1

STUDIJA TROŠKOVA I ISPLATIVOSTI PROFESIONALNE REHABILITACIJE U

HRVATSKOJČapljina, 29. 11. 2013.

Naručitelj Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Istraživački tim: Predrag Bejaković, Ivica Urban, Petar Sopek i Ivan Škoc

Sadržaj projekta i prezentacije

Uvod Aktivnost EU, diskriminacija osoba s invaliditetom na

tržištu rada i zakonsko određenje profesionalne (radne) rehabilitacije

Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj (radnoj) rehabilitaciji

Dosadašnji obim zapošljavanja i aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj

Analiza troškova i koristi Prava, izračun mogućih ušteda, Zaključci i prijedlozi poboljšanja

Cijeli niz godina međunarodne organizacije, kao što su Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacije rada, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, s Europskom Unijom (EU) i državama članicama EU, provode analize, istraživanja i ocjenjivanja politike, pripremaju preporuke i izdaju standarde vezane uz položaj osoba s invaliditetom, posebno u pogledu poboljšanja mogućnosti njihovog zapošljavanja.

EU podupire napredak država članica i budućih članica u poboljšavanju položaja osoba s invaliditetom, takozvanog Europskog socijalnog modela i metoda otvorene koordinacije.

Uvod (I)

Raznovrsni regulacijski mehanizmi doveli su do stvaranja složene mreže nacionalnih zakona, strateških dokumenata i preuzetih međunarodnih obveza vezanih uz politiku aktivnog poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom te promicanja načela jednakih mogućnosti.

Intervencija EU-a u socijalnim pitanjima predmet je visokih očekivanja njezinih građana, što je potvrđeno i 2005. godine na referendumu o nacrtu Ugovora u Ustavu.

Ta su očekivanja sada i veća zbog gospodarske i financijske krize, uključujući i njene očite nepovoljne socijalne posljedice.

Uvod (II)

Zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od prioritetnih područja politika EU, jer se njime ostvaruje punopravno uključivanje u zajednicu osoba s invaliditetom, što je moguće ostvariti odgovarajućim politikama zapošljavanja.

Te osobe zaposlenjem stječu materijalnu sigurnost, veću samostalnost u odlučivanju o svojem životu, članovi zajednice drugačije ih percipiraju, a uz odgovarajući sustav profesionalne (radne) rehabilitacije mnoge osobe s invaliditetom mogu u najvećoj mjeri biti u potpunosti ravnopravni članovi društva i pridonositi svojoj i općoj dobrobiti, umjesto da su samo primatelji pomoći.

Uvod (III)

U hrvatskom društvu prepoznata je potreba za razvojem konkretnoga nediskriminatornog pristupa osobama s invaliditetom te se povećana pozornost usmjerava na pitanje profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Strategija aktiviranja osoba s invaliditetom temelji se na što ranijem početku profesionalne rehabilitacije, tj. nastoji se što prije započeti s osposobljavanjem osoba s invaliditetom, zadržavanjem posla, kao i pronalaženjem drugog odgovarajućeg posla za te osobe.

U cilju poboljšanja stanja osnovan je Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Uvod (IV)

Najvažniji cilj ovog Projekta je dati odgovor na pitanje je li prikladan odnos troškova i koristi, odnosno postižu li mjere profesionalne (radne) rehabilitacije troškovnu učinkovitost.

Evaluira se učinkovitost pojedinih oblika rehabilitacije koju provode razni pružatelji, s naglaskom na analizu poboljšanja zapošljivosti sudionika i proučavanje njihovog zapošljavanja, odnosno trajanja nezaposlenosti po završetku sudjelovanja u programima.

Pritom je najveća pozornost usmjerena na analizu troškova i koristi (cost-benefit analizu) programa rehabilitacije kako bi se spoznalo u kojim uvjetima su ti troškovi opravdani i manji od koristi.

Uvod (V)

Evaluaciju bi bilo idealno provoditi pomoću kvazi-eksperimentalne metode čime bi se ustanovio učinak navedenih mjera na vjerojatnost (ne)zaposlenosti i visine dohodaka sudionika u mjerama nakon nekog razdoblja poslije završetka sudjelovanja u rehabilitaciji, a u usporedbi s pripadnicima kontrolne skupine.

