali mi se zasigurno nećemo predati. Mi i ne možemo ništa drugo nego jednostavno nastaviti. Sve smo mi to morali vlastitim očima vidjeti i vlastitim ušima čuti i na vlastitom tijelu osjetiti.

Den Hag – Het Plein, 13 juli 2013.



2

Znamo mi jako dobro kako se sahranjuju najbliži, što je genocid i što je zločin. Nitko to bolje ne zna od nas i nama ne trebaju više nikakvi tumači u tom smislu. Naše noćne more nas drže još budnim. Mi kroz to ostajemo neumorni i pazimo dobro da se pravda i mir ponovo ne poigraju sa nama. Mi nemamo drugog izbora nego jednostavno nastaviti ovim putem kojim smo krenuli. Nazalost se oci Haskog Tribunala sada nakon 18 godina procesiranja, zatvaraju pred najnecovjecnijim djelima. Sud je naime odlucio da se ne procesira komandna i idejna odgovornost time su izmijenili principe medjunarodnog prava koji su doskora vrijedili. To znaci da mozgovi koji su smislili sve ove zlocine ne mogu bit kaznjavani sve dok se ne ustanovi da su izdavali direktne naredbe za njihovo izvrsavanje ili pak sami ucestvovali u ubijanju neduznih ljudi. Odgovornost za sve zlocine u Srebrenici se sada stavljaju na teret lokalnih izvodjaca genocida. Ali za tako sistematican i masovan zlocin kao genocid je potrebna velika organizacija iza koje stoje vodje sa velikom zapovijednom moci. Glavni odgovorni za zlocine se ne kaznjavaju te po tom novom kriterijumu su sudskom odlukom nedavno oslobodjeni Perisic, Stankovic i Simitovic. Ovakvom oslobadjajucom presudom je sud u Hagu zapoceo kampanju kojom se negiraju osnovni principi Zenevske konvencije i pomalo se napusta princip komandne i ideoloske odgovornosti. Ovim izricanjem oslobadjajucih presuda je dovedeno u sumnju sve sto je izgradjeno od drugog svjetskog rata da bi se zastitili ljudi, zlocinci kaznili i sprijecila mogucnost ponovnog genocida . Gospodja Fransis Hartman, odlicna francuska zurnalistkinja i bivsa glasnogovornica Tuzilastva, je komentarisala oslobadjanje Perisica i grupe i rekla je da je to samo mali dio svega loseg sto se desavalo u Medjunarodnom krivicnom sudu u Hagu. Nakon 18 godina nemamo jos prilike da vidimo pravdu u punom svjetlu. Mozemo li sa ovim dalje jednostavno nastaviti sa nasim zivotima? Sto je sa nasom nadom u pravdu i mir. Pomozite nam kao covjek covjeku da ovo sve shvatimo i da budemo svi covjek za covjeka i ljudi za ljude. Postovani predsjednice suda Theodor Meron, zasto jos uvijek preovladava kod nas taj gorki osjecaj prevare bas na mjestu gdje pravda i istina moraju da budu pobjednici. Zar vi ne citate novosti u Americkom New York Times-u ili engleskom the Economist-u gdje pise da ste Vi medjunarodno pravo sahranili i pohranili u laticama nekih vrhunskih politicara.

Predsjednik Platforme BiH Dr. Ervin Sendijarević



3

Dali ste svjesni da po vasim kriterijima cak ni Hitler ni Osama Bin Laden ne bi lako mogli biti osudjeni. Zar vas treba podsjecati na izvjestaj vaseg uvazenog kolege suca Harhoff-a koji upozorava na gubitak ugleda i povjerenja u Medjunarodni sud u Hagu navodeci sumnjive kontakte sa bjelosvjetskim politicarima i vojnim strucnjacima. Dali ste citali komentar srpskog renomiranog advokata Popovica i drugih koji oslobadjajucu presudu za Perisica, Stankovica i Simitovica smatraju necuvenim upadom u medjunarodni pravni postupak protiv ratnih zlocina i da je to gubitak vjerodostojnosti suda u Hagu. Izostavljanje ove komandne odgovornosti na sudu u Hagu cini ovaj sud obicnim provincijalnim sudom za procesiranje sitnih lopova i kriminalaca. Ovim je moc suda i povjerenje u njega umnogome dovedena u pitanje. Iza ovih 8327 ubijenih zrtava genocida je sada 2,5 miliona ljudi, majki, brace, sestara, oceva i drugih koji su prosli cijeli ovaj pakao i nekom srecom pored svega uspjeli da ostanu zivi. Mi sahranjujemo samo tijela nasih zrtava Srebrenice, ali njihova dusa zivi sada u nasim srcima. Nasi najblizi sada slusaju ovaj svijet preko nasih usiju i gledaju preko nasih ociju. Mrtvi i zivi smo mi ovdje skupa i gledamo na nepravdu koja jos uvijek vlada. Mi to ne mozemo zaboraviti i kad bi htjeli jer to je jednostavno dio nas. Mi se jos uvijek osjecamo nemocnim, ali nasi preminuli zive u nama i oni nam daju snage da izdrzimo i da nastavimo dalje u ovoj borbi za istinu i pravdu. 200.000 ljudi su zrtve agresije, ratnog zlocina i genocida u Bosni i Hercegovini. Danas prizivamo mi 409 imena, 409 ljudi od 8327 zrtava da ponovo sagledamo ono sto smo uradili, ono sto smo zaboravili, gdje smo sada i gdje nas sve ovo vodi. Danas stojimo ovdje da se pogledamo oci u oci i svakog da upozorimo na nepravdu koja je ucinjena u proslosti, sadasnjosti i one koje cemo mozda ciniti sutra. I mi nismo sada ovdje da bi se samo oprostili od nasih mrtvih, niti da bi plakali i molili. Mi smo ovdje dosli jasno kazati da nase zrtve jos zive u nama i da smo mi nezadovoljni. Necemo dozvoliti da nas dijele na vas i nas, jer mi smo svi jedno i sve nas isto ceka. Realnost postojanja nove sanse za genocid ili neki drugi oblik ratnog zlocina govori da moramo ostati skupa i svuda u svijetu dati svijetli primjer kako se rjesavaju ovi problemi. Postovana gospodo suci i politicari, Mi ne trazimo od vas da nesto ucinite za nas sto je nemoguce. Mi ne zelimo isto tako nista drugo nego da se istina istjera do kraja. Da se genocid i drugi ratni zlocini u Bosni i Hercegovini osude i kazne individualno i pogotovo institucionalno. Mi ne trazimo nista drugo nego humani pristup ovom problemu. Skupa stojimo cvrsto pri nasem uvjerenju da genocid mora da se progoni kako bi u buducnosti sa povjerenjem mogli da gledamo jedni drugima u oci. Kao i poslije II Svjetskog Rata cinimo ovo sjecanje na zrtve genocida sto je vise nego vrijedno podsjecanja. Da se ne zaboravi, da se ne halali, da se ne odustane. Hvala sto ste dosli u tako velikom broju da zajedno podijelimo nasu tugu i bol. Hvala sto ostajemo skupa da istrajemo u nasoj borbi za istinu i pravdu. Svako dobro vam zelim, hvala



4

IZJAVA POVODOM NACIONALNOG SJEĊANJA NA SREBRENICU 2013

Holandijo, priznaj istinu! Sastali smo se ovdje da se podsjetimo kako je Srebrenica prije 18 godina pala u ruke srbijanskih trupa i trupa Bosanskih Srba, nakon cega je u roku od nekoliko dana ubijeno vise od 8.000 ljudi. Ovdje stojimo zajedno, kako ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, tako i ostali Holandjani. Mnogi od vas su tesko pogodjeni tim masakrom. Mnogima je 'Srebrenica' unistila zivote. Izgubili ste oceve, bracu, rodjake. Djecu, djedove, prijatelje. Stotine preminulih ce danas biti pokopano u Potocarima. Mi ovdje zajedno dijelimo tugu i osjecamo se povezanim sa komemoracijom u Potocarima, mezarjem pored Srebrenice.

Den Haag–Het Plein,13 juli 2013: Nacionalna komemoracija Srebreničkog Genocida Prije 18 godina su Srbi zauzeli Srebrenicu, uprkos obecane zastite od strane UN-a pomocu holandskog bataljona, Dutchbata. Poznate su nam price prezivjelih. Bataljon nije srpskim trupama pruzao gotov nikakav otpor. Nakon pada, ljudi su trazili utociste u bazi UN u Potocarima. Usred velike zbrke , holandski vojnici su – cesto samoinicijativno – pokusavali pruziti pomoc ali su takodje, instruirani od strane svojih zapovjednika, sudjelovali u razdvajanju muskaraca i zena. Mnogi Dutchbatteri su izjavili da su bili svjesni da ce ovi ljudi vrlo vjerovatno biti poubijani. Sud u Hagu je u medjuvremenu utvrdio da su Bosanski muskarci na zapovijed holandskih oficira otjerani iz baze i protiv svoje volje predati Srbima, suocavajuci se sa neizbjeznom smrcu. Sta znaci ova pravna izjava za nase politicare? Jos uvijek svakodnevno uocavamo da Holandska vlada izbjegava eticku i politicku diskusiju oko nase uloge u Srebrenickom masakru. Holandija se jos uvijek ne odaziva na poziv Evropskog Parlamenta da 11. juli oznaci nacionalnim danom sjecanja.



5

Kome su i šta ova djeca kriva bila ??? Holandska vlada nije nikad jasno i glasno priznala da nasa zemlja snosi direktnu suodgovornost za smrt vise od 8.000 ljudi u Srebrenici. Nikad prezivjelima nije priznato da smo u kriticnim tackama bili nedovoljno efikasni . Nikad nije pokrenut otvoreni razgovor. Nikad nije ponudjeno izvinjenje! Ovo poricanje boli. Boli nepotrebno puno. Mi i ove godine ponovo pozivamo Holandsku vladu da konacno preuzme svoju ogovornost prema prezivjelima Srebrenice. Time se takodjer podrazumijeva da Holandija treba obezbijediti fondove za izgradnju porusene Srebrenice i za (dobrovoljni) povratak izbjeglica. Sta znaci ova pravna izjava za nas kao gradjane Holandije? Mi moramo priznati cinjenice i djelovati u skladu s njima. Bosanci i Hercegovci u Holandiji zasluzuju nasu solidarnost i jos uvijek trebaju potporu za izgradnju novog zivota. Takodjer, i prezivjeli u Bosni i Hercegovini zasluzuju nasu podrsku – u njihovoj borbi za istinom i pravdom, u njihovim pokusajima izgradnje novog zivota u svojoj zemlji, gdje je etnicki nacionalizam jos uvijek jako prisutan i gdje je etnicko porijeklo vaznije nego drzavaljanstvo.



6

Mi se zelimo zalagati za Nacionalni monument Srebrenice te se obavezujemo i za pronalazenje istine, pri cemu se perspektiva zrtava mora uzeti kao polazna tacka. Rado bismo u ovome saradjivali sa nasom vladom i ostalim zainteresiranim. Skorasnje presude Jugoslovenskog Tribunala su pokrenule diskusiju o mogucoj promjeni kursa Tribunala. Za nas se podrazumijeva da se procesi protiv Rakta Mladica i Radovana Karadzica, izmedju ostalog optuzenih za genocid u Srebrenici, samo mogu zavrsiti osudom. Priznanje istine o Srebrenici je neophodno, kako se tragedija poput ove vise nikada ne bi ponovila. Danas odajemo pocast ljudima koji su prije 18 godina ubijeni, a posebna paznja ide onima koji ce danas biti sahranjeni u Potocarima. Danas ce njihova imena i ovdje odzvanjavati. Svima nama zelim da ih se prisjetimo s dostojanstvom.

