Civ

itas

broj

7.na

{na

{

DVD PLAYER ide DU[ICIVIDOVI] iz Drvarai SEMIRU JA[ARIJU izKonjicaU pro{lom broju “Na{ Civitas objavili smo konkurs za va{elikovne i litrarne radove posve}ene desetogodi{njici CIVITAS@BIH. Iako je bio ljetni raspust, vi ste bili vrijedni, tako da je nana{u adresu prispjelo mnogo va{ih radova. `iri nije bilo lako dase odlu~i za najbolji rad, jer su odlu~ivale nijanse. Ipak, prvomjesto u konkurenciji literarnih radova pripalo je Du{ici Vidovi} izDrvara, a na prvom mjestu u konkurenciji likovnih radova nalazise crte` Semira Ja{arija iz Konjica. Ovo dvoje u~enika osvojili sui nagrade, to je ovog puta DVD PLAYER. Njihovi radovi na}i }ese i na strani-cama ovogbroja Na{egCIVITAS-a. Na{a redakcija najiskrenije ~estita dobitnicima ovihvrijednih nagrada. Ovom prilikom zahvaljujemo se i svim drugim u~enicima koji susvoje radove poslali na na{u adresu, neki od njih na}i }e se nastranicama Na{eg CIVITAS-a. Po{to ste vi, dragi u~enici,nedavno, dobili svoj ~asopis "Bu|enje" koji pripremaju mladi CIVITASOVCI, to je prilika da ubudu}e nove konkurse potra`ite utom ~asopisu

Mara Matki}mmatkic@civitas.ba

Alija Lapoalapo@civitas.ba

AzeminaMa{inovi}amasinovic@civitas.ba

Drago Zovkodzovko@civitas.ba

Sed`ida Had`i}shadzic@civitas.ba

Marina Mihaljmmihalj@civitas.ba

Du{ankaDobrijevi}ddobrijevic@civitas.ba

Civitasna{na{

NNOOVVII KKOONNKKUURRSSDragi nastavnici, pedagozi, direktori,

Evo prilike da i vi osvojite nagradu.S obzirom da je ovo godina ukojoj CIVITAS BiH obilje`ava deset godina svoga postojanja irada na prostorima Bosne i Hercegovine, odlu~ili smo se da vampru`imo priliku da napi{ete esej o svom najzanimljivijemiskustvu, rade}i sa u~enicima na programu gra|anskog obrazo-vanja. To mo`e biti neka zanimljivost sa ~asa, takmi~enja PG ilirada u CIVITAS sekciji. Va`no je da je to neka va{a li~na pri~akoju pamtite i koje se rado sje}ate. Dakle, napi{ite esej na temu:

"Moje najzanimljivije iskustvo iz nastavegra|anskog obrazovanja"

Propozicije su ove:Konkurs je otvoren za nastavnike, pedagoge i direktore

osnovnih i srednjih {kolaRadove slati do 20. 11. 2006. godine@iri }e pregledati sve radove i odabrati najboljePotpisane radove sa adresom autora dostaviti na adresu:

CIVITAS@BIHUlica Hamdije ^emerli}a 39 /II71000 Sarajevosa naznakom (za konkurs)

dva i tri.qxd 25.9.2006 9:15 Page 2

RIJE^ UREDNICE

na{ Civitas na{ 3

Civitas

broj7.na{

na{

Po{tovani ~itatelji,

Po~ela je nova {kolskagodina, a to zna~i mnogoposla i za u~enike i za nas-tavnike. Uz `elju da vam ovagodina bude {to sretnija iuspje{nija, CIVITAS vampoklanja jo{ jedan broj,va{eg, kako ~ujemo, omi-ljenog glasila "NA[ CIVITAS."

Iako je iza nas ljeto, a ljeto je vri-jeme odmaranja, vi ste ipak bili vri-jedni pa ste nam poslali velik brojsvojih priloga. To nam govori danas niste zaboravili i da svojimaktivnostima obilje`avate ovu, zaCIVITAS BiH va`nu obljetnicu.Stoga }ete u ovom broju mo}i doz-nati: gdje je stigao i gdje ide CIVITAS BiH,koji su to va`ni sporazumi potpisani i {to onizna~e, jo{ jednom sve o certifikaciji profeso-ra demokracije i ljuskih prava i za{to je onapotrebna, koje se obuke sada izvode, gdje iza{to, kako je protekao ljetni kamp u Br~komi, naravno, tu su i va{i prilozi, te prilozi izstruke.

Ovaj broj kao {to vidite ima novog uredni-ka, ustvari urednicu. Ta promjena ne}e bitno

utjecati na koncepcijulista. On }e i dalje,dragi ~itatelji sadr`avatinajva`nije informacije odoga|ajima koji suva`ni za vas dragi~itatelji, a kojih u CIVI-TAS-u uvijek imanapretek.. Iskreno senadamo da }e se dobra

suradnja koja ve} postoji i daljenastaviti i da }e "Na{ CIVITAS" bitisve bolji i zanimljiviji. Zato vaspozivamo da nam i dalje {aljetepriloge iz {kola i lokalnih zajednicau kojima redite i `ivite. Pi{ete otome {to biste voljeli na}i nastranicama ovog na{eg ~asopisa,sve va{e sugestije bit }e

dobrodo{le.

Ovih dana iza{ao je list " BU\ENJE". Toje glasilo Mre`e mladih CIVITAS-a, i svojimsadr`ajem namijenjeno je u~enicima. Stoga}e ubudu}e “Na{ CIVITAS”, sadr`ajno bitivi{e okrenut nastavnicima i njihovimaktivnostima.

Jo{ jednom sretno i vama i nama!

U ovom brojuUVODNA RIJE^: Va`no jebiti fokusiran na na{u primar-nu misiju i u novoj dekadiCivitas@BiH.................4-5

AKTUELNOSTI: CIVITAS uskoroj budu}nosti...........6-7

U FOKUSU: CIVITAS UU^IONICAMA DEVETOGO-DI[NJEG OSNOVNOGOBRAZOVANJA..............16

DOGA\AJI: DR@AVNASMOTRAPROJEKT GRA\ANIN......26

PRILOZI IZ STRUKE:PODANICI IlI GRA\ANI ?Gra|ansko obrazovanje i duhdemokratije................36-38

PRILOZI IZ [KOLE: Obukanastavnika u medresama.....43

Mara Matki}Glavni urednik

dva i tri.qxd 25.9.2006 13:02 Page 3

Njihova su lica bila ozare-na osmijesima poput roditeljakoji puni ponosa prisustvujudiplomiranju svoje djece. Naproslavi prve dekade Civita-a uBiH okupili su se “pioniri” –osniva~i, treneri, saradnici iu~esnici prvobitnih obuka iz1996/1997. {kolske godine.Njihova naj~e{}e izre~enamisao, pored uzbu|enosti

zbog ponovnog susreta, bilaje: “nismo mogli ni sanjati da jeza 10 godina bilo mogu}e

posti}i ovakve rezultate, ali smo znali da vrijedi, i zatosmo sami izabrali da se uklju~imo u Civitas“.

I danas ima onih koji ne vjeruju da }e na{ programopstati u slijede}oj dekadi, iz razli~itih razloga. Neki sma-traju da fokusiranje na gra|ansko obrazovanje nijepotrebno, jer }e se znanja, vje{tine i sposobnosti potreb-ne za dru{tvenu koheziju, djelotvorno i produktivnogra|anstvo ste}i kao proizvod cjelokupnog procesaodgoja i obrazovanja, neki manje upu}eni smatraju ga“indoktrinacijom”, a neki gledaju svoj uski interes u tomekoji profil mo`e predavati predmet i kako rije{iti svojeegzistencijalne probleme. Sve su to validni stavovi, akoni{ta, demokratija i sloboda pru`aju svakome pravo daiznese svoja mi{ljenja i stavove, i tra`e od svakog od nasda tu slobodu uva`avamo, bez obzira koliko se ne slagalisa iznesenim stavovima.

U obrazovanju, koje uti~e na `ivote svih gra|ana una{oj zemlji, argumenti koji se koriste moraju biti zasno-vani na nauci, empirijskom istra`ivanju, i stalnoj potvrdi upraksi. Rezultati istra`ivanja koja se sistematski izvodekod nas i u svijetu od strane nezavisnih stru~nih tijelagovore da kvalitetni programi gra|anskog obrazovanjadoprinose razvijanju ukupnog kapaciteta mladih ljudi dakoriste ~injenice pri dono{enju odluka privatnog i javnogkaraktera. Klju~ne komponente takvih programa, poputna{eg Projekta gra|anin, predstavljaju povezivanje saprilikama da se u praksi primijene i “izvje`baju” kogni-tivne vje{tine, kao i vje{tine u~e{}a koje }e u~enici koris-titi cijelog `ivota. Me|utim, kvalitetni nastavni planovi iprogrami, izvori u~enja i ostali uslovi ne garantujukvalitetno izvo|enje nastave, ni postignu}a u~enika.Garancija su prije svega kvalitetni i opredijeljeni nastavni-ci, stoga }e i u narednoj dekadi “Civitas” ostati fokusiran

na pru`anje podr{ke nastavnicima za kvalitetnoizvo|enje nastave.

Na{ slijede}i veliki pothvat, nakon istra`ivanja koje }ese provoditi u naredne dvije godine od strane “Sorosa” iCentra za gra|ansko obrazovanje iz Kalabasasa, pred-stavlja}e izrada standarda za gra|ansko obrazovanje odvrti}a do univerziteta. Mi znamo da su svi ozbiljni edukatorii eksperti koji se bave reformom obrazovanja i njegovimosavremenjivanjem izuzetno zainteresovani za ovu temu.Naime, u svim zakonima o osnovnom i srednjem obrazo-vanju od dr`avnih, preko entitetskih i kantonalnih, ciljevi kojise odnose na gra|ansko obrazovanje sa~injavaju ve}inuobrazovnih ciljeva, kako posredno tako i neposredno.

Standardizaciju, pri tome, ne treba shvatati kaokruti okvir, ve} kao profesionalno utvr|en obrazovnicilj za ~ije ostvarenje treba koristiti fleksibilne i difer-encirane metode, izvore u~enja i prilago|ene sadr`aje.

UVODNA RIJE^

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 4

PI[EIzvr{na direktorica CIVITAS-a BiHRAhela D`idi}

Va`no je biti fokusiramisiju i u novoj dek

Va`no je biti fokusiramisiju i u novoj dek

rahela.qxd 25.9.2006 9:32 Page 4

Nadamo se da }e ve} idu}e godine osnivanjeAgencije za akreditaciju i licenciranje, kao i Agencije zanastavne planove i programe skinuti teret izdavanjasaglasnosti i verificiranja programa obuke koje vr{enevladine organizacije sa pojedina~nih ministarstavaobrazovanja i pedago{kih zavoda i obezbijediti kvalitet-nije programe zasnovane na profesionalnim standardi-ma kvaliteta.

I, na kraju, mada ne manje va`no: svi na{i naporiusmjereni su na {to bolji uspjeh u~enika, stoga }epodr{ka ovim ciljevima i dalje ostati u fokusu na{ihnastojanja. “Civitas” }e zajedno sa svojim partnerima izzemlje i svijeta raditi predano na pretvaranju {kole umini demokratske zajednice, gdje se demokratija u~i,`ivi i radi, gdje svaki uposlenik i svaki u~enik ima priliku

za rad i razvoj. Za najmla|e to zna~ianimirane filmove, slikovnice iinovirani, holisti~ki, me|u-predmetni pristup, sa predlo-`enom godi{njom smotromstvarala{tva. Za drugu trijaduosnovne {kole to zna~i pro-jektnu nastavu i produbljivanje

koncepata. Za kraj osnovne{kole, nadamo se da }e u svimkrajevima na{e zemlje biti uvedenpredmet koji }e se fokusirati na

ulogu gra|anina kod nas, i na prilikuza vje`banje na~ina kako da sepove}a kapacitet mladih da se

uklju~e u dru{tveni i politi~ki `ivot. U srednjoj {koli }emo nastaviti

na dva fronta: jedan za osavre-menjivanje i pobolj{anje postoje}egpredmeta, a drugi za ve}e pove-zivanje {kole i zajednice, i ve}eu~e{}e u~enika, nastavnika iroditelja u dono{enju odluka koje seti~u `ivota i rada {kole.

[to se ti~e fakulteta, nadamo seda }e Bolonjski proces omogu}itiformiranje studijskih grupa zagra|ansko obrazovanje, jer u na{oj

zemlji imakvalitetnih pr-ofesora koji

mogu sa~initi kvalitetne

multidisciplinarne timove koji }e osposobljavati budu}enastavnike gra|anskog obrazovanja.

“Civitas” }e se u skorijoj budu}nosti transformisati uInstitut za istrra`ivanje teorije i prakse demokratije iljudskih prava, sa regionalnim centrima u zemlji iinostranstvu koji }e slu`iti za odr`anje osiguranjekvaliteta obrazovanja za demokratiju i ljudska prava i unarednoj dekadi.

Dok kre}emo u novu {kolsku godinu sa mnogonovih `elja i planova, znamo da je uz nas jako mnogonastavnika, u~enika, roditelja, direktora, pedagoga,ministarstava, pedago{kih zavoda i fakulteta. To namdaje snagu da sa novim elanom krenemo u susretnovim izazovima, uz `elju za uspjehom i na{ apel zapobolj{anje uvjeta u kojima rade na{i nastavnici –malo je ljudi koji imaju ve}i uticaj u na{im `ivotima odnastavnika, stoga svi skupa moramo dati svoj glas daako se od nastavnika puno tra`i, onda treba i da im seobezbijedi adekvatna naknada i normalni uslovi radakoje zaslu`uju.

UVODNA RIJE^

na{ Civitas na{ 5

Civitas

broj7.na{

na{

an na na{u primarnuekadi Civitas@BiHan na na{u primarnu

ekadi Civitas@BiH

rahela.qxd 25.9.2006 9:32 Page 5

Nadamse da stese uspjelimakarmaloodmorititokomljetnihpraznikai da stespremniza jo{jednuakadem-

sku godinu koja je pred nama. Mismo, kao i svake godine, planiralimnoge i raznovrsne aktivnosti.Po{to je jedan od na{ih ciljevaaktivnija saradnja sa svimu~esnicima u obrazovnom siste-mu, `elimo da sa vama podijelimoneke od najva`nijih u narednomperiodu.

OBUKE ZA INOVIRANI PRO-GRAM GRA\ANSKOG OBRA-ZOVANJA ZA PRVU TRIJADU

OSNOVNE [KOLEU skladu sa prelaskom na deveto-godi{nje osnovno obrazovanjeCIVITAS je uradio reviziju progra-ma gra|ansko obrazovanja zaprvu trijadu osnovne {kole. Nakonodr`anog treninga trenera krenulose u obuke na teritoriji cijele BiH.U~esnici obuka su sviu~iteljice/u~itelji u BiH. Planirane sujednodnevne obuke za nastavnikekoji su pro{li inicijalnu obuku i~etverodnevne za sve one koji sepo prvi put susre}u sa ovim materi-jalima. Do sada su odr`ane obukeu Br~kom, Tuzli, Biha}u, Mostaru iGora`du. Obuke u ostalim dijelovi-ma BiH su planirane za kraj sep-tembra i oktobar. Svi nastavnici kojido sada nisu pro{li obuke trebaju se{to prije javiti svojim pedago{kimzavodima i ministarstvima.

OSMA GODI[NJA CIVITASKONFERENCIJA

Civitas godi{nja konferencija je ve} usvojem osmom izdanju. Ovogodi{njakonferencija koja se tradicionalno

odr ava u Neumu, bit }e jo{ jedna odaktivnosti kojima se obilje`ava 10 godi-na CIVITAS-a u BiH, a koja }e trajati od3.11. do 5.11. 2006. godine. Na konfer-enciji }e se predstaviti postignu}a CIVI-TAS-a BiH i na{ih gostiju u proteklomperiodu, kao i plan aktivnosti za sli-jede}u godinu. Zna~ajno mjesto nakonferenciji zauzet }e ministri obrazo-vanja iz na{e zemlje, predstavnici peda-go{kih zavoda/Zavoda za {kolstvo,menad`erica CIVITAS me|unarodnogprograma razmjene za BiH, g|a, CarolHatcher, kao i veliki broj drugih gostiju izAmerike, od kojih su mnogi pionirigra|anskog obrazovanja kod nas.

AKTUELNOSTI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 6

CIVITAS u skoroj budu

PI[ERizah Smailbegovi}

Kako bi se izmjerili dugotrajni efekti programagra|anskog obrazovanja

na znanje, vje{tine istavove mladih ljudi kojiprolaze kroz program,

planirano je velikoistra`ivanje koje }e se provesti u

srednjim {kolama u BiH

aktuelnosti.qxd 25.9.2006 10:18 Page 6

AKTUELNOSTI

na{ Civitas na{ 7

Civitas

broj7.na{

na{

Ovih dana, ta~nije16. avgusta 2006. godine,potpisan je okvirni spo-razum o saradwi izme|uMinistarstva prosvjetei kulture RepublikeSrpske i CIVITAS-aBiH, kojim je potvr|enadugogodi{wa uspje{nasaradwa na unapre|ewui razvoju demokratskihodnosa u vaspitno-obra-zovnim organizacijama(vrti}i , osnovne i sred-we {kole i fakulteti)u RepubliciSrpskoj.Ovim va`nimsporazumom formalizo-vana je dugoro~nijazajedni~ka strategijakoja se odnosi naistra`ivawe ipoboq{awe kvalitetanastavnih programa, pro-grama stru~nogusavr{avawa nastavni-ka, metodolo{kih kon-cepata i materijala te ostalih relevantnihpodru~ja koja se ti~u unapre|ewa demokratskog`ivota {kole i wene dru{tvene zajednice.

Ministarstvo je prihvatilo da, direktno ilipreko stru~nih slu`bi Republi~kog pedago{kog

zavoda, obezbijedi pomo},pra}ewe i stru~ni nadzoru realizaciji onih dijelo-va CIVITAS programakoji u Republici Srpskojimaju status nastavnihprograma, te uvrsti pro-grame stru~nogusavr{avawa nastavnikakoje realizuje CIVITAS uzvani~ne programestru~nog usavr{avawaMinistarstva, u skladu saPravilnikom o stru~nomusavr{avawu i profe-sionalnom napredovawunastavnika, stru~nihsaradnika i vaspita~a .

Ministarstvo i CIVI-TAS su, tako|e, ovimaktom utvrdili oblike iizvore materijalno-tehni~ke podr{ke ugov-orenim oblicima sarad-we koji }e se ubudu}edogovarati posebno zasvaki zajedni~ki projekat

u sqede}em petogodi{wem periodu.Jedan odtakvih projekata koji se odnosi na obuku nas-tavnika ni`ih razreda osnovne {kole, realizo-va}e se ve} u toku septembra ove, 2006/7.{kolske godine.

DRUGI SEMINAR ZA KORI[TENJE STANDARDA U OBRAZOVANJU

Nakon inicijalnog seminara koji je dr`alag|a. Carol Hatcher, menad`erica CIVI-TAS me|unarodnog programa za BiH,odr`at }e se i napredni seminar zakori{tenje standarda u obrazovanju. Uskladu sa ciljevima obrazovne reforme imodernim obrazovnim tokovima CIVI-TAS eli da razvije lokalnu ekspertizu zarazvoj obrazovanja baziranog na stan-dardima. Na seminaru }e u~estvovatipredstavnici pedago{kih zavoda, min-istarstava obrazovanja i CIVITAS koor-dinatori.

ISTRA@IVANJE U SREDNJIM[KOLAMA

Kako bi se izmjerili dugotrajni efek-ti programa gra|anskog obrazo-vanja na znanje, vje{tine i stavovemladih ljudi koji prolaze kroz pro-gram, planirano je velikoistra`ivanje koje }e se provesti posrednjim {kolama u BiH. Razredi}e biti odabrani po stratifikovanomuzorku, tako da predstavljaju pres-jek ruralnih i gradskih sredina, kaoi razli~ite profile i uslove u kojimase provodi program. Rezultati ovogprograma bi trebali da poka`u veli-ki uticaj i kvalitet na{eg zaje-dni~kog programa, i da utvrdi na{uvode}u ulogu u ovom polju u regiji,pa i {ire. Nadamo se da }e i u~enicii nastavnici u velikom broju iza}i naizbore i pokazati da su uz znanjekoje su stekli iz demokratije, stekli i

vje{tine, kao i da su shvatili odgov-ornosti koje imaju kao gra|ani ovezemlje!

PROGRAM UMIJE]E@IVLJENJA

ZA OSNOVNU {KOLUCIVITAS je u {kolskoj 2004/2005. savelikim uspjehom prilagodio, razvio iuz podr{ku UNICEF-a implementiraou ~itavoj BiH program prevencije iza{tite mladih "Umije}e `ivljenja",kojim su bile obuhva}ene 174 sred-nje {kole u BiH. U skladu sapokazanim interesom, veoma pozi-tivnim prijemom programa u sred-njim {kolama, CIVITAS i UNICEFplaniraju da rade na razvoju progra-ma “Umije}e `ivljenja” i za osnovnu{kolu, uz o~ekivanje da finalni rezul-tati mogu potvrditi izuzetno zna~aj ikorist za obuhva}enu populacijuu~enika. R.S.

du}nosti

Potpisan zna~ajan sporazum

aktuelnosti.qxd 25.9.2006 9:57 Page 7

AKTUELNOSTI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 8

Regionalni pristup transferu znanja izagovaranju iz oblasti obrazovanja za

demokratiju i ljudska pravaTimski rad i umre`avanje, te baziranje rada na

kvalitetnoj mre`i opredijeljenih koordinatora predstavl-ja okosnicu Civitasovog pristupa. U prethodnih 10 god-ina ovaj se pristup, zajedno sa sistematskimdugoro~nim planiranjem, pokazao izuzetno efikasnim.

Stoga Civitas Bosne i Hercegovina, u saradnji sasvojim me|unarodnim partnerima iz SjedinjenihAmeri~kih Dr`ava, ve} nekoliko godina nastoji daosna`i regionalni pristup transferu znanja i zagovara-nju iz oblasti obrazovanja za demokratiju i ljudskaprava.

Ove aktivnosti, koje su po~ele sa 1. regionalnomkonferencijom o gra|anskom obrazovanju odr`anom uSarajevu 2003. godine, nastavljene su u~e{}em na{ihtrenera i stru~njaka u obuci u Srbiji, Crnoj Gori,Kosovu, Rumuniji, i saradnjom sa istaknutim Centromna zagreba~kom Filozofskom fakultetu.

U povodu 10. godi{njice Civitasa BiH odr`an je iregionalni sastanak, a na Svjetskom kongresu Civitasau Var{avi su se i Bugarska i Makedonija saglasile sainicijativom da partnerstvo izme|u Bosne iHercegovine, Kalifornije i Nevade preuzme uloguregionalnog lidera i koordinatora programa Civitas-aza Jugosito~nu Evropu. Ovaj regionalni pristup trebada obezbjedi transfer znanja i zajedni~ko zagovaranjeiz oblasti obrazovanja za demokratiju i ljudskih prava,kao i razmjenu edukatora, programa, izvora u~enja,regionalne programe obuke kako bi uspostavile ~vr{}eveze izme|u edukatora i u~enika iz regiona, i

omogu}io u~esnicima da razmotre nove opcije zasvoje organizacije. Regionalni program obuke mo`ebiti veoma zna~ajan u pru`anju konkretnog iprakti~nog savjeta realizatorima, kada je organizovanpo regijama i kada su jezi~ke barijere svedene na min-imum.

Uz pomo} Ameri~ke ambasade u Sarajevu i Centraza gra|ansko obrazovanje iz Kalabasasa, Kalifornija,na predstoje}oj Neumskoj konferenciji koja }e seodr`ati od 3-5.11.2006.g o~ekujemo regionalne goste,kao i uzvratnu posjetu na{ih edukatora zemljama izregiona. Pred kraj idu}e {kolske godine mo`emoo~ekivati i regionalu smotru projekta gra|anin, kom-parativno istra`ivanje u regionu, te zajedni~ki nastupNGO i vladinog sektora u regionu da se na dnevni redslijede}g sastanka ministara obrazovanja Jugoisto~neEvrope stavi unaprije|enje obrazovanja za demokrati-ju i ljudska prava u regionu.

