NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

srpanj-kolovoz 2002

Dojenje - ulaganjeu majino zdravljeDojenje - ulaganjeu majino zdravlje

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S Tmjesenik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE fiUPANIJE

Za izdavaadoc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr.med.; Suzana Jankovi, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Miovi, dr. med.; Vladi-mir Smeny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante 'krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija Varoi; doc. dr. sc. MilanZgrabli, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeny, dr.med.

Glavni urednikSuzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafika priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

Grafiko-tehniko ureenjeInes Volf, graf. in.

Rjeenje naslovne straniceSaa Ostoji, dr.med.

Urednitvo51000 Rijeka, Kreimirova 52/apot. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godinja pretplata 30.00 kunafiiro raun 2300007-1100028208 Godinja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- Devizni raun kodRijeke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGfi RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Autor fotografije na naslovnoj strani:Saa Ostoji, dr.med.

Slobodni prijevod ovogodinje UNICEF-ove poruke u sklopuSvjetskog tjedna dojenja: "Breastfeeding: Healthy Mothersand Healthy Babies" glasi: "Dojenje: zdrave majke i zdravadojenad".

Ovogodinji su ciljevi Svjetskog tjedna dojenja: vratiti dojenju poziciju integralnog dijela enine reprodukcije i

zdravlja, stvoriti svijest o eninu pravu na humano i neinterventno raanje, promicati "The Global Initiative on Mother Support (GIMS)"

("Svjetski poticaj za potporu majkama"), kao uvrujue sredstvomnotvu naina u potpori dojenja.Da podsjetimo: "Majino mlijeko je besprijekorna hrana dostupna

ljudskim biima", proizvodi se i dostavlja "korisniku" bez ikakvogzagaenja. Ono je prirodni izvor najvee mogue vrijednosti. Veinaljudi zna da je dojenje korisno za dijete, mnogo manje ih zna da jedojenje izvanredno za zdravlje majke.

Da bi se ustrajalo u ostvarivanju ovogodinjih ciljeva i da bi setrajno dokazivalo spomenute konstatacije, treba se podsjetiti nanekoliko injenica koje se odnose na nau zemlju:

Hrvatska je zemlja "bijele kuge" (raa se manje stanovnika negoto ih umire).

U Hrvatskoj "imati djecu donosi ekonomske probleme". U Hrvatskoj zatita majki i djece nije u cijelosti pokrivena

obvezatnim zdravstvenim osiguranjem, to e rei da nije predmetsvekolike solidarnosti.

Medijski prostor posveen "svemu umjetnom" znatno je vei odonoga posveenog "svemu prirodnom" kad se radi o zaeu, trudnoi,raanju, dojenju i openito podizanju djece.

Netko e rei "Jo jedan crni pogled", no iskustvo ui danepriznavanje injenica ne pomae rjeavanju problema (guranjeglave u pijesak).

Proces ljudskog otuivanja od svega to je prirodno uzeo je tolikomaha da e povratak Prirodi zahtijevati borbu. O dilemi da li je procesotuivanja spontan (neznanje) ili djelovanje "mranih snaga" -drugom prigodom.

Stoga treba ponoviti: "Dojenje je najbolje ulaganje u dojene, alii ulaganje u dijete, odnosno buduu odraslu osobu. Dojenje je odlinoulaganje i u zdravlje ene - majke danas i budue majke sutra."

Odgovorni urednik

srpanj-kolovoz 20023

Promicanje dojenja svjetski je pokret koji imasvrhu mobilizirati cjelokupno drutvo za op-u podrku dojenju. U njega je ukljuenopreko 120 zemalja.

Dojenje moe biti nain unapreenja i zatitezdravlja majke i djeteta. Za majku, ono moe sma-njiti rizik od krvarenja nakon poroda, razliitihinfektivnih bolesti, raka dojke i jajnika, anemijezbog nedostatka eljeza. Za dijete, dojenje je va-an initelj za spreavanje bolesti, napose prolje-va, bolesti dinog sustava (ukljuujui upalu plu-a), uha, infekcija mokranog sustava. Za oboje,in dojenja osnovni je initelj za uenje materin-stva, provoenja pravilne njege i skrbi za dijete iza pravilan fiziki rast i psihiki razvoj.

Dojenje je najuinkovitije kada je majka:- zdrava, pravilno se hrani i tijekom trudnoe

ima pristup i stalan nadzor zdravstvene slube,- dobro informirana o zdravom nainu ponaa-

nja, ukljuujui vanost dojenja u prvih est mje-seci djeteta i zdrave dodatne prehrane nakon togarazdoblja,

- u prilici roditi u zdravom i podravajuemokruenju, sa to manje intervencija, osim onihmedicinski neophodnih,

- nakon poroda u okruenju koje joj prua pot-poru za dojenje,

- u prilici planirati trudnou i broj djece,- svjesna da komercijalne poruke umanjuju va-

nost dojenja.Uza sve mogue potekoe, dojenje se moe

uspjeno provoditi uz razumijevanje i potporu la-nova obitelji, prijatelja i zdravstvenih radnika.Ipak, urbani nain ivota i ivot u malim obitelji-ma, bez lanova ire obitelji, kao to je to nekadbilo, umanjuju utjecaj okoline. Porodi koji se obav-ljaju u bolnici ine da oni postaju iskustvo vezanoza strunu medicinsku pomo, visoku tehnologiju

i koritenje lijekova, to sve ima utjecaj na sma-njenje vanosti dojenja.

Ove je godine poruka tjedna promicanja do-jenja: Zdrave majke i zdrava djeca. Ona na-glaava potrebu za hitnom zatitom, promoci-jom i potporom zdravlju majki, isto tako i zapromocijom i potporom dojenju za zdraviju do-jenad i djecu.

Svjetski tjedan promidbe dojenja 1. - 7. kolovoza

Zdrave majke i zdrava djeca


Ve dugo poznate znanstvene injeni-ce o dojenju malo se mijenjaju, imapromjena u izboru temeljnih natukni-ca za populaciju, to je ovisno o socio-eko-nomskim promjenama. Ovaj bi se prikazosvrnuo na neke od tih promjena, kako sunastajale tijekom proteklih pedesetak godi-na.

Istaknuti beki pedijatar i osniva djejeklinike u Zagrebu E. Maherhofer savjetujeprvi podoj po porodu za 6 do 12 sati. Sada jeto drukije. Savjetuje 8 podoja u 24 sata,svaka tri sata. Svijet se tada priklanjao nje-makoj i europskoj koli, a sada amerikoj. Itada, 1984., savjetovao je dojenje do krajaprve godine ivota, a prvu umjetnu dohranutijekom 5. i 6. mjeseca. Bolesno dojene tre-ba hraniti enskim mlijekom!

Pravilno dojenje - napredno dijete

Rus M. S. Maslov detaljno navodi pred-nosti majinog mlijeka nad kravljim, a en-sko je mlijeko i sterilno. Najbolje su mjeriloza pravilno i dovoljno dojenje znaci dobrognapredovanja djeteta: ivahan i veseo izgled,dobar san, dobra napetost koe i miia, na-predovanje u teini, rastu i ivotnim funkci-jama poput probave.

Tada najistaknutiji hrvatski pedijatar N.Skrivanelli 1952. savjetuje da se prva 24 satapo porodu dijete ne stavlja na prsa. Upozora-va da dijete na umjetnoj ishrani ee pobo-lijeva i vie je izloeno raznim infekcijamajer kravljem mlijeku i umjetnim pripravcimanedostaju imuna tijela i bioloki protektivnifaktori.

G. Fanconi iz Zricha i A. Wallgren izStockholma 1953. konstatiraju da imunih ti-jela ima samo u majinu mlijeku, i to protivdifterije, morbila, streptokoka. Dojene naprirodnoj ishrani bolje izgleda od umjetnohranjenog.

U izvanrednom priruniku H. N. Bunde-sena (1956.) Prve dvije godine, gdje mje-sec po mjesec daje precizne i lako shvatljiveupute o njezi i ishrani, istie se da je majinomlijeko najbolja hrana za dojene: dojeneje sposobnije za ivot, vre i zdravije odumjetno hranjenoga. No, dojenje pomae imajci da odri snagu i zdravlje. Majka morajesti mlijeko, voe, povre, umjereno mesa,jaja, mahunarke, masnoe, piti mnogo teku-ine. Majka se zbog dojenja ne udeblja. Tre-ba joj odmor, san, svje zrak.

Majino mlijeko najpotrebnije je dojen-etu prva 3 do 4 mjeseca, a korisno mu je dokraja 8. ili 10. mjeseca. Majci koja radi sa-vjetuje da doji u 6, 18 i 22 sata, a ostali obrocida budu umjetna ishrana.

Majci je neophodna podrka

P. Erak 1956. upozorava da na ishranikravljim mlijekom dolazi do zastoja u rastu irazvoju, da pada imunitet; i najboljoj umjet-noj ishrani nedostaju imuna tijela, biolokiprotektivni i neurofilaktiki faktori; njih imasamo u mlijeku iste vrste. Dojenje je nasta-vak prirodne transplacentarne veze tijekomtrudnoe izmeu majke i eda.

M. Sarvan 1959. pie da je dojilji dnevnodovoljno 3.000 kalorija, s mnogo tekuine,sokova, juha, mlijeka.

Pedijatri '. i B. Pureti 1963. istiu da jeza prihvaanje dojenja najvanija elja maj-ke da doji, uz podrku i poticaj obitelji i pri-jateljica. Tada joj zaposlenje nee biti ispri-ka. Za uspjeno dojenje vani su savjeti li-jenika i babice u rodilitu te patronane se-stre im pristigne kui. Nabraja prednostimajinog mlijeka: nije zagaeno, svjee je,optimalnog je sastava, lake je probavljivo,sadri imune tvari, ne mora se pripremati,predstavlja psiholoku vezu izmeu majke ieda. Savjetuje noenje odgovarajueg grud-njaka (taj se u posljednje vrijeme odbacuje).Pretjerano hranjenje majke ne pojaava se-kreciju mlijeka. Umjerene koliine blagogalkoholnog pia i doputene terapijske dozelijekova ne tete djetetu, ali puenje teti.

Ne postoji zamjena za majino mlijeko

Vrlo je vrijedna i jo uvijek suvremena(izdana je 1993.) knjiica Dojenje u redak-ciji SZO i UNICEF-a. Ona savjetuje: novo-roenadi davati samo majino mlijeko; nedavati dude varalice; prvih 4-6 mjeseci djecuhraniti samo majinim mlijekom, tijekom 24sati 8 do 13 podoja, i nou. Uz majino mli-jeko alergine su pojave rijetke. Dojenjesmanjuje rizik od raka dojke i jajnika. 'toranije poinjanje dojenja po porodu stee ma-ternicu. Uz majino mlijeko nema brige skupovanjem i kuhanjem mlijeka. Dojiti tre-ba kad to dijete eli, obino svakih jedan dotri sata, i to toliko dugo koliko to dijete eli.Prvi podoj obavlja se brzo poslije poroda, utijeku prvoga sata. Grudnjaci nisu potrebni.

Dojenetu ne treba dati nita osim majinamlijeka, ak ni u tropskoj klimi ne treba do-datna voda.

J. Grguri 2000. potvruje da majinomlijeko potpuno zadovoljava djetetove po-trebe za hranom i tekuinom u prvih estmjeseci ivota, a kao mlijeni obrok moe sedavati i nakon prve godine. Nema ni jednogindustrijski proizvedenog mlijeka za dojen-ad koje bi bilo identino majinu mlijeku.Dojenje donosi zdravlje i djetetu, i majci.Postoji u nas jo manji broj rodilita kojaprimjenjuju tradicionalni nain dojenja (sva-ka 3 ili 4 sata, po pola do jedan sat), koji sesve vie naputa. Dojilji je potrebna dopun-ska izhrana od 500 kalorija dnevno, uz do-voljno tekuine, posebno mlijeka i mlijenihproizvoda (zbog kalcija).

Poduke nikad previe

Prije vie od pedesetak godina postojalaje potreba, kao i danas, za podukom o doje-nju, tada vie o tehnici dojenja, ali i o pred-nostima dojenja. Poduka je potrebna, ako nei neophodna, i danas, no danas u jednakojmjeri i o tehnici dojenja, i o prednostimadojenja, kako za dijete, tako i za majku. Tozato jer, to blie sadanjem vremenu, doji sesve rjee i tada sve krae, neosnovano seodve zavaravajui propagiranom i reklami-ranom savrenou industrijskih nadomje-staka za majino mlijeko. Uzrok je odboj-nom stavu prema dojenju obuzetost poslom,bez ega nema potrebnih materijalnih sred-stava za zadovoljavanje eljenih ivotnihuitaka i posjedovanja. Etika uspjeha prevla-dava nad etikom ljubavi. Valja zato, jo vie,na sve naine, poticati prihvaanje navikedojenja, najvie putem televizije jer se drugimediji manje koriste, a najslabije stoji s kul-turom itanja. Cilj je takve stalno ponavlja-jue poduke da se postigne zdravstvena na-vika o potrebi dojenja. Poduava se i primje-rom enskih lanova obitelji i prijateljica.Poduka poinje od djeje dobi, pa do djedo-va i baka koji mogu biti odlini propagatorimeu mlaima. Mladi trebaju vidjeti u svo-joj obitelji da se doji, trebaju uti o tome ukoli. Organizator je poduke o dojenju zd-ravstvena sluba, ne samo preventivna, ve ikurativna. Primjer su za stalnost poduke te-matski ljetni dvobroji o dojenju Narodnogzdravstvenog lista.