Foto moment: sa najdražim simbolima - zastavom Republike BiH i zlatnim ljiljanima

IKV Pax Christi, Platforma BiH, Politički komitet Stari Most, IZBN, Udruženje preživjelih Genocida Srebrenice95, Mladi BiH



7

Komemoracija Srebrenice Den Haag, 11 juli 2013 Chris Keulemans, publicista Šta bi postali ti dječaci i ljudi da se njihova budućnost nije zaustavila 11. jula 1995. godine? Kako bi izgledao njihov život? Šta bi sve doživjeli u proteklih 18 godina? Da se nije dogodio genocid, Selmo bi sada imao 34 godine. Nikad nisam upoznao njega ili njegovu familiju, tako da samo mogu zamisljati. Tada je imao 16 godina. Zamisljam: dokon u skoli ali talentiran lijevi bek na fudbalskom terenu. To je svako mogao vidjet. Tako i scouti Zelje u Sarajevu, gdje je debutirao u svojoj 18-oj i odigrao svojih deset minuta u izgubljenoj utakmici protiv Kilmamocka iz Skotske u prvom krugu kvalifikacija za Cup Uefa. Dvije godine kasnije je dosao transfer za Hansa Rostock. Ozenio se s Aidom, koja je pocetkom rata sa roditeljima izbjegla u Njemacku. Malo kasnije je dubitovao u nacionalnoj reprezentacije Bosne i Hercegovine. Srebrni Djecak, tako su ga zvali, prema njegovom rodnom mjestu. Dozivio je uspon zajedno sa bosanskohercegovackom momcadi. Poslije dva nezasluzena poraza protiv Portugalije, u kvalifikacijama za Svjetsko Prvenstvo 2010., oprostio se od fudbala. Njegova zena i on danas drze jedan fitness centar u predgradju Rostocka. I svakog ljeta zajedno sa svoje dvoje male djece idu nazad za Srebrenicu, zato sto njegova nena pravi najbolji burek na svijetu i zajedno sa dedom moze jahati na njegovom lijepom konju.

Chris Keulemans, publicista, prijatelj BiH – « Šta bi postali ti dječaci.. »

Ibrahim bi sada imao 60 godina. Zamisljam: poslije rata je obnovio pekaru koju je preuzeo od svog oca. Ustvarii, to je bilo i vise od pekare. Zapravo to bila srebrenicka fabrika jutarnjeg traca. Za svaki prodati hljeb Ibrahim je dobijao po jedan trac, koji je kasnije prenosio sljedecoj musteriji. Ali ljepota svega je da Ibrahim nije volio raznorazna ogovaranja pa je stoga od svake price prenosio neku ljepsu i smijesniju



8

varijantu. Tako su se ulice Srebrenice zahvaljujuci Ibrahimu punile veselim pricama. Danas je on ponosni dedo petoro unucadi. Kcerka Lejla i zet Bure su preuzeli njegovu pekaru. Ali kad je lijepo vrijeme on zajedno sa suprugom Melihom zauzme trotoar i prica saljive zgode danasnjim musterijama. Senad bi sad imao 44 godine. Zamisljam da njemu stvari nisu bas posle za rukom. Ramisljao je da ce se poslije rata preko noci obogatiti svercom cigareta, alkohola i zena. Prijatelji sumnjivih prijatelja mu kao sredili pravu stelu ali kad su poslije dosli da naplate, to vise nisu bili prijatelji. Senad je pobjegao za Austriju a potom za Spaniju. Njegova majka, koja se vratila na njeno seosko imanje povise Srebrenice, rijetko je sta cula o njemu. Senad je bio zapao u prazninu uzrokovanu ratom: nepreradjene traume, nestala su postepeno moralna pravila a umjesto njih se pojavila unistavajuca opsesija za brzim bogacenjem i nemoc sagledavanja sutrasnjice. Murat bi sad imao 83 godine. Da nije umro prosle godine. Zamisljam da je docekao da u svojim rukama drzi svog prvog praunuka. Radi toga je odletio za Schiedam, gdje se njegov unuk Nihad zaposlio kao racunovodja. Murat je tad vec bio bolestan i skoro slijep. Ali i vrlo mudar, velikodusan cuvar porodicnog stabla. Nakon smrti njegove divne zene Suade, prije 10 godina, postao je jos njezniji. Prozivio je dva rata i izgubio mnogo prijatelja i clanova familije. Ali je kao ucitelj istorije godinama mlade ljude slao u svijet sa svijescu da se nasa djetinja vjera u dobro ne moze iskorijeniti. Ma kakve uzase dozivljavali, ta vjera svakoj novoj generaciji predstavlja novi pocetak. Istu tu vjeru je vidio u budnom pogledu svog praunucica dok ga je drzao u krilu. I znao je da ce prezivjeti, cak i kad se njegov dug i bogat zivot bude ugasio. Buducnost nije zaustavljena. Vise od osam hiljada zivota jeste, bar na ovom svijetu. Njihovi prezivjeli – a takvih je mnogo ovdje na ovom trgu – se moraju sukobiti sa svojim gubitkom, sa tugovanjem za djecom i unucadima koje nisu uspjeli dobiti, sa siromastvom u koje su zapali, sa novim zivotom u Bosni ili inostransvu, sa ignorisanjem od strane cijelog svijeta. Ali buducnost ide dalje, vrijeme je nemoguce zaustaviti. Sad je 11. juli 2013. Jos uvijek se budimo svakog jutra. Jos uvijek je svaki dan jedan novi dan. Smrt voljenih zna paralizirati. Kad nas napuste, cini nam se da se svijet zaustavi na momenat. Ali nikad za dugo. Nismo rodjeni da ostanemo paralizirani. Zivimo dalje i prosljedjujemo zivotne lekcije, mogli mi to ili ne, zeljeli mi to ili ne. Najbolji primjer su svi ti muskarci a pogotovo zene koje su prezivjele Srebrenicu. Oni zive sa neizrecivim sjecanjen i paralizirajucim gubitkom, ali zive. Zive zivotom u kojem zjapi praznina, ali je to zivot. Sa svim njegovim otkricima, iznenadjenima, razocarenjima, nocnim morama i novim iskustvima. Ne zive zivot u zastoju. To nije zivot koji se samo sastoji iz smrti, gubitka i stagnacije. Zivot je uvijek vise od toga. Zivot takodje znaci sticati nova sjecanja, traziti pravdu za ono sto se nije smjelo desiti, ostvarati ambicije na koje bi bili ponosni oni kojih vise nema, stoga sto radimo onako kako bi oni zeljeli – i zato sto znamo da oni jos uvijek sa nama posmatraju, misle i zive. Kako bi bilo lijepo dozivjeti Selmovu, Ibrahimovu, Senadovu, Muratovu i buducnost svih ostalih osam hiljada drugih djecaka i ljudi. Ali njihova buducnost je zaustavljena. Nasa nije. Niti buducnost onih ljudi koji su tada bili u Srebrenici. Ali ni onih ljudi koji cine sve kako se tako nesto nikad vise ne bi dogodilo. Prisjecam se i jedne djevojcice koja ce biti sahranjena danas u Potocarima. Ona je prosle godine pronadjena u malom grobu u zoni Dutchbata, zajedno sa cetiri druge osobe. Ona je odmah nakon njenog rodjenja, 11. jula 1995. godine, oduzeta od svoje majke Have Muhic. Preminula je gotov odmah. Njen otac, Hajrudin, takodjer nije prezivio Srebrenicu. Njena majka jeste i ona sada zivi u Francuskoj sa svojim sinom od 23 godine.



9

Njena majka je joj željela dati ime Fatima. Kako bi se njen život odvijao? Zamišljam da je imala sretno djetinjstvo, sa puno ljubavi od strane njenih roditelja, nena, djedova, dajđi i tetaka. Pohađala bi školu sa dobrim ocjenama. Nakon njenog diplomiranja Fatima bi se možda odlučila za studije u Holandiji. U tom slučaju bi ona ovdje mogla sjediti, na jednoj od ovih terasa ovdje na ovom trgu, sa svojim novim prijateljicama. Spremna za svoje studije medicine. Spremna da pomaže ljudima. Da omogući ljudima bolju budućnost.

USPJEŠAN PRVI MARŠ MIRA U NIZOZEMSKOJ

Nasa Bosna 34 14. juli 2013. Pise: Mersiha Ćuk Osamnaest godina nakon pada Srebrenice, memorijalni odbor (IKVPax Christi, Platforma BiH, Politicki komitet Stari Most, IZBN, Udruženje prežvjelih genocida Srebrenice 95, Mladi BiH) organizirao je, kao i svake godine, tako i ove Nacionalnu komemoraciju Srebrenice 11. jula na Het Pleinu u Den Hagu, te po prvi put i Marš mira. To je simboličan marš od jedanaest kilometara koji je vodio od Wasenara do Den Haga. Marš je po planu protekao, sto je za prvi put jako ohrabrujuće, iz razloga da je odziv bio preko 150 učesnika. U pola deset ujutro, nakon pozdravnog govora od strane Nj.E. Ahmeta Halilovića - ambasadora Bosne i Hercegovine u Kraljevini Nizozemskoj, krenula je marševska kolona čvrstim korakom.



10

Dio marševske kolone od Wasenara do Den Haga

Maršu su se pridružile starije osobe, omladina pa i mala djeca. Čak i hronični bolesnici su sudjelovali. Iako je kolona bila raznolika svi učesnici su težili istom cilju: sjećanje i ne zaboravljanje onih koji više nisu tu i sjećanje na našu zemlju - Bosnu i Hercegovinu.

Fotografije žrtava nad kojima je izvršen genocid 11. jula 1995. u Srebrenici



11

Učesnici marša na Het Pleinu u bijelim majicama “Nikad ne zaboravi Srebrenicu”

Glavni inspirator pokroviteljstva marša je mlada novinarka Mersiha Ćuk

U toku marša su na raznim mjestima održani kratki govori, kod Spomenika otporu u Drugom svijestkom ratu, zatvora za ratne zločince u Scheveningenu i Tribunala za ratne zločine u



12

bivšoj Jugoslaviji. U toku marša više puta je pitano: “Ima li umora?” Ali sa svih strana, čuo se isti odgovor: “Nema kad je u pitanju naša Bosna i Hercegovina.” To su zajedničke misli koje su mnogo bitne za uspiješan marš i komemoraciju. A još bitnije za nastavak sjećanja i rada u narednim godinama za zemlju naših pradjedova, današnje generacije i budućnosti mladih. Lične razlike treba ostaviti na stranu kad je ‘Ona’ u pitanju. Jedna je Bosna i Hercegovina, jedna je bila i jedna će biti sve dok je nazivamo zajedničkim glasom ‘našom’.

HRVATSKA JE IZVRŠILA AGRESIJU NA BOSNU I HERCEGOVINU

Objavljeno: 29. Maja 2013.

Zločinci su dobili sljedeće kazne: Prlić 25, Stojić, Praljak i Petković po 20, Ćorić 16, Pušić 10 godina zatvora

Institut za istraživanje genocida Kanada (IRGK), Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), i Bosansko-americki Institut za Genocid i Edukaciju (BAGI) pozdravljaju presudu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) kojom je osudio šestoricu bivših čelnika samoprozvane “Herceg-Bosne” za zločine nad bošnjačkim stanovništvom, te je utvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Cilj udruženog zločinačkog poduhvata je bio da se politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova Bosne i Hercegovine koji su proglašeni “Herceg-Bosnom”, te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj, ili da se proglase državom unutar Bosne i Hercegovine (po uzoru na Republiku Srpsku}.