Na zahtjev velikog broja nastavnika i u~enikapoku{at }emo organizovati zajedni~ke projekte i direk-tnu razmjenu edukatora iz oblasti gra|anskog obrazo-vanja. Na na{oj web stranici www.civitas.ba ve} odmjesece novembra }ete mo}i na}i poziv za finansiran-je projekata saradnje pod nazivom „Zajedni~ke vrijed-nosti“ koja }e uklju~ivati kori{tenje informacionetehnologije u povezivanju edukatora i u~ionica u regiji.

Do tada, molimo vas da nam se javljate sa va{imprijedlozima za konkretnu saradnju u regiji!

aktuelnosti.qxd 25.9.2006 9:57 Page 8

AKTUELNOSTI

na{ Civitas na{ 9

Civitas

broj7.na{

na{

U glavnom gradu Poqske , Var{avi , odr`an je ,sa velikim uspjehom i izuzetno va`nim zakqu~cima,10. jubilarni svjetski kongres CIVITAS-a. Odli~naorganizacija , originalna rje{ewa, ozbiqnost i usm-jerenost na budu}nost, glavne su karakteristikeovog impozantnog skupa. Radni isve~ani programi odvijali su seod 25. do 29. maja 2006. dijelom uplenumu ali uglavnom u grupamakoje su formirane na regionalnomprincipu : Afrika, Isto~na iJu`na Azija, Isto~na i CentralnaEvropa, Evroazija, LatinskaAmerika, Bliski Istok,Jugoisto~na Evropa, ZapadnaEvropa i SAD.

Delegacija Bosne i Herce-govine imala je vrlo zapa`enepriloge u oblastima koje su seodnosile na edukaciju nastavnikai unapre|ewe metodologije nas-tavnog rada , razvoj partnerskihodnosa i neke specijalne projek-te - prije svega certifikacijunastavnika, razvoj nevladinogsektora i saradwu sa {kolskimvlastima.

Naro~ita pa`wa posve}ena jestvarawu uslova i koncepcijskihokvira za boqu i funkcionalniju

saradwu na podru~ju Jugoisto~ne Evrope (Bosna iHercegovina, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Make-donija, Bugarska, Rumunija , Albanija), pri ~emu jeCIVITAS Bosne i Hercegovine prihva}en kao inici-jalni regionalni centar.

U radu Kongresa u~estvo-valo je vi{e od 500 delegataiz ~itavog svijeta koji suiznijeli svoja iskustva iplanove u razvoju gra|anskogobrazovawa. Op{ti zakqu~akje da je ~itav projekat uusponu i da predstavqa civi-lizacijski pokret koji dopri-nosi razvoju demokratije uglobalnom smislu.Planovi iprijedlozi koji su usvojeni nazavr{nom zasjedawu Kongresasigurno }e, u slijede}emperiodu, jo{ vi{e ista}iulogu i zna~aj CIVITAS-a usvjetskim razmjerama, ali i udr`avama - ~lanicama pojedi-na~no. Bosna i Hercegovina jesvojim primjerom, rezultati-ma i prezentacijama dokaza-la da je wen CIVITAS ustawu da slijedi, a u nekimpodru~jima i predvodi, takvuorijentaciju.

U organizaciji OSCE-a u Crnoj Gori, u kolovozu 2006.godine, u studijskom posjetu Civitasu BiH boravila je dele-gacija edukatora iz Crne Gore. Tijekom boravka uSarajevu, ~lanovi delegacije imali su prigodu nazo~iti pro-gramu certifikacije srednjo{kolskih nastavnika koji predajupredmet "Demokracija i ljudska prava", koji je bio u tijeku,ali i bli`e se upoznati s implementiranjem programa

gra|anskog obrazovanja na svim razinama. Bila je to jedin-stvena prigoda za razmjenom iskustava na poljugra|anskog obrazovanja izme|u zemalja u regionu.

Tijekom svog kratkog boravka, organiziran je i obi-lazak kulturnih i povijesnih znamenitosti grada.

Tanja Jerlagi}

Posjeta delegacije edukatora iz Crne Gore

Crnogorskadelegacija uzelaje aktivno u~e{}ena seminaru uSarajevu

Svjetski kongres CIVITAS-a

aktuelnosti.qxd 25.9.2006 9:58 Page 9

“Mre`a mladih Civitasa” je multikul-turalna, nevladina i neprofitna mre`amladih, aktivnih i kreativnih ljudi. Svioni imaju isti cilj: stvaranje odgovornijihi tolerantnijih sredina u kojima su mladiinformirani i aktivno uklju~eni udru{tveni i politi~ki `ivot zemlje. @elimoda sve zajednice na{e dr`avefunkcioni{u po demokratskim principima tolerancije,odgovornosti i jednakosti. Mre`a ima svoje koordinatoreu svim kantonima/`upanijama, regijama i Br~koDistriktu. Regionalini odbori broje vi{e stotina ~lanova,koji djeluju na promovisanju aktivizma kod mladih.

“Mre`a mladih Civitasa” postoji i djeluje od novembra2005. godine. Prve aktivnosti bile su usmjerene naja~anje dijaloga i pobolj{anje komunikacije u odnosuu~enik-roditelj-uprava {kole. Organizirali smo okruglestolove u saradnji sa unijama srednjo{kolaca izSarajeva i Banje Luke. Projekat je podrazumijevao i

razmjenu u~enika, {to je omogu}ilo da srednjo{kolcioba grada doma}ina upoznaju jedni druge, ali idruga~ije gradske i {kolske sredine.

U MMC-u nagla{avamo kako smo “Mre`a mladih zamlade”. @eljeli smo rad usmjeriti na rje{avanje onihproblema koji mladi smatraju najozbiljnijim u njihovimzajednica. Tako je provedena anketa u 18 gradova BiH.Rezultati su pokazali da mlade u njihovim zajednicamanajvi{e brinu narkomanija i sve ve}a stopa neza-poslenosti. Mladi su uo~ili i nedostatak tolerancije iapatiju kao jedan od problema sa kojim ase susre}u.Izrazili su zabrinutost zbog kr{enja njihovih prava,nagla{avaju}i kako se njihov glas u dru{tvu ne uva`ava.

Prva konferencija “Mre`emladih Civitasa” imala je za ciljstvaranje povjerenja izme|umladih i vlasti. U~esnici ove kon-ferencije bili su mladi iz razli~itihdijelova BiH, ali i predstavnicilokalnih vlasti. Radionice zamlade govorile su o funkcional-

nom neformalnom umre`avanju i komunikaciji.Predstavnici vlasti diskutovali su na teme “Potencijali zamlade kojima raspola`e zajednica” i “Mladi i lokalnazajednica skupa u Evropu”. Razgovaralo se i o proble-mu narkomanije koji je, kako je anketa pokazala, jedanod najve}ih problema u zajednici. Evropska komisijanaglasila je kako nerije{eni problem narkomanije jeprepreka za ulazak na{e dr`ave u Evropsku uniju. Takoje na Prvoj konferenciji MMC-a pokrenuta akcija zaimplementaciju dr`avnog zakona o spre~avanju i suzbi-janju zloupotrebe opojnih droga. Potpisi su skupljani uSarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Konjicu, Tuzli, Zenici,

Bijeljini, Posu{ju, Drvaru, Prijedoru,Trebinju, Biha}u i drugim gradovima. UParlamentu smo izlo`ili Plan akcije zaspre~avanje i suzbijanje zloupotrebeopojnih droga mladima i pristunimpredstavnicima vlasti, od kojih smodobili podr{ku za ove i naredneaktivnosti.

Organizirali smo okrugle stolove,konferencije i radili medijsku promociju.Nastojali smo ohrabriti mlade da iznesusvoja mi{ljenja i ideje, a od lokalnevlasti da podr`i aktivnost mladih.

Mladi su imali priliku slu{ati radioemisiju “Bu|enje”, a od septembraimaju priliku i ~itati ~asopis “Mre`emladih Civitasa” pod istim nazivom.Uredni{tvo je `eljelo kroz ovaj ~asopisu prvom broju promovirati aktivizam ipozvati mlade da iza|u na izbore uoktobru. Osim o aktivnostima na{e

Mre`e u “Bu|enju” mladi }e imati priliku ~itati i o drugimnevladinim organizacijama i raznim zanimljivostima.Smatramo da }e ~itaocima posebno interesantne bitinagradne igre i prilozi o modi.

Svim mladima u BiH poru~ujemo:

Mu~e nas isti problemi!Sanjamo iste snove!Oni mogu postati stvarnost, jer mi se ne bojimo jave!

BUDI DIO MMC-a !!!BUDI DIO PROMJENA !!!

Ivana Ke{i}

MRE@A MLADIH CIVITASAAKTUELNOSTI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 10

aktuelnosti.qxd 25.9.2006 9:58 Page 10

AKTUELNOSTI

Civitas

broj7.na{

na{

VRIJEME ZA "BU\ENJE"Ovih dana iz tiska su izi{le novine "BU\ENJE". To je djelo “Mre`e mladihCivitasa” koje }e se baviti aktualnim pitanjima mladih CIVITASOVACA. Stogaga toplo preporu~ujemo, vama, dragi na{i u~enici. Ovom prilikom Vas poziva-mo da se javite uredni{tvu ovog lista sa svojim prilozima, jer }e na taj na~in"Bu|enje" postati zanimljivije i kvalitetnije i sve vi{e va{e. A razlog njegovogpojavljivanja i jeste da ono postane va{a omiljena novina koju }ete prilozimaiz svojih {kola i lokalnih zajednica i sami kreirati. Zato, ako ve} niste, potra`itesvoje "BU\ENJE" u svojoj {koli, ono je tamo zbog vas.

Dragi na{i ~itaoci i ~itateljke imamo jo{ jednu dobruvijest za vas. Naime, 2. septembra je emitirana prvaradio emisija pod nazivom BU\ENJE, koja je napravlje-na u kooperaciji “Civitasa BiH”, “Mre`e mladih Civitasa” imnogih radio stanica koje }e emitirati ovu emisiju. Idejao pravljenju emisije nastala je na jednom od sastanaka“Mre`e mladih Civitasa” u maju ove godine. Od ideje doprve emitovane pro{lo je skoro ~etiri mjeseca tokomkojih je naporno ra|eno na kona~noj koncepciji.

“U emisiji, koja traje trideset minuta, slu{atelji mogu~uti {ta se to de{avalo proteklih petnaest dana u BiH napolju omladinskog djelovanja, nevladinog sektora,novosti iz svijeta muzike, filma itd. Trudimo se da u ovihtrideset minuta obuhvatimo sve ono {to je bitno i dapokrijemo cijelu teritoriju na{e zemlje. Naravno, i na{islu{atelji mogu sudjelovati u kreiranju emisije svojimkomentarima, prijedlozima i kritikama. Na{ kontakt je:budjenje@civitas.ba i ovim putem pozivam sve na{eslu{atelje da nam pi{u“ , rekao nam je Harun Bo{njak,glavni i odgovorni urednik radio emisije.

Emisija se snima i montira u Zenici, a priloge za nju pravemladi iz MMC-a. BU\ENJE }e biti emitirano svakih petnaestdana, a obilovat }e zanimljivim vijestima koje se ti~u mladihljudi, izvje{tajima sa raznih doga|aja, razgovorima sa zan-imljivim ljudima i sa mnogo, mnogo dobre muzike.

[to se ti~e snimanja priloga, tu su uklju~eni ~lanovi“Mre`e mladih Civitasa” iz cijele BiH. Oni }e u budu}nostiprilozima iz svojih sredina, koji se ti~u prvenstvenomladih, znatno doprinijeti kvalitetu emisije koji je i sadave} na zavidnom nivou. Ono {to ovu emisiju ~inijednstvenom jeste ~injenica da na jednom mjestu, u tihpola sata, mo`ete ~uti vijesti o mladim ljudima i doga|ajeiz svih dijelova na{e zemlje jer MMC ima svoju mre`ukoordinatora po cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ako ste propustili da poslu{ate prvu emisiju, mo`eteto uraditi ako odete na internet stranicu www.civitas.bagdje se nalazi link za emisiju.

[to se ti~e narednih emisija, njih mo`ete poslu{atisvake druge subote na sljede}im radio stanicama:

Bijeljina - PAN radio, 103 MHzOd`ak - Radio postaja Od`akMosta r- Omladinski radio MostarBr~ko Distrikt- ORV, FM stereo (94,3; 97,8;97,9) iRadio Br~ko DistriktaOra{je - Radio postaja Ora{je-88 MHzTuzla - Radio SLONBanja Luka- Radio BALKAN-95,9 MHzLivno - Radio “STUDIO N”Doboj Jug - ZOS radio Zenica - Radio ZenitVisoko - Radio Q, FM 105,2

PROBUDI AKTIVIZAM U SEBI

@eli{ ~uti mi{ljenje vr{njaka??? @eli{ izraziti svoje mi{ljenje???@eli{ se zabaviti???@eli{ vrijeme samo za sebe???Onda si na pravom mjestu!!!Civitas ti predstavlja

B U \ E NJ E radio emisiju za mlade

RADIO EMISIJARADIO EMISIJA

na{ Civitas na{ 11

Dio emisije “Bu|enje” sni-man je na Ljetnom kampu u

Br~kom

aktuelnosti.qxd 25.9.2006 10:05 Page 11

Dragi nastavnici profesori,u~enici i ostali civitasovci!

Budu}i da se bli`i jedan odnajzna~ajnijih dogadjaja udemokratskom dru{tvu - Op}iizbori, u ovom broju na{ega listaodlu~ili smo da se ozbiljno poz-abavimo upravo tom temom.Klju~no je da svi shvate koliko jeva`an ustvari proces izbora. Sveono {to mi u~imo, sve ono stopropagiramo u “Na{em Civitasu”trebalo bi biti podre|eno tome dastvorimo od u~enika odgovornegra|ane. Jedna od osnovnihkarakteristika odgovornog gra|a-nina je njegova odlu~nost iu~e{}e u izborima. Izbori i pravona glasanje jeste jedan odosnovnih instrumenata gra-|anina u demokratskom dru{tvuda uti~e na dono{enje odluka ida se njegov glas ~uje i uva`i,va`nost ~injenice da iskoristite tosvoje pravo, dragi u~enici, nas-tavnici, i profesori i ostaligra|ani, ne mo`emo dovoljnonaglasiti. Sloboda podrazumije-va dono{enje individualnih odlu-ka baziranih na informacijama,odgovorni gra|ani prate predi-zborna obe}anja, oni prate stan-je oko sebe, shvataju situaciju,te u skladu s tim na svakimizborima odlaze i glasaju za onustranku koja ih nije razo~arala.Mi, gra|ani Bosne i Herce-govine, smo ti koji su du`ni danatjeraju na{e politi~are naodgovornost pri dono{enju predi-zbornih obe}anja i oni koji sudu`ni da ih natjeraju da taobe}anja i ispunjavaju.

Iznenadite i sebe i druge,glasajte i/ili nagovorite sve kojeznate da i oni glasaju.

Jedan od osnovnih problemana{eg dru{tva je taj {to kod nasvr{ioci javnih funkcija znaju danemaju potrebe da se brinu zbog

svojih neuspjeha, zbog neispu-njenih obe}anja, i {to mogu vi{eda se bave svojom li~nom dobitinego {to brinu za dobrobitdru{tva. Du`nosnici na vlastimisle da mogu da rade {to god

ho}e jer ra~unaju na to da mi,narod, ne}emo mo}i ni{ta uraditijer ne vjerujemo da mo`emone{to promijeniti.

Zato se mi, u Civitasu,uzdamo u vas, na{e nastavnike i

U FOKUSU

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 12

IZBORI SE!Jedino gra|ani mogu obezbijediti odgovornu vlast

fokus.qxd 25.9.2006 11:07 Page 12

U FOKUSU

na{ Civitas na{ 13

Civitas

broj7.na{

na{

POTPISANMEMORANDUM ORAZUMIJEVANJU

profesore, a i u na{e u~enike, da }eteshvatiti ozbiljnost ovog problema, teda }e svako od vas uraditi ono {to onili ona mogu kako bi {to vi{e ljudiiza{lo na izbore.

Prakticiranjem svoga demokra-tskog prava i pokazujete va{u odgo-vornost i obaveze prema dru{tvu ukojem `ivimo.

Nastavnici i profesori, va{ zadatakje da razgovarate sa svojim u~enici-ma, da im pojasnite koja je va`nostglasanja, da pri~ate sa njima kao sasebi ravnima, kako bi i oni shvatili ka-ko je svaki glas va`an, kako ba{ onimogu biti ti koji }e odrediti put naboljekojim }emo krenuti u mirnu i sretnubudu}nost.

Tako|er, klju~no je da se potruditeu svome okru`enju, bilo ono privatno,javno ili profesionalno, da razgovarateo tome, jer mnogi ljudi su doseglita~ku pesimizma koji se mora odbaci-vati argumentima, treba im vratiti vjeruu ovaj demokratski sistem.

U~enici, va{a zada}a je da svojimvr{njacima koji ve} mogu glasati iva{im roditeljima, kao i svim drugimodraslima ne date mira dok vas nesaslu{aju. Mnogi od njih ne vjeruju uva`nost glasanja, i sami se odri~ujedne od rijetkih prilika, neki pak toshvataju olako, bez kriti~kog ra-zmi{ljanja, te glasaju za iste ljudeve} godinama bez ikakvog pra}enjastanja u na{oj dr`avi. Shvatite kaosvoj li~ni uspjeh da im pojasnite pokojim to kritierijima treba ocjenjivatineku javnu li~nost koriste}i se svimonim karakteristikama kojima smovas u~ili od prvog razreda osnovne{kole, u “Civitasovim” sekcijama i na~asovima predmetne nastave.

Uratko, jasno nam je kako se ovatema provla~i dosta dugo, te da vamse mo`da ~ini suvi{no da se jo{ jed-nom raspravlja o tome, ali ~injenica jeda svi dosada{nji poku{aji bili neusp-je{ni, te da ako sada jo{ jednom pre-pustimo nekome drugom da nam krojisudbinu, mo`e se lako desiti dashvatite prekasno da vama taj putnimalo ne odgovara.

Iza|ite na izbore i dajte svoj glasonima u koje vjerujete, iskoristite svojepravo i izvr{ite svoju du`nost gra|aninau demokratskom dru{tvu i svojim pos-tupkom dajte sebi pravo da kritikujetebudu}u vlast i tra`ite od nje da budeodgovorna, jer ako ne glasate, pokazu-jete da vam zapravo nije ni stalo, panemate pravo ni kritikovati.

U petak, 19.05.2006. u organizaciji Civitasa i Vije}a Evrope,odr`ano je sve~ano potpisivanje Memoranduma o razumijevanjusa svim ministrima obrazovanja u BiH. Potpisivanjem memorandu-ma zaokru`en je jedan proces koji predstavlja jedan od rijetkihprojekata u bh. obrazovanju koji je ispunio sve dogovorene ciljeve,uz uspje{nu saradnju nevladinih organizacija sa predstavnicimaobrazovnih institucija.

Potpisivanjem Memoranduma, ministri su verificirali rezultatecertifikacije nastavnika predmeta "Demokratija i ljudska prava" i,od {kolske godine 2006/2007, eliminirali praksu da je nastava izovog predmeta nestru~no zastupljena u srednjim {kolama {iromBiH, tako da ove {kolske godine samo nastavnici koji su pro{likroz teorijsko-metodi~ki dio programa certifikacije mogu preda-vati predmet u srednjim {kolamau BiH.

Sve nas je izne-nadilo nepotpisivanjememoranduma odstrane MinistarstvaTuzlanskog kantona,pogotovo {to ovaj kan-ton, zajedno sa Ze-Dokantonom, spada upionire uvo|enja pred-meta u osnovnim isrednjim {kolama nateritoriji cijele

BiH. Nadamose da }e ovaj pro-pust ubrzo ispraviti,{to }e otvoriti putnovim programima,izme|u ostalog iformiranju grupakoje }e odreditistandarde i pro-gram za certifikaci-ju nastavnikagra|anskog obra-zovanja u osno-vnim {kolama. R.S.

fokus.qxd 25.9.2006 11:08 Page 13

U FOKUSU

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 14

Kao i dosada, i ovogaputa CIVI-TAS se potru-dio da pratir e f o r m s k ezahtjeve uobrazovawu,ponekad ini-

ciraju}i prom-jene i trasira-ju}i pravce

razvoja, ili pak daju}i doprinosreformskim promjenama uskla-|uju}i svoje aktivnosti s wima,kao i sa zahtjevima savremenihmetodolo{kih pristupa.

Svima nam je poznato da jejedna od najve}ih promjena koju jedonijela reforma osnovne{kole, tranzicija na devetogo-di{we osnovno obrazovawe iupis u {kolu djece mla|e`ivotne dobi nego do sada, djecesa {est, pa i 5,8 godina. Sve tomoraju pratiti i adekvatnepromjene u metodolo{kom pris-tupu, kao i u planirawu i pro-gramirawu.

Samim tim name}e se zahtjevda obrazovawe treba da budezasnovano na integrisanomnastavnom programu i programukoji je baziran na ishodima, kaoi na participativnim, koopera-tivnim, aktivnim i iskustvenimmetodama nastave i u~ewa.

Uva`avaju}i sve te zahtjeveCIVITAS je oformio radnugrupu sa~iwenu od stru~waka uosnovnom i pred{kolskom odgojui obrazovawu (nastavnikarazredne nastve, pedagoga,direktora, nadzornika izPedago{kog zavoda) koja je,cijelu proteklu godinu, inten-zivno radila na izradiPrograma razvoja i unapre|ewademokratije za pred{kolskovaspitawe i obrazovawe, kao iPrograma za prvu trijadu (1, 2. i3. razred) devetogodi{weg osno-vnog obrazovawa. Analiziralisu sli~ne programe iz zemaqa

Evrope i Amerike. Posebno suizu~avala «redovne» Nastavneplanove i programe u Bosni iHercegovini, Zajedni~ka jezgranastavnih planova i programa,va`ne zakonske, podzakonske idruge dokumente na kojima sezasniva vaspitawe i obrazo-vawe u pojedinim dijelovimaBiH, kako bi program Osnovademokratije uskladila s wima.

Prilikom analizirawaNastavnih planova i programa,ustanovqeno je da se o~ekivaniishodi u svim predmetnim podru-~jima (naro~ito u prvoj trijadi)podudaraju s ishodima gra|anskogobrazovawa, te je konstatovano daprogram gra|anskog obrazovawadoprinosi ostvarewu ishoda usvim predmetnim podru~jima, pase, samim tim, mo`e primjewivatiu svakoj predmetnoj oblasti.

Tako je nastao inovira-ni/interdisciplinarni Pro-gram gra|anskog obrazovawa zaprvu trijadu osnovne {kole -Osnove demokratije-.

Program omogu}uje u~enicimada se upoznaju s osnovnim prin-cipima demokratije i razumiju

~etiri stuba/koncepta na kojimapo~iva svaka demokratija:AUTORITET, PRAVDU, ODGOV-ORNOST i PRIVATNOST.Podr`ava rano u~ewe, zasno-vano na igri, kao osnovnojdje~ijoj aktivnosti, ~ime jeomogu}eno u~enicima da unajranijem {kolskom uzrastusti~u osnovna znawa o ovimkonceptima, razvijaju potrebnesposobnosti i vje{tine, nana~in prilago|en wima, kako bina vi{im nivoima obrazovawamogli nadogra|ivati ste~eno,razvijati stavove i uvjerewa ipostati aktivni gra|anisposobni da donose adekvatneodluke za sebe i za druge,opredijeqeni demokratskimprincipima i na~inu `ivota iparticipirawa.

Ostvarivawe ovakvih o~eki-vawa obezbije|eno je i time {toProgram podr`ava i promovi{eosnovne vrijednosti inagla{ava potrebu realizacijeaktivnosti na demokratskina~in, uz naglasak na dje~ijimpravima, {to je osnova za razvi-jawe osje}aja odgovornosti kod

INOVIRANI PROGRAM GRA\ANSKOG OBRAZOVAWA ZA PRVU TRIJADU OSNOVNE

[KOLE “OSNOVE DEMOKRATIJE”

PI[ENina Ninkovi}

fokus.qxd 25.9.2006 11:08 Page 14

U FOKUSU

na{ Civitas na{ 15

Civitas

broj7.na{

na{

djece i pobu|ivawe interesa za aktivno u~e{}e udru{tvu.