Prim. dr. Ivica Ruika

Promidba dojenja

Motivirati mlade majkeda se opredijele za dojenje!

Usmjerenje da se potie dojenje, kao najzdraviji nain ishrane u prvoj godini ivota, zapaeno jeu Hrvatskoj jo tamo od 'tamparova vremena dvadesetih godina prolog stoljea. Sad je to

poticanje, zahvaljujui Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i UNICEF-u, unificirano i globalizirano.Poticanje se temelji na za populaciju zamrenim znanstvenim injenicama, koje zdravstvena

sluba mora pretoiti u razumljive popularne pouke.


Stoga nije na odmet podsjetiti se da suvodei javnozdravstveni problemimladih povezani s odreenim pona-anjem, navikama i stilovima ivljenja tese tom prigodom sjetiti i preporuka lijeni-ka.

Hranite se pravilno

Pravilna se prehrana, kao jedan od pre-duvjeta zdrava ivljenja, temelji na raz-novrsnosti namirnica i prehrambenoj pira-midi. Temelj ili bazu piramide ine itari-ce, krumpir, ria i proizvodi od itarica.Pri odabiru namirnica prednost treba datiproizvodima od punog zrna i manje rafini-ranim namirnicama. Namirnice iz objeskupine osiguravaju najvei dio energije,kao i znatnu koliinu vitamina, minerala,oligoelemenata i prehrambenih vlakana.

Svakodnevno jedite vie od 400 gramavoa i povra, po mogunosti svjeeg isirovog, tamnije obojenog zbog veegsadraja provitamina A (karotenoida) iflavonoida.

Visokovrijedne bjelanevine, eljezo iniz oligoelemenata osigurat ete svakod-nevnim unosom mesa (preferirajte bijelomeso), peradi, ribe, jaja i mahunarki.

Koliinu kalcija potrebnu za izgradnjui ouvanje kosti osigurat ete svakodnev-nim uzimanjem mlijeka i mlijenih proiz-voda.

'eer, sol, masti i ulja smanjite na mi-nimalnu koliinu.

Jedite redovito, polagano i smireno,uvijek svjee pripremljenu hranu.

Voda - koja ivot znai

Ne zaboravite: za zdravo ivljenje po-trebno je dnevno popiti oko 2 litre vode.Pijte uvijek obinu vodu, izbjegavajte ga-zirana pia i alkohol.

Oprez!!!Na plesnjacima, u diskoklubovima i na

slinim mjestima naruite pie u original-no zatvorenoj boci. Sami ulijte u au piekoje ete odmah popiti, a ostatak pia uboci zatvorite zatvaraem. Te mjere po-trebne su zbog pojave takozvane droge uai (droga silovatelja), bezbojne lakoto-pive supstance bez mirisa i okusa, s vrlobrzim djelovanjem u obliku omamljenostii nekritinosti.

Bavite se tjelovjebom

Svakodnevno budite tjelesno aktivnibarem 30 minuta. Hodajte to vie, trite,plivajte, vozite bicikl, planinarite... Na tajete nain ouvati i unaprijediti zdravlje.

Sunce i more

Dermatolozi preporuuju odlazak naplau u vremenu od 9 do 11 sati prije pod-ne i poslije 16 sati. Na glavu obvezno sta-vite eir za sunce, koji uz odgovarajuumaramu ili vrpcu moe biti dio vaeg no-vog imida ovog ljeta.

Koristite zatitna sredstva za sunanjes visokim faktorom zatite. Kou njegujtehidratantnim kremama s UV-filtrom. Pijtedosta tekuine.

Ne zaboravite: u adolescentnoj dobiodluujemo kakvo emo lice i kou imati uzreloj dobi.

Siguran seks - voljeti zdravo

Ljeto o oputena atmosfera pogodni suza sklapanje novih poznanstava, veza...ljubavi.

Uivajte u ivotu, ali imajte na pametida rizino spolno ponaanje, rana spolnaaktivnost, vei broj spolnih partnera, bezprimjene zatite pri spolnim odnosima (bezprezervativa), poveavaju rizik obolijeva-nja od spolno prenosivih bolesti, infekcijagenitalnog trakta i njihovih posljedica teneplanirane trudnoe i pobaaja.

Sjetite se da su zdravstveni rizici ado-lescentnih trudnoa, koje su gotovo uvijekneplanirane i sluajne, vie medicinskihkomplikacija trudnoe, vie komplikacijapri porodu kao to su prijevremeni porod,produeni porod ili zastoj u porodu kaoposljedica uske zdjelice zbog nezavrenogkotanog rasta. I djeca adolescentnih maj-ki pod poveanim su rizikom prijevreme-nog poroaja, niske poroajne teine, ne-zrelosti, mrtvoroenosti i slino. Posebnovalja istai da, pored zdravstvenih, postojei socijalno-ekonomski rizici, povezani sprekidom kolovanja i buduim drutve-nim statusom mlade majke.

Glede spolno prenosivih bolesti, trebaposebno naglasiti da one ako se ne otkrijuna vrijeme i ne lijee, imaju dalekoseneposljedice za reprodukcijsko i ope zdrav-

lje kao to su: trajna neplodnost, vea ue-stalost izvanmaterninih trudnoa, eispontani pobaaji i slino.

Ne zaboravite! Spolni odnos pod utje-cajem alkohola i/ili drugih sredstava ovi-snosti pridonosi seksualnom odnosu s viepartnera, a bez uporabe kondoma povea-va rizik od nastanka spolno prenosivih bo-lesti, neeljene trudnoe, ali i opasnosti odseksualnog zlostavljanja i uvoenja u svi-jet prostitucije ili kriminala.

STOGA koristite zatitna sredstva(prezervativ) pri svakom spolnom odnosui nemojte se rizino ponaati.

RECITE NE drogama, alkoholu i ciga-retama

Bolesti ovisnosti najvei su javnozd-ravstveni problem suvremenog svijeta.One su uzronik i faktor rizika cijelog nizabolesti i povezane su sa spolno prenosivimbolestima, AIDS-om, kriminalnim nasi-ljem, zlostavljanjem, neproduktivnou inezaposlenou.

Posljedice su: nesposobnost preuzima-nja odgovornosti za vlastiti ivot, ovisnosto drugima, niska radna produktivnost, gu-bici ivota, unitenje obitelji...

Ovog ljeta:- razvijajte samopotovanje,- mislite pozitivno - nema nerjeivih- problema,- budite odgovorni - va ivot je u- vaim rukama,- volite sami sebe,- vjerujte u sebe,- budite uporni i pouzdani,- prihvatite svoje slabosti - nitko nije- savren,- ne dosaujte se,- uinite neto korisno za sebe i- drutvo,- redovito spavajte 7-8 sati,- jedite razborito,- redovito se bavite tjelesnom- aktivnou.

I, na kraju, BUDITE SLOBODNI IUfiIVAJTE U fiIVOTU.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

Ljeto i mladi

UfiIVAJTE ODGOVORNOStiglo je dugo oekivano toplo ljeto i kolski ljetni praznici. Velik broj djece i mladih zamjenit e

svoja dosadanja okupljalita (kole) plaama, ljetnim terasama, plesnjacima i slinim mjestima.U oputenoj atmosferi, s puno manje briga nego dok traje kolska godina, mladi e se zabavljati,sklapati nova poznanstva i prijateljstva, putovati u druga, manje ili vie poznata mjesta izvan

njihovog dosadanjeg prebivalita.


Verbalno nasilje podrazumijeva prijetnje, izrugivanje, za-dirkivanje i grenje. Fiziko je nasilje kad netko udararukama ili nogama, tipa ili sputava drugog tjelesnimdodirom. Pod drugim oblicima nasilja mislimo na kreveljenje,nepristojne kretnje, namjerno iskljuivanje nekog iz skupine iliodbijanje da se udovolji eljama druge osobe.

Nedolino ponaanje uenika mijenja se kroz vremenska raz-doblja. Prije se smatralo nedolinim ako su uenici trali po koli,vakali pod satom, stvarali buku i nosili neprimjernu odjeu.Danas je problem sloeniji jer su uenici izloeni nasilju, drogi,alkoholu i preranim trudnoama.

Strategija koja pomae u prevenciji temelji se na otkrivanjurizinih faktora i na dobroj suradnji kole i zajednice. Istraivanjeu Americi pokazuje da 20% srednjokolaca nosi oruje u kolu, aoko 60% djece misli da nije sigurno u koli.

Radi pravodobne identifikacije potencijalnog nasilnitva, ro-ditelji i nastavnici trebali bi uoiti djecu s pasivnim i aktivnimoblicima agresivnog ponaanja. Pasivni oblici agresivnog pona-anja upozoravaju na frustraciju i pojavu agresivnosti. To su pla-ljivost, povuenost, nemir, rastresenost, lijenost, nezainteresira-nost, povrnost i autizam. Uoljivi su aktivni oblici agresivnogponaanja, kao to su: tikovi, upanje kose, grienje noktiju, na-metljivost, prkos, snana ljutnja, la, varanje, kraa, bjeanje odobveza, ovisnost, psihogeni mutizmi (kaalj, mucanje i grevi).fiivimo u vremenu ovisnosti o puenju, alkoholu, drogi i ovisnostio modernoj tehnologiji zabave i razonode. Kafii su postali kult-na mjesta okupljanja, gdje mladi provode najvie slobodnogvremena. Iz takvih mjesta proizlazi nasilje, a druenje s osobamaasocijalnog ponaanja vodi raznim deliktima, kao to su prostitu-cija, verc i drugi oblici lake zarade.

Model prevencije po Al Valdezu

Amerikanac Valdez (1998.) iznio je program u kojem sudjelu-je cijela zajednica. Ukljueni su nastavnici, ravnatelj kole, poli-cija, roditelji, javno tuilatvo, djeca, susjedstvo, religijske grupei dr. Osnovan je odbor koji prati djecu i njihovo pohaanje kole;izabran je roditelj koji e upoznati ostale sa svim dogaajima izbivanjima u koli; policija je ukljuena tako da prati ponaanjeuenika i ima pravo privesti uenika koji nije doao u kolu;postavljene su stroge kazne i pravila kojih se uenici trebajupridravati. Uenici su obavijeteni o tome kome se u policijimogu obratiti za pomo i gdje mogu odmah prijaviti nasilnika.Osobe iz odbora za praenje ponaanja djece poduavaju uenikeu osnovnim i srednjim kolama, a savjetuju i roditelje. Predloenoje da se ispuni vrijeme uenika kad nisu u koli, a u projekt suukljueni privatnici koji imaju radionice, gdje se uenici moguupoznati s raznim zanimanjima, te bolnice, gdje djeca mogu po-magati starijim osobama, posjeivati i druiti se s bolesnom dje-

com. Na takve aktivnosti upuuje sud za maloljetniku delikven-ciju i onu djecu koja su ve poinila neka kaznena djela.

Na kraju kolske godine uenici koji su se posebno istaklinagrauju se.

Model prevencije po Helmut Lenzeru

Lenzer (1997.) je 1996. godine u Njemakoj pokrenuo modelprevencije nasilja u koli pod nazivom Nasilnik u kolama.Prijanja iskustva pokazala su da je strah od kazne i represijeosnovni problem nerjeavanja nasilja. firtve su zatakavale napa-de i utjele o njima. U policiji nije bilo kompetentne osobe za tuproblematiku pa se rtvu slalo od slubenika do slubenika.

Lenzer je osnovao grupu koju su sainjavali nastavnici, ravna-telji, roditelji, policija i djeca. Cilj je bio da rtve i svi koji netoznaju o napadu prijave nasilnike bez straha od odmazde. Dijalo-gom izmeu kole i policije dolo je do poboljanja otvorenosti isuradnje izmeu te dvije institucije. Policija je pratila uenike naputu do kole i u prijevoznim sredstvima. Nakon razgovora suenicima, stariji su bili potaknuti na izradu plakata o radu projek-ta i prevenciji nasilja, plakati su umnoeni i stavljeni u kole, uprijevozna sredstva i na mjesta za plakate u gradu, a uenici sudijelili letke izmeu sebe. Otvorena je telefonska linija pod nazi-vom linija nevolje. Ukljuili su se TV-mediji i novine. Na taj jenain rad programa postao otvoren. Razgovaralo se s predsjedni-cima razreda, predstavnicima kole i nastavnicima. Otvoreno jesavjetovalite za roditelje. Tjedno su se odravali sastanci nakojima su iznoeni problemi. Nakon toga okupljali su se voditeljiprojekta, ravnatelji, sud za maloljetnike, voditelji domova za mla-de, socijalna sluba, policija i psiholozi te donosili mjere za poje-dine sluajeve nasilja. Takav zajedniki rad, posebno kole i po-licije, doveo je do smanjenja straha uenika i roditelja, koji supodnosili prijave.

Uenici su se javljali na telefon iznosei svoje probleme (zbogpravnih razloga telefon nije bio anoniman). U vremenskom perio-du od 15. 1. 1996. do 31. 12. 1996. bilo je 178 poziva, a od toga 78prijava. U vremenu od 1. 1. 1997. do 30. 7. 1997. bilo je 132poziva, a 39 prijava.