13

Posebno je važno što je Sudsko vijeće Haškog tribunala presudilo da je sukob Hrvatskog Vijeća Obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine bio međudržavni sukob – agresija na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, te da su šestorica visokih funkcionera nekadašnje takozvane “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” i članovi državnog i vojnog vrha Hrvatske bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Karikaturista Šukrija Meholjić na svojim radovima zorno pokazuje da je osim Srbije i Crne Gore i Hrvatska bila agresor na BiH, što potvrđuje najnovija prvostepena presuda Haškog tribunala u predmetu "Prlić i ostali"

Tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik “Herceg-Bosne” Mate Boban odlučili su da je za uspostavljanje “Herceg-Bosne” neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva. Zločini nad bošnjačkim stanovništvom su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata. Vijeće je presudilo da su predsjednik Tuđman, prvi oficir Vojske Hrvatske Janko Bobetko i ministar odbrane Gojko Šušak, te šestorica funkcionera “Herceg Bosne” – strukture Hrvatskog vijeća odbrane koristili za različite aspekte udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem stvaranja takozvane Hrvatske Republike Herceg Bosna. Smatramo da je ova presuda važan korak ka istini o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovini, agresiji koja je pored Srbije i Crne Gore provedena i od Hrvatske. Istovremeno ova presuda je važna i za istinu o zločinima nad građanima Bosne i Hercegovine. Na kraju presuda je doprinos pravdi za žrtve zločina agresije na Bosnu i Hercegovini i zločina nad njenim građanima.



14

Emir Ramić, Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada Hamdija Čustović, Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike Sanja Seferović-Drnovšek, Direktor Bosansko američkog instituta za genocid i edukaciju

DVIJE DECENIJE HAŠKOG TRIBUNALA

DW Komentari i analize 25.05.2013.

Kad je 25. maja 1993. godine osnovan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, teško da je bilo

onih koji su predviđali da će privođenja i suđenja optuženih za teške ratne zločine potrajati dvije

decenije.

Misija tribunala, međutim, još nije završena, iako su se sve osobe protiv kojih je podignuta optužnica

našle pred licem međunarodne pravde.

Izrečene su presude 134 optuženih, 24 čekaju izricanje prvostepene presude ili odluku žalbenog vijeća,

a posljednjoj trojici - Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću - upravo se sudi. Da bi se

okončalo tih 27 preostalih postupaka biće potrebno još nekoliko godina rada Haškog tribunala.



15

Sud je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid

Taj bilans na prvi pogled nije impresivan. Međutim, valja imati na umu da je tužilaštvo Haškog tribunala

usredotočilo svoje istrage i podizalo optužnice uglavnom protiv najodgovornijih za izbijanje ratova i

međunacionalnih sukoba, u kojima su počinjena masovna ubistva i progoni, mučenja u logorima,

silovanja, porobljavanja i druga nasilja. Zato su podignute optužnice i u sudnice dovedeni šefovi država

i vlada, najviše vojne ličnosti, ministri i drugi visoki, politički, vojni i policijski funkcioneri u Srbiji,

Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu.

Među onima koji su već osuđeni i protiv kojih se još vodi postupak, prema zvaničnim podacima Haškog

tribunala, najviše je Srba, ali, kako se dalje navodi, "osuđujuće presude su izrečene Hrvatima,

Bošnjacima i kosovskim Albancima za zločine počinjene protiv Srba i pripadnika drugih nacionalnosti

(...) pošto su sve strane u sukobima počinile zločine".

Meta oštrih kritika

Uslijed tih okolnosti Tribunal je gotovo svih 20 godina svog postojanja bio meta oštrih kritika i teških

optužbi za pristranost i podložnost političkim pritiscima. Mora se priznati da su i za distanciranog

posmatrača neke od odluka sudija žalbenog vijeća - posebno serija oslobađajućih presuda

nakon prvostepenih osuda na višegodišnje kazne - izazivale, najblaže rečeno, iznenađenje i

skepsu.

Uprkos svim kontroverzama i nezadovoljstvima, ne može se osporiti da je Haški tribunal dvije decenije

bio institucija od ogromnog i višestrukog značaja. Bez njega ne bi bilo prikupljeno toliko materijalnih



16

podataka o ratovima na tlu bivše Jugoslavije, niko od najodgovornijih aktera rata ne bi bio izveden pred

lice pravde, ne bi bilo utvrđeno niz neospornih činjenica.

U Haškom tribunalu je najviše Srba

U svojoj dvadesetogodišnjoj istoriji Tribunal je doprinio da se suočimo sa nedavnom prošlošću,

omogućio je žrtvama da se iskažu pred licem svjetske javnosti, da se u nizu presuda postigne pravda,

da ne dopusti da se zločini poriču ili umanjuju, i da se u istoriju međunarodnog prava i istoriju

Evrope ubilježi da je na tlu bivše Jugoslavije - u Srebrenici u julu 1992. godine - "van svake

razumne sumnje" počinjen genocid.

Neosporan istorijski značaj

Dokazi o tome nalaze se u arhivi Haškog tribunala i biće na raspolaganju svima kojima je do istorijske

istine stalo. Za dvadeset godina postojanja, službe tribunala su sabrale, obradile i arhivirale devet

miliona dokumenata, koji će, uz transkripte i video zapise svih suđenja, u godinama i decenijama koje

dolaze biti od neprocjenjivog značaja za dalja bespoštedna suočavanja sa prošlošću i utvrđivanje

činjenica u pisanju istorije ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Da bi se objektivno počela pisati takva istorija biće neophodna prilična vremenska distanca. Vremenska

distanca biće potrebna i za realnu, pravednu i naučno zasnovanu ocjenu onog što je postigao Haški

tribunal. O dvadesetogodišnjici njegovog postojanja pošteno je reći da, uz sve što bi mu se moglo

prebaciti, njegova uloga i značaj su istorijski i međunarodnopravno neosporni i od epohalnog značaja.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić



17

EVROPSKI SUD U STRAZBURU ODBACIO ŽALBU MAJKI SREBRENICE

Evropski sud za ljudska prava potvrdio odluku Vrhovnog suda Holandije da UN i Holandija

uživaju puni imunitet nakon genocida u Srebrenici

27. juni 2013.

Majke enklava Srebrenica i Zepa uložile su žalbu Sudu pravde u Strazburu nakon što je Vrhovni sud Holandije odbacio njihovu tužbu. Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je odbacio žalbu Udruzenja Majki Srebrenice preživjelih u genocidu 1995, koje su tražile ukidanje odluke holandskog suda kojom je potvrđen imunitet Ujedinjenih nacija (UN).

Majke Srebrenice, predstavnice više od 6.000 preživjelih i članova porodica žrtava genocida, godinama traže da se sudi UN i državi Holandiji zbog činjenice da nisu učinili ništa da zaštite Srebrenicu, koja je u vrijeme pada u julu 1995. imala status zaštićene enklave.

Enklava Srebrenica je bila je pod zastitom UN, kada su je 11. jula 1995. zauzele srpske snage pod komandom generala Ratka Mladića i pocinile genocide nad Bosnjacima.

Nakon pada enklave pobijeno je više od 8.000 dječaka, mladića i odraslih muškaraca, uglavnom Bošnjaka, što je najteži masakr počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Majke Srebrenice uložile su žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu 11. oktobra 2012. nakon što je Vrhovni sud Holandije odbacio njihovu tužbu 13. aprila 2012., pozivajuci se na puni imunitet od sudskog gonjenja zagarantovan UN, a time i vojnicima koji djeluju pod zastavom ove svjetske organizacije.



18

Ova sudska odluka je bila predmet žalbe Udruzenja Majki Srebrenice jer narušava osnovno pravo pristupa sudu i pravo na djelotvorne pravne lijekove, garantirane članom 6. i članom 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima - navedeno je iz Advokatskog ureda Van Diepen Van der Kroef iz Holandije "Majke Srebrenice" smatraju da je puni imunitet UN-a narušavanje osnovnih ljudskih prava. Medjutim, u jednoglasnoj presudi sudije Evropskog suda za ljudska prava navele su da žalba ne može biti usvojena jer je "davanje imuniteta UN-u služilo legitimnom cilju". Žalba na ovu odluku nije moguća. Sudije su navele da bi dozvoljavanje nacionalnim sudovima da imaju jurisdikciju nad operacijama UN-a omogućilo državama "da se miješaju u ključnu misiju UN-a da obezbijedi međunarodni mir i sigurnost".

Osim toga, sud je zaključio da UN, uprkos svojoj obavezi prema međunarodnom pravu od 1946., nije uspio pružiti alternativne pravne lijekove, ali da Holandija ne treba odgovarati za ovaj neuspjeh pružajući pristup nacionalnom pravnom postupku - navedeno je u saopstenju. Šokirajuće je da Evropski sud za ljudska prava namjerno izbjegava korištenje termina "genocid" iako su Međunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju (ICTY) i Medjunarodni sud pravde (ICJ) u Den Hagu, utvrdili da su događaji u Srebrenici bili genocid.

Izvor: agencije

“Hun verhaal, uw verhaal, het verhaal van de grootste genocide in Europa na de Tweede Wereldoorlog en van de nasleep daarvan. Het gaat ons allen aan, toch?”

ZLOČIN PRED TRIBUNALOM – PRIJEDOR

Petar Finci govori i detaljima snimanja dokumentarca

Zločin pred Tribunalom - Prijedor



19

Projekcija dokumentarnog filma Zlocin pred Tribunalom: Prijedor, koji je u produkciji Outreach programa Tribunala za bivšu Jugoslaviju objavljen u aprilu ove godine, upriličena je 23. maja 2013. godine u zgradi Tribunala, a nakon nje je održana panel diskusija. Projekciji su pored ostalih prisustvovali i ambasador BiH u Holandiji Ahmet Halilovic i oficir za vezu BiH pri Tuzilastvu Medjunardnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju (MKSJ) gospodin Amir Ahmic. Outreach program Međunarodnog suda uspješno je okončao drugi krug prezentacija u srednjim školama u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj, kojim je obuhvaćeno više od 900 učenika iz 26 srednjih škola.

Ukupno 568 učenika iz 16 srednjih škola u BiH, i 358 učenika iz 10 srednjih škola u Hrvatskoj učestvovalo je u projektu. Prezentacije su održane u nekim od zajednica koje su najviše pogođene sukobima, uključujući Sarajevo, Sanski Most, Brčko i Bijeljinu u BiH, te Knin, Gospić i Vukovar u Hrvatskoj. Predavanja su takođe organizovana za studente univerziteta, i do sada je održano 13 prezentacija za oko 700 studenata univerziteta širom bivše Jugoslavije

Outreach program okončao prezentacije

u srednjim školama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj

Učenici su upoznati s radom Međunarodnog suda, njegovim rezultatima, činjeničnim zaključcima u odabranim predmetima i doprinosu razvoju sudske prakse u vezi s ratnim zločinima. Prezentacije su potaknule živu debatu među učenicima i ohrabrile ih da kritički razmišljaju o pitanjima pravosuđa u periodu tranzicije koja će obilježiti njihov region još dugi niz godina.

Kako se MKSJ približava okončanju svog mandata, Outreach program intenzivira napore da informacije o radu Međunarodnog suda učini pristupačnijim lokalnim zajednicama. Na taj način Outreach program nastoji da promoviše razumijevanje rada Međunarodnog suda i učvrsti njegovo naslijeđe u regionu bivše Jugoslavije.