Za svaku nastavnu jedinicu, u okviru koncepata,definisani su o~ekivani ishodi i dovedeni su u vezu sishodima ostalih predmeta/predmetnih podru~ja u prvatri razreda osnovne {kole. Ovako definisani ishodiusmjeravaju nastavnika i upu}uju ga na mogu}nosti real-izacije, ali tako|e “upu}uju na to da ishodi gra|anskogobrazovawa nisu odvojeni, ni izolovani od ishoda ostal-ih predmeta/predmetnih podru~ja, te ih tako ne treba

posmatrati, ni ostvarivati”.1

Kao podr{ku realizaciji Programa CIVITAS jepripremio i odre|ena nastavna sredstva i pripu~ni~kimaterijal, koji }e zajedno s Programom omogu}iti ost-varivawe postavqenih ciqeva za svaki od koncepata.

To su: Vodi~ za nastavnike (u kojem je, pored {to je

detaqno obja{wen i naveden Program, kao i modelirealizacije, ponu|eno mno{tvo drugog materijala kojinastavnik mo`e koristiti u razli~itim segmentimarada).

Priru~nici za nastavnike (sada odvojeni po kon-ceptima).

Radni listovi za u~enike ( za svaki od tri razreda,s uputstvima i zadacima za ne~ita~e. Prvi put }e svakodijete mo}i imati radni list za sebe i koristiti ga nana~in koji wemu odgovara)

Slikovnice za svaki od koncepata, video kasete iDVD.

Uz sve to, osmi{qen je i program obuke za nastavnikekoji organizuju nastavu u 1, 2. i 3. razredu, jer ih je neophod-no upoznati s inoviranim programom, wegovim karakteris-tikama, vrijednostima, kao i razli~itim mogu}nostima i mode-lima realizacije

1Vodi~ za nastavnike - s uputstvima za realizaciju inter-disciplinarnog programa gra|anskog obrazovawa za razrednunastavu

Program obuke sa~iwen je tako da osposobi nastavnike da: objasne razloge inovirawa programa i wegove ele-

mente,objasne konceptualni okvir i karakteristike inoviranog

programa Osnova demokratije,procijene djelotvornost ponu|enog materijala i nas-

tavnih sredstava, kao podr{ke realizaciji Programa,u svojim u~ionicama implementiraju predlo`eni model

realizacije zasnovan na integrisanom kurikulumu i savremenojmetodologiji usmjerenoj na u~enika.

Kao i u dosada{woj praksi, najprije smo pripremili i realizo-vali obuku trenera, a tek nakon toga, treneri CIVITAS-a su reali-zovali obuke s u~iteqima. Realizovane su dvije obuke trenera, uSarajevu i u Bawaluci, na kojima su prisustvovali treneri izrazli~itih dijelova Bosne i Hercegovine.

Obuke su bile veoma uspje{ne i pozitivno ocijewene od stranetrenera. Smatraju da je obuka dobro osmi{qena i da }e mo}i ostvar-iti planirane ciqeve i osposobiti nastavnike za prethodno nave-deno. Posebno su se pozitivno izjasnili o inoviranom programu ipripremqenom materijalu.

Preostaje nam samo da o~ekujemo da }e se i nastavnici, oistim pitawima, tako|e izjasniti pozitivno.

SEMINAR U MOSTARUSeminar za nastavnike razredne nastave:

Inovirani program gra|anskog obrazovanja,odr`an je u Mostaru od 28. do 31. augusta2006. godine u organizaciji civitasa.

Seminar u je prisustvovalo 40 nastavnika izosnovnih {kola sa podru~ja HNK, a nastavnicisu upoznati sa karakteristikama programa, kaoi karakteristikama ~etiri osnovna konceptademokratije, a obzirom da je ura|en Inoviraniprogram gra|anskog obrazovanja za prvu tri-jadu snovne {kole. Zato je bilo neophodno nas-tavnike upoznati sa inovacijama i dopunamakoje je ured Civitasa i ovaj put uradio stru~no iprofesionalno uz podr{ku PPZ. Gra|anskoobrazovanje je trajna, neprekidna edukacija zasve nas. U skladu s tim, nastavnici su se upoz-nali sa konceptualnim okvirima i karakteristika-ma inoviranog programa “Osnova demokratije”,implementirati u svojim u~ionicama predlo`enimodel realizacije koji je zasnovan na inte-grisanom kurikulumu i savremenoj metodologijiusmjerenoj u~eniku. Istra`ivanja pokazuju daintegrisani kurikulum i interaktivne metode naovom uzrastu omogu~uju da u~enici poimajuokolinu kao cjelinu jer ona to i jeste da preuzi-maju odgovornost i upravljaju svojim `ivotomunutar grupe. Nastavnici su bili veoma zado-voljni ovim na~inom rada koji su prvi put sreli{to su iskazali u evaluacijama ,tako|e se zah-valjuju organizatoru i jedva ~ekaju peti danobuke.

Treneri na ovom seminaru su bili DragoZovko i Vesna Milavi}.

Bilo mi je zadovoljstvo raditi sa ovomgrupom i biti sudionik u implementaciji ovogprograma.

Vesna Milavi}, Mostar

fokus.qxd 25.9.2006 11:08 Page 15

U FOKUSU

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 16

Nema ba{ puno onihkoji ula`u u obrazovanje inastoje u njega investirati.Bacimo li pogled 100, 200godina unatrag, ne mo-`emo a da ne primjetimokako se, bar u ve}inina{ih {kola, i nismoprevi{e odmakli od table ikrede, po{to materijalnasredstva kojima raspola`u{kole rijetko gdje omogu}avajuupotrebu savremenih nastavnihu~ila.

Sli~no je i sa literaturom – jedvada se uspije nabaviti poneki lektirskinaslov, a o priru~nicima koji odra-`avaju trendove dostignu}asavremene nauke da i ne govorim.

Imaju}i to u vidu, hvale vrijedna jeinicijativa CIVITAS-a da za nas-tavnike razredne nastave organizujejednodnevne seminare koji su u{kolama TK odr`ani krajem avgusta,a na kojima je predstavljen inoviraniprogram za 1. trijadu devetogodi{njeosnovne {kole.

^etiri su osnovne zna~ajke tihseminara koji im daju posebnu vri-jednost:

1. Osmi{ljavanje ovih obukapotakli su sami nastavnici razrednenastave koji su uvidjeli da su im, usvjelu obrazovnih reformi, potrebna inova znanja i literatura koja }e impomo}i da odgovore visokim zahtje-vima koji su pred njih postavljeni.

2. Seminarima suobuhva}eni SVI nas-tavnici, ~ime se nasto-jao posti}i pribli`no jed-nak kvalitet rada u{kolama i u ruralnim i uurbanim sredinama. Ve-}ina dosada{njih semi-nara koje su organizo-vale razli~ite organizaci-je obuhvatali su privile-

govane {kole i pojedince, te je uo~ljivjaz izme|u stepena edukovanostime|u nastavnicima.

3. Prosvjetni su radnici nakon ovejednodnevne obuke oti{li ku}i s ruka-ma punim knjiga i priru~nika. Naime,svi su dobili po ~etiri prekrasno ilus-trirane i na kvalitetnom papiru {tam-pane slikovnice i 4 priru~nika zanastavnike, koji su u funkciji prak-ti~ne pomo}i nastavnicima.

Osim toga, svi u~esnici seminarapodatke o brojnosti svojih odjeljenjanapisali su u narud`benicu, naosnovu koje }e se, tokom septembra,izvr{iti distribucija radnih listova zanjihove u~enike. Uz to, svaki }e nas-tavnik dobiti i Vodi~ za nastavnike ukojemu }e, osim interdisciplinarnogplana za 1. trijadu O[, na}i i pregr{tideja o konceptualnom u~enju, te-matskom planiranju, organizaciji ~asa iradnog dana, opisnom ocjenjivanju,metodama kooperativnog u~enja i sl.

I to jo{ nije sve: ne bi li se radsa u~enicima devetogodi{njeg obra-zovanja u~inio {to interesantnijim, a

nastavicima olak{ao njihov rad urazredu, svaka }e {kola dobiti i CD ilivideo kasetu koja prati konceptAutoriteta, tako da }e djeca, doknastavnik/ca ~ita, sve divne prizore okojima se govori u tekstu, mo}i gle-dati na televizoru ili ra~unaru.

4. Po zavr{etku ovog jednod-nevnog seminara u~esnicima jeuru~en certifikat na kojemu jenazna~en broj sati proveden naobuci.

Budu}i da su na evaluacijskimlisti}ima nastavnici iznijeli svojuocjenu obuke i dali prijedloge za even-tualna pobolj{anja, iz njihovih reakcijabilo je vidljivo da su pisani materijaliono {to im je naro~ito zna~ajno. Nesamo da je time olak{an i novinamaoplemenjen njihov posao, nego }eizbje}i pla}anje kopiranja radnih listo-va za u~enike, jer }e svaki u~enikimati svoju radnu svesku, koju je zanjih pripremio Civitas tim.

Odu{evljeni cjelokupnim pro-gramom i uvi|aju}i kolika je njegovavrijednost u ostvarivanju odgojneuloge {kole, nastavnici razrednenastave istakli su neophodnostorganiziranja sli~nih obuka i za nas-tavnike predmetne nastave, kako bise ciklus ovakvog na~ina rada ivaspitanja u~enika nastavio i uvi{im razredima osnovne {kole.

Jasmina Mehmedovi},Tuzla

CIVITAS U U^IONICAMA DEVETOGODI[NJEGOSNOVNOG OBRAZOVANJA

"UMIJE]E @IVLJENJA"JAVNA RASPRAVA U BR^KO DISTRIKTU

DANA, 13. 09. 2006. godine U POLJPRIVREDNO-MEDICINSKOJ [KOLI U BR^KOM ODR@ANA JE JAVNARASPRAVA O PRIJEDLOGU RADNOG MATERIJALA ZA

KREIRANJE MODELA CERTIFIKACIJE NASTAVNIKAZA REALIZACIJU PROGRAMA “UMIJE]A @IVLJENJA” USREDNJIM [KOLAMA U BOSNI I HERCEGOVINI.

OKRUGLOM STOLU PRISUSTVOVALI SUPEDAGOZI OSNOVNIH I SREDNJIH [KOLA, PRED-STAVNICI PEDAGO{KOG SAVJETA BR^KO DISTRIKTAKAO I PROFESORI KOJI SU U^ESTVOVALI U REAL-IZACIJI PILOT PROGRAMA "UMIJE]E @IVLJENJA".

U VEOMA KONSTRUKTIVNIM DISKUSIJAMA ANA-

LIZIRANA JE PRIMJENA PROGRAMA U PILOT FAZI KAOI POJEDINI ELEMENTI RADNOG MODELA CERTI-FIKACIJE KOJI BI BILI PRIHVATLJIVI I PRIMJENJIVI USVAKODNEVNOJ PRAKSI.

JEDAN OD ZAKLJU^AKA SA JAVNE RASPRAVE BIOJE DA SE OVAJ PROGRAM TREBA NA]I I U SADR@AJIMAODJELJENSKE ZAJEDNICE ZA OSNOVNU [KOLU.

PEDAGOZI OSNOVNIH [KOLA PREDLO@ILI SU DAIM SE DOSTAVE PRIRU^NICI ZA U^ENIKE I NAS-TAVNIKE KAKO BI MOGLI DETALJNIJE ANALIZIRATIPROGRAM I DATI PRIJEDLOG ZA UGRADNJU OVIHSADR@AJA U SADR@AJE ODJELJENSKE ZAJEDNICE UOSNOVNOJ [KOLI.

INDIVIDUALNE PRIMJEDBE I PRIJEDLOGE U^ESNI-CI SU DALI U UPITNIKU KOJI SU POPUNILI NA KRAJURASPRAVE.

FACILITATORJasna Jovi~i}

fokus.qxd 25.9.2006 11:08 Page 16

U FOKUSU

na{ Civitas na{ 17

Civitas

broj7.na{

na{

Nastavnik sam razredne nas-tave, kao i trener CIVITAS-a zaobuku nastavnika iz “OSNOVADEMOKRATIJE“. Radila sam iradim obuku nastavnika razrednenastave na vlastito zadovoqst-vo, jer sam se u dugogodi{woj pra-ksi prvi put susrela sa pro-gramom koji nudi takve radneseminare i sadr`aje gdje nas-tavnik sve {to ~uje i nau~i mo`eodmah ~im do|e u svoje odjeqeweda to i primijeni. Jo{ pri~etverodnevnoj obuci jedan brojnastavnika je dolazio subje|jewem da }e to, kako surekli, biti “seminar kao i drugiseminari“ {to je podrazumijeva-lo da }e predava~ uglavnompro~itati {to je pripremio i dase to uglavnom ne}e slu{ati ali}e se pisati da je “odra|en danseminara“.

Kad se po~elo sa radom i kadsu vidjeli da je toRADNI seminar,jo{ uvijek je biloskeptika koji supitali ZA[TO?

Poslije sat ilimawe su od „nev-jernih Toma“ po-stali aktivni u~e-snici i sa zani-mawem, da ne ka`emodu{evqewem, nas-tavili da rade. Odwih su “postajalaradoznala djeca“ kojasu davala nov tonradu. Mogli su se ~uti komentari:Super je! Dobro je! Odmah sutra |uto poku{ati.

Po{to su seminari ra|enivikendima (2+2+1) na druga dvadana seminara su ve} dolazili saodre|enim iskustvom i pri~ali ozadovoqstvu svojih u~enika kao io li~nom zadovoqstvu, zbog prim-jene ovog programa na ~asovimaodjeqenske zajednice. Imali suprimjedbu da ne mogu sve sti}i ida im je malo jedan sat sedmi~no

da urade sve {to`ele. Naro~ito sunagla{avali dadjeca ne `ele daprestanu sa radomkad se oglasi zvono.Jo{ tada se uo~avaloda nastavnici ula`upuno truda i tro{edosta energije i vreme-na da samo na ~asovimaodjeqenske zajednicerealizuju ovaj program.Sami su davali prijed-loge da se ovo radi ikroz druge predmete inastavne oblasti.

Tada smo razgovarali i razm-jewivali pozitivna iskustva nas-tavnika koji su sami u svojim odje-qewima uvodili novine rade}idemokratiju kroz neke predmete,a kasnije kroz predmetne

oblasti. Tako je ovajinovirani programdobro do{ao i veomadobro prihva}en kaone{to {to se ~ekaloda olak{a rad urazredu.

Seminaru, nakome se govorilo oinoviranom pro-gramu, su pris-ustvovali nas-tavnici koji suve} pro{li~etverodnevnuobuku i ve}

do{li do saznawa da je ovaj pro-gram lak{e ostvariti u okvirudrugih predmeta i predmetnihoblasti, kako re~e jedan nas-tavnik: “Jednim udarcem ubijemdvije muhe“, {to }e re}i da na jed-nom ~asu obradi i jezik idemokratiju i dobije zadovo-qavaju}e i o~ekivane rezultate.

Radila sam ili boqe re~enodru`ila sam se (mnogo je prisnijei toplije kad ka`emo dru`eweumjesto seminar, iako svi punoradimo) sa nastavnicima u Bawoj

Luci, Biha}u,Cazinu i SanskomMostu i nigdjenisam nai{la naqude koji su imaliprimjedbe nasadr`aje ili napredlo`eni na-~in rada u nas-tavi. Imali smosamo pitawa ikomentare.

Gdje sve to{to radimo i

kako zapisati?Kako u malom prostoru organi-

zovati rad grupa, parova, indi-vidualni rad?

Kako se “nositi“ sa qudima unekim sredinama (direktori,pedagozi, kolege...) koji jo{ uvijekne pru`aju podr{ku ovom programusmatraju}i ga mawe va`nim oddrugih predmeta. Smatraju da bimnogi od tih qudi trebali tako|erpro}i ovaj program u ovom ili nekomdrugom wima prilago|enom obliku.

O~ito je da na{e nastavnikemu~i birokratija, nedostatakprostora, nastavnih sredstava itu i tamo nerazumijevawe.

Zajedni~ki smo dolazili donekih rje{ewa izmjewuju}i iskust-va i qudi se zaista trude da idaqe ostanemo preko ovakvih semi-nara u kontaktu. Ponekad i nemamoodgovore na neka pitawa ali bar owima razgovaramo nadaju}i se da }ese to kad tad rije{iti.

Uvijek na kraju pri~amo o tomeda djeci treba “DATI MALOSVJETLA“ kroz ovaj program, jer da}e u `ivotu kad ve} budu odrasliqudi sa odre|enim zanimawimapamtiti ~asove na kojima su moglisami da odlu~uju, da nau~e darasu|uju, zauzimaju stavove i argu-mentovano ih brane. Ubije|eni smoda }e takav na~in rada i u~ewazasigurno odrediti wihovo mjestou dru{tvu i porodici.

ANKA KARALI]

OSVRT NA REALIZACIJU PROGRAMA„OSNOVI DEMOKRATIJE”, KAO I NA

REALIZACIJU INOVIRANOG PROGRAMA

fokus.qxd 25.9.2006 11:09 Page 17

U FOKUSU

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

Sa ponosom mo`emo re}ida je, sa dvije grupe nastavnikakoji su pro{li kroz teorijsko-metodi~ki dio programa certi-fikacije ovoga ljeta, vi{e od 300nastavnika predmeta „Demo-kratija i ljudska prava“ dobilopriliku da pro|u kroz prvi dioprograma certifikacije. “Civitas“je tako|er odabrao 30 mladih inezaposlenih nastavnika iuklju~io ih u ovaj proces ~ime jedao svoj doprinos zapo{ljavan-ju mladih i njihovom uklju~ivan-ju u sve na{e aktivnosti.

Ovim je CIVITAS ispuniosvoje obe}anje koje je dao svimministrima obrazovanja, a iministarstvima uveliko poma-gao u ispunjavanju njihovihpreuzetih obaveza, posebnoonih predstavljenih u Strategijiobrazovanja, Obe}anje br. 2, ukojem su se ministri BiH obavezalida }e do 2006.g razviti procese iprograme obuke i certifikacije zasve nastavnike osnovnih i srednjih{kola. Prema na{im saznanjima,ovo je jedina certifikacije provede-na u BiH, koja je podrazumijevaladefinisanje potrebnih stru~nih kom-petencija i obezbje|ivanje ekspe-rata za provo|enja obuke. U izradistandarda i programa certifikacijeu~estvovali su predstavnici svihobrazovnih struktura u BiH,uklju~uju}i predstavnike mi-nistarstava i pedago{kih zavoda,univerzitetski profesori, nastavnici iu~enici koji su pro{li kroz CIVITASprogram.

Bitno je razgrani~iti da su nas-tavnici koji su pro{li teorijsko-metodi~ki dio program certifikaci-je ovim zavr{li prvi stepen inici-jalne certifikacije, odnosno prek-valifikacije, jer niko od njih nijestekao diplomu nastavnika/profe-sora iz date oblasti, po{to nana{im fakultetima ne postojiodsjek za “Demokratiju i ljudskaprava“. Drugi stupanj certifikacije

}e va`iti za sve nastavnike, i bit}e uskla|en sa svim ostalimpredmetima. To }e zapravo pred-stavljati plan stru~nogusavr{avanja nastavnika za peri-od od narednih 5-7 godina.

Ono na {to smo posebnoponosni je to da je svaka grupaprakti~no bila uzorak iz cijeleBosne i Hercegovine i da su nas-tavnici u svakoj grupi dolazili izsvih regija, kantona i Br~ko

USPJE[NO ZAVR[ENA CERTIFIKACNASTAVNIKA SREDNJIH [KOLA

Novopristigla zamjenica {efa misije gospo|a Judith Cefkin (druga s lijeva), poz-dravila je prisutne profesore i instruktore posljednje grupe programa certifikacije

fokus.qxd 25.9.2006 11:09 Page 18

U FOKUSU

Civitas

broj7.na{

na{

Distrikta. Tokom 15 dana kojih suproveli zajedno, kadidati ne samoda su u~ili zajedno do kasnih sati,nego su razvili i zajedni~ke interesei jako se zbli`ili. Njihovo u~e{}e jebila i prilika za razvijanje multikul-turalnih prijateljstava. Od tihobu~enih nastavnika stvoreno jejedno jako profesionalno jezgro,koje }e nesumljivo pomo}i uoja~avanju statusa predmeta u{kolama.

Kako bi predavanja koja suslu{ali u~esnici bili na najvi{emmogu}em nivou, CIVITAS je uspioono {to ne bi uspjelo mo`da ni jed-noj drugoj organizaciji ili instituciji una{oj zemlji, a to je da skupi grupunajeminentnijih BiH profesora, ausudio bi se re}i i svjetskihstru~njaka na polju demokratije iljudskih prava. Imena poput prof.dr.Johna Patricka, Prof. dr. Will C.

Harrisa, Prof. dr. Nancy Haas, Prof.dr. Vedrane Spaji}-Vrka{, ili BiHprofesora kao {to su Prof. dr. KasimTrnka, Prof. dr. Boris Tihi, Prof. dr.Mile Ili} i drugi, garancija su da suu~esnici imali priliku slu{ati najk-

valitetnija mogu}a predavanja izmodula od kojih je sastavljen pro-gram certifikacije.

Kao {to smo vas upoznali uprethodnim brojevima, svi u~esnicikoji su uspje{no zavr{ili teorijsko-metodi~ki dio programa certifikacijeprelaze ili su ve} pre{li na polagan-je praktikuma, koji su razvile na{ekolege iz Vije}a Evrope, ~ime }ekompletirati svoju inicijalnu certi-

fikaciju. Svi kandidati koji do sadanisu uspje{no zavr{ili teorijsko-metodi~ki dio programa certifikaci-je, ima}e priliku da ponovno pola`uzavr{ni test dva puta do kraja ovegodine. Dodatna polaganja }e biti

odr`ana i slijede}e godine. Ota~nom mjestu i vremenu odr`avan-ja testiranja kandidati }e bitiinformisani iz CIVITAS ureda.

SLIJEDE]I KORACIRadi velikog broja zaintereso-

vanih nastavnika koji nas svakod-nevno kontaktiraju, CIVITAS jespreman organizovati dodatne pro-grame certifikacije, koje bi sufinan-

sirali CIVITAS, ministarstvaodnosno {kole i sami kandi-dati. Organizovanje }e zavisitiod obnavljanja ugovora saministarstvima za novu grupukandidata i njihovogponovnog prihvatanje ovogaprograma kao zvani~nog pro-grama certifikacije. Upu}u-jemo nastavnike i direktore dase sa svojim zahtjevimaobrate na adresu ministarsta-va, a CIVITAS }e u narednomperiodu potpisati bilateralnesporazume za svim min-istarstvima obrazovanja, ~ime}e se izbje}i mogu}e nesug-lasice.

CIVITAS je planirao daorganizuje i certifikaciju zanastavnike predmeta uosnovnoj {koli. Nakon prom-jene stava Ministarstva

Tuzlanskog kantona, koje jeprethodno i pismeno podr`avaloprogram certifikacije nastavnikasrednje {kole, a sada je odbilo dapotpi{e Memorandum, do{lo je upitanje finansiranje programa certi-fikacije od strane donatora.

A CERTIFIKACIJA DNJIH [KOLA

fokus.qxd 25.9.2006 11:10 Page 19

Gospodine Ljubojevi}u, recitenam ne{to o sebi i poslu kojiradite.

Ro|en sam 1962. godine. Gimna-ziju sam zavr{io u Grada~cu aPrirodno-matemati~ki fakultet,odsjek za biologiju u Sarajevu. Uobrazovanju sam nepunih 15 godi-na i obo`avam svoj posao.Odnedavno sam na mjestu {efaOdjeljenja za obrazovanje u VladiBr~ko Distrikta BiH. Imam porodicu,suprugu, sina i k}erku. @ivim uBr~kom i `elim da ostanem ovdje.

Mo`ete li nam re}i o ulozi iodnosu Odjeljenja za obrazovanjeprema programu CIVITAS-a BiH?

CIVITAS BiH je multikulturalni pro-gram koji se provodi u svim dijelovi-ma BiH i na skoro svim nivoima{kolovanja. Kao takav, programCIVITAS-a je op{te prihva}en aposebno u Br~ko distriktu koji seisti~e po multikulturalnosti i multiet-ni~nosti.