Pripadnici kontrolne skupine trebaju biti izjednačeni sa sudionicima u mjerama prema spolu, dobi, školovanju, te mjestu i vremenu prethodne prijave na evidenciju nezaposlenih ili prema vjerojatnosti sudjelovanja u mjerama profesionalne rehabilitacije.

Nažalost, takvi podaci ne postoje za Hrvatsku te su korišteni drugi raspoloživi podaci i metode.

Uvod (VI)

Približno tijekom 1980-ih sazrijeva shvaćanje o tome kako nije dovoljno samo usvojiti zabranu diskriminacije kao mjeru koja će osigurati dostojan život osoba s invaliditetom.

Te su posljedice vrlo očite kod značajne podzastupljenosti osoba s invaliditetom na tržištu rada, budući da pasivizacija osoba s invaliditetom na tržištu rada, kroz invalidsko umirovljenje ili nezaposlenost, značajno nadilazi objektivno onesposobljenje i nezapošljivost manjinske skupine.

Aktivnost EU na tržištu rada i zakonsko određenje radne rehabilitacije (I)

10

Jednakost u postupanju treba nadograđivati sustavom pozitivnih mjera koje će osigurati jednakost ostvarivanja mogućnosti, prilagođen konkretnoj ranjivoj skupini, te time utjecati na ispravljanje posljedica prethodnog diskriminirajućeg ponašanja.

EU je stavila veliki značaj na usvajanje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njezinog Fakultativnog protokola.

Aktivnost EU na tržištu rada i zakonsko određenje radne rehabilitacije (II)

11

Prava priznata Konvencijom pokrivaju gotovo sva područja, od pravosuđa, prijevoza, zapošljavanja i informacijske tehnologije do socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.

Europska komisija smatra da se povećanje stope zaposlenosti za osobe s invaliditetom može postići kombinacijom fleksibilnih oblika zapošljavanja, aktivnim uključivanjem osoba s invaliditetom, odgovarajućom provedbom postojećeg zakonodavstva vezanog uz zabranu diskriminacije te primjenom dobrih nacionalnih iskustava.

Aktivnost EU na tržištu rada i zakonsko određenje radne rehabilitacije (III)

12

Kompenzacijski model počiva na naknadama, odnosno socijalnoj sigurnosti, usmjeren je njezi, tretiranju i rehabilitaciji ozljeda i bolesti te u krajnjem slučaju prema pasivizaciji odnosno udaljavanju osoba s invaliditetom, kao aktivne kategorije s tržišta rada.

Rehabilitacijski model usmjeren je prema očuvanju rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Cilj je ostvariti ideju jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti, uz istodobno ublažavanje pasivizacije osoba s invaliditetom: 1) prilagođavanje osoba s invaliditetom 2) prilagođavanje uvjeta rada s ciljem zadržavanja

aktivnog statusa osoba s invaliditetom na tržištu rada.13

Modeli odnosa prema radu i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Europske države od početka 20. stoljeća provode sljedeće politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, utemeljene na medicinskom modelu invaliditeta: - zaštitno zapošljavanje kroz slabije plaćene poslove, - pomoćna zanimanja utemeljena na ispomoći, - kvotno zapošljavanje putem pozitivne diskriminacije, - poticanje i prihvaćanje zapošljavanja osoba s

invaliditetom zbog rasta utjecaja međunarodnih pokreta osoba s invaliditetom.

14

Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom

15

Stopa zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju osoba s invaliditetom

(izvor Leutar i Bunjevac, 2012)

Postotak nezaposlenih osoba s invaliditetom kretao se 2009. godine od 6,3% u Švedskoj, 8,5% u Slovačkoj, 8,9% u Grčkoj, 9,5% u Portugalu, 13,7% u Poljskoj, 14,5% u Njemačkoj, 14,8% u Sloveniji, 17,4% u Češkoj i do 19% u Francuskoj.

Postotak radno neaktivnih osoba s invaliditetom od ukupnoga broja osoba s invaliditetom iznosi 21% u Austriji, 70% u Sloveniji, 72,5% u Slovačkoj, 76% u Poljskoj te 84% osoba s invaliditetom u Grčkoj.