Outreach program uživa kontinuiranu podršku Evropske unije, a njegov rad s mladima velikodušno podržava Vlada Finske.

D. Kuric



20

LOKLANE VLASTI U PRIJEDORU ZAKAZALE

OBJAVLJENO: 25.05.2013. 14:36 | AUTOR: ONASA

Logorašima zabranjeno obilježavanje godišnjice osnivanja "Trnopolja" Preživjeli logoraši i porodice stradalih planirali su sutra, 26.maja na prostoru nekadašnjeg logora Trnopolje obilježiti 21 godinu od njegovog formiranja, međutim, to im je onemogućeno "jer za to nisu dobili saglasnost nadležnih organa". O: ARHIVA "Ispoštovali smo zakonske odredbe i u utorak 22. maja dostavili Stanici javne bezbjednost Prijedor zahtijev za odobrenje organizovanja skupa, ali smo dobili odgovor da saglasnost daje gradska administracija, pošto je vlasnik prostora grad Prijedor. Od njih smo juče u 15.45 sati, dakle poslije završetka radnog vremena (15.30), pismeno informisani da nisu nadležne o ovom pitanju.

Pošto je danas neradni dan nismo u mogućnoti da ispoštujemo zakonske odredbe i ponovo uputimo zahtijev za odobrenjem za održavanje skupa ,ali i da jesmo, nije nam jasno kome bi trebali da se obratimo, tako da ćemo danas putem javnih medija obavjestiti naše članove i porodice stradalih o otkazivanju skupa, " rekao je Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor 92“, koje je sa Udruženjem logoraša "Kozarac“ planiralo organizovati skup. Dodao je da je ovaj slučaj pokazao da su njihova nadanja da je vlast ovog grada davanjem saglasnosti da se 23. maja postavi instalacija na glavnom gradskom trgu kojom bi se obilježilo stradanja 256 žena i deset djevojčica u proteklom ratu, krenula drugim pravcem, bila neralna. Logor “kao i logori smrti“ Omarska i Keraterm formirani su 26.maja 1992. godine odlukom Kriznog štaba Opštine Prijedor.



21

Njegovi prvi zatočenici bili su žitelji nesrpske nacionalnosti sa područja kozaračke regije, potom su u njega dovođeno i mještani iz drugih prijedorskih naselja sa bošnjačkom i hrvatskom većinom, kao i gradsko stanovništvo. Prema podacima Haškog tribunala kroz njega je prošlo 23 hiljade lica i za razliku od logora u Keratermu i Omarskoj, gdje su uglavnom bili zatočeni muškarci, u Trnopolju su bila zatočena i djeca. Po brutalnosti ostao je u sjeni druga dva logora, ali su i u njemu primjenjivane neviđene torture nad zatočenicima i vršena pojedinačna njihova ubistva, ali do sada za to niko nije procesuiran. Iz ovog logora u avgustu 1992. godine izvedeno je blizu 200 logoraša koji su ubijeni na Korićanskim stijenama. SAOPŠTENJE ZA JAVNOST (Isključivo za medije. Nije zvaničan dokument.)

Hag, 30. maj 2013. MS/MOW/PR1567t

Jovica Stanišić i Franko Simatović oslobođeni svih optužbi

Pretresno veće je danas većinom glasova, uz protivno mišljenje sudije Picard, oslobodilo svih optužbi Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivšeg načelnika Službe državne bezbednosti Srbije i bivšeg radnika Službe državne bezbednosti Srbije. Pretresno veće je naložilo da se odmah puste na slobodu.

Njih dvojica su se teretili za usmeravanje, organizovanje, opremanje, obučavanje, naoružavanje i finansiranje jedinica Službe državne bezbednosti Srbije koje su ubijale, progonile i deportovale civile Hrvate, bosanske Muslimane, bosanske Hrvate i druge nesrbe iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske od 1991.do 1995. godine.

Tužilaštvo je tvrdilo da su njih dvojica učesnici udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj prisilno trajno uklanjanje većine nesrpskog stanovništva sa velikih područja u SAO Krajini i SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu u Hrvatskoj i opštinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most, Zvornik i Trnovo u BiH. Stanišić i Simatović su dodatno bili optuženi da su planirali, naredili ili na druge načine pomagali i podržavali zločine koje su počinile specijalne jedinice.

Veće je danas ustanovilo da su te jedinice počinile zločine deportacije, prisilnog premeštanja i ubistva na brojnim lokacijama u te dve države i da ti zločini predstavljaju progon kao zločin protiv čovečnosti.

Međutim, Veće je utvrdilo da Stanišić i Simatović ne mogu biti krivično odgovorni za te zločine. Nakon analize dokaza, većina članova Veća, uz protivno mišljenje sudije Picard, nije moglo da utvrdi da su optuženi posedovali nameru da se ostvari zajednički zločinački cilj udruženog zločinačkog poduhvata. Veće je takođe zaključilo da nije dokazano van razumne sumnje da su Stanišić ili Simatović planirali ili naredili te zločine. U vezi s navodima o pomaganju i podržavanju, većina članova Veća je utvrdila, uz protivno mišljenje sudije Picard, da su u prilikama kada su dvojica optuženih pružali podršku specijalnim jedinicama, ta podrška nije bila konkretno usmerena ka počinjenju tih zločina.



22

Prvobitna optužnica protiv Stanišića i Simatovića podignuta je 1. maja 2003. godine. Obojicu optuženih su srpske vlasti uhapsile 13. marta 2003. Simatović je prebačen u pritvor MKSJ-a 30. maja 2003, a Stanišić 11. juna 2003. Stanišić i Simatović su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice tokom prvih stupanja pred sud koja su održana 2. juna 2003, odnosno 13. juna 2003.

Početak suđenja je prvobitno zakazan za 28. februar 2008. Međutim, zbog zdravstvenog stanja Jovice Stanišića početak suđenja je odlagan u više navrata. Suđenje je ponovo počelo 9. juna 2009. Tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza 5. aprila 2011. nakon što je pozvalo 97 svedoka. Odbrana je počela izvođenje svojih dokaza 15. juna 2011, i zvanično završila 17. septembra 2012. Stanišićeva odbrana je pozvala 21 svedoka, dok je njih 15 svedočilo u Simatovićevu odbranu. Skoro 5.000 dokaznih predmeta zavedeno je u spis. Iznošenje završnih reči je održano od 29. do 31. januara 2013.

Od svog osnivanja Međunarodni sud je podigao optužnice za ozbiljne povrede humanitarnog prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine protiv 161 lica. Okončani su postupci protiv 136 lica. Trenutno su u toku postupci protiv 25 optuženih.

PROTEST HAŠKOM TRIBUNALU

Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine je poslala protestno pismo Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu (ICTY) povodom presude kojom su bivši šefovi Službe državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović oslobođeni svake odgovornosti za zločine za koje su optuženi . Haškom Tribunalu je upućen takođe zahtjev da Apelaciono viječe suda preispita i preinaći odluku. Stranka dijaspore BiH podržava odluku glavnog tužioca Haškog tribunala Serge Brammertz da podnese žalbu na ovu presudu. Na suđenju okrivljenima su iznijeti nepobitni dokazi kojima je utvrđeno da su optuženi planirali, organizovali i financirali razne srpske vojne i paravojne jedinice koje su operisale na području Bosne i Hercegovine te ubijale i etnički očistile nesrpsko stanovnistvo. Ova kontradiktorna presuda je grubo narušila ugled ICTY prouzrokovavši političke špekulacije gdje se prepostavlja da su okrivljeni "pomilovani" pod pritiskom vojnih establišmenta nekih utjecajnih zemalja. Takođe se postavljaju opravdana pitanja zašto ICTYu mjenja pravila i principe pravne doktrine koja su u dubokoj kontradiktornosti sa odlukama Ninberškog suda za ratne zločine iz drugog svjetskog rata. Ovakvim odlukama se potkopava princip poštivanje međunarodnog humanitarnog prava jer se visoko-rangirani funkcioneri odgovorni za planiranje, organizovanje i izvršenje ratnih zločina oslobađaju svake odgovornosti. Stranka dijaspore BiH izražava svoju bojaznost da će ovakva presuda ukoliko bude pravosnažna dovesti u pitanje kvalitet i legitimnost presuda Haškog Tribunala i umanjiti sposobnost suda da obezbijedi pravdu za žrtve rata u sukobima u bivšoj Jugoslaviji . Predsjedništvo Stranke dijaspore Bosne i Hercegovine (SD BiH) http://www.strankadijaspore.com <http://www.strankadijaspore.com/> https://www.facebook.com/stranka.dijaspore?ref=tn_tnmn



23

Domovina te zove - "Prvi mart"!

Poštovani/a,

U oktobru 2014. godine, Bosna i Hercegovina će opet na referendum. Njeni građani i građanke će opet preuzeti odgovornost za generacije koje dolaze.

Mi od tebe ne tražimo ništa za nas, ali tražimo da uradiš sve za sebe. Pozivamo te da se registriraš za Opće izbore 2014. godine i glasaš za općinu svog prijeratnog prebivališta, po modelu koji smo već uspješno primijenili na lokalnim izborima u Srebrenici ove godine. Pozivamo te, jer slutimo da je ovo možda posljednja prilika.

Ako se odnosi snaga u našoj zemlji ne promijene, do 2018. godine će se povratak izbjeglica proglasiti završenim procesom, prava dijaspore će šapatom nestati, a sela i gradovi iz kojih smo protjerani zauvijek će ostati u rukama onih koji bi željeli da nas nema. Već se danas u entitetu Republika Srpska donose zakoni kojima je cilj opteretiti povratnike, oduzeti imovinu izbjeglicama, te zatrti u korijenu svaku nadu da će u ovom entitetu ikad više biti države Bosne i Hercegovine.

Mi smo odlučili stati u kraj tome i okupiti sve patriotske snage, te krenuti u još jednu borbu. Ako se ne ujedinimo oko najmanjeg zajedničkog sadržioca svih nas – opstanka države, suočit ćemo se nastavkom propadanja do konačnog nestanka.

Sada je došao i tvoj red. Za sve one kojih nema, za sve one koji će tek doći. Za tvoj grumen zemlje, jer ovo je zemlja kojoj se vraćamo. Domovina te zove, dolazi dan kada ćeš svojim glasom moći promijeniti tok historije. Nemoj propustiti tu priliku. Sve što treba da uradiš jeste da glasaš.

Pokreni svoju zajednicu, daj svoj doprinos, registriraj se za Opće izbore 2014. godine, saznaj sve na web-stranici www.prvimart.ba. Za pravnu i administrativnu pomoć i objašnjenja procesa registracije javite se na [email protected]

Javi se, u moru glasova, potreban je svaki. Domovina te zove. Tvoj glas, tvoja zemlja.