Molim Vas da nam ukratkone{to ka`ete o dosada{njim

aktivnostima, obukama i takmi-~enjima u Br~kom.

Po obimu aktivnosti CIVITAS-a, biloputem takmi~enja, bilo u okviruobuka u kojima je Odjeljenje zaobrazovanje sa CIVITAS-om imalopartnerski odnos, smatram da smodaleko ispred ostalih dijelova BiH.Takmi~enja u projektu gra|anin

svakog prolje}a se odr`avaju usvim na{im osnovnim i srednjim{kolama kao i takmi~enje na nivouDistrikta. Obuke nastavnika o osno-vama demokratije provode se ve}godinama a Ljetni kamp CIVITAS-au Br~kom kao vid okupljanja idru`enja u~enika i nastavnika izcijele BiH postao je tradicija.

Kako Vi gledate na ovaj pro-gram CIVITAS-a BiH, koliko steuklju~eni u njega i imate li su-gestiju za budu}u saradnju?

Program CIVITAS-a je obuhvatiosve sadr`aje, sve {to je upravo bilopotrebno u gra|anskom obrazova-nju na razli~itim uzrastima u~enikaali i nastavnika. Do sada sam biouklju~en u program CIVITAS-a kaoprofesor. U~estvovao sam nalokalnom takmi~enju sa svojimu~enicima. Od sada i ubudu}e }upo slu`benoj du`nosti biti uklju~enmnogo vi{e jer CIVITAS i Odjeljenjeza obrazovanje imaju partnerskiodnos. Za ubudu}e smatram da bisaradnja trebala da se odvija premave} uhodanim tokovima na obostra-no zadovoljstvo.

INTERVJU

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 20

[EF ODJELJENJA ZA OBRAZOVANJE UVLADI BR^KO DISTRIKTA

MILAN LJUBOJEVI]

CIVITAS BiH jemultikulturalniprogram koji seprovodi u svimdijelovima BiH i naskoro svim nivoima{kolovanja. Kaotakav program CIVITAS je op{teprihva}ena posebno u Br~ko Distriktu

intervju.qxd 25.9.2006 11:21 Page 20

Molim Vas da nam ka`ete ne{to o sebi i Va{emposlu u Ambasadi SAD-a u BiH.

Ja sam ro|en i odrastao u gradu Albuquerque, uSaveznoj Dr`avi New Mexico. Ve} 12 godina radim uameri~koj diplomatiji i do sada sam radio u Ta{kentu,Minsku, Madridu i Santiagu. U Sarajevu }u obavljatiposao {efa Ureda za odnose sa javno{}u, koji nad-

gleda medijske, obrazovne ikulturne programe ameri~kevlade u Sarajevu.

Da li Vam je ovo prviput da posje}ujete BiH ikoji su Va{i prvi utisci?

Ovo je moja prva posjetaBosni i Hercegovini. Jamislim da je ovo prelijepazemlja. Po{to sam tek sti-gao, nisam imao prilike dapuno putujem, ali se radu-jem prilici da upoznamVa{u zemlju. Sarajevo meumnogome podsje}a naJerusalem, po{to je veomaprivla~an grad, okru`enbrdima i planinama i imaveli~anstvene d`amije icrkve.

Da li imate prija{njegiskustva u radu sa CIVI-TAS-om i programimagra|anskog obrazovanja udrugim zemljama u kojimaste radili?

Ja sam ve} radio na programi-ma gra|anskog obrazovanja imogu Vam re}i da mi je dra`eraditi sa edukatorima i u~enici-ma nego i jedna drugaaktivnost koja je povezana samojom karijerom diplomate.

Koja je Va{a porukau~enicima, nastavnici-ma i drugim ~lanovimaCIVITAS porodice?

Moja poruka CIVITAS porodici je da nastaviteovako dobro raditi! Kada sam zadnji put bio uWashigtonu, moje kolege iz State Departmentasu mi rekli da je program gra|anskog obrazo-vanja u BiH jedan od najboljih na svijetu i daga druge zemlje koriste kao model za svojeprograme.

INTERVJU

na{ Civitas na{ 21

Civitas

broj7.na{

na{

DAVID M. REINERTDirektor ureda za odnose

s javno{}u Ambasade SAD-a u BiH

intervju.qxd 25.9.2006 11:21 Page 21

Mini (lokalne) konferencijeposve}ene desetogodi{wiciCIVITAS-a u Bosni i Herce-govini organizovane su {iromna{e zemqe iz nekoliko va`nihrazloga:

da bi se planski i sinhro-nizovano obiqe`ila jubilarnagodina i na odgovaraju}i na~in{iroj javnosti predstaviti najz-na~ajniji rezultati i dostignu}a

da bi se na sve~an na~inizrazila zahvalnost instituci-jama i pojedincima na razli-~itim vidovima podr{ke koja jeukazana CIVITAS-u u posqed-wih desetak godina

da se najave pravcirazvoja programa unapre|ewademokratije u slijede}emperiodu.

Radi uskla|ivawa i koordi-nacije pripremqen je generalnikoncept i usvojeni okvirni pro-grami manifestacije koji su seodnosili na:

{kolski nivoop}inski (gradski) nivoregionalni/kantonalni/`u

panijski i nivo Distrikta, idr`avni nivo

Planirano je da se {irokojakciji pridru`i, pored mre`emladih CIVITAS-a i brojnipredstavnici vlasti, me|unaro-dnih organizacija, nevladinihorganizacija i volontera.Glavni nosioci aktivnosti bilisu kancelarija CIVITAS-a uSarajevu i Bawa Luci i mre`akoordinatora.

Pripremqen je logo „ 10 godi-na CIVITAS-a“, propagandno-promotivni materijal, zahval-nice, tekstualni i drugiprilozi za medije, uputstva zaorganizaciju izlo`bi, posebanbroj ~asopisa “Na{ Civitas“ idrugo.

IZVJE[TAJ O ORGANIZACIJIOvaj izvje{taj pripremqen je

na osnovu analize podatakadobijenih od mre`e koordinato-ra, Odbora za organizacijusmotri i takmi~ewa i nepo-srednog uvida prilikom pra}e-wa i organizacije manifestaci-ja na razli~itim nivoima:

A. Na osnovu obra|enihpodataka moglo bi se generalnokonstatovati slijede}e:

1. da su u ve}ni {kola,prigodne sve~anosti i programiodr`ani u martu i prvoj polovi-ni 2006. god. U skladu sa organi-zacijom i sprovo|ewem {kol-skih takmi~ewa, uglavnom obuh-vatili slijede}e elemente:

izlo`be likovnih radovana temu 10 godina CIVITAS-a

izlo`be portfolijaizlo`be fotografija iz

oblasti rada {kole na podru~jurazvoja demokratije

igrokaze i druge perfor-manse

demonstracije i ilus-tracije rada CIVITAS sekcije

video prezentacijeliterarne radove posve-

}ene CIVITAS-u i wegovomjubileju.

Manifestacije su se po prav-ilu odvijale u {kolskim pros-torijama i na vrlo zna~ajnupodr{ku {kolskog menaxmenta,naro~ito pedagoga {kole uzprisustvo roditeqa u~enika inastavnika.

Manifestacije na op}inskomme|uop}inskom nivou

Odvijale su se po program-skom kli{eu koji je praktikovanna {kolskom nivou, ali su imprisustvovali predstavnicilokalnih vlasti i mawi brojistaknutih gra|ana koji su seina~e ~esto pojavqivali kaosudije na takmi~ewima. Sobzirom na specifi~ne organi-zacione te{ko}e i priroda man-ifestacije nije ni o~ekivanve}i broj ovakvih doga|aja, pa jete`i{te stavqeno na {kolski iregionalni nivo.

Manifestacije na regional-nom/kantonalnom/`upanijskom

nivouImale su, gotovo bez iznimke,

izuzetno veliki uspjeh i domet.Odr`ane su, uglavnom, krajemaprila i po~etkom maja,naj~e{}e kao dio programa u kojisu bila ukqu~ena zavr{natakmi~ewa. Manifestacije subile veoma dobro organiziranei posje~ene a uglavnom suodr`ane u centrima za kulturu,{kolskim amfiteatrima i dru-gim javnim mjestima. Prisu-stvovali su im predstavniciministarstava, pedago{kihzavoda, gradskih slu`bi za dru-{tvene djelatnosti, nastavnicikoji predaju predmet, direktori,pedagozi, u~enici, predstavni-ci medija, ~lanovi Vije}a

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 22

PI[EGeneralni sekretar CIVITAS-a BiHZdravko [unki}

10 GODINA CIVI

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:16 Page 22

roditeqa, savjeta u~enika,Mre`e mladih Civitasa, nevla-dinih organizacija i dr.

Programi su naj~e{}e sad-r`avali slijede}e aktivnosti ielemente:

Izvje{taje/referate ouspjesima CIVITAS-a naregionalnom nivou

Kulturno-umjetni~ki pro-gram

Pozdravne govore gostijuIzlo`be uxbenika,

priru~nika i materijala CIVI-TAS-a, kao i portfoliji

Dodjele priznawaNominacije za priznawa

na dr`avnom nivou.

Sastavni dio programa jubi-larnih sve~anosti u nekimgradovima bili su i okruglistolovi, otvoreni TV studio, tetematske konferencije i drugiprate}i sadr`aji. Svaka region-

alna konferencija bila je medi-jski pokrivena ve}im brojem TVemisija, novinskih i radiopriloga i izvje{taja.

Op{ta je konstatacija, zasno-vana na javnim priznawima, dasu, pored {kolskih, ove konfe-rencije ispunile svoj ciq,pro{irile, i to zna~ajno, krugqudi van {kole koji su seukqu~ili u one koji podr`avajuCIVITAS u BiH, predstavilodosada{we ali nagovijestili ibudu}e akcije i rezultate ivi{e nego do sada animiralelokalne zajednice.

Manifestacijana dr`avnom nivou

Predstavqala je finalnidoprinos proslavi CIVITAS-au Bosni i Hercegovini a zajednosa smotrom pobjedni~kih timovaz svih teritorijalnih oblastiBiH predstavqa krunu akti-vnosti posve}enih jubileju Ova,

u 2005/2006. {kolskoj godini,zavr{na manifestacija reali-zovana je 20.5.2006. po posebnopripremqenom progrqmu u zgra-di Parlamenta BiH u Sarajevuuz prisustvo visokihfunkcionera Skup{tine BiH,entitetskih, kantonalnih,`upanijskih ministara prosv-jete i predstavnika Br~koDistrikta, kao i ve}eg brojastranih gostiju na ~elu sa bro-jnom grupom Amerikanaca sas-tavqenu od rukovodilaca itrenera iz Kalabasa.

U izuzetno uspje{no organi-zovanom, pripremqenom i real-izovanom programu uzeli suu~e{}a predstavnici CIVI-TAS-a BiH, Mre`e mladih,u~enici i nastavnici. ^itavprostor u holovima i dvoranibio je u znaku jubileja (panoi,eksponati, uxbenici, priru-~nici, publikacije) a doma}in jebio Parlament BiH koji je poredprostora obezbijedio obrok zasve u~esnike (oko 400 qudi).

Veliki doprinos uspje{nomostvarewu ove velike akcijedale su i stru~ne slu`be zgradezajedni~kih organa, ali jenajve}i dio posla obavila grupakoordinatora i “Mre`emladih”, dvadesetak volonteraiz Sarajeva i ured CIVITAS-a u

DOGA\AJI

na{ Civitas na{ 23

Civitas

broj7.na{

na{

Regija/kanton/`upanija Školski nivo Opštinski nivo Regionalni nivo Dr`avni nivo

1 Banja Luka 568 82 36 -

2 Biha}-K1 320 31 - -

3 Bijeljina 311 64 35 -

4 Br~ko Distrikt 76 - 28 -

5 Fo~a-Trebinje 290 52 39 -

6 Doboj 307 - 60 -

7 Livno-K 10 128 - - -

8 Gora`de- K 5 150 - 80 -

9 Mostar- K 7 403 - 58 -

10 Posavina- K 2 58 - 62 -

11 Prijedor 226 - 34 -

12 Sarajevo- K 9 482 - 107 423

13 [iroki Brijeg- K 8 207 - 31 -

14 Travnik- K 6 422 - - -

15 Tuzla- K 3 550 32 65 -

16 Zenica- K 4 520 317 - -

UKUPNO 5017 578 635 423

PRILOG: Tabelarni pregled broja u~esnika

A CIVITASA

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:16 Page 23

Sarajevu kojima je odato posebnopriznawe.

Zakqu~ciOvaj kratki izvje{taj

pripremqen je sa namjerom dase o ovom, po svojim razmjeramai zna~aju, velikom prosvjetno-kulturnom doga|aju kojiproslavqa desetogodi{wicuCIVITAS-a u Bosni iHercegovini, iznosu samoosnovni podaci i karakteris-tike dovoqni da se istakneobim i va`nost ove mani-festacije. Iz tog razloga, usmislu zakqu~nih razmatrawa,potrebno je ista}i slijede}e:

CIVITAS BiH je jedna odzaista rijetkih organizacijakoja od 1996. godine ne samoradi u Bosni i Hercegovininego do`ivqava kontinuiran ikvantitativni i kvalitativniuspon i napredak. Jubilarnimaktivnostima potvr|en je viso-ki op}i rejting koji CIVITASima u svim osnovnim i sredwim{kolama u Bosni i Herce-govini. Me|utim, veliki brojqudi do{ao je u priliku da seupozna sa elementima i karak-teristikama koji podrazumije-va specifi~na struktura

raznovrsnih programa iaktivnosti koje realiziraCIVITAS koji su komplemen-tarni programu razvoja iunapre|ewa demokratije(Umije}e `ivqewa, Gra|aninEvrope iz moje ulice, za{titadjece sa posebnim potrebama,Tolerancija, certifikacijanastavnika, aktivnosti region-alnog zna~aja, itd)

Iako je programom mani-festacije zna~ajan dio posve}enodavawu priznawa mnogiminstitucijama i pojedincimakoji su se istakli svojompodr{kom CIVITAS-u, desilose da je CIVITAS bio taj koji jedobio mno{tvo ~estitki i priz-nawa , kako od visokih stranih idoma}ih funkcionera, tako i odvelikog broja nastavnika,u~enika, i roditeqa, ukqu-~uju}i osnovno~kolski, sred-wo{kolski ili visoko{kolskinivo.

Posebno je, i to na svimnivoima, istaknuta va`nakarakteristika CIVITAS pro-grama da uti~e na kvalitet imodalitete rje{avawa `ivot-nih problema u zajednici. Mnogiod u~esnika na okruglimstolovima istakli su da se utom smislu, najvi{e nau~ilikoriste}i metodologiju koju

propagira i primjewuje na{aorganizacija. Naro~ito ~esto jeapostrofirana potreba da seaktuelni problemi mladihrje{avaju na ovaj na~in jer jesamo tako mogu}e zadovoqitineophodne zahtjeve, odnosnostandarde koji vodeunapre|ewu javne politike uovom sektoru.

^iwenica da su u jubilarnemanifestacije bili ukqu~eniqudi u razli~itim fazamastarosnih grupa, od kojih suneki bili u razli~itim fazamau razvoju CIVITAS-a BiH,pomogla je da se uo~e nekeva`ne karakteristike usada{woj fazi razvoja irasprave budu}i pravci imogu}nosti razvoja. Pritom jeispoqeno mnogo empatije i poz-itivnih emocija bez obzira navrlo razli~ite tematskeokvire na raznim nivoima ilokacijama.

Na kraju, potrebno je iz vi{erazloga izdvojiti neuobi~ajenoveliki interes koje su ispo-qile sve vrste medija: radio,TV i novinske ku}e. Sviprilozi koji su emitovani iliobjavqeni bili su intoniranivrlo pozitivno i na obe}awada }e o ovoj tematici kon-tinuirano izvje{tavati.

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 24

Prva osnovna {kola realizovalaje niz aktivnosti u okviruobilje`avanja deset godina radaCivitasa BiH. Tim u {koli koga je~inio direktor, pedagog i nas-tavnik Demokratije i ljudskihprava bio je organizator cjelokup-ne manifestacije. U~enici i nas-tavnici dali su svoj doprinos obil-je`avanju jubileja kroz razneaktivnosti koje su realizovanetokom mjeseca marta i aprila.Bilo je tu likovnih radova, lite-rarnih radova, igrokaza, folklora,ritmike, sporta i muzike. Posebnu va`nost imalo je {kol-sko takmi~enje Projekt gra|aninna kome je sudjelovalo pet timo-va zavr{nih razreda.

U Prvoj osnovnoj {koli u Br~kom obilje`ena desetogodi{njica rada Civitas-a

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:16 Page 24

Civitas BiH - Obrazovni centar zademokraciju i ljudska prava, slavizna~ajnu obljetnicu,deset godina rada idjelovanja u cijeloj Bosni iHercegovini.Povodom toga, sprema seniz aktivnosti kojima }e se obilje`iti iproslaviti desetogodi{njica. Jedan odtakvih, bitnih doga|aja je `upanijskakonferencija “Civitasa”, organizirana 8.travnja u {irokobrije{koj gimnaziji.Svojom nazo~no{}u skup su uveli~alisvi oni koji su svojom posve}eno{}u,zalaganjem i podr{kom programu dalizna~ajan doprinos razvoju demokracijei ljudskih prava u na{em {kolstvu. Namanifestaciji su sudjelovali predstavniciMinistarstva prosvjete @ZH,~lanoviNVO-a,predstavnici medija, u~enici,nastavnici i profesori na{ih {kola te gra|anstvo i koor-dinatori Civitasa. U prvom dijelu konferencije u~enicaposu{ke gimnazije, Maja ^ui}, upoznala nas je saktivnostima “Mre`e mladih Civitasa” u BiH. Od njesmo doznali da na{a mlade` prikuplja potpise gra|anakojima }e "pogurati", na dr`avnoj razini, sprovo|enjezakona o sprje~avanju zlouporabe narkotika i izradudr`avne strategije za borbu protiv bolesti ovisnosti.U~enica je istakla, kao jedan od prijedloga, da klubovimlade`i politi~kih stranaka podr`e akciju Mre`e mladihCivitasa i tako pomognu rje{avanju dru{tvenih proble-ma u zajednici. Kako lokalna uprava mo`e podr`atiovakve inicijative-bila je jedna od tema okruglog stolana konferenciji. Tako|er se raspravljalo o rezultatima iishodima Civitas programa u proteklih deset godina.Razgovaralo se o zadacima i ciljevima u budu}nosti pa

je zaklju~eno da nas ostvarenje istih vodika razvoju uvjerenja o neophodnostiaktivnog sudjelovanja gra|ana u vlastikroz stjecanje znanja i sposobnostipotrebnih za djelotvorno sudjelovanje.

Drugi dio manifestacije obilje`en je`upanijskim natjecanjem iz Projektagra|anin. Za najbolja obja{njenja, alter-nativne mjere, prijedloge rje{enja iplanove akcije, iz razli~itih oblastidru{tvene problematike, natjecali su sepobjednici op}inskih natjecanja u `upani-ji. Tako su sudjelovale ekipe iz Posu{ja,Ljubu{kog, Gruda i {irokog Brijega stemama: Droga-ponor bez dnaNezaposlenost, Stari grad Ljubu{ki, Na{aperspektiva, Nasilje nad djecom,Mobitelomanija, Nedostatak u~ionica i

Prijevoz u~enika.Prva osnovna {kola [iroki Brijeg s temom

"Nedostatak u~ionica" i Gimnazija Ljubu{ki s temom"Na{a perspektiva" pobjednice su natjecanja. Ovim usp-jehom stje~u pravo sudjelovanja na dr`avnom natjecan-ju, 19. i 20. svibnja u Sarajevu. Kao `upanijske pobjed-nike, ameri~ko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini iVlada Br~ko Distrikta nagra|uje na{e u~enike i njihovenastavnike petodnevim boravkom u Civitasovom ljet-njem kampu, po~etkom srpnja mjeseca u Br~kom.

Pobjednici su primili ~estitke, a svim sudionicima jenagla{eno da cilj programa nije pobijediti na natjecanju,ve} ustrajati u rje{enjima problema lokalne zajednice.

Cijeli program uspje{no je vodio gospodin KarloZelenika, koordinator programa u `upanijiZapadnohercegova~koj.

DOGA\AJI

na{ Civitas na{ 25

Civitas

broj7.na{

na{

Manifestacija povodom obljetniceCivitas programa u `upaniji

Zapadnohercegova~koj

Priredio:Drago Zovko, [iroki Brijeg

Povodom desetogodi{njice CIVI-TASA BiH svi koordinatori su usvojim sredinama organiziralisve~ane konferencije / akademije.Ciljevi su bili sljede}i:

deset godina CIVITAS-a,postignu}a i perspektive, saradnjasa lokalnom zajednicom

dodjela priznanja i pohvalaU Kantonu Sarajevo 26. aprilaorganizirana je sve~ana akademijau sali Saveza samostalnogsindikata BiH. Prisustvovalo je 120

zvanica, u~enika, nastavnika, pro-fesora, predstavnika op}ina, medi-ja, javne li~nosti i drugi.O ovom zna~ajnom jubileju govorilisu: Alma Abdagi}-moderatorica,Rizah Smailbegovi}, ured CIVI-TAS-a BiH, prof. dr. Joe Bishof,Prof. dr. Kasim Trnka, Nad`ida[ukalo, savjetnica , Ivana Kesi”,“Mre`a mladih CIVITAS”, i koordi-natorice za Kanton SarajevoDervi{a Pleho i Sed`ida Had`i}.Nakon slu`benog dijela prire|ena

je zakuska, a gosti su mogli pogle-dati i retrospektivnu izlo`bufotografija.

VIJESTI * VIJESTI * VIJESTI * VIJESTI * VIJESTI * VIJESTI * VIJESTI

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:17 Page 25

I ove godine po zavr{etku `upanijskih, regionalnih idistrikt natjecanja odr`ana je u Sarajevu od 19. do 21.svibnja Dr`avna smotra. U ovoj jubilarnoj godini i smo-tra je poprimila sve~arski karakter. Trajala je tri dana iimala je mnogo vi{e doga|aja nego ina~e. Prvi dan,to~nije 19. svibnja, okupili su se svi oni civitasovci kojisu bili i prvih dana kada je Civitas zakora~io na pros-tore BiH. Koordinatori, treneri iz BiH i USA nisu krilizadovoljstvo {to su imali priliku da se svi ponovo sret-nu i prisjete prvih koraka, prvih obuka, prvih natjecanja …Tog dana dodijeljena su i priznanja ameri~kim partner-ima koji podupiru rad Civitasa-a BiH.

Slijede}i dan do{li su svi pobjedni~ki timovi zajednosa svojim nastavnicima. U Parlamentu BiH bilo jesve~ano i toplo ozra~je. Nazo~nima su se obra}aliameri~ki i bosanskohercegova~ki koordinatori, ministri

obrazovanja BiH, treneri, a sve to vodila je vrlo spretnoizvr{na direktorica “Civitasa BiH” Rahela D`idi}. U holuispred dvorane mogli su se vidjeti izlo`eni panoi koji supokazivali sva postignu}a Civitasa u proteklih desetgodina koje su izradili u~enici prikupljaju}i podatke usvojim sredinama.

Na sve~anoj ve~eri istog dana uru~ena su priz-nanja i najzaslu`nijim civitasovcima BiH ~iju je listuutvrdio Komitet za eti~ka pitanja. Bilo je i tuprisje}anja, uspomena i puno emocija. Priznanja sudobili i najzaslu`niji pojedinci iz lokalnih zajednicakoji su pomogli implementaciji programa koji jenudio “Civitas”.

Zadnji dan mogli smo vidjeti pobjedni~ke portfolije,razgovarati s u~enicima o njihovom radu, opote{ko}ama i postignutim uspjesima.