Statistiki podaci pokazali su da je u vrijeme prije projekta (1.1. 1995. - 31. 12. 1995.) prijavljeno 20, a kanjeno 15 nasilnika.Nakon otvaranja telefonske linije za probleme nasilja, u vremenuod 15. 1. 1996. do 31. 12. 1996. prijavljeno je 130, a kanjeno 121dijete. U periodu od 1. 1. 1997. do 30. 7. 1997. prijavljeno je 104,a kanjeno je 88 djece. Registrirani su sljedei delikti: povredatijela (63), ucjena i kraa (42), prijetnja, najee orujem (27),kraa (22), prekraji protiv zakona o noenju oruja (19), materi-jalna teta (10), teka kraa (6), provala u kuu (4), seksualnozlostavljanje (4), prikrivanje djela (4), hakerstvo (3), povredaslobode (1), koritenje eksplozivne naprave (1), pornografsko

Prevencija nasilja u koli

U 'KOLU BEZ STRAHA'kola je mjesto na kojem se dogaa najvie nasilnitva meu djecom.

esto se nasilnitvo dogaa i na putu do kole i na povratku iz nje. Napadako ponaanjepodrazumijeva verbalni, fiziki i drugi oblik nasilja.


snimanje (1), krivo okrivljen (1), nije pruena prva pomo (1),zavoenje maloljetnika (1), krivo predstavljanje (1), vonja bezdozvole (1).

Podaci govore o uspjehu projekta i smanjenju nasilja u kolitrudom svih sudionika.

Model prevencije po Dan Olweusu

Olweus (1998.) predlae intervencijski program sa sljedeimsadrajem: osvijetenost problema, poduzimanje mjera na razinikole, razreda i na individualnoj razini.

Cilj je intervencijskog programa smanjiti postojee problemenasilja u koli te sprijeiti pojavu drugih problema. Potrebno jepostii bolje odnose meu vrnjacima u koli i stvoriti uvjete kojie omoguiti i rtvama i nasilnicima da se osove i bolje snalaze ukolskom okruju.

Radi ostvarenja ciljeva intervencijskih programa, potrebno jeosvijestiti problem nasilja u koli kod odraslih i utjecati na njih dase angairaju kako bi promijenili postojeu situaciju. Svaka kolatreba prikupiti podatke putem upitnika o prilikama u koli. Upit-nik sadri pitanja o rairenosti problema nasilnik-rtva, uestalostnastavnikova reagiranja i znanju roditelja o tom problemu.

Mjere na razini kole obuhvaaju sve uenike. Nastoji se sma-njiti nasilnitvo u koli kao cjelini. Organiziraju se kolski sastan-ci u vezi s problemom nasilja, provodi se bolji nadzor tijekomodmora, preporua se ureenje djejih igralita, ei sastanciroditelja i nastavnika, roditeljsko druenje, razvijanje drutvenihaktivnosti u koli pod nadzorom nastavnika i telefonski kontakti.

Mjere na razini razreda odnose se na sve uenike u razredu.Organiziraju se redovni razredni sastanci, na kojima se pojanja-vaju razredni propisi protiv nasilnitva te pohvale i kazne. Na satuse putem igranja uloga rjeavaju problemi nasilnika i rtve. Pre-poruaju se esti sastanci s roditeljima i uenicima zajedno. Poti-u se zajednike razredne aktivnosti i suradniko uenje.

Mjere na individualnoj razini provode se kod pojedinanihuenika, kojima se nastoji promijeniti ponaanje, bilo da su uulozi rtve i nasilnika. Osim s djecom, razgovara se i s njihovimroditeljima. Djeci nastoje pomoi neutralna djeca. Izrauju sebroure za pomo i podrku roditeljima. Socijalni pedagog moevoditi grupe roditelja i djece (zlostavljane i nasilnika), a potomsastaviti obje grupe da promotre problem iz drugog stajalita. Akoje nemogue rijeiti problem s nekim uenikom, preporua sepromjena kole.

Norveki model pokazuje smanjenje za vie od 50% problemanasilja u koli tijekom dvije godine nakon uvoenja intervencij-skog programa. Smanjilo se i protudrutveno ponaanje, poputvandalizma, tunjave, krae, neopravdanih izostanaka i opijanja.Poboljala se klima u razredu, djeca su bila discipliniranija, razvi-li su se pozitivni drutveni odnosi i bolji odnosi prema uenju ukoli.

Uoeno je da djeca koja su zakazala u koli pokazuju i veusklonost kriminalitetu. Obitelj i kola smatraju se temeljnim insti-tucijama za socijalizaciju djece, a za nastanak kriminalnog pona-anja u koli vano je subjektivno iskustvo uenika o vlastitomneuspjehu. Zbog navedenog, razumljivo je zato se istie vanostprevencije nasilja u koli, kojoj je krajnji cilj spreavanje kasnijegrazvoja kriminaliteta.

Feltes (1979.) predlae da se u nastavu uvedu sljedei nastav-ni ciljevi:

1. uenici trebaju nauiti to se smatra normom,2. oni trebaju shvatiti znaenje norme u svom ivotu,

3. trebaju shvatiti nunost norme za opstanak zajednice,4. trebaju nauiti kako e oblikovati vlastite norme kojih e se

pridravati u svojoj svakodnevici. Potrebno je poboljati pedago-ku kompetentnost nastavnika i omoguiti im kontinuirano usavr-avanje i kolovanje.

Uvjeti u kolskom okoliu pridonose nastajanju upadljivogponaanja. Potrebno je voditi rauna o veliini kolskih igralita,broju razreda, broju uenika u razredu i dr.

Josipa Bai (2001.) istie vanost prevencije poremeaja uponaanju u lokalnoj zajednici. Na nivou zajednice potrebno jeomoguiti dobre socioekonomske uvjete obitelji, kojima e sestvoriti uvjeti za rad, karijeru i voenje brige o djeci i kui. Nanivou obitelji treba provoditi zdravstvenu brigu, nuditi programeza bolju obiteljsku komunikaciju i interakciju, nuditi obiteljskasavjetovanja i treninge za roditelje.

Na nivou kole prevencija nasilja moe se provoditi putemdetekcije rizine djece na osnovi biolokih, psiholokih i socijal-nih imbenika. Potrebno je provoditi treninge uenja ivotnih isocijalnih vjetina, razvijanja prijateljstva, odupiranja rizinimvrnjacima, uenja nenasilnog rjeavanja sukoba i poticati koope-rativno uenje.

Dobro je:- organizirati parlaonice s temema za mlade,- otvarati sanduie povjerenja otvorene za probleme mladih,- poticati humanitarne akcije usmjerene vrnjacima kojima je

potrebna pomo,- ukljuivati zdravu djecu u rad s invalidnom djecom,- organizirati psihoedukativne radionice s ciljem jaanja ot-

pornosti djece, kroz predavanja i pisane materijale i dr.

Primjer programa primarne prevencije

est je problem u koli neprimjerena komunikacija izmeuuenika, konflikti izmeu njih i nastavnika.

Primjer programa za poticanje i usvajanje pozitivnih drutve-nih vrijednosti te prevenciju nasilja kod uenika, roditelja i na-stavnika:

Vrijeme odravanja programa: tijekom kolske godine.Oblici rada:- sat razrednika,- predavanje za roditelje,- radionice za uenike,- volonteri mladi za mlade (starije uenice educiraju mlae),- radionice za roditelje,- radionice za nastavnike.

Sadraj rada:

NASTAVNICI

Sadraj Sudionici NositeljZlostavljana djeca, vjetine za noenjes agresijom, prevencija ovisnosti,razrjeavanje sukoba, komunikacijskevjetine, prepoznavanje poremeaja uemocionalnom i socijalnom razvoju

nastavnici socijalnipedagog

RODITELJI

Sadraj Sudionici NositeljNasilje u obitelji i zajednici, odnosiu obitelji i vrijednosti, poticanjezadovoljavanja emocionalnih isocijalnih potreba djeteta, problemrazvoda, odgojni stil, uenje normi

roditelji socijalnipedagog

s


Zatita demokratskog prava

Prihvaanjem Konvencije o pravima djece priznaje se da sudjeca po pravima jednaka odraslima. Djecu treba uiti ponaanjukoje e biti svrsishodno. Osim zadovoljavanja vlastitih potreba,djeca trebaju voditi brigu i o potrebama druge djece i odraslih.Jedno je od temeljnih demokratskih naela da svaki pojedinacmora raspolagati pravom da bude poteen ugnjetavanja i opeto-vanog, namjernog poniavanja, u koli kao i u drutvu u cjelini.Nijedan uenik ne bi se smio bojati odlaska u kolu zbog straha odzlostavljanja i izvrgavanja ruglu. Ako kola ne poduzima nikakve

sankcije protiv nasilnika, postavlja se pitanje kakvo je stajalitenastavnika prema nasilju i ugnjetavanju jer to zapravo znai pre-utno prihvaanje. Tolerantno i popustljivo ponaanje premanasilniku ne pomae nikome i poveava opseg potekoa u vezi snasilnitvom.

Djeca su hedonistika bia, trae akciju i doivljaj. Potrebnisu im ljubav, pomo, razumijevanje i stalna potpora. 'kola bitrebala biti mjesto na kojem bi djeca osjeala radost, sigurnost,stjecala nova iskustva i vjetine. Trebala bi prepoznati djecu kojojje potreban poseban pristup i pomo, kako bi se smanjio rizikpojave poremeaja u ponaanju. Uz nastavne programe, djecitreba osmisliti i organizirati slobodno vrijeme, kako bi bili tomanje izloeni tetnim utjecajima. Time se prevenira dosada istvara navika produktivnog koritenja vremena.

Svaka kola moe provesti anketu izmeu uenika, roditelja inastavnika o problemima koji ih tite. Temeljem ankete i dogaa-nja u koli, odabiru se prevencijski programi. Uspjenost e bitibolja to je program kvalitetniji i ako je povezan s drugim progra-mima.

Via med. sr. Suzana Ribari

UENICE I UENICI

Sadraj Sudionici NositeljOdgoj za humanost, prava djece,razumijevanje potreba, prihvaanje itolerancija, zdravstveni odgoj, odrastanje,prevencija ponaanja koja dovode doovisnosti, humani odnos meu spolovima,obitelj i ja, definiranje nasilja, markiranjeiz kole kao rjeenje problema

adolescenti socijalnipedagog

CAP-program U II. I IV. osnovnoj koli u Bjelovaru

Program je odobren od Zavoda zaunapreenje kolstva Ministar-stva prosvjete i sporta, provodi sena inicijativu Meunarodnog centra zaprevenciju napada na djecu u Sewellu,New Yersey, a u Hrvatskoj ga provodiUdruga roditelja Korak po korak izZagreba. Glavni je cilj CAP-projektasmanjiti ranjivost djece i njihovu izloe-nost svim vrstama nasilja, postii daspreavanje nasilja meu ljudima posta-ne cilj i nastojanje cijele zajednice, po-boljati i proiriti postojee programe zaprevenciju nasilja te poveati svijest jav-nosti o problemu nasilja meu ljudima.U program su ukljueni uenici drugihrazreda. CAP-program provodi se na trinivoa, i to u obliku radionica. Naime,posebno su organizirane radionice za ro-ditelje, uitelje i kolsko osoblje te zauenike. Roditelji i uitelji, kao i ostaloosoblje kole, osposobljavaju se da pre-poznaju simptome zlostavljenog djeteta.Nakon to se simptomi prepoznaju, tre-ba sprijeiti viktimizaciju djece te prui-ti savjet djeci u kriznim situacijama. Ka-

ko bi djeca to lake shvatila o kakvim jesve opasnostima rije, bilo da se radi overbalnom, fizikom ili seksualnom zlo-stavljanju, radionice su kombinacija di-skusija i niza igrokaza na temu situacijau kojima se djeca svakodnevno nalaze.U igrokazima su prikazane situacije zlo-stavljanja djeteta od strane drugog djete-ta, zlostavljanja od strane nepoznate oso-be, ali isto tako i zlostavljanje od starijihosoba koje dijete poznaje. U provoenju

SVAKO DIJETE IMA PRAVO BITISIGURNO, JAKO I SLOBODNO

Pod motom Svako dijete ima pravo biti sigurno, jako i slobodno proteklih se dana u II. i IV.osnovnoj koli u Bjelovaru provodio tzv. CAP-program s ciljem spreavanja napada na djecu.

programa sudjeluje struno educiran timCAP-voditelja: Jadranka Solar-'orgi,dipl. soc. radnik, Vjekoslava Danii,pedagog, Marcia 'abi, defektolog, i Mi-lijan Bojanovi, dipl. uitelj, koji su naprihvatljiv nain pokazali djeci kako dane samo prepoznaju moguu opasnost, veda se i obrane od nje, a ako budu zlostav-ljana, kako da to iznesu najbliima.

Uenici su s oduevljenjem prihvati-li takav nain edukacije.