Iskreno,

Emir Suljagić



24

Čestitka KBSA povodom 15. aprila – Dana Armije

Republike Bosne i Hercegovine

April 13, 2013

15. aprila 1992. godine, stvorena je Armija Republike Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu velikosrpsku politiku definiranu memorandumom SANU-a, i agresiju na suverenu, medjunarodno priznatu, Republiku B i H koja je kulminirala genocidom nad Bošnjačkim narodom, možemo zaključiti da je stvaranje Armije R B i H jedan od najkrupnijih elemenata u cijeloj historiji Republike BiH. Da Armija BiH nije stvorena sa sigurnošću možemo reći da danas ne bi postojala ni Bosna i Hercegovina. Njen autohtoni narod, Bošnjaci do danas bi bili pobijeni na stratistima i u logorima, bili bi raseljeni i asimilirani, bili bismo nepoželjni u svojoj domovini, samim tim bi nestali. Armija Republike BiH priča je o znanim i neznanim junacima, o hiljadama heroja širom Bosne i Hercegovine, o našim šehidima, palim borcima, o našim invalidima, i svima onima koji su utkali dio sebe u opstanak i naše pravo da živimo u našoj nam jedinoj domovini Bosni i Hercegovini. Nastanak Armije Bosne i Hercegovine i odbrana Bosne i Hercegovine od strane Srpsko-Crnogorskog agresora je priča koja se mora pričati svaki dan i na svakom mjestu a ne samo na godišnjicu, jer to je priča koja živi sa nama i koja je dio nas. To je priča koja treba da bude znana svim našim potomcima i koja treba biti prenosena s koljena na koljeno. Poznavajući hostoriju, apetite i namjere naših komšija za našim nestankom, historija će se ponoviti a mi trebamo biti spremni. Svim pripadnicima Armije Bosne i Hercegovine, porodicama šehida i poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima i veteranima, upućujemo iskrene čestitke povodom 21. godišnjice od formiranja naše Armije Republike Bosne i Hercegovine. UO KBSA

www.bihplatform.nl


Pise: Mujo Midžić

UPRAVNI ODBOR PLATFORME Clanovi Upravnog odbora Platformerazmatrali su vise vaznih pitanja vezanihdijelu sjednice razgovarali su sa rukovodiocimaUtreht “Art .1 Mdden Nederland “. upoznali su prisutne o radu ove organizacijei krovne organizacije Platforme BiHborba protiv diskriminacije. Diskriminacije ima, definitivno je utvrdjenokanalisu ka institucijama sistema. unaprijedila borba protiv razlicitih oblika U drugom dijelu sjednice Upravnogpredhodnom periodu, dok je posebnupodnijela blagajnica Suada Pasic. vrlo los, a i zakljucak sa Skupstineclanarinu se nedosljedno sprovodiimaju u blagajnickim knjigama, zakljuceno Sefkija Hadziarapovic, u svojstvu clanapodnio je izvjestaj o ovogodisnjim odvija prema utvrdjenom planu i programimaaktivnosti, rekao je Hadziarapovic Odluceno je da se ove godine i delegacijaobiljezje u Potocarima. Na celu delegacijedugogodisnja aktivna clanica BiH dijaspore Ovoga 11. jula, po prvi put, bice organizovanUpravnog odbora svestrano podrzali Dr.Serdijarevic je upoznao prisutneBiH. Jedan skup bice sa zainteresovanimmogucnostima saradnje sa tamosnjim

GOUDA 14

List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

PLATFORME RADI NA PRIPREMI IZBORNE SKUP

Platforme BiH na celu sa dr.Ervinom Serdijarevicem polovinomvezanih za aktuelna zbivanja u dijaspori BiH u Holandijirukovodiocima udruzenja za borbu protiv diskriminacije“. Direktorica Mieke Janssen i strucni saradnik Mirsada

organizacije i mogucnostima da se i BiH dijasporaBiH, ukljuci u neke zajednicke programe kojima bi

utvrdjeno, i treba naci samo nacina da se njeni oblici. Medju BiH dijasporom sigurno ima iskustava kojimaoblika diskriminacije.

Upravnog odbora podnijeto je vise izvjestaja o djelovanjuposebnu paznju pobudio izvjestaj o finansijskom poslovanju

. Sto se tice finansija i dalje je stanje nestabilno. Skupstine Platforme od prosle godine da udruzenja uplacuju

sprovodi. Svi dogovori i odluke u vezi finansiranja svoje zakljuceno je ovom povodom.

clana Odbora za obiljezavanje genocida u Srebrnici pripremama za obiljezavanje ovog datuma u Den

programima organizacija koji su vec tradicionalni .

delegacija Platforme BiH pridruzi polaganju vijencadelegacije bice Suada Pasic, clan Upravnog odbora

dijaspore u Holandiji.

organizovan mars u Den Haag, dug 11 kilometarapodrzali, ocekujuci odziv velikog broja ucesnika.

prisutne da su u toku pripreme za odrzavanje dva skupazainteresovanim poslovnim ljudima za odlazak u BiH gdje

tamosnjim privrednim subjektima, drugi skup bi se odnosio

4 JULI 2013.

List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

25

SKUPŠTINE

polovinom aprila Holandiji. U prvom

diskriminacije provincije Mirsada Palalic

dijaspora, preko udruzenja bi se pospjesila

oblici prepoznaju i kojima bi se

djelovanju Platforme BiH u poslovanju koji je

. Priliv sredstava je uplacuju godisnju

tragove treba da

Srebrnici -11. jula, Den Hagu. Sve se

tradicionalni realizatori ovih

vijenca na spomen odbora Platforme i

kilometara, sto su clanovi

skupa u ambasadi gdje bi se govorilo o odnosio na



26

predstoojeci popis u BiH. O popisu su mnoge odluke u parlamentu BiH vec donijete, ali ce se bar o njima dijaspora i njeno rukovodstvo detaljnije upoznati ako vec nisu mogli utjecati na odlucivanje o istim . Donijeta je i odluka da se izborna Skupstina Platforme BiH odrzi u oktobru i u tom kontekstu clanovi Upravnog odbora govorili su i o mogucim kadrovskim rjesenjima za organe i tijela Platforme. Vecini sadasnjih clanova Upravnog odbora istice mandat pa treba predloziti adekvatne nasljednike. Zakljuceno je, kao i nekoliko puta ranije, da se mora obaviti razgovor izmedju predsjednika Platforme BiH i rukovodioca BH Biznis kluba, kao i organizacije Mladih BiH, kako bi se razrjesio problem privremenog prekida odnosa na ovim relacijama. Ova udruzenja su bila vodeca u okviru Platforme BiH i zaista je neshvatljivo da je ta komunikacija dosla u pitanje. Razlozi zasto je to tako jos uvijek ne dolaze do svih zainteresovanih, pa je time i neophodnije da se do izborne Skupstine Platforme postojeci problemi rasprave i da se ponude adekvatni prijedlozi rjesenja.

INTERVJU S RAZLOGOM: ISPOD PALMI U SRED AMSTERDAMA Utorak, 19. 02. 2013. Svijet je pun humanih i zanimljivih, ali malo se o njima govorii piše. Naslovnice, TV dnevnike, portale...krase mafioze, ubice, psihopatološki slučajevi...Kao da svijet prosto vapi za hororom, za crnimhronikama, za najcrnjim proročanstvima. Oni, drugi, iskreniji, humaniji, požrtvovaniji pojave se i nestanu u svojoj dobroti i plemenitosti. Jedna od takvih je i Bratunčanka s adresom uHolandiji: Suada Pašić. Ko zna je l' baš ona bila inspiracija čuvenoj pjesmi Plavog orkestra: Suada... Nakon pjesničke večeri, u Amsterdamu, razgovarao sam sa Suadom o svemu i svačemu, a ponajviše o njenom angažmanu u bezbroj organizacija koje svojim postojanjem potvrđuju tezu da je Bosne bilo, ima i da će ostati u humanim spomenicima koji dobri insani podižu sami sebi za vrijeme svog trajanja. Razgovorao: Halil Džananović



27

BHMagazin: Bilo bi zanimljivo i inspirativno za daljnu priču da, odmah na početku, kažeš, odnosno kratkosumiraš pretekli period i tvoj angažman u njemu. Konkretno, jesi li zadovoljna kad zaviriš u uspomene, sjetiš se događaja, anegdota, specijalnih plaketa, priznanja... Suada Pašić: Naravno da sam zadovljna. BHM: S obzirom da su sve aktivnosti koje si do sad uspješno, s lahkoćom i punim srcem-rekao bih- odradila teda su ti aktiviteti zhtijevali maksimalnu posvećenost, vrijeme pa i vlastita materijalna sredstva...Šta je to što temotivisalo i, na neki način, nosilo? Suada Pašić: Najvećim dijelom borba za istinom. Socijalni život je jako važan. BHM: BH Udruženje ''Guber,'' sa sjedištem u Roterdamu je, za vrijeme tvog rukovođenja, proglašeno za jednood najuspješnijih Bh. Udruženja(!) u Holandiji. Gdje je ''Guber'' danas? Suada Pašić: Te 2008.godine. , Zavičajni klub ''Guber'' u Roterdamu radio je na Generalnom planu za našegrađane koji su dobili permanentan (stalan) boravak u Holandiji. I dalje sam predsjednik tog Zavičajnog kluba, ali imamo jako malo članova. Nekoliko puta sam javno pozivala naše građane-dobrovoljce sa područja Roterdam danam se priključe. Ali, to pitanje je još uvijek otvoreno. BHM: Poznato je da si najuspješniji blagajnik BiH Platforme u Holandiji i da si se uvijek, na svoj maštovito duhovitnačin, snalazila da se za razne aktivnosti obezbijede materijalna sredstva, donacije, dobrovoljni prilozi...imaš limožda povodom pronalaska donatora kakvu zanimljivu anegdotu. Nešto, pomalo komično, što čovjeka razgalikad mu je najteže. Suada Pašić: Pa ima: Kad se 12.marta- 2011. , održavao Dan državnosti (BiH) bilo nam je potrebno 150. eurada pokrijemo troškove jednog gosta-učesnika u programu. Tu veče sam se, prvi put, lično upoznala sadonatorom S.M. i pitala ga kako bi nam mogao pomoći sa nekom pristojnom donacijom? On me je upitao ''kolikoVam treba?''- pa, samo, 150. eura-kazala sam. On je blagodušno ponudio, donira duplu sumu tj. 300. eura. Narvno, bila sam presretna što još jednu aktivnost možemo odraditi kako treba. Takvi humanisti i njihova pomoć se nikada ne zaboravljaju! BHM: Vlasnica si knjige koju je napisala holandska spisateljica. Knjiga je posvećena Istoriji Srebreničkih žena, (Srebreničkih majki), a na prvoj stranici te knjige autorka ti se, najiskrenije zahvalila i dopisala: ''Bez tebe, jedandio svega ovog, ne bi bio moguć. Hvala Ti-Suada!'' Suada Pašić: Da, radi se o knjizi ''Ostaviti prazninu iza sebe,'' koju je napisala prof. Selma Leydesdorff. Posveta u toj knjizi je upisana 11. marta. 2008.g. , u Roterdamu.