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 26

DR@AVNA SMOTRA PROJEKT GRA\ANIN

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:18 Page 26

OSNOVNA [KOLA

Osnovna {kola "Zahid Baru~ija"-SarajevoOsnovna {kola "Fahro Ba{}elija"-Gora`de

Tema: Ilegalno oru`je sije zlo"Tema: Jedan predmet-jedan u~enikNastavnik: Safet Mirvi}Nastavnik: Mujezinovi} Fikreta

Osnovna {kola "Sveti Sava"-Isto~no SarajevoOsnovna {kola "Sveti Sava"-Bosanski Brod

Tema: Djeca sa posebnim potrebamaTema: Nasilje me|u u~enicimaNastavnik: Novka SladojeNastavnik: Smilja Gojkovi}

I osnovna {kola-[iroki BrijegOsnovna {kola "Vuk Karad`i}"-BijeljinaTema: Dostojanstvo u~enikaTema: Razvoj Savjeta u~enikaNastavnik: Marija ~u`i} Nastavnik: |or|e Paji}

Osnovna {kola 25 novembar-V. Kladu{aOsnovna {kola "Sveti Sava"-Kotor Varo{

Tema: Zlostavljanje djeceTema: Izgradnja pasarele preko magistralnog puta kod na{e {koleNastavnik: Edina Dizdarevi}Nastavnik: Branislav Tepi}

Osnovna {kola "Fra Franjo Glavini}"-Glamo}Osnovna {kola "Petar Ko~i}"-Prijedor

Tema: "U okovima ru{evina"Tema: "Maloljetnici u kladionicama"Nastavnik: Brankica ~osi}Nastavnik: Branka Je`

VII osnovna {kola-MostarIII osnovna {kola-BugojnoTema: Lo{e navike u prehrani tinejd`era Tema: Uticaj medija na odgoj mladihNastavnik: Jasmina RebacNastavnik: Fatima Jahija

Osnovna {kola "Skender Kulenovi}"-ZenicaO[ Stjepana Radi}a-O{tra Luka-BokTema: Problem pasa lutalica"Tema: Organiziranje javnog prevozaNastavnik: Ahmet Obradovi}Nastavnik: Ibrahim Begovi}

III osnovna {kola-Br~ko DistriktDruga osnovna {kola-@ivinice

Tema: Pu{enje duvanaTema: Nedostatak {kolskog prostoraNastavnik: Spasa Paji}Nastavnik: Aida Hod`i}

DOGA\AJI

na{ Civitas na{ 27

Civitas

broj7.na{

na{

PROJEKT GRA\ANIN 2006Sarajevo, 20-21.5.2006.

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:19 Page 27

SREDNJA [KOLA

M.S.[. Ilija{Mje{ovita srednja {kola " Enver Pozderovi}-Gora`de

Tema: Rad na crnoTema: Za{tita kulturno historijskih spomenika u BPKNastavnik: Edin [umanNastavnik: Uzunovi} Almira

Gimnazija Jovan Du~i}-TrebinjeMje{ovita srednja {kola-Teo~ak

Tema: Problem saobra}aja u starom gradTema: Komunalni otpad u Teo~akuNastavnik: Petar Vlatkovi}Nastavnik: Halid Abdulahovi}

Gimnazija Ljubu{kiGimnazija "Filip Vi{nji}-Bijeljina

Tema: Na{a perspektivaTema: Zna~aj seksualnog obrazovanjaNastavnik: Borka HercegNastavnik: Dragomir Luki}

Srednja {kola "Nikola Tesla"-[amacSrednja {kola- Konjic

Tema: Negativan uticaj muzike na mladeTema: Uvedimo grijanje u na{ gradNastavnik: Svjetlana Bo`anovi}Nastavnik: Haris Had`izuki}

Srednja stru~na i tehni~ka {kola-Gradi{kaSednja {kola Drvar

Tema: Seksualno obrazovanje mladihTema: Nagomilani problemi mladih u porodici, {koli i gradu"Nastavnik: Ilija Dragojlovi}Nastavnik: Slavica Banovi}

Ugostiteljsko ekonomska {kola-PrijedorSrednja {kola-Vitez

Tema: Neopravdano izostajanje sa nastaveTema: Obrazovanje RomaNastavnik: Tatjana Stojanovi}Nastavnik: Suada \elilovi}

Op}a gimnazija-ZenicaS[ "Pere Ze~evi}a"-Od`ak

Tema: Problem djece prisiljene na pro{enjeTema: Vizija budu}nosti mladih na{e zajednice"Nastavnik: Jadranka Luki}Nastavnik: Amira Sejdinovi}

Ekonomska {kola-Br~ko DistriktGimnazija "Bosanska Krupa"-Bosanska Krupa

Tema: Izgradnja javne kuhinjeTema: Nasilje u porodiciNastavnik: Nusreta D`ini}Nastavnik: Avdo Mesi}

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 28

Civitas

broj7.na{

na{dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:21 Page 28

Sastanak Komiteta za eti~ka pitanja odr`an je uSarajevu 02.05.2006.g. u uredu “Civitasa”.Sastanku su prisustvovali: Karlo Zelenika, predsjednikKomiteta; Du{anka Dobrijevi}, ~lan i Alija Lapo ~lanKomiteta.

Na dnevnom redu sastanka bila su dva pitanja: 1. Razmatranje prijedloga i utvr|ivanje imena licadobitnika “Civitasovih” priznanja koja se dodjeljuju upovodu destetogodi{njice Civitasa u BiH2. Pojava zloupotrebe “Civitasovih” materijala, znanja,vje{tina i dr. od strane organizacija i pojedinaca3. Ostalo

Ad.1.Na osnovu Uputstva ureda “Civitasa” svi koordinatorimogli su prelo`iti jednog pojedinca iz svoje sredine ada nije dio mre`e “Civitasa” i koji je posebno zaslu`anodnosno koji je dao poseban doprinos u utemeljenju irazvoju “Civitasa“ u njihovoj sredini.Komitet je razmotrio prispjele prijedloge i utvrdio dasvi koordinatori nisu dostavli prijedloge prema navede-nom upustvu te je Komitet zaklju~io da se ponovo kon-taktiraju koordinatori tih sredina kako bi dostavili va-ljane prijedloge {to je dalji zadatak za predsjednikakomiteta. Na osnovu prispjelih i dopunjenih prijedlogaKomitet predla`e da se priznanja dodijele slijede}imlicima:

PRIZNANJE1. Jozo Mari}-@ZH [iroki Brijeg2. Mirjana Dujmovi}-Gimnazija fra Grge Marti}a Mostar3. Nada [evo-Prijedor4. Ranko Ivi}-Doboj5. Ivo Jelu{i}-Posavska `upanija6. Milan Gruji~i}-na~elnik dru{tvenih djelatnosti, Bijeljina7. Malik Kulenovi}-Kanton Sarajevo8. Zoran Tadi} Gradska uprava, Banja Luka9. Zlata @igi}-Tuzla10. Mirsad \apo-Br~ko11. Mustafa Kurtovi}-na~elnik op}ine Gora`de

12. Zoran Mato{evi}-Srednjobosanska `upanija13. Zijad Softi}-Op}ina Zenica br.114. Adem Huski}-Op}ina Zenica br.215. Ljilja Perovi}-Op}ina Trebinje16. Dervi{ Pali}-Bosanska Krupa

Komitet tako|er predla`e da se najvi{e priznanjekoje mo`e dodijeliti “Civitas BiH” dodijeli Raheli D`idi}za nesebi~an i nemjerljiv doprinos u utemeljenju irazvoju Civitasa i obrazovanja za demokratskogra|anstvo

Komitet tako|er predla`e da izvr{na direktoricaRahela D`idi} na osnovu ovla{tenja koja proizilaze izStatuta i drugih dokumenta CIVITAS@BiH utvrdi i dodi-jeli priznanje g. Zdravku [unki}u za tako|er nemjerljivdoprinos u utemeljenju i razvoju Civitasa posebno uRS

Komitet tako|er predla`e da izvr{na direktoricaRahela D`idi} na osnovu ovla{tenja koja proizilaze izStatuta i drugih dokumenta CIVITAS@ BiH utvrdi i dodi-jeli priznanja koordinatorima i uposlenicima Civitasakoji su proveli deset godina posve}eni ideji demokratijei razvoja gra|anskog dru{tva.

Komitet tako|er predla`e da Izvr{na direktoricaRahela D`idi} na osnovu ovla{tenja koja proizilaze izStatuta i drugih dokumenata CIVITAS@BiH utvrdi idodijeli priznanje drugim organizacijama i pojedincimakoji su dali i daju doprinos razvoju demokratije.

Ad. 2. Ve} du`e vremena prisutna je praksa da organizacije ipojedinci koriste postignu}a Civitasa predstavljaju}i ihkao svoja {to ovaj komitet najo{trije osu|uje i predla`eUredu da preduzme sve zakonom i ustaljenji normamapona{anja, previ|ene mjere kako bi se prestalo saovom praksom. Komitet tako|er predla`e darukovode}i tim Civitasa razmotri ovu pojavu i energi~nodjeluje protiv iste. Ponovo je aktuelizirano pitanje anga`mana koordinato-ra u drugim organizacijama, protiv ~ega nije ovajkomitet uz zahtjev koordinatorima da se pona{aju uskladu sa profesionalnim normama i da ne koristeznanja, vje{tine, materijale i drugo bez prethodnogodobrenja ureda u radu sa drugim organizacijama.Posebno je potrebno voditi ra~una da ne stavljamona{e resurse u slu`bu drugih organizacija ili pojedinacakoji su nam direktni konkurenti kod dobivanja grantova.

Ad. 3.Komitet predla`e da se na narednom sastanku koordi-natora {ire razgovara o pitanjima iz ta~ke 2. ovogdnevnog reda.

Zapisnik sa~inioAlija Lapo

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 29

Civitas

broj7.na{

na{

ZAPISNIKsa sastanka komiteta za eti~ka pitanja

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:21 Page 29

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 30

I ovog qeta, to~nije od 10. do14. srpwa u Br~kom se dogodiokamp u organizaciji CIVITAS-aBiH i Vlade Br~ko Distrikta.Kamp je bio posve}en toleranci-ji, pa su mladi iz cijele BiHrade}i u pa`qivo odabranim iranije pripremqenim radionica-ma, nau~iti koliko je va`nouva`avati razli~itosti idruga~ija mi{qewa i da upravoto uva`avawe daje posebankvalitet demokratskom dru{tvu.

Pored nove teme kojoj je kampbio posve}en, bilo je i drugihnovina, a spomenut }u najva`nijeod wih. Po prvi put ove godine,u~enici i wihovi nastavnicimogli su boqe upoznati Br~ko

distrikt, tako {to su u poslije-podnevnim satima obilazilimjesne zajednice. Tamo su moglirazgovarati sa qudima koji tu`ive, doznati dosta o wihovimobi~ajima, razli~itostima imostovima koji vezuju ne samoobale rijeka nego i qude.

Druga novina ovog kampa jeveoma aktivna uloga “Mre`emladih Civitasovaca” koji subili pomo}ni treneri, pomagaliu snimawu radio emisije"Bu|ewe", organizirali kulturnozabavni program u ve~erwim sati-ma i niz drugih stvari.

I ~lanovi Civitas kluba"Br~anski sredwo{kolci" poma-gali su u organizaciji i logistici.

Trebalo je podijeliti jako mnogosendvi~a, vode, radnog materijalai tu su bili od velike pomo}i.

Pet dana, kada je rije~ o kampuu Br~kom, jako brzo pro|e.Sklopilo se mnogo prijateqstava,dogodila se i poneka qubav naprvi pogled, razmijenili su semnogi brojevi telefona a pala sui obe}awa o ponovnom susretu.

Kamp u Br~kom je zatvoren, aliostala su obe}awa da }e se sli-jede}e godine opet dogoditi, da }ese i idu}e godine br~anskim uli-cama razlijegati `amor i smijehmladih qudi koje je ujedinio radna jednom programu koji traje ve}deset godina, a to je Civitasovprogram gra|anskog obrazovawa.

JUBILARNI PETI CIVITASQETNI KAMP U BR^KOM

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:21 Page 30

^asopis “Na{ Civitas” je mjesto gdje mo`emo slo-bodno, otvoreno i konkretno da opi{emo svojaosje}anja. Zato smo odlu~ile da napi{emo ovaj ~lanaksa ciljem da se zahvalimo Uredu “Civitasa”, opi{emona{a osje}anja i pozdravimo drugare iz Kampa.

Mi smo u~enice iz Br~kog koje su ~etiri godine radilerazna istra`ivanja u okviru programa “Projekt gra|anin”na ~asovima odjeljenske zajednice a u VIII razredu uokviru predmeta "Demokratija i ljudska prava".

Ovakav rad nam se svi|a i zato smo se pro{legodine prijavilie da volontiramo u Kampu. O tome smove} pisale.

Ove godine nas je obradovalo kada smo dobile{ansu da budemo mladi voditelji u radionicama. Bilesmo presre}ne {to su nam ljudi iz Ureda “Civitasa” toomogu}ili.

Trudile smo se maksimalno da opravdamo ukazanonam povjerenje. Koliko smo uspjeli procijeni}e odgo-vorni kao i u~esnici u na{im radionicama.

Nama je bilo super raditi sa njima i zato ih sve poz-dravljamo i nadamo se da }emo imati jo{ prilika zadru`enje.

Na{e"kolege"Goca, Mi}ko, Dervi{a bili su genijalni.

Dozvolili su nam da razvijamo svoje ideje i iznosimo slo-bodno svoje stavove, kao i da se prijatno osje}amo sanjima. Spustili su se na na{ nivo i hvala im za to.

BR^KO LJETNI KAMP JE NE[TO NAJLJEP[E[TO SE MO@E DO@IVJETI NA NA[IM PROSTORIMA!

Pozdrav svim demokratama u BiH!

DOGA\AJI

na{ Civitas na{ 31

Civitas

broj7.na{

na{

MLADI TRENERI NA KAMPU

IMPRESIJE S KAMPANapu{taju}i svoj mali grad i dolaze}i u sasvim novomjesto bila sam jako sretna i uzbu|ena nadaju}i seda }u upoznati mnogo dobrih prijatelja.U meni je postojao i strah da ne}u biti prihva}ena unovo dru{tvo.Na svu sre}u, to nije tako.Na ovom kampu upoznala sam mnogo dragih ljudi,pro{la kroz mnogo lijepih mjesta i nau~ila mnogo za-nimljivih stvari.Mo`da }e mi se u `ivotu pru`iti jo{ ovakvih prilika, alinikad vi{e s ovim istim ljudima . . . Zbog toga sam jako sretna {to sam upoznala ovakodrage ljude i {to sam vidjela ljepote jo{ jednog grada inadam se da }e mi ovaj kamp zauvijek ostati u lije-pom sje}anju.

Melita Mu{i}O[ "25. novembar"V. Kladu{a

Na{a grupa ~etri se zove Najbolja sam grupa godineove Aleksandar, Bojan, Nikola i Nermin.U na{oj grupi stvaraju nemir Irma, Teodora, Lejla,

Antonija, Ivana, Olivera, Melita, Ana, Vildana.Svaka od njih cura je prava. Me|u nama je i miss kampa Pelulj Anida iz Mostara.Dok ima tolerancije bi}e i ljudi,

Savjest o tome CIVITAS nam budi.Predrasude dru`enju nikada nisu rampa,To i jeste cilj ovog ljetnog kampa.Znamo da ovdje ima razli~itih ljudi,Prijateljstvo sa svima CIVITAS nam nudi.Mladost i ljepota svima dobro slu`e,Zato su svi tu, zajedno se dru`e.CIVITAS, CIVITAS i tolerancijaOVOG JE KAPMA NAJBOLA GARANCIJA.

Olivera Gruji} i Ana Zelenika4 ekipa osnovnih {kola

Bojana,Jelena,Olja iSandra

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:21 Page 31

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 32

Za ovih pet dana promijenila sammi{ljenje o Br~kom, {to mi je jakodrago. U ovom kampu sam se lije-po provela, upoznala nove prijateljei drago mi je {to je sve bilo dobro.

Sinan Fata, Semizovac

Nisam vjerovala da }e biti ovakote{ko da se rastanemo. Eto ne bihvi{e da pi{em jer }u se rasplakati.Sa|o, Ljubi{a i vi ste bili "THEBEST" voditelji. Uvijek }u da vaspamtim, kao tim 3.

Emina Hidi}, Vitez

Pozdravljam vas u ime ekipe broj9, koju ~ine nastavnici, pedagozi idirektori osnovnih {kola.

Ibrahim Begovi}, `upanijaPosavska

Za ovo vrijeme koje smo provelizajedno shvatila sam {ta zna~i bititolerantan. Uvijek }u se sje}atiovih pet dana provedenih ukampu. Vrijeme je brzo proletjelo,a to se de{ava kad ste okru`eniljudima koji su vam dragi.

Nata{a Milanovi}, Mili}i

Sre}aGledam i slu{am sve oko sebe.Osje}am slobodu, sre}u i zadovoljstvo.Sre}a je plod sre}nih i zadovoljnih,Sre}nih i slobodnih.

Svi smo tu, svi razli~itiA svi jedno.To jedno su latice ru`a,Bijele, roze, crvene i plave…

Sve su obasjane suncem i toplinom Sunce je ne{to za sve nas, toplo i zlatnoObasjava nas i daje nam `ivotIsti za sve nas

Novka Sladoje, nastavnica,Isto~no Sarajevo

Jako sam sre}na {to sam imala priliku u~estvovati na 5. ljetnom kampu, i drago mi je {to sam uop{te u~estvovalana takmi~enju iz demokratije. Meni su se najvi{e dopale radionice i kupanje na bazenima. U mom sje}anju ovidani u Br~kom osta}e urezani kao jedan do`ivljaj koga }u se dugo sje}ati. Tko god da je osnovao ovaj kamp uBr~kom, u~inio je odli~nu stvar. Zahvaljujem se Civitasu koji nam je omogu}io boravak na ovom kampu i napodr{ci koju pru`aju mladima u BiH. Jo{ jednom, HVALA! Kristina Vu~kovi}, Kotor Varo{

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:22 Page 32

DOGA\AJI

na{ Civitas na{ 33

Civitas

broj7.na{

na{

Od 10. do 14. jula ove godine jeodr`an Ljetni kamp Br~ko Distrikt koji jeokupio veliki broj mladih ljudi iz gotovosvih dijelova Bosne i Hercegovine.

Tema ovogodi{njeg kampa je bilaTOLERANCIJA. S obzirom na dobropoznatu situaciju u na{oj zemlji, kaoi na to da su me|u u~esnicimakampa postojale odre|ene razlike uvjerskom i nacionalnom pogledu,tema kampa je bila zaista prikladna.

Prvi dan - do~ek doma}ina je bioveoma prijatan, a zatim je uslijedilapodjela u~esnika po grupama. To jeu~injeno tako {to su u~esnici izmi-je{ani,da bi svaku grupu ~inili mladiljudi iz razli~itih krajeva Bosne iHercegovine, bez mogu}nosti dau~enici iz istih gradova budu u istoj

grupi. To je doprinijelo me|usobnomupoznavanju i zbli`avanju koje jeproteklo u super atmosferi.

Organizatori su svoj posao dobroobavili, uskladiv{i i rasporediv{idnevne obaveze i aktivnosti tako daje u~esnicima ostajalo dovoljno vre-mena za li~ne potrebe, me|usobnoupoznavanje i dru`enje.

Voditelji grupa su, u sklopuradionica koje su se svakodnevnosprovodile, prenijeli nama svimaosnovna znanja o stereotipima, pre-drasudama i sli~nim pote{ko}amame|u ljudima, i pokazali najboljena~ine da se iste zanemare i pre-vazi|u.

Zabavnih aktivnosti je, tako|e,bilo dovoljno, po~ev{i od ve~eri

dobrodo{lice, preko zabavnih ve~eriu izleti{tu Holiday i diskoteci Falco,pa do sve~anog zatvaranja 14. jula.

Cjelokupna atmosfera je bilaopu{tena i prijateljska i, mo`e sere}i, sasvim u skladu sa temomkampa. Sklopljena su brojna poz-nanstva i prijateljstva koja }e, vrlovjerovatno, biti nastavljena i popovratku u rodne gradove.

^ini se da je Ljetni kamp Br~ko2006. godine postigao jedan zaistabitan cilj, a to je da je mlade ljude bardonekle uputio i nau~io kako pre-vazi}i predrasude koje su svakod-nevno prisutne u na{im `ivotima,kako da po{tujemo jedni druge i kakoda toleri{emo me|usobne razlike itako se, svi zajedno, okrenemosvjetlijoj i boljoj budu}nosti.

Marjanovi} Zora i Do{enovi} MajaUgositeljsko-ekonomska {kola, Prijedor

Na{i utisci s kampa

Nau~ili smo da nije dobro imatipredrasude i kako prevazi}i tepredrasude. Ono najva`nije {tosmo nau~ili je da trebamo`ivjeti kao na{a ekipa br.1, uslozi i sre}i, kao {to smo mi`ivjeli ovih pet dana u kampu uBr~kom. Uvjerili smo se krozposjete selima Br~ko Distriktada pripadnici razli~itih narodamogu `ivjeti zajedno.

\enana Be{o, Vitez

Ja sam Milana i dolazim iz Ljubu{kog. Prvi put sam na kampu i drago mi je zbog toga. Stekla sam mnoga novaprijateljstva, upoznala divne ljude i stekla mnogobrojna iskustva.Radionice su bile zakon. Toliko dobrih stvari…Puno smo nau~ili, a posebno o toleranciji. @elim se zahvaltitCivitas-u {to su nam ovako ne{to omogu}ili. Milana Alilovi}, Ljubu{ki

CIVIBR^TASKO

Na ovom kampu mi Smo vrijedni biliMnoga mjesta Mi smo posjetili

Izleti{ta raznaBazeni miliLijepo smo se Svi mi zabavili

Disko klubI hrana lijepaPrijateljstva novaSvako ~eka

Mnogo lijepih pri~aU selima smo ~uliOdu{evljeni svimePlakat smo napravili

Jovana Zgonjanin,Prijedor

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:22 Page 33

U nizu zna~ajnih pitawana temu TOLERANCIJAzna~ajni su i stavovinosilaca tih aktivnos-ti, u~enika i wihovihnastavnika.Istra`ivawe smo prov-eli na po~etku i na krajuKampa u Br~koDistriktu. U oba slu~ajatest je bio isti za sveuzraste (u~eniciosnovnih i sredwih{kola i nastavnici,direktori i pedagozi).Ciq istra`ivawa bio je da saz-namo kako u~enici i nastavnicishvataju pojmove kao {to su{ovinizam, predrasuda, diskrimi-nacija, stereotip i sli~no.Taj ciq objasnili smo potrebamaCIVITAS-a za planirawem na{ihbudu}ih aktivnosti koje bi moglebiti od pomo}i u~enicima i nas-tavnicima u realizaciji program-skih sadr`aja iz demokratije.Stavovi u~enika, 202 u~enika i 36nastavnika, izra`eni kroz pitawanedvosmisleno pokazuju napredak udrugom testu u odnosu na prvi-proveden na po~etku Kampa.

Na pitawe:Da li, po tvom mi{qewu, razlikeme|u qudima predstavqaju pred-nost, pote{ko}e, ne znam. U prvom testu 57,14% u~enikaodgovorili su da je to prednost,35,72%, da je to pote{ko}a i 7,14%da neznaju.U Drugom testu 62,50% u~enikaodgovorili su da je razli~itostme|u qudima prednost, 31,25 da jerazli~itost pote{ko}a 6,25%u~enika odgovorili su da ne znaju.

Na pitawe podjele svijeta naSjever i Jug:U prvom testu samo 14,29% u~enikaodgovorila su da je uzrok takve pod-jele ekonomski faktor.U drugom testu 28,58 odgovorili suda je uzrok takve podjele ekonomskifaktor.Na pitawe da objasne pojmove:

ksenofobija,{ovinizam,predrasude idiskriminacija

Analiziraju}i odgovorena ovo pitawe utvrdiosam da u~enici u oba testa~esto nisu dali uop{teodgovor na pojmove kseno-fobija i {ovinizam aodgovore za pojmove pre-drasuda i diskriminacijaformulisali su potpunoispravno.

Na pitawe - ako postoje razli~itekulture, da li to zna~i da su nekeboqe od drugih?

Nisu boqe od drugih 92,86%Ne znam da li su boqe 7,14%Jesu boqe od drugih 0,00%

Na pitawe - Da li je u tvojoj srediniqudima koji se razlikuju od drugih:lako, te{ko, ne znam?U I testu:

Lako 21,30%Te{ko 64,30%Ne znam 14,40%

U II testu:Lako 20,00%Te{ko 66,66%Ne znam 13,34%

Na pitawe - Sve ve}i broj stranacau tvome gradu smatra{: a) veoma zabriwavaju}im,b) zabriwavaju}im,c) svejedno mi je,d) prihvatqivim ie) po`eqnim.