16

Stope nezaposlenosti i neaktivnosti osoba s invaliditetom

U svim zemljama članicama EU i u Hrvatskoj provode se programi profesionalne (radne) rehabilitacije i doškolovanja, putem kojih osobe s invaliditetom stječu znanja i vještine kako bi bile konkurentnije prilikom traženja posla.

Studije su pokazale kako koristi od profesionalne (radne) rehabilitacije osjetno nadmašuju troškove programa, s obzirom na dohodak koju polaznici rehabilitacije mogu ostvariti na otvorenom tržištu rada.

Učinak dohotka sastoji se od učinka zarade i/ili učinka zapošljavanja (raste vjerojatnost da će u polaznici programa naći posao), ili i jednog i drugog.

17

Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (I)

U studijama se istraživalo: 1) Postižu li mjere profesionalne (radne) rehabilitacije željene učinke? 2) Je li odgovarajući odnos troškova i koristi?

Ujedno se naglašavala važnost aktivnog života i puno sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Prema ostvarenim izračunima, mjere rehabilitacije omogućavaju povećanja dohotka polaznika.

Troškovi i koristi (u obliku većih doprinosa za socijalno osiguranje) programa rehabilitacije izjednačavaju se u razdoblju od 13 godina (žene 16 godina, muškarci 11).

18

Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (II) - Austrija

Mjere rehabilitacije i obrazovanja znatno povećavaju dužinu trajanje zaposlenosti na radu kod novog poslodavca, ali polaznicima obrazovnog ili rehabilitacijskog programu razmjerno slabo poboljšavaju vjerojatnost nalaženja novog posla.

Ovi pomalo neočekivani rezultati mogli objasniti povećanim (ponekad nerealnim) očekivanjima sudionika u pogledu budućeg posla i na tom temelju ostvarenih primanja, pa se vjerojatno smanjuje njihova aktivnost u pogledu traženja zaposlenja i spremnost prihvaćanja ponuđenih poslova.

19

Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (III) - Danska

U skladu sa Zakonom o radnoj sposobnosti iz 2004. poduzete su raznovrsne aktivnosti kako bi se potaklo primatelje naknada na povratak u svijet rada.

Pratio se položaj 5.000 korisnika čiji je iznos naknade smanjen ili je ona u potpunosti ukinuta. Oko 1/3 korisnika primala nakladu za nezaposlenost, 1/3 je ostvarivala (umanjenu) invalidsku naknadu, dok je 1/3 radila.

U duljem razdoblju oko 1/5 korisnika su se stalno zaposlili i prestali biti primatelji naknade za što je u najvećoj mjeri trebalo pojačati aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije i pomoći korisnicima pri traženju posla.

20

Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (IV) - Nizozemska

Postupak za ostvarivanje statusa osoba s invaliditetom i prava do cjelovite rehabilitacije za zapošljavanje provodi se pri Zavodu za zapošljavanje u kojem radi 15 rehabilitacijskih savjetnika kao stručnjaci-specijalisti i rehabilitacijske komisije u čijem sastavu radi više od 100 (uglavnom vanjskih) stručnjaka za probleme osoba s invaliditetom.

Rehabilitacijske komisije izdaju stručna mišljenja na osnovu izvješća o cjelovitom funkcioniranju osobe s invaliditetom, pripremljenih od strane specijaliziranih izvođača pa je tako moguće pripremiti ocjenu zapošljivosti i konkretne nacrte rehabilitacije za svaku uključenu osobu.

21

Iskustva drugih zemalja u profesionalnoj rehabilitaciji (IV) - Slovenija

U Hrvatskoj se zabilježeni postotak osoba s invaliditetom kreće od 9,7% (DZS) do 11,9%.

Prije krize oko 5.500 osoba prijavljeno HZZ-u, sada oko 6.200 osoba.

Broj zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije HZZ-a u razdoblju od 2002. do 2012.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 0

200

400

600

800

1,000

1,200

1,400

1,600

1239

9541065 1034

1211

1423

1267

1028 1080

14651378

22

Aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj (I)

Mnogostruki su uzroci otežanog zapošljavanja osoba s invaliditetom, ponajviše zato što je često riječ o osobama koje imaju suficitarna stečena zvanja i koja se slabije traže na tržištu rada.