Agresivne su se djevojice u odrasloj dobi, kad su postale majke, ponaalejednako impulzivno i bile jednako sklone strogom kanjavanju, jednako kaoto su djeaci postali agresivni oevi. Takvi su roditelji djeci pruali vrlozoran i nasilan primjer agresivnosti: uzor koji su djeca donosila sa sobom u kolu ina igralite i kojeg su se drala itavog ivota. Roditelji pritom nisu bili nuno zli,svojoj su djeci eljeli najbolje. Meutim, inilo se da jednostavno oponaaju stilkakav su nauili od svojih roditelja. Djecu se discipliniralo na hirovit nain: ako suim roditelji bili neraspoloeni, kanjavali bi ih strogo; ako su bili dobro raspoloenidjeca bi se kod kue mogla nekanjeno izvui unato divljanju.

Emotivno hladne osobe

Rije je o izvrsnom receptu za stvaranje osjeaja bezvrijednosti i bespomonosti,osjeaja da se prijetnje nalaze posvuda i da se napad moe dogoditi bilo kada.

Iz obiteljskog ivota koji stvara takve osjeaje, borbeno i prkosno dranje takvedjece prema svijetu openito ima odreene logike. Koliko god i dalje bilo tetno, onoto obeshrabruje jest koliko rano djeca mogu nauiti takve tetne lekcije i kolikovisoka i strana moe biti cijena koju plaa djetetov emocionalni ivot.

Ta djeca, dakako, odnose se prema drugima onako kako su se drugi odnosiliprema njima. A bezobraznost te zlostavljane djece tek je ekstremnija verzija onogato pokazuju djeca iji su roditelji skloni kritiziranju, prijetnjama i strogim kaznama.Takva djeca najee se uope ne brinu kada im se prijatelji ozlijede ili plau, ini seda ona pokazuju oblik hladnoe koji doivljava vrhunac u brutalnosti zlostavljanedjece. Kako ta djeca odrastaju, vjerojatnije je da e kao skupina u uenju imatikognitivnih potekoa, da e biti agresivni i nepopularni meu vrnjacima, sklonijidepresiji i, kao odrasle osobe, skloniji sukobljavanju sa zakonom i nasilnim prijestu-pima.

Primitivna reakcija u krizi

Ono to moda najvie zabrinjava u vezi s zlostavljanom djecom jest to koliko surano nauili reagirati na postupke svojih nasilnih roditelja. Sjetite se da primitivnesklonosti preuzimaju dominantniju ulogu u trenucima kada smo obuzeti arom ikada se nalazimo u kriznim situacijama.

U takvim trenucima nadzor nad naim ponaanjem preuzet e navike koje jeemocionalni mozak neprestano ponavljao, bilo da su one pozitivne ili negativnenaravi. S obzirom na to kako na mozak djeluju okrutnost ili ljubav, moglo bi se reida je djetinjstvo vrijeme osobitih otvorenih mogunosti zauenje emocionalnih lekcija. Zlostavljana djeca rano i bezprestanka doivljavaju traumatina iskustva.

Moda se i najupueniji primjer za razumijevanje emo-cionalnog uenja kojem su bila podvrgnuta takva djeca nalaziu spoznaji o tome kako traumatino iskustvo moe ostavititrajnoga traga na mozgu i kako je ak i takve divljaki ureza-ne tragove mogue lijeiti.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

EKOLO'KI ODGOJ UOSNOVNOJ 'KOLI

Problem koji bi mogao ujediniti i-tav svijet u njegovu rjeavanju jest ou-vanje ovjekova okolia. Ekoloka krizasuvremenog svijeta otvara brojna pita-nja, a jedno je od njih: kako odgajatigeneracije koje stasaju, a koje e se pre-ma vlastitu okruenju odnositi odgovor-no? Kako odgojiti generacije koje e odr-ati barem postojee stanje ili smoi zna-nja i snage da isprave neke propuste, vra-te prirodi narueni sklad gdje je to jomogue? Osnovna kola prepoznala jetu vanu ulogu i ekolokom odgoju ue-nika odredila mjesto u cjelokupnom od-gojno-obrazovnom procesu. Nema te do-bi u kojoj se, pa i svakodnevno, ne moguobavljati aktivnosti na promicanju eko-loke osjetljivosti uenika. Naravno dase sadraji mijenjaju ovisno o uenikovuuzrastu, no jedno je svima zajedniko -aktivan, istraivaki i optimistian po-gled na svijet. Kako su to djeci svojstve-ne osobine, zadaa je uitelja da ih po-trai i potie njihovo ostvarenje. Odgo-vornost je uitelja da razvija kod ueni-ka svijest o povezanosti njih samih s oko-liem, kao i osjetljivost prema njemu.Svrha ekolokog odgoja nije usvojiti tovie znanja, ve izgraditi pozitivan od-nos uenika prema okoliu. Osobito seto odnosi na razvoj stava i ja mogu ui-niti neto za svoj okoli!. Razvojemuenikove samostalnosti i inicijative, svese vie jaa i mogunost uvrivanjatakvog stava i odnosa. Potvruje se to ukonkretnim, uenicima primjerenim ak-tivnostima, kao to su:

- izrada ekopanoa,

- prianje ekopria,

- skupljanje starog papira i otpadnihmaterijala,

- tedljivo koritenje energije,

- racionalna potronja vode,

- briga o istoi uionice,

- odravanje i urednost kolskog dvo-rita (sadnja ukrasnog grmlja, uklanja-nje smea...),

- izrada ekokodeksa razreda itd.

Milijan Bojanovi, dipl. uiteljIV. osnovna kola Bjelovar

Psihologija obitelji

Kako (ne)odgojiti nasilnikaIz naina na koji se agresivnost prenosi s generacije na

generaciju mogue je nauiti odreenu lekciju. Uznaslijeene sklonosti, takve su problematine osobe imale

roditelje koji su ih disciplinirali impulzivnom i neumoljivomstrogou; kao roditelji oni su samo ponavljali taj obrazac. To

je vrijedilo bez obzira na pitanje jesu li visok stupanjagresivnosti u djetinjstvu iskazivali majka i otac.


Pojam delikvencije (tal. delinque -pogrijeiti, initi kaznena djela)obuhvaa tee oblike asocijalnog,antisocijalnog, socio-patolokog i krimi-nalnog ponaanja (s izuzetkom ubojstva),kao to su: kraa, pljaka, namjerno iza-zivanje teta i poara, prijestupnitvo, de-vijantno ponaanje, huliganstvo, razboj-stvo, vrenje kaznenih djela, kraa i vo-nja automobila i motora, itd. Pojam kri-minalitet (lat. krimen - kaznena aktivnost,zloinstvo) obino se rabi kad je rije oodraslima, a delikvencija kad je rije omaloljetnim poiniteljima kaznenih dje-la. To je protudrutveni oblik ponaanja,opasna i sloena socijalno-patoloka po-java, vrlo delikatan ne samo kriminolo-ki, pravni, ekonomski i socioloki, ne-go, jednako tako, ozbiljan obiteljski, pe-dagoki, medicinski i teak opedrutve-ni problem. Zasigurno je jedan od na-juoljivijih segmenata i najteih oblikaporemeena ponaanja mladih osoba.

Delikventne aktivnosti mogu biti us-mjerene protiv imovine i vlasnitva, pro-tiv tijela, linosti i osobne slobode te pro-tiv drutvenih obiaja. To su kaznena dje-la, delikti i zloini, koji, osim skitnje ilai, podlijeu kaznenoj odgovornosti.Takav drutveno neprihvatljiv i devijan-tan nain ponaanja i injenje kaznenihdjela na pravosudni sustav oznaava ter-minom maloljetnika delikvencija, a oso-bu koja to ini maloljetnim delikventom.U delinkventa je izrazit deficit moralnesvijesti, prenaglaena prisutnost nasilno-sti, drskosti, siledijstva, huliganstva,asocijalnosti, prijestupnitva, destruktiv-nosti i patolokih poriva.

Pojedinci povremeno ine kaznenadjela pa ih nazivano recidivistima (po-vratnicima), a drugi to vrlo esto rade paza njih kaemo da su multirecidivisti (vi-estruki povratnici).

Postoji mnogo razliitih vrsta i tipovadelikventnog ponaanja L. E. Hewitt i L.R. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupi-ne:

- agresivno asocijalno ponaanje(okrutnost, stvaranje nereda, izazivanje),

- socijalizirano delikventno ponaa-nje (kraa u skupini, izostajanje iz kole,skitnja),

- inhibirano ponaanje (stidljivost,apatija, iritabilnost) (prema, Grudenu,1996.).

Delikventne radnje mogu biti izvede-ne individualno (pojedinano), u parovi-ma ili u manjim skupinama. Delikventneskupine vrlo su opasne jer djeluju poputneke epidemije, a osim injenja kaznenihdjela, nerijetko u svoje redove vjetouvlae i druge mlade osobe.

Poinitelji kaznenih djela - poduzimanjeodgojnih mjera i sankcija

Djeca mlaa od 14 godina ne mogukazneno odgovarati niti se protiv njihpodnosi kaznena prijava. Za njih su od-govorni roditelji. Njihovo se ponaanjeispravlja iskljuivo odgojnim metodamai pedagokim postupcima u obitelji, kolii djejim domovima.

Maloljetniki poinitelji kaznenihdjela osobe su koje su u vrijeme poinje-nja tog djela navrile 14, a nisu napunile16 godina ivota. Njima se mogu izreiodgojne i popravne mjere.

Stariji maloljetnici poinitelji kazne-nih djela osobe su koje su u vrijeme poi-njenja kaznenog djela imale 16, a nisunavrile 18 godina ivota. Izriu im seodgojne i popravne mjere, a u posebnotekoj situaciji, uz uvjete predviene Za-konom, i maloljetniki zatvor.

Maloljetni poinitelji prekraja osobesu koje su u vrijeme poinjenja prekrajaimale 14, a nisu navrile 18 godina ivo-ta, protiv kojih je prekrajni postupak pra-vomono zavren sudskom odlukom ko-jom se obustavlja postupak ili im je izre-ena zatitna mjera.

Osuena je osoba maloljetni poini-telj kaznenog djela prema kojemu je izre-ena sankcija - maloljetniki zatvor ilineka druga odgojno-popravna mjera pro-pisana zakonom.

U Hrvatskoj je 1999. za poinjenakaznena djela osueno 697 maloljetnika,od ega su 42 djevojice, a u 2000. god.787, od toga 41 djevojice. To je ukupnopoveanje za 90 sankcija, a djevojicamasmanjenje za jednu. Protiv ivota i tijelaizreeno je 1999. ukupno 57 sankcija, odtoga 5 djevojkama, a 2000. bile su 53sankcije, od ega 2 djevojkama, to jeukupno smanjenje za 4, a djevojkama za3. Za ubojstvo i ubojstvo na mah izreenoje 1999. 8 presuda, a 2000. god. 9, odno-sno jedna vie. U 1999. bilo je 37 presudaza teke i 6 za lake tjelesne ozljede, a u2000. prvih je bilo 26, a drugih 13, odno-sno tekih je 11 manje, a lakih 7 vie.Broj sankcija protiv spolne slobode ispolnog udorea smanjen je za 4. U2000. bilo ih je 9, a u 1999. ak 13. Za 77je povean broj sankcija za kaznena djelaprotiv imovine u 2000. u odnosu na 1999.god. (509 prema 432). Kod djevojaka jetaj odnos 21 prema 16, to je porast za petsankcija. U 2000. godini sankcije za kra-e i sitne krae (97:94) brojnije su za 3,kod djevojica (8:9) za jednu, teke krae(287 prema 274) za 13, a kod maloljetni-ca (10 prema 7) za 3 u odnosu na 1999.Sankcije za ostala kaznena djela u 2000.vee su (216 prema 195) za 21, a kodtinejderki (18 prema 20) manje za dvije.

Najvei porast osuda (40) u 2000.imale su osobe sa 17 godina (225 prema185 u 1999.). Sa 16 godina sankcioniranoje 209 prema 197 maloljetnika i maloljet-nica, s 15 ih je bilo 200 prema 180, a sa 14godina 153 prema 135. Najdrastinije po-veanje delikventnog ponaanja, prematome i izreenih osuda bilo je kod 17-godinjaka. U njih su udvostruene sank-cije (9 prema 18). Djevojke sa 16 godinaimale su 4 osude manje (10 prema 14), sa14 jednu manje (6 prema 5), a petnaesto-godinjakinje pet kaznenih sankcija vie(8 prema 13).

U 2000. god. izreene su 53 sankcijeza kaznena djela protiv ivota i tijela, 135protiv vrijednosti zatienih meunarod-

Maloljetnika delikvencija

OPASNA DRU'TVENA POJAVANain na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme

snano utjee na vrijednost i kvalitetu njegova ponaanja.Elizabet B. Hurlock


nim pravom, 9 protiv spolne slobode ispolnog udorea (od toga pet su poiniliuenici), 509 protiv imovine, 36 protivope sigurnosti ljudi i imovine i sigurno-sti prometa i 45 za ostala kaznena djela.

S oba roditelja ivi 523 djece, s ocem45, s majkom 168, s rodbinom ivi 28,sami ive 7, a 16 ih je smjeteno u odgoj-ne ustanove i ustanove socijalne skrbi.Izvanbrane djece je 52.