U I testu:a) veoma zabriwavaju}im 0,00%b) zabriwavaju}im 21,43%c) svejedno mi je 7,14%d) prihvatqivim 57,14%e) po`eqnim 14,29%U II testu:a) veoma zabriwavaju}im 6,66%b) zabriwavaju}im 6,67%c) svejedno mi je 6,66%d) prihvatqivim 73,34%e) po`eqnim 6,67%Na pitawe - Izrazi migracija, emi-grant, imigrant naj~e{}e se dovodeu vezu sa:

Preseqewe qudi zbog kli-matskih uslova 7,14%

Putovawima qudi radi turiz-ma i sporta 0,00%

Evakuacijom qudi radi ele-mentarnih nepogoda 7,14%

Preseqavawe qudi radiekonomskih razloga 71,42%

Bez odgovora na bilo kojepitawe 14,30%Na pitawe - Neki ka`u da je boqeza na{e mjesto da bude sas-tavqeno samo od jednog naroda.Drugi ka`u da razli~iti narodimogu skladno `ivjeti zajedno una{em mjestu. Koji pogled jebla`i tvom?

Boqe jedan narod 28,57%Boqe vi{e naroda 64,29%Ne znam, svejedno mi je 7,14%

Na pitawe - Misli{ li daBo{waci, Srbi, Hrvati i ostalimogu `ivjeti u miru i zajedni~kojdr`avi?

da 64,29%ne 21,42%neznam 14,29%

Na pitawe - Ako bi se preselio/la uinostranstvo kako bi postigao/laako ne bi imao pravo da govori{svoj jezik, da praktikuje{ svojureligiju i ako ima{ mawe pravo oddrugih qudi?

Prihvatio bi 7,14%Ne znam/svejedno mi je 0,00%Borio/la bi se za svoja prava

92,86%Na pitawe - {ta misli{ kolikoqudi u tvom susjedstvu `ivi u siro-ma{tvu?

mnogo 64,28%ne znam 14,30%malo 21,42%

Zakqu~akUvidom u provedeno testirawe napo~etku i na kraju Kampa iznesenesu razlike u rezultatima izme|u tadva testa tamo gdje su one zna~ajne.Ova analiza mo`e poslu`iti kaoosnova za planirawe aktivnosti u{koli radi poboq{awa odre|enihstavova za neka pitawa koja suzna~ajna za boqe funkcionisawedru{tva.

DOGA\AJI

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 34

ANALIZASTAVOVA NA TEMU TOLERANCIJA DOBIVENIH U

ISTRA@IVAWU NA QETNOM KAMPU U BR^KO DISTRIKTU JULA 2006. GODINE

PI[EMiladin Ili}

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:22 Page 34

Organizatori: Mladi za pravdu iCentar za gra|ansko obrazova-nje-Institut za profesionalnirazvoj , SADMjesto i vrijeme: Hotel uFiladelfiji, Pensilvenija, 12-18mart 2006.Sadr`aj: Osnovi demokratijeCiljevi:

unapre|enje znanja o ~etiriosnovna koncepta iz NPiPOsnova demokratije;

u~enje, prakticiranje i razmje-na interaktivnih strategija;

razumijevanje i kori{tenje li-terature za Osnove demokratije;

planiranje i implementiranje treninga uz pomo} li-terature za Osnove demokratije.U~esnici: ukupno {esnaest trenera Treneri:

Pam AllenderDee MorganRebecca Reeder

Trening je bio veoma zanimljiv i koristan. Od samogotvaranja, u~esnici su zahvaljuju}i dobro priprem-ljenom treningu i iskusnim trenerima mogli da oja~ajusvoja znanja, svoje vje{tine i svoje stavove vezane za

kompetencije trenera zatrenere Osnova demokracije.Ponu|eni materijali su i vi{enego korisni. Trening je bioodli~no artikulisan, dinami~an,sna`no je produbio kompeten-cije u~esnika i bez sumnjeprema{io definisane ciljeve.Posebno su vrijedni dijelovikoji su fokusirani na sam tre-ning i na ono {to ga ~iniefikasnim-planiranje, organi-zacioni, sadr`ajni i elementipodr{ke. Ko su u~esnici, kojisu ciljevi i koje aktivnosti }e se

uklju~iti-i ovi elementi su va`ni za dobar trening.Evaluacije su sastavni dio dobre obuke , pa i ove.Nakon obuke u~esnici su trebali demonstriratinau~eno. Podjeljeni su u dvije grupe sa zadacima.Biloje potrebno napraviti plan za trening koji uklju~ujeaktivnosti otvaranja obuke (koncept), pauzu i pauzu zaru~ak. Odre|eno vrijeme za trening je ~etiri sata. Svaki4-satni blok trebao je sadr`avati:

CiljeveNajmanje tri lekcije (razli~iti nivoi)Najmanje jedna aktivnostKoristiti najmanje jedan intelektualni aparatImati refleksije na lekciju kao u~esnik/nastavnik/trener .

Nakon prezentacija ura|ene su refleksije.Moje vi|enje: Ponosna sam i zahvalna {to mi jeomogu}eno da prisustvujem ovom korisnomusavr{avanju. Mada mi je ured CIVITAS-a BiH i ranijeobezbje|ivao kontinuirano stru~no usavr{avanje, ovajseminar je posebno vrijedam i spada u moja najvrijed-nija dosada{nja iskustva. Tako|e sam sretna {to samu ovako, rekla bih jakoj, grupi trenera (savjetnici, spe-sijalisti, doktori i dr ), uvidjela da smo mi, treneri izBosne i Hercegovine, jednako i ,prema rije~imakolegice iz SAD-a, i vi{e obu~eni za rad sa odraslima(edukatorima za sve obrazovne nivoe). Postalo mi jekristalno jasno da CIVITAS BiH ima itekako kompe-tentne trenere , {to je rezultat desetogodi{njeg investi-ranja u njihovo usavr{avanje, dakle, trenere koji imaju{ta i mogu to ponuditi BiH obrazovnom sistemu. Vrlo jete{ko opisati sve ono {to je ura|eno , i zato se nadamda }u imati priliku za detaljniji usmeni izvje{taj, koji }uprezentirati kolegicama i kolegama iz Ureda i mre`e,posebno trenerima, u nekom od na{ih sljede}ih susre-ta.

Sed`ida Had`i}

DOGA\AJI

na{ Civitas na{ 35

Civitas

broj7.na{

na{

IZVJE[TAJ O TRENINGU ZATRENERE ODR@ANOM U MARTU

2006. U FILADELFIJI, PA-SAD

dogadjaji.qxd 25.9.2006 12:22 Page 35

Penn Kemble, biv{iizvr{ni direktor USIA-e,dugogodi{nji borac zademokratiju i jedan odosniva~a me|unarodnogprograma CIVITAS, umroje pro{le godine u 64. godi-ni `ivota. U jednom od svo-jih posljednjih obra}anju,na Svjetskom kongresu ogra|anskom obrazovanjuodr`anom u Budimpe{tikrajem maja i po~etkomjuna 2004. godine, PennKemble je nadahnuto gov-orio o kulturi ili duhudemokratije ~iji jenedostatak klju~na prepreka za razvojdemokratije, posebno u zemljamatranzicije. U znak sje}anja na ~ovjekakoji je bio jedan od najzaslu`nijih zarazvoj CIVITAS programa i u Bosni iHercegovini a tako|er i zbog izuzetneaktualnosti teme “Na{ Civitas” prenosiu cjielosti obra}anje pokojnog PennaKemblea

Ve} je skoro 10 godina kako smopo~eli da radimo zajedno, na prvomsastanku u Pragu. Jedno od saznanja oCentru za gra|ansko obrazovanje(CCE) i njegovim partnerima,koje je namene ostavilo jak dojam, jeste ~injenicada je tako mnogo sposobnih ljudi, kojisu se vama priklju~ili, nastavilo da radina tome godinama.

Takav kontinuitet u podru~ju radanevladinih organizacija nije uvijek lahkoprona}i. Mora da postoji ne{to u va{emradu {to ljudima koji su uklju~eni u pro-jekat pru`a mnogo zadovoljstva.(Vjerovatno oni nisu u tome samo zbognovca).

Ponekad mi, iz me|unarodnog pro-grama, zavidimo na zadovoljstvu kojemora da osje}aju nastavnici dok rade}isa mladim ljudima promatraju ih kakonapreduju u znanju i vje{tinama. No,uprkos nekih te{kih momenata-kao {tosu ovi u proteklih nekoliko mjeseci-na{rad, kao i va{, ~esto je dobivaozaslu`ena priznanja.

Poslednja ~etvrtina 20. stolje}a ob-ilje`ena je onim {to je Samuel P.Huntington nazvao “Tre}i talasdemokratizacije”, koji je nastao u[paniji, Portugalu i Gr~koj, protutnjaokroz J.Ameriku, sru{io Berlinski zid i

oborio diktatore u dalekojManili, Seulu i D`akarti.Prema podacima kojimaraspola`e Freedom House1973. u svijetu je bilo 151suverenih dr`ava, a 86od njih mogle su se sma-trati slobodnim ili djelo-mi~no slobodnim-{to jeoko 59%. Pred kraj 2003.bilo je 190 dr`ava, a 135od njih klasificirane su kaoslobodne ili djelomi~noslobodne-zna~i ostvaren jeskok na 74%. Danasdvostruko vi{e ljudi `ivi uslobodnim ili djelomi~no

slobodnim zemljama nego {to ih `ivi uneslobodnim zemljama-{to je zaistaveliki preokret.

Ove impresivne brojke izazivaju jo{ve}e divljenje kada se uzme u obzir daje demokratija uhvatila korijene usvakom regionu svijeta, da se pro{irilapreko bogatih zemalja na zemlje takosiroma{ne kao {to su Mali, Indija iMongolija i da se razvija u dru{tvimakoja pripadaju svim glavnim svjetskimkulturnim i religijskim naslije|ima.

Svako od vas mo`e s ponosom re}ida je u~estvovao u ne~emu {to }e his-torija prepoznati kao najva`niji razvitakna{eg doba. Demokratija je sistemkoji cijeni skepticizam, a ~esto sanelagodom gleda na slavno i hero-jsko, no svakome od vas predodre|enoje da se ponekad povu~e na neko mirnomjesto i da razmi{lja o burzovnimme{etarima, pravnicima i drugimprivrednim i birokratskim lakta{ima kojisu izabrali druga~iji put u `ivotu i utakvim trenucima mo`e se prisjetiti rije~ikoje je [ekspir pripisao Henriju V,nakon bitke kod Agincourta:

Plemi}i koji u Engleskoj sadaSpa{avaju sebe smatra}e prokletim{to nisu bili ovdje;...

No, dosta o ovim vlastitim ~estitanji-ma. Jedan od razloga zbog kojih ih nemo`emo podnijeti je i to {to u mnogimdijelovima svijeta dostignu}a iz nekolikoposljednjih destlje}a po~inju da pokazu-ju znakove krhkosti i napetosti.

Istra`ivanja u J. Americi, gdje jedemokratija do`ivjela tako velikeuspjehe, pokazuju da sve ve}i broj

ljudi postavlja pitanje da li im jedemokratija donijela ikakav boljitaku njihovim svakodnevnim `ivotima.Ne{to sli~no de{ava se i u Rusiji,gdje se, u o~ima mnogih demokratijavidi kao glavni krivac {to su {iromotvorena vrata kaosu i korupciji igdje se vo|ama ponovo dozvoljavada centraliziraju instrumente vlasti usvojim vlastitim rukama.

U Kini, mada preostaje jo{ prostora,unutra{nje reforme presahnjuju, aobe}anja data Hong Kongu se povla~e,dok se preko kanala pesnicom ma{e namali demokratski Tajvan. Nedavnoodr`ani samit Arapske lige u Tunisu kojije sazvan radi razgovora o reformama,propao je kada su tvrdolinija{i optu`ilisvoje kolege koji ne{to slobodnijerazmi{ljaju da su postali sluge mra~nihstranih sila.

I, kona~no, ali ne i najmanje va`no,-velike demokratske sile, Europa i USAzapli}u se u neslaganju u vezi saSrednjim istokom i drugim pitanjima {toih ~esto ~ini nedjelotvornim u pomagan-ju onima koji rade za demokratiju udrugim dijelovima svijeta.

Postoje vremena kada nam, una{im glavama, plamte stra{ne misli:sva ta demokratija mo`da je samo pro-lazni hir odnosno mjehur od sapunice,nikome do nje nije toliko stalo da bi seozbiljno borio za nju, jednoga dana onase mo`e zdrobiti u parampar~ad kaosvodovi staklenog terminala na aero-dromu Charles de Gaulle.

Mo`e izgledati prevrtljivo {to takobrzo prelazim sa slavljenja na{ihnedavnih uspjeha na prizivanje mogu}ekatastrofe. Ali mi `ivimo u nestalnimvremenima. Jedan od razloga {to je totako sadr`i klju~nu stvar koju danas`elim da prodiskutujem sa vama.

Postoji ne{to {to je zaista lo{e uvezi sa mnogim na{im demokratijama,a ne samo sa ovim novim. Problemsadr`i neizvjesnost, koju uo~avamokako tre}i talas demokratskih promjenasti`e do novih obala, i dosta klimavostanje koje prepoznajemo u jednombroju zemalja koje su nastale u ovomtre}em talasu. Ovaj problem ima uticajai na ve} ustanovljene demokratije i kodnjih izaziva oklijevanje i smu{enostkada ih se pozove da pomognu.

Jedan od na~ina kako bi se ovomoglo opisati jeste kazati da postoji sla-

20

PRILOZI IZ STRUKE

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 36

PODANICI IlI GRA\AGra|ansko obrazovanje i duh

PI[EAmir Hod`i}

prilozi struka.qxd 25.9.2006 12:35 Page 36

bost u du{i ili srcu demokratije.Nemojte se vrpoljiti-ne}emo skrenu-

ti u podru~je teologije. Ja samo tra`impravi izraz, pravu rije~, rije~ dovoljno`ivu da opi{e problem.Moglo bi bitikorisno da pozajmim staro filozofsko ireligijsko razlikovanje izme|u tijele idu{e, ili tjelesnog i duhovnog. Ne{tomoderniji na~in da se to predstavimogao bi biti razlikovanje izme|ufizi~kog i psiholo{kog ili, {to je jo{bolje za na{u diskusiju, izme|u institu-cionalnog i kulturnog. Ali ovi akadem-ski termini nemaju takvu izra`ajnu mo}.

Jedan od sredi{njih problema sakojima se danas suo~ava demokrati-ja jeste u tome {to je na mnogimmjestima pokrenuta institucionalnama{inerija demokratije ali veomamalo pa`nje posve}eno je kulturidemokratije. Chuck Quigley, JackHoar i ostali ovdje prisutni slu{ali suovakve rasprave i ranije, ali na `alostuprkos svih na{ih razgovora o tome,problem nije nestao, naprotiv postao jejo{ izra`eniji.

Demokratija tra`i izbore, parla-mente, sudove, nezavisne medije isvu ostalu ma{ineriju. Ali demokrati-ja isto tako tra`i gra|ane. A gra|anisu veoma posebna vrsta.Nije pretje-rano re}i da se mora sprovesti jed-nako radikalna promjena kada je upitanju transformacija li~nosti odpodanika u gra|anina kao {to je to ipromjena autoritativnog sistema udemokratski sistem vlasti. I sve dokljudi koji su bili podanici ne postanugra|ani-~lanovi demokratske zajed-nice koji razumiju koja su njihovaprava i odgovornosti i izvr{avaju ih-institucije demokratije, u najboljemslu~aju, bi}e opasno nezdrave.

Ponekad, mi Amerikanci mislimo ogra|anstvu kao o ne~emu {to nije upit-no. Migracije iz starog svijeta, pionirskoiskustvo, {iroko otvorena prostoranst-va, slabe ili gotovo nepostoje}e vlasti,borbe posljednjih imigranata da buduprihva}eni i da `ive dostojanstveno-sveovo pomoglo je da se stvore navike iosobine koje podupiru na{udemokratsku vladu. Nikako se ne mo`esvaki pripadnik na{eg naroda okvali-fikovati kao istinski gra|anin po knji{kimstandardima za gra|ansko obrazovan-je, ali mi imamo dovoljno gra|ana dabismo mogli odr`avati funkcionisanje

na{eg sistema.Zbog toga ~esto nemamo pojma o

izvjesnoj privla~nosti koju za neke ljudemo`e imati `ivot u autoritativnom siste-mu, barem u nekom dobu.

Upravo nedavno pojavio se jedanduga~ki ~lanak kojei je napisala SusanGlasser u “Washington Postu” o borbikoju je jedna ruska nastavnica vodila samnogim od njenih u~enika koji nisu biliba{ raspolo`eni da prihvate demokrati-ju. Ova nastavnica je priznala u~enici-ma da je i ona sama u sovjetskoj eriponekad osje}ala veliko zadovoljstvo.Kako navodi “Post” nastavnica je govo-rila o tome “...kako je to bilo biti pionir,pa tek parade gdje su djeca stajala uogromnim redovima, takva jednaprekrasna linija potpuno jednakih bijelihbluza, linija jednakih crvenih pionirskihmarama i traka!”

Ona im je pri~ala kako je to izgleda-lo stajati u toj liniji, o osje}aju “kojiizvire iz dubine du{e. Osje}a{ segotovo sre}an {to pripada{ toj mo}nojsili. Ima{ taj osje}aj sigurnosti iosje}aj ako ne ba{ sre}e ondane~ega {to je sasvim sli~no tome, jerosje}a{ da se mo`e{ osloniti na tumo}nu silu.”

Ve}ina nas bi dokazivali da je mo}Sovjetskog Saveza bila jedna iluzija ida je osiguravala sasvim malo onogana {ta bi se narod Rusije istinskimogao osloniti. Ali zamislite se nadovim rije~ima: “osje}aj koji dolazi izdubine du{e? ” To je ta psihologijapodanika.

To vas primorava da se upitate: dali mi u na{em demokratskom `ivotu~esto vidimo ljude koje pokre}e nekiduh gra|anstva “koji dolazi iz dubinedu{e”? [to je to {to stvara takvaosje}anja?

Jo{ jedna ilustracija: pro{log mjese-ca Kofi Annan je dozvolio da se objaviistra`ivanje koje je sprovedeno podokriljem UN-a u okviru programa razvo-ja, a koji sam pominjao ranije, i toistra`ivanje prikazuje razbijanje iluzija uvezi sa demokratijom u Ju`nojAmerici.”Miami Herald” i mnoge drugenovine koje su izvje{tavale o tome gov-ore kako u Ju`noj Americi “demokrati-ja ne pru`a (ne daje) ni{tasiroma{nim”.

Taj jezik je po svoj prilici ta~an odrazjednog na~ina razmi{ljanja jer oni kojitako odgovaraju na istra`ivanja zapravorazotkrivaju sami sebe. Demokratija“NE PRU@A” (“NE DAJE”). Ali ovo,`elio bih konstatovati, jeste na~inrazmi{ljanja podanika, a ne gra|anina.Po ovome shvatanju, demokratijanije ni{ta drugo nego neki drugivladar ili druga vladaju}a klasa.Postoje dobri vladari i lo{i vladari;vladari koji dijele dobra sasiroma{nima i vladari koji svezadr`avaju za sebe; vladari koji“PRU@AJU/DAJU” i koji “NEpru`aju/ne daju”.

Zar nije ta~nije opisati demokratijukao sistem koji uzvra}a kada ve}inanjenih gra|ana pla}aju poreze u nasto-janju da ma{inerija proradi u njihovoime? Ako sistem ne pru`a, onda nekovara ili se ne trudi dovoljno, ili je izgubiopoliti~ku podr{ku. Ma {ta da je u pitanjunije nikada opravdano kazati dademokratija kao takva “Ne pru`a ni{ta!”

Posljednji primjer: haoti~na situacijau Iraku. Ne `elim da raspravljam omnogim aspektima ovog kontroverznogproblema, ve} samo da razmotrim sig-urnosnu situaciju sa stanovi{tagra|anstva. Jasno je da ono {to sezove Koalicijske vlasti ne mogu sameuspostaviti sigurnost u Iraku, a mo`dato ne}e mo}i ni UN.

Sigurno postoje neki ljudi u Irakukoji se ne suprotstavljaju samo okupaci-ji njihove zemlje, ve} tako|er koristenasilje da nametnu politi~ki poredak kojine}e biti ni demokratski niti pred-stavni~ki. Jedini izlaz za dostojanstvenubudu}nost te zemlje je u tome da velikidio ira~ke populacije jednoga danapo~ne sara|ivati sa vladaju}im autorite-tima na sprije~avanju nasilja i da osigu-raju da oni kojima je to posao rade toefikasno.

To }e zahtijevati, kao {to to u~enicikoji prou~avaju program “Mi narod”znaju, stvaranje “legitimne vlasti”. Ali to}e tako|er zahtijevati mnogo vi{eIra~ana, ljudi traumatiziranihdesetlje}ima brutalne diktature, daistupe i daju svoj doprinos u uspostavl-janju reda i zakona. Ako ne budedovoljno gra|ana u Iraku koji }eomogu}iti da se ovo dogodi pod vi{e ilimanje demokratskom vladom, onda }ered biti nametnut od strane drugih.Dakle, izazov Iraka nisu samo okupa-cione snage ili “me|unarodna zajedni-ca” to je tako|er izazov i za narod Iraka.Da li }e oni biti podanici ili gra|ani?

Kada smo po~eli raditi zajedno prije10 godina lideri CCE i mnogi od vasodgovorili su na izazov da u drugimzemljama provjerite va{e iskustvo uobrazovanju za demokratiju. Htjeli steda pomognete drugima, ali isto tako da

PRILOZI IZ STRUKE

na{ Civitas na{ 37

Civitas

broj7.na{

na{

IlI GRA\ANI ?vanje i duh demokratije

prilozi struka.qxd 25.9.2006 12:35 Page 37

nau~ite od drugih kako biste mogli jo{bolje raditi kod ku}e.

Drugi su do{li radi provjere nekihdilema u vezi sa me|unarodnim odnosi-ma: osje}ali smo da ukoliko vje{tine iideje na koje se oslanja demokratija nebudu op}eprihva}ene u novimdemokratijama, postoji mogu}nost davelika transformacija na{eg doba ne}eispuniti svoja obe}anja.

CCE i Civitas program su pokaza-li da mnogi edukatori gra|anskog obra-zovanja razli~itih profila mogu zajednoefikasno raditi kako bi {kolu pretvorili usnagu koja mo`e donijeti taj kulturnipreokret koji mora biti sastavni dio kre-tanja prema demokratiji. Ali mi kojiradimo na me|unarodnom polju tektrebamo me|u na{im kolegamau~vrstiti ideju da obrazovanje zademokratiju treba biti sredi{nji ele-ment u na{oj strategiji za pomo} ipodr{ku tranzicija u demokratiju.

Tako dakle kampanja zagra|ansko obrazovanje zapravo tekpo~inje-tek smo zapo~eli borbu. Samogra|ansko obrazovanje nije dovoljnoza promjenu kulture, ali ako su prisut-ni i ostali faktori ono mo`e dati velikidoprinos. Ja sam mnogo puta polem-izirao sa na{im AID zvani~nicima, kojisu ponekad smatrali da gra|anskoobrazovanje mo`e imati uspjeha samona duge staze, onda kada u~enicizavr{e {kolu. Ovakva razmi{ljanjapokazuju da oni slabo razumiju vrenjekoje nastaje u zajednici kada mladiljudi do|u ku}i i razgovaraju o prob-lemima demokratije, ili pitaju njihoveroditelje i zvani~nike lokalne vlasti orje{enjima problema postavljenimkroz aktivnosti kao {to su “Projekatgra|anin”. Efekti su trenutni, i kakoste vi pokazali u BiH , mogu biti idalekose`ni.

Treba se nadati da }e CCE i Civitasprogram razmjene i dalje imati na umuva`nost lobiranja me|unarodnih inacionalnih donatorskih agencija opotrebi podr{ke obrazovanju zademokratiju kao sredstva za odr`anjetre}eg talasa demokratske revolucije.Ovo bi se moglo uraditi tako da se neskre}e energija od va{ih ostalih poslo-va, zapravo proizvode}i ve}i interes ipodr{ku unutar va{ih sredina.