Njihova obrazovna struktura je nepovoljnija u odnosu na ukupnu populaciju nezaposlenih: 1/5 osoba s invaliditetom je bez i sa samo završenom osnovnom školom, a 2/3 sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine,

Osobe s invaliditetom često obilježava nedostatak radnog iskustva.

23

Aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj (II)

Pri Središnjoj službi HZZ-a osnovan je Odsjek za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa svrhom sustavnog planiranja i provedbe mjera i aktivnosti za nezaposlene osobe s invaliditetom.

U svim područnim službama HZZ-a rade savjetnici za posredovanje pri zapošljavanju, specijalizirani za rad s osobama s invaliditetom time da se posebnu pozornost posvećuje njihovom stalnom stručnom usavršavanju i unaprjeđenju njihovih kompetencija.

24

Aktivnosti profesionalne (radne) rehabilitacije u Hrvatskoj (III)

Niz sustavnih postupaka za vrednovanje pojedinog programa koji omogućava utvrđivanje korisnosti i djelovanje pojedinog projekta.

To je usporedba troškova ulaganja i dobivenih koristi relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili projekte.

Njome se metodološki ispituju troškovi, koristi i rizici svih opcija, te se određuju troškovno najučinkovitiji načini postizanja zadanih ciljeva.

25

Analiza troškova i koristi (I)

Pretpostavimo da projekt omogućuje priljeve koristi (B0, B1, B2, ... , BT) i stvara troškove (C0, C1, C2, ... , CT), gdje su 0,1, ..., T oznake vremenskih trenutaka (npr. godine).

Sadašnja vrijednost koristi, B:

Sadašnja vrijednost troškova, C:

Projekt je prihvatljiv ako ukupne koristi nadilaze troškove.

TT

rB

rB

rBBB

)1(...

)1()1( 221

0

,

26

Analiza troškova i koristi (II)

Kod izračuna troškova i koristi profesionalne (radne) rehabilitacije nužno je poći:- od prava koja ostvaruju (ili mogu ostvarivati) osobe

s invaliditetom, - procjene njihove moguće zarade ako se zaposle,- ušteda koje se po toj osnovici mogu ostvariti jer će

se onda manje trebati izdvajati za te namjene.

27

Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (I)

U cilju ublažavanja nezavidnog položaja u Hrvatskoj postoji razmjerno veliki opseg prava materijalnih pomoći i usluga građanima koji imaju financijske ili socijalne probleme.

Te pomoći i usluge ostvaruju se na razini središnje države preko odgovarajućih tijela kao što su CSS ili ispostave HZZ-a, a značajan broj nižih tijela vlasti – županija, većih gradova, pa čak i općina ima svoje raznovrsne programe pomoći.

28

Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (II)

Osiguranje za vrijeme nezaposlenosti obuhvaća novčanu pomoć, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te nadoknadu troškova obrazovanja i selidbe.

Prava iz sustava socijalne skrbi obuhvaćaju pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratnu pomoć, potporu za obrazovanje, osobnu invalidninu, doplatak za tuđu njegu i pomoć, status roditelja njegovatelja, naknadu do zaposlenja i inkluzivni dodatak.

29

Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (III)

Zbog raznovrsnih nepoznanica i nepostojanja jasno prihvaćenog diskontnog faktora, potrebno je napraviti više scenarija s različitim ulaznim podacima (tzv. analiza osjetljivosti).

Pokazuju se koristi od prethodne profesionalne (radne) rehabilitacije koja je stajala 12, 15 i 20 tisuća kuna.

Pretpostavljaju se diskontni faktori 3 i 5%, da će zaposleni polaznik programa ostvariti 70 i 100% prosječne bruto plaće u Hrvatskoj i slijedom toga plaćati odgovarajuće doprinose i poreze.

30

Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (IV)

Model za određivanje profesionalnog razvoja jedne osobe sastoji se od dvije različite situacije.

Prva je situacija kad je promatrana osoba u nekom vremenskom trenutku nezaposlena pa se promatra da li će ona u razdoblju od jedne godine pronaći posao ili neće. Te ćemo scenarije pretpostaviti vjerojatnostima.