Ukupan je broj sankcija izreenih sta-rijim maloljetnicima (16-18 god.) u 2000.vei za 50 nego u 1999. god. (434:384).Na maloljetniki zatvor odnose se 22 pre-sude, prema 24 u 1999. Izreeno je 409odgojnih mjera, a godinu ranije 359, toje poveanje za 50. U odgojne ustanove,odgojne zavode i posebne odgojne usta-nove upueno je 38 maloljetnika i malo-ljetnica, odnosno 11 vie nego u 1999.Ostale odgojne mjere odnose se na sud-ski ukor (57), posebne obveze (128), upu-ivanje u odgojni centar za odgoj (21),pojaanu brigu i nadzor (160) te pojaa-nu brigu i nadzor uz dnevni boravak uodgojnoj ustanovi (5).

Mlaim su maloljetnicima ukupnoizreene 353 odgojne mjere prema 313,to je za 40 vie nego u 1999. U odgojneustanove upueno ih je 43, to je za 16manje nego godinu dana ranije (59). Dru-ge odgojne mjere (ukor, pojaana briga inadzor...) brojnije su za 36 (2000. bilo ihje 290, a 1999. godine 254). Recidivizamje znaajno smanjen (za 18), s 39 na 21sluaj.

U odnosu na 1999. godinu, u 2000. jeizreeno 90 odgojnih mjera vie, i to 50starijim i 40 mlaim maloljetnicima. Sta-rijim je maloljetnicima (17:7) izreenodva i pol puta vie mjera upuivanja uodgojni zavod nego u 1999. i priblinoest puta vie nego u 1998. godini. Izre-eno je 128 posebnih obveza, to je dvo-struko vie nego za prethodne dvije godi-ne, od kada se ta mjera primjenjuje. Osta-le mjere na istoj su razini ili su smanjene.I kod mlaih su maloljetnika posebne ob-veze gotovo udvostruene. Pojaana bri-ga i nadzor za etvrtinu su brojniji u od-nosu na prethodnu godinu, dok su drugeodgojne mjere smanjene.

U 2000. bio je ranije osuivan 21 ma-loljetnik, od kojih 13 za istovrsna, a 8 zadruga kaznena djela, dok je u 1999. ta-kvih bilo 39, i to za istovrsna 27, a 12 zadruga kaznena djela. Znaajno je sma-njen broj recidivista, to je dokaz uinko-

vitosti poduzetih mjera i sankcija. Kaz-neno djelo u sudionitvu poinila su 462maloljetnika, a 325 to su uinili indivi-dualno. Meu njima je ak 576 uenika.To pokazuje da udrueni maloljetnici i-ne vie kaznenih djela i da im je potrebnopokloniti vie pozornosti i strunog tret-mana.

nova izobrazbe, preodgoja, resocijaliza-cije i rehabilitacije - namee se imperati-van i opravdan zahtjev za intenzivnijim,osmiljenijim, organiziranijim i angai-ranijim prevencijskim djelovanjem krozaktivnosti i rad s tom dobnom kategori-jom. Za prevenciju poremeaja i usvaja-nje etikih normi potrebna je moralnapraksa koja se doivljava jedino u zdra-vim sredinama, na svakodnevnim primje-rima moralnog djelovanja svih lanovaobitelji, vrtia, kole i okruja. Ako o-vjek pogrijei, mora greku ispraviti.Konfuije kae: ovjek koji poini gre-ku i ne ispravi ju, ini drugu greku.Jueranja greka danas i zauvijek nammora biti uitelj.

Roditelji, predkolske ustanove, ko-le i drutvo u cijelosti morali bi voditistalnu skrb, odgojno djelovati i provoditiprevenciju od najranijeg djetinjstva, a nesamo kad se uoe smetnje i poremeenpsihosocijalni razvitak djeteta. Praksa po-kazuje, a iskustvo nas ui, da rana detek-cija (otkrivanje), dijagnosticiranje pore-meaja, sustavno znalako i organiziranoprovoenje odgojnih i korektivnih mjeras djecom - kod koje se zamjeuje krenjedrutveno-etikih normi, inkliniranje de-likvencije i injenju prijestupa - daju za-dovoljavajue rezultate.

Ne poduzmu li se pravovremene iuinkovite preventivne, korektivne i ku-rativne mjere te mjere preodgoja, resoci-jalizacije i rehabilitacije - ti e mladi ljudijednoga dana postati pravim kriminalci-ma, poglavito ako dou pod utjecaj od-raslih kriminalnih osoba, kod kojih e sespecijalizirati, izuiti zanat i za kojee raditi. Lanim obeanjima o lagod-nom ivotu, zabavi, razliitim uicima,provodu i avanturizmu, odrasli kriminal-ci vjeto uvlae lakovjerne maloljetnikeu svoj gnusni i prljav posao, nemilosrdnoih zlorabe i iskoritavaju. Zato i kaemoda je sprega maloljetnih delikvenata s od-raslim kriminalcima najopasniji oblik kri-minaliteta. Zadaa je policije otkrivanjetih kriminalnih osoba, njihovo sprjeava-nje i onemoguavanje da djecu i mladeuvlae i uvode u kriminalne aktivnosti.

Delikvencija je velika opasnost od ko-je se drutvo titi svim snagama, pedago-kim i odgojno-popravnim sredstvima,zakonom, policijom, odvjetnitvom, su-dom za maloljetnike.

Mr. sc. Ivica Stani

Prevencija jedini put do uspjeha

Navedeni pokazatelji odnose se samona osuene maloljetnike, ali ne na prijav-ljene niti one koji su poinili prekraje.Treba raunati i s tamnom brojkom ko-ja je najvea. Sukladno tomu, i drutvenaopasnost od delikvenata i poinitelja kaz-nenih djela je vea.

Analize statistikih pokazatelja oz-biljno upozoravaju i imperativno nameuzadatak i potrebu veeg nadzora i skrbi zadjecu i mlade, poglavito u obiteljima ikolama. Mladima se treba vie baviti,osigurati im dobre uvjete, prostor i mo-gunosti za port, glazbu, igru, zabavu,zdravu rekreaciju i racionalno koritenjeslobodnog vremena. Njima valja ponudi-ti zanimljive i atraktivne sadraje, maksi-malno ih okupirati pa nee imati potrebuuputati se u injenje kaznenih djela.Okupiranost mladih dobro osmiljenim,zanimljivim, zdravim i konstruktivnimaktivnostima najbolja je prevencija prije-stupnitva, delikvencije, devijacija, a do-sada njihov najjai uzronik. ElizabethB. Hurlock kae: Nain na koji dijete pro-vodi svoje slobodno vrijeme snano utje-e na vrijednost i kvalitetu njegova pona-anja.

Organi MUP-a, odvjetnitvo i sudoviza maloljetnike ustaljenom praksom pro-vode represivne mjere i uinkovito obav-ljaju svoje zadae. No, kako je rije omladima, preteito uenicima osnovnih isrednjih kola, a da i ne spominjemo dje-cu poinitelje kaznenih djela, koja su,shodno zakonskim propisima, kaznenoneodgovorna, a njihovo se drutveno-ne-prihvatljivo, prijestupniko i delikventnoponaanje moe suzbijati i spreavati is-kljuivo odgojnim i popravnim mjeramaiz nadlenosti organa starateljstva ili usta-


Tijekom trogodinjeg kolovanja susreemo se s velikimneuspjehom naih uenika. Uzrok neuspjeha trebamo tra-iti u niskoj razini motivacije. Uvjereni da je glavni im-benik neuspjeha kod naih uenika nizak stupanj motivacije (e-e primijeena vanjska nego unutarnja motivacija), pristupilismo pedagokom istraivanju kako bismo ispitali motivacijskinivo kod naih uenika.

Na uenikovo kolsko postignue velik utjecaj ima aktivnostuenika, odnosno njegova motivacija za rad. Direktan i presudanutjecaj na razinu aktivnosti ima vanjska i unutarnja motivacija,odnosno pobuda. Odreeni motiv (unutarnji ili vanjski) pokreeuenika u akciju, tj. na aktivnost. Motivima - poticajima,razlozima nazivamo sve ono to ovjeka pokree na aktivnost iusmjerava ka cilju, odrava, pa ak obustavlja, odreuje intenzi-tet... (V. Bili: Uzroci, posljedice i prevladavanje kolskog neus-pjeha, HPKZ, Zagreb, 2001.).

Predmeti su naega istraivanja nivo motivacije i vrsta moti-va koji su bili presudni kod uenika osmih razreda pri upisu u prvirazred srednje kole za obrtnika zanimanja u k. god. 2001./2002.

Cilj istraivanja bio je saznati nivo motiviranosti za upisanozanimanje, a zatim, na osnovi rezultata, pridonijeti u svakodnev-noj pedagokoj praksi kroz rad s uenicima s pomanjkanjemmotiva za upisano zanimanje. Cilj nam je da uenici svladavajuikolsko gradivo postignu uspjeh, budu zadovoljni i zdravi ljudikoji mogu prihvatiti postojee stanje bez stresa, ne inei nega-tivne korake samoaktualizacije.

U prvom pitanju eljeli smo utvrditi tko je presudan pri infor-miranju uenika zavrnog razreda osnovne kole o odabiru ade-kvatne kole i izobrazbu budueg zanimanja. Zanimalo nas je skoliko udjela pri informiranju o odabiru strukovne kole, odno-sno zanimanja sudjeluju razne slube (Zavod za zapoljavanje,mediji, struni suradnici u osnovnim kolama), a koliko je, sdruge strane, odluujua uloga samoga uenika, tj. iva rijemeu vrnjacima.

Rezultati ukazuju da uenici o kolama strukovnog tipa naj-vie saznaju od vrnjaka (prijatelji, poznanici koji se i sami upi-suju ili se ve koluju), pri emu moemo iz iskustva razgovora suenicima pretpostaviti da je bitan udio takve informacije o kolirelativna lakoa pri upisu, kao i tijekom kolovanja, a zbog traja-nja i organizacije obrazovanja (3-godinje obrazovanje, znaajanudio praktine nastave i dr.). U velikom postotku, premda i daljeza polovinu manje od prvorangiranog odgovora, roditelji su ti

koji informiraju djecu u koli, pri emu informaciju sami dobiva-ju zbog rada u istoj ili srodnoj struci ili smatraju da je takvokolovanje za njihovu djecu najprikladnije. Takoer, na osnoviiskustva strunih suradnika obrtnikih kola, roditelji obrazlauupis time to svoje dijete, zbog nerazvijenih radnih navika, ilizbog slabijeg predznanja, ili jednostavno zbog slabijih ocjena,nisu mogli upisati u druge vrste kole, pa je vjerojatno to najboljii/ili jedini izbor. Pokazuje se da nai uenici slabo trae informa-cije o svojem buduem kolovanju od strunih slubi iako jeodreen postotak bio usmjeren od strane strunih suradnika uosnovnoj koli.

U drugom pitanju uenike smo pitali tko je odluivao o upisuu srednju kolu, tj. je li odluka bila njihova, ili zbog roditelja iliprijatelja, ili pak nije bilo mogunosti izbora nekih ograniavaju-ih razloga.

Najvei postotak uenika izjavljuje da je izbor kole i zani-manja bio izriito izraz njihove elje. No, mnogo zanimljiviji ivaniji za analizu motivacije za kolu, kao i za analizu populacijeuenika strukovnih kola, jesu odgovori koji pokazuju da 26,89%uenika upisuje ovaj tip kole jer jednostavno nisu mogli upisatidrugu kolu. Jo je kritiniji za razmatranje odgovor koji pokazu-je da ak 16,6% naih uenika sluajno odabire vrstu kole. Tajodgovor ide paralelno s razmiljanjem uenika koji se ve kolu-ju, a kojima ovaj tip kole slui kao sredstvo dolaenja do diplo-me jer oni ionako to nee raditi, jer je vano imati zavrenusrednju kolu, jer si bez srednje kole nitko i nita. Mnogo njihrazmilja o raznim prekvalifikacijama ili jednostavno o traenjubilo kakvog posla nakon kole jer su svjesni kakve su mogunostizapoljavanja u struci. Velik postotak takvih odgovora ukazujena nedovoljnu motivaciju naih uenika za kolovanjem, napre-dovanjem i stjecanjem radnog iskustva, to se djelomino odra-ava na slab uspjeh u koli, na velik postotak uenika koji nere-dovito pohaaju nastavu ili jednostavno prekidaju kolovanje.Vrlo je zabrinjavajui postotak sluajnog odabira kole, koji jeak vei od postotka odgovora po kojemu su kolu odabrali ue-nik i njihovi roditelji.

O tome koji su dodatni razlozi izbora zanimanja uenike sepitalo u treem pitanju, o oekivanju od kolovanja i oekivanjunakon zavretka kolovanja.

Mnogi istiu prednost kolovanja u strukovnim kolama zbogmogunosti brzog zapoljavanja nakon kole, bilo da e timenastaviti obiteljski obrt, bilo da e im biti omoguena relativnodobra zarada i materijalni poloaj. No, takoer, vei postotak

Pedagogija

Motivacija pri odabiru zanimanjau obrtnikim kolama grada Zagreba

Analizirajui viegodinje iskustvo rada u koli, mi, struni suradnici pedagozi i psiholozi uobrtnikim kolama grada Zagreba, uoili smo prilikom upisa uenika u prvi razred izrazito slab

uspjeh uenika u osnovnoj koli, esto velik broj izostanaka s nastave, koji je povezan s uenikovimvladanjem (dobro - loe). Upisujui uenike s navedenim karakteristikama, pokuavamo se

prilagoditi njihovim potrebama, no esto ne nailazimo na njihovo prihvaanje pomoi od strane kole.


uenika, a u skladu s dobivenim odgovorima iz pitanja o izborukole, oekuje ne preteki program kolovanja, koji nosi sa so-bom odreenu kreativnost.