Zlatni ljiljani iz Suadine baste



28

BHM: Znam da si više puta, samo da sve bude kako valja, u svom stanu spremala hranu i nosila na raznemanifestacije na kojima su osim bh. građana bili i stranci, naši prijatelji...Poznato je, čak šta više, i publikovanokako si jednom donatoru odnijela poseban specijalitet ukrašen, na prvi pogled, biciklom ali veoma ukusnimbiciklom. Suada Pašić: Tačno, to je bilo spontano. Ja sam dr. B. Ibru prvi put upoznala na Klinici Roterdam, jer sam kod njega, kao iskusnog doktora za probleme s venama, započela tretmane. Pošto nam je nedostajalo novčanih sredstava na računu Platforme BiH, kad sam imala drugi tretman, kući sam već napravila sirnicu i zeljanicu, skontala poseban ukras-dekoraciju toga u formi ''bicikla'' od mrkve, paprike, paradajza...To sam sa osmjehom predala dr.B.Ibri i dobila donaciju. Kako u to vrijeme tako i do dan današnjeg, dr. B. Ibro je vječiti humanista, velikog srca, pomogao i pomaže i dalje. BHM: Mi smo već pisali o tvom nedavno otkrivenom talentu koji iskazuješ kroz slikanje, akvarel i ulje na platnu.Poznato je kako si na humanitarnoj večeri, u organizaciji SZDH, prodala jednu sliku, a novac poklonila Fondu tehumanitarne večeri. Imala si i samostalnu izložbu, pozvana si da gostuješ u Beneluxu. Kako ide s bojama? Kakonapreduju boje Bosne moje i tvoje? Suada Pašić: Odlično ide. Super se troše, ponajviše, uljane boje! (Smijeh). BHM: Znači, ako se boje troše da se slike umnožavaju, a to se može posmatrati jedino kao bogatstvo duha i tragovi duše. Interesantno bi bilo da pojasniš od kada sklonost ka slikanju? Te što je važnije (ili najvažnije ) talent ili koncetracija i kakav je osjećaj nakon ukonponovanih boja. Kakav je osjećaj kad se zajedno posmatrate; ti iz pozicije slikarke i slika kao odraz tebe i nekih tvojih, dubljih, unutarnjih čežnji. Može li se slikom ispričati priča? Suada Pašić: Može, može... Počela sam slikati od 2008. godine. , bez ijednog časa slikanja- do sad'. Iako sam već imala prilika da se upišem na kurseve, nekako sam sve odustajala....Ali, ja ću to nazvati skrivena nadarenost (talent). Ni sama nisam bila svjesna, kad sam započela, koliko se toga može, iz dubine duše, prenijeti na platno. Sve što naslikam ili želim naslikati povezuje se sa nečim što želim da dokučim- od prije...Lepršavost, bosonoga kroz okišalo vrijeme, sloboda u prirodi. Uglavnom, nekako spontano moja kreativnost se pojavljuje na platnu. BHM: Slušao sam od onih koji su spoznali moć, miris, odsjaj i dubinu boja, da nakon završene slike već imaju sledeću koja prosto želi na platno. Dakle, uz pomoć boja kista i tvoje ruke, dođe mu nekako da slika rađa sliku. Suada Pašić: Da, to je interesantno, da se i meni to događa. Onog momenta kad napravim (završim) sliku ili kad poželim nešto nacrtati istog trenutka javlja se u meni neka nova ideja koja prosto traži da je smjestim na platno. BHM: Kažu da je slikanje jedna vrsta transa. Posebno stanje. Omamljujuće. Olakšavajuće...je li vrijeme slikanja zaista preporučljivo kao relaksacija duha, kao čitanje sebe iznutra. Suada Pašić: Baš tako je kod mene. Ja, kad crtam prirodu, nekako i sebe nađem tu. Kad crtam ženu, na neki način, vidim sebe u njoj. Sve u svemu, ja se divim onom što sam na platnu nacrtala. Blago meni(!) kroz to, vidim, odnosno osjećam da mogu i dalje nastaviti u istom smijeru-suprotno od praznina svih vrsta. BHM: Može li malo privatnosti, odnosno šta je to što Suadu motiviše da se neumorno kreće kao aktivista, humanista, slikarka... Suada Pašić: Sloboda života, pozitivna razmišljanja, susreti sa dragim osobama... Naravno tu je i familijarna sreća. Odem par puta, tokom godine, u Bosnu, obići svoju mamu, sestru i njene, rodbinu, prijatelje...Imam sina Nihada, snahu Ednu, a oni su sretni roditelji malog Eldina. Hvala Bogu pa imam unuče, kojem poklanjam puno pažnje, mali Eldin me, zaista, nadahnjuje. Djeca su naše blago, blago nani!



29

BHM: Ako se ne varam uključena si i u neke važne projekte koji se direktno odnose na BiH i tamo-dole u našoj domovini sprovode. O kojim projektima je riječ? Suada Pašić: Početkom prošle godine, sa poznanikom Muharemom Beganovićem, koji živi u Americi, kontaktirajući na fb, došli smo do ideje da radimo ''Park Srebrenica,'' u Sapni. Ideja Parka je njegova, a izbor lokacije moja. Onda smo otvorili stranicu na fb. i priključili nove saradnike. Konkretno, imamo Tim saradnika, u Tuzli, gdje smo zajedno bili i to kod Općinskog načelnika-Sapna, i obišli teren lokacije na kom želimo realizovati Park. Za par mjeseci očekujemo definitivan stav Općine kako bi započeli sadnju 8.372 drveta. Drveće će simbolizirati broj naših šehida. Ujedno, da, na osnovu tog projekta, doprinesemo održavanju ECO ciste prirode. Ali, o ovom projektu ćemo drugom prilikom s konkretnim detaljima.

BHM: Hvala na ugodnom eglenu, druženju i hvala na posredovanju tokom kog sam, zahvaljujući tebi, upoznao poetesu koja tek dolazi: Zekiru Kiru Ahmić. Zapravo, hvala vam što postojite jer, osim onih podrinjskih vrlina, vas dvije krase najfinije vibracije nebeske ljepote i nepresušne čežnje za boljim svijetom-općenito. Suada Pašić: Hvala i tebi Halile, blago nama kad smo se našli na ovom svijetu. Nema ništa bolje od iskrenog prijateljstva i čestitog razgovora. Ja sam sretna što smo ja i Zekira-Kira, od kada smo se srele u AZC-u (Azil centar za izbjeglice ) u Den Bošu pa do dan danas nerazdvojne. Telefonski kontakti su česti, a susreti kad stignemo. Mada se, prije rata, iako obje iz Bratunca, nismo znale. A tebe, naprimjer, nikad nisam srela u Bratuncu, ali zato smo se u istoj toj Kasarni (izbjegličkoj) upoznali i hvala Bogu, evo, kontakt traje. Sretna sam tokom naših susreta. BHMagazin



30

NOVI ZAKON O REEMIGRACIJI

Roterdam, 21. maja 2013.

Emira Wijdens-Šehovic u svom birou NMI na VI spratu

roterdamskog poslovnog kompleksa “Engels” U Parlamentu Nizozemske (Tweede Kamer) je 29. januara 2013. usvojen novi Zakon o Reemigraciji koji stupa na snagu od 1. januara 2014. Do tog datuma vazi stari zakon. Da bi se novi zakon poceo primijenjivati treba ga usvojiti i Senat (Eerste Kamer). O novom Zakonu o reemigraciji razgovarali smo 21. maja sa gospodjom Emirom Wijdens Šehovic, dugogodisnjim strucnim savjetnikom (od 1998.) Nizozemskog instituta za migracije (NMI) koji ima svoj odjel u Trgovackom i kongresnom centru “Engels” u Roterdamu (Groothandelsgebouw, Conradstraat 18). Razgovarao: Dzevad Kuric Nasa Bosna (NB): Koju ulogu i znacaj ima NMI za gradjane BiH u Nizozemskoj? Emira Wijdens-Sehovic: NMI je mjesto gdje se svako moze obratiti za sva pitanja dobrovoljnog povratka u zemlju porijekla (Bosnu i Hercegovinu), kao sto su socijalna sigurnost, prava stranaca, re-integracija djece te izvozna i uvozna prava. Vazno je da sva pitanja i eventualne nejasnoce u vezi reemigracije zainteresovani gradjani BiH mogu da razjasne na svom jeziku. NB: Kada je “usvojen” novi zakon o reemigraciji i koje su najvaznije promjene u odnosu na stari ali jos vazeci zakon? Emira Wijdens-Šehovic: U Parlamentu Nizozemske je 29. januara 2013. usvojen novi Zakon o Reemigraciji koji treba da stupi na snagu od 1. januara 2014. Do tog datuma vazi stari zakon. Da bi se novi zakon poceo primijenjivati treba jos da ga usvoji i Senat (Eerste Kamer). Najvaznije promjene u odnosu na postojeci zakon odnose se na sljedece:

- ukida se novac za put i preselenje, - vazi samo za migrante prve generacije iz zemalja koje se nalaze na listi,



31

- lica koja su se nastanila u Nizozemskoj prije koristenja novog zakona, mogu se koristiti reemigracijom,

- trazilac reemigracije mora najmanje jednu godinu da prima nizozemsko socijalno primanje (do sada 6 mjeseci),

- da zivi legalno u Nizozemskoj najmanje osam godina (do sada 3 godine), - da je stariji od 55 godina (sada 45).

Koristenje ovim novim Zakonom o reemigraciji moguce je do 1. januara 2025. godine. NB: Koliko je ukupno nasih gradjana do sada iskoristilo povoljnosti reemigracije i iz kojih su dijelova BiH? Emira Wijdens-Sehovic: Od 1. aprila 2000. povoljnosti Zakona o reemigraciji (ranije

postojala samo Uredba o reemigraciji) je koristilo oko 1500 ljudi. Do prosle godine je mjesecno koristilo reemigraciju oko 10 pojedinaca/porodica, a sada je taj broj spao na 7. Najveca koncentracija korisnika reemigracije je u Zenici i Tuzli. Ogroman broj ih je veoma zadovoljan. Mnogi isticu da su znali za sve prednosti reemigracije znatno ranije bi je koristili jer ljudi zive opustenije i bez stresa u svom poznatom miljeu. Samo mali broj je nezadovoljan uglavnom zbog specificnih porodicnih ili zdravstvenih okolnosti.

NB: Sta savjetujete nasim gradjanima u ovom prelaznom periodu do stupanja na snagu novog Zakona o reemigraciji?

Emira Wijdens-Šehovic: Savjetujem da se ljudi dobro informisu o mogucnostima, uslovima i posljedicama reemigracije, o svojim pravima i obavezama bez obzira na namjere i konacnu odluku o povratku. Spremna sam doci po pozivu u svako bh. udruznje u Nizozemskoj da informisem o reemigraciji i najnovijim zakonskim izmjenama sve zainteresovane grupe i pojedince. Reemigratie-infoline: (030) 236 42 45 Nasa Bosna

K U L T U R A

IZLOŽBA KARIKATURA ŠUKRIJE MEHOLJIĊA U DEN HAGU Uz prisustvo brojnih zvanica, gradjana BiH i Holandjana u Ambasadi BiH u Den Hagu svecano je otvorena izlozba karikatura poznatog karikaturiste Sukrije Meholjica u nedjelju 30. jula. Izlozba je postavljena dva dana kasnije i u zgradi ProDemos u Den Hagu u kojoj je odrzano vise debata o Srebrenici. Karikaturista Sukrija Meholjic nam je priblizio karikaturu kao drustveni komentar i nacin gledanja i misljenja na sustinska pitanja opstanka naseg covjeka i svijeta - o planetarnom zlocinu Genocida u Srebrenici.



32

Meholjic je nedavno izdao knjigu karikatura o genocidu Srebrenice pod nazivom “Pod zaštitom UN-a”. On je odlucio ne da napise nego da nacrta knjigu o Genocidu u Srebrenici, sto najvise i odgovara njegovoj temeljnoj profesiji arhitekturi.