Druga situacija je kad je promatrana osoba u nekom trenutku zaposlena pa se prati da li će u razdoblju od jedne godine zadržati posao ili neće.

31

Prava, izračun mogućih ušteda, komentari i pojašnjenja (V)

32

Grananje modela i koncept izračuna vjerojatnosti

33

Izračunate vjerojatnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom po godinama

Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenu prosječnu bruto plaće, 3% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

34

Rezultati analize troškova i koristi (I)

Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenih 70% prosječne bruto plaće, 3% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

35

Rezultati analize troškova i koristi (II)

Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenu prosječnu bruto plaće, 5% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

36

Rezultati analize troškova i koristi (III)

Današnja vrijednost kumulativnih troškova/koristi uz ostvarenih 70% prosječne bruto plaće, 5% kamatne stope te ovisno o početnoj cijeni programa rehabilitacije

37

Rezultati analize troškova i koristi (IV)

Uspješno uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada ima višestruki pozitivan učinak:

Time se maksimaliziraju ljudski resursi društva jer se povećava pojedinačno blagostanje i uvećava nacionalni proizvod.

Osim dohotka, zapošljavanje omogućava osobne i društvene koristi, a tako se ujedno unaprjeđuju ljudski dignitet i socijalna kohezija.

Sve bi osobe trebale imati mogućnost slobodnog odabira svog osobnog razvoja te puno iskorištavanje svojih sposobnosti i talenata.

38

Zaključci i prijedlozi poboljšanja (I)

Zbog starenja stanovništva, produženja očekivanog trajanja života i podizanja zakonske i stvarne dobi za odlazak u mirovinu, očekuje se povećani broj osoba u radnoj dobi s invaliditetom.

Kako će zbog smanjenog broja novorođenih istodobno nedostajati radnika, potrebno je povećati stope zaposlenosti za osobe s invaliditetom, koje su znatno niže od onih za osobe bez invaliditeta.

39

Zaključci i prijedlozi poboljšanja (II)

Profesionalna rehabilitacija značajno pomaže osobama s invaliditetom pri stabilnoj integraciji u svijet rada i ostvarivanja dohotka.

Osobe u Austriji koje su sudjelovale u programima osposobljavanja i usavršavanja rade veći broj dana i manje su nezaposlene u odnosu na osobe koje nisu pohađale te programe.

Javna ulaganja u profesionalnu rehabilitaciju mogu postići značajne materijalne i nematerijalne koristi.

40

Zaključci i prijedlozi poboljšanja (III)

Isplativost troškova profesionalne (radne) rehabilitacije ovisi o dobi kada se osoba zaposli, njezinom mogućem dohotku iz rada i izboru diskontne stope.

Korist je veća za mlađe osobe, ali čak i za one starije se troškovi lakše pokriju ako osoba bolje zarađuje i slijedom toga plaća više poreza i doprinosa.

Korist je značajna i za osobe koje ostvaruju 70% prosječne bruto plaće, jer bi se i tu troškovi profesionalne (radne) rehabilitacije pokrili plaćenim porezima i doprinosima nakon 2 do 3 godine rada.

41

Zaključci i prijedlozi poboljšanja (IV)

Pozitivna današnja vrijednost ulaganja u programe rehabilitacije zabilježena je već nakon 5-10 godina u slučajevima da zaposlene osobe s invaliditetom primaju prosječnu bruto plaću.

U slučaju primanja 70% prosječne bruto plaće, potrebno je i do 15 godina da se ostvari pozitivan kumulativ sadašnjih vrijednosti, ali uz pretpostavku da se osobama s invaliditetom za vrijeme njihove zaposlenosti ne plaćaju dodatne naknade i pomoći.

Ovisno o promatranom scenariju, moguća ušteda iznosi od najmanjih 170 do čak najviših 325 tisuća kuna u slučaju neisplaćivanja pomoći za vrijeme zaposlenosti.

42

Zaključci i prijedlozi poboljšanja (V)

Hvala na pažnji!

Sva pitanja i drugačija mišljenja su dobro došla.

predrag@ijf.hr www.ijf.hr www.fond.hr

43