Kao mogue probleme tijekom kolovanja uenici u najveojmjeri istiu: usvajanje gradiva, pomanjkanje radnih navika i strogkriterij ocjenjivanja. Ti odgovori pokazuju kako oni percipirajusebe kao uenike slabijeg predznanja, koji ba ne vole previeuiti, tj. nemaju naviku kontinuiranog rada i uenja, to bi im usrednjoj koli moglo predstavljati problem.

Svega 48 uenika na uzorku od 1351 istie kao problemskonost izostancima, iako se u praksi to kasnije mnogo jaepokazuje. Velik postotak (11,1%) uenika pokazuje odreenunesigurnost jer ulaze u novu sredinu, to je i jasno s obzirom na toda ulaze u nove socijalne odnose i da e se od njih oekivatiodreeno zrelije i samostalnije ponaanje.

Tijekom kolovanja najee e se uenici osloniti na sebe,svoje sposobnosti i snalaljivost, zatim na svoje roditelje, a jak jeutjecaj prijatelja kao osobe od pomoi i povjerenja.

Zakljuimo

Dobiveni rezultati ukazuju na izrazito nisku razinu motivaci-je naih uenika pri upisu u prvi razred. Vrlo je est sluaj da jeupisano zanimanje neeljeno, da se u njega upisuje samo s ciljemzavravanja srednje kole i dobivanja zavrne svjedodbe. Naosnovi indidvidualnih i skupnih razgovora, saznajemo da su odobrtnikih zanimanja najatraktivnija, tj. ona za koja postojinajvei interes pri upisu: automehaniari, autoelektriari, elektri-ar-mehaniar, trgovac, soboslikar, keramiar oblaga, autolaki-rer, galanterist, konobar, mesar, zlatar, pekar. U ostala obrtnikazanimanja, kao to su tesar, tapetar, pukar, finomehaniar, armi-ra, fasader, obuar, krovopokriva, dimnjaar, uenici se upisu-ju da bi zadrali status uenika, pokuavajui promijeniti pro-gram i zanimanje tijekom i nakon prvog razreda kolovanja. Akone promijene program, a nisu upisali eljeno zanimanje, estogube godinu, ponavljaju razred i do dva puta, a esto zavravajui neeljena zanimanja te se nakon zavrnog ispita prekvalificira-ju, polaganjem razlikovnih ispita za zanimanje koje ele.

Miljenja smo da bi uenike sedmih i osmih razreda osnovnekole trebalo kvalitetnije i pravovremeno informirati o ponue-nim zanimanjima u obrtnikim kolama za koja se mogu opredi-jeliti. Predlaemo vru i kvalitetniju suradnju Ministarstvaprosvjete i porta, Obrtnike komore grada Zagreba i Zavoda zazapoljavanje s ciljem dokidanja nepopularnih programa (za kojeve nekoliko godina ne postoji interes pri upisu), ali paralelno iponudu novih programa koji su u skladu s trenutnim gospodar-skim zahtjevima u naem gradu i ire. Postojee programe po-trebno je rasteretiti od nebitnih injenica i ponuditi vei brojizbornih predmeta. Predlaemo sadrajnu povezanost teorijskihpredmeta s realiziranom nastavom u obrtnikim radionicama, sciljem kvalitetnijeg pripremanja za rad u zanimanju. Ulogu kolevidimo u jaanju samopouzdanja uenika, radu na osobnosti ue-nika te stvaranju pozitivnog odnosa prema sebi i drugima, a prijesvega na stvaranju i jaanju kontinuiranih radnih navika koduenika. Smatramo da je nuno da kola, kao odgojnoobrazovnaustanova, zajedno s roditeljima radi na preusmjeravanju s vanj-ske (kontrola, nagrade i pedagoke mjere spreavanja) na unutar-nju motivaciju, kroz kvalitetniju dvosmjernu komunikaciju, prijesvega edukaciju nastavnika i roditelja. Uenici su prije svegaosobe koje mogu, a i ne moraju, biti zadovoljne sobom i svojim

izborima u ivotu, to se preslikava i na razdoblje adolescencijeu kojemu se nalaze nai uenici. Na osnovi rezultata istraivanja,uviamo da meu naim uenicima ima dosta onih koji su zbogloeg izbora nezadovoljni i neuspjeni u naim kolama. Timuenicima kola bi trebala pomoi u pronalaenju sebe i dranjuvlastitog ivota pod kontrolom. Potrebno je pouiti uenike dasvoje potrebe trebaju zadovoljiti u komunikaciji s drugim ljudi-ma, koje su to potrebe koje nas samoaktualiziraju, to je potrebnouiniti kako bismo postali i bili jaka osoba i na taj nain postiglizadovoljnu i uravnoteenu osobnost. Nezadovoljstvo izabranimzanimanjem izaziva neka druga neprihvatljiva ponaanja, tj. ne-gativne korake (postupke) odustajanja uenika. Prvi je najei -izostajanje s nastave, koje s vremenom, ako ne reagira sredina,postaje naueno i prihvaeno ponaanje zbog kojeg se kod ueni-ka javljaju razliiti psihofiziki poremeaji, te nezadovoljstvokao drugi korak. Trei korak manifestira se u obliku tenje ueni-ka nekom drugom, nerealnom svijetu neprihvatljivog ponaanja(kroz konzumiranje raznih opijata i ovisnost). 'kola je dunauoiti nizak nivo motivacije za rad kod uenika i na vrijemeupozoriti roditelje i izvankolske institucije koje mogu biti odpomoi. Zajednikim radom roditelja i razrednika, kao i pred-metnih nastavnika treba pokuati iznai najbolje rjeenje i pomo-i ueniku.

Glasnogovornica strunog aktiva:Ana Laa, prof.


Obino se dijele na elastina(ea) i neelastina-rigidnasputena stopala (uzrok imje najee tzv. tarzalna koalicija, tj.nasljedno autosomno dominantnosratenje glenjevca i petne kosti, tou adolescenciji moe dovesti do tvr-dih ravnih stopala s obzirom na ne-ravnomjeran rast svih kostiju stopa-la). Elastino sputeno stopalo sve jeee interesom ortopeda (u naemga kraju ima oko 60% djece) s obzi-rom na toliko spominjane nepovolj-ne uinke na koljena, kukove i kria,a to se javljaju u starijoj dobi. Pre-poznaje se klinikim pregledom iprovjerom jeftinim plantogramom(otiskom na papiru), ili skupljim tro-dimenzionalnim, u specijalnoj spu-vastoj pjeni, odnosno kompjutor-skom analizom hoda. Lijeenje za-poinje ve u najranijoj dobi formi-ranja svodova stopala (do cca 3-4 go-dine), vjebama jaanja svih struktu-ra stopala u obliku hoda po prstima/petama i naroito bosonogi po nerav-nim podlogama (ravne tvrde podlogeneki s pravom smatraju temeljnimrazlogom sve vee pojave ravnih sto-pala u ljudi). Korektivne ortopedske

uloke ordiniramo uglavnom u Pe-des planovalgi, te nakon tree ilietvrte godine ivota ako je deforma-cija manja, doputajui tako dovre-nje prirodnog formiranja svodovastopala u toj dobi, a sukladno razvojusamog hoda. Novije operativne teh-nike, tzv. arthroereisis, imaju za ciljtemporerno biomehaniki-proprio-ceptivno korigirati pronaciju stopalau podruju subtalarno ekstraartiku-larno. To se postie raznim implan-tantima (obinim ili bioapsorbiraju-im (spongiozni, Casteman) vijcimaili tiplama slinim implantantima).

Rezultati takvog, relativno jedno-stavnog i uinkovitog operativnogzahvata (osobito u usporedbi s kla-sinim osteotomijama i resekcijamaveih kotanih zglobnih strukturastopala) u dobro indiciranih bolesni-ka vrlo su zadovoljavajui (a to mo-gu svojim 5-godinjim iskustvompotvrditi ortopedi Djeje ortopedijeKantrida KBC Rijeka, kao i veinatom tehnikom od njih operiranih bo-lesnika).

Sandi Stoi, dr. med.

Stopalo (III)

DEFORMITETI STOPALA TIJEKOM RASTAMnogo je deformiteta stopala (o priroenim smo pisali) tijekom rasta i razvoja, od roenja do

svretka adolesencije. Ovdje spomenimo tzv. obino ravno ili suteno stopalo (Pes planus), ili onoozbiljnije, udrueno s valgozitetom petnog dijela stopala (Pes planovalgus).

Promidbeniprostoru Narodnom zdravstvenom listu!

Ako elite oglaavati unaem listu, javite se Urednitvuna telefon: 21-43-59

Ako se elite pretplatiti na

Narodni zdravstveni list,

dovoljno je da nazovete

telefonski broj 21-43-59 ili

poaljete dopisnicu sa svojim

podacima

(ime, prezime, adresa)

u Zavod za javno zdravstvo,

Odjel socijalne medicine,

51000 Rijeka, Kreimirova 52a. Promidbeni pro

sto

r

Prikaz ne/zadovoljstva pojedinih prstiju ubiomehaniki promijenjenim odnosimanosivosti stopala, A-ravnomjerna nosivost


Mokrane su infekcije naje-e uzrokovane bakterijama,iako mogu biti uzrokovane idrugim mikroorganizmima (virusi,gljive itd.). Najei su uzronici nor-malni stanovnici probavnog sustava,koji nastanjuju i podruja koe u oko-lici otvora mokrane cijevi te vanjskidio mokrane cijevi, a potom se uspi-nju prema gornjim dijelovima mokra-nog sustava, koji je u normalnim uvje-tima sterilan, tj. u njemu nema bakteri-ja. Rjee postoji mogunost da bakte-rije dou do mokranog sustava i pu-tem krvi. Razliite bakterije razliitose i ponaaju u odnosu na mokranisustav. Neke od njih opasnije su oddrugih pa i to treba imati na umu (uro-patogene bakterije).

Simptomi i znakovi infekcija

Simptomi infekcija u novoroena-koj dobi nespecifini su i ne upuujuizravno na mokrani sustav. Slabo na-predovanje i tekoe pri hranjenju mo-gu biti prvi znakovi. Tjelesna tempera-tura ne mora biti poviena. Katkada jeklinika slika mnogo tea, sa znacimai simptomima koji upuuju na zbiva-nja u drugim sustavima. Stoga svakapromjena uobiajenog ponaanja u tojdobi treba pobuditi sumnju i na mo-kranu infekciju. Iza prvog mjeseca in-fekcije su praene povienjem tempe-rature, a djeca esto imaju i proljev,povraanje, nemirna su i imaju boloveu trbuhu. Mokraa moe imati neugo-

dan miris i postati gusta. Budui da nitiu dojenakoj dobi nema jasnih znako-va upale mokranog sustava, vano jepri svakoj povienoj tjelesnoj tempe-raturi nejasnog uzroka uzeti mokrauna analizu. 'to je dijete starije, lake jeprepoznati klasine simptome infekci-je: uestalo mokrenje malih koliinaurina, peenje pri mokrenju, bol u do-njem trbuhu te nekontrolirani bijegmokrae. Nije rijetka ni pojava krvi umokrai. Pored toga, na mokranu in-fekciju mogu upuivati i neki labora-torijski nalazi: pretraga krvi - najeeubrzana sedimentacija eritrocita, tepretraga mokrae - najee veeg bro-ja bijelih krvnih stanica (leukocita).

Uzimanje uzoraka za analizui njihova obrada

Pri sumnji na mokranu infekcijununo je dokazati uzronike izravno uuzrocima mokrae. Uvrijeenim rje-nikom takva se analiza naziva urino-kultura. U starije djece, koja kontroli-raju mokrenje, najbolje je uzeti prvujutarnju mokrau. Roditelji moraju pri-je toga nainiti toaletu spolovila, od-nosno okolice otvora mokrane cijevi,i to pranjem sapunom te dobrim ispira-njem mlakom vodom. Nakon toga di-jete poinje mokriti. Prvi dio mlazamokrae (nekoliko poetnih sekundimokrenja) proputa se, a sterilna posu-da za uzimanje uzorka (aa, epruveta,

s

Mokrane infekcije djeje dobi

URINOKULTURA - POUZDANADIJAGNOSTIKA METODA

Infekcije mokranog sustava u djejoj dobi nalaze se po uestalosti odmah nakon upala dinihputeva. Uestalost ovisi o dobi i spolu djeteta. Ukupni rizik obolijevanja od mokrane infekcije

za djevojice je od 3 do 5%, a za djeake od 1 do 2%. Najvie prvih infekcija dogodi se jo tijekomdojenake dobi. U novoroenakoj dobi uestalost iznosi oko 1.4 na 1000 djece. Treba spomenuti

da je jedino u toj dobnoj skupini uestalost mokranih infekcija vea u mukom spolu.U kasnijoj dobi enski spol obolijeva mnogo ee.


boica) podmetne se pod srednji diomlaza, prikupi se nekoliko mililitarauzorka i izmakne. Poetni i zavrni di-jelovi mokrae nisu pogodni uzorci zabakterioloku analizu kod sumnje nauobiajenu mokranu infekciju te ih seni ne uzorkuje. Kod mlae djece, kojajo nisu usvojila navike kontrole mo-krenja, uzorkovanje se obavlja u po-sebne plastine vreice koje su naprav-ljene za tu namjenu. Radi se o vreica-ma koje imaju tako nainjen otvor dase oko njegovih rubova nalazi ljepljivatraka. Otvor se namjesti tako da se uemokrane cijevi nae u njemu, a vrei-ca se pomou ljepljive trake prilijepina okolnu kou (vidi slike). I u tom sesluaju prije stavljanja vreice koapodruja na koje se stavlja vreica mo-ra dobro oprati i isprati, kako bi se za-gaenje uzorka mokrae koji se skup-lja u vreicu svelo na najmanju mogu-u mjeru. Sluajno zagaenje moeizazvati pogreno uvjerenje da se radio infekciji i kada je nema. Bakteriolo-ka pretraga je, bez sumnje, najdrago-cjenija metoda za procjenu o tome radili se ili ne radi o mokranoj infekciji,ali to nije i jedina pretraga za postav-ljanje dijagnoze mokrane infekcije.Nalaz bakterija u mokrai moe biti isluajan, zbog zagaenja ili nepravil-nog uzrokovanja, pa nas takav nalazmoe dovesti u zabludu. Kako bi semogunost greke svela na najmanjumoguu mjeru, potrebno je obaviti do-datne pretrage, a bakterioloku analizubilo bi dobro obaviti u tri navrata, u triuzastopna dana. Ako se iz uzoraka ulaboratoriju dobije porast bakterija, ta-da se pristupa njihovu prepoznavanju iispitivanju na antibiotike koji slue zalijeenje infekcija (antibiogram).