Karikatura na slici, pod nazivom “Srebrenica”, koju pjesnik Halil Dzananovic

naziva “Bosanska Gernika”, zbog snazne simbolike je i autoru Meholjicu najdraza



33

Meholjic pored svojih karikatura u cuvenoj kuci demokratije

ProDemos u Den Hagu

Karikaturista Sukrija Meholjic na svojim radovima jasno pokazuje da je osim Srbije i Crne Gore i Hrvatska bila agresor na Bosnu Hercegovinu, sto je potvrdila i nedavna presuda Tribunala u Hagu u predmetu “Prlic i ostali”. Za “Nasu Bosnu” autor Meholjic je istakao da mu se ispunila davna zelja da izlozi svoje radove i u Holandiji i to upravo u Den Hagu gdje se nalazi centar najvisih svjetskih sudova, posebno Medjunarodni sud pravde i Medjunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju, koji su donijeli nedvosmislene presude o izvrsenom najtezem zlocinu , tj. zlocinu svih zlocina - Genocidu nad Bosnjacima u BiH i Srebrenici. Meholjic je takodjer izrazio veliku zahvalnost organizatorima njegove dvije izlozbe u Den Hagu na celu sa Sefkijom Hadziarapovicem i posebno ambasadoru Ahmetu Halilovicu na podrsci i konkretnoj pomoci u realizaciji njegovih postavki na dvije lokacije u Hagu. D. Kuric



34

HORSKI SE PJEVALO “BOSNO MOJA” Na festivalu horova odrzanom krajem maja u Amsterdamu u dijelu grada Bos en Lommer nastupilo je sedam amaterskih horova koji su prezentovali bogati internacionalni repertoar horske muzike, dok su se na repertoaru nekih horova nasle i kompozicije iz muzicke bastine bivse Jugoslavije. Ovom prilikom je zenski hor “De Bosen Lommer Voices” pod dirigentskom palicom Titie Bloemhof izveo pjesmu Bosno moja i Djurdjevdan, sto redovno i cine kada nastupaju. Clanice ovog dvadesetoclanog hora su i dvije zene porijeklom iz BiH, o cemu smo vec i pisali. Publika je njihov nastup srdacno pozdravila sto se redovno desava kada se izvode ove pjesme. Medju sedam horova koji su nastupili u okviru festivala nasao se i Turks Muziek koor, pod rukovodstvom Naziye Buyukaslan, sto je bio i dogadjaj ove horske smotre. U dosadasnjim revijalnim okupljanjima horova u Amsterdamu ne desava se cesto da nastupa hor koji ukuplja vecinu alohtonih clanova. To je uspjelo ovom turskom udruzenju. M.Midzic

PROMOCIJA KNJIGA SUZA NA MEZARU I KAPIJA ZIVOTA MUGDIMA GALIJASEVICA

U ARNHEMU I AMSTERDAMU

Zahvaljujuci entuzijazmu vodecih ljudi u Zajednici sandzacke dijaspore u Holandiji i volji bh. udruzenja “Bron” u Amsterdamu, kao i Kluba Bosna iz Arnhema polovinom aprila svoje knjige “Suza na mezaru” i “Kapija zivota” je predstavio Mugdim Galijasevic, novinar i pisac iz Sarajeva. U zurnalistickim poslovima Galijasevic je bio pune cetiri decenije, a u posljednje vrijeme intezivno pise i stvara originalna literarna djela.

Mugdim Galijasevic sa Dr. Muneverom Curovac,

Enesom Nuhanovicem

i Halilom Dzananovicem u “Bronu” Amasterdam

U dvije veceri zainteresovanim ljubiteljima pisane rijeci autor je govorio o svom prvencu “Suza na mezaru” i tek stampanom romanu “Kapija zivota”. Pisca je obje veceri predstavio pjesnik Halil



35

Dzananovic, poznat ljudima u Holandiji po promociji stvaralastva mnogih kolega, kao i vlastite poezije. Prisutna publika mogla je postavljati pitanja gostu iz Sarajeva, a i kupiti knjige uz potpis autora sto su mnogi i cinili nakon nastupa pisca. “Suza na mezaru “ i “Kapija zivota” su svojevrsni putokazi onima koji vjeruju da za humanost nije nikad kasno. Humanost ili covjekoljublje su jedini garant samoizbavljenja “, naglasio je Dzananovic, otvarajuci promociju knjiga u Amsterdamu . “Knjiga “Suza na mezaru” je puna emocija o ljudima, sudbinama, nama, Sarajevu, onima koji su prvi krenuli u patikama da brane Bosnu . Imao sam neizmjernu potrebu koja se javila prije tri-cetiri godine da progovorim iz vizure onih koji vise nisu medju nama o ratnim zbivanjima u Sarajevu i sire. To je moj dug prema njima, koji nastavljam i dalje da oduzujem svojim novim knjigama”, istakao je Galijasevic, odgovarajuci na interesovanje prisutnih o motivima da pocne svoje iskaze o ratnim zbivanjima.

Knjiga je dozivjela veliki uspjeh u Bosni i Hercegovini, a vec je obisla i Evropu i dio svijeta. Prevedena je i stampana na Turskom jeziku i vec se u Izmiru plasira prvi tiraz od 2000 primjeraka, dok je najavljeno i stampanje novog tiraza. Tako je “Suza” u izdanju Bosnjaka. net iz New Yorka, ciji su recenzenti akademik Ferid Muhic i Muhamed Mahmutovic dostigla tiraz od 5000 primjeraka . U izdanju El.Kelimeta pocetkom ove godine u Novom Pazaru je stampan roman “Kapija zivota”. To je svojevrstan nastavak “Suze na mezaru”. Roman je sacinjen od 20 odlomaka, koji se sklapaju na kraju kao kaleidoskop. Akademik Ferid Muhic, koji je recenzent i “Kapije”, je izmedju ostalog napisao: ”Mugdim nas upoznaje s Bosnom i Bosnjacima onako kako to, ovo kazem bez ikakvog pretjerivanja, nije ucinio nijedan pisac dosad“. Da je stvaralastvo Mugdima Galijasevica dirnulo mnoge u dijaspori potvrdjuje i dolazak njegovih postovalaca na promocije u Arnhem i Amsterdam iz Luksemburga i Belgije, na cemu im se autor posebno zahvalio.



36

U udruzenju “Bron” u Amsterdamu uz promociju je bila priredjena i izlozba desetak radova likovnog pedagoga Razije Hodzic, sto je izazvalo duznu paznju prisutnih . U Klubu “Bosna” u Arnhemu, nakon razgovora o knjigama, prisutne je zabavljala i muzicka grupa “Behar” sa prepoznatljivim tradicionalnim melosom Bosne i Hercegovine i Balkana. Treba se nadati da nece proci puno vremena da ponovo sretnemo novinara i pisca Mugdima Galijasevica u Holandiji i u udruzenjima gdje nije do sada stigao da ode, ali je obecao da ce to uciniti sljedecom prilikom. U medjuvremenu, sigurno ce se pojaviti i nova knjiga koju s snestrpljenjem u dijaspori ocekujemo. Bice to, bez sumnje, emotivna i znalacka literatura. Da ce ponovo pozvati u goste dragog pisca Galijasevica potvrdu su nam dali agilni predsjedik Zajednice sandzacke dijaspore Enes Nuhanovic, kao i predsjednica “Brona” dr. Munevera Curovac i Emir Sudic sa saradnicima iz Kluba “Bosna” u Arnhemu. M. Midzic Amsterdam

SLIKARSKIM BOJAMA PROTIV USAMLJNOSTI Vluchtelingen Werk Amstel tot Zaan sa sjedistem u Amsterdamu krajem juna okoncao je projekat pod nazivom “Gedeelde Toekomst” za osobe starije od 50 godina. Okupljanje oko trideset zainteresovanih i jos desetak saradnika Vluchtelig-a u dijelovima grada Nieuw-West i West obavljalo se srijedom i petkom bez veceg odsustvovanja prijavljenih, sto dovoljno govori da je bilo vrlo interesantnih sadrzaja. Grupu su cinili pripadnici 21 nacionalnosti iz razlicitih drzava svijeta (Gana, Irak, Kina, Avganistan, Somalija i dr.), a medju njima bila su i cetiri ucesnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Papirne lutke, rezultat likovnog projekta “Podijeljena buducnost”

U dvije grupe likovna umjetnica Carola Rombouts, u toku osam seansi, pomagala je i osmisljavala da se ucesnici obuce u vise grafickih tehnika, kao i da sami realizuju svoje ideje. Drugi dio okupljanja bio je posvecen kolektivnim posjetama mjestima u Amsterdamu gdje svoje aktivnosti obavljaju starije osobe i



37

okupljaju se u specificnim udruzenjima. Oba sadrzaja bila su u funkciji razvijanja kontakata medju ucesnicima u projektu i razvijanja kreativnih umjetnickim sposobnosti. Medju ucesnicima bilo je i desetak Holandjana, cime je omogucen svestraniji kontakt sa alohtonim. Projekat se poceo realizovati 1. marta, dok su zavrsne izlozbe likovnih radova organizovane u junu. Radovi su bili izlozeni u zgradama opstina Nieuw-West i West, kao i u sjedistu Vluchteling-a u Amsterdamu. Uz prezentaciju grafickih radova, koje je, posebnim pristupom u postavci putem papirnatih lutki u prirodnoj velicini, osmislila rukovodilac likovnog programa Carola Rombouts, kao i drugim grafickim radovima, prestavnici Vluchteling Werk i opstinskih vlasti govorili su i o znacaju ovakvih programa za integraciju izbjeglica u holandsko drustvo. Uz umjetnicu Carolu uspjehu projekta svoj puni doprinos dala je i koordinator Conchita Rink, kao i deset dugogodisnjih saradnika-dobrovoljaca Vluchteling-a. Medju ucesnicima programa, koji bi se mogao prevesti kao “Podijeljena buducnost”, posebno je bio aktivan Luka Olujic, jer je jedan od saradnika Vluhteling-a, a i ucesniki u projektu likovne obuke i realizacije likovnih zadataka. Inace, slican program odrzan je i prije cetiri godine o cemu smo ranije pisali. Pored priredjenih izlozbi za prisutne je na zavrsnoj izlozbi u sjedistu Vluchteling-a u Amsterdamu prikazan petnaestominutni film u kojem je zabiljezeno puno detalja sa ovih tromjsecnih okupljanja.

Izbjeglice Amsterdama sa svojim grafickim radovima

Nazalost, ovoga puta kao i u drugim znacajnijim aktivnostima u proslosti koje organizuju institucije koje se bave zivotom i radom izbjeglica, dva udruzenja gradjana BiH iz Amsterdama nisu izrazila zainteresovanost da u istima ucestvuju. Valjda imaju druga vaznija posla u “radu” sa svojim clanovima i onim koji ih i materijalno podrzavaju. Saradnja ljudi porijeklom iz BiH i bivse Jugoslavije sa Vluchteling Werk-om ovoga puta realizovana je licnim odzivom na poziv i to, prema misljenju odgovornih iz gradskih institucija, na vrlo zapazen nacin. M.Midzic



38

OTVARANJE SALONA FIKRETA DEVEDZICA U DEVENTERU

Dragi prijatelji, znanci i kolege, Od srca vas pozivam da prisustvujete svecanosti otvaranja SALONA DEVENTER 12. jula 2013. u 20.00 sati u Bergkerk, Bergkerkplein 1 DEVENTER Vise informacija mozete naci na prilozenom folderu.

Nadam se da posjedujete dovoljno energije i znatizelje da posjetite i moj atelje u subotu 13. i (ili) nedjelju 14. jula od 12 do 17 sati u okviru rute Ateljea.

Moja nova adresa atelejea: Panta Rhei Ateliers Van Hetenstraat 59 7415 TT Deventer. Srdacni pozdravi i do vidjenja, Fikret Devedzic



39

P O Z I V N I C A

Knjiga "PEČAT IZGUBLJENIH RADOSTI" je naša, sarajevska,

dječija, građanska ISTINA pisana iz duše u opkoljenom gradu heroju,

našem Sarajevu!

Pozivamo Vas, dragi prijatelji, da svojim prisustvom uveličate našu i Vašu

Promociju koja će se održati 10.07.u 13:00h u prostoru

Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulfikarpašić!