Na kraju treba ne{to re}i i opote{ko}ama koje uti~u na gra|anstvou zemljama gdje je demokratija davnouspostavljena, i kako te pote{ko}e kojemi imamo doprinose izazovima sa koji-ma se susre}e kultura demokratije u{irem podru~ju svijeta.

Najprije, ponovo razmislimo o onojruskoj nastavnici koja je kao dijete bilatoliko dirnuta osje}ajem duha soli-darnosti sa kojim se susrela u mladimpionirima.Grupa ~iji je ~lan postala bilaje organizovana od strane dr`ave za

njene vlastite politi~ke, manipulativnesvrhe. Ali to je nastavnici davalo osje}ajpripadnosti, osje}aj da je dio zajednice,osje}aj sigurnosti i ~ak identiteta.

Uprkos njihovim bogatstvima i slo-bodi, na{e moderne demokratije sudonekle izgubile sposobnost da stvara-ju takav duh. Mi se ~esto selimo iz

jednog mjesta u drugo, na{a politika ikultura oblikuju se putem medija, na{ekonomski `ivot je globaliziran i obe-zli~en. Neki od nas uspijevaju u ovomnovom svjetskom neredu, ali ostalipostaju usamljeni, osje}aju senemo}nim i pretvaraju se u cinike.

Ja sam ubije|en da je mogu}e i umodernim, demokratskim, tr`i{no-ori-jentisanim dru{tvima odr`ati ili ponovostvoriti institucije i praksu gra|anskog ikulturnog `ivota koji pru`a solidarnost izajedni{tvo. Ovo mora izrasti odozdoprema gore i mora biti dobrovoljno a nenametnuto. Gra|ansko obrazovanjetreba da pomogne u pripremanjumladih ljudi za aktivnosti civilnogdru{tva a ne samo za izazove politikei upravljanja. Ponovno o`ivljavanjegra|anskog dru{tva u~ini}e na{e mod-erne demokratije privla~nijim za onekoji posmatraju izvana i koji se boje daih sloboda mo`e ostaviti u izolaciji inesigurnosti.

Postoji jo{ jedan problem uustanovljenim demokratijama koji slabina{u sposobnost da odr`imo tre}i talas{irenja demokratije, ka`imo to jezikomiz pro{losti, {to pre~esto dozvoljava-mo da sloboda postane razuzdanost.

Postoji razumljiv strah u mnogimdru{tvima koja su na pragu promjenada }e sloboda donijeti nered: kriminal,bezobzirne ekonomske ambicije,ekstremne politi~ke pokrete.

Vi znate da je demokratija istotoliko disciplina kao {to je i na~in zavlastito iskazivanje i da se mo`ekoristiti da sa~uva tradicije isto kao i

da ih obori. Islamski svijet je posebnoosjetljiv na izazove koje demokratijapostavlja pred tradicije koje pru`aju redi stabilnost. Ali nije demokratija ta koja utolikoj mjeri kao drugi aspekti moder-nosti prijeti ovim tradicijama: zapravodemokratija mo`e biti sredstvo kojim semo`e upravljati modernizacijom tako danjena pretjerivanja budu pod kontrolom.

Jedna druga pote{ko}a unutarustanovljenih demokratija koja ima uti-caja na na{e mogu}nosti da pru`imopomo} drugima jeste porast onoga {tose zove multikulturalizam. Naravnoda je dobra stvar {to su razli~ite etni~kei kulturne grupe, koje su sada prisutne uve}ini ustanovljenih demokratija, slo-bodne da upra`njavaju svoje vjerske idruge posebnosti.

Ali u mnogim od na{ih zemalja, ovapolitika identiteta promovisana je nana~in koji potkopava zajedni~ku kul-turu gra|anstva i demokratije.Dopustili smo da grupna prava ina~in mi{ljenja budu iznaddemokratskih prava i racionalnerasprave.

Od sredine 1960-tih imamo jednuideolo{ku polarizaciju u Evropi i u USkoja je doprinijela slabljenju kulturedemokratije. Neki na Ljevici su tvrdilida je na{ politi~ki sistem izmanip-ulisan od strane mo}nogestabli{menta na takav na~in kojigra|ansko u~estvovanje ~ini besmis-lenim. Neki opet na Desnici upornotvrde da je vlada potpuno izopa~enaod strane politi~ara koji kupujuglasove pru`aju}i razne povlastice iprotekcije onima koji glasaju zanjih.Ove dvije struje Lijevih i Desnihstje~u se u jednoj ta~ki skrivenih kul-turnih strujanja koja nagrizaju moralmnogih na{ih ljudi.

Kona~no, mi u ustanovljenimdemokratijama Sjedinjenih Dr`ava iEvrope dozvolili smo da nas relativnomale razlike odvoje od urgentnogzajedni{tva koje je potrebno da bismoulo`ili napore da se odupremo ekstrem-izmu i autoritarinizmu, koji narastajukao zombi iz groba gdje smo mi mislilida smo ih sahranili.

Vi ovdje koji dolazite iz novih demokrati-ja, i oni koji dolazite iz mjesta koja jo{ patepod tiranijom, ~inite nam veliku uslugu; pod-sje}ate nas kako smo blesavi kada seprepiremo, kao {to to ~inimo sada, kada jetolikom broju ljudi o~ajni~ki potrebna pomo}koja mo`e biti efikasna samo ako radimozajedno sa vama.

Hvala.

Penn Kemble, Senior Scholar Freedom House

Preveo:Amir Hod`i}, kordinator i trener ”Civitasa”

PRILOZI IZ STRUKE

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 38

Treba se nadati da }e CCEi Civitas program razmjene

i dalje imati na umuva`nost lobiranjame|unarodnihi nacionalnih

donatorskih agencija opotrebi podr{ke obrazo-vanju za demokratiju kao

sredstva za odr`anjetre}eg talasa demokratske

revolucije.

prilozi struka.qxd 25.9.2006 12:35 Page 38

NASTAVNI PREDMET: DEMOKRATIJAI QUDSKA PRAVARazred III (tre}i)Nastavnik:Tatjana Stojanovi}, prof.NASTAVNA JEDINICA: DEMOKRATSKI I

NEDEMOKRATSKI SISTEMIVrijeme: 2 nastavna ~asa (blok

~as – 90 min)Tip ~asa: Obrada novog nas-

tavnog sadr`aja

CIQ ^ASA:(A) Obrazovni: Definisawe

uslova za razvoj demokratije,obiqe`je demokratije i uo~avawerazlike izme|u demokratskog inedemokratskog sistema.

(B) Vaspitni: U~enici u~e dademokratske vlasti poma`u priza{titi qudskih prava iomogu}avaju red i sigurnost.

(C) Funkcionalni: Uo~avawerazli~itih situacija u kojima sevlast pona{a demokratski inedemokratski i mogu}nosti utica-ja na vlast.

Nastavne metode: Dijalo{ka,rad s kwigom (rad na tekstu)

Oblici rada: Frontalni, rad uparovima

Nastavna sredstva: Tabla,poster sa Ku}nim redom {kole,poster sa “novim pravilima’’, tekst,biqe`nice

Literatura: Ud`benik zau~enike sredwe {kole“Demokratija i qudska prava’’

ORIJENTACIONADINAMIKA RADA:UVODNI DIO: (fokus, ciq ~asa,

pojmovi) ……… 15 minGLAVNI DIO: (individualno

u~ewe i zajedni~ka analiza teksta,glavne vje`be) …60 min

ZAVR[NI DIO: (provjera razu-mijevawa, procjena uspje{nosti irealizacije postavqenih ciqeva)………………..15 min

TOK, SADR@AJI NA^IN RADA

UVODNI DIO

1.1. FOKUS

^as po~eti kao “nastavnik –neograni~eni lider’’ koji donosi“nova’’ pravila po kojima }e seu~enici pona{ati u {koli. Naposteru su napisana “nova’’ pravila:

Od danas ne}ete izlaziti uvrijeme malog odmora

U {kolu treba dolaziti samou radnim mantilima

Svaki dan morate donositisve uxbenike u {kolu

Nema vi{e neopravdanogizostajawa sa nastave

Ne mo`ete komuniciratiizme|u sebe

Nema Savjeta u~enika niSavjeta roditeqa

Svaka gre{ka – ocjena nedovo-qan

U~enici ~itaju “nova’’ pravila azatim odre|uju wihove dobre i lo{ekarakteristike. Ciq ove kratkevje`be je da se do|e do identi-fikacije nedemokratskog sistema.

Na drugom posteru nalijepqen jeprimjerak kopiranog Ku}nog reda{kole, iz kojeg u~enici treba da izd-voje nekoliko demokratskih pravilaa ciq je da se identifikujedemokratski sistem koji je ograni~enUstavom.

Ovim primjerom je najavqena nas-tavna jedinica i ciq ~asa

Na tabli su ispisani ciqevi lek-cije i nepoznati pojmovi, sa kojima }ese u~enici upoznati u toku ~asa.

GLAVNI DIO ^ASA

2.1. VJE@BA 1.Dajem upute za rad na vje`bi

kriti~kog razmi{qawa, kojuu~enici rade u paru, koriste}iuxbenik.

Jedan u~enik pi{e karakteris-tike demokratskog dru{tva a drugikarakteristike nedemokratskogdru{tva. U~enici upore|uju iuo~avaju razlike, zatim konstatuju,koje grupe i institucije poma`urazvoj civilnog dru{tva.

Pratim rad u~enika i dajem dop-unske instrukcije i pomo}.

Slijedi prezentacija – slu{ammi{qewa i stavove grupa.

2.2. VJE@BA 2.

UPOTREBA LEKCIJEDajem potrebna uputstva za rad

na osnovu uxbenika, tekst na strani26. gdje treba procijeniti navedeneprimjere i odgovoriti na postavqe-na pitawa(radi se u paru)

Nakon ura|enog zadatka,metodom slu~ajnog uzorka, prozivamjedan par, a predstavnik prezentujeostalima u odjeqewu rad grupe.Ostali u~enici pa`qivo prateprezentaciju i upore|uju svojeodgovore .

Najaktivnije u~enike ocijenim

3. ZAVR[NI DIO

3.1. PROVJERA RAZUMIJEVAWA

Postavqam kratka pitawau~enicima i od wih tra`im pojedi-na~ni odgovor:

Koje su karakteristike demo-kratskog dru{tva?

Koje su karakteristikenedemokratskog dru{tve?

[ta je mo}?[ta je autoritet?Koje grupe ili institucije

poti~u razvoj demokratskog sis-tema?

Koje grupe ili institucijespre~avaju razvoj demokratskog sis-tema?

Dajem osvrt na dobijene odgovore.

ZADA]A ZA U^ENIKEKoriste}i ste~ena znawa iz

predmeta istorije i predmetademokratija i qudska prava,napi{ite esej o vlasti i kako onafunkcioni{e u razli~itimdru{tvima dana{wice (slobodanizbor),

Na primjer:DiktatureRepublikeKomunisti~ke dr`aveVjerske dr`ave

Tatjana Stojanovi}, prof.Ugostiteqsko-ekonomska {kola

PRIJEDOR

PRILOZI IZ STRUKE

na{ Civitas na{ 39

Civitas

broj7.na{

na{

DEMOKRATIJAI QUDSKA PRAVA

prilozi struka.qxd 25.9.2006 12:35 Page 39

PREDSTAVLJAMO KOORDINATORE

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 40

S djelovanjem CIVITAS programa upoznao sam se temeljem konzultacija u Ministarstvuprosvjete Hercegbosanske `upanije , gdje sam obna{ao du`nost pomo}nika ministra za{port i kulturu od 1997-2001. god., a zatim ministra znanosti, prosvjete, kulture i {portaHercegbosanske `upanije od 2001-2002. god. Aktivno se uklju~ujem od 2002. godine jer suprogrami koje je nudio CIVITAS davali novu dimenziju u demokratskom i gra|anskomdru{tvu , a posebice nova saznanja koja je trebalo prenijeti na mladu generaciju. Kako samu mladosti, a i sada bio vrlo aktivan sporta{ i dru{tveno anga`iran ~ovjek (karatista,nogometa{, nogometni sudac i trener omladinskih kategorija, du`nosnik na mnogim odgo-vornim mjestima, aktivni suradnik na me|unarodnim projektima…), ovaj program upotpunioje moja saznanja o demokratskom dru{tvu te nastojanja da mlade generacije odrastaju u

duhu demokracije, uva`avanja razli~itosti, tolerancije i po{tivanja drugih i druga~ijih bez obzira na vjeru, bojuko`e i nacionalnu pripadnost.Vjerujem i iskreno se nadam jo{ ve}em napretku razvijanja programa CIVITAS u na{im {kolama i na{oj sredini.

STIPO BARA] , `upanijski koordinator, na~elnik odjela stru~no-pedago{kog i inspekcijskog nadzora uMinistarstvu znanosti, prosvjete, kulture i {porta Hercegbosanske `upanije

U CIVITAS-u sam od avgusta 1997. godine , Od prvih obuka za Projekt Gra|anin, teOsnovi demokratije. Direktno sam radila sa u~enicima na realizaciji pomenutih programa i imam vrlo pozitivna iskustva o prihva}enosti ovih programakod u~enika.Svoja iskustva mogla sam kasnije da primjenim kroz trenerski rad sa nas-tavnicima i profesorima .U proteklom periodu pro{la sam i program Umije}e `ivqewa, te sam bila trener za profesore sredwih {kola regije Doboj, Te{wa,Tesli}a, Maglaja i Zavidovi}a. Svoje profesionalno umije}e obogatila sam i kroz ~etvorogodi{we u~e{}e irealizaciju radionica za u~enike na Qetwem CIVITAS kampu u Br~ko

Distriktu.Jedan sam od koordinatora CIVITAS-a BiH, na {to sam posebno ponosna.Pored u~e{}a u svim CIVITAS aktivnostima , bavim se i pitawima djece sa posebnim potrebama

,te inkluzivnom nastavom u osnovnom obrazovawu.

GORDANA POPADI], {kolski pedagog u Osnovnoj {koli “Vuk Stefanovi} Karaxi}” u Doboju

U porodicu Civitasa BiH uklju~en sam 1997. godine, do 1999. godine obavljao sam posloveOp}inskog koordinatora pri Tuzlanskom kantonu, od 2000.godine jedan od koordinatoraBr~ko DC BiH, poha|ao mnoge seminare u organizaciji Civitas-a BiH, a Prvi ljetni seminar,u avgustu 1997. godine, u Srebreniku (Tuzla).Prisutan i aktivan na svim sastancima koordinatora Civitasa BiH, Finalnim smotramamladih ,,Projekat gra|anin’’, te Ljetnjem kampu u Br~ko DC BiH. @elim posebno daistaknem svoj boravak sa grupom nastavnika i koordinatora u Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama (Phoenix, Arizona), 2003. godine, u okviru Civitasovog Me|unarodnog progra-ma razmjene nastavnika.@elim tako|e da istaknem timski rad s ostala dva koordinatora u Br~ko Distriktu BiH –Marom Matki}, profesorom hrvatskog jezika i knji`evnosti i Jasnom Jovi~i}, pedagogom i

psihologom, te uspje{nu realizaciju programa Civitasa za podru~je Br~ko DC BiH. Radujem se {to }u 2007.godine obilje`iti desetogodi{njicu (10) rada u Civitasu BiH.Svijetla je budu}nost Civitasa BiH.

ABDULAH LI[I], nastavnik bosanskog jezika i knji`evosti u Javnoj ustanovi Sedmoj osnovnoj {koli Gornji Rahi},Br~ko DC BiH, i njen dugogodi{nji direktor, koordinator Civitasa

predstavljamo.qxd 25.9.2006 12:41 Page 40

CIVITAS, DESET GODINA POSLIJE

CIVITAS; deset godina poslijeNapravio je velik pomak,Svijetu demokratije smo bli`iGodinu za godinu, korak po korak.

Demokratija je sloboda, Pravda i dobra volja,Pouka da `ivimo zajednoZa vremena budu}a, bolja.

Debate su se mnoge vodile,Rezultate dobre izrodile,Bezbroj pitanja i odgovoraNa kraju uspje{nog dogovora.

Mladi su ljudi svjesni stanja,Koristiti treba nova znanja,Svaki su dani potpuno novi,Trebaju stvarnost a ne snovi.

Berina Suljovi}JU O[ Fadil Fako \ozo Pra~a

CIVITASOVIH DESET GODINA PROMOVIRANJA NAJVE]IH VRIJEDNOSTIDEMOKRATSKOG DRU[TVA

Ove godine CIVITAS slavi deceniju postojanja svogDeceniju demokratskog obrazovanja tvog i mog.

Svi su sretni godine ove,Svi oni koji CIVITAS vole.Slavimo zato deseti ro|endan mu;Proslavimo ih stotinu pedeset zajedno,Zdravi i veseli!

CIVITAS nam deset godina postoji,Da mir izme|u ljudi uspostavi.

Projekt gra|anin do~eka isto deset.Neka je, treba i njemu jo{ stotinu pedeset.Kamp u Br~kom pet godina nas lijepo ugosti,Dobro smo se zabavljali i dru`ili.

Svake godine nude nam ne{to novo i bolje,Daje nam za rad vi{e volje.CIVITAS nas svemu lijepom u~i,A ko ho}e uspjeh, mora da se mu~i.Cijele godine se mnogo trude sviDa u maju slave sretni i veseli, Naravno to su najbolji.

Zato obe}avam da }u i dalje u~itiO demokratiji, naciji i toleranciji,Jer to nikome nije nanijelo zlo,To je za mene uvijek bilo dru`enje prelijepo.

Jo{ jednom `elim sretnih godina deset,Hvala vam i do~ekajte ih jo{ sto pedeset.

Neira Baru~ijaO[ "S. Kulenovi}"Zenica

POVODOM DESETOGODI[NJICE CIVITASA

U~enici sekcije Civitas Srednje tehni~ke {kole"Kemal Kapetanovi}" i ~lanovi sekcije Civitas Srednjestru~ne {kole Kakanj organizovali su zajedni~kodru`enje u prostorijama Srednje stru~ne {kole podnazivom "DEMOKRATIJA NA DJELU".

Tom prilikom smo predstavili svoje panoe koje smoradili u okviru Projekt gra|anin, zatim smo raspravljalio ste~enom znanju, vje{tinama i iskustvima koja smostekli tokom rada i sve to pod budnim okom na{ih pro-fesorica Nevzete Begi} i Denise Mu{ija.

Rade}i u ovoj sekciji svi mi , ~lanovi ovog projektasmo napravili veliki korak unaprijed, nau~ili smo mnogestvari koje prije nismo znali. Dragocjeno je znanje kojesmo stekli o mjerama javne politike, nivoima vlasti kaoi o velikoj ulozi samih gra|ana.

Da je ovaj projekt koristan, potvr|uje i ~injenica dasmo upoznali mnogo va`nih i uticajnih ljudi u na{emgradu. Nau~ili smo raditi u grupama. Svakome od nasmnogo zna~i {to smo dobili priliku da ka`emo {to mis-limo o odre|enim problemima u zajednici.

Ovakva dru`enja trebaju prerasti u tradiciju, tre-bamo jedni drugima pomagati, jer iako smo rivali natakmi~enju, mi ustvari imamo zajedni~ki cilj, prona}iput do rje{enja odre|enih problema u zajednici.

CIVITAS, hvala ti! Zajedno smo ja~i.^lanovi sekcije CivitasPisala: Amila Durmi}

10 GODINA CIVITASA

na{ Civitas na{ 41

Civitas

broj7.na{

na{deset godina.qxd 25.9.2006 12:45 Page 41

Ponosna sam {to u mojoj skromnoj {koli postojiCIVITAS koji u~enicima otvara {iroke vidike premasvijetu i daje mogu}nost slobodnog izra`avanja.

CIVITAS kao sekcija uvodi u~enike u novi svijet, usvijet gdje oni imaju veliku ulogu. Kroz CIVITAS seu~i kako `ivjeti i opstati u zajednici. Tu u~enici sti~usamopouzdanje da jasno iska`u svoje skrivene `elje,strahove, `ivotne stavove prema cjelokupnom `ivot-nom okru`enju. Preko ove sekcije u~enici se aktivnouklju~uju u de{avanja u zajednici. Vi{e se ne osje}ajukao stranci u svom mjestu ve} sve probleme gledajukao svoje probleme koje trebaju rje{avati. Oni dobiva-

ju ulogu koja im omogu}ava da u~estvuju u rje{ava-nju problema, imaju pravo slobode izbora. I sami,shvativ{i da mogu uticati, ukazuju na probleme uzajednici i bez straha kao ravnopravni gra|ani pred-la`u rje{enja, poput malih savjetnika. Tako svi milaganim, ali sigurnim korakom idemo ka svojojsamostalnosti . Osje}aj da i mi ne{to zna~imo u `ivot-noj zajednici daje sigurnost i snagu da idemo daljeka velikim ostvarenjima.

CIVITAS je za proteklih deset godina veoma mnogodoprinio `ivotnoj edukaciji mladih {irom svijeta, jer to jeorganizacija koja objedinjuje cijeli svijet i koja kao vjerni

u~itelj mlade sprema zavelike `ivotne ispite,koje mladi morajupolo`iti da bi mogliopstati u ovom `ivotu.CIVITAS je svojimdostignu}ima pokazaokako upornost i radmogu donijeti velikepromjene u jednojzajednici. Ako ni{tadrugo, mladi kroz ovusekciju izra`avaju svoje`elje i pokazuju da i onivide mnoge probleme ida su spremni pomo}i unjihovom rje{avanju.Sudjeluju}i u ovoj sekci-ji mladi su dobili odgo-vore na mnoga pitanja,kao na primjer: "Ko samja u ovoj zajednici? "Dali ja mogu doprinijetipobolj{anju uslova za`ivot? i jo{ mnogapitanja koja su prije bilanerije{ena.

Nadam se da }e CIV-ITAS proslaviti jo{ mnogogodi{njica i da }e i dalje uovu sekciju biti uklju~envelik broj mladih i da }ese time posti}i da mladilak{e i sigurnije uspiju uivotu i da shvate svoje

prave vrijednosti, kako udru{tvu i zajednici, tako iu cijeloj dr`avi.

Du{ica Vidovi} IIBSrednja {kola "Drvar"Drvar

10 GODINA CIVITASA

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 42

DESETOGODI[NJICA CIVITAS-aNAGRA\ENI RADOVI

Semir Ja{ari, Konjic

deset godina.qxd 25.9.2006 12:45 Page 42

''Islam i demokratija'' je naziv modula koji serealizira u {est medresa u Bosni i Hercegovini. Ovajmodul obuhvata 8 kontakt sati koji su raspore|eni udva radna dana. Realizator je prof. dr. {a}ir Filandra,profesor Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu.

Civitas je u ovu obuku uklju~io sve nastavnikemedresa za koje su ovi sadr`aji vid stru~nogusavr{avanja, a za nastavnike Demokratije i ljudskihprava ovaj sadr`aj je obavezan dio u okviru programacertifikacije.

Iskustva sa obuke potvr|uju visok stepen zain-

teresovanosti i aktivnosti u~esnika.Realizator je uspio da u interaktivnom pristupu

temu aktualizira i kroz sadr`ajne komentare i saradnjusa u~esnicima ostvari postavljeni zadatak u ciljurazvoja i unapre|enja demokratskih odnosa ukonkretnom okru`enju.

O~ekivanja u~esnika su da se stru~ne obuke kon-tinuirano odr`avaju i time o~uva kvalitet stru~nogusavr{avanja nastavnika.

Azemina Ma{inovi}

PRILOZI IZ [KOLE

na{

na{

na{ Civitas na{ 43

Civitas

broj7.na{

na{

Obuka nastavnika u medresama

CIVITAS U MOJOJ [KOLIVeoma sam zadovoljna {to se program

demokracije i ljudskih prava realizira i u na{oj {koli.U program su uklju~eni ne samo u~enici i nastavni-ci,ve} i uprava {kole,mjesna zajednica iroditelji.U~enici su posebno dobro prihvatili program"Projekt gra|anin" koji im je pru`io priliku da razvijuvje{tine aktivnog sudjelovanja u na{ojzajednici.Dovoljno ih je potaknuti da izaberu jedanproblem iz svoje zajednice i istra`e ga,te tako pro|ukroz uloge gra|anina u demokratskom dru{tvu.