Nalaz bakterija u mokrai,njegovo znaenje i posljedice

Djeja mokraa trebala bi u pravilubiti sterilna, tj. u njoj se u normalnimprilikama bakterije ne bi trebale nala-ziti. Pod uvjetom da je uzorak mokraeuzet na ispravan nain, svaki nalazbakterija u mokrai treba izazvati sum-nju. Prvo bi trebalo pregledati spolovi-lo, kako bi se ustanovilo ne postoji li

sluajno neki lokalni infektivni proceskoji bi mogao uzrokovati takav nalaz.Osim toga, poeljno je i ponoviti uzor-kovanje i analizu urina. Ako se lokal-nim pregledom ustanovi normalan na-laz, a pri ponovljenim bakteriolokimanalizama ustanovi isti bakteriolokinalaz, potrebno je posavjetovati se spedijatrom radi dodatne uroloke obra-de zato to je u djejoj dobi, posebicemlaoj, veina infekcija posljedica pri-sustva neke anomalije mokranog su-stava, najee tzv. vezikoureteralnogrefluksa (20-35%). Radi se o stanjupri kojem normalno zatvaranje uamokraovoda u mokrani sustav nedjeluje na zadovoljavajui nain, pa semokraa jednim dijelom vraa iz mje-

manjem pripravaka koji se daju nausta. Ako su infektivnim procesom za-hvaeni bubrezi, bilo bi poeljno lije-enje u bolnici. Dojenad, a pogotovonovoroenad, trebalo bi lijeiti u bol-nicama s obzirom na veliku opasnostod prodora bakterija u krv i moguihnepoeljnih, katkada vrlo tekih kom-plikacija i posljedica. Pored antibiot-skog lijeenja, potrebno je uzimanjeveih koliina tekuine, to osiguravanormalno funkcioniranje mokranogsustava i pomae u broj eliminacijiinfekcije. U zdravom mokranom su-stavu, naime, mokraa stalno dospije-va iz bubrega u mokrani mjehur kojise prilikom mokrenja prazni. Ako bak-terije i dou u mjehur, njihova se kon-

hura prema mokraovodima. Tako je-dan dio mokrae stalno krui izmeutih organa. Ako u mokrani sustav do-u bakterije, takvo kruenje olakavauspostavu njihove infekcije. Mokra-nu infekciju treba lijeiti antibakterij-skim lijekovima (antibioticima). Po-stoje dvojbe oko toga da li lijeenjetreba poeti odmah, pri postavljanjusumnje, ili treba priekati zavretakbakterioloke pretrage. U svakom slu-aju, nakon dobivanja nalaza bakterio-loke analize, lijeenje treba nastavitiprema rezultatima ispitivanja osjetlji-vosti bakterija na antibiotike (antibio-grama). Ako se radi o nekoj anomalijiili nekom drugom razlogu koji podupi-re nastanak infekcija, lijeenje obuhva-a otklanjanje tog razloga, uz antibiot-sku terapiju infekcije kao posljediceosnovnog stanja. Noviji stavovi stru-njaka govore kako je nekompliciranumokranu infekciju dostatno lijeitiantibioticima tijekom 3 do 5 dana. Ve-a se djeca mogu lijeiti kod kue, uzi-

centracija tako razrjeuje, a i pojaanose otplavljuju iz mokranog sustava.Pored toga, pojaan unos tekuine pos-pjeuje prokrvljenost bubrega, pa setako i antibiotici koje koristimo za lije-enje mokrane infekcije, a koji krvljudolaze do bubrega, pojaano doprema-ju do mjesta svog djelovanja, a to jemokrani sustav.

Mokrane infekcije u djejoj dobitreba vrlo ozbiljno razmatrati i lijei-ti. Posebno treba biti oprezan u no-voroenakoj i ranijoj dojenakojdobi jer infekcije ne moraju imatitipine znakove, a posljedice mogubiti vrlo ozbiljne. Neprepoznata inelijeena infekcija moe dovestido postupnog oteenja i unitava-nja bubrenog tkiva, a katkada po-sljedice mogu biti jo tee, pa i poivot opasne.

Doc. dr. sc. Tomislav Rukavina,dr. med.


Kako Stipe vidi

Ja nisam Stipin okulist i ne znamtono kako njegove oi vide, ali vena osnovi te poruke na utoj ceduljicimogu puno toga zakljuiti.

Stipe ne vidi podjednako dobrona oba oka. Jedno oko vidi znatnobolje od onog drugog. To se moedogoditi djeci ije oi gledaju u kri,ali i djeci ije oi gledaju ravno na-prijed, ali je dioptrija jednog okaznatno drugaija od dioptrije drugogoka. Bez obzira na to to je uzrok, bitje u neravnopravnom sudjelovanjuoiju u procesu stvaranja slike. Jednoe oko vidjeti neki predmet jasno ilijasnije od drugog. To e oko postatidominatno, a ono drugo e se ulijeni-ti. Na lijenom oku, ako na vrijemeneto ne poduzmemo, razvit e se sla-bovidnost (ambliopija).

Prvi korak u lijeenju je -odrediti dioptriju

Ustanovi li okulist da oi djetetane raspoznaju sve sliice na zidnojtabli, zadatak mu je odrediti dioptrijusvakog oka. Kako odrediti dioptrijudjejih oiju? Ne moemo mu, kaoodraslom, jednostavno staviti nekoprobno stakalce i biti, po njegovomodgovoru, sigurni da smo pogodili.To bi trajalo unedogled i opet ne bi-smo pouzdano znali. Lako je kad di-jete surauje. No, najee nije tako.Zato dijete ne eli rei to vidi na

tabli na zidu? Je li to zato to doistane vidi, ili se samo umorilo i neesuraivati? Zato je od metode ita-nja sliica na zidu sigurnija i pouz-danija metoda tzv. skijaskopije.

Kad ne bi bilo kapljica, oi bi se nes-vjesno napinjale. Okulist ne bi tadaizmjerio onu pravu dioptriju, negoumanjenu za toliko koliko se oko au-tomatski napinje u nastojanju da gavidi to jasnije. Pod utjecajem kaplji-ca to je napinjanje oka onemogue-no. Okulist mjeri dioptriju pojedinogoka u njegovu nultom stanju. Pri-tom mu je dovoljno da dijete miruje igleda otvorenih oiju.

Jesmo li naoale odredili na vrijeme

Jednom kad smo odredili tonudioptriju i na osnovi nje napravilinaoale, dali smo svakom oku zaseb-nu ansu da sliku vidi otro. Kolikoe svako oko tu ansu iskoristiti, ovi-si o njegovu potencijalu, o kondicijikoju je imalo prije stavljanja naoa-la. U najboljem sluaju, kroz staklanovih naoala oba e oka vidjeti jed-nako sve redove sliica na zidu.Potvrda je to okulistu da su naoaledate na vrijeme. Gledajui kroz sta-kla, ija jakost je taman onolika koli-ka pojedinom oku treba, oi e rav-nopravno podijeliti posao.

Svako e oko zasebno, poput ka-mere, snimiti svoju sliku i poslati je ucentar za vid u mozgu. Te dvije, pokvaliteti podjednake slike, mozak espojiti u jednu cjelinu i mi emo ko-nano znati to smo vidjeli. Imamostereo signal i osjeaj dubine u pro-storu u kojem se nalazimo.

s

Bolesti oka

FLASTER NA NAOALAMA- LIJEK ZA OI

Svako jutro, ve mjesecima, kad dovedem svoju ker u vrti, ugledam utu ceduljicu na tabli zaporuke koje razmjenjuju tete. Na njoj pie: U podne treba Stipi skinuti flaster! Tko je Stipe?

Jedan djeak od etiri-pet godina koji nosi naoale. Flaster je okluzija koju Stipe ima na jednomstaklu naoala. Zato ga treba skinuti u podne? Zato to ga mora nositi samo nekoliko sati dnevno.

emu uope taj flaster slui? E - o tome e ovaj put biti rijei u lanku.

Skijaskopija

To je objektivna pretraga koju ro-ditelji popularno zovu kapanje.Naime, nuno je oi pripremiti zamjerenje dioptrije, i to ukapavanjematropina ili homatropina. emu sluete kapljice? Nakon nekoliko sati uka-pavanja, proire zjenicu. Okulist ta-ko ima iri procjep kroz koji, pomo-u ogledalca i svjetla, zaviri u unu-tranjost oka.

Okulist gleda dijete, a dijete gledanjega. Htjelo - ne htjelo, dijete e po-kuavati izotriti sliku lica okulista.


Oi gledaju - mozak vidi

'to ako je jedna slika bolja, a dru-ga znatno loija? E - tu mozak bira.Mozak je vrlo komotan organ: neese gnjaviti slikom onog oka koja muje mutna, daje mu premalo informa-cija i sporo pristie. Odluuje se isko-ristiti sliku samo onog oka koja mu jekvalitetnija, jer mu ona omoguavatroenje manje energije u kraem vre-menu.

Mozak se prebacio na mono-sig-nal. Istina, mi emo znati to smotog asa ugledali, ali to nee biti ona-ko dobra slika kao da su je snimilaoba oka istovremeno. Neemo imatiosjeaj dubine u prostoru. S vreme-nom e mozak sve manje pitati lo-ije oko to ono vidi, a sve ee e sesluiti mono-signalom boljeg oka.Rezultat takve suradnje oiju i moz-ga bit e da e bolje oko sve aktivnijegledati i konano postati dominant-no, a loije e se oko potpuno ulijeni-ti. Ni naoale mu vie nee pomagati.Okulist e ga tada proglasiti slabo-vidnim.

Slabovidnost se moe lijeiti flasterom

Kod djece predkolske dobi ko-munikacija oiju i mozga jo se raz-vija. To je period kad se na mozakmoe pokuati utjecati. Moe ga senagovoriti da ipak ne prekine su-radnju s loijim okom. Kako? Upra-vo pomou flastera koji na Stipe no-si na jednom staklu naoala, i to bo-ljeg oka. Mogue je da njemu naoa-le nisu propisane na vrijeme. Vjero-jatno je ve od ranije jedno oko preu-zelo funkciju i poelo dominirati, aono slabije oko se ulijenilo i pre-stalo truditi.

Flaster, ili tonije okluzija, meto-da je lijeenja slabovidnosti. Zadatakjoj je da iskljui iz procesa gledanjabolje oko i natjera slabije oko da seponovno aktivira. Mozak tada nemaizbora. Slika loijeg oka jedina mu jena raspolaganju. Komunikacija moz-ga i loijeg oka, kakva-takva, time seponovno uspostavlja.

Kako najbolje nositi flaster

Okluzija se nosi nekoliko sati ti-jekom obavljanja svakodnevnih ak-tivnosti. Uvrijeen je naziv flasterjer se ovalno oblikovana, samoljep-ljiva traka jednostavno nalijepi nastaklo naoala s vanjske ili unutra-nje strane.

Najbolje je razdoblje noenja fla-stera provoditi kod kue, i to iz dvarazloga: prvo, kod kue nema publi-ke. Djetetu je neugodno druiti se sdrugom djecom koja ga zbog flasterazadirkuju. Tada e izmisliti svata danaoale uope niti ne ponese sa so-bom. Primjer nam je na Stipe kojisvako malo doe u vrti bez naoala.Zaboravio! Drugi je razlog noenjaflastera u kunim uvjetima sigurnostpri kretanju. Kad se pokrije bolje oko,pitanje je kolika je preostala sposob-nost vida loijeg oka. Ona moe bitidostatna za sjedenje i gledanje telev-izije ili sjedenje i crtanje-pisanje. Me-utim, nekad nije dostatna za sigurnoigranje i ganjanje s drugom djecom.Opet e Stipe kriom skinuti svojenaoale ili e viriti preko njih samoda bi na bolje oko vidio i bio razigranpoput drugih. Tete u vrtiu dajusve od sebe da ga upozore i popravemu naoale na nosu. Naravno, ondakad od brojne druge djece to uspijuprimijetiti.