Dobro nam došli!

Vaši Autori (16) iz Prve organizacije Djece i Mladih u Sarajevu

"Dječiji pokret za mir, ljubav, prijateljstvo"- Djeca Sarajeva

http://www.djecasarajeva.ba



40

ELVEDIN KODZAGA ORGANIZATOR POSJETE VELIKE GRUPE TURAKA IZ HOLANDIJE

I TURSKE SARAJEVU, SREBRENICI, VISOKOM, MOSTARU I POCITELJU Elvedin Kodzaga, neosporno najaktivniji i najpreduzimljiviji Bosanac u Holandiji, ne umije da miruje. Poznat je po mnogim veoma uspjesno odradjenim projektima, kao sto je Mjesec dana BiH kulture u Holandiji, brojnim humanitarnim projektima i akcijama pomoci i modernizacije obrazovanja putem interneta u skolama od Vlasica, Visokog do Gorazda i drugih mjesta u BiH u saradnji sa velikim humanistom Dr. Sivrom Senailom. Kao predsjednik BiH udruzenja Sana organizator je posjete i domacin svake godine mladoj fudbalskoj ekipi iz Visokog koja se takmici na Medjunarodnom omladinskom fudbalskom turniru u holandskom gradu Almere. Uspjesni je organizator vise posjeta Turaka iz Holandije i Turske Bosni i Hercegovini. Pored drustvenog znacaja u jacanju takve saradnje i medjunarodnih veza ni turisticki tj. ekonomski efekti u promociji BiH se ne smiju zanemariti . Tako je Kodzaga prije dvije godine bio organizator jedne veoma uspjesne posjete grupe od 35 Turkinja iz Holandije i Turske BiH. Pojedine ucesnice tog putovanja su ove godine ponovo trazile slicnu organizaciju tako da je Kodzaga od 13. do 20. maja filigranski osmislio i realizovao program posjete jedne jos vece grupe Turskih zena iz Turske (63) i Holandije (5) razlicitim istorijskim i turistickim mjestima u BiH, a svaka dionica je biser za sebe. Vodja grupe zena iz Turske je bila profesorica Cemalnur Sargut koja drzi predavanja po citavom svijetu, a uskoro otvara i svoj univerzitet u Istanbulu.

Gosce iz Turske i Holandije sa Majkama Srebrenice u Potocarima



41

Elvedin Kodzaga, Hasan Nuhanovic, autor knjige « Pod zastavom UN-a » u Potocarima sa Majkama Srebrenice i zenama iz Turske i Holandije U posjeti Potocarima gosti su obisli mezarje, a Majke Srebrenice (Munira Subasic, Kada Hotic i druge) i predstavnice Udruzenja zena Podrinja iz Bratunca su govorile o masovnim ubistvima i drugim zlocinima koji su se desavali nakon pada « zasticene » enklave UN-a Srebrenica 11. Jula 1995. Zene iz Holandije su pokazale interesovanje za mogucnost stampanja Nuhanoviceve knjige « Pod zastavom UN-a » na Holandskom, kapitalnog djela o padu Srebrenice i pocinjenom genocidu nad Bosnjacima. Posjeta Mostaru gradu, Blagaju, Buni i Pocitelju svaki put je nezaboravan dozivljaj. Nocenje u Pocitelju kod dzematlija je za goste bilo posebno iskustvo. Pociteljski imam ef. Dzemal Gadara je jos 2011. uputio poziv Turskim zenama da dodju na mevlud koji se odrzava svake trece subote u maju. Za svoje drage goste mjestani su ovog proljeca sacuvali jedno stablo zrelih tresanja. Mevlud za zene i zrele tresnje su za gosce bili povod suza i osjecaja velike radosti zbog paznje i gostoprimstva koje su dozivjele. Prvog dana jednonedjeljne posjete i boravka u BiH grupa gostiju je obisla poznati Tunel koristen u opsadi Sarajeva, zatim Vrelo Bosne i Piramidu Sunca i kompleks Tunela Ravne u Visokom gdje ih je vodio Dr.Semir Osmanagic, pronalazac Bosanskih Piramida. Svi su bili odusevljeni najvecom piramidom na svijetu i cvrsto obecali da ce ponovo u posjetu doci.



42

Dr. Semir Osmanagic, pronalazac Bosanskih piramida, sa dijelom

turskih posjetilaca cuvenoj Piramidi Sunca

Dr.Semir Osmanagic, Elvedin Kodzaga i prijatelji iz Turske pokraj Megalita

u Tunelu Ravne



43

Majka Ramiza Pejazetovic se nakon dugo godina susrela

sa sinom Ervinom ve Annesine Elvedin Kodzaga je preko holandskih prijatelja iz Udrzenja zena Turske Avrasya, koje vodi Fatma Aktas u Holandiji, a sa kojim vec dugi niz godina razvija uspjesnu saradnju u razlicitim projektima, na kraju posjete BiH dobio molbu da pronadje majku Ervina ve Annesine Kavustu, koji od malih nogu zivi sa ocem u Turskoj. Majka Ramiza Pejazetovic je veoma slabog zdravlja i zivi u selu Gromljak kod Busovace. U kontaktu sa Kodzagom bila je odusevljena saznanjem da i nju trazi sin Ervin i da ga moze vidjeti te porucila je da cijeli zivot ceka svoga sina Ervina i da jedva ceka trenutak kada ce ga vidjeti i zagrliti. Zivotna prica Ervina je tuzna prica koja je opterecena specificnim problemom razlicitosti izmedju ponekad dva svijeta Turske i BiH. Njegovi roditelji su se razveli 1986. kad je imao samo dvije godine i nakon toga vise nikad nije vidio svoju rodjenu majku. Ponovni susret majke i sina, kojem je posredovao Elvedin Kodzaga, dogodio se 30. maja ove godine. Spajanje je obavio prevodilac i vodic grupe Emir Hamzagic. Predsjednica udruzenja Avrasya Fatma Aktas se na kraju srdacno zahvalila Elvedinu Kodzagi za napore u pripremi susreta majke Ramize i njenog sina Ervina. Inace Erwin je student kod profesorice Cemalnur Sargut, koja je, saznavsi za njegovu pricu, obecalai da ce pokusati pomoci da pronadje majku. Sta da kazemo na kraju ove dirljive price i mnogih dosadasnjih akcija Elvedina Kodzage, u kojima on veoma uspjesno spaja Bosnu sa Bosnom i Bosnu sa svijetom, sem, aferim Elvedine Kodzaga, Kandilju Bosne i Hercegovine! Dzevad Kuric



44

LAMIJA DZIGAL OTVARA ORDINACIJU “DISI SLOBODNO” U EINDHOVENU

Drage moje zemljakinje, Ovim putem vas zelim obavjestiti da 1. avgusta otvaram vrata moje ordinacije pod imenom 'AdemVrij'. Ordinacija ce biti smjestena u okviru gezondheidscentrum 'de Levensboom' u Eindhovenu. Na web stranici http://www.ademvrij.com/index.html mozete procitati koje terapije ja nudim i koje efekte ove terapije imaju. S postovanjem, Lamija 06-14607986 Adresa: Thomaslaan 43, 5631 GK Eindhoven Even voorstellen...

Op 10 september 1983 werd ik geboren in Sarajevo (Bosnië en Herzegovina) waar ik tot mijn negende levensjaar in rust en vrede heb gewoond met mijn ouders, broer en zus. In 1992 nam het lot ons leven over en mijn levensweg werd vervolgd in een klein, interessant en veelzijdig land. Mijn afkomst, opvoeding, reislust, liefde voor voeding en kritische blik op de gezondheidszorg hebben mijn leven gebrandmerkt. Sinds vijf jaar houd ik me intens bezig met het streven naar de ultieme gezondheid. Hierbij kijk ik verder dan het fysieke lichaam. Ik ben gediplomeerd fysiotherapeut en beschik over veel kennis met betrekking tot de voedingsleer. Deze kennis heb ik opgedaan door diverse opleidingen en cursussen te volgen. Mijn inzichten en opgedane kennis hebben ertoe geleid dat ik een ‘zelfmanagement therapie’ heb ontwikkeld. Deze wil ik graag met jullie delen en natuurlijk ook verder ontwikkelen. De therapie is compleet op maat gemaakt! Hoewel we allemaal mens zijn, blijven we een unieke IK-persoonlijkheid, ondanks onze afkomst en levensovertuiging. Tot gauw! Lamija Džigal-Bektešević



45

SPORT

SVJETSKO PREVENSTVO DIJASPORE BIH U FUTSALU BEZ PRISUSTVA BH DIPLOMATA

Deseto Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u futsalu bez predstavnika bh. ambasade u

Švedskoj zvuci nevjerovatno - niko od naših diplomata u Švedskoj tih dana nije slobodan.

Na najvećem ovogodišnjem skupu našeg iseljeništva, jubilarnom 10. Svjetskom prvenstvu

bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, narednog vikenda u Švedskoj u gradu Västeråsu,

pored mladih bh. sportista iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Turske, Luksemburga,

Belgije, Holandije, Engleske, Welsa, Republike Irske, Švedske, Danske, i Norveške

prisustvovaće i brojni gosti iz javnog života. Svoje učešće na Šampionatu potvrdili su

predsjednik i sekretar Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH Elvedin Begić i Jasmin Baković,

oni će sa sobom donijeti pehar i garnituru dresova reprenzentacije Bosne i Hercegovine koje

će uručiti pobjedniku prvenstva. Sa prigodnim darovima za najbolje fudbalere u Vesteras

dolazi i šefica sektora za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i

Hercegovine Ana Judi, potom gradonačelnik grada Vesterasa te članovi GO Svjetskog saveza

dijaspore BiH iz 15 zemalja. Nažalost, iako se radi o zemlji u kojoj živi oko 100 000 naših

gradjana, u kojoj djeluje ogroman broj bh asocijacija, jubilarnom prvenstvu i najvećem

ovogodišnjem okupljanju bh. dijaspore, neće prisustvovati oni kojim se to sve održava “pod

nosom”, predstavnici bosanskohercegovačke ambasade u Štokholmu. Ni činjenica da na skup

dolaze Bosanci i Hercegovici iz 15 zemalja, koji ce prevaliti više hiljada kilometara da budu u



46

Švedskoj, nije bila dovoljan razlog dobro plaćenim diplomatam da se miješaju u svoj posao.

Prosto zvuči nevjerovatno, poruka koju je domaćinima poslala Lejla Duraković, sekretar

ambasadora Jadranke Kalmete, da niko od naših diplomata u Švedskoj tih dana nije slobodan.

Antrfile: Jubilarno 10. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u fudbalu, u

organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, biće održano u Švedskoj –

Västerås od 3. do 5. maja 2013. Pokrovitelj Šampionata je Nogometni/Fudbalski savez Bosne i

Hercegovine. Domaćin takmičenja je Savez bh. udruženja u Švedskoj.

Pripremio Namik Alimajstorović

Nasa Bosna je list gradjana BiH U Nizozemskoj Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: M. Midzic N. Ribic [email protected] www.bihplatform.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Het Platform - Krovna organizacija zajednice udruzenja i gradjana BiH u Holandiji www.nauk.nl Naucno akademski umjetnicki klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.bpn.ba Bosnian Professional Network (organizacija u 7 zemalja svijeta) www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruzenje prezivjelih Srebrenickog genocida 95.

Documents

NASA BOSNA 34 - Platform BiHplatformbih.nl/Nasa Bosna/Nasa Bosna 34.pdfDa se genocid i drugi ratni zlocini u Bosni i Hercegovini osude i kazne individualno i pogotovo institucionalno