U `elji da {to bolje "odradimo posao" u zadanimokvirima,nastojali smo kroz ovakav tip natjecanjapromicati ne samo znanje,ve} i kulturu o~uvanja

povijesne ba{tine.Prou~avanjem Bigestea,anti~kogpovijesnog spomenika,u Demokraciji nam je pomog-lo da kroz razli~ite na~ine pou~imo mlade` o vrijed-nostima i posebnostima prostora i na~inima njegoveza{tite.

[to{ta smo nau~ili,upoznali zanimljiveosobe,u~inili {to se mo`da isprva ~inilonemogu}im.Uostalom,upoznali smo kroz taj rad isami sebe i otkrili neke sklonosti i mogu}nosti kojihnismo bili svjesni.Nastojali smo pokrenuti neke malekamen~i}e u kota~u mjesne javnepolitike.Zahvaljuju}i anga`iranosti i trudu svihsudionika ovog programa uspjeli smo u svojim nas-tojanjima.

Pedagoginja, Ana Ni`i}

prilozi iz skole.qxd 25.9.2006 12:59 Page 43

U Srednjoj strukovnoj {koli u[irokom Brijegu 4c razred je dobiopriliku sudjelovati i pobijediti naop}inskom natjecanju u sklopu pro-grama "Projekt gra|anin". Ovajprogram trebao je u~enike uputitikako se aktivno uklju~iti u procesrje{avanja problema koji spadaju udomenu javne politike, tj. kakovr{iti aktivan utjecaj na organevlasti s ciljem rje{avanja tih proble-ma.

Ve} dugi niz godina {kolski pri-jevoz i autobusni prijevoz uop}estvara probleme u na{oj op}ini.

Demokratskim putem i tajnimglasovanjem u~enici su izabraliovu problematiku kao glavnu temuza izradu svojih portfolija s kojimasu sudjelovali i pobijedili naop}inskom natjecanju, koje seodr`alo u zgradi Gimnazije u{irokom Brijegu 4. travnja 2006.godine.

Za{to su se odlu~ili upravo zaovaj problem?

Niz je odgovora na ovopitanje, a kao prvi dokazu~enici su naveli rezultateankete koju su proveli krozostale razrede Srednjestrukovne {kole idobili potvrdu, a ipoticaj zar j e { a v a n j eovog proble-ma, kojeg suo~ito prepoznali iostali |aci u {koli.

Slijede}e pitanje koje sename}e je: "Za{to je {kolskiprijevoz problem u na{ojop}ini?!"

Kao prvo djeca su navela cijenekarata, za koje smatraju da su pre-visoke s obzirom da te kartekoriste samo u jednom smjeru i ujednoj zoni. Ukoliko bi se promije-nio sustav karata i kad bi |acidobili neku vrstu |a~kog pokaza,kojeg bi koristili za vo`nje do[irokog Brijega i ku}i i u terminimavo`nje nepredvi|enih za {kolu i iz{kole, cijena ne bi bila previsoka.

Suo~avaju se s nizom problemakada odlu~e oti}i u [iroki Brijeg.Mnogi |aci su anga`irani u sportu,mnogi od njih poha|aju glazbenu{kolu, puno puta trebaju uknji`nicu, oti}i u kino. Sve oveaktivnosti, bile one vezane za{kolu ili ne, njima su ote`ane.Gradski i |a~ki prijevoz je op}enitojako neredovit i rijedak. Za svakiodlazak u grad, trebaju anga`iratiroditelje za prijevoz.

Rijetke i neredovite linije pri-jevoza izazivaju novi niz problema.Radnim danima autobusi su prena-trpani djecom, starijim i umirovlje-nim osobama, koje tako|er imajupotrebu odlaska u grad, i to vi{e ujutarnjim terminima. Gu`ve iguranja te manjak slobodnih klupaza sjesti svakodnevna je pojava uautobusima. U~enici su ove svojetvrdnje potkrijepili i ~injenicama, jer

u autobusima lijepo pi{e, zaone koji razumiju njema~ki jezik,

da je 83 maksimalan broj putnika uautobusu, a svjedoci su svakod-nevnog kr{enja tog propisa, jer njihbude i preko 100.

Kao jo{ jedan problem vezanza ovu problematiku naveli su ineure|eni autobusni kolodvor. Kolikoim se puta dogodilo da su u {irokido{li prerano ili prekasno. I to vri-jeme do po~etka nastave nemajugdje provesti. U~enici tvrde da vri-jeme do po~etka nastave krateodlaskom u obli`nje kafi}e, kla-

dionice {to izaziva novi niz proble-ma tipa alkohola, droge, pu{enja iostalih ovisnosti.

Pitaju se zar jedan grad koji imatako modernu i lijepo ure|enusportsku dvoranu ne mo`e sagra-diti i autobusni kolodvor, koji bisvim stanovnicima ove op}ine, a i{ire bio na ponos.

Sve dublji zalazak u ovu prob-lematiku doveo je do uo~avanjaniza nelogi~nosti u odre|ivanjucijena karata |a~kog prijevoza.U~enici su naveli neke primjere pokojima nije bilo mogu}e odreditineki logi~an kriterij formiranja tihcijena.

Vikendom i praznicima nikakvaveza okolnih mjesta sa [irokimBrijegom ne postoji. Obrazlo`enjesvog problema u~enici su zaklju~ilimi{lju: "Autobusi su nam tako starii nesigurni, a puni su djece. Zar

toliko malo zna~imona{oj zajednici. Zar

na{ odlazak u {kolu,na{e obrazovanje ina{a budu}nost jetako nebitnana{em gradu, kadse nov~anih sred-stava za sve osta-lo na|e, za{to semalo ne misli i nanas? Zar mi nismobudu}nost ovoga

grada, zar nas svetreba raseliti, kao {to

je to radila i biv{adr`ava na{im roditeljima.

Mislite na nas, jer smo mibudu}nost."

Nakon {to su uo~ili i objasniliproblem, predstavnici 4c razredakrenuli su u akciju. [to su u~inili dagradski oci i svi oni koji su nadle`niza rje{avanje ovog problemapo~nu djelovati?

Kao po~etak svog djelovanjanaveli su ve} spomenute ankete,koje su proveli kroz razredeSrednje strukovne {kole u {irokomBrijegu. Rezultati anketa pokazalisu da ve}ina u~enika prepoznaje

PRILOZI IZ [KOLE

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

[KOLSKI PRIJE

na{ Civitas na{ 44

prilozi iz skole.qxd 25.9.2006 12:59 Page 1

problem i pozdravlja njihovo nasto-janje u rje{avanju istog.

Slijede}a stanica bio je uredkoji je zadu`en za organizaciju pri-jevoza, gdje su razgovarali o cije-nama i koncesijama. [ture infor-macije i nedostatak podatakavukao ih je do slijede}ih "stanica".U Policiji i Stanici za tehni~ki pre-gled vozila, kao i u razgovoru svlasnikom jedne auto-{kole raspiti-vali su se o zakonima, ali i obveza-ma vlasnika vlasnika firme auto-busnog prijevoza, koje su to karak-teristike koje moraju ti autobusiispunjavati i njihovi voza~i, koliko~esto se treba obavljati tehni~kipregled vozila, kolika je dobnagranica voza~a itd.

Tako|er su razgovarali i sNa~elnikom op}ine [iroki Brijegkoji u datom trenutku nije raspola-gao s ve}om koli~inom podataka,ali je obe}ao svoj ve}i anga`man unjegovu rje{avanju.

Pozitivno je rije{ena i zamolbaupu}ena Op}inskom vije}u odstrane u~enika 4c razreda, da naslijede}oj sjednici uvrste u svojdnevni red i njihovu prezentacijuportfolijama na temu {kolskog pri-jevoza. U srijedu, 15. travnja 2006.godine, u~enici su se na sjednicipredstavili i predstavili su svojevizije u rje{avanju ove prob-lematike. Potporu i rije~i hvale nji-hovim nastojanjima i projektuizrazio je dopredsjednik Narodnestranke za boljitak, podr{ku i ve}ezalaganje za promicanje njihovihideja na Op}inskom vije}u izrazilaje i stranka \api} - dr. Juri{i}. Klubzastupnika HDZ-a tako|er jeistakao ve}u potrebu suradnjemladih u rje{avanju aktualnih prob-lema i podr`ao nastojanja u

prezentaciji u~enika 4c razreda. U Sektoru za urbanizam i pros-

torno planiranje dobili su vi{e infor-macija o generalnom urba-nisti~kom planu na{e op}ine ibudu}em izgledu na{eg grada, okandidatima koji su se prijavili nanatje~aj i onome ~ije je idejnorje{enje budu}eg kolodvora,komisija izabrala kao najbolje. Ciljnjihovog Plana je osiguravanje {tokvalitetnijih uvjeta `ivota i visokogurbanog standarda za daljni razvi-tak [irokog brijega do 2015.godine.

Radio {iroki Brijeg je u srijedu15. travnja 2006. godine dao 15minuta medijskog prostora usklopu emisije "Srijedomotvoreno". Predstavnici 4c razredainformirali su gra|ane [irokogBrijega o projektu na kojem rade injihovom nastojanju u rje{avanjuistog.

Vrijeme }e pokazati koliko surije~i i nastojanja na{e djece iu~enika ostavila traga.

PRILOZI IZ [KOLE

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 45

Civitas

broj7.na{

na{

EVOZ

Ne, ovo nije slika iz nekog mjesta u Americi.Ovo je stvarnost u Br~ko Distriktu.U~enici osmog razreda III osnovne {kole iwihova vrijedna nastavnica Spasa Paji} supobjednici u takmi~ewu iz programa Projektgra|anin za osnovnu {kolu u Br~koDistriktu.Problem koji su istra`ivali bio je "Zabranapu{ewa na javnim mjestima".Osnova za istra`ivawe bili su im rezul-tati projekta u~enika II osnovne {kole kojisu ovaj problem po~eli da istra`uju prijedvije godine. OVO JE JEDAN PRIMJERODLI^NE SARADWE IZME\U DVIJE [KOLENA RJE[AVAWU ISTOG PROBLEMA!U~enici iz III osnovne {kole su dubqeistra`ili problem zabrane pu{ewa i animi-rali veliki broj qudi iz lokalne zajednice.Jedan od na~ina lobirawa gra|ana za rje{avaweproblema vidimo na slici gdje u~enici,nastavni-ci i pedagozi lobirawu gra|ane da se pridru`e ipomognu rje{avawe ovog problema.Tog dana na tri mjesta u gradu su se pojaviliu~enici ovog razreda zajedno sa drugarima iz IIosnovne {kole i dijelili promotivni materijalkao i informacije kako se mogu ukqu~iti u borbuza dono{ewe Zakona o zabrani pu{ewa na javnimmjestima.

Kako je to bio kraj {kolske godine i po~etakodmora, nastavak aktivnosti slijedi u narednoj{kolskoj godini.Nadamo se da }e u {k .2006/07. biti donesenZakon o zabrani pu{ewa na javnim mjestima tetako zamijeniti dosada{wu Odluku o zabranipu{ewa donesenu od strane Gradona~elnika, kojase rijetko po{tuje!

KoordinatorJasna Jovi~i}

DEMOKRATIJA NA DJELU U BR^KO DISTRIKTU

prilozi iz skole.qxd 25.9.2006 12:59 Page 2

Naslov ovog ~lanka ujedno je i problem koji je ekipaGimnazije Ljubu{ki obradila za Civitasovo natjecanje uProjektu Gra|anin i s tom temom osvojila prvo mjesto uZapadnohercegova~koj `upaniji. Problem se nekakonametnuo sam od sebe jer {to vi{e mo`e zanimatidana{nje maturante nego nezavidna situacija u kojoj }ese sutra na}i kada krenu tra`iti zaposlenje. Trgovina jejedini sektor koji radi a pogoni nekada{njih tvornica le`ei ~ekaju da mi kona~no nau~imo iskori{tavati svojeresurse i shvatimo da napretka nema; ne zbog toga {tonemamo resurse. Ne, toga ima… no, sve drugo je prob-lem…{to se poduzima? Pa ne}emo pogrije{iti ako teneznatne poku{aje svedemo pod-ni{ta!Jedan od plano-va na{e ekipe za {to bolju pripremu za sudjelovanje nadr`avnoj razini Civitasova natjecanja bilo je svakakoprisustvovanje sastanku Op}inskog vije}a gdje bismoim prezentirali na{ projekt i na taj na~in poveli raspravuo problemu zapo{ljavanja mladih u Ljubu{kom. Htjelismo predlo`iti mjere koje bi po mi{ljenju na{e ekipe bileadekvatne za rje{avanje nekih segmenata tako slo`eneproblematike kao {to je ova koja obuhva}a neza-poslenost, nepotizam, podcijenjenost obrazovanja,gomilanje zaposlenika u dr`avnim institucijama dakakopo kriteriju rodija~kih veza itd.

U na{em projektu predla`emo reduciranje vi{kazaposlenih u dr`avnim institucijama da se dobije efikas-na uprava i dakako sredstva koja bi se tim potezomu{tedjela iz prora~una. Taj novac bi onda trebalo ulo`itiu financiranje projekata mladih poduzetnih osoba kojeimaju viziju ali ne i financijsku podr{ku, osim togaOp}ina bi trebala dati na kori{tenje svoje prostorijetakvim osobama.U tom duhu smo predlo`ili i osnivanjeVije}a mladih kao tijela koje bi potpomagalo mlade ljudeu pitanjima njihova {kolovanja i tra`enja zaposlenja. Urad Vije}a bi trebalo uklju~iti predstavnike sindikata,poslodavaca, obrazovnih institucija, nezaposlenihmladih osoba itd. Na vrijeme smo poslali molbulokalnim vlastima, no ni do danas njihov odgovor nije sti-gao. O~ito je dakle da je pojam “Otvorena vrata Op}ine”zapravo relativan. No, na sre}u u susret nam je iza{ao~lan oporbene stranke HKDP (Hrvatski kr{}anskidomovinski preporod) g. Paponja i spremno nam odgov-orio na sva pitanja.Gospodin Paponja je ujedno i jedanod ~lanova Op}inskog vije}a u kojem ta stranka ima 4vije}nika. HSP (Hrvatska stranka prava) ima 3 vije}nika,HNZ ( Hrvatska narodna zajednica) jednog preostalamjesta dr`i dakako vladaju}a stranka HDZ (Hrvatskademokratska zajednica) . Budu}i da se radi o oporbenojstranci, zanimalo nas je kakvo je njihovo mi{ljenje oproblemu nezaposlenosti i uop}e perspektivi mladih uLjubu{kom. Pitali smo g. Paponju {to misli o tome da jemladoj osobi sa SSS nakon mature jedino {to se nudi:kafi} – butik – trgovina, budu}i da je proizvodnja zamrlaa poduzetni{tvo nedovoljno razvijeno. Evo o ~emu smorazgovarali:

„G. Paponja: Prije svega `elim re}i da je odnossnaga u na{em dru{tvu lo{e postavljen, radi se o izra-zito nepovoljnoj strukturi. Mi imamo ‘’odljev mozgova’’{to zna~i da ostajemo bez one kriti~ke mase u dru{tvupotrebne za razvoj. Ako nemamo znanja – nemamo nigospodarsku strategiju i zato imamo ovakvo stanje udru{tvu! Mi nemamo ni nacionalnu strategiju uop}e! Mi,kao narod nismo je uspjeli stvoriti. Postoji samo jednookru`enje u kojem postoji podozrenje jednih premadrugima.

[to mislite da li bi se na razini na kojoj mimo`emo – op}inskoj, lokalnoj – moglo ne{tou~initi?

G. Paponja: mo`e se u~initi dosta toga! Mi smo ve}ranije predlagali u Op}inskom vije}u jedan gospodarskiprogram kojim bi se primarno moglo obuhvatiti 200-300projekta onih koji imaju znanje i ideju a sredstva bi senamaknula iz na{eg op}inskog prora~una. Va`no jeovdje da naglasim – nama resursa ne fali, problem nijeu tome ve} u ljudima na vlasti koji jednostavno ne `elepromjenu. Vlast nije za napredak - jednostavno, njimaje dovoljno dobro i ovako, oni imaju sebi dovoljno za`ivot.

[to mislite o osnivanju Vije}a mladih kao tijelakoje bi potpomagalo pitanja mladih, bavilo sepronalaskom zaposlenja, {kolovanjem itd. ?

g. Paponja: Da, mi ovdje nemamo ni nekakav Domkulture – mjesto na kojem bi bilo i kazali{te, ~itaonice iradio itd. jedan prostor u kojem bi mladi mogli kvalitetnoprovoditi vrijeme. Podr`avam tu ideju i smatram damladi ljudi prije svega moraju osnivati udruge; udrugemladih talentiranih osoba jer vjerujem da bi lako prona{lisponzore koji bi ih pomogli, morate se ogla{avati putemInterneta, imati svoje stranice… to su moji savjeti zapo~etak jer mi smo jedan uljuljan mentalitet i potrebno jepuno rada na ovome problemu.

[to ka`ete na postotak od 76,6% mladih kojinakon zavr{etka studija `ele oti}i odavde?

G. Paponja: Ne ~udi me jer oni misle da se tu ni{tavi{e ne mo`e ni promijeniti, kod nas kod zapo{ljavanjaimate nekakve srednjovjekovne pojave nepotisti~kognaslje|ivanja radnog mjesta.

Treba li smanjiti broj zaposlenih u dr`avnim insti-tucijama?

G. Paponja: Apsolutno, u op}inskim slu`bama pos-toji ogroman vi{ak a ti ljudi zara|uju 1000 - 1500 KMmjese~no. Treba li re}i da su neki od njih i sa FABUS-ovim diplomama?“

Vjerujem da svi oporbenjaci misle sli~no i nadam seda }e jednom na vlasti biti stranka - kako god se onazvala - koja ne}e nakon osvajanja izbora okrenuti plo~u,

PRILOZI IZ [KOLE

Civ

itas

broj

7.na

{na

{

na{ Civitas na{ 46

Projekt Gra|anin 2006.,Gimnazija Ljubu{ki:

NA[A (BES)PERSPEKTIVA?

prilozi iz skole.qxd 25.9.2006 13:00 Page 3

PRILOZI IZ [KOLE

na{ Civitas na{ 47

Civitas

broj7.na{

na{

zaboraviti predizborna obe}anja i misliti samo na sebe isvoj d`ep.

Bez obzira na to {to nismo sa na{im projektom usp-jeli promijeniti svijet jer i tema koju smo odabrali je bilaitekako komplicirana i definitivno je broj jedan me|uproblemima na{eg dru{tva - drago mi je da su u~enicikroz projekt nau~ili mnogo. Prije svega to da imajupravo postavljati pitanja, tra`iti odgovore od ljudi kojimaje obveza upravljanje, nau~ili su koliko bi se togamoralo promijeniti u njihovoj sredini da bi sustavfunkcionirao onako kako treba i da su mladi ljudi jedanva`an dio tog razvoja.

Evo {to su u~enici sami rekli o svom sudjelova-nju u Projektu Gra|anin:

“Odgovorne osobe na vlasti mogu i moraju sprije~itiodlazak mladih i perspektivnih ljudi iz BiH. Jedino na tajna~in BiH }e krenuti prema napretku i boljojbudu}nosti.”

“Civitas me nau~io da mladi trebaju biti aktivnigra|ani, te da se uz dobru organizaciju i malo upornos-ti neke stvari ipak mogu promijeniti.”

“Rad na ovom projektu i sudjelovanje na natjecanjuupoznao me s mnogim problemima s kojima se susre}ena{a zajednica, potrebi i na~inu rje{avanja tih proble-ma, nau~io me je nu`nosti ispunjavanja moje du`nostigra|anina.”

Op}insko natjecanje je iza nas, `upanijsko tako|er ibit }u toliko prepotentna da ka`em da mi je `ao {to i uSarajevu ne}e biti natjecanje ve} samo smotra jer bi itamo postigli odli~ne rezultate! Sudjelovanje u ovomprojektu svima nama je donijelo nova saznanja i iskust-va. Npr. ja osobno nisam vidjela lo{e strane pretrpava-nja zaposlenika u dr`avnim institucijama jer sam mislilada je zaposlenost pa i prekomjerna ne{to dobro. Rad naprojektu nau~io me da je svaki problem nu`no sagledatisa dvije strane, nadalje sudjelovanje mi je dalo dostasamopouzdanja i predla`em „mito i korupciju“ kao ide-alnu temu Projekta Gra|anin za sljede}e generacijekoje dolaze, jer je za na{e dru{tvo od `ivotne va`nostibitno iskorijeniti „plave kuverte“ sa lica zemlje!

Prof. Borka Herceg, Anita Su{ac, Martina Mati},Vesna Paponja, Ivana Bubalo, Danijela Spaji}, MileMe|ugorac, Toni Boras i Mario Juri~.

P.S. Htjela bih jo{ ne{to spomenuti-budu}i da na{iu~enici zbog obveze polaganja prijemnog ispita nisumogli sudjelovati na ovogodi{njem ljetnom kampu uBr~kom iako su zbog osvojenog prvog mjesta na`upanijskom natjecanju to zaslu`ili, ja sam zamolilaCivitasov tim da na njihovo mjestu idu osnovno{kolci izLjubu{kog jer nismo htjeli propustiti zaslu`enu priliku dapo prvi put i na{ grad bude ondje predstavljen. Civitasje toj `elji odmah izi{ao u susret i zahvaljujem im se jo{jednom na tome, u svoje i njihovo ime!

Prof. Borka Herceg

KAKO DO]I DO KNJIGAIZ DEMOKRATIJE

U na{ ured svaki dan sti`e vi{e poziva i pita-nja o tome kako do}i do ud`benika izdemokratije i ljudskih prava, kao i priru~nikaza Projekt gra|anin/Ja gra|anin. U skladu sava{im zahtjevima CIVITAS je uspio da kodna{ih donatora obezbijedi donaciju za {tam-panje knjiga, ali na`alost ne i za njihovu dis-tribuciju i tro{kove PDV-a, po{to u na{emzakonu nije predvi|eno bilo kakvoosloba|anje od poreza na ud`benike, ~ak niza neprofitne organizacije poput na{e. Cijenajednog ud`benika }e biti otprilike 2 KM pou~eniku (revidirani ud`benici za prvu trijadudevetogodi{njeg {kolovanja "Osnovidemokratije" su besplatni do kraja godine ibiti }e distribuirani do svih nastavnika koji suu~estvovali u obuci). CIVITAS }e pokriti svetro{kove ud`benika za romsku djecu i djecusa slabim materijalnim stanjem, ali samo naosnovu pismenih zahtjeva koje mo`ete poslatina na{ broj faksa 033 619 858. Molimo i da{kole, koliko je to u njihovoj mogu}nosti,pomognu ovakvim u~enicima u nabavci knji-ga. Narud`be }e se vr{iti putemnarud`benice koja }e biti prilo`ena ovomlistu.

Dragi prijatelji iz CIVITAS-a

Oslovljavam vas ovako prisno, jer mi je bogatstvovrijednosti CIVITAS programa, ponovo vratio nadu ubeskrajnu ljepotu ~ovjeka, koju samo on kaogra|anin mo`e dati svijetu. A ujedno, CIVITAS jeudahnuo ono {to nam je nedostajalo u nastavnomprocesu: razumijevanje i toleranciju i pomoglou~enicima da se osje}aju va`ni i jednaki sa svojimnastavnicima, razvijaju}i vje{tinu kriti~kog promi{ljan-ja u ja~anju vlastite odgovornosti. Ta, metodolo{kiveoma raznovrsna i sadr`ajno izuzetno bogata iaktuelna priroda predmeta gra|anskog obrazovanja,pomogla nam je svima, da opet prepoznajemo ~ovje-ka i vrijednosti demokratskog dru{tva. Postali smoaktivniji, otvoreniji i kreativniji a nadasve tolerantniji.Hvala vam, za svih 10 godina ovog va`nog progra-ma i iskrene ~estitke CIVITAS-u od Op}e gimnazijeiz Zavidovi}a. Taj zna~ajan jubilej, prigodno smo obil-je`ili u na{oj {koli.

Alma \erzi}, prof.Op}a gimnazija, Zavidovi}i

prilozi iz skole.qxd 25.9.2006 13:00 Page 4