Okulzija koja to nije

Takva okulzija, odnosno lijeenjeslabovidnosti uope nema smisla. Nesamo da se slabije oko ne vjeba, ne-go pati i bolje oko gledajui prekonaoala ili bez njih. Ako se dijete nemoe urazumiti, roditelji bi moraliporazgovarati s okulistom i zajedno snjim pronai neko rjeenje. Nekad jepametnije od takve neefikasne oklu-zije potpuno odustati. Dijete bi tada smanje odbojnosti gledalo kroz staklanaoala. Tako bismo, dodue, rtvo-vali ono ve slabije oko, ali bismobarem olakali gledanje onom boljemoku.

Poueni slinim zapaanjima, naZapadu su se dosjetili i napraviliokluziju u obliku flastera u bojama isa sliicama iz crtia koji se lijepedirektno na kou uokolo oka. Naoa-le se tada nose neovisno i dijete nemaporiv viriti preko njih ili ih skidati.Meutim, tako moemo prevaritidvo-trogodinjake, ali ne i one stari-je. Oni e opet, ako ih stalno ne nad-ziremo, odlijepiti flaster s koe iokluzija vie nema smisla.

Potreban je stalni nadzor

Kroz cijelu priu provlai se mi-sao da djecu u lijeenju slabovidno-sti treba nadzirati. Za njihovo dobro!Djeji je mozak podatan za takve ma-nevre upravo zato to je nezreo. Me-utim, ta nezrelost oteava nam uto-liko to im ne moemo objasniti da jenoenje flastera u djetinjstvu neugod-no, ali im moe omoguiti bolji vid ubudunosti. Najbolji nadzor nad no-enjem flastera mogu obavljati onikoji s djetetom provode najvie kva-litetnog vremena. To su najee ro-ditelji, ali mogu biti i bake, drugeosobe koje ih uvaju, pa i Stipine te-te u vrtiu.

Bitno je da najprije svi oni shvatezato je okulist odredio djetetu noe-nje okluzije, i to ne bilo kako, negona ispravan i uinkovit nain.

Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi,dr. med.


Djeca jo nemaju vlastitih isku-stava o tome, ve ona svoj stavformiraju na osnovi iskustavasvojih roditelja ili okoline, o kojima suod njih sluajno uli i prihvaaju ihbez razmiljanja. Djeca oponaaju ro-ditelje, identificiraju se s njima i u sli-nim situacijama reagirat e isto, dreida to tako mora biti. Vrlo je teko ta-kvo dijete razuvjeriti, dokazati mu daje njegov strah neopravdan. Djecu tre-ba pravilno psiholoki pripremiti zaodlazak u stomatoloku ambulantu, ta-ko da to postane dio svakodnevnog i-vota, kao odlazak u vrti, kolu ili ki-no.

Strah ve i od zvuka builice

Da bi se strah smanjio na najmanjumoguu mjeru, potrebno je voditi ra-una o opremanju ekaonice i ambu-lante te o izgledu i prvom kontaktu sasestrom i lijenikom. Usprkos zadovo-ljavanju svih tih uvjeta, teko je od-straniti sve neugodne impresije kojeproizvodi rad stomatolokog stroja.Konstrukcija, dizajn i nain njegovarada stalno se poboljavaju, ali se nika-ko ne moe izbjei zvuk koji se javljapri njegovu radu ni bol koju izazivajurotirajui elementi na njemu kod ski-danja dijelova zuba. Kad se nau me-tode koje e u potpunosti ili u najveoj

mjeri iskljuiti uporabu builice u lije-enju zuba, dovest e to do znaajnogsmanjenja straha i nelagode od stoma-tolokog lijeenja, a time e se povea-ti uestalost posjeta pacijenata stoma-tolokoj ambulanti. To e biti naroitovrijedno u djejoj populaciji.

Otapa samo bolesno tkivo

Zahvaljujui ultramikroskopu, pro-uena je graa karioznog dentina, naosnovi ega je razraen nain kako biga se moglo odstranjivati otapanjem.Ve due vrijeme poznat je kemome-haniki CARIDEX-sustav odstranjiva-nja zubnog karijesa, kao alternativamehanikom odstranjenju. Ta metodatemelji se na principu omekavanja ka-riozne mase pomou otopine Caridex-sustava te njenog odstranjenja laganimstruganjem posebnim kiretama. Sustavse sastoji od tri dijela:

- boice (spremnika za tekuinu),- pumpice,- draa s kiretom.Otopina, oznaena inicijalima istra-

ivaa Goldmana i Kronmana kao GK101, derivat je amnibuterine kiselinekoja odstranjuje kariozne mase, a pritome nema nikakvog uinka na zdravozubno tkivo, ne iritira okolna tkiva i neuzrokuje alergijske reakcije.

Tekuina GK 101 sastavljena je oddvije komponente: komponenta A sa-dri natrijev hipoklorid i destiliranuvodu, a komponenta B natrijev hidrok-sid, natrijev klorid, N-monoklor DL-2aminobuterinu kiselinu i destiliranuvodu. Te se komponente pomijeaju ujednakim omjerima i griju u spremni-ku na 37C, dvije minute. Dobivenasmjesa bezbojna je tekuina, slankastaokusa i mirisa slinog hipokloritu. Te-kuina se aplicira u kariozni zub i osta-

vi da djeluje nekoliko minuta; taj sepostupak ponavlja nekoliko puta. Na-stavkom-kiretom usmjeri se mlaz te-kuine u zub, a istovremeno se njomelagano i bez pritiska struu otopljenekariozne naslage, kako se ne bi izazva-lo neugodnost i bol.

U sluaju da ostane malo karioz-nog dentina, treba ga dodatno uklonitirunim ili rotirajuim instrumentima,to je bez pritiska i boli jer su razmek-ane kariozne mase lako i brzo odstra-njive.

Analize pokazuju da se Caridex-sustavom u 60% zuba odstrani karijesu 100 -ostotnu opsegu, a kod 26% zubau 90-postotnu opsegu. Kod preostalihzuba upotrijebljeni su jo i rotirajuiinstrumenti. Ta metoda, kao i sve dru-ge, ima svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti su joj:- karijes se odstranjuje bez otee-

nja zdravih dijelova zuba,- manja je, kraa i laka upotreba

rotirajuih instrumenata,- pacijenti je dobro prihvaaju,- jednostavna je i laka za koritenje.

Nedostaci su joj:- potrebno je vie vremena nego pri

klasinoj metodi samo s rotirajuim in-strumentima,

- neugodni okus otopine,- ne odstranjuje karioznu caklinu,- relativno skup postupak.Ta metoda ienja zuba od karioz-

nih masa odreuje primjenu adheziv-nih materijala za nadoknadu izgublje-ne zubne supstance, jer esto ostajepodminirana caklina i nedostaju reten-cijski oblici upljine u zubu.

Mr. sc. Ana Fajdi-Furlan,dr. stom.

Stomatologija

LIJEENJE ZUBI BEZ BU'ILICEGotovo da ne postoji osoba, starija ili mlaa, koja nee rei za stomatoloke zahvate da su

neugodni i veinom bolni. Ta spoznaja izaziva strah i elju za odgodom posjete stomatologu.


Zdravlje zuba dio je opeg zdravljaorganizma, a pravilna prehrana jenajvaniji faktor u postizanju iodravanju zdravlja. Pravilna prehranamajke u trudnoi omoguit e optimalnumineralizaciju mlijenih zuba, a pravilnaprehrana djeteta u dojenakoj dobi i ra-nom djetinjstvu vana je za stvaranje, mi-neralizaciju i odravanje zubnih tkiva traj-nih zuba. Nain prehrane znatno e utje-cati na zdravlje zuba nakon njihova nicanja.

Hrana mora biti dobro izbalansirana,a prema Krogmanu mininalne koliinehranjivih tvari za dijete u rastu su 23 ami-nokiseline, 1 vrsta ugljikohidrata, 1 sasto-jak masti, 11 anorganskih elemenata (Ca,P, Mg, K, Na, Fe, Cu, Mn i F i dr., 5vitamina i to A, D, K, C i B. U tom jesmjeru okrenuta dispozicijska profilaksakarijesa ije je djelovanje usmjereno napravilnu prehranu i ope zdravlje orga-nizma. njome elimo postii otpornostprema karijesu i stvoriti uvjete za pree-ruptivno (prije izbijanja zubi) formiranjezuba i njihovu posteruptivnu (stanje po-slije nicanja zuba) maturaciju (sazrijeva-nje). Pravilan razvoj i dobra graa zubaosnovni su inilac njihove otpornosti.

Prehrana u naoj sredini naalost obi-no nije pravilna. Stoga je vano znati danajtetnije na zube djeluju rafinirani ug-ljikohidrati, ponajprije saharoza. 'tetnodjelovanje ugljikohidrata (UH) javlja seveoma rano. Naime ve u doba prehranena boicu zbog UH dolazi do opsene de-strukcije gornjih sjekutia i kutnjaka zbogstagnacije kariogene otopine na tim zubi-ma za vrijeme spavanja djeteta. Zato UHtreba davati za vrijeme glavnog obroka,kad je pojaana salivacija. Dobro je kom-binirati ih s hranom koja inae stimulira,potie vakanje. Duina uivanja UH ta-koer je odluujua. Zato su najtetnijilizalice, bomboni i gume za vakanje.

Potrebno je dakle koliinski ogranii-ti unoenje UH i izbaciti ih iz meuobro-ka. Budui da kariogenost neke hrane ovi-si o tvrdoi, kemijskom sastavu, fizikal-nim svojstvima, koliini i uestalosti kon-zumiranja, moramo nastojati da hrana bu-de tvrda, abrazivna (da strue) i da imafunkciju ienja zuba. Takva deter-dentska hrana potie na rad miie,uzrokuje bolje slinjenje i znatno bolju

prokrvljenost tog podruja. Skida naslagesa zuba, a time odstranjuje i razne klice(mikroorganizme) i pomou zalogaja ukla-nja ih iz usne upljine. Osim toga, takostimulirana slina ima vei puferski ui-nak (spreavaju promjenu kemijskih reak-cija).

Pojedine vrste hranjivih tvari imajupo svom kemijskom djelovanju razliitukariogenost (sposobnost oteivanja zu-ba). Tako se bjelanevine tek neznatnomijenjaju u ustima, masti nemaju kario-geni uinak na zube ve poput nekog fil-ma oblau zub i istodobno obloe esticeUH. Prema tome UH imaju odluujuuulogu u uzrokovanju karijesa zuba, oni ihnajvie oteuju. Zato lijenici preporu-uju smanjiti njihovo unoenje hranomna razumnu mjeru ili potpuno ih izbacitiiz meu-obroka, odnosno zamijeniti e-ere umjetnim sladilima koji ne sadreUH.

Zubi se kvare, pisao je Aristotel pri-je 20 stoljea, kad se jedu slatke i mekesmokve, jer se komadii lijepe izmeu zu-ba i uzrokuju truljenje (danas kaemokarijes, umjeto truljenje zuba). Ovom bli-stavom Aristotelovu zapaanju moemose diviti. Zaista, nita nije za zube takopogibeljno kao to su slatka i ljepljiva e-erna jela koja se dugo zadravaju u usti-ma.

Posebno je opasno ako se takva hranatroi esto i, osobito, u meuobrocima.Tad su ispunjeni gotovo idealni uvjeti zarazgradnju eera do mlijene kiseline toposebno pogoduje rastu bakterija prisut-nih u usnoj upljini. Kako se obraniti?Kako sauvati svoje zube?

Najbolji nain je redovito ienje zu-ba odgovarajuom etkicom za zube i pa-stom koja sadri fluor. Uz to potrebno jeredovito kontrolirati stanje zuba kod sto-matologa. Pravilna prehrana i usvajanjedobrih prehrambenih navika tome jo vi-e doprinosi.

Kakvu hranu izabrati

To nije uvijek lako. Hrana je dvosjeklima za zube. Naime neki sastojci djelujuzatitniki, dok drugi vode zube u pro-past. Najvei tetnik i zavodnik velikogstila je eer. Stomatolozi kau da tamogdje nema eera, nema ni karijesa, nema

krvarenja zuba. Ve je jedan podanik en-gleske kraljice Elizabete I. tvrdio da onaima crne zube samo zato to jede previeeera. Crni zubi u to vrijeme bili su rijet-kost, jer je bilo malo onih koji su sebimogli priutiti toliko eera da bi im zbogtoga stradali zubi. Kad je cijena eerapala na razinu potroakih mogunostiirokih narodnih masa u ovom stoljeu,epidemija crnih, pokvarenih zuba nagloje porasla. Pretjerana potronja eera injegova sve vea prisutnost u svakodnev-nom ivotu sigurna je opasnost za zdrav-lje i prijetnja zubima. 'to je hrana slaa,ljepljivija i due se zadrava u ustima, toje vea i opasnost kvarenja zuba. Naime,znaajno poraste kiselost, eer u ustimase pretvara u mlijenu kiselinu, a to pose-bice pogoduje rastu bakte